Broj 39

Godina VII - Broj 39
Petak, 19. decembra 2003. godine SARAJEVO
ISSN 1512-7486 Bosanski jezik
PARLAMENTARNA SKUP[TINA BOSNE I HERCEGOVINE

307
Na osnovu ~lana IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavni~kog doma odrànoj 13. oktobra 2003. godine i sjednici Doma naroda odrànoj 29. oktobra 2003. godine usvojila je
sudstvo, te uspostavu profesionalnog i djelotvornog sudskog sistema i tuìla~ke funkcije na nivou Bosne i Hercegovine i Br~ko Distrikta, kao i da koordinira primjenu ovih standarda u entitetima i Br~ko Distriktu kako to odre|uje ovaj zakon. POGLAVLJE II - ^LANOVI I ORGANIZACIJA VIJE]A ^lanstvo ^lanovi Vije}a ^lan 5. Vije}e ~ine slijede}i ~lanovi: - dvoje sudija Suda Bosne i Hercegovine, kojeg biraju sve sudije Suda; - jedan sudija kojeg biraju sve sudije Apelacionog i Osnovnog Suda Br~ko Distrikta; - jedan tuìlac ili zamjenik tuìoca Tuìla{tva Br~ko Distrikta, kojeg biraju svi tuìoci Tuìla{tva; - osoba visokih moralnih vrijednosti i integriteta koju imenuje Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine; - ~lanovi Visokih sudskih i tuìla~kih vije}a osnovanih u skladu sa ustavima i zakonima Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. ^lanovi Vije}a su nezavisni i nepristrasni u obavljanju svojih funkcija, osobe visokih moralnih kvaliteta i ugleda, poznate po djelotvornosti, stru~nosti i integritetu. Mandat ^lan 6. ^lanovi Vije}a, osim ~lanova iz Visokih sudskih i tuìla~kih vije}a iz entiteta (u daljem tekstu: entitetska vije}a) imaju mandat od ~etiri godine i mogu imati jo{ samo jedan uzastopni mandat. Ako mandat ~lana u smislu prethodnog stava prestane u skladu sa ~lanom 7. prije isteka mandata, novi ~lan se bira ili imenuje kao zamjena i vr{i funkciju za preostali period mandata. Nakon {to se okon~a preostali period mandata ta osoba ima pravo na puni naredni mandat.
ZAKON
O VISOKOM SUDSKOM I TU@ILA^KOM VIJE]U BOSNE I HERCEGOVINE POGLAVLJE I - OP]E ODREDBE Osnivanje Visokog sudskog i tuìla~kog vije}a Bosne i Hercegovine Osnivanje ^lan 1. Ovim zakonom osniva se Visoko sudsko i tuìla~ko vije}e Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vije}e). Ovaj zakon ure|uje osnivanje i rad Vije}a. Finansiranje Vije}a ^lan 2. Bosna i Hercegovina je odgovorna za finansiranje rada Vije}a u odnosu na nadle`nost Vije}a ustanovljenu zakonom. Pravni status ^lan 3. Vije}e ima svojstvo pravne osobe. Principi nezavisnog pravosu|a i uloga Vije}a Nezavisna sudska vlast ^lan 4. Vije}e je samostalni organ u Bosni i Hercegovini, ~iji je zadatak da osigura nezavisno, nepristrasno i profesionalno
Broj 39 - Strana 934 Prestanak mandata ^lan 7.
SLU@BENI GLASNIK BiH
Petak, 19. decembra 2003.
}e se uzdràti od sudjelovanja u aktivnostima politi~kih partija koje imaju javni karakter. Po preuzimanju du`nosti u Vije}u, ~lan je duàn potpisati izjavu o nepostojanju sukoba interesa. ^lanovi Vije}a, komisije ili odjela u okviru Vije}a, ne}e biti odgovorni u gra|anskom postupku za bilo koju radnju u~injenu u obavljanju slu`benih du`nosti. Organizacija Vije}a Predsjednik i potpredsjednik Vije}a ^lan 11. Predsjednik i potpredsjednik Vije}a, koji ne mogu biti ~lanovi entitetskog Vije}a, biraju se dvotre}inskom ve}inom glasova ~lanova koji su prisutni i glasaju. Mandat predsjednika Vije}a je ~etiri (4) godine ili dok njegov mandat ne istekne ili prestane iz drugih razloga u skladu sa ~lanom 7., zavisno od toga {ta ranije nastupi. Trajanje mandata potpredsjednika ureduje se Poslovnikom o radu, kojeg donosi Vije}e. Odjeli i komisije ^lan 12. U svrhu obavljanja zadataka i ispunjavanja obaveza odre|enih ovim zakonom, Vije}e ima ovlasti da formira komisije i odjele, ali djeluje i donosi odluke kao jedinstveno tijelo, ukoliko nije druk~ije odre|eno ovim zakonom. Ovlasti odjela i komisija ^lan 13. Vije}e moè odabrati stru~njake, koji nisu ~lanovi Vije}a, da sudjeluju u radu odjela i komisija formiranih od strane Vije}a. Stru~njaci odabrani za u~e{}e u radu komisije ili odjela, su sudije, tuìoci ili stru~njaci iz drugih oblasti. Kvorum, glasanje i sastanci ^lan 14. Ve}ina ~lanova Vije}a ~ini kvorum. Vije}e donosi odluke ve}inom glasova svih ~lanova koji su prisutni i glasaju, ne ubrajaju}i ~lanove koji se izuzimaju od glasanja, ukoliko nije druk~ije propisano zakonom. Glas predsjednika je odlu~uju}i u pitanjima o kojima su glasovi podijeljeni. Sastanke Vije}a saziva predsjednik, na na~in kako je to utvr|eno Poslovnikom o radu. Sekretarijat Visokog sudskog Vije}a ^lan 15. Stru~ne i administrativne poslove Vije}a Sekretarijat Vije}a koji ima izvr{nog direktora. Poslovnik o radu ^lan 16. Vije}e usvaja i objavljuje Poslovnik o radu koji ure|uje unutra{nje funkcioniranje, imenovanje, disciplinske postupke i druga pitanja. Poslovnik o radu je javni dokument. POGLAVLJE III - NADLE@NOST I OVLASTI Nadle`nost ^lan 17. Vije}e ima slijede}e nadle`nosti: obavlja
Mandat ~lana u smislu stava 1. prethodnog ~lana prestaje: 1. 2. 3. 4. prestankom funkcije na osnovu koje je ~lan imenovan u Vije}e; nakon isteka perioda na koji je ~lan izabran ili imenovan; podno{enjem ostavke; ako ne obavlja svoje du`nosti na pravilan, djelotvoran i nepristrasan na~in ili ako ne ispunjava obaveze koje proisti~u iz funkcije koju obavlja; kada po~ini djelo zbog kojeg ne zasluùje da obavlja du`nosti u Vije}u; ili kada je pravosna`no osu|en za krivi~no djelo za koje zakon predvi|a kaznu zatvora, ta osu|uju}a presuda rezultirat }e automatskim prekidom mandata.
5. 6.
^lan Vije}a ~iji mandat isti~e u skladu sa ta~kom 2. prethodnog stava nastavit }e ostvarivati prava i vr{iti du`nosti ~lana Vije}a sve do izbora ili imenovanja novog ~lana. Mandat ~lana Vije}a, isti~e u skladu sa ta~kom 3. prvog stava ovog ~lana, na dan kada Vije}e primi njegovu pismenu ostavku, a u skladu sa ta~. 4. i 5. prvog stava ovog ~lana onda kada ga Vije}e smijeni sa du`nosti. Na prijedlog najmanje jedne tre}ine svojih ~lanova, Vije}e dvotre}inskom ve}inom glasova svih ~lanova usvaja odluku kojom smjenjuje ~lana s funkcije iz razloga navedenih u ta~. 4. i 5. prvog stava ovog ~lana. Privremeno udaljenje od vr{enja funkcije ^lan 8. Vije}e privremeno udaljava od vr{enja funkcije ~lana protiv kojeg je nadle`ni tuìlac podigao optu`nicu, kao i ~lana koji je stavljen u pritvor. Vije}e privremeno udaljava od vr{enja funkcije ~lana koji je suspendiran sa funkcije na osnovu koje je izabran ili imenovan u Vije}e. Vije}e moè privremeno udaljiti od vr{enja funkcije ~lana protiv kojeg je pokrenuta krivi~na istraga ili disciplinski postupak, kao i zbog razloga koji mogu dovesti do prestanka mandata u skladu sa ~lanom 7. Novi ~lanovi ^lan 9. Predsjednik Vije}a obavje{tava tijelo nadle`no za izbor ili imenovanje ~lana u Vije}e po ~lanu 5. ovog zakona, najmanje tri (3) mjeseca prije isteka mandata pojedinog ~lana i traì od toga tijela da izabere, ili ako je rije~ o Predsjedni{tvu Bosne i Hercegovine, da imenuje novog ~lana u Vije}e. U slu~aju da mandat ~lana ne prestaje zbog isteka mandata, nego iz drugih razloga i da je potrebno izabrati ili imenovati novog ~lana, predsjednik Vije}a obavje{tava tijelo nadle`no za izbor ili imenovanje novog ~lana. Vije}e obavje{tava nadle`no tijelo najkasnije u roku od 30 dana nakon prestanka mandata. Nespojivost funkcije i imunitet ^lan 10. Ni ~lan Vije}a, ni ~lan njegove komisije ili odjela, niti ~lan osoblja Vije}a ne smije imati funkciju niti obavljati bilo kakvu du`nost u politi~koj partiji, kao ni u udruènju ili fondaciji koji su povezani sa politi~kim partijama. Isto tako, ~lanovi i osoblje
Petak, 19. decembra 2003. 1.
Broj 39 - Strana 935
vr{i odabir i imenovanje sudija uklju~uju}i predsjednike Suda Bosne i Hercegovine, Apelacionog suda Br~ko Distrikta i Osnovnog suda Br~ko Distrikta; odabir i imenovanje tuìlaca i zamjenika tuìlaca Tuìla{tva Br~ko Distrikta; koordinira saradnju izme|u Visokih sudskih i tuìla~kih Vije}a u entitetima i Pravosudne komisije Br~ko Distrikta; organizira obuku sudija i tuìlaca u smislu ta~. 1. i 2. ovog stava; koordinira sa Odborima Centara za edukaciju sudija i tuìlaca u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, kao i odgovaraju}om ustanovom u Br~ko Distriktu, planiranje programa za obaveznu po~etnu obuku kandidata za funkciju sudije ili javnog tuìoca u Bosni i Hercegovini; koordinira usavr{avanje sudija i tuìlaca, konsultira se sa Odborima Centara za edukaciju sudija i tuìlaca u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, kao i odgovaraju}im tijelom Br~ko Distrikta prije usvajanja programa edukacije; koordinira me|unarodno predstavljanje sudstva i tuìla{tva u Bosni i Hercegovini ili u bilo kojem njenom dijelu; odlu~uje o pitanjima nespojivosti drugih funkcija koje obavljaju sudije i tuìoci sa suda~kom i tuìla~kom funkcijom u smislu ta~. 1. i 2. ovog stava, kao i o pitanju njihovog imuniteta; prima pritu`be protiv sudija i tuìlaca u smislu ta~. 1. i 2. ovog stava;
Obaveza da se udovolji zahtjevu za provjeravanje ^lan 18. Sudovi, tuìla{tva i vladina tijela u Bosni i Hercegovini, kao i sudije, tuìoci, zamjenici tuìlaca, sudije porotnici i slu`benici sudova i tuìla{tava u cijeloj Bosni i Hercegovini, du`ni su postupati u skladu sa zahtjevima Vije}a u pogledu davanja informacija, dokumenata i drugih materijala u vezi sa odre|enim provjeravanjem. Godi{nji budèt i godi{nji izvje{taj ^lan 19. Vije}e usvaja i podnosi Parlamentarnoj skup{tini Bosne i Hercegovine prijedlog godi{njeg budèta za svoj rad u okviru nadle`nosti utvr|enih ovim zakonom. Vije}e priprema godi{nji izvje{taj u kojem navodi svoje aktivnosti i opisuje stanje u sudstvu i tuìla{tvu, uklju~uju}i i preporuke za pobolj{anje stanja. Izvje{taj se dostavlja Parlamentarnoj skup{tini Bosne i Hercegovine, Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, Narodnoj skup{tini Republike Srpske i Skup{tini Br~ko Distrikta u svrhu informiranja. Izvje{taj je dostupan javnosti. POGLAVLJE IV - UVJETI I MANDAT ZA VR[ENJE FUNKCIJE U SUDU BOSNE I HERCEGOVINE, APELACIONOM SUDU BR^KO DISTRIKTA, OSNOVNOM SUDU BR^KO DISTRIKTA I TU@ILA[TVU BR^KO DISTRIKTA Osnovni uvjeti za vr{enje sudijske ili tuìla~ke funkcije Osnovni uvjeti ^lan 20. Osoba mora zadovoljiti slijede}e uvjete da bi mogla biti imenovana na sudijsku funkciju u Sudu Bosne i Hercegovine, Apelacionom sudu Br~ko Distrikta, Osnovnom sudu Br~ko Distrikta i Tuìla{tvu Br~ko Distrikta: (a) (b) da je dràvljanin Bosne i Hercegovine; da ima diplomu pravnog fakulteta iz Bosne i Hercegovine ili Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije ili nekog drugog pravnog fakulteta, pod uvjetom da je diploma koju je izdao taj pravni fakultet nostrificirana u skladu sa zakonom; da ima poloèn pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji; i da zadovoljava uvjete stru~ne obuke koje moè odrediti Vije}e po ~lanu 17. ^lan 21. Sudije, tuìoci i zamjenici tuìlaca, u smislu st. 1. i 2. ~lana 17., su osobe koje se odlikuju integritetom, visokim moralnim kvalitetima i dokazanim profesionalnim sposobnostima i imaju odgovaraju}u obuku i kvalifikacije. Sudije i predsjednici sudova Sud Bosne i Hercegovine ^lan 22. Sudije Suda Bosne i Hercegovine potrebno je da imaju najmanje deset (10) godina iskustva u radu kao sudije, tuìoci, zamjenici tuìlaca, advokati ili da imaju iskustvo na sli~nim pravnim poslovima nakon poloènog pravosudnog ispita, imenuju se doìvotno; me|utim, mandat moè prestati usljed ostavke, navr{enja starosne dobi propisane za obavezan odlazak
2. 3. 4. 5.
6.
7. 8.
9.
10. pokre}e i vodi provjeravanja i disciplinske postupke, utvr|uje disciplinske odgovornosti i izri~e disciplinske sankcije, kao i privremeno udaljenje s funkcije sudija, tuìlaca i zamjenika tuìlaca, u smislu ta~. 1. i 2. ovog stava, te odlu~uje o àlbama u disciplinskim postupcima; 11. odlu~uje o pritu`bama koje podnosi sudija ili tuìlac u smislu ta~. 1. i 2. ovog stava, koji smatra da se njegova prava utvr|ena ovim ili drugim zakonom, ili jo{ {ire, da se njegova nezavisnost, ili nezavisnost zakonskog postupka ugroàvaju ili ignoriraju na bilo koji na~in; 12. predlaè nadle`nom zakonodavnom tijelu broj sudija Suda Bosne i Hercegovine, Apelacionog suda ili Osnovnog suda Br~ko Distrikta i broj zamjenika tuìlaca Tuìla{tva Br~ko Distrikta nakon {to zatraì mi{ljenje ili na inicijativu predsjednika Suda ili tuìoca, a nakon konsultiranja odgovaraju}eg tijela nadle`nog za budèt; 13. prikuplja informacije i vodi dokumentaciju o profesionalnom statusu sudija, tuìoca ili zamjenika tuìoca, u smislu ta~. 1. i 2. ovog stava, uklju~uju}i i datum njihovog imenovanja i prestanka funkcije, kao i statisti~ke podatke koji se odnose na njihove radne rezultate; 14. daje mi{ljenje o nacrtima zakona, propisima i o va`nim pitanjima koja mogu uticati na pravosu|e, te pokre}e postupak usvajanja odgovaraju}ih zakona; 15. izra|uje prijedlog budèta za Sud Bosne i Hercegovine, Apelacionog suda i Osnovnog suda Br~ko Distrikta kao i Tuìla{tva Br~ko Distrikta u dogovoru sa nadle`nim tijelima, podnosi budètske prijedloge odgovaraju}oj vladi i zakonodavnom tijelu, te nadzire izvr{enje budèta kako bi se osiguralo odgovaraju}e i kontinuirano finansiranje; 16. odlu~uje o imenovanju izvr{nog direktora i drugog stru~nog i administrativnog osoblja Vije}a; i 17. izvr{ava druge ovlasti odre|ene ovim ili drugim zakonom.
(c) (d)
Stru~nost
u penziju ili smjenjivanja s funkcije iz razloga utvr|enih zakonom. Kao izuzetak odredbama prethodnog stava, docenti ili profesori pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini iz predmeta krivi~no pravo ili krivi~no procesno pravo, gra|ansko pravo ili gra|ansko procesno pravo, upravno pravo, privredno pravo ili porodi~no pravo, mogu biti imenovani za sudije Suda Bosne i Hercegovine bez poloènog pravosudnog ispita pod uvjetom da imaju najmanje 15 godina iskustva u radu kao profesori ili docenti. Predsjednik je iz reda sudija imenovanih u Sud Bosne i Hercegovine i ima najmanje dvanaest (12) godina radnog iskustva i posjeduje dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za funkcionisanje ovog suda. Predsjednik ima mandat u trajanju od {est (6) godina i moè biti ponovo imenovan. Apelacioni sud Br~ko Distrikta ^lan 23. Sudije Apelacionog suda Br~ko Distrikta potrebno je da imaju najmanje pet (5) godina iskustva u radu kao sudije, tuìoci, zamjenici tuìlaca, advokati ili da imaju iskustvo na sli~nim pravnim poslovima nakon poloènog pravosudnog ispita, imenuju se doìvotno; me|utim, mandat moè prestati uslijed ostavke, navr{ene starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju ili smjenjivanja s funkcije iz razloga utvr|enih zakonom. Predsjednik je iz reda sudija imenovanih u Apelacioni sud i potrebno je da ima najmanje sedam (7) godina radnog iskustva i posjeduje dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za funkcionisanje ovog suda. Predsjednik ima mandat u trajanju od {est (6) godina i moè biti ponovo imenovan. Osnovni sud Br~ko Distrikta ^lan 24. Sudije Osnovnog suda Br~ko Distrikta potrebno je da imaju najmanje tri (3) godine iskustva u radu kao sudije, tuìoci, zamjenici tuìlaca, advokati ili da imaju iskustvo na drugim pravnim poslovima nakon poloènog pravosudnog ispita, imenuju se doìvotno; me|utim, mandat moè prestati uslijed ostavke, navr{ene starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju ili smjenjivanja s funkcije iz razloga utvr|enih zakonom. Predsjednik je iz reda sudija imenovanih u Osnovni sud Br~ko Distrikta i potrebno je da ima najmanje pet (5) godina radnog iskustva i posjeduje dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za funkcionisanje ovog suda. Predsjednik ima mandat u trajanju od ~etiri (4) godine i moè biti ponovo imenovan. Tuìlac i zamjenici tuìoca Tuìla{tva Br~ko Distrikta Tuìla{tvo ^lan 25. Tuìlac Tuìla{tva Br~ko Distrikta potrebno je da ima najmanje deset (10) godina iskustva u radu kao sudija, tuìlac, zamjenik tuìoca, advokat ili da ima iskustvo na sli~nim pravnim poslovima nakon poloènog pravosudnog ispita, kao i da posjeduje dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za funkcionisanje ovog tuìla{tva. Tuìlac ima mandat u trajanju od {est (6) godina i moè biti ponovo imenovan; me|utim, mandat moè prestati uslijed ostavke, navr{ene starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju ili smjenjivanja s funkcije iz razloga utvr|enih zakonom.
Zamjenik tuìoca potrebno je da ima najmanje osam (8) godina iskustva u radu kao sudija, tuìlac, zamjenik tuìoca, advokat ili da ima iskustvo na drugim pravnim poslovima nakon poloènog pravosudnog ispita. Mandat zamjenika tuìoca je neograni~en; me|utim, mandat moè prestati usljed ostavke, navr{ene starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju ili smjenjivanja s funkcije iz razloga utvr|enih zakonom. POGLAVLJE V - IMENOVANJE SUDIJA SUDA BOSNE I HERCEGOVINE, APELACIONOG SUDA BR^KO DISTRIKTA, OSNOVNOG SUDA BR^KO DISTRIKTA I TU@ILA[TVA BR^KO DISTRIKTA Konkurs za mjesta sudija i tuìlaca Postupak imenovanja ^lan 26. Vije}e svojim Poslovnikom o radu ure|uje postupak imenovanja i moè zahtijevati kori{tenje standardnog prijavnog materijala. Javni konkurs ^lan 27. Javni konkurs za upra`njena mjesta, koji provodi Vije}e, prethodi imenovanju sudija, uklju~uju}i i predsjednike sudova, tuìoca i zamjenike tuìlaca u Sud Bosne i Hercegovine, Apelacioni sud Br~ko Distrikta, Osnovni sud Br~ko Distrikta i Tuìla{tvo Br~ko Distrikta. Konkurs se objavljuje u cijeloj Bosni i Hercegovini na na~in koji odredi Vije}e. Komisija za predlaganje kandidata ^lan 28. Predsjednik Vije}a imenuje komisiju za predlaganje kandidata koja se sastoji od najmanje tri (3) ~lana. Komisija za predlaganje kandidata rangira kandidate za upra`njeno mjesto na osnovu sposobnosti, podobnosti i kvalifikacija, te dostavlja Vije}u sa~injenu listu kandidata i svoje preporuke. Kvalifikaciono testiranje ^lan 29. Vije}e moè provesti kvalifikaciono testiranje kandidata. Testiranjem se provjerava sposobnost kandidata u skladu sa kriterijima navedenim u ~lanu 33., a moè se ispitati i poznavanje slijede}ih bitnih oblasti: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Ustavno pravo Bosne i Hercegovine; Krivi~no pravo; Krivi~ni postupak; Gra|ansko pravo; Parni~ni postupak; Upravno pravo i upravni postupak; Evropska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i drugi me|unarodni dokumenti, ugovori i sporazumi o ljudskim pravima, ~ija je potpisnica Bosna i Hercegovina; Moralni principi za obavljanje sudijske funkcije; i Druga pitanja koja se ti~u te funkcije.
8. 9.
Kvalifikaciono testiranje moè se provesti u formi pismenog i/ili usmenog ispitivanja. Ako se obavlja pismeno ispitivanje, Vije}e }e se pobrinuti da se provede tako da se sa~uva anonimnost kandidata.
Petak, 19. decembra 2003. Razgovori sa kandidatima ^lan 30.
SLU@BENI GLASNIK BiH Objavljivanje odluke o imenovanju ^lan 35.
Razgovori sa kandidatima pomaù da se utvrdi sposobnost kandidata za obavljanje sudijske ili tuìla~ke funkcije. U slu~aju vr{enja kvalifikacionog testiranja, Komisija za predlaganje kandidata obavlja razgovor sa svim kandidatima koji uspje{no poloè ovaj ispit. Mi{ljenja o kandidatima ^lan 31. Vije}e moè od sada{njeg i/ili biv{eg poslodavca zahtijevati da mu se u pismenoj formi dostavi mi{ljenje o kvalifikacijama kandidata. Prava kandidata ^lan 32. Kandidati imaju pravo pregledati prijavni materijal dostavljen Vije}u, koji se ti~e njihovih prijava, zahtijevati i dobiti informacije, zavisno od povjerljivosti, u vezi sa prijavom i postupkom imenovanja, pregledati i dati svoje komentare na mi{ljenje poslodavca koje je dostavljeno Vije}u, i uputiti Vije}u komentare u vezi sa pitanjima koja uti~u na prijavu kandidata. Kriteriji za imenovanje ^lan 33. Vije}e procjenjuje da li je kandidat sposoban za obavljanje sudijske ili tuìla~ke funkcije uzimaju}i u obzir slijede}e kriterije: (1) (2) (3) stru~no znanje i radni rezultati; sposobnost dokazana kroz objavljene nau~ne radove i kroz aktivnost u stru~nim udruènjima; dokazana stru~na sposobnost zasnovana na dosada{njim rezultatima u karijeri, uklju~uju}i i sudjelovanje u organiziranim oblicima usavr{avanja; radna sposobnost i mogu}nost analiziranja pravnih problema; sposobnost da nepristrasno, savjesno, revnosno, odlu~no i odgovorno obavlja zadatke koji se odnose na funkciju za koju se kandidat prijavljuje; komunikativnost; odnosi sa radnim kolegama, pona{anje van posla, integritet i ugled; i iskustvo i kvalifikacije za rukovodne poslove (za mjesto predsjednika suda i tuìoca).
Vije}e obavje{tava sve kandidate, odgovaraju}i sud ili tuìla{tvo o svojoj odluci o imenovanju. Vije}e u svojim prostorijama objavljuje odluku o imenovanju, na mjestu dostupnom javnosti. Odluka o imenovanju nosi datum dana objavljivanja. Odluka o imenovanju objavljuje se u odgovaraju}im slu`benim glasilima. Objavljivanje se vr{i samo u informativne svrhe. Preuzimanje funkcije ^lan 36. Osoba imenovana na funkciju sudije preuzima funkciju kako to odredi Vije}e, nakon konsultacija sa imenovanom osobom. Ako iz neopravdanih razloga imenovana osoba ne preuzme funkciju u vremenskom roku kojeg utvrdi Vije}e, Vije}e poni{tava odluku o imenovanju. Vije}e imenuje na funkciju jednog od prijavljenih kandidata u skladu sa predvi|enim postupkom ili ponovo objavljuje konkurs za to upra`njeno mjesto. Sve~ana izjava ^lan 37. Prije preuzimanja funkcije, sudije Suda Bosne i Hercegovine daju sve~anu izjavu: "Sve~ano izjavljujem da }u obavljati du`nost sudije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i zakonima Bosne i Hercegovine, da }u donositi odluke po svom najboljem znanju, savjesno, odgovorno i nepristrasno u cilju provo|enja vladavine zakona, i da }u {tititi slobode i prava pojedinaca zagarantovana Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama." Prije preuzimanja funkcije, sudije i tuìoci sudova i tuìla{tava Br~ko Distrikta daju sve~anu izjavu: "Sve~ano izjavljujem da }u obavljati du`nost sudije/ tuìoca u skladu sa Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine, Statutom Br~ko Distrikta, zakonima Bosne i Hercegovine i Br~ko Distrikta da }u donositi odluke po svom najboljem znanju, savjesno, odgovorno i nepristrasno u cilju provo|enja vladavine zakona, i da }u {tititi slobode i prava pojedinaca zagarantovana Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama." Osoba imenovana na funkciju polaè sve~anu izjavu pred predsjednikom Vije}a stavljanjem svoga potpisa na izjavu. POGLAVLJE VI - DISCIPLINSKA ODGOVORNOST SUDIJA SUDA BOSNE I HERCEGOVINE, APELACIONOG SUDA BR^KO DISTRIKTA, OSNOVNOG SUDA BR^KO DISTRIKTA I TU@ILACA TU@ILA[TVA BR^KO DISTRIKTA Op}e odredbe o disciplinskoj odgovornosti i disciplinskim prekr{ajima ^lan 38. Sudija Suda Bosne i Hercegovine, Apelacionog Suda Br~ko Distrikta, Osnovnog suda Br~ko Distrikta, kao i tuìlac ili zamjenik tuìoca Tuìla{tva u Br~ko Distriktu podlijeè disciplinskim sankcijama ukoliko izvr{i disciplinski prekr{aj.
(4) (5)
(6) (7) (8)
Vije}e primjenjuje odgovaraju}e ustavne odredbe kojim se ure|uju jednaka prava i zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih. Imenovanja tako|er imaju i za cilj postizanje jednakosti izme|u èna i mu{karaca. Odluka o imenovanju ^lan 34. Odluka o imenovanju kandidata na sudijsku ili tuìla~ku funkciju donosi se u skladu sa ~lanom 14. i sadrì obrazloènje u pismenoj formi. Odluka Vije}a sadràva obrazloènje u pismenoj formi.
Nadle`nost za pokretanje i vo|enje disciplinskih postupaka ^lan 39. Vije}e je kroz svoje izabrane disciplinske organe odgovorno za pokretanje svih predmeta u vezi s mogu}im disciplinskim postupcima protiv sudija u smislu ~lana 38., utvr|ivanje disciplinske odgovornosti, izricanje disciplinskih sankcija kada je to potrebno i odlu~ivanje po svim àlbama na odluke dono{ene od strane disciplinskih organa. Disciplinski prekr{aji sudija ^lan 40. Disciplinske prekr{aje sudija u smislu ~lana 38. ~ine: 1. 2. povrede na~ela nepristrasnosti; postupanje s pristrasno{}u i predrasudama tokom obavljanja slu`benih du`nosti zbog rase, boje, spola, vjerske pripadnosti, etni~kog porijekla, nacionalne pripadnosti, seksualne opredijeljenosti ili dru{tvenog i ekonomskog statusa; o~igledna kr{enja obaveze ispravnog postupanja prema strankama u postupku, njihovim pravnim zastupnicima, svjedocima, uposlenicima u dràvnoj slu`bi ili prema kolegama; odavanje tajne koja proizilazi iz vr{enja sudijske funkcije; prihvatanje poklona ili nagrada u svrhu neprimjerenog utjecanja na odluke i postupke sudija uklju~uju}i i slu~ajeve kada poklon ili nagrada samo odaju utisak neprimjerenog utjecaja; kori{tenje funkcije sudije kako bi se pribavile koristi za sebe ili druge osobe; propu{tanje da traì svoje izuze}e od postupanja po predmetima kada postoji sukob interesa; nemaran odnos prema radu; dono{enje odluka kojim se o~igledno kr{i zakon ili uporno kr{enje pravila vo|enja postupka;
18. neispunjavanje obaveze u~estvovanja u oblicima obaveznog stru~nog usavr{avanja ili drugih zakonom propisanih obaveza; 19. ako ne postupi u skladu s odlukom o njegovom privremenom upu}ivanju u drugi sud; 20. pona{anje koje {teti ugledu sudijske funkcije; ili 21. bilo kakvo drugo pona{anje koje predstavlja ozbiljno kr{enje slu`bene du`nosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet sudstva. Disciplinski prekr{aji tuìlaca ^lan 41. Disciplinske prekr{aje tuìlaca u smislu ~lana 38. ~ine: 1. 2. povrede na~ela nepristrasnosti; postupanje s pristrasno{}u i predrasudama tokom obavljanja slu`benih du`nosti zbog rase, boje, spola, vjerske pripadnosti, etni~kog porijekla, nacionalne pripadnosti, seksualne opredijeljenosti ili dru{tvenog i ekonomskog statusa; o~igledna kr{enja obaveze ispravnog postupanja prema sudiji u postupku, strankama, njihovim pravnim zastupnicima, svjedocima, uposlenicima u dràvnoj slu`bi ili kolegama; odavanje tajne koja proizilazi iz vr{enja tuìla~ke funkcije; prihvatanje poklona ili nagrada u svrhu neprimjerenog utjecanja na odluke i postupke tuìlaca uklju~uju}i i slu~ajeve kada poklon ili nagrada samo odaju utisak neprimjerenog utjecaja; kori{tenje funkcije tuìoca kako bi se pribavile neopravdane koristi za sebe ili druge osobe; propu{tanje da traì svoje izuze}e od postupanja po predmetima kada postoji sukob interesa; pokretanje krivi~ne istrage ili podizanje optu`nice u slu~aju kad tuìlac zna ili je trebalo da zna da ne postoji osnovana sumnja da je osoba koja je predmet te istrage, ili se protiv nje podiè optu`nica, izvr{ila krivi~no djelo; nemaran odnos prema radu;
3.
3.
4. 5.
4. 5.
6. 7. 8. 9.
6. 7. 8.
10. stalno i neopravdano ka{njenje u izradi odluka ili u bilo kojem postupanju u vezi s obavljanjem sudijske funkcije ili bilo kakvo drugo ponovljeno nepo{tivanje du`nosti sudija; 11. upu{tanje u neodgovaraju}e odnose s bilo kojom strankom u postupku ili njenim zastupnikom; 12. omogu}avanje zakonom neovla{tenim osobama da vr{e sudijsku funkciju; 13. mije{anje u postupanje drugog sudije ili tuìoca uklju~uju}i slaganje ili neslaganje s njihovim postupanjima i odlukama u svrhu opstruiranja i potcjenjivanja njihovih aktivnosti; 14. osuda na kaznu zatvora zbog izvr{enog krivi~nog djela, ili ako je progla{en krivim za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za vr{enje sudijske funkcije; 15. upu{tanje u aktivnosti koje su nespojive sa sudijskom funkcijom; 16. propu{tanje da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vije}a uklju~uju}i propu{tanje da odgovori na upit u vezi s nekom disciplinskom stvari; 17. davanje la`ne, obmanjive ili nedovoljne informaciju u vezi s prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima unapre|enja i napredovanja u slu`bi ili bilo kojim stvarima koje su u nadle`nosti Vije}a;
9.
10. stalno i neopravdano ka{njenje u provo|enju radnji u vezi s vr{enjem tuìla~ke funkcije ili bilo kakvo drugo ponovljeno nepo{tivanje du`nosti tuìoca; 11. upu{tanje u neprimjerene odnose sa sudijom ili bilo kojom strankom u postupku; 12. omogu}avanje zakonom neovla{tenim osobama da vr{e tuìla~ku funkciju; 13. mije{anje u postupanje sudije ili tuìoca uklju~uju}i slaganje ili neslaganje s njihovim postupanjima i odlukama u svrhu opstruiranja i potcjenjivanja njihovih aktivnosti; 14. osuda na kaznu zatvora zbog izvr{enog krivi~nog djela, ili ako je progla{en krivim za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za vr{enje tuìla~ke funkcije; 15. davanje bilo kakvih komentara, dok se predmet ne rije{i na sudu, za koje se opravdano moè o~ekivati da mogu {tetiti ili ometati pravi~no saslu{anje ili su|enje, ili nepoduzimanje odgovaraju}ih koraka kako bi se osiguralo da se njemu podre|eni uposlenici tuìla{tva tako|er suzdrè od davanja komentara; 16. neizvr{avanje pismene naredbe njemu nadre|enog tuìoca;
17. upu{tanje u aktivnosti koje su nespojive sa tuìla~kom funkcijom; 18. propu{tanje da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vije}a uklju~uju}i propu{tanje da odgovori na upit u vezi s nekom disciplinskom stvari; 19. namjerno davanje la`ne, obmanjive ili nedovoljne informacije u vezi s prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima unapre|enja i napredovanja u slu`bi ili bilo kojim stvarima u nadle`nosti Vije}a; 20. neispunjavanje du`nosti u~estvovanja u oblicima obaveznog stru~nog usavr{avanja ili drugih zakonom propisanih obaveza; 21. ako ne postupa u skladu s odlukom o njegovom privremenom upu}ivanju u drugo tuìla{tvo; 22. pona{anje koje {teti ugledu tuìla~ke funkcije; ili 23. bilo kakvo drugo pona{anje koje predstavlja ozbiljno kr{enje slu`bene du`nosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet tuìla{tva. Vrste disciplinskih sankcija ^lan 42. Vije}e moè izre}i slijede}e disciplinske sankcije: 1. 2. 3. pismenu opomenu; javnu opomenu; nov~anu kaznu kojom se umanjuje pla}a u~inioca disciplinskog prekr{aja za iznos do 30%, na period do {est (6) mjeseci; i/ili smjenjivanje s funkcije.
Sastav i nadle`nost disciplinskih komisija ^lan 44. Prvostepena disciplinska komisija se sastoji od tri (3) ~lana i u prvom stepenu utvr|uje disciplinsku odgovornost i izri~e sankcije. ^lanovi Prvostepene disciplinske komisije ne moraju biti ~lanovi Vije}a. Drugostepena disciplinska komisija koja je sastavljena od tri (3) ~lana odlu~uje o àlbama na odluke Prvostepene disciplinske komisije. Drugostepena disciplinska komisija moè izre}i stroìju ili blaù disciplinsku sankciju, ako prihvati utvr|enje disciplinske odgovornosti. Nijedan ~lan disciplinske komisije koji je u~estvovao u rje{avanju nekog predmeta u Prvostepenoj disciplinskoj komisiji ne smije postupati po istoj stvari u Drugostepenoj disciplinskoj komisiji. ^lanovi Drugostepene disciplinske komisije moraju biti ~lanovi Vije}a. Prvostepena i Drugostepena disciplinska komisija su nezavisne i imaju isklju~ivu nadle`nost rje{avanja disciplinskih stvari. Odluke Drugostepene disciplinske komisije su kona~ne i obavezuju}e i ne}e biti predmet bilo kakvog upravnog postupka ili daljeg sudskog postupka, osim u skladu s odredbama ovog zakona. U slu~ajevima kada Drugostepena disciplinska komisija predloì disciplinsku sankciju smjenjivanja, takav prijedlog mora se uputiti Vije}u kao cjelini, koje mora potvrditi odluku ve}inom glasova u skladu s primjenjivim odredbama o kvorumu. Ako Vije}e ne potvrdi sankciju smjenjivanja, Vije}e moè izre}i drugu sankciju predvi|enu ovim zakonom. Imenovanje i mandati ~lanova disciplinskih komisija ^lan 45. Predsjednik Vije}a imenuje ~lanove Prvostepene i Drugostepene disciplinske komisije u skladu s odredbama ~l. 43. i 44. Mandat ~lanova traje jednu (1) godinu pod uslovom da se zavr{e zapo~eti disciplinski postupci. Disciplinski tuìoci - Imenovanje, ovla{tenja i mandat ^lan 46. Predsjednik Vije}a imenuje jednog sudiju za disciplinskog tuìoca za predmete iz oblasti disciplinske odgovornosti sudija. Predsjednik Vije}a imenuje jednog tuìoca za disciplinskog tuìoca za predmete iz oblasti disciplinske odgovornosti tuìlaca. Disciplinski tuìlac i ~lanovi njegovog tima ne smiju biti ~lanovi Vije}a. Disciplinski tuìlac je odgovoran za procjenu pravne valjanosti svih pritu`bi, za pokretanje svih predmeta u vezi s disciplinskim prekr{ajima i njihovo zastupanje pred disciplinskim komisijama Vije}a. Rad disciplinskog tuìoca propisuje se pravilima o disciplinskom postupku, koje usvaja Vije}e. Mandat disciplinskih tuìlaca traje jednu (1) godinu.
4.
Sva prava koja proisti~u iz radnog odnosa sudije, predsjednika suda, odnosno tuìoca ili zamjenika tuìoca u smislu ~lana 38. smijenjenog s funkcije kao rezultat protiv njega vo|enog disciplinskog postupka, prestaju u skladu sa zakonom kojim je ure|en prestanak radnog odnosa za vladina tijela. Disciplinski organi ^lan 43. Disciplinski organi Vije}a su: (1) (2) (3) Disciplinski tuìlac; Prvostepena disciplinska komisija; i Drugostepena disciplinska komisija.
Vije}e usvaja pravila o disciplinskom postupku kojim se ure|uje osnivanje, ~lanstvo i funkcioniranje disciplinskih organa, te provo|enje disciplinskih postupaka u skladu s odredbama ovog zakona. U svim slu~ajevima, disciplinski organi koji su ovla{teni da rje{avaju stvari iz oblasti disciplinske odgovornosti sudija imaju u svom sastavu ve}inu sudija koji su trenutno na funkciji. U svim slu~ajevima, disciplinski organi ovla{teni da rje{avaju stvari iz oblasti disciplinske odgovornosti tuìlaca imaju u svom sastavu ve}inu tuìlaca koji su trenutno na funkciji.
Broj 39 - Strana 940 Pokretanje disciplinskog postupka ^lan 47.
prekr{aj, a jasno je, s obzirom na teìnu prekr{aja, da u~inilac prekr{aja nije podoban da i dalje ostane na funkciji. Zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka ^lan 50. Disciplinski postupak ne moè biti pokrenut protiv sudije ili tuìoca po isteku vi{e od pet (5) godina od dana na koji je navodni prekr{aj po~injen. Vije}e ne moè pokrenuti disciplinski postupak protiv sudije ili tuìoca u smislu prethodnog stava po isteku vi{e od dvije (2) godine od dana kad je Vije}e primilo prvu pritu`bu ili informaciju o navodnom prekr{aju. Zastarjelost vo|enja disciplinskog postupka ^lan 51. Postupak za utvr|ivanje disciplinske odgovornosti mora se okon~ati u roku od godinu dana od dana pokretanja disciplinskog postupka, osim ukoliko se utvrdi razlog koji produènje ovog roka ~ini opravdanim. Op}e odredbe o vo|enju evidencije i objavljivanju kona~nih disciplinskih odluka ^lan 52. Vije}e vodi evidenciju o svim izre~enim disciplinskim sankcijama. Disciplinske sankcije, osim pismenih opomena, objavljuju se u "Slu`benom glasniku BiH" odnosno u "Slu`benom glasniku Br~ko Distrikta". POGLAVLJE VII - PRIVREMENO UDALJENJE SUDIJA ILI TU@ILACA OD VR[ENJA FUNKCIJE DO OKONÂNJA KRIVI^NOG DISCIPLINSKOG ILI POSTUPKA SMJENJIVANJA Obavezno privremeno udaljenje od vr{enja funkcije ^lan 53. Vije}e odre|uje privremeno udaljenje od vr{enja funkcije bilo kojeg sudije Suda Bosne i Hercegovine, Apelacionog suda Br~ko Distrikta, Osnovnog suda Br~ko Distrikta, kao i tuìoca ili zamjenika tuìoca Tuìla{tva Br~ko Distrikta: (a) (b) protiv kojeg je nadle`ni tuìlac podigao optu`nicu za krivi~no djelo za koje zakon predvi|a kaznu zatvora; ili ako je protiv sudije ili tuìoca odre|en pritvor. ^lan 54. Vije}e moè odrediti privremeno udaljenje sudije ili tuìoca od vr{enja funkcije: (a) (b) (c) (d) (e) ako je protiv sudije ili tuìoca pokrenuta istraga u krivi~nom postupku; ako je protiv njega pokrenut postupak smjenjivanja; ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak; ako je obavljanje slu`benih du`nosti oteàno zbog njegovog mentalnog, emocionalnog ili fizi~kog stanja; ili ako Vije}e utvrdi da se disciplinska odgovornost ne moè na pravi na~in utvrditi, a da se sudija ili tuìlac privremeno ne udalji od vr{enja funkcije tokom postupka.
Svako moè, bez propisane forme, disciplinskom tuìocu podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka protiv sudije ili tuìoca. Disciplinski tuìlac mora pregledati svaku pritu`bu kako bi utvrdio da li pritu`ba nakon pa`ljivog i detaljnog pregleda o~igledno daje dovoljno dokaza da je neki sudija ili tuìlac u~inio disciplinski prekr{aj, kako bi se opravdalo upu}ivanje predmeta Prvostepenoj disciplinskoj komisiji. Ako disciplinski tuìlac ustanovi da pritu`ba o~igledno daje dovoljno dokaza da je sudija ili tuìlac u~inio disciplinski prekr{aj, predmet mora proslijediti na rje{avanje Prvostepenoj disciplinskoj komisiji. Prava stranaka tokom disciplinskog postupka ^lan 48. U toku disciplinskog postupka, sudija ili tuìlac protiv kojeg se vodi postupak ima slijede}a prava koja moraju biti garantovana pravilima o disciplinskom postupku koja ure|uju disciplinski postupak koje usvaja Vije}e: (1) pravo da na odgovaraju}i na~in bude upoznat o navodima o prekr{aju i dokazima koji podràvaju navode, uz pravo da odgovori pismeno ili da usmenu izjavu na zapisnik; pravo na pravi~no i javno raspravljanje u razumnom roku pred nezavisnom i nepristasnom zakonom ustanovljenom komisijom. Mediji i javnost mogu biti isklju~eni tokom cijele rasprave ili tokom dijela rasprave u interesu morala, javnog reda ili nacionalne sigurnosti u demokratskom dru{tvu, kada to zahtijevaju interesi maloljetnika ili za{tita privatnog ìvota stranaka ili u mjeri u kojoj je to neophodno po mi{ljenju komisije u specijalnim okolnostima kada bi prisustvovanje javnosti bilo na {tetu interesa pravde; pravo da ne daje odgovore na pitanja koja bi ga mogla izloìti krivi~nom gonjenju i pravo da prisustvuje svakoj raspravi, te da se brani od optu`bi uz pomo} branioca po svom izboru; pravo da odluke budu javno objavljene; i pravo da na svaku po njega negativnu odluku koju donese prvostepena disciplinska komisija izjavi àlbu Drugostepenoj disciplinskoj komisiji.
(2)
(3)
(4) (5)
Svi disciplinski postupci moraju biti pravi~ni i transparentni, dok se kod izricanja mjera mora rukovoditi principom proporcionalnosti. Principi odre|ivanja sankcija ^lan 49. Prije izricanja sankcija za disciplinske prekr{aje, Disciplinske komisije uzimaju u obzir slijede}e ~injenice: (1) (2) (3) (4) (5) (6) teìnu u~injenog posljedice; stepen odgovornosti; okolnosti pod kojim je disciplinski prekr{aj u~injen; dosada{nji rad i pona{anje u~inioca prekr{aja; sve druge okolnosti koje mogu utjecati na odluku o teìni i vrsti disciplinske sankcije; i da }e se disciplinska sankcija smjenjivanja s funkcije izre}i samo u slu~ajevima kada se utvrdi teàk disciplinski disciplinskog prekr{aja i njegove
Diskreciono privremeno udaljenje od vr{enja funkcije
Pokretanje postupka privremenog udaljenja od vr{enja funkcije ^lan 55. Vije}e moè privremeno udaljiti sudiju ili tuìoca u smislu stava 1., ~lana 53. na svoju inicijativu, na zahtjev disciplinskog tuìoca, na zahtjev predsjednika suda ili tuìoca koji je nadleàn za tog sudiju ili tuìoca. Po saznanju o doga|ajima iz ~l. 53. i 54. predsjednik suda, odnosno tuìlac takvu informaciju odmah dostavlja Vije}u. Odluke o privremenom udaljenju od vr{enja funkcije i àlbe ^lan 56. Odluku o privremenom udaljenju od vr{enja funkcije u slu~ajevima iz ~l. 53. i 54. donosi Prvostepena disciplinska komisija Vije}a. Sve àlbe na odluke o privremenom udaljenju izjavljuju se Drugostepenoj disciplinskoj komisiji Vije}a. Odluka Drugostepene disciplinske komisije ne}e biti predmet bilo kakvog upravnog ili sudskog postupka. Ograni~enje trajanja privremenog udaljenja od vr{enja funkcije ^lan 57. Sudija ili tuìlac, u smislu stava 1., ~lana 53. ne}e biti privremeno udaljen na period duì od {est (6) mjeseci od dana udaljenja od vr{enja funkcije, ako se u tom roku ne pokrene postupak smjenjivanja, disciplinski postupak ili krivi~ni postupak. Ako privremeno udaljenje od vr{enja funkcije traje duè od {est (6) mjeseci, a ne pokrene se postupak smjenjivanja, disciplinski postupak ili krivi~ni postupak, privremeno udaljenje se automatski ukida po isteku roka od {est mjeseci. POGLAVLJE VIII - NESPOJIVOST SUDIJSKE ILI TU@ILA^KE FUNKCIJE S DRUGIM FUNKCIJAMA I IMUNITET Nespojivost Op}a zabrana vr{enja nespojivih funkcija ^lan 58. Sudija Suda Bosne i Hercegovine, Apelacionog suda Br~ko Distrikta, Osnovnog suda Br~ko Distrikta, kao i tuìoc ili zamjenik tuìoca Tuìla{tva Br~ko Distrikta ne smije obavljati bilo kakvu funkciju koja je nespojiva s njegovom funkcijom ili funkciju za koju se smatra da ometa ispravno i nepristrasno vr{enje sudijske ili tuìla~ke funkcije, ili koja moè imati utjecaj na nezavisnost ili ugled sudijske ili tuìla~ke funkcije, dovesti u sumnju njegovu sposobnost da postupa nepristrasno ili {tetiti ugledu sudijske ili tuìla~ke funkcije. Sudija, odnosno tuìlac ili zamjenik tuìoca u smislu prethodnog stava ne smije biti ~lan, niti obavljati bilo kakvu du`nost u organima politi~kih partija, odnosno udruènjima ili fondacijama povezanim s politi~kim partijama i uzdràvat }e se od sudjelovanja u aktivnostima politi~kih partija koje imaju javni karakter. Sudija, odnosno tuìlac ili zamjenik tuìoca u smislu stava 1., ne smije biti ~lan bilo kakve organizacije koja vr{i diskriminaciju na osnovu rase, boje, spola, seksualne opredijeljenosti, vjerske pripadnosti ili etni~kog porijekla ili nacionalne pripadnosti niti smije ugovoriti kori{tenje objekata koji pripadaju takvim organizacijama i mora istupiti iz takvih organizacija odmah nakon {to sazna za takvo njihovo postupanje.
Zabrana vr{enja javnih funkcija, funkcija iz pravne oblasti i drugih funkcija ^lan 59. Sudija, odnosno tuìlac ili zamjenik tuìoca u smislu stava 1, ~lana 58. ne smije vr{iti bilo kakvu drugu javnu funkciju ili funkciju u upravnim organima koje su nespojive s vr{enjem sudijske ili tuìla~ke funkcije, osim ako zakon druga~ije propisuje. Sudija, odnosno tuìlac ili zamjenik tuìoca u smislu stava 1., ~lana 58. ne smije biti advokat, notar niti obavljati druge poslove koji se obavljaju uz naplatu, a koji su nespojivi s vr{enjem sudijske ili tuìla~ke funkcije, osim ako zakon druga~ije propisuje. Izuzetno, sudija, odnosno tuìlac ili zamjenik tuìoca moè biti uklju~en u akademske, nau~ne ili sli~ne aktivnosti u svrhu educiranja javnosti i moè biti za njih nagra|en. Sudija, odnosno tuìlac ili zamjenik tuìoca u smislu stava 1., ~lana 58. ne smije biti ~lan upravnog ili nadzornog odbora javnih ili privatnih preduze}a, ili drugih pravnih osoba. Sudija, odnosno tuìlac ili zamjenik tuìoca u smislu stava 1, ~lana 58. ne smije obavljati bilo kakve druge du`nosti koje mogu ometati vr{enje sudijske ili tuìla~ke funkcije. Disciplinska odgovornost ^lan 60. Protiv sudije, odnosno tuìoca ili zamjenika tuìoca u smislu stava 1. ~lana 58. koji kr{i odredbe ovog zakona koje se odnose na nespojivost sudijske ili tuìla~ke funkcije sa drugim funkcijama pokre}e se disciplinski postupak. Izvje{tavanje Vije}a o aktivnostima ^lan 61. Ako predsjednik suda ili tuìlac smatra da su aktivnosti sudije Suda Bosne i Hercegovine, Apelacionog suda Br~ko Distrikta, Osnovnog suda Br~ko Distrikta, kao i tuìoca ili zamjenika tuìoca Tuìla{tva Br~ko Distrikta nespojive sa sudijskom ili tuìla~kom funkcijom, sudija, tuìlac ili zamjenik tuìoca se obavje{tava o tome, a predsjednik suda ili tuìlac proslje|uje predmet Vije}u koje donosi kona~nu odluku. Postupak se ure|uje Poslovnikom o radu Vije}a. Sudije, odnosno tuìoci i zamjenici tuìlaca u smislu prethodnog stava dostavljaju Vije}u, izme|u ostalog, godi{nji finansijski izvje{taj u kojem navode aktivnosti koje su obavili izvan svoje sudijske odnosno tuìla~ke funkcije uklju~uju}i iznose koje su naplatili. Finansijski izvje{taj uklju~uje informaciju o supru`niku i djeci s kojom ìve u istom doma}instvu a koji posjeduju dionice ili u~estvuju u rukovo|enju privatnim ili javnim preduze}ima i udruènjima, uklju~uju}i politi~ke partije. Vije}e moè zatraìti dodatne bitne informacije koje se uklju~uju u standardan obrazac koji izra|uje Vije}e. Imunitet Imunitet sudija, tuìlaca i zamjenika tuìlaca ^lan 62. Sudija Suda Bosne i Hercegovine, Apelacionog suda Br~ko Distrikta, Osnovnog suda Br~ko Distrikta, kao i tuìlac ili zamjenik tuìoca Tuìla{tva Br~ko Distrikta ne}e biti krivi~no gonjen, hap{en ili dràn u pritvoru niti }e odgovarati u gra|anskom postupku za mi{ljenja ili za odluke koje donese obavljaju}i svoje slu`bene du`nosti. U slu~aju da se sudija, tuìlac ili zamjenik tuìoca u smislu prethodnog stava, pozove na svoj imunitet, Vije}e je nadle`no
da skine imunitet sudije, odnosno tuìoca i zamjenika tuìoca od krivi~ne i gra|anske odgovornosti. Postupak se utvr|uje poslovnikom Vije}a. Posjedovanje imuniteta ne}e sprije~iti ili odgoditi istragu u krivi~nom ili gra|anskom postupku koja se u nekom predmetu vodi protiv sudije, tuìoca ili zamjenika tuìoca u skladu sa zakonom. POGLAVLJE IX - PRESTANAK VR[ENJA FUNKCIJE SUDIJA SUDA BOSNE I HERCEGOVINE, APELACIONOG SUDA BR^KO DISTRIKTA, OSNOVNOG SUDA BR^KO DISTRIKTA I TU@IOCA ILI ZAMJENIKA TU@IOCA TU@ILA[TVA BR^KO DISTRIKTA Prestanak mandata za obavljanje funkcije ^lan 63. Mandat sudije Suda Bosne i Hercegovine, Apelacionog suda Br~ko Distrikta, Osnovnog suda Br~ko Distrikta i tuìoca ili zamjenika tuìoca Tuìla{tva Br~ko Distrikta imenovanog u skladu sa ovim zakonom prestaje: 1. 2. kada sudije ili zamjenici tuìoca navr{e starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju; kada tuìlac navr{i starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili nakon isteka perioda na koji je imenovan; u slu~aju podno{enja ostavke; u slu~aju njegovog smjenjivanja od strane Vije}a kao rezultat disciplinskog postupka; ako se dokaè na osnovu medicinske dokumentacije da je trajno izgubio radnu sposobnost za obavljanje svoje sudijske ili tuìla~ke funkcije.
POGLAVLJE X - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE Prelazne odredbe Prva imenovanja ~lanova Vije}a ^lan 66. U prelaznom periodu koji traje do 31.12.2003. godine, Visoki predstavnik imenuje ~lanove Vije}a koji nisu ~lanovi entitetskih Vije}a. Visoki predstavnik tako|er imenuje me|unarodne ~lanove koji }e obavljati funkciju predsjednika i potpredsjednika tokom prelaznog perioda. Nadle`nosti u toku prelaznog perioda ^lan 67. Do 31.12.2003. godine Vije}e ne}e biti obavezno da izvr{ava svoje ovlasti u: (1) predlaganju broja sudijskih i tuìla~kih mjesta, (2) obavezama u vezi sa budètima sudova i tuìla{tava, (3) odgovornosti vezane za godi{nji budèt, i (4) imenovanju izvr{nog direktora. Za sve odluke koje Vije}e donosi do 31.12.2003. godine bit }e potrebna saglasnost od najmanje pola me|unarodnih ~lanova. Primjenjivost zakona na sudove i tuìla{tvo Br~ko Distrikta ^lan 68. Ovaj zakon se ne primjenjuje na sudije Apelacionog i Osnovnog suda Br~ko Distrikta i na tuìoca i zamjenike tuìoca Tuìla{tva Br~ko Distrikta do 31. decembra 2003., do kada }e se odre|ene odredbe zakona Br~ko Distrikta usaglasiti sa ovim zakonom. Odredbe koje nisu dosljedne ovom zakonu prestaju da vaè 1. januara 2004. godine. Sekretarijat u toku prelaznog perioda ^lan 69. Tokom prelaznog perioda Nezavisna pravosudna komisija pomaè rad Vije}a i moè obavljati funkciju disciplinskog tuìoca u disciplinskim stvarima pred Vije}em. Zavr{ne odredbe Zna~enje izraza ^lan 70. Izraz tuìlac ili tuìla~ki,-a,-o uklju~uje zamjenika tuìoca, osim ukoliko bi takva konstrukcija o~igledno bila u suprotnosti sa ciljem ovog zakona. Primjenjivost zakona ^lan 71. Stupanjem na snagu zakona o osnivanju Tuìla{tva Bosne i Hercegovine, Vije}e provodi sve postupke odabira, imenovanja, disciplinskih mjera i edukacije tuìlaca, zamjenika tuìlaca i pomo}nika tuìlaca u tom Tuìla{tvu, u skladu sa odredbama poslovnika. Ukidanje dosada{njih komisija ^lan 72. Nadle`nost Komisije za imenovanje sudija Suda Bosne i Hercegovine ustanovljene u skladu sa Zakonom o sudu Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 29/00), da predlaè sudije u Sud Bosne i Hercegovine ukida se ovim zakonom. Komisija ima nadle`nost u skladu sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 23/01, 07/02, 09/02 i 23/02) do 1. novembra 2002. godine kada se Komisija ukida.
3. 4. 5.
Kada sudija, odnosno tuìlac ili zamjenik tuìoca u smislu prethodnog stava, navr{i starosnu dob za obavezan odlazak u penziju, njegov mandat automatski prestaje. Mandat sudije, odnosno tuìoca ili zamjenika tuìoca u smislu ta~ke 3. prvog stava isti~e kad Vije}e primi njegovu pismenu ostavku, a u smislu ta~. 3. i 4. onda kada to Vije}e odredi. Mandat predsjednika suda u smislu stava 1. prestaje nakon isteka mandata na koji je imenovan. Privremeni produètak mandata ^lan 64. Predsjednik Suda Bosne i Hercegovine i predsjednik suda ili tuìlac Br~ko Distrikta ~iji je mandat na koji je imenovan istekao i dalje ima ista prava i du`nosti na toj funkciji dok se ne imenuje novi predsjednik. U slu~aju prestanka mandata predsjednika u smislu stava 1., on i pored toga nastavlja vr{iti sudijsku funkciju u istom sudu, u skladu s ~lanom 63. Starosna dob za obavezan odlazak u penziju ^lan 65. Starosna dob za obavezan odlazak u penziju za sudije Suda Bosne i Hercegovine i Apelacionog suda Br~ko Distrikta je navr{enih 70 godina ìvota, a za sudije Osnovnog suda Br~ko Distrikta je navr{enih 67 godina ìvota. Starosna dob za obavezan odlazak u penziju za tuìoca i zamjenike tuìoca Tuìla{tva Br~ko Distrikta je navr{enih 67 godina ìvota.
Petak, 19. decembra 2003. Prestanak vaènja odredbi ^lan 73.
SLU@BENI GLASNIK BiH ^lan 3.
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju da vaè odredbe ~l. 3., 4., 5., 6., 7., 8., 20. i 22.(2)(a), (f), i (g) Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 29/00). Objavljivanje i stupanje na snagu ^lan 74. Ovaj zakon bit }e objavljen u "Slu`benom glasniku BiH", "Slu`benim novinama Federacije BiH", "Slu`benom glasniku Republike Srpske" i "Slu`beno m glasniku Br~ko Distrikta" i stupa na snagu osmog (8) dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH". PS BiH broj 118/03 29. oktobra 2003. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH dr. Nikola [piri}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Mustafa Pamuk, s. r.
U Poglavlju IV iza rije~i: "SUDU BOSNE I HERCEGOVINE," dodaju se rije~i: "TU@ILA[TVU BOSNE I HERCEGOVINE,". ^lan 4. U ~lanu 20. iza rije~i: "Sudu Bosne i Hercegovine," dodaju se rije~i: "Tuìla{tvu Bosne i Hercegovine,". ^lan 5. Iza ~lana 24. dodaje se ~lan 24a. koji glasi: "^lan 24a. Glavni tuìlac, zamjenici glavnog tuìoca i tuìoci Tuìla{tva Bosne i Hercegovine Glavni tuìlac i zamjenici glavnog tuìoca Tuìla{tva Bosne i Hercegovine moraju imati minimalno deset (10) godina prakti~nog iskustva na mjestu sudije, tuìoca, zamjenika tuìoca, pomo}nika tuìoca, advokata ili nekog drugog odgovaraju}eg pravnog iskustva nakon poloènog pravosudnog ispita, i moraju imati dokazane rukovodne i liderske sposobnosti koje su relevantne za rad ovog tuìla{tva. Glavni tuìlac i zamjenici glavnog tuìoca imenuju se na period od {est (6) godina, nakon ~ijeg isteka mogu biti ponovo imenovani; me|utim prestanak slu`be moè nastupiti u slu~aju podno{enja ostavke, navr{avanja godina ìvota za obavezan odlazak u penziju, te smjenjivanjem od vr{enja slu`be iz opravdanog razloga. Tuìoci moraju imati minimalno pet (5) godina prakti~nog iskustva na mjestu sudije, tuìoca, zamjenika tuìoca, pomo}nika tuìoca, advokata ili nekog drugog odgovaraju}eg pravnog iskustva nakon poloènog pravosudnog ispita. Mandat tuìoca nije ograni~en; me|utim prestanak slu`be moè nastupiti u slu~aju podno{enja ostavke, navr{avanja godina ìvota za obavezan odlazak u penziju, te smjenjivanjem od vr{enja slu`be iz opravdanog razloga." ^lan 6. U Poglavlju V iza rije~i "TU@ILACA" dodaju se rije~i: "TU@ILA[TVA BOSNE I HERCEGOVINE I". ^lan 7. U ~lanu 27. rije~i: "tuìoca i zamjenika tuìoca" bri{u se, a iza rije~i: "Osnovni sud Br~ko Distrikta i" dodaju se rije~i: "tuìoci, uklju~uju}i i glavnog tuìoca i zamjenike glavnog tuìoca, kao i zamjenike tuìlaca u Tuìla{tvu Bosne i Hercegovine, i". ^lan 8. U ~lanu 37. stav 1. iza rije~i: "Suda Bosne i Hercegovine" dodaju se rije~i: "i tuìlaca Tuìla{tva Bosne i Hercegovine", a iza rije~i: "du`nost sudije" dodaje se rije~ "/tuìoca". ^lan 9. U Poglavlju VI, iza rije~i: "OSNOVNOG SUDA BR^KO DISTRIKTA," dodaju se rije~i: "TU@ILACA TU@ILA[TVA BOSNE I HERCEGOVINE". ^lan 10. U ~lanu 58. stav 1. iza rije~i: "ili zamjenika tuìoca" dodaju se rije~i: "Tuìla{tva Bosne i Hercegovine i". ^lan 11. ^lan 61. stav 1. bri{e se, i zamjenjuje se novim stavom 1. koji glasi:
308
Na osnovu ~lana IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavni~kog doma odrànoj 13. oktobra 2003. godine i sjednici Doma naroda, odrànoj 29. oktobra 2003. godine, usvojila je
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VISOKOM SUDSKOM I TU@ILA^KOM VIJE]U BOSNE I HERCEGOVINE Preambula Zakon o Visokom sudskom i tuìla~kom vije}u Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 15/02, "Slu`bene novine Federacije BiH", broj 29/02, "Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 40/02) (u daljem tekstu: Zakon), ovim se mijenja i dopunjuje: ^lan 1. U ~lanu 5. Zakona rije~i: "dvoje sudija" zamjenjuju se rije~ima "jedan sudija". U ~lanu 5., iza rije~i: "sve sudije Suda" dodaje se crtica i re~enica: "jedan tuìlac iz Tuìla{tva Bosne i Hercegovine, kojeg bira Kolegij tuìlaca". ^lan 2. ^lan 17. ta~ka 2. bri{e se i zamjenjuje novom ta~kom 2. koja glasi: "2. Odabir i imenovanje tuìlaca, uklju~uju}i glavnog tuìoca i zamjenika glavnog tuìoca Tuìla{tva Bosne i Hercegovine, kao i tuìoca i zamjenika tuìoca Tuìla{tva Br~ko Distrikta";
U ~lanu 17. ta~ka 12. iza rije~i: "Osnovnog suda Br~ko Distrikta i" dodaju se rije~i: "tuìlaca Tuìla{tva Bosne i Hercegovine i". U ~lanu 17. ta~ka 15. iza rije~i: "Osnovnog suda Br~ko Distrikta i" dodaju se rije~i: "Tuìla{tva Bosne i Hercegovine i".
"Ukoliko predsjednik suda, glavni tuìlac ili tuìlac Tuìla{tva Br~ko Distrikta smatra da su aktivnosti nekog od sudija Suda Bosne i Hercegovine, Apelacionog suda Br~ko Distrikta, Osnovnog suda Br~ko Distrikta, te tuìoca ili zamjenika tuìoca Tuìla{tva Bosne i Hercegovine ili Tuìla{tva Br~ko Distrikta nespojive sa njihovom sudskom ili tuìla~kom funkcijom, o tome se obavje{tava taj sudija, tuìlac ili zamjenik tuìoca, a predsjednik tog suda, glavni tuìlac ili tuìlac Tuìla{tva Br~ko Distrikta predmet proslije|uje Vije}u, koje donosi obavezuju}u odluku. Sam postupak je regulisan Poslovnikom o radu Vije}a." ^lan 12. U ~lanu 62. stav 1. iza rije~i: "ili zamjenik tuìoca" dodaju se rije~i: "Tuìla{tva Bosne i Hercegovine i". ^lan 13. U Poglavlju IX, nakon rije~i: "ILI ZAMJENIKA TU@IOCA" dodaju se rije~i: "TU@ILA[TVA BOSNE I HERCEGOVINE I". ^lan 14. U ~lanu 63. stav 1. iza rije~i: "ili zamjenika tuìoca" dodaju se rije~i: "Tuìla{tva Bosne i Hercegovine i". U ~lanu 63. stav 1. ta~ka 1. iza rije~i: "kada sudije," dodaju se rije~i: "tuìoci Tuìla{tva Bosne i Hercegovine". U ~lanu 63. stav 1. ta~ka 2. rije~ "tuìlac" bri{e se i zamjenjuje se rije~ima: "tuìlac Tuìla{tva Br~ko Distrikta". U ~lanu 63. stav 3. bri{e se, i zamjenjuje se novim stavom 3. koji glasi: "Mandat predsjednika suda, glavnog tuìoca, zamjenika glavnog tuìoca ili tuìoca Tuìla{tva Br~ko Distrikta isti~e nakon isteka perioda na koji je isti imenovan." ^lan 15. U ~lanu 64. stav 1. iza rije~i: "predsjednik suda ili" dodaju se rije~i: "glavni tuìlac, zamjenik glavnog tuìoca Tuìla{tva Bosne i Hercegovine ili". U ~lanu 64. stav 2. iza rije~i: "predsjednika suda" dodaju se rije~i: "glavnog tuìoca ili zamjenika glavnog tuìoca," a iza rije~i: "u istom sudu" dodaju se rije~i: "ili tuìla{tvu". ^lan 16. U ~lanu 65. iza stava 1. dodaje se stav 2. koji glasi: "Starosna dob za obavezan odlazak u penziju za tuìoce Tuìla{tva Bosne i Hercegovine jeste navr{enih 67 godina ìvota." Stav 2. ~lana 65. postaje "stav 3." ^lan 17. U ~lanu 65. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Dok se ne uspostavi Tuìla{tvo Bosne i Hercegovine, ~lan 1. ovog zakona ne primjenjuje se." ^lan 18. U ~lanu 68. na po~etku stava dodaju se rije~i: "Sa izuzetkom ~lana 5. ovog zakona i". ^lan 19. ^lan 71. ovog zakona bri{e se.
^lan 20. Objavljivanje i stupanje na snagu ovog zakona o izmjenama i dopunama Ovaj zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tuìla~kom vije}u Bosne i Hercegovine objavljuje se u "Slu`benom glasniku BiH", "Slu`benim novinama Federacije BiH", "Slu`benom glasniku Republike Srpske" i "Slu`benom glasniku Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine", i stupa na snagu osmi dan nakon objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH". PS BiH broj 119/03 29. oktobra 2003. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH dr. Nikola [piri}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Mustafa Pamuk, s. r.
309
Na osnovu ~lana IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na sjednici Predstavni~kog doma odrànoj 13. oktobra 2003. godine i sjednici Doma naroda odrànoj 29. oktobra 2003. godine, usvojila je
ZAKON
O NAKNADNIM IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VISOKOM SUDSKOM I TU@ILA^KOM VIJE]U BOSNE I HERCEGOVINE Preambula Zakon o Visokom sudskom i tuìla~kom vije}u Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 15/02; "Slu`bene novine Federacije BiH", broj 29/02; "Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 40/02), sa izmjenama i dopunama preciziranim u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tuìla~kom vije}u Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 26/02; "Slu`bene novine Federacije BiH", broj 47/02; "Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 58/02) (u daljem tekstu: Zakon), mijenja se kako slijedi: ^lan 1. U ~lanu 17., izmijenjena ta~ka 12. bri{e se, i mijenja novom ta~kom 12. koja glasi: "12. utvr|uje broj sudija u Sudu Bosne i Hercegovine, Apelacionom i Osnovnom sudu Br~ko Distrikta, broj tuìlaca u Tuìla{tvu Bosne i Hercegovine i zamjenika tuìlaca u Tuìla{tvu Br~ko Distrikta nakon dobijenog mi{ljenja ili na osnovu inicijative predsjednika predmetnog suda ili tuìoca, i nakon konsultacija sa organom nadle`nim za pitanja budèta." ^lan 2. U izmijenjenom ~lanu 20. iza prvog stava dodaje se novi stav koji glasi: "Izuzetno od uslova utvr|enih u podstavu (c) ovog ~lana, smatra se da osoba koja je obavljala sudijsku ili tuìla~ku funkciju u Bosni i Hercegovini na dan stupanja na snagu ovog zakona u prelaznom periodu ispunjava osnovne uslove za vr{enje sudske funkcije ako ima poloèn pravosudni ispit u bilo kojoj zemlji koja je bila u sastavu Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije."
Petak, 19. decembra 2003. ^lan 3.
ZAKON
O SUDSKIM TAKSAMA U POSTUPKU PRED SUDOM BOSNE I HERCEGOVINE I - OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim zakonom propisuju se sudske takse (u daljem tekstu: taksa) u postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Sud) i na~in njihovog pla}anja. Postupci u kojima se pla}a taksa i visina takse za pojedina~ne radnje utvr|uju se taksenom tarifom u skladu sa ~lanom 22. ovog zakona. ^lan 2. Takseni obaveznik je osoba po ~ijem prijedlogu ili u ~ijem interesu se preduzimaju radnje utvr|ene ovim zakonom. Za podneske i zapisnike koji zamjenjuju podneske, takseni obaveznik je osoba koja podnosi, odnosno osoba po ~ijem se zahtjevu zapisnik sastavlja. Ako za istu taksu postoje dva ili vi{e obaveznika, njihova obaveza je solidarna. ^lan 3. Postupak naplate takse pokre}e i vodi Sud po slu`benoj du`nosti. ^lan 4. Ako ovim zakonom nije druga~ije propisano, taksena obaveza nastaje: 1. 2. 3. za podneske - u trenutku kada podnesak bude neposredno predat ili zaprimljen kod Suda; za sudske odluke - kada se stranci ili njenom zastupniku uru~i prijepis odluke; za ostale radnje - kad je zatraèno njihovo preduzimanje, odnosno kad Sud po~ne postupanje. ^lan 5. Taksa se pla}a u trenutku nastanka taksene obaveze, ako ovim zakonom nije druga~ije propisano. ^lan 6. Taksa na presudu u upravnom sporu pla}a se samo kad Sud odbije tu`bu. Taksena obaveza iz stava 1. ovog ~lana dospijeva u roku od 15 dana od dana prijema naloga za pla}anje takse. ^lan 7. Takse se pla}aju u gotovom novcu. Vije}e ministara Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vije}e ministara) moè svojim propisom urediti emitiranje i distribuciju taksenih maraka. Taksa iz stava 1. ovog ~lana prihod je Bosne i Hercegovine i pla}a se na jedinstveni ra~un trezora institucija Bosne i Hercegovine. Potvrda o uplati takse prilaè se uz podnesak za koji je taksa pla}ena, a kad se podnosi potvrda o upla}enoj taksi za sudsku odluku, takseni obaveznik duàn je nazna~iti broj odluke za koju se taksa pla}a.
Tekst izmijenjenog ~lana 65. bri{e se, i dodaje se novi tekst slijede}eg sadràja: "Starosna dob za obavezan odlazak u penziju za sudije Suda Bosne i Hercegovine i Apelacionog suda Br~ko Distrikta jeste navr{enih 70 godina ìvota, a za sudije Osnovnog suda Br~ko Distrikta navr{enih 67 godina ìvota. Starosna dob za obavezan odlazak u penziju za tuìoce Tuìla{tva Bosne i Hercegovine jeste navr{enih 65 godina ìvota. Starosna dob za obavezan odlazak u penziju za tuìoca i zamjenike tuìoca Tuìla{tva Br~ko Distrikta jeste navr{enih 67 godina ìvota." ^lan 4. Tekst ~lana 67. bri{e se i mijenja sljede}im tekstom: "U toku prelaznog perioda Vije}e nije obavezno da izvr{ava svoja ovla{tenja u pogledu sljede}ih pitanja: (1) traènja mi{ljenja predsjednika Suda ili glavnih tuìlaca ili konsultacija sa organima nadle`nim za budèt prilikom utvr|ivanja broja sudija i tuìlaca; (2) obaveza koje se odnose na budèt sudova i tuìla{tava; (3) nadle`nosti vezanih za godi{nji budèt i obaveze izvje{tavanja i (4) imenovanje izvr{nog direktora. Tokom prelaznog perioda za dono{enje svih odluka Vije}a potrebna je saglasnost najmanje polovine od ukupnog broja me|unarodnih ~lanova Vije}a. Tokom prelaznog perioda primjenjuju se odredbe ovog zakona, osim ako to nije druga~ije propisano odredbama ovog poglavlja. Prelazni period traje do 31. decembra 2003. godine i moè se produìti sve dok Vije}e ne izvr{i svoje obaveze utvr|ene odredbama ovog poglavlja. Sve dok se ne uspostavi Tuìla{tvo Bosne i Hercegovine, Vije}e ne}e kao svog ~lana imati jednog tuìoca iz Tuìla{tva Bosne i Hercegovine nego }e umjesto njega kao ~lanove imati dvojicu sudija Suda Bosne i Hercegovine." ^lan 5. Objavljivanje i stupanje na snagu Ovaj zakon o naknadnim izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tuìla~kom vije}u Bosne i Hercegovine objavljuje se u "Slu`benom glasniku BiH", "Slu`benim novinama Federacije BiH", "Slu`benom glasniku Republike Srpske" i "Slu`benom glasniku Br~ko Distrikta" i stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH". PS BiH broj 120/03 29. oktobra 2003. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH dr. Nikola [piri}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Mustafa Pamuk, s. r.
310
Na osnovu ~lana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavni~kog doma, odrànoj 24. septembra 2003. godine, i sjednici Doma naroda, odrànoj 29. oktobra 2003. godine, usvojila je
Broj 39 - Strana 946 ^lan 8.
Napla}ena ili nedovoljno pla}ena taksa nije prepreka prijemu podneska niti zadràva tok sudskog postupka. U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana, taksa se napla}uje na na~in utvr|en u ~lanu 15. ovog zakona. ^lan 9. Pravo na naplatu takse zastarijeva u roku od dvije godine ra~unaju}i od dana kada je nastala obaveza pla}anja du`ne takse. II - OSLOBA\ANJE OD PLA]ANJA TAKSE ^lan 10. Od pla}anja takse oslobo|eni su: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) Bosna i Hercegovina i njene institucije; Br~ko Distrikt Bosne i Hercegovine, entiteti, kantoni, gradovi i op}ine i njihovi organi; radnici u postupku za ostvarivanje prava po osnovu radnog odnosa; humanitarne organizacije; gra|ani slabog imovnog stanja; strani dràvljanin i strane dràve, ako je to predvi|eno me|unarodnim ugovorom ili pod uslovom reciprociteta; ratni vojni invalidi i invalidi civilne `rtve rata, ~lanovi porodica poginulih boraca i ~lanovi porodica poginulih i nestalih civilnih `rtava rata s kojima su poginuli ìvjeli u zajedini~kom doma}instvu.
Ako stranka putem po{te dostavi podnesak koji nije pravilno taksiran, Sud }e je pozvati da taksu plati u roku od 15 dana od dana dostave naloga i upozorit }e je na posljedice nepla}anja takse u tom roku u smislu ~lana 15. ovog zakona. ^lan 14. Kad je taksu du`na da plati fizi~ka osoba koja ima prebivali{te u inozemstvu, bez obzira da li je dràvljanin Bosne i Hercegovine, odnosno pravna osoba sa sjedi{tem u inozemstvu ili strani dràvljanin, a taksu nije platila u trenutku nastanka taksene obaveze, Sud }e voditi popis nepla}enih taksi i po zavr{enom postupku izdat }e nalog za pla}anje takse, s tim da rok za pla}anje takse ne moè biti kra}i od 30 ni duì od 90 dana. ^lan 15. Ako takseni obaveznik - fizi~ka osoba ne plati taksu u roku odre|enom u ~l. 13. i 14. ovog zakona, Sud }e zatraìti od nadle`nog organa uprave, odnosno slu`be za upravu na ~ijem se podru~ju nalazi prebivali{te taksenog obaveznika da se naplata du`ne takse izvr{i prinudnim putem. Po prijemu zahtjeva nadle`ni organ uprave donijet }e rje{enje kojim }e taksenom obavezniku naloìti da u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja plati du`nu taksu kao i 50% od te takse na ime kaznene takse. Ako takseni obaveznik u ovom roku ne plati taksu, pristupit }e se prinudnoj naplati na obje takse, s tim {to se naplata prinudnim putem vr{i po propisima o prinudnoj naplati poreza. ^lan 16. Ako takseni obaveznik - fizi~ka osoba nema prebivali{te, odnosno boravi{te, ali ima imovinu u Bosni i Hercegovini, Sud }e zahtjev iz ~lana 15. stav 1. ovog zakona dostaviti nadle`nom organu uprave, odnosno slu`bi za upravu na ~ijem se podru~ju nalazi imovina taksenog obaveznika. ^lan 17. Ako je takseni obaveznik pravna osoba, Sud }e rje{enjem utvrditi iznos nepla}ene takse i kaznene takse i rje{enje dostaviti slu`bi kod koje se vodi ìrora~un taksenog obaveznika radi naplate takse. ^lan 18. Ako nepla}ena taksa u jednom predmetu iznosi manje od 100 KM, Sud ne}e preduzimati mjere iz ~l. 13. do 17. ovog zakona. IV - POVRA]AJ TAKSE ^lan 19. Osoba koja je platila taksu koju nije du`na platiti ili je platila taksu u iznosu ve}em od propisanog ima pravo na povra}aj takse. Postupak za povra}aj takse pokre}e se na zahtjev stranke, s tim {to je Sud duàn da u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva donese rje{enje o povra}aju takse. ^lan 20. Pravo na povra}aj takse zastarijeva za dvije godine po isteku godine, ra~unaju}i od dana kada je nastala taksena obaveza. V - NADZOR ^lan 21. Nadzor nad izvr{enjem odredbi ovog zakona vr{i Ministarstvo finansija i trezora institucija Bosne i Hercegovine.
Gra|aninom slabog imovnog stanja u smislu stava 1. ta~ka 5. ovog ~lana smatra se samo osoba koja je u sudskom, odnosno upravnom postupku pred nièstepenim sudom, odnosno organom uprave oslobo|ena od pla}anja takse. U slu~aju sumnje o postojanju reciprociteta iz stava 1. ta~ka 6. ovog ~lana, postojanje reciprociteta utvr|uje nadle`na institucija Bosne i Hercegovine, po pribavljenom mi{ljenju Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine. ^lan 11. Staralac odre|ene osobe, ~ije je boravi{te nepoznato, ili staralac o imovini, ~iji je vlasnik nepoznat, kao i od suda postavljeni privremeni zastupnik stranke u postupku, nisu du`ni da pla}aju taksu za osobu koju zastupaju. Naplata ovih taksa vr{i se iz imovine osobe koja je zastupana. ^lan 12. Osloba|anje od pla}anja takse koristi samo osoba kojoj je priznato osloba|anje. Kada vi{e osoba zajedni~ki predaju podnesak ili zajedni~ki preduzmu radnju u postupku, a jedna ili vi{e njih je oslobo|ena od pla}anja takse, osoba koja nije oslobo|ena od pla}anja takse du`na je platiti taksu kao da nema oslobo|enih osoba. III - POSTUPAK ZA NAPLATU NENAPLA]ENE TAKSE ^lan 13. Ako stranka neposredno predaje Sudu podnesak koji nije taksiran ili je nedovoljnog taksiran, Sud }e je upozoriti da je du`na taksu platiti u roku od 15 dana od dana datog upozorenja i skrenut }e joj pa`nju na posljedice nepla}anja takse u ovom roku.
Petak, 19. decembra 2003. VI - TAKSENA TARIFA ^lan 22. Takse se pla}aju po sljede}oj tarifi: I - Parni~ni postupak 1. Podnesci Tarifni broj 1 1.
SLU@BENI GLASNIK BiH 2.
Za presudu zbog izostanka, presudu na osnovu odricanja kao i za presudu na osnovu priznanja pla}a se polovina iz takse 1. ovog tarifnog broja. Za rje{enje o odbacivanju tu`be pla}a se polovina takse iz ta~ke 1. ovog tarifnog broja, ali ne vi{e od 100 KM. Za rje{enje o prijedlogu za dozvolu izvr{enja ili obezbje|enja za rje{enje o izdavanju privremene mjere pla}a se polovina takse iz ta~ke 1. ovog tarifnog broja. Za rje{enje kojim se usvaja ili odbija prijedlog za povra}aj u pre|a{nje stanje pla}a se polovina takse iz ta~ke 1. ovog tarifnog broja, ali ne vi{e od 100 KM. NAPOMENA: Obaveza pla}anja takse za prvostepenu odluku ne zavisi od toga da li je odluka postala pravosna`na.
3. 4.
Za tu`bu, za protutu`bu i za prijedlog za ponavljanje postupka pla}a se prema vrijednosti predmeta spora sljede}a taksa: 5% takse, - do 1.000 KM vrijednosti 4% takse, - do 5.000 KM vrijednosti 3% takse, - na iznose preko 5.000 KM vrijednosti a najvi{e 10.000 KM takse. Za prijedlog za poku{aj poravnanja pla}a se polovina takse iz ta~ke 1. ovog tarifnog broja. Za prijedlog da se dozvoli izvr{enje ili obezbje|enje ili izda privremena mjera, za prijedlog za povra}aj u pre|a{nje stanje ili za prijedlog za obezbje|enje dokaza, za odgovor na àlbu ili reviziju, pla}a se polovina takse iz ta~ke 1. ovog tarifnog broja. Za àlbu ili reviziju protiv presude i za àlbu protiv rje{enja u sporovima zbog smetanja posjeda, pla}a se dvostruka taksa iz ta~ke 1. ovog tarifnog broja. Za àlbu ili reviziju protiv rje{enja pla}a se taksa iz ta~ke 1. ovog tarifnog broja. Za àlbu ili reviziju rje{enja, kojim se usvaja ili odbija prijedlog za povra}aj u pre|a{nje stanje, pla}a se polovina takse iz ta~ke 1. ovog tarifnog broja. NAPOMENA: Za podnesak primljen na zapisnik kod Suda, kao i za podnesak primljen na zapisnik u toku rasprave, pla}a se taksa predvi|ena za odnosni podnesak. Kad je ve} u tu`bi stavljen prijedlog za izdavanje privremene mjere ili kada se u àlbi stavi prijedlog za povra}aj u pre|a{nje stanje, pla}a se pored takse za àlbu i taksa za odnosni prijedlog. Za prijedlog da se dozvoli izvr{enje ili obezbje|enje ili da se izda privremena mjera, odnosno naredba, pla}a se jedna taksa i kad se predloì istovremeno ili naknadno vi{e sredstava izvr{enja odnosno obezbje|enja. Ako je u kom od podnesaka navedenih u ovom tarifnom broju stavljen zahtjev za upis u zemlji{nu knjigu, ne}e se napla}ivati taksa predvi|ena za podnesak, kojim se traì upis u zemlji{nu knjigu. Za àlbu protiv prvostepenog rje{enja pla}a se taksa samo ako se àlbom pobija rje{enje koje podlijeè pla}anju takse po tarifnom broju 2. Za podneske koji nisu navedeni u ovom tarifnom broju, kao i za prijedloge za podneske ne pla}a se taksa. Tarifni broj 2
5.
1.
II - Postupak u upravnim sporovima 1. Podnesci Tarifni broj 3 1. 2. 3. Za tu`bu protiv upravnog akta pla}a se taksa u iznosu od 100 KM. Za zahtjev za preispitivanje sudskih odluka pla}a se taksa u iznosu od 200 KM. Za zahtjev za ponavljanje postupka pla}a se taksa u iznosu od 100 KM. Tarifni broj 4 1. Za presudu u upravnom sporu, pla}a se taksa u iznosu od 200 KM.
2. 3.
4.
5. 6.
2. Odluke
III - Posebni slu~ajevi 1. Prijepisi Tarifni broj 5 1. 2. Za pismeni ili usmeni zahtjev da se izvr{i prepisivanje sudskog akta pla}a se taksa u iznosu od 5 KM. Za prepisivanje sudskih akata kao i za prepisivanje akata iz zbirke isprava koje je sud izvr{io na zahtjev stranke, pla}a se taksa u iznosu od 2 KM od svake zapo~ete stranice originala.
1.
2.
3.
VII - ZAVR[NA ODREDBA ^lan 23. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH". PS BiH broj 120/03 29. oktobra 2003. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH dr. Nikola [piri}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Mustafa Pamuk, s. r.
4.
5.
6.
2. Odluke
311
Na osnovu ~lana 9. Zakona o ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 32/00 i 19/02), Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na sjednici Predstavni~kog doma, odrànoj 27.novembra 2003.
1.
Za prvostepenu presudu pla}a se taksa prema taksenoj osnovici iz tarifnog broja 1.
godine i na sjednici Doma naroda, odrànoj 28. novembra 2003. godine, donijela je
313
Na osnovu ~lana V 3. (b) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 47. stav 1. (b) Poslovnika o radu Predsjedni{tva BiH ("Slu`beni glasnik BiH", br. 25/01 i 35/02), Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine na 30. sjednici, odrànoj 19. novembra 2003. godine, donijelo je
ODLUKU
O IMENOVANJU OMBUDSMENA ZA LJUDSKA PRAVA BOSNE I HERCEGOVINE I Za ombudsmene za ljudska prava Bosne i Hercegovine imenovani su: 1. 2. 3. dr. SNE@ANA SAVI], MARIOFIL LJUBI], SAFET PA[I]. II Odluku objaviti u "Slu`benom glasniku BiH". PS BiH broj 121/03 28. novembra 2003. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH dr. Nikola [piri}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Mustafa Pamuk, s. r.
ODLUKU
O RAZRJE[ENJU SA DU@NOSTI AMBASADORA BOSNE I HERCEGOVINE U VELIKOJ SOCIJALISTI^KOJ NARODNOJ LIBIJSKOJ ARAPSKOJ D@AMAHIRIJI I Gospodin RAJKO POPOVI], razrje{ava se sa du`nosti ambasadora Bosne i Hercegovine u Velikoj Socijalisti~koj Narodnoj Libijskoj Arapskoj Dàmahiriji (Tripoli), radi isteka mandata. II Ministarstvo vanjskih poslova BiH razrije{it }e radnopravni status imenovanog. III Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u "Slu`benom glasniku BiH". Broj 01-2119-19/03 19. novembra 2003. godine Sarajevo Predsjedavaju}i dr. Dragan ôvi}, s. r.
PREDSJEDNI[TVO BOSNE I HERCEGOVINE

312
Na osnovu ~lana V 3. (a) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 37a. Poslovnika o radu Predsjedni{tva BiH ("Slu`beni glasnik BiH", br. 25/01 i 35/02), Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine na 29. sjednici, odrànoj 12. novembra 2003. godine, donijelo je
314
Na osnovu ~lana V 3. (b) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 47. stav 1. (b) Poslovnika o radu Predsjedni{tva BiH ("Slu`beni glasnik BiH", br. 25/01 i 35/02), Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine na 30. sjednici, odrànoj 19. novembra 2003. godine, donijelo je
ODLUKU
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O NEREZIDENTNOM PREDSTAVLJANJU BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. U Odluci o nerezidentnom predstavljanju Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 29/02) u ~lanu 3. alineja a) iza rije~i: "Sjedinjene Meksi~ke Dràve" dodaju se rije~i: "i Saveznu Republiku Brazil". U istom ~lanu u alineji b) rije~i: "Saveznu Republiku Brazil", bri{u se. Dodaje se nova alineja 1) koja glasi: "1) Ambasada u Kanadi nerezidentno predstavlja: - Republiku Kubu". ^lan 2. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH". Broj 01-2058-7/03 12. novembra 2003. godine Sarajevo Predsjedavaju}i dr. Dragan ôvi}, s.r .
ODLUKU
O RAZRJE[ENJU SA DU@NOSTI GENERALNOG KONZULA BOSNE I HERCEGOVINE U REPUBLICI TURSKOJ I Gospo|a NID@ARA ZLATAR, razrje{ava se sa du`nosti generalnog konzula Bosne i Hercegovine u Republici Turskoj (Istanbul), radi isteka mandata. II Ministarstvo vanjskih poslova BiH razrije{it }e radnopravni status imenovane. III Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u "Slu`benom glasniku BiH". Broj 01-2119-21/03 19. novembra 2003. godine Sarajevo Predsjedavaju}i dr. Dragan ôvi}, s. r.
315
Na osnovu ~lana V 3. (b) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 47. stav 1. (b) Poslovnika o radu Predsjedni{tva BiH ("Slu`beni glasnik BiH", br. 25/01 i 35/02), Predsjedni{tvo
SLU@BENI GLASNIK BiH V
Bosne i Hercegovine na 30. sjednici odrànoj 19. novembra 2003. godine, donijelo je
ODLUKU
O RAZRJE[ENJU SA DU@NOSTI AMBASADORA BOSNE I HERCEGOVINE U DR@AVI KUVAJT I Gospodin EDHEM PA[I], razrje{ava se sa du`nosti ambasadora Bosne i Hercegovine u Dràvi Kuvajt (Kuvajt), radi isteka mandata. II Ministarstvo vanjskih poslova razrije{it }e radno-pravni status imenovanog. III Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u "Slu`benom glasniku BiH". Broj 01-2119-23/03 19. novembra 2003. godine Sarajevo Predsjedavaju}i dr. Dragan ôvi}, s. r.
Za realizaciju ove odluke zaduùje se Ministarstvo finansija i trezora. VI Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja. VM broj 229/03 15. decembra 2003. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Adnan Terzi}, s. r.
317 MEMORANDUM O RAZUMIJEVANJU

O PRAVILNIKU O IZGLEDU I SADR@AJU OBRASCA VOZA^KE DOZVOLE I REGISTROVANJA VOZILA U BOSNI I HERCEGOVINI Ovaj memorandum o razumijevanju potpisuju Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, Vlada Republike Srpske, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Br~ko Distrikt Bosne i Hercegovine. Potpisnice ovog memoranduma su saglasne da }e pripremiti jedinstvene propise o nabavci, upravljanju i izdavanju sigurnosnih registarskih tablica, dokumenta za registraciju vozila i voza~kih dozvola kao i jedinstvene propise o izgledu i sadràju svih voza~kih dozvola u Bosni i Hercegovini. To }e se izvr{iti na na~in koji je u skladu sa Memorandumom o razumijevanju koji su potpisali Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, Vlada Republike Srpske, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine o Propisima i uputstvima za registrovanje i registarske tablice Bosne i Hercegovine u januaru 1998. godine i dodacima I, Ib, II, III, IV uz taj Memorandum. Potpisnice ovog memoranduma su saglasne da }e jedinstvena voza~ka dozvola sadràvati podatke sli~ne podacima u sada{njim voza~kim dozvolama u oba entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, ali i da }e biti u skladu sa standardima Evropske unije u pogledu tehni~kog kvaliteta i izgleda, i da }e naziv Bosna i Hercegovina biti napisan latini~nim i }irili~nim pismom na jezicima tri konstitutivna naroda, te na francuskom i engleskom jeziku. Potpisnice ovog memoranduma su saglasne da }e Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija, u saradnji sa ministarstvima unutra{njih poslova entiteta i kantona i nadle`nim organima Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine navedene propise unijeti u Zakon o bezbjednosti drumskog saobra}aja, u skladu sa Programom rada koji je Vije}e ministara Bosne i Hercegovine usvojio za 2002. godinu. Potpisnice ovog memoranduma su saglasne da se sa izradom navedenih propisa treba po~eti odmah nakon potpisivanja Memoranduma i da Memorandum postavlja osnovu za njihovo dono{enje. Ovaj memorandum se objavljuje u slu`benim glasilima Bosne i Hercegovine, entiteta i Br~ko Distrikta nakon potpisivanja. Propisi doneseni na osnovu ovog memoranduma objavljuju se u slu`benim glasilima Bosne i Hercegovine, entiteta i Br~ko Distrikta. Broj 05-011-406/4-02 12. juna 2002. godine Sarajevo Za Vije}e ministara Za Vladu Federacije Bosne i Hercegovine Bosne i Hercegovine dr.Dragan Mikerevi}, s.r. dr. Alija Behmen, s.r. Za Vladu Republike Srpske dr. Mladen Ivani}, s.r. Za Br~ko Distrikt Bosne i Hercegovine Ivan Krndelj, s.r.
VIJE]E MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE

316
Na osnovu ~lana 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 30/03) i ~lana 18. Zakona o izvr{enju Budèta institucija Bosne i Hercegovine i me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2003. godinu ("Slu`beni glasnik BiH", br. 5/03 i 34/03), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine na 34. sjednici odrànoj dana 15. decembra 2003. godine, donijelo je
ODLUKU
O KORI[TENJU SREDSTAVA BUD@ETA ZA 2003. GODINU ZA IZMIRENJE OBAVEZA IZ RANIJIH GODINA I PLANU ZA IZMIRENJE NEREVIDIRANIH OBAVEZA INSTITUCIJA BiH I Vije}e ministara BiH usvaja plan za izmirenje obaveza Institucija BiH u ukupnom iznosu od 701.597 KM. II Odobrava se pla}anje neizmirenih obaveza verificiranih od Ureda za reviziju finansijskog poslovanja institucija BiH u ukupnom iznosu od 207.932 KM. III Sredstva iz ta~ke II ove odluke teretit }e rezerviranja za kapitalna ulaganja i stare obaveze u okviru kategorije rezervisanja Budèta institucija Bosne i Hercegovine za 2003. godinu. IV Ne}e biti pla}anja u gotovini ili obveznicama bilo kakvih obaveza Institucija BiH sve dok se svaka obaveza ne verifikuje putem odgovaraju}ih administrativnih procedura, u okviru plana za izmirenje obaveza Institucija BiH u ukupnom iznosu od 493.665 KM.
MINISTARSTVO FINANSIJA I TREZORA BOSNE I HERCEGOVINE

318
Na osnovu ~lana 61. stav 2. Zakona o upravi ("Slu`beni glasnik BiH", broj 32/02), a u vezi ~lana 8. Zakona o Vije}u ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 38/02) i ~lana 28. stav 2. Zakona o dràvnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 19/02), ministar finansija i trezora donosi
320
Pravosudna komisija Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, na osnovu ~lana 12. stav 1. ta~ka 1. Zakona o Pravosudnoj komisiji Br~ko Distrikta BiH, u vezi s ~lanom 27. stav 5. istog zakona ("Slu`beni glasnik Br~ko Distrikta BiH", broj 4/00), nakon probnog perioda od jedne godine razmatrala je postavljenje kandidata Vesne Trifunovi}, u stalno zvanje, za sudiju Osnovnog suda Br~ko Distrikta BiH i 16. juna 2003. godine donijela, slijede}u
ODLUKU
I VESNA TRIFUNOVI], imenuje se U STALNO ZVANJE za sudiju Osnovnog suda Br~ko Distrikta BiH. II Nakon uspje{no zavr{enog probnog perioda od jedne godine Vesna Trifunovi} imenuje se u stalno zvanje do navr{enih 70 godina ìvota, po~ev{i od 17. juna 2003. godine. III Imenovanoj pripadaju sva prava prema Zakonu o redovnim sudovima i Zakonu o radu Br~ko Distrikta BiH. IV Ova odluka o imenovanju bit }e objavljena u "Slu`benom glasniku BiH" i u "Slu`benom glasniku Br~ko Distrikta BiH". Broj SuPK-391/03 16. juna 2003. godine Br~ko Predsjednik Pravosudne komisije Nada Majinovi}, s. r.
RJE[ENJE
O IMENOVANJU SEKRETARA MINISTARSTVA FINANSIJA I TREZORA I BILJANA DAKI]-\UROVI], imenuje se za sekretara Ministarstva finansija i trezora. II Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u "Slu`benim glasniku BiH". Broj 01-1-3390/03 1. augusta 2003. godine Sarajevo Ministar mr. Ljerka Mari}, s. r.
PRAVOSUDNA KOMISIJA BR^KO DISTRIKTA BiH

319
Pravosudna komisija Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, na osnovu ~lana 12. stav 1. ta~ka 1. Zakona o Pravosudnoj komisiji Br~ko Distrikta BiH i ~lana 62. Zakona o sudovima Br~ko Distrikta BiH, na svojoj sjednici odrànoj 29. aprila 2003. godine, donijela je slijede}u
321
Pravosudna komisija Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, na osnovu ~lana 12. stav 1. ta~ka 1. Zakona o Pravosudnoj komisiji Br~ko Distrikta BiH, u vezi s ~lanom 27. stav 5. istog zakona ("Slu`beni glasnik Br~ko Distrikta BiH", broj 4/00), nakon probnog perioda od jedne godine razmatrala je postavljenje kandidata Edibe Jakupovi}, u stalno zvanje, za sudiju Osnovnog suda Br~ko Distrikta BiH i 16. juna 2003. godine donijela, slijede}u
ODLUKU
I Za stru~nog saradnika u Osnovni sud Br~ko Distrikta BiH, prima se MIRELA STJEPANOVI], diplomirani pravnik s poloènim pravosudnim ispitom. II Stru~ni saradnik duàn je stupiti na du`nost u Osnovni sud Br~ko Distrikta BiH 2. juna 2003. godine. Ukoliko bez opravdanog razloga ne stupi na du`nost navedenog dana, izbor }e biti poni{ten. III Imenovana ima sva prava i du`nosti koja joj pripadaju po Zakonu o Pravosudnoj komisiji Br~ko Distrikta BiH i Zakonu o sudovima Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. IV Ova odluka objavit }e se u "Slu`benom glasniku BiH" i u "Slu`benom glasniku Br~ko Distrikta BiH". Broj SuPK-285/03 29. aprila 2003. godine Br~ko Predsjednik Pravosudne komisije Nada Majinovi}, s. r.
ODLUKU
I EDIBA JAKUPOVI], imenuje se U STALNO ZVANJE za sudiju Osnovnog suda Br~ko Distrikta BiH. II Nakon uspje{no zavr{enog probnog perioda od jedne godine Ediba Jakupovi} imenuje se u stalno zvanje do navr{enih 70 godina ìvota, po~ev{i od 17. juna 2003. godine. III Imenovanoj pripadaju sva prava prema Zakonu o redovnim sudovima i Zakonu o radu Br~ko Distrikta BiH. IV Ova odluka o imenovanju bit }e objavljena u "Slu`benom glasniku BiH" i u "Slu`benom glasniku Br~ko Distrikta BiH". Broj SuPK-392/03 16. juna 2003. godine Br~ko Predsjednik Pravosudne komisije Nada Majinovi}, s. r.
322
Pravosudna komisija Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, na osnovu ~lana 5. stav 2. ta~ka 1. Zakona o Pravosudnoj komisiji Br~ko Distrikta BiH ("Slu`beni glasnik Br~ko Distrikta BiH", broj 4/00 od 28. septembra 2000. godine), donijela je 2. juna 2003. godine, slijede}u
VANJSKOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

324
Na osnovu stava 3. ~lan 40. Statuta Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, Upravni odbor Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, na sjednici odrànoj 17. juna 2003. godine, donio je
ODLUKU
I MATO TADI], predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, po slu`benoj du`nosti, postaje ~lan Pravosudne komisije Br~ko Distrikta BiH, od 2. juna 2003. godine, umjesto dosada{njeg ~lana VITOMIRA POPOVI]A. II Mati Tadi}u pripada mjese~na naknada od 500,00 KM (petstotina konvertibilnih maraka), po~ev{i od 2. 6. 2003. godine pa nadalje, kao i naknada svih tro{kova nastalih po osnovu vr{enja njegove du`nosti kao ~lana Pravosudne komisije, u skladu sa Zakonom o Pravosudnoj komisiji Br~ko Distrikta BiH. III Isplata svih navedenih tro{kova iz ove odluke vr{it }e se iz budèta Pravosudne komisije Br~ko Distrikta BiH. IV Ova odluka bit }e objavljena u "Slu`benom glasniku BiH" i "Slu`benom glasniku Br~ko Distrikta BiH". Broj SuPK-393/03 2. juna 2003. godine Br~ko Predsjednik Pravosudne komisije Nada Majinovi}, s. r.
PRAVILNIK
O ORGANIZACIJI I RADU ARBITRA@NOG SUDA I - OP]E ODREDBE ^lan 1. Arbitra`ni sud pri Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Arbitraà) je samostalan sud za arbitra`no rje{avanje sporova. Sjedi{te Arbitraè je u Sarajevu. Arbitraà je nadle`na za rje{avanje sporova koji ispunjavaju slijede}e uvjete: 1. 2. 3. da se radi o trgova~kom sporu u kojem stranke mogu slobodno disponirati predmetom spora, da za tu vrstu spora nije predvi|ena isklju~iva nadle`nost redovnog suda, da su se stranke sporazumjele o nadle`nosti Arbitraè.
U sporovima navedenim u stavu 1. ovog ~lana Arbitraà moè, na zahtjev jedne ili obje stranke, da posreduje radi mirenja. ^lan 2. Ovaj pravilnik primjenjuje se na sporove izme|u stranaka koje imaju sjedi{te, odnosno boravi{te na teritoriji Bosne i Hercegovine kao i na one sporove u kojima najmanje jedna stranka ima sjedi{te, odnosno prebivali{te na teritoriji druge dràve. Odredbe ovog pravilnika primjenjuju se na postupak vanjskotrgovinske arbitraè kao i na postupak unutra{nje arbitraè. Ukoliko postoje razlike u postupku, zavisno da li se radi o vanjskotrgovinskoj ili unutra{njoj arbitraì, to je pojedinim ~lanovima ovog pravilnika posebno nagla{eno. II - ORGANIZACIJA ^lan 3. Arbitraà, kao samostalan sud ima predsjednika, zamjenika predsjednika, arbitra`na vije}a i arbitare pojedinace. Predsjednik i zamjenik predsjednika Arbitraè ne mogu, za vrijeme svog mandata, biti birani za arbitre. Predsjednika, zamjenika predsjednika i arbitre bira nadle`ni organ Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine na period od ~etiri godine s tim da mogu biti, po isteku mandata, ponovo birani. ^lan 4. Stru~no-administrativne poslove za potrebe Arbitraè obavlja sekretar Arbitraè kojeg imenuje nadle`ni organ Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. Op}i nadzor nad administrativnim i materijalnim poslovanjem Arbitraè vr{i Vanjskotrgovinska komora Bosne i
323
Pravosudna komisija Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, na osnovu ~lana 5. stav 2. ta~ka 1. Zakona o Pravosudnoj komisiji Br~ko Distrikta BiH ("Slu`beni glasnik Br~ko Distrikta BiH", broj 4/00 od 28. septembra 2000. godine) i Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, broj P-115/03, donijela je 2. juna 2003. godine, slijede}u
ODLUKU
I VITOMIR POPOVI], dosada{nji ~lan Pravosudne komisije Br~ko Distrikta BiH, razrje{ava se du`nosti ~lana Pravosudne komisije Br~ko Distrikta BiH, po slu`benoj du`nosti, s danom 2. juna 2003. godine. II Vitomiru Popovi}u prestaju sva prava i obaveze prema Zakonu o Pravosudnoj komisiji Br~ko Distrikta BiH. III Ova odluka bit }e objavljena u "Slu`benom glasniku BiH" i "Slu`benom glasniku Br~ko Distrikta BiH". Broj SuPK-394/03 2. juna 2003. godine Br~ko Predsjednik Pravosudne komisije Nada Majinovi}, s. r.
Hercegovine ( u daljem tekstu: Komora BiH) i obezbje|uje materijalna sredstva za po~etak rada i vr{enje njene funkcije. III - JEZIK ARBITRA@E ^lan 5. Ako se stranke nisu druk~ije sporazumjele, arbitra`no vije}e, odnosno arbitar pojedinac }e odmah nakon svog imenovanja odrediti jezik ili jezike na kojima }e se voditi postupak. Ova odluka se odnosi na sve podneske u postupku, a ako se odràva usmena rasprava, tako|er i na jezik ili jezike na kojima }e se voditi rasprava. Do utvr|ivanja jezika postupka svi podnesci mogu se podnijeti na jednom od jezika Bosne i Hercegovine, jeziku glavnog ugovora ili jeziku ugovora o arbitraì. Ako se ~lanovi arbitra`nog vije}a ne mogu sporazumjeti o jeziku arbitraè, arbitraà se vodi na jednom od jezika Bosne i Hercegovine, po slobodnoj odluci stranke. IV - MIRENJE ^lan 6. U slu~ajevima iz ~lana 1. stav 3. ovog pravilnika, bez obzira da li je ugovorena nadle`nost Arbitraè, stranke se mogu obratiti Arbitraì za posredovanje radi mirenja, prema odredbama ovog pravilnika. Postupak za mirenje je neovisan od arbira`nog postupka. Ako postupak za mirenje ne uspije, ni{ta od onoga {to je u toku postupka za mirenje u~injeno ili izjavljeno usmeno ili pismeno, ne obavezuje stranke. Pristanak na postupak za mirenje ne zna~i i pristanak na nadle`nost Arbitraè, u slu~aju neuspjeha za mirenje. ^lan 7. Prijedlog za pokretanje postupka mirenja podnosi se pismeno Arbitraì, a moè ga podnijeti samo jedna stranka ili obje zajedno. Ako je prijedlog za pokretanje postupka mirenja podnijela samo jedna stranka, Arbitraà }e od druge strane traìti da se u roku od 30 dana izjasni o tom zahtjevu. Ako se suprotna strana protivi postupku mirenja ili se u predvi|enom roku ne izjasni, smatrat }e da postupak mirenja nije uspio. ^lan 8. Ako je druga stranka prihvatila prijedlog za pokretanje postupka za mirenje, kao i kad su prijedlog podnijele obje stranke, predsjednik Arbitraè odredit }e prikladnu osobu za posrednika. Stranke se mogu saglasiti da postupak za mirenje izvr{i sam predsjednik Arbitraè ili arbitar sa liste arbitara kojeg odredi predsjednik Arbitraè. ^lan 9. Posrednik ispituje navode i prijedloge stranaka, a po potrebi prikuplja odre|ena obavje{tenja i saslu{ava stranke. Nakon {to je u dovoljnoj mjeri ispitao slu~aj, posrednik dostavlja pismeni prijedlog poravnanja strankama. ^lan 10. Ako stranke prihvate poravnanje, njegov sadràj se unosi u zapisnik koji potpisuju stranke i posrednik. Ovaj zapisnik nema snagu pravnosna`ne odluke Arbitraè i smatra se poravnanjem postignutim van Arbitraè.
Ako stranke zatraè i ako dostave valjan sporazum o arbitraì, predsjednik suda }e imenovati arbitra, koji }e, na zahtjev stranaka, donijeti presudu na osnovu poravnanja. V - NADLE@NOST ARBITRA@E ^lan 11. Arbitraà je nadle`na za sporove iz ~lana 1. stav 3. ovog pravilnika ako njegovu nadle`nost stranke utvrde ugovorom, odnosno pismenim sporazumom. Ugovor o nadle`nosti Arbitraè se moè zaklju~iti kako u pogledu odre|enog spora tako i u pogledu budu}ih sporova koji mogu nastati iz odre|enog pravnog odnosa. Smatra se da su stranke ugovorile nadle`nost Arbitraè i ako je ugovor o tome zaklju~en putem razmjene pisama, telegrama ili putem faksa. Arbitra`ni ugovor je punova`no zaklju~en i kada je odredba o njegovoj nadle`nosti sadràna u op}im uvjetima koji su sastavni dio pravnog posla. Stranke, prihvatanjem nadle`nosti Arbitraè prihvataju i odredbe ovog pravilnika. ^lan 12. Ako tuèna strana ospori postojanje arbitra`nog ugovora, odnosno arbitra`ne klauzule, ili ne odgovori na tu`bu, formira se komisija u sastavu: predsjednik, zamjenik predsjednika Arbitraè i arbitar kojeg odredi predsjednik Arbitraè, koja utvr|uje da li je u ispravama koje tuìlac podnosi, sadràn ugovor o nadle`nosti Arbitraè. Ako komisija iz prethodnog stava utvrdi da je u ispravama koje tuìlac podnosi, sadràn sporazum o nadle`nosti arbitraè, postupak }e se nastaviti i ako druga stranka odbije da u~estvuje u njemu. Odlukom komisije iz stava 1. ovog ~lana ne prejudicira se kona~na odluka o postojanju i punova`nosti arbitra`nog ugovora. ^lan 13. Ako izme|u stranaka ne postoji arbitra`ni ugovor, pozvat }e se tuèna strana da se u roku od 15 dana od prijema poziva izjasni da li prihvata nadle`nost Arbitraè. Ako tuèna strana ne odgovori ili odbije da prihvati nadle`nost, obavijestit }e se tuìla~ka strana da se arbitraà ne moè izvr{iti. ^lan 14. Arbitra`na vije}a i arbitri pojedinci paze po slu`benoj du`nosti na nadle`nost Arbitraè. Stranke mogu osporiti nadle`nost Arbitraè sve dok se ne upuste u raspravljanje o predmetu spora, pismenim podnescima (odgovorom na tu`bu i drugim), a ako to ne u~ine pismenim podnescima mogu je osporiti na raspravi prije upu{tanja u raspravljanje o predmetu spora. ^lan 15. U slu~aju osporavanja nadle`nosti o tome raspravlja pro{ireno vije}e koje sa~injavaju, pored ~lanova arbitra`nog vije}a, i predsjednik i zamjenik predsjednika Arbitraè. Ako se spor vodi pred arbitrom pojedincem, pro{ireno vije}e sa~injavaju arbitar pojedinac i predsjednik i zamjenik predsjednika Arbitraè. Pro{ireno vije}e iz prethodnog stava svojom odlukom utvr|uje nadle`nost Arbitraè i dostavlja je arbitra`nom vije}u, odnosno arbitru pojedincu.
Ako je prigovor nadle`nosti istaknut u odgovoru na tu`bu ili u kom drugom podnesku prije rasprave, rasprava o pitanju nadle`nosti odràt }e se pred pro{irenim vije}em, u skladu sa ~lanom 15. ovog pravilnika. Ako je prigovor nadle`nosti istaknut na usmenoj raspravi, arbitra`no vije}e provest }e potrebna ispitivanja i po zaklju~enju rasprave iznijeti pitanje nadle`nosti na nejavnu sjednicu pro{irenog vije}a. U slu~aju iz stava 2. ovog ~lana arbitra`no vije}e moè istovremeno odlu~iti da se pitanje nadle`nosti arbitraè spoji sa predmetom spora. Ako je tako odlu~eno, na prethodnoj nejavnoj sjednici pro{irenog arbitra`nog vije}a, rje{avat }e se pitanje nadle`nosti, i ako se Arbitraà oglasi nadle`nom, arbitra`no vije}e }e u redovnom sastavu prije}i na odlu~ivanje o predmetu spora. ^lan 17. Postojanje arbitra`nog ugovora o nadle`nosti Arbitraè ne dira u pravo stranaka da se obrate nadle`nom redovnom sudu za dono{enje mjera obezbje|enja. Ovakve zahtjeve, kao i mjere koje budu na osnovu njih donesene, zainteresirane stranke trebaju bez odlaganja da saop{te Arbitraì. VI - POKRETANJE ARBITRA@NOG POSTUPKA ^lan 18. Arbitra`ni postupak se pokre}e pismenom tu`bom dostavljenoj Arbitraì, u pet primjeraka, koja treba da sadrì: 1. 2. 3. ime, zanimanje i stalno prebivali{te, odnosno naziv, predmet poslovanja i sjedi{te obiju stranaka; dokaz o postojanju arbitra`nog ugovora na kojem se zasniva nadle`nost Arbitraè, ako postoji; predmet i vrijednost spora, ~injeni~no stanje, tu`bene zahtjeve, dokaze i sve dokumente koji se odnose na predmet spora, u originalu ili u prijepisu ovjerenom od strane stranke; prijedlog za imenovanje arbitra.
Protivtu`ba se dostavlja drugoj strani, preko sekretara Arbitraè, na na~in i u rokovima utvr|enim u ~lanu 19. st. 1. i 2. ovog pravilnika. ^lan 21. Ako su stranke pred Arbitraòm podnijele jedna protiv druge vi{e tu`bi, koje proisti~u iz raznih pravnih odnosa, nastojat }e da se postupak spoji i da o njima odlu~i isto arbitra`no vije}e, radi ekonomi~nosti postupka. ^lan 22. Dostavljanje poziva i drugih pismena strankama u toku postupka vr{i se putem po{te, preporu~enim pismom uz povratnu potvrdu o prijemu. Ako su stranke odredile punomo}nike, svi pozivi i pismena upu}uju se na adresu punomo}nika. Ako uredno pozvana tuèna strana ne odgovori na tu`bu ili poziv ili odbije da uzme u~e{}e u arbitra`nom postupku, arbitra`ni postupak }e se nastaviti. VII - IZBOR ARBITRA POJEDINCA I OBRAZOVANJE ARBITRA@NOG VIJE]A ^lan 23. Arbitri se biraju sa Liste arbitara koju utvr|uje predsjednik i potpredsjednici Komore BiH. Utvr|uju se dvije odvojene liste arbitara i to: - Listu arbitara za sporove u kojima obje strane imaju sjedni{te, odnosno prebivali{te na teritoriji Bosne i Hercegovine, - Listu arbitara za sporove u kojima barem jedna od stranaka ima sjedi{te, odnosno prebivali{te na teritoriji druge dràve. Prilikom utvr|ivanja Listi arbitara, potrebno je voditi ra~una da to budu visokostru~ne osobe koje posjeduju specijalizirana znanja iz odre|ene oblasti prava i poslovnih odnosa. Predsjednik i potpredsjednici Komore BiH mogu potvrditi listu arbitara i drugog me|unarodnog arbitra`nog suda kao svoju, odnosno arbitra pojedinca. ^lan 24. Strana u sporu moè izabrati kao arbitra osobu koja se ne nalazi na listi arbitara, a ispunjava kriterije iz ~lana 23. stav 2. ovog pravilnika. Putne i druge tro{kove tog arbitra snosi strana koja ga je izabrala. Arbitar iz prethodnog stava ima pravo na naknadu, u skladu sa tarifom tro{kova Arbitraè koju usvaja nadle`ni organ Komore BiH. ^lan 25. Spor moè biti iznesen pred arbitra pojedinca ili pred arbitra`no vije}e koje se sastoji od tri ~lana. Ako se stranke nisu sporazumjele o broju arbitara, i ako se najkasnije u roku od 15 dana od dostavljanja tu`be drugoj strani nisu sporazumjele da se imenuje samo jedan arbitar, spor se iznosi pred arbitra`no vije}e. ^lan 26. Ako su se stranke sporazumjele da spor rje{ava samo jedan arbitar, pismeno }e saop{titi Arbitraì ime arbitra pojednica sa liste arbitara kojem povjeravaju rje{avanje spora. Stranke svoje pravo imenovanja arbitra mogu prenijeti i na predsjednika Arbitraè.
4.
Predsjednik Arbitraè moè, radi olak{anja postupka, traìti od tuìoca da tu`bu dostavi u prijevodu na jedan strani jezik. Ako u sporu ima vi{e tuènika, moè se zahtijevati odgovaraju}i broj prijepisa tu`be i priloga. Tu`ba sa prilozima se dostavlja tuènoj stranci na odgovor i istovremeno se nazna~ava u kolikom broju primjeraka treba da dostavi odgovor na tu`bu i priloge. ^lan 19. Rok za dostavljanje odgovora na tu`bu je, u pravilu, 30 dana od dana prijema tu`be. Zavisno od predmeta spora, predsjednik Arbitraè moè utvrditi i kra}i rok od utvr|enog u stavu 1. ovog ~lana. U svom odgovoru na tu`bu tuèna strana }e se izjasniti o tu`benom zahtjevu i iznijeti svoja sredstva odbrane zajedno sa odgovaraju}im dokumentima. Jedan primjerak odgovora na tu`bu dostavlja se tuìocu. ^lan 20. Tuèna strana moè, sve do zaklju~enja glavne rasprave podnijeti protivtu`bu, ako zahtjev protivtu`be proisti~e iz istog pravnog odnosa.
Ako se stranke ne mogu sloìti oko imenovanja arbitra i ako u roku od 15 dana od dana prijema poziva o imenovanju arbitra pojednica to ne u~ine, imenovanje }e izvr{iti predsjednik Arbitraè. ^lan 27. Ako se spor iznosi pred arbitra`no vije}e tuìlac imenuje svog arbitra prilikom podno{enja tu`be, a tuènik najkasnije u roku odre|enom za odgovor na tu`bu. Ako jedna ili obje stranke ne imenuju arbitre u rokovima iz stava 1. ovog ~lana ili ako imenovanje prepuste Arbitraì, arbitre imenuje predsjednik Arbitraè, o ~emu se obavje{tavaju stranke i arbitri. U roku od 30 dana od prijema obavje{tenja o svom imenovanju, arbitri stranaka biraju sa liste arbitara predsjednika arbitra`nog vije}a. Ako ga oni u ovom roku ne imenuju ili prepuste imenovanje Arbitraì, predsjednika arbitra`nog vije}a imenuje predsjednik Arbitraè. ^lan 28. Ako se u jednom sporu pojavljuju kao tuìoci ili tuèni vi{e stranaka, one }e se prethodno sporazumjeti o izboru zajedni~kog arbitra. Ako se ne mogu sporazumjeti u rokovima predvi|enim ovim pravilnikom, arbitra }e imenovati predsjednik Arbitraè. U slu~aju iz prethodnog stava predsjednik Arbitraè }e imenovati sve ~lanove arbitra`nog vije}a i odlu~iti koji od njih }e biti predsjednik Vije}a. ^lan 29. Ako u vrijeme trajanja mandata arbitar bude sprije~en u vr{enju svojih funkcija, stranka koja gaje imenovala imenovat }e drugog arbitra najkasnije u roku od 15 dana od prijema poziva Arbitraè da imenuje drugog arbitra. Ako je arbitra koji je sprije~en da vr{i svoju funkciju imenovao predsjednik Arbitraè, na njegovo mjesto predsjednik Arbitraè imenovat }e drugog arbitra. ^lan 30. Stranke mogu traìti izuze}e arbitra ako smatraju da postoje okolnosti koje bi mogle dovesti u opravdanu sumnju njegovu nepristrasnost ili neovisnost, u skladu sa odredbama Zakona o parni~nom postupku. Stranka koja je sama imenovala arbitra moè traìti njegovo izuze}e samo ako je za okolnosti koje bi mogle dovesti u opravdanu sumnju njegovu nepristrasnost ili neovisnost saznala nakon njegovog imenovanja. ^lan 31. Stranka koja smatra da postoje okolnosti na osnovu kojih traì izuze}e arbitra du`na je to saop}iti Arbitraì u pismenom obliku u roku od 15 dana od prijema obavijesti o imenovanju arbitra, odnosno 15 dana od dana saznanja za postojanje tih okolnosti. Odluku o izuze}u arbitra donose predsjednik i potpredsjednik Arbitraè. Imenovanje novog arbitra vr{i se u skladu sa ~l. 26. - 30. ovog pravilnika, odnosno po istoj proceduri po kojoj je izabran zamijenjeni arbitar. VIII - ARBITRA@NI POSTUPAK ^lan 32. Po primitku tu`be i odgovora na tu`bu, predsjednik arbitra`nog vije}a, odnosno arbitar pojedinac pristupa
ispitivanju prikupljenih dokaza i poduzima sve potrebne mjere za dopunu dokaznog postupka. Stranke mogu naknadnim podnescima dopunjavati svoje navode iz tu`be i odgovora na tu`bu, kao i dokazni materijal. Nakon {to su prikupljeni dokazi prou~eni i po potrebi upotpunjeni, predsjednik arbitra`nog vije}a, odnosno arbitar pojedinac zakazuje usmenu raspravu. ^lan 33. Ako arbitri utvrde da su pismeni podnesci i dokazi dovoljni za dono{enje presude i bez usmene rasprave, i ako niti jedna od stranaka nije zahtijevala odràvanje usmene rasprave, obavijestit }e stranke da presuda moè biti donesena na osnovu podnesenih pismenih dokaza. Ako niti jedna od stranaka u roku od 15 dana od prijema obavijesti iz stava 1. ovog ~lana ne zahtijeva usmenu raspravu, arbitri donose presudu bez rasprave, na osnovu podnesenih dokaza. Stranke mogu sporazumno podnijeti prijedlog da se presuda donese bez odràvanja usmene rasprave. ^lan 34. Svi rokovi utvr|eni ovim pravilnikom mogu se produìti na zahtjev stranaka i iz opravdanih razloga. Vije}e, odnosno arbitar pojedinac vodi ra~una da se postupak ne odugovla~i. ^lan 35. Usmene rasprave odràvaju se, u pravilu, u sjedi{tu Arbitraè. Na prijedlog stranaka, arbitra`nog vije}a ili arbitra pojedinca, predsjednik Arbitraè moè odlu~iti da se rasprava odrì i u nekom drugom mjestu. Presuda se donosi u sjedi{tu Arbitraè. ^lan 36. Rasprave nisu javne, osim ako se stranke nisu druga~ije sporazumjele. Stranke prisustvuju raspravi li~no ili preko ovla{tenog punomo}nika. Ako stranka u sporu ima punomo}nika, predsjednik arbitra`nog vije}a, odnosno arbitar pojedinac, moè odlu~iti da na raspravi bude saslu{ana i ta stranka li~no. Punomo}nik stranke moè biti i inostrani dràvljanin ako stranka ima sjedi{te van Bosne i Hercegovine. Na raspravi strankama mogu pomagati njihovi savjetnici. ^lan 37. Ako jedna ili obje stranke ne do|u na raspravu a arbitri, odnosno arbitar pojedinac utvrdi da su uredno pozvane i da nemaju opravdanih razloga za odsustvo, moè se pristupiti raspravljanju spora. ^lan 38. Arbitri mogu odlu~iti o izvo|enju dokaza na prijedlog stranaka ili po vlastitoj inicijativi. Oni mogu narediti izvo|enje dokaza u toku cijelog postupka. Arbitri cijene dokaznu snagu izvedenih dokaza po slobodnom uvjerenju. Stranke su du`ne sara|ivati u izvo|enju dokaza i izvr{avati sve mjere koje se od njih u tom cilju zahtijevaju. Njihovo odbijanje ili propusti zapisni~ki se konstatiraju.
U cilju dopune dokaznog postupka, arbitri mogu pozvati svjedoke i imenovati vje{take. Arbitri mogu naloìti strankama da privedu svjedoke ali mogu i sami uputiti poziv svjedocima. Saslu{anje svjedoka i izvo|enje dokaza vr{i se, u pravilu, pred arbitra`nim vije}em. Arbitra`no vije}e moè odlu~iti, iz opravdanih razloga, da se ova saslu{anja izvedu zapisni~ki pred predsjednikom arbitra`nog vije}a. Arbitri mogu zatraìti od redovnih sudova da izvedu pojedine dokaze koje sami ne mogu izvesti. ^lan 40. U toku postupka arbitra`na vije}a i arbitar pojedinac mogu donositi rje{enja o procesnim radnjama koje smatraju potrebnim, kao {to su: polaganje predujma na ime tro{kova za vje{take i svjedoke, obezbje|enje dokaza, spajanje predmeta, kao i ostala rje{enja o vo|enju postupka. Ako stranka koja je predloìla poduzimanje pravnih radnji iz stava 1. ovog ~lana ne poloì predujam, ne}e se pristupiti izvo|enju dokaza. Arbitra`no vije}e i arbitar pojedinac mogu u toku postupka naloìti strankama da poduzmu odre|ene radnje ili da se uzdrè od izvjesnih radnji koje se odnose na predmet spora. ^lan 41. Zapisnik se obavezno vodi o svim radnjama poduzetim u arbitra`nom postupku. Zapisnik vodi zapisni~ar kojeg odredi arbitra`nog vije}a, odnosno arbitar pojedinac. predsjednik
Ako stranke nisu odredile koje }e se materijalno pravo primijeniti, arbitra`no vije}e, odnosno arbitar pojedinac primijenit }e ono pravo na koje upu}uju kolizione norme ~iju primjenu arbitra`no vije}e, odnosno arbitar pojedinac smatraju najprikladnijom u tom slu~aju. Arbitri mogu donijeti presudu drè}i se isklju~ivo na~ela pravi~nosti (ex aequo et bono) samo ako su ih stranke izri~ito na to ovlastile. ^lan 45. Bez obzira na materijalno pravo koje se primjenjuje, arbitra`no vije}e odnosno arbitar pojedinac su du`ni donijeti presudu u skladu sa odredbama ugovora i du`ni su uzeti u obzir me|unarodne, odnosno trgovinske obi~aje BiH koji se mogu primijeniti na taj posao. ^lan 46. Presuda mora biti donesena najkasnije u roku od 15 dana od dana odràvanja posljednje usmene rasprave, odnosno odràvanja nejavne sjednice arbitra`nog vije}a. ^lan 47. Arbitra`no vije}e svoju presudu donosi ve}inom glasova. Ako se ne moè posti}i ve}ina, primjenjuju se odredbe Zakona o parni~nom postupku za koji arbitri ocijene da je najprihvatljiviji u datom slu~aju. ^lan 48. Presuda se sa~injava u pismenoj formi i treba da sadrì datum i mjesto dono{enja, imena arbitara, odnosno arbitra pojednica, imena, odnosno nazive stranaka, predmet spora, izreku i rok u kome se presuda mora izvr{iti, i obrazloènje. Duìnu ovog roka arbitra`no vije}e utvr|uje zavisno od okolnostima slu~aja. U presudi se utvr|uje i pitanje tro{kova postupka kao i koja }e ih stranka i u kojoj mjeri snositi. Presuda mora biti ~injeni~no i pravno obrazloèna. Presuda se moè objaviti samo uz pristanak stranaka. ^lan 49. Predsjednik Arbitraè ovla{ten je da presudu prije potpisivanja razmotri i moè ukazati Arbitra`nom vije}u, odnosno arbitru pojednicu na potrebu da se u presudi izvr{e odre|ene izmjene u pogledu njene forme. ^lan 50. Arbitra`na presuda je kona~na i protiv nje se ne moè àliti. Ona ima snagu pravnosna`ne presude redovnog suda. Prihvatanjem nadle`nosti Arbitraè stranke su prihvatile i obavezu izvr{enja presude. Stranke mogu, u roku od 15 dana od prijema odluke, zatraìti od arbitra`nog vije}a, odnosno arbitra pojedinca da ispravi u odluci mogu}e ra~unske, tipografske ili druge gre{ke u pisanju ili neke druge sli~ne gre{ke. U ovom roku arbitra`no vije}e, odnosno arbitar pojedinac moè, na svoju inicijativu, vr{iti ispravke ovih gre{aka. Ispravke se vr{e u pismenom obliku. ^lan 51. Izvornik presude i sve prijepise potpisuju svi ~lanovi arbitra`nog vije}a, odnosno arbitar pojedinac. Presuda je vaè}a i ako neki od arbitara uskrati svoj potpis, ako je odluku potpisala ve}ina ~lanova arbitra`nog vije}a i na odluci se konstatira uskra}ivanje potpisa.
U Zapisnik se unosi: naziv i sastav arbitra`nog vije}a, odnosno arbitra pojedinca, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad se obavlja radnja, naznaka predmeta spora i imena nazo~nih stranaka, odnosno tre}ih lica i njihovih punomo}nika i savjetnika. Zapisnik, pored zapisni~ara i predsjednika vije}a, odnosno arbitra pojedinca, potpisuju i svi nazo~ni. ^lan 42. Postupak pred Arbitraòm vodi se u skladu sa odredbama ovog pravilnika. Ako u njemu nema potrebnih odredaba i stranke nisu ne{to drugo ugovorile, primjenjuju se odredbe Zakona o parni~nom postupku za koji arbitar, odnosno arbitri ocijene da je najprihvatljiviji u datom slu~aju. ^lan 43. Stranke mogu ugovoriti da se na postupak pred Arbitraòm primjenjuju Pravila o arbitraì komisije Ujedinjenih nacija za me|unarodno trgova~ko pravo (UNCITRAL). IX - DONO[ENJE ODLUKE ^lan 44. U toku arbitra`nog postupka odlu~uje se rje{enjem i presudom. Rje{enje se donosi o poduzimanju pravnih radnji i u toku arbitra`nog postupka, a po zaklju~enju arbitra`nog postupka, arbitra`no vije}e, odnosno arbitar pojedinac donosi presudu. Pri dono{enju presude primjenjuje se pravo koje su stranke odredile kao materijalno pravo koje }e se primjeniti na njihov ugovorni odnos.
Broj 39 - Strana 956 ^lan 52.
SLU@BENI GLASNIK BiH ^lan 57.
Strankama se dostavljaju prijepisi presude koje potpisuju ~lanovi arbitra`nog vije}a, odnosno arbitar pojedinac. Na presudu se stavlja potvrda o njenoj izvr{nosti. Strankama se mogu izdati, na njihov zahtjev, naknadni prijepisi presude, ali se takvi prijepisi ne mogu izdavati tre}im licima. ^lan 53. Stranke imaju pravo, u toku cijelog postupka, rije{iti spor poravnanjem. Arbitra`no vije}e, odnosno arbitar pojedinac, moè donijeti odluku o okon~anju postupka ili, ako to obje stranke zatraè, a arbitra`no vije}e, odnosno arnitar pojedinac to prihvati, donijeti presudu na osnovu poravnanja. Poravnanje se unosi u zapisnik koji potpisuju, pored arbitra i stranke, i konstatira se u vidu presude, bez obrazloènja. Poravnanje je zaklju~eno kad stranke poslije pro~itanog zapisnika o poravnanju potpi{u zapisnik. Zaklju~eno poravnanje ima snagu presude Arbitraè, u skladu sa odredbama ovog pravilnika. X - TRO[KOVI ARBITRA@E ^lan 54. Tarifu tro{kova Arbitraè utvr|uje nadle`ni organ Komore BiH. Prilikom podno{enja tu`be, odnosno protivtu`be, tuìla~ka strana du`na je poloìti Arbitraì na ime tro{kova iznos u granicama utvr|enim tarifom. Prilikom odre|ivanja tro{kova, nazna~uje se broj ra~una i rok u kojem se moraju uplatiti utvr|eni tro{kovi. Ako se u toku postupka pokaè da prvobitno odre|eni iznos nije dovoljan, predsjednik arbitraè donijet }e rje{enje o naknadnim iznosima, u granicama tarife, koji treba da budu poloèni. Ako tuìlac, odnosno protivtuìlac u roku od 15 dana po prijemu poziva ne uplati tro{kove, smatrat }e se da je tu`ba, odnosno protivtu`ba povu~ena. ^lan 55. Za pokri}e izdataka koji su nastali povodom prijedloga neke od stranaka, u vezi s vr{enjem pojedinih procesnih radnji, odgovaraju}i iznos polaè unaprijed stranka povodom ~ijeg prijedloga }e izdaci nastati. Iznos koji treba poloìti odre|uje rje{enjem arbitra`no vije}e, odnosno arbitar pojedinac. Za pokri}e izdataka prouzrokovanih procesnim radnjama koje je naredilo arbitra`no vije}e, odnosno arbitar pojedinac po svojoj inicijativi, rje{enjem vije}a, odnosno arbitra pojedinca, odre|uje se koja }e stranka poloìti potreban iznos. ^lan 56. Ako arbitra`no vije}e, odnosno arbitar pojedinac, odrì ro~i{te van stalnog sjedi{ta Arbitraè, predsjednik Arbitraè odre|uje naknadni iznos iz kojeg }e se pokriti tro{kovi odràvanja ro~i{ta. Ako se ro~i{te van stalnog sjedi{ta Arbitraè odrì na prijedlog jedne od stranaka, naknadni iznos polaè stranka koja je prijedlog dala. Ako se ro~i{te odrì po zajedni~kom sporazumu stranaka, svaka strana polaè polovinu naknadnog iznosa.
Nagrade predsjednika i zamjenika predsjednika Arbitraè odre|uje nadle`ni organ Komore BiH. ^lan 58. Nagrade arbitara, tro{kovi sekretara, zapisni~ara i drugi administrativno-tehni~ki tro{kovi, kao i njihovi putni tro{kovi i druge naknade utvr|uju se tarifom iz ~lana 54. stav 1. ovog pravilnika. XI - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 59. Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje va`nost Pravilnika o organizaciji i postupku pred Arbitra`nim sudom Privredne komore Bosne i Hercegovine od 17. juna 1998. godine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 18/98). Ovaj pravilnik stupa na snagu u roku od osam dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH". Broj VTK-542-3/03 17. juna 2003. godine Sarajevo Predsjednik Upravnog odbora Tomislav Grizelj, s.r.
OMBUDSMAN ZA LJUDSKA PRAVA BOSNE I HERCEGOVINE

ADMINISTRATIVNA ODLUKA
^lan 10. Pravila procedure Ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 25/01, "Slu`beni glasnik RS", broj 61/01, "Slu`bene novinr Federacije BiH", broj 46/01, "Slu`beni glasnik Br~ko Distrikta", broj 12/01) se ovim mijenja i glasi: "Osoblje se bira isklju~ivo u skladu sa zahtjevima predmetne pozicije. Pravilnik Institucije propisuje unutra{nja pravila organizacije i funkcionisanja Institucije kao i prava i obaveze osoblja." Ovaj amandman }e stupiti na snagu dan nakon objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH". 1. decembra 2003. godine Sarajevo Ombudsman za ljudska prava Bosne i Hercegovine Frank Orton, s.r.
USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE

Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu ~lana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 60. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - pre~i{}eni tekst ("Slu`beni glasnik BiH", br. 24/99, 26/01 i 6/02), na sjednici odrànoj 26. juna 2003. godine, donio je
ODLUKU
Odbija se apelacija M. D., iz Sanskog Mosta, protiv presude Kantonalnog suda u Biha}u broj G`-579/01 od 13. novembra 2001. godine i presude Op}inskog suda u Sanskom Mostu broj P-378/00 od 22. maja 2001. godine. Odluku objaviti u "Slu`benom glasniku BiH", "Slu`benim novinama Federacije BiH" i "Slu`benom glasniku Republike Srpske".
Petak, 19. decembra 2003. OBRAZLO@ENJE I - Uvod 1.
M. D. (u daljem tekstu: apelant), iz Sanskog Mosta, koga zastupa N. H., advokat iz Sanskog Mosta, podnio je 10. decembra 2001. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Kantonalnog suda u Biha}u broj G`-579/01 od 13. novembra 2001. godine i presude Op}inskog suda u Sanskom Mostu, broj P-378/00 od 22. maja 2001. godine. Saglasno ~lanu 16. Poslovnika Ustavnog suda, od Kantonalnog suda u Biha}u i Op}inskog pravobranila{tva u Sanskom Mostu, zatraèno je da dostave odgovore na apelaciju. Kantonalni sud u Biha}u i Op}insko pravobranila{tvo u Sanskom Mostu dostavili su odgovor. Op}inski sud u Sanskom Mostu, na traènje Suda, dostavio je sudski spis broj P-378/00.
Kantonalni sud u Biha}u, odlu~uju}i o àlbi tuìtelja izjavljenoj protiv presude Op}inskog suda u Sanskom Mostu broj P-378/00 od 22. maja 2001. godine, donio je 13. novembra 2001. godine presudu broj G`-579/01 kojom se àlba odbija, a prvostepena presuda potvr|uje. U presudi se navodi da je prvostepeni sud pravilno utvrdio da ne postoji osnov za sticanje vlasni{tva na predmetnoj prostoriji niti je ovako utvr|enje prvostepenog suda àlbenim navodima dovedeno u sumnju.
9.
II - Postupak pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine 2.
Protiv presude Kantonalnog suda broj G`-579/01, kao i presude Op}inskog suda broj P-378/00, izjavljena je apelacija Ustavnom sudu. b) Relevantni propisi 10. Zakon o svojini na dijelovima zgrade ("Slu`beni list SFRJ", br. 35/77, 38/78 i 22/84) ^lan 4. "Na zajedni~kim dijelovima zgrade, koji sluè zgradi kao cjelini (temelji, glavni zidovi, tavan, fasada, stepenice, hodnici, liftovi, elektri~na, kanalizaciona, vodovodna i telefonska mreà, televizijske antene, prostorije za pranje i su{enje rublja, ure|aji za zagrijavanje, dimnjaci i sl.) ako je zgrada u dru{tvenoj svojini, svi eta`ni vlasnici imaju zajedni~ko pravo kori{tenja. Na zajedni~kim dijelovima zgrade, koji sluè samo nekim, a ne svim posebnim dijelovima zgrade (posebno ulazna vrata, stepeni{te, dimnjaci, liftovi i drugi ure|aji, tavanske i podrumske prostorije, terase i pregradni zidovi izme|u dva stana ili prostorije i sl.) ako je zgrada u dru{tvenoj svojini, eta`ni vlasnici tih posebnih dijelova imaju zajedni~ko pravo vlasni{tva. Dijelovi zgrade, koja nije u dru{tvenoj svojini, a koji sluè zgradi kao cjelini ili samo nekim njenim posebnim dijelovima, nedjeljiva su zajedni~ka svojina svih eta`nih vlasnika, odnosno vlasnika ~ijim posebnim dijelovima sluè". 11. Zakon o prometu nepokretnosti ("Slu`beni list SRBiH", 38/78, 4/89, 29/90, 22/91, 21/92, 3/93, 13/94 i 18/94) "^lan 1. ..... Nepokretnosti u smislu ovog zakona su poljoprivredno i gra|evinsko zemlji{te, {ume i {umsko zemlji{te, neplodno zemlji{te, zgrade, stanovi i poslovne prostorije kao posebni dijelovi zgrada". ^lan 9. Ugovor na osnovu koga se prenosi pravo svojine na nepokretnosti mora biti sa~injen u pismenom obliku, a potpisi ugovara~a ovjereni u nadle`nom sudu Republike Bosne i Hercegovine. Ugovor koji je sa~injen protivno odredbi stava 1. ovog ~lana ne proizvodi pravno djejstvo". IV - Apelacija a) Navodi iz apelacije 12. Apelant tvrdi da sudovi nisu pravilno primijenili odredbe Zakona o parni~nom postupku, Zakona o upravnom postupku, Zakona o prometu nepokretnosti, Zakona o svojini na dijelovima zgrade, a da nisu nikako primijenili Zakon o vlasni~ko-pravnim odnosima, Zakon o nadzi|avanju zgrada i pretvaranju zajedni~kih prostorija u stanove i zgrada u
3. 4.
III - înjeni~no stanje a) Okolnosti slu~aja 5. înjenice predmeta, koje proizilaze iz navoda apelanta i dokumenata predo~enih Ustavnom sudu, mogu se sumirati na slijede}i na~in. Apelant navodi da je 1990. godine sklopio pismeni ugovor sa tada{njom Samoupravnom interesnom zajednicom za komunalno-stambene poslove Op}ine Sanski Most (u daljem tekstu: SIZ), ~iji je pravni sljednik Op}ina Sanski Most. Na osnovu ovog ugovora apelant se obavezao da kupi dva metalna kontejnera za potrebe SIZ-a, a da mu SIZ ustupi u vlasni{tvo i na kori{tenje zajedni~ku prostoriju smje{tenu u zgradi broj 52-3 naselje 17. VB u Sanskom Mostu, koja je ranije sluìla za odlaganje sme}a. Nakon toga apelant je adaptirao navedene prostorije i otpo~eo djelatnost prikupljanja i promet ljekovitim biljem sve do po~etka rata u Bosni i Hercegovini. Nakon oslobo|enja Sanskog Mosta u{ao je u posjed nekretnina i izdao ih na kori{tenje vlasniku samostalne trgovinske radnje koja je na osnovu ovog ugovora dobila, od tuène Op}ine Sanski Most, odobrenje za obavljanje djelatnosti. Apelant nije bio upisan kao vlasnik navedenog prostora, a Op}ina Sanski Most, koja sada gazduje zgradama u Sanskom Mostu, jer je uga{en SIZ, odbila je upisati pravo vlasni{tva, tvrde}i da na adaptiranom prostoru apelant nije stekao vlasni{tvo. Zbog toga apelant je podnio tu`bu Op}inskom sudu u Sanskom Mostu, traè}i da sud donese presudu kojom se utvr|uje da je tuìlac (apelant) M. D. vlasnik poslovnog prostora u naselju 17. VB povr{ine 8,36 m smje{ten u prizemlju stambene zgrade broj 52-3 u Sanskom Mostu, a na osnovu Ugovora o zamjeni zaklju~enog izme|u SIZ-a i M. D. 7. Op}inski sud u Sanskom Mostu je 22. maja 2001. godine donio presudu broj P-378/00 kojom se odbija kao neosnovan zahtjev tuìtelja. U presudi se navodi da je nesporno da se u ovom slu~aju radi o zajedni~kim dijelovima zgrade koji sluè zgradi kao cjelini, tako da svi eta`ni vlasnici na ovoj prostoriji imaju zajedni~ko pravo kori{tenja, te da se shodno tome, u skladu sa odredbom ~lana 4. stav 1. Zakona o svojini na dijelovima zgrade, ne moè ste}i pravo vlasni{tva. Osim toga, ugovor na koji se poziva tuìtelj nije potpisan niti ovjeren na sudu, tako da i u tom smislu, a u skladu da odredbom ~lana 9. stav 2. Zakona o prometu nepokretnosti, ne postoje uvjeti da se udovolji tu`benom zahtjevu tuìtelja.
6.
dru{tvenoj svojini, Zakon o prostornom ure|enju i Zakon o premjeru i katastru nekretnina. Odlukama sudova, tvrdi apelant, povrije|ena su osnovna ljudska prava apelanta zagarantovana ~lanom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine. O~ito je da sud nije rije{io tu`beni zahtjev tuìoca, i nije pravilno utvrdio ~injeni~no stanje, jer nije proveo dokaze tuìoca odbijaju}i njihovo provo|enje bez posebne odluke. Povrije|ena su prava i iz ~lana II/3.k) Ustava, tj. pravo na imovinu. Tuìlac je u sticanje prava vlasni{tva uloìo vlastita sredstva kupovinom kontejnera i izvr{io adaptaciju prostora.Time {to mu se ne priznaje pravo vlasni{tva ugroèno mu je pravo na imovinu i za{tita imovine. Povrije|en je i ~lan 6. Evropske konvencije po kome su sudovi du`ni da jednakom pa`njom cijene navode tu`be i tuìoca, kao i navode i izjave tuènog. Me|utim, sud je presudu zasnovao isklju~ivo na izjavi tuènog. U apelaciji se dalje navodi da je sud povrijedio i ~lana 13. Konvencije zato {to nije ispitao ni jedan àlbeni razlog tuìoca, a presudom nastoji obrazloìti razloge zbog kojih je prvostepeni sud donio odluku, {to mu nije u nadle`nosti. Povrije|en je i ~lan 17. Evropske konvencije, jer se prava tuìoca zloupotrebljavaju time {to se na adaptiranom prostoru ne utvr|uju nikakva prava. Ne priznavaju}i tuìocu pravo svojine, sud ugroàva ste~enu imovinu ~ime su povrije|ene odredbe ~lana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. b) Odgovor na apelaciju 13. U odgovoru Kantonalnog suda u Biha}u od 13. juna 2002. godine, navodi se da je prvostepena presuda, koja je potvr|ena drugostepenom presudom Kantonalnog suda, pravilna i na zakonu zasnovana, jer tuìtelj nema ni titulu ni modus za sticanje prava vlasni{tva. [to se ti~e naknade sredstava za koja tvrdi da je uloìo u poslovni prostor, tuìtelj je pou~en da moè posebnom tu`bom ustati sa zahtjevom za naknadu. Prema tome, zaklju~uje sud, nisu povrije|ena prava apelanta odlukama suda koji je odlu~ivao u granicama tu`benog zahtjeva prema dokazima kojima je raspolagao. 14. Op}insko pravobranila{tvo Op}ine Sanski Most, u odgovoru od 10. juna 2002. godine, navodi da ostaje kod svojih navoda iznesenih tokom prvostepenog postupka, te predlaè da Ustavni sud odlu~i o apelaciji na osnovu dokaza iz spisa. V - Dopustivost 15. U smislu ~lana 11. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Ustavni sud moè razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude koja se njome pobija iscrpljeni svi pravni lijekovi mogu}i po zakonima entiteta i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem pravnom lijeku koji je koristio. 16. Posljednja odluka u ovom slu~aju je presuda Kantonalnog suda, pa se postavlja pitanje da li je apelant mogao izjaviti reviziju Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine i da li je nepodno{enjem revizije apelant propustio da izjavi sve pravne lijekove. Ustavni sud se, u ovom slu~aju, poziva na ~lan 364. Zakona o parni~nom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 42/98 i 3/99), prema kome revizija kao izvanredni pravni lijek nije dopu{tena u imovinsko-pravnim i radnim sporovima u kojima se tu`beni zahtjev ne odnosi na potraìvanje u novcu, predaju stvari ili izvr{enje kakve druge ~inidbe, ako vrijednost predmeta spora koju je tuìtelj u tu`bi naveo ne prelazi 15.000 KM.
17. U konkretnom slu~aju navedena vrijednost predmeta spora u tu`bi je 12.000 KM. Prema tome, u konkretnom slu~aju revizija Vrhovnom sudu nije mogu}a, odnosno apelant nije mogao koristiti pravni lijek protiv presude Kantonalnog suda. 18. Apelant, odnosno njegov punomo}nik, primili su 27. novembra 2001. godine presudu Kantonalnog suda broj G`-579/01. Apelacija Ustavnom sudu protiv te presude i presude Op}inskog suda broj P-378/00 izjavljena je 10. decembra 2001. godine. Dakle, apelacija je podnesena u roku predvi|enom u ~lanu 11. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda. 19. Prema tome, apelacija je dopustiva. VI - Meritum 20. Apelant M. D. se u svojoj apelaciji poziva na ~lan II/3.e) i k) Ustava Bosne i Hercegovine i ~l. 6., 13., 17. i ~lan 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. a) Pravo na pravi~no su|enje - ~lan II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine ~lan 6. Evropske konvencije za ljudska prava ^lan 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi: "Prilikom utvr|ivanja gra|anskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivi~ne optu`be protiv njega, svako ima pravo na pravi~no su|enje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom...". 21. Pravo na pravi~no su|enje, inter alia, daje mogu}nost da se predo~e razlozi presude s obzirom da to omogu}ava apelantu da djelotvorno koristi raspoloìve pravne lijekove. Me|utim, ~lan 6. stav 1. ne predvi|a da sud ispituje sve argumente koje su strane izloìle u toku postupka, nego samo one argumente koje sud smatra relevantnim. Sud mora uzeti u obzir argumente strana u postupku, ali oni ne moraju svi biti izneseni u obrazloènju presude. Kona~ne odluke àlbenih sudova ne moraju imati iscrpna obrazloènja (vidi, Evropska komisija za ljudska prava, Odluka o dopustivosti broj 8769/79 od 16. jula 1981, DR 25, 240). U slu~aju navodnih povreda (materijalnog i proceduralnog) zakona, sud treba da provjeri da li je postupak bio pravi~an. 22. U ovom pogledu Ustavni sud smatra da nema povrede Ustava u osporenim presudama. Ta~no je da je Op}inski sud u Sanskom Mostu, na raspravi odrànoj 15. maja 2001. godine, odbio kao nepotreban prijedlog apelanta da se saslu{aju svjedoci. Sud je, me|utim, proveo sve ostale dokaze koji su predloìle stranke u postupku. Kantonalni sud, odlu~uju}i u àlbenom postupku, nije na{ao da je time povrije|en zakon. Ustavi sud smatra da apelantovo pravo na pravi~no su|enje nije bilo povrije|eno i da je apelacija u ovom dijelu neosnovana. b) Pravo na imovinu ~lan II/3.k) Ustava i ~lan 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju 23. ^lan 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju glasi: "Svako fizi~ko ili pravno lice ima pravo na neometano uìvanje svoje imovine. Niko ne moè biti li{en svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uvjetima predvi|enim zakonom i op}im na~elima me|unarodnog prava. Prethodne odredbe, me|utim, ni na koji na~in ne uti~u na pravo dràve da primjenjuje takve zakone koje smatra potrebnim da bi nadzirala kori{tenje imovine u skladu s op}im interesima ili da bi osigurala naplatu poreza ili drugih doprinosa ili kazni".
24. Rije~ imovina uklju~uje {irok opseg imovinskih interesa koji predstavljaju odre|enu ekonomsku vrijednost (vidi, Odluka Ustavnog suda broj U 14/00 od 4. aprila 2001. godine "Slu`beni glasnik BiH", broj 32/01). Pravo za koje apelant navodi da ga je stekao, moglo bi se u tom smislu smatrati imovinom ukoliko za to postoji pravni osnov. 25. Apelant nije stekao imovinu u smislu ~lana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Ovaj predmet, prema tome, ne spada u domen ovog ~lana. Apelant je, de facto i de iure, prema vaè}em stavu sudske prakse, a na osnovu pravnih pravila AGZ-a paragraf 974. i 585., prekarista. On prema izmoljenoj posudbi - prekariju, upotrebljava spornu prostoriju bez naknade i to }e trajati sve do opoziva onog lica koje ima pravo vlasni{tva, odnosno, pravo upravljanja na ovoj prostoriji. Prema tome, apelacija mora biti odbijena kao neosnovana u ovom pogledu. c) Pravo na djelotvoran pravni lijek - ~lan 13. Evropske konvencije 26. ^lan 13. glasi: "Pravo na djelotvorni pravni lijek Svako ~ija su prava i slobode, priznata ovom konvencijom, naru{ena ima pravo na pravni lijek pred nacionalnim vlastima, ~ak i onda kada su povredu ovih prava i sloboda u~inila lica u vr{enju svoje slu`bene du`nosti". 27. Apelant se àli da Kantonalni sud nije ispitao ni jedan àlbeni razlog tuìoca, a da presudom nastoji obrazloìti razloge zbog kojih je prvostepeni sud donio odluku, a {to mu nije zadatak. 28. Ustavni sud isti~e da, prema sudskoj praksi Evropskog suda za ljudska prava, jedino podnosilac koji ima osnovan zahtjev o povredi svojih prava iz Konvencije, ima pravo prema ~lanu 13. Konvencije na efektivan lijek (v. npr. Evropski sud za ljudska prava, Silver i dr. protiv Ujedinjenog kraljevstva, presuda od 25. marta 1983. godine, revizija A, broj 61). Sud sumnja da bi se apelant u ovom slu~aju mogao osnovano pozivati na povredu prava iz Konvencije. U svakom slu~aju, Sud primje}uje da je apelant imao na raspolaganju pravna sredstva. Protiv presude Op}inskog suda mogao je uloìti àlbu Kantonalnom sudu, {to je on i u~inio. Slijedi da ~lan 13. Konvencije u konkretnom slu~aju nije bio povrije|en. d) Zabrana zloupotrebe prava - ~lan 17. Evropske konvencije
33. Na osnovu ~lana VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su kona~ne i obavezuju}e. Ovu odluku Ustavni sud je donio jednoglasno, u sastavu: predsjednik Suda Mato Tadi} i sudije prof. dr. David Feldman, Valerija Gali}, Hatidà Hadìosmanovi}, prof. dr. Didier Maus, Tudor Pantiru, prof. dr. ]azim Sadikovi} i prof. dr. Miodrag Simovi}. U 11/02 26. juna 2003. godine Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadi}, s. r.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu ~lana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 60. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - pre~i{}eni tekst ("Slu`beni glasnik BiH", br. 24/99, 26/01 i 6/02), na sjednici odrànoj 27. juna 2003. godine, donio je
ODLUKU
Odbija kao neosnovana apelacija R. T. iz Kotor Varo{i, podnesena protiv presude Vrhovnog suda Republike Srpske broj K`-123/01 od 30. jula 2001. godine i presude Okru`nog suda u Banjoj Luci broj K-28/01 od 9. aprila 2001. godine. Odluku objaviti u "Slu`benom glasniku BiH", "Slu`benim novinama Federacije BiH" i "Slu`benom glasniku Republike Srpske". OBRAZLO@ENJE I - Uvod 1. R. T. (u daljem tekstu: apelant), iz Kotor Varo{i, koga zastupa S. V. D., advokat iz Banje Luke, podnio je 27. augusta 2001. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud) protiv presuda Okru`nog suda u Banjoj Luci (u daljem tekstu: Okru`ni sud) broj K-28/01 od 9. aprila 2001. godine i Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljem tekstu: Vrhovni sud RS) broj K`-123/01 od 30. jula 2001. godine, zbog povrede procesnog i materijalnog krivi~nog prava. Apelant je dostavio Ustavnom sudu apelaciju 27. augusta 2001. godine. Ustavni sud je dostavio apelaciju na odgovor u skladu sa ~lanom 16. stav 2. Poslovnika Ustavnog suda 28. oktobra 2002. godine. Vrhovni sud RS je dostavio svoj odgovor 21. novembra 2002. godine, a Okru`ni sud u Banjoj Luci 7. novembra 2002. godine. III - înjeni~no stanje 3. înjenice predmeta koje proizilaze iz navoda podnosioca zahtjeva i dokumenata predo~enih Ustavnom sudu, mogu se sumirati na sljede}i na~in. Okru`ni sud je apelantu izrekao kaznu zatvora u trajanju od 11 godina zbog ubistva iz bezobzirne osvete (~lan 36. stav 2. ta~ka 4. Krivi~nog zakona Republike Srpske - Posebni dio (u daljem tekstu: Krivi~ni zakon) koji je bio na snazi u vrijeme kada je krivi~no djelo po~injeno). Okru`ni sud u presudi navodi da je 6. oktobra 1996. godine apelant ubio svog zeta, R. T. Protiv presude Okru`nog suda u Banjoj Luci broj K-28/01 od 9. aprila 2001. godine okru`ni javni tuìlac i apelant su izjavili àlbu Vrhovnom sudu. Apelant navodi da presuda ne ispunjava formalne uvjete predvi|ene ~lanom 364. stav 1. ta~ka 11. Zakona o krivi~nom postupku Republike Srpske, da je, naime, nedovoljno struktuirana i obrazloèna, te da je
II - Postupak pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine 2.
29. ^lan 17. glasi: "Zabrana zloupotrebe prava Ni{ta u ovoj konvenciji ne moè se tuma~iti tako da podrazumijeva pravo bilo koje dràve, grupe ili lica da se upuste u neku djelatnost ili izvr{e neki ~in koji je usmjeren na poni{tavanje bilo kog od navedenih prava i sloboda ili na njihovo ograni~avanje u ve}oj mjeri od one koja je predvi|ena Konvencijom". Ova odredba Evropske konvencije ne utemeljuje posebno individualno pravo, nego predvi|a pravilo tuma~enja ~iji je cilj za{tita ideje, kao i cilja same Evropske konvencije. 30. Apelacija je neosnovana i u ovom pogledu. 31. Na osnovu navedenog Ustavni sud zaklju~uje da osporene presude nisu povrijedile ni jednu ustavnu odredbu. VII - Zaklju~ak 32. Ustavni sud je zaklju~io da odbije apelaciju. 5.
4.
sama sebi proturje~na. Apelant je naglasio da njegov navodni motiv za ubistvo, osveta za izvje{taje o kra|i, ne moè biti mens rea jer u to vrijeme nije mogao znati za izvje{taje. 6. Vrhovni sud je odbio apelantovu àlbu a, na uloènu àlbu okru`nog javnog tuìoca pove}ao je kaznu zatvora na 12 godina. Smatra da prvostepena presuda nije sadràvala bitne povrede procesnog i materijalnog prava. Vrhovni sud je naveo da apelantova àlba nije pokazala u ~emu se te povrede konkretno sastoje i za{to bi bile bitne za pravilno presu|enje u predmetnoj krivi~noj stvari. Sud nije mogao ustanoviti kontradikcije izme|u presude i obrazloènja, te pojedinih dijelova obrazloènja, te je u svemu prihvatio na~in na koji je Okru`ni sud prikupio i ocijenio te dokaze. Vrhovni sud je naveo da je realna djelatnost optuènog u radnjama koje je preduzeo prilikom ubistva i sve ono {to im je prethodilo dalo potpuno pouzdan osnov prvostepenom sudu za zaklju~ak da se radi o ubistvu iz bezobzirne osvete izvr{enog sa direktnim predumi{ljajem. Sudovi su primijenili ~lan 36. Krivi~nog zakona Republike Srpske - Posebni dio ("Slu`beni glasnik RS", br. 15/92, 4/93, 17/93, 26/93, 14/94, 3/96) koji je bio na snazi u vrijeme kada je po~injen zlo~in, i koji u svom relevantnom dijelu glasi: "(1) Ko drugog li{i ìvota, kazni}e se zatvorom najmanje pet godina. (2) Zatvorom najmanje deset godina ili smrtnom kaznom kazni}e se: [...] (4) Ko drugog li{i ìvota iz koristoljublja, radi izvr{enja ili prikrivanja drugog krivi~nog djela, iz bezobzirne osvete ili iz drugih niskih pobuda; [...] ". 8. ^lan 364. stav 1. ta~ka 11. Zakona o krivi~nom postupku ("Slu`beni list SFRJ", br. 26/86, 74/87, 57/89, 3/90; "Slu`beni glasnik RS", br. 26/93, 14/94, 6/97) glasi: " Bitna povreda odredaba krivi~nog postupka postoji ako je: [...] . 11. izreka presude nerazumljiva, protivrje~na sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uop}e razloga ili u njoj nisu uvedeni razlozi o odlu~nim ~injenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili znatno protivrje~ni, ili ako o odlu~nim ~injenicama postoji znatna protivrje~nost izme|u onog {to se navodi u razlozima presude o sadrìni isprava ili zapisnika o iskazima datim u postupku i samih ti isprava ili zapisnika." V - Apelacija 9. Apelant osporava odluke niìh sudova navode}i da je do{lo do grubog kr{enja procesnog i materijalnog prava. Traì da se osporene odluke "poni{te", te da se postupak obnovi pred Okru`nim sudom.
u smislu da nema kontradikcija izme|u dispozitiva i obrazloènja, te pojedinih dijelova obrazloènja. Okru`ni sud isto tako smatra da je apelacija neosnovana jer nije do{lo do kr{enja apelantovih ustavnih prava. VI - Dopustivost 12. ^lan VI/3.b) Ustava BiH glasi: "Ustavni sud tako|er ima apelacionu nadle`nost u pitanjima koja su sadràna u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini." 13. Presuda Vrhovnog suda broj K`-123/01 od 30. jula 2001. godine, koja se bavila apelantovom àlbom u meritumu slu~aja je, prema tome, kona~na presuda u smislu ~lana 11. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda. Apelant je, dakle, iscrpio sve efektivne pravne lijekove po odgovaraju}em zakonu. Apelant je podnio apelaciju 27. augusta 2001.godine, zna~i u roku od 60 dana od presude. VII - Meritum 14. Apelant ne navodi odredbe Ustava Bosne i Hercegovine niti Evropske konvencije za za{titu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: Evropska konvencija) za koje tvrdi da su povrije|ene, ve} se samo poziva na povredu pozitivnog prava. Moè se re}i da se navodi iz apelacije u su{tini odnose na povredu ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije koja, u svom relevantnom dijelu, glasi: "Prilikom utvr|ivanja gra|anskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivi~ne optu`be protiv njega, svako ima pravo na pravi~no su|enje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom..." 15. Prema praksi Ustavnog suda (vidi odluke U 30/01, "Slu`beni glasnik BiH", broj 24/02, ta~ka 17; U 39/01, "Slu`beni glasnik BiH", broj 25/02, ta~ka 19; U 62/01, "Slu`beni glasnik BiH", broj 24/02, ta~ka 17), njegova apelaciona nadle`nost (~lan VI/3.b) Ustava BiH) ograni~ena je na "pitanja koja su sadràna u ovom Ustavu", te Ustavni sud, prema tome, uop}eno govore}i, nije nadleàn da preispituje utvr|ene ~injenice, niti je u njegovoj nadle`nosti da vr{i reviziju tuma~enja i primjene zakona koje primjenjuju niì sudovi, osim ukoliko odluka nièstepenih sudova nije rezultirala kr{enjem ustavnih prava. Ovo je slu~aj kada se odluke redovnih sudova zasnivaju na pogre{nim pogledima na zna~enje i domen ustavnih prava, kada ustavna prava uop}e nisu uzeta u obzir, kada je primjena zakona o~igledno proizvoljna, kada je ishodi{ni zakon sam po sebi neustavan ili kada je do{lo do povrede osnovnih sudskih prava (pravi~an postupak, pristup sudu, efikasni pravni lijekovi, i u drugim slu~ajevima). 16. Ustavni sud ne nalazi da su nièstepeni sudovi proizvoljno tuma~ili relevantne odredbe Krivi~nog zakona {to bi rezultiralo negiranjem pravde i {to bi bilo u suprotnosti sa ~lanom 6. stav 1. Evropske konvencije. VIII - Zaklju~ak 17. Polaze}i od navedenog, Ustavni sud ne smatra da je do{lo do povrede apelantovih ustavnih prava, te je apelaciju odbio kao neosnovanu. 18. Imaju}i u vidu odredbe ~lana 60. Poslovnika Ustavnog suda, Ustavni sud je odlu~io kao u dispozitivu ove odluke. 19. Prema ~lanu VI/4. Ustava BiH, odluke Ustavnog suda su kona~ne i obavezuju}e.
IV - Relevantni propisi 7.
10. Apelant naro~ito isti~e da su razlozi presude Okru`nog suda nejasni i proturje~ni. Po njegovom mi{ljenju, analiza dokaza koji su bili dostupni sudu, te apelantov mens rea, nisu bili dovoljni. On tvrdi da u vrijeme kada je izvr{eno krivi~no djelo nije znao za izvje{taje po{to su bili obra|eni tek nakon tog datuma. Prema tome, apelant pori~e da je u pitanju ubistvo iz bezobzirne osvete. 11. Vrhovni sud smatra da nije do{lo do povrede ustavnih prava apelanta u toku postupaka koji su prethodili dono{enju presude Vrhovnog suda, te presude Okru`nog suda. Presude nièstepenih sudova su, po mi{ljenju Vrhovnog suda, jasne
Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda Mato Tadi} i sudije prof. dr. David Feldman, Valerija Gali}, Hatidà Hadìosmanovi}, prof. dr. Didier Maus, Tudor Pantiru, prof. dr. ]azim Sadikovi} i prof. dr. Miodrag Simovi}. U 39/02 27. juna 2003. godine Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadi}, s. r.
saobra}ajnih propisa, odnosno kao neko ko ugroàva sigurnost saobra}aja. Smatra da je zakonodavac propustio izvr{iti uskla|ivanje Zakona sa evropskim standardima iako je zakonodavcu trebalo biti poznato da gra|ani u Bosni i Hercegovini posjeduju vozila koja su proizvedena prema evropskim standardima. III - Dopustivost 4. ^lan VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: "Ustavni sud je jedini nadleàn da odlu~uje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu izme|u dva entiteta, ili izme|u Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te izme|u institucija Bosne i Hercegovine, uklju~uju}i ali ne ograni~avaju}i se na to: Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom dràvom u skladu sa ovim Ustavom, uklju~uju}i i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom.. Sporove moè pokrenuti ~lan Predsjedni{tva, predsjedavaju}i Vije}a ministra, predsjedavaju}i, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skup{tine; jedna ~etvrtina ~lanova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skup{tine, ili jedna ~etvrtina ~lanova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta." ^lan 55. stav 1. ta~ka 2. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine glasi: " ... Sud donosi odluku kojom odbacuje zahtjev. Ovakvu odluku sud }e donijeti kad utvrdi da: 2. je zahtjev podnesen od neovla{tenog lica; ... " IV - Zaklju~ak 5. Prema navedenim odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, spor pred Ustavnim sudom za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom Bosne i Hercegovine mogu pokrenuti samo Ustavom odre|eni subjekti, pa se saglasno ~lanu 55. stav 1. ta~ka 2. Poslovnika Ustavnog suda ovaj zahtjev mora odbaciti. Ustavni sud zaklju~uje da nije na{ao potrebnim upu{tati se u ocjenu ostalih zahtjeva podnosioca zahtjeva s obzirom na navedene odredbe Ustava Bosne i Hercegovine. 6. Na osnovu izloènog odlu~eno je kao u dispozitivu ove odluke. Prema ~lanu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su kona~ne i obavezuju}e. Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda Mato Tadi} i sudije Valerija Gali}, Hatidà Hadìosmanovi}, prof. dr. Didier Maus, prof. dr. ]azim Sadikovi} i prof. dr. Miodrag Simovi}. U 59/02 25. jula 2003. godine Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadi}, s. r.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu ~lana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 55. stav 1. ta~ka 2. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - pre~i{}eni tekst ("Slu`beni glasnik BiH", broj 24/99, 26/01 i 6/02), na sjednici odrànoj 25. jula 2003. godine, donio je
ODLUKU
Odbacuje se zahtjev A.B., iz Kiseljaka, za ocjenu saglasnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine i uskla|enosti sa evropskim standardima Zakona o osnovama sigurnosti saobra}aja na putevima ("Slu`beni list SFRJ", br. 50/88, 80/89 i 11/91 i "Slu`beni list RBiH", br. 2/92, 13/93, 13/94 i 2/96), Zakona o preuzimanju, izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobra}aja na putevima ("Slu`beni list RBiH", br. 2/92, 13/93, 13/94 i 2/96, "Slu`bene novine Zeni~ko-dobojskog kantona", broj 13/97) i Pravilnika o dimenzijama, ukupnim masama i osovinskom optere}enju vozila, te o osnovnim uvjetima kojima moraju udovoljavati ure|aji i oprema na vozilima u prometu na cestama ("Slu`beni list SFRJ", br. 50/82, 11/83, 4/85, 65/85 i 64/86), jer ga je podnijelo neovla{teno lice. Odluku objaviti u "Slu`benom glasniku BiH", "Slu`benim novinama Federacije BiH" i "Slu`benom glasniku Republike Srpske". OBRAZLO@ENJE I - Uvod 1. A. B. (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva), iz Kiseljaka, podnio je 3. juna 2002. godine zahtjev Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud) za ocjenu saglasnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine i uskla|enosti sa evropskim standardima Zakona o osnovama sigurnosti saobra}aja na putevima ("Slu`beni list SFRJ", br. 50/88, 80/89 i 11/91 i "Slu`beni list RBiH" br. 2/92, 13/93, 13/94 i 2/96), Zakona o osnovama sigurnosti saobra}aja na putevima ("Slu`beni list RBiH" br. 2/92, 13/93, 13/94 i 2/96, "Slu`bene novine Zeni~ko-dobojskog kantona", broj 13/97) i Pravilnika o dimenzijama, ukupnim masama i osovinskom optere}enju vozila, te o osnovnim uvjetima kojima moraju udovoljavati ure|aji i oprema na vozilima u prometu na cestama ("Slu`beni list SFRJ", br. 50/82, 11/83, 4/85, 65/85 i 64/86). U zahtjevu se navodi da je Bosna i Hercegovina ~lanica Vije}a Evrope i potpisnica brojnih evropskih konvencija, izme|u ostalih i Konvencije o javnom saobra}aju. To zna~i da se Bosna i Hercegovina obavezala pridràvati evropskih standarda i zato je du`na uskladiti svoje propise sa tim standardima. To se konkretno odnosi i na duìnu vu~nog vozila sa priklju~nim vozilom koje, po Zakonu Federacije Bosne i Hercegovine, moè da iznosi 18 metara, a po evropskom standardu 18,50 m. Podnosilac zahtjeva isti~e da posjeduje vozilo marke "Man" za vu~u i priklju~no vozilo u ukupnoj duìni od 18,40 cm. Osporenim Pravilnikom ograni~ena je duìna vozila na 18 metara, pa je prema tome duìna njegovog vozila ve}a od dozvoljene za 40 cm. Zbog toga se tretira kao prekr{ilac
II - Zahtjev 2.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu ~lana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 55. ta~ka 2. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - pre~i{}eni tekst ("Slu`beni glasnik BiH", br. 24/99, 26/01 i 6/02), na sjednici odrànoj 25. jula 2003. godine, donio je
3.
ODLUKU
Odbacuje se zahtjev Udruènja gra|ana stare devizne {tednje Republike Srpske, Banja Luka, za ocjenu ustavnosti Zakona o odlaganju izvr{enja sudskih odluka na teret sredstava
budèta Republike Srpske po osnovu isplate materijalne i nematerijalne {tete nastale usljed ratnih djejstava i po osnovu isplate stare devizne {tednje ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 25/02) i ~lana 192. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 32/00), jer Udruènje nije ovla{teni subjekat za pokretanje spora pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine. Odluku objaviti u "Slu`benom glasniku BiH", "Slu`benim novinama Federacije BiH" i "Slu`benom glasniku Republike Srpske". OBRAZLO@ENJE I - Uvod 1. Udruènje gra|ana stare devizne {tednje Republike Srpske (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva), iz Banje Luke, podnijelo je, 21. oktobra 2002. godine, Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o odlaganju izvr{enja sudskih odluka na teret sredstava budèta Republike Srpske po osnovu isplate materijalne i nematerijalne {tete nastale usljed ratnih djejstava i po osnovu isplate stare devizne {tednje ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 25/02), i ~lana 192. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 32/00). Podnosilac u zahtjevu za ocjenu ustavnosti navedenih zakona, pored ostalog, navodi da osporeni zakonski propisi nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Ustavom Bosne i Hercegovine, kao ni sa Evropskom konvencijom za za{titu ljudskih prava i osnovnih sloboda i traì da ih Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu ~lana VI/3. Ustava Bosne i Hercegovine, proglasi neustavnim i poni{ti. ^lan VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: "Ustavni sud je jedini nadleàn da odlu~uje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu izme|u dva entiteta, ili izme|u Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te izme|u institucija Bosne i Hercegovine, uklju~uju}i, ali ne ograni~avaju}i se na to: - Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom dràvom u skladu sa ovim Ustavom, uklju~uju}i i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. - Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom. Sporove moè pokrenuti ~lan Predsjedni{tva, predsjedavaju}i Vije}a ministara, predsjedavaju}i, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skup{tine; jedna ~etvrtina ~lanova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skup{tine, ili jedna ~etvrtina ~lanova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta". 4. Budu}i da osporeni zakoni ~ine dio zakonodavstva entiteta, zahtjev, u smislu ~lana VI/3.a) u pogledu saglasnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine, moè biti podnesen. Prema ~lanu VI/3.a) stav 2. Ustava Bosne i Hercegovine, Udruènje gra|ana nije subjekt koji moè pokrenuti spor ove vrste pred Ustavnim sudom. Me|utim, Ustavni sud ima apelacionu nadle`nost u pitanjima koja su sadràna u Ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini (~lan VI/3.b)). To zna~i da bi sporna pitanja mogla biti predmet odlu~ivanja pred ovim Sudom tek nakon {to bi bila osporena u drugom
postupku i pod uvjetima da su protiv donesene odluke o tim pitanjima iscrpljeni svi mogu}i pravni lijekovi. 6. Na osnovu ~lana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi sa ~lanom 55. ta~ka 2. Poslovnika Suda, o~igledno je (prima facie) da predmet ne moè biti razmatran kod Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, jer je zahtjev podnijelo neovla{teno lice. Utvrdiv{i da, prema odredbama ~lana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Udruènje nije ovla{teno da pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine pokrene spor ove vrste, odnosno da je zahtjev podnio neovla{teni subjekt, Ustavni sud je odlu~io da ga odbaci. Na osnovu ~lana VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su kona~ne i obavezuju}e.
IV - Zaklju~ak 7.
8.
Ovu odluku Ustavni sud je donio jednoglasno, u sastavu: predsjednik Suda Mato Tadi} i sudije Valerija Gali}, Hatidà Hadìosmanovi}, prof. dr. Didier Maus, prof. dr. ]azim Sadikovi} i prof. dr. Miodrag Simovi}. U 69/02 25. jula 2003. godine Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadi}, s. r.
II - Zahtjev 2.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu ~lana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, ~lana 55. stav 1. ta~ka 2. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - pre~i{}eni tekst ("Slu`beni glasnik BiH", br. 24/99, 26/01 i 6/02), na sjednici odrànoj 26. juna 2003. godine, donio je
ODLUKU
Odbacuje se zahtjev grupe penzionera op}ine Fo~a/Srbinje za ocjenu ustavnosti ~l. 48. i 200. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 32/00), jer su ga podnijela neovla{tena lica. Odluku objaviti u "Slu`benom glasniku BiH", "Slu`benim novinama Federacije BiH" i "Slu`benom glasniku Republike Srpske". OBRAZLO@ENJE I - Uvod 1. Grupa penzionera op}ine Fo~a/Srbinje (u daljem tekstu: podnosioci zahtjeva), podnijela je, 11. novembra 2002. godine, zahtjev Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud) traè}i da Ustavni sud donese odluku kojom }e naloìti Narodnoj skup{tini Republike Srpske da vrati prava penzionera prethodno ste~ena na osnovu zakona Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije (u daljem tekstu: SFRJ) i Socijalisti~ke Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: SRBiH). U skladu sa odredbom ~lana 16. stav 4. Poslovnika Ustavnog suda, Ustavni sud se uzdrào od dostavljanja zahtjeva drugoj strani u postupku radi davanja odgovora. Podnosioci zahtjeva su grupa penzionera op}ine Fo~a/Srbinje u Republici Srpskoj. @ale se da su im smanjenje penzije, {to je posljedica dono{enja Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Republike Srpske kojeg je usvojila Narodna skup{tina Republike Srpske 19. septembra 2000. godine, i to naro~ito ~l. 48. i 200. citiranog Zakona.
III - Dopustivost 3.
II - Postupak pred Ustavnim sudom 2.
5.
III - înjeni~no stanje 3.
Petak, 19. decembra 2003. IV - Relevantni propisi 4.
Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 32/00) ^lan 48.: "Penzijski osnov za odre|ivanje starosne i invalidske penzije predstavlja prosje~an iznos neto pla}a osiguranika, odnosno neto osnovica osiguranja, po~ev od 1. januara 1970. godine, do dana ostvarivanja prava, s tim {to se za utvr|ivanje penzijskog osnova ne uzimaju pla}e niti osnovice osiguranja iz 1992. i 1993. godine." ^lan 200.: "Sa danom po~etka primjene ovog zakona prestaju da se primjenjuju: - Zakon o osnovnim pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja ("Slu`beni list SFRJ", br. 23/82, 77/82, 75/85, 8/87, 65/87, 87/89 i 44/90) i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Slu`beni list SR BiH", br. 38/90 i 22/91), izuzev odredbi koje se odnose na ra~unanje penzijskog staà, - odredbe ~l. 55. i 56. Zakona o unutra{njim poslovima ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 21/98) i - odredbe ~l. 113., 114., 180. do 191, 194. i ~l. 197. do 200. Zakona o vojsci ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 31/96)."
skup{tine, ili jedna ~etvrtina ~lanova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.". 9. ^lan 55. stav 1. ta~ka 2. Poslovnika Ustavnog suda glasi: "Na sjednici, kojoj mogu prisustvovati samo sudije i lica odgovorna za vo|enje zapisnika, Sud donosi odluku kojom odbacuje zahtjev. Ovakvu odluku Sud }e donijeti kad utvrdi da: [...] 2. je zahtjev podnesen od neovla{tenog lica". 10. Prema navedenim odredbama, spor pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti samo Ustavom odre|eni subjekti. 11. Uzimaju}i u obzir navedene ustavne odredbe iz prethodne ta~ke ove odluke, Ustavni sud zaklju~uje da podnosioci zahtjeva nisu ovla{teni subjekt koji moè pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom. Stoga, konkretan zahtjev nije dopustiv. VII - Zaklju~ak 12. Polaze}i od odredbi ~lana 55. stav 1. ta~ka 2. Poslovnika Ustavnog suda, Ustavni sud je odlu~io kao u izreci ove odluke. 13. U skladu sa ~lanom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su kona~ne i obavezuju}e. Ovu odluku Ustavni sud je donio jednoglasno, u sastavu: predsjednik Suda Mato Tadi} i sudije prof. dr. David Feldman, Valerija Gali}, Hatidà Hadìosmanovi}, prof. dr. Didier Maus, Tudor Pantiru, prof. dr. ]azim Sadikovi} i prof. dr. Miodrag Simovi}. U 70/02 27. juna 2003. godine Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadi}, s. r.
V - Zahtjev 5. Podnosioci zahtjeva su podnijeli "apel" traè}i od Ustavnog suda da svojom odlukom naloì Narodnoj skup{tini Republike Srpske da vrati ste~ena prava na osnovu Zakona "Savezne dràve SFRJ" i Socijalisti~ke Republike Bosne i Hercegovine i na taj na~in da se ova populacija "izjedna~i u pravima jednogodi{njeg prosjeka pla}e prije penzionisanja na cijeloj dràvnoj teritoriji Bosne i Hercegovine" {to podrazumijeva ispitivanje ustavnosti Zakona o osnovnim pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Prema mi{ljenju podnosioca zahtjeva, ~l. 48. i 200. osporenog zakona su derogirali njihova prava, {to je u suprotnosti sa me|unarodnim i ljudskim pravima koje su stekli na osnovu prija{njih odredbi. Podnosioci zahtjeva nisu precizirali prema kojem ~lanu Ustavni sud ima nadle`nost da razmatra njihov zahtjev, kako to predvi|a ~lan VI/3. Ustava Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustav BiH). Ustavni sud je, analiziraju}i navode iz "apela", zaklju~io da se navodi odnose na ocjenu ustavnosti zakona, a {to je nadle`nost Ustavnog suda iz ~lana VI/3.a) Ustava BiH. ^lan VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: "Ustavni sud je jedini nadleàn da odlu~uje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu izme|u dva entiteta, ili izme|u Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te izme|u institucija Bosne i Hercegovine, uklju~uju}i ali ne ograni~avaju}i se na to: - Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom dràvom u skladu sa ovim Ustavom, uklju~uju}i i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. - Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom. Sporove moè pokrenuti ~lan Predsjedni{tva, predsjedavaju}i Vije}a ministara, predsjedavaju}i, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skup{tine; jedna ~etvrtina ~lanova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne
6.
VI - Dopustivost 7.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu ~lana VI/3. Ustava Bosne i Hercegovine, ~lana 54. i ~lana 55. stav 1. ta~ka 1. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - pre~i{}eni tekst ("Slu`beni glasnik BiH", br. 24/99, 26/01 i 6/02), na sjednici odrànoj 26. septembra 2003. godine, donio je
ODLUKU
Odbacuje se zahtjev Kantonalnog suda u Tuzli za odlu~ivanje o prigovoru imuniteta optuènog A.\. zbog nenadle`nosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine za odlu~ivanje. Odluku objaviti u "Slu`benom glasniku BiH", "Slu`benim novinama Federacije BiH" i "Slu`benom glasniku Republike Srpske". OBRAZLO@ENJE I - Uvod 1. Kantonalni sud u Tuzli (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je, 2. oktobra 2002. godine, zahtjev Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud) za odlu~ivanje o prigovoru imuniteta optuènog A. \. Podnosilac zahtjeva je, 25. jula 2003. godine, na traènje Ustavnog suda, odgovorio da ostaje kod zahtjeva za odlu~ivanje o prigovoru imuniteta optuènog A. \., kako je navedeno u ranijem podnesku.
8.
Broj 39 - Strana 964 III - Zahtjev 3.
Podnosilac zahtjeva navodi da je pred Kantonalnim sudom u Tuzli u toku krivi~ni postupak protiv optuènog A. \. zbog odre|enog krivi~nog djela; da je krivi~no djelo za koje se optuèni tereti, a {to proizilazi iz optu`nice Kantonalnog tuìla{tva u Tuzli, broj Kt. 52/00 od 31. jula 2001. godine, po~injeno dok je optuèni obavljao du`nost ministra za rad, socijalnu politiku i izbjeglice u Vladi Tuzlanskog kantona; da se optuèni podneskom od 26. septembra 2002. godine pozvao na imunitet, prema odredbi ~lana 46. Ustava Tuzlanskog kantona, te da Ustavnom sudu dostavlja "spis krivice optuènog A. \., uz izjavu optuènog od 26. septembra 2002. godine o pozivanju na imunitet, kao stvarno nadle`nom sudu, radi rje{avanja prigovora imuniteta kao ustavnog pitanja". Konkretni predmet odnosi se na zahtjev redovnog suda za odlu~ivanje o prigovoru imuniteta, odnosno o izjavi optuènog da su radnje koje su osnov za pokretanje krivi~nog postupka u~injene u okviru vr{enja njegove funkcije ministra u kantonalnoj vladi. Stoga osnovno pitanje, koje treba razmotriti, jeste da li Ustavni sud ima ovla{tenje da odlu~uje o ovom prigovoru. ^lan VI/3. Ustava Bosne i Hercegovine glasi: "Ustavni sud }e podràvati ovaj Ustav: a) Ustavni sud je jedini nadleàn da odlu~uje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu izme|u dva entiteta, ili izme|u Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te izme|u institucija Bosne i Hercegovine, uklju~uju}i ali ne ograni~avaju}i se na to: - Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom dràvom u skladu sa ovim Ustavom, uklju~uju}i i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. - Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom. Sporove moè pokrenuti ~lan Predsjedni{tva, predsjedavaju}i Vije}a ministara, predsjedavaju}i, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skup{tine; jedna ~etvrtina ~lanova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skup{tine; ili jedna ~etvrtina ~lanova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta. b) Ustavni sud tako|er ima apelacionu nadle`nost u pitanjima koja su sadràna u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. c) Ustavni sud je nadleàn u pitanjima koja mu je proslijedio bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon o ~ijem vaènju njegova odluka ovisi, saglasan sa ovim Ustavom, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili u pogledu postojanja ili doma{aja nekog op}eg pravila me|unarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda."
Hercegovine ne sadrì ni jednu odredbu koja daje pravo na imunitet ~lanovima zakonodavnih organa i nosiocima izvr{ne vlasti entiteta, kao i entitetskih administrativnih jedinica. Zbog toga, a uzimaju}i u obzir da pravo na imunitet ne proizilazi iz odredbi Ustava Bosne i Hercegovine, pitanje imuniteta nosilaca funkcija u zakonodavnim i izvr{nim tijelima entiteta i njihovih administrativnih jedinica, nisu pitanja iz Ustava Bosne i Hercegovine, niti su u nadle`nosti Ustavnog suda. V - Zaklju~ak 8. 9. Na osnovu izloènog, Ustavni sud je zaklju~io da nije nadleàn u konkretnom slu~aju. Zbog toga, a imaju}i u vidu odredbe ~lana 55. stav 1. ta~ka 1. Poslovnika Ustavnog suda, odlu~eno je kao u dispozitivu ove odluke.
IV - Dopustivost 4.
10. Na osnovu ~lana VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su kona~ne i obavezuju}e. Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda Mato Tadi} i sudije prof. dr. David Feldman, Valerija Gali}, Hatidà Hadìosmanovi}, prof. dr. Didier Maus, prof. dr. ]azim Sadikovi} i prof. dr. Miodrag Simovi}. U 2/03 26. septembra 2003. godine Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadi}, s. r.
5.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu ~lana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, ~l. 54. i 60. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - pre~i{}eni tekst ("Slu`beni glasnik BiH", br. 24/99, 26/01 i 6/02), na sjednici odrànoj 24. oktobra 2003. godine, donio je
ODLUKU
Odbija se kao neosnovana apelacija L. M., iz Banje Luke, podnesena protiv presude Okru`nog suda u Banjoj Luci, broj K-252/01 od 18. septembra 2001. godine i presude Osnovnog suda u Banjoj Luci, broj K-813/90 od 28. augusta 2000. godine. Odluku objaviti u "Slu`benom glasniku BiH", "Slu`benim novinama Federacije BiH" i "Slu`benom glasniku Republike Srpske". OBRAZLO@ENJE I - Uvod 1. L. M. (u daljem tekstu: apelant), koga zastupa J. J. P., advokat iz Banje Luke, podnio je 6. decembra 2001. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Okru`nog suda u Banjoj Luci, broj K`- 252/01 od 18. septembra 2001. godine, i presude Osnovnog suda u Banjoj Luci, broj K-813/90 od 28. augusta 2000. godine. U skladu sa ~lanom 16. stav 1. Poslovnika Ustavnog suda, Ustavni sud je 30. jula 2003. godine zatraìo odgovor na apelaciju od Okru`nog suda u Banjoj Luci. Ustavni sud je primio odgovor na apelaciju od Okru`nog suda u Banjoj Luci 12. augusta 2003. godine. Odgovor na apelaciju dostavljen je, 11. septembra 2003. godine, punomo}niku apelanta u skladu sa ~lanom 20. stav 2. Poslovnika Ustavnog suda.
6.
Prema navedenim odredbama, Ustavni sud {titi Ustav Bosne i Hercegovine i nadleàn je da odlu~uje o pitanjima iz ovog Ustava u razli~itim vrstama sporova koje pokrenu ovla{teni subjekti. Vezano za pitanja imuniteta, Ustav Bosne i Hercegovine samo utvr|uje (~lan IV/3.j)) da delegati i ~lanovi "ne mogu biti pozivani na krivi~nu ili gra|ansku odgovornost u pogledu bilo kojeg ~ina izvr{enog u okviru njihovih du`nosti u Parlamentarnoj skup{tini". Ustav Bosne i
3.
7.
Petak, 19. decembra 2003. III - înjeni~no stanje 4.
înjenice predmeta, koje proizilaze iz navoda apelanta i dokumenata predo~enih Ustavnom sudu, mogu se sumirati na slijede}i na~in. Presudom Osnovnog suda u Banjoj Luci, broj K-813/90 od 28. augusta 2000. godine, utvr|eno je da je apelant 26. decembra 1988. godine izvr{io krivi~no djelo - te{ko djelo protiv sigurnosti javnog saobra}aja iz ~lana 186. stav 4. Krivi~nog zakonika Republike Srpske, u vezi sa ~lanom 181. stav 3. Krivi~nog zakonika Republike Srpske, i osu|en na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i pet mjeseci. Protiv ove presude apelant je u zakonskom roku uloìo àlbu Okru`nom sudu u Banjoj Luci iz svih zakonskih razloga i predloìo da se prvostepena presuda ukine kao nezakonita. Okru`ni sud u Banjoj Luci, presudom broj K`-252/01 od 18. septembra 2001. godine, odbio je kao neosnovanu àlbu apelanta i njegovog branioca i potvrdio presudu Osnovnog suda u Banjoj Luci, broj K-813/90 od 28. augusta 2000. godine. Okru`ni sud je utvrdio da su navodi àlbe neosnovani, da je prvostepeni sud pravilno i potpuno utvrdio ~injeni~no stanje, pravilno primijenio zakonske propise na konkretan slu~aj i da u prvostepenom postupku nisu u~injene bitne povrede krivi~nog postupka. Zakon o krivi~nom postupku ("Slu`beni list SFRJ", br. 26/86, 74/87, 57/89 i 3/90), i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o krivi~nom postupku ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", br. 4/93, 26/93, 14/94, 6/97 i 61/01) koji je u Republici Srpskoj primjenjivan na osnovu ~lana 12. Ustavnog zakona za sprovo|enje Ustava Republike Srpske. "^lan 364. stav 1. ta~. 3. i 11. Bitna povrda odredaba krivi~nog postupka postoji 3. ako je glavni pretres odràn bez lica ~ije je prisustvo na glavnom pretresu po zakonu obavezno, ili ako je optuènom, braniocu, o{te}enom kao tuìocu ili privatnom tuìocu, protivno njegovom zahtjevu, uskra}eno da na glavnom pretresu upotrebljava svoj jezik i da na svom jeziku prati tok glavnog pretresa; 11. ako je izreka presude nerazumljiva, protivrje~na sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uop}e razloga ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlu~nim ~injenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili znatno protivrje~ni, ili ako o odlu~nim ~injenicama postoji znatna protivrje~nost izme|u onog {to se navodi u razlozima presude o sadrìni isprava ili zapisnika o iskazima datim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika." ^lan 371. st. 1. i 2. glasi:
"Ne}e se primjenjivati re~enica prva u stavu 1. stav 4. i stav 7. ~lana 371." Novi Zakon o krivi~nom postupku ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 50/03) stupio je na snagu 1. jula 2003. godine. Stupanjem na snagu nevedenog zakona prestao je da se na teritoriji Republike Srpske primjenjuje Zakon o krivi~nom postupku - pre~i{}eni tekst ("Slu`beni list SFRJ", br. 26/86, 74/87, 57/89 i 3/90). Istog dana prestale su vaìti izmjene i dopune ovog zakona objavljene u "Slu`benom glasniku Republike Srpske", br. 4/93, 26/93, 14/94, 6/97 i 61/01. V - Apelacija a) Navodi iz apelacije 8. Apelant traì, u skladu sa ~lanom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, ocjenu ustavnosti presude Okru`nog suda u Banjoj Luci broj K`-252/01 od 18. septembra 2001. godine i presude Osnovnog suda u Banjoj Luci broj K- 813/90 od 28. augusta 2000. godine, smatraju}i da mu je, navedenim presudama, povrije|eno pravo na pravi~no su|enje u krivi~nom postupku iz ~lana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine, kao i pravo na slobodno uìvanje prava bez diskriminacije iz ~lana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, te iz ~lana 6. stav 1. i ~lana 14. Evropske konvencije za za{titu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: Evropska konvencija). Predloìo je da Ustavni sud meritorno odlu~i o ovom predmetu i donese privremenu mjeru u skladu sa ~lanom 75. Poslovnika Ustavnog suda, smatraju}i da za to postoje uvjeti jer je pozvan na izvr{enje kazne zatvora pa bi mogle nastupiti, po njega, nenadoknadive {tetne posljedice. 9. Apelant je u apelaciji naveo da su on i njegov branilac traìli od Okru`nog suda u Banjoj Luci da budu blagovremeno obavije{teni o sjednici drugostepenog sudskog vije}a i da u~estvuju u postupku, ali da njegov prijedlog drugostepeni sud nije prihvatio. Tako|er je naveo da je, od Okru`nog suda u Banjoj Luci, zatraìo da mu se sva pismena dostavljaju u Saveznu Republiku Njema~ku, a ne samo na njegovu adresu u Banjoj Luci, kao i to da se sada nalazi u bolnici u Saveznoj Republici Njema~koj. Isto tako navodi da je odbijen prijedlog njegovog branioca za odga|anje sjednice drugostepenog krivi~nog vije}a i da je Okru`ni sud sjednicu drugostepenog krivi~nog vije}a odrào u odsustvu apelanta a uz u~e{}e zamjenika okru`nog javnog tuìoca u Banjoj Luci. Kako mu na ovaj na~in nije data mogu}nost sudjelovanja u postupku pred drugostepenim sudom, apelant smatra da mu je povrije|eno pravo na pravi~an postupak iz ~lana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije. Apelant, tako|er, smatra da je u konkretnom slu~aju povrije|en i princip jednakosti prava stranaka u postupku, jer je javni tuìlac sudjelovao u postupku a njemu je to pravo bilo uskra}eno. To je, po njegovom mi{ljenju, imalo za posljedicu dono{enje drugostepene presude na njegovu {tetu i kr{enje odredbe ~lana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine. b) Odgovor na apelaciju 10. Okru`ni sud u Banjoj Luci, u odgovoru na apelaciju, isti~e da je 18. septembra 2001. godine odrào javnu sjednicu Vije}a Okru`nog suda u Banjoj Luci u predmetu broj K-252/01 protiv apelanta zbog te{kog krivi~nog djela protiv sigurnosti javnog saobra}aja iz ~lana 186. stav 4. u vezi sa ~lanom 181. stav 3. Krivi~nog zakonika Republike Srpske, a povodom apelantove àlbe izjavljene protiv presude Osnovnog suda u Banjoj Luci, broj K-813/90 od 28. augusta 2000. godine. Javnoj sjednici prisustvovali su zamjenik okru`nog javnog tuìoca u Banjoj Luci i apelantov branilac. Apelant nije prisustvovao ovoj sjednici. U odgovoru se tako|er navodi da je, prema izjavi apelantovog branioca, apelant o ovoj javnoj sjednici sudskog vije}a bio uredno obavije{ten. Kako po
5.
6.
IV - Relevantni propisi 7.
"(1) O sjednici vije}a obavijestit }e se onaj optuèni i njegov branilac, o{te}eni kao tuìlac ili privatni tuìlac koji je u roku predvi|enom za àlbu ili za odgovor na àlbu zahtijevao da bude obavije{ten o sjednici [...] . Predsjednik vije}a ili vije}e moè odlu~iti da se o sjednici vije}a obavijeste stranke i kad nisu to zahtijevale [...] . (2) Ako je optuèni u pritvoru ili na izdràvanju kazne a ima branioca, obezbijedit }e se prisustvo optuènog samo ako predsjednik vije}a ili vije}e na|e da je to svrsishodno [...] ."
(b) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o krivi~nom postupku ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 26/93) ^lan 5. glasi:
SLU@BENI GLASNIK BiH Pravi~no su|enje
Zakonu o krivi~nom postupku "nije potrebno prisustvo stranaka", javna sjednica je odràna bez apelantovog prisustva, koji je o javnoj sjednici uredno obavije{ten. Okru`ni sud u Banjoj Luci isti~e na kraju da je sve {to je navedeno izjavio apelantov branilac i da je ova njegova izjava konstatirana u zapisniku sa javne sjednice drugostepenog vije}a Okru`nog suda u Banjoj Luci od 18. septembra 2001. godine. Okru`ni sud u Banjoj Luci smatra da u osporenim presudama nisu povrije|ena apelantova ustavna prava, pa ni prava iz ~lana II/3.e) i ~lana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine. VI - Dopustivost 11. ^lan VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: "Ustavni sud tako|er ima apelacionu nadle`nost u pitanjima koja su sadràna u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini." 12. ^lan 11. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda glasi: "Sud moè razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude koja se njome pobija iscrpljeni svi pravni lijekovi mogu}i po zakonima entiteta i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem pravnom lijeku koji je koristio." 13. U ovom predmetu pobijana je presuda Okru`nog suda u Banjoj Luci, broj K`-252/01 od 18. septembra 2001. godine i presuda Osnovnog suda u Banjoj Luci, broj K-813/90 od 28. augusta 2000. godine. 14. Presuda Okru`nog suda u Banjoj Luci, broj K`-252/01 od 18. septembra 2001. godine, je kona~na u predvi|enom dvostepenom krivi~nom postupku, i svojim je odlu~enjem sa danom dono{enja utvrdila pravomo}nost prvostepene presude u konkretnom krivi~nom predmetu. Protiv ove drugostepene presude su iscrpljeni svi pravni lijekovi u smislu zna~enja ~lana 11. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda. 15. Presuda Okru`nog suda u Banjoj Luci broj K`-252/01 donesena je 18. septembra 2001. godine i dostavljena je apelantu 22. oktobra 2001. godine. 16. S obzirom da je apelacija protiv navedenih presuda Okru`nog suda u Banjoj Luci i Osnovnog suda u Banjoj Luci podnesena Ustavnom sudu 6. decembra 2001. godine, dakle u roku utvr|enom u ~lanu 11. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda, proizilazi da je blagovremena. 17. Na osnovu navedenog Ustavni sud je ocijenio da je apelacija dopustiva. VII - Meritum 18. ^lan II/2. Ustava Bosne i Hercegovine glasi: "Prava i slobode predvi|eni u Evropskoj konvenciji za za{titu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima." ^lan 6. stav 1. Evropske konvencije ^lan 6. stav 1. Evropske konvencije, u svom relevantnom dijelu, glasi: "Svako ima pravo da zakonom odre|en, nezavisan i nepristrasan tribunal, pravi~no, javno i u razumnom roku odlu~i o njegovim pravima i obavezama gra|anske prirode ili o krivi~noj optu`bi protiv njega. (Ovo nije citat iz "Slu`benog glasnika BiH"!)
19. Op}i zahtjev ~lana 6. stava 1. Evropske konvencije sadrì princip "pravi~nosti" koji nije formuliran u samom ~lanu, ali je vaàn za razumijevanje njegovog djejstva. 20. U ovom pogledu Ustavni sud podsje}a da je njegova nadle`nost, u apelacionim postupcima, ograni~ena "na pitanja koja su sadràna u ovom Ustavu" i da Ustavni sud nije nadleàn preispitivati ~injeni~no stanje ili tuma~enje i primjenu zakona od redovnih sudova, osim u slu~ajevima u kojima odluke niìh sudova kr{e ustavna prava. To je slu~aj ukoliko je neki redovni sud pogre{no protuma~io ili primijenio neko ustavno pravo, ili je zanemario to pravo, ako je primjena zakona bila proizvoljna ili diskriminacijska, ukoliko je do{lo do povrede procesnih prava (pravi~no su|enje, pristup sudu, djelotvorni lijekovi i u drugim slu~ajevima), ili ukoliko utvr|eno ~injeni~no stanje ukazuje na povredu Ustava. (Vidi Odluku Ustavnog suda BiH, broj U 39/01 - "Slu`beni glasnik BiH", broj 25/02). 21. Ustavni sud, tako|er, podsje}a da pravo na pravi~no su|enje, inter alia, daje mogu}nost da se predo~e razlozi presude, s obzirom da to omogu}ava apelantu da djelotvorno koristi raspoloìve pravne lijekove (Evropski sud za ljudska prava, Hadjianastassion protiv Gr~ke, presuda broj 12945/87 od 16. decembra 1992. godine, stav 33). Me|utim, ~lan 6. stav 1. Evropske konvencije ne zahtijeva da sud ispituje sve argumente koje su strane u postupku izloìle u toku postupka, nego samo argumente koje sud smatra relevantnim. Sud mora uzeti u obzir argumente strana u postupku, ali oni ne moraju svi biti izneseni u obrazloènju presude (Evropska komisija za ljudska prava, Odluka o dopustivosti broj 10938/84 od 9. decembra 1986. godine, Odluke i izvje{taji OI, 50, 98, i broj 10153/82 od 13. oktobra 1986. godine, OI 49, 67). Kona~ne odluke àlbenih sudova ne moraju imati iscrpna obrazloènja (vidi, Evropska komisija za ljudska prava Odluka o dopustivosti broj 8769/97 od 16. jula 1981, OI 25, 240). U slu~aju navodnih povreda (materijalnog ili proceduralnog) zakona, Ustavni sud treba provjeriti da li je u navedenom smislu postupak bio pravi~an. 22. Ustavni sud nagla{ava da je prihvatljivost dokaza prvenstveno pitanje koje regulira doma}i zakon i da je op}e pravilo da doma}i sudovi cijene provedene dokaze. Zadatak Ustavnog suda nije da odlu~uje da li su izjave pravilno prihva}ene kao dokazi, ve} da utvrdi da li je postupak u cjelini pravedan, uklju~uju}i na~in na koji su dokazi dobijeni (vidi, izme|u ostalih izvora, presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Doorson protiv Holandije, 26.mart 1996. godine, Izvje{taji presuda i odluka 1996-II, str. 470, stav 67). 23. Apelant se àli da je Okru`ni sud u Banjoj Luci donio presudu broj K`-252/01 od 18. septembra 2001. godine bez prisustva njega i njegovog branioca, te da oni zbog toga nisu mogli braniti àlbene navode na prvostepenu presudu. Oni, nadalje, tvrde da ovo predstavlja povredu ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije. Apelant se, prema tome, àli na povrede procesnog zakona, ukazuju}i da mu nije bila data mogu}nost sudjelovanja u postupku pred drugostepnim sudom i da u drugostepenom postupku nije ispo{tovano na~elo ravnopravnosti stranaka u zna~enju op}eg zahtjeva principa "pravi~nosti" sadrànog u ~lanu 6. stav 1. Evropske konvencije.
24. S obzirom da iz okolnosti slu~aja jasno proizilazi da su se postupci pred redovnim sudovima ticali "krivi~ne optu`be" protiv apelanta, Ustavni sud smatra da je ~lan 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv. Me|utim, na~in primjene ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije zavisi od konkretnih okolnosti i posebnih osobina na koje ukazuje predmetni
postupak. Pitanje da li je apelant imao pravi~an postupak treba rije{iti na osnovu cjelokupnog postupka (vidi odluku Evropskog suda za ljudska prava Monnel and Morris od 2. marta 1987., serija A broj 115., str. 21. stav 54. i str. 52. stav 56). Ravnopravnost stranaka 25. Ustavni sud, tako|er, uzima u obzir da je apelant osu|en na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i pet mjeseci, te smatra da je ishod su|enja pred Okru`nim sudom u Banjoj Luci bio za njega od velikog zna~aja (vidi odluku Evropskog suda za ljudska prava Ekbatani protiv [vedske od 26. maja 1988., serija A 134 i odluku Kremzov protiv Austrije od 21. septembra 1993., serija A broj 268-B). 26. Ustavni sud isti~e, u vezi s op}im zahtjevom ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije za primjenu principa pravi~nosti, da je najva`niji od svih neformulisanih principa iz ~lana 6. ravnopravnost stranaka, tj. postavka da svaka strana u postupku treba imati iste mogu}nosti izlaganja svojih argumenata i da nijedna do njih ne smije imati nikakvu va`niju prednost u odnosu na svog protivnika. Na~elo ravnopravnosti stranaka objedinjuje shvatanje da obje stranke u postupku imaju pravo na informacije o ~injenicama i navodima suprotne stranke i da svaka stranka ima jednake mogu}nosti odgovoriti drugoj. 27. Imaju}i u vidu da je u àlbenom postupku sudjelovao branilac apelanta i da su apelant i negov branilac bili uredno pozvani na javnu sjednicu Okru`nog suda u Banjoj Luci, Ustavni sud smatra da apelantov izostanak sa javne rasprave pred Okru`nim sudom u Banjoj Luci, u konkretnom slu~aju, ne naru{ava principe ravnopravnosti stranaka i kontradiktornosti postupka, niti pravo javnosti na kontrolu pravosu|a, jer je apelantu i njegovom braniocu bila data mogu}nost sudjelovanja u drugostepenom postupku. Prema tome, neprisustvovanje apelanta javnoj sjednici drugostepenog suda u navedenim konkretnim okolnostima ovog slu~aja ne predstavlja povredu ovog aspekta ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije, s obzirom da ciljevi ovog ~lana Evropske konvencije time nisu manje ostvareni. To podrazumijeva da optuèni u krivi~nom postupku treba imati ista procesna prava kao i javni tuìlac. Na~elo kontradiktornosti 28. Na~elo kontradiktornosti, kao pravo, u na~elu, zna~i priliku za stranke u krivi~nom ili gra|anskom sudskom postupku da budu upoznate sa svim predo~enim dokazima ili mi{ljenjima, pa ~ak i onim koji je iznio nezavisni ~lan dràvne slu`be pravne pomo}i, u smislu uticaja na sudsku odluku (vidi, izme|u ostalih izvora, i mutatis mutandis sljede}e presude: De Michael protiv Ujedinjenog kraljevstva od 24. februara 1995. godine, serija A br. 307-B, str. 53-54, str. 80. i Kerajrni protiv Finske od 19. jula 1995. godine, serija A br. 322, str. 16. st. 42.)". 29. Ustavni sud smatra da, rje{avaju}i pitanja potrebe kontradiktornog postupka, treba po}i od ~injenice da je, u àlbenom postupku pred Okru`nim sudom u Banjoj Luci, apelant traìo da se ispita prvostepena presuda iz svih zakonskih razloga, ne navode}i izri~ito konkretne zakonske odredbe za koje smatra da su povrije|ene. 30. Prema navedenom, imaju}i u vidu posebne okolnosti konkretnog àlbenog postupka, postavlja se pitanje da li ima opravdanja u predmetnom slu~aju da se odustane od principa kontradiktornog postupka pred Okru`nim sudom u Banjoj Luci, na kojem bi optuèni imao pravo prisutvovati i obrazloìti svoj stav u pogledu àlbenih navoda. 31. Po{to je ~lanom 371. Zakona o krivi~nom postupku predvi|ena dispozicija predsjednika vije}a ili samog vije}a
Okru`nog suda u Banjoj Luci u pogledu pozivanja optuènog i njegovog branioca na sjednicu vije}a, Ustavni sud, u vezi sa navodima apelanta, zaklju~uje da je Okru`ni sud u Banjoj Luci uredno pozvao i apelanta i njegovog punomo}nika na sjednicu vije}a. Me|utim, postavlja se istovremeno pitanje da li je osporena presuda Okru`nog suda u Banjoj Luci, broj K`-252/01 od 18. septembra 2001. godine, u konkretnom slu~aju u saglasnosti sa standardima i kriterijima ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije. Prisustvovanje pred prvostepenim i drugostepenim sudom i javna rasprava 32. Optuèni mora imati mogu}nost da li~no prisustvuje sjednici suda. Ovo se odnosi, prvenstveno, na su|enje pred prvostepenim sudom. Me|utim, pravo na pravi~no su|enje tako|er podrazumijeva pravo prisustvovanja pred sudovima vi{e instance koji odlu~uju o àlbama, osim kada je razmatranje pred ovim sudovima ograni~eno na procesna ili ~isto pravna pitanja, kada li~no prisustvo optuènog nije od zna~aja. 33. Ustavni sud, nadalje, primje}uje da ~lan 6. stav 1. Evropske konvencije govori o javnoj raspravi, dok Zakon o krivi~nom postupku govori o sjednici vije}a suda. S obzirom da Evropska konvencija, prema ~lanu II/2. Ustava, ima supremaciju nad svim ostalim zakonima, a sve doma}e institucije su obavezne da je direktno primjenjuju, ovaj pojam se mora tuma~iti u duhu pojma javne rasprave iz ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije. 34. Ustavni sud nalazi da su sve rasprave koje su odràne u redovnom sudskom postupku odràne tako da zadovolje zahtjeve "javnog su|enja" i zahtjeve prava javnosti na kontrolu pravosu|a. 35. Iako se apelant poziva na povredu ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije i u pogledu prvostepenog postupka, Ustavni sud zaklju~uje da ispitavanje àlbenih navoda u pogledu prvostepene presude nije potrebno, jer se apelant ne àli izri~ito na neke druge povrede u prvostepenom postupku u odnosu na iste one na koje se àli u odnosu na drugostepenu presudu. On, ustvari, osporava prvostepenu presudu ne navode}i izri~ito konkretne razloge. ^lan 6. stav 1. Evropske konvencije u vezi sa ~lanom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine 36. Apelant se poziva i na povredu prava zabrane diskriminacije iz ~lana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, a u vezi sa ~lanom 6. stav 1. Evropske konvencije. ^lan II/4. Ustava Bosne i Hercegovine glasi: "Uìvanje prava i sloboda, predvi|enih u ovom ~lanu ili u me|unarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava osigurano je svim licima u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao {to je spol, rasa, boja, jezik, vjera, politi~ko i drugo mi{ljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, ro|enje ili drugi status." 37. U skladu sa pravnom praksom Evropskog suda za ljudska prava, diskriminacija postoji ako se osoba ili grupa osoba u analognoj situaciji razli~ito tretiraju, a ne postoji neko objektivno i razumno opravdanje za razli~it tretman (vidi odluku Evropskog suda za ljudska prava, Belgijski jezi~ki slu~aj od 23. juna 1968., serija A broj 6). 38. Apelant ne navodi nikakav razlog na osnovu kojeg se moè zaklju~iti da je tretiran druga~ije od ostalih osoba u istoj situaciji. Ustavni sud, zbog toga, zaklju~uje da su apelantove tvrdnje da je povrije|eno na~elo zabrane diskriminacije iz ~lana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, a
u vezi sa ~lanom 6.stav 1. Evropske konvencije, o~igledno neobrazloène i neutemeljene. VIII - Zaklju~ak 39. Nakon {to je utvrdio da je predmetni krivi~ni postupak vo|en u skladu sa zahtjevima ~lana II/3.e), ~lana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije, polaze}i od odredbi ~lana 60. Poslovnika Ustavnog suda, Ustavni sud je odlu~io kao u izreci ove odluke. 40. S obzirom da je Ustavni sud odlu~io o meritumu ovog predmeta, nije potrebno posebno odlu~ivanje o zahtjevu za dono{enje privremene mjere u skladu sa ~lanom 75. Poslovnika Ustavnog suda. 41. Prema ~lanu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su kona~ne i obavezuju}e. Ovu odluku Ustavni sud je donio jednoglasno, u sastavu: predsjednik Suda Mato Tadi} i sudije prof. dr. David Feldman, Valerija Gali}, Hatidà Hadìosmanovi}, prof. dr. Didier Maus, Tudor Pantiru, prof. dr. ]azim Sadikovi} i prof. dr. Miodrag Simovi}. U 13/03 24. oktobra 2003. godine Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadi}, s. r.
Rje{enjem Kantonalnog suda, broj Kv-106/01 od 4. septembra 2001. godine, odbijen je kao neosnovan zahtjev za apelantovu amnestiju (osu|en na kaznu zatvora u trajanju od sedam godina zbog krivi~nog djela ubistva). Rje{enjem Vrhovnog suda, broj K`-417/01 od 19. novembra 2001. godine, odbijena je apelantova àlba izjavljena na rje{enje Kantonalnog suda broj Kv-106/01 od 4. septembra 2001. godine. Vrhovni sud i, prethodno, Kantonalni sud, su svoje odluke zasnovali na ~lanu 1. Zakona o amnestiji ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 48/99), jer je krivi~no djelo iz ~lana 36. ranijeg Krivi~nog zakona Republike Bosne i Hercegovine, odnosno iz ~lana 171. stav 1. Krivi~nog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, za koje je apelant osu|en i za koje izdràva kaznu zatvora, izuzeto od amnestije.
5.
6.
IV - Apelacija a) Navodi iz apelacije 7. Apelant se àli da su sudovi, odbijanjem njegovog zahtjeva za amnestiju, povrijedili njegova ljudska prava. Smatra da je, kao izbjeglo lice, za krivi~no djelo ubistva koje je po~inio u toku rata i za koje je pravosna`no osu|en na kaznu zatvora od sedam godina, trebao da bude amnestiran, u skladu sa ~lanom VI Aneksa 7 Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Mirovni sporazum). Pri tom se poziva na rje{enje Kantonalnog suda, broj Kv-115/99, kojim je amnestirana osoba koja se tereti za daleko teè krivi~no djelo. b) Odgovori na apelaciju 8. Vrhovni sud u odgovoru isti~e da je apelacija neosnovana i predlaè da se odbije. Navodi da je apelant zasnovao apelaciju uglavnom na rje{enju Kantonalnog suda, donesenom u drugom slu~aju, koje, me|utim, nije postalo pravosna`no, zbog ~ega se na takvu odluku ni ne moè pozivati. Federalno tuìla{tvo u odgovoru predlaè da se apelacija odbije kao neosnovana, jer je krivi~no djelo za koje je apelant pravosna`no osu|en ~lanom 1. Zakona o amnestiji izuzeto od amnestije.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu ~lana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, ~lana 12. stav 1., stav 3. ta~ka 6. i stav 5. i ~lana 54. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - pre~i{}eni tekst ("Slu`beni glasnik BiH", br. 24/99, 26/01 i 6/02), na sjednici odrànoj 26. septembra 2003. godine, donio je
RJE[ENJE
Skida se sa liste predmeta za odlu~ivanje apelacija H. M., osu|enika na izdràvanju kazne zatvora u Kazneno-popravnom domu u Zenici, podnesena protiv rje{enja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj K`-417/01 od 19. novembra 2001. godine, jer je o~igledno (prima facie) neosnovana. Rje{enje objaviti u "Slu`benom glasniku BiH", "Slu`benim novinama Federacije BiH" i "Slu`benom glasniku Republike Srpske". OBRAZLO@ENJE I - Uvod 1. H. M. (u daljem tekstu: apelant), osu|enik na izdràvanju kazne zatvora u Kazneno-popravnom domu u Zenici, podnio je, 10. decembra 2001. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud) protiv rje{enja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vrhovni sud), broj K`-417/01 od 19. novembra 2001. godine, kao i Kantonalnog suda u Biha}u (u daljem tekstu: Kantonalni sud), broj Kv-106/01 od 4. septembra 2001. godine. Ustavni sud je, na osnovu ~lana 16. st. 1. i 2. Poslovnika Ustavnog suda, 30. jula 2003. godine, dostavio apelaciju, radi davanja odgovora, Vrhovnom sudu i Federalnom tuìla{tvu, koji su dostavili odgovor na apelaciju (4. augusta 2003. godine i 6. augusta 2003. godine). înjenice predmeta, koje proizilaze iz navoda apelanta i dokumenata dostavljenih Ustavnom sudu, mogu se sumirati na slijede}i na~in. 9.
V - Relevantni propisi 10. Zakonom o amnestiji ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 48/99), u ~lanu 1. daje se oslobo|enje od krivi~nog gonjenja, ili potpuno oslobo|enje od izre~ene kazne ili neizvr{enog dijela kazne, svim osobama koje su u periodu od 1. januara 1991. godine do 22. decembra 1995. godine u~inile bilo koje od krivi~nih djela predvi|enih u odgovaraju}im krivi~nim zakonima koji su primijenjivani na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, osim krivi~nih djela protiv ~ovje~nosti i me|unarodnog prava iz glave XVI preuzetog Krivi~nog zakona SFRJ, krivi~nih djela definisanih u Statutu Me|unarodnog suda za biv{u Jugoslaviju, te krivi~nih djela ubistva iz ~lana 36. Krivi~nog zakona Republike Bosne i Hercegovine i drugih te{kih krivi~nih djela iz tog zakona protiv dostojanstva osobe i morala, razbojni{tva i dr., ako je tim zakonom ili drugim odgovaraju}im zakonom koji je primjenjivan na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine predvi|eno ka`njavanje osoba za to krivi~no djelo. 11. Vezano za ~lan 1. Zakona o amnestiji, Krivi~ni zakon Republike Bosne i Hercegovine ("Slu`beni list R BiH", br. 2/92, 8/92, 10/92 i 13/94) propisivao je, u ~lanu 36. stav 1.: "Ko drugog li{i ìvota kazni}e se zatvorom najmanje pet godina". Istovjetna odredba sadràna je u ~lanu 171. stav 1. Krivi~nog zakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 43/98, 2/99, 15/99, 29/00 i 59/02).
III - înjeni~no stanje 3.
Petak, 19. decembra 2003. VI - Dopustivost
12. Razmatraju}i pitanje dopustivosti, Ustavni sud je po{ao od odredbi ~lana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, ~lana 12. stav 1., stav 3. ta~ka 6. i stav 5. i ~lana 54. Poslovnika Ustavnog suda. ^lan VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: "Ustavni sud tako|er ima apelacionu nadle`nost u pitanjima iz ovog Ustava, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.". ^lan 12. stav 1., stav 3. ta~ka 6. i stav 5. Poslovnika Ustavnog suda glasi: "Sud }e odlu~ivati samo o onim apelacijama koje su stavljene na listu predmeta za odlu~ivanje. [...] Na listu predmeta ... ne}e se staviti apelacija ako postoji koji od ovih slu~ajeva: [...] 6. apelacija je o~igledno (prima facie) neosnovana. [...] Ako to okolnosti nalaù, po istoj proceduri, apelacija stavljena na listu moè se skinuti sa liste.". 13. Konkretni slu~aj se odnosi na sudski postupak u kome je donesena odluka o zahtjevu za amnestiju, a apelant se àli da je u tom postupku do{lo do povrede njegovog prava na amnestiju. 14. Me|utim, pravo na amnestiju nije obuhva}eno "popisom" prava u ~lanu II/3. Ustava Bosne i Hercegovine, koja su garantirana svim licima u Bosni i Hercegovini, niti je odlu~ivanje o amnestiji obuhva}eno odredbama ~lana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine o "pravu na pravi~no su|enje". Pravo na amnestiju kao takvo nije predvi|eno ni Evropskom konvencijom za za{titu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: Evropska konvencija) i njenim protokolima. Evropski sud za ljudska prava je vi{e puta utvrdio da postupak u kome se donosi odluka o zahtjevu za uvjetno pu{tanje na slobodu, reviziju, osloba|anje ili ublaàvanje kazne, nisu obuhva}eni ~lanom 6. Evropske konvencije, po{to u tim slu~ajevima postoji kazna koja je dobila snagu res judicata; odluka o amnestiji nakon presude ne odre|uje "krivi~nu optu`nicu" (vidi Evropski sud za ljudska prava, Predstavka 1760/63, Xv. Austrija, Godi{njak IX (1966.), str. 166 (174)). 15. Vezano za tvrdnje apelanta da je, kao izbjeglo lice, za krivi~no djelo koje je po~inio u toku rata i za koje je pravosna`no osu|en na kaznu zatvora, trebao biti amnestiran u skladu sa ~lanom VI Aneksa 7 Mirovnog sporazuma, Ustavni sud podsje}a na stav koji je izrazio u III djelimi~noj odluci, u predmetu broj U 9/98 ("Slu`beni glasnik BiH", broj 23/00), u ta~ki 19, koja glasi: "Za razliku od ustava mnogih drugih zemalja, Ustav Bosne i Hercegovine u Aneksu 4 Dejtonskog sporazuma je sastavni dio jednog me|unarodnog sporazuma. Stoga se ~lan 31. Be~ke konvencije o ugovornom pravu - koja utemeljuje op}i princip me|unarodnog prava, a ti principi su, prema ~lanu III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine "sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta" - mora primjenjivati u tuma~enju svih njegovih odredbi, uklju~uju}i i Ustav Bosne i Hercegovine. Ovaj ~lan glasi:
"^lan 31. Op}e pravilo o tuma~enju 1. Ugovor se mora dobronamjerno tuma~iti prema uobi~ajenom smislu koji se mora dati izrazima u ugovoru u njihovom kontekstu i u svjetlosti njegovog predmeta i njegovog cilja. 2. U cilju tuma~enja ugovora, kontekst obuhva}a, osim teksta, uklju~uju}i preambulu i anekse: a) svaki sporazum u vezi sa ugovorom koji postoji izme|u ~lanica prilikom zaklju~ivanja ugovora; b) svaki instrument koji sa~ine jedna ili vi{e ~lanica prilikom zaklju~ivanja ugovora a koji prihvate ostale ~lanice kao instrument koji se odnosi na ugovor. (...)" Prema formulaciji stava 2. ovog ~lana, tekst koji se tuma~i uklju~uje ... i anekse ... ". 16. Prema tome, Ustavni sud pobijano rje{enje mora tuma~iti i u odnosu na ~lan VI Aneksa 7 Mirovnog sporazuma. Ovaj ~lan, u relevantnom dijelu, glasi: "Amnestija Svako izbjeglo ili raseljeno lice, povratnik, optuèn za krivi~no djelo, svako osim te{kog kr{enja me|unarodnog humanitarnog prava, kao {to je definisano Statutom Me|unarodnog tribunala za biv{u Jugoslaviju od 1. 1. 1991. godine ili krivi~no djelo koje nije povezano sa konfliktom, po povratku }e uìvati amnestiju ...". 17. Ustavni sud isti~e da krivi~no djelo ubistva iz ~lana 36. ranijeg Krivi~nog zakona Republike Bosne i Hercegovine, odnosno iz ~lana 171. stav 1. Krivi~nog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, za koje je apelant osu|en i za koje izdràva kaznu zatvora, nije u vezi sa konfliktom. Stoga se ~lan VI Aneksa 7 Mirovnog sporazuma ne primjenjuje. 18. S obzirom na navedeno, Ustavni sud je zaklju~io da apelacija protiv rje{enja Vrhovnog suda nije u skladu ratione materiae sa odredbama Ustava Bosne i Hercegovine pa je, stoga, o~igledno (prima facie) neosnovana. 19. Imaju}i u vidu odredbe ~lana 12. stav 1. i stav 3. ta~ka 6. Poslovnika Ustavnog suda, prema kojima se ne stavljaju na listu predmeta za odlu~ivanje apelacije ako su o~igledno (prima facie) neosnovane, i odredbe stava 5. tog ~lana, prema kojima se, ako to okolnosti nalaù, po istoj proceduri apelacija stavljena na listu predmeta za odlu~ivanje moè skinuti sa liste, Ustavni sud je odlu~io da apelaciju skine sa liste predmeta za odlu~ivanje. 20. Apelacija protiv rje{enja Kantonalnog suda je bespredmetna, jer ovo rje{enje nije kona~no. VII - Zaklju~ak 21. Na osnovu izloènog, odlu~eno je kao u dispozitivu ovog rje{enja. 22. Ustavni sud je odlu~io objaviti ovo rje{enje, u skladu sa ~lanom 71. stav 2. Poslovnika Ustavnog suda. 23. Na osnovu ~lana VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su kona~ne i obavezuju}e. Ovo rje{enje Ustavni sud je donio jednoglasno, u sastavu: predsjednik Suda Mato Tadi} i sudije prof. dr. David Feldman, Valerija Gali}, Hatidà Hadìosmanovi}, prof. dr. Didier Maus, prof. dr. ]azim Sadikovi} i prof. dr. Miodrag Simovi}. U 44/03 26. septembra 2003. godine Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadi}, s. r.
SADR@AJ
PARLAMENTARNA SKUP[TINA BOSNE I HERCEGOVINE 307 Zakon o Visokom sudskom i tuìla~kom vije}u Bosne i Hercegovine 308 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tuìla~kom vije}u Bosne i Hercegovine 309 Zakon o naknadnim izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tuìla~kom vije}u Bosne i Hercegovine 310 Zakon o sudskim taksama u postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine 311 Odluka o imenovanju ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine PREDSJEDNI[TVO BOSNE I HERCEGOVINE 312 Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o nerezidentnom predstavljanju Bosne i Hercegovine 313 Odluka o razrje{enju sa du`nosti ambasadora Bosne i Hercegovine u Velikoj Socijalisti~koj Narodnoj Libijskoj Arapskoj Dàmahiriji 314 Odluka o razrje{enju sa du`nosti generalnog konzula Bosne i Hercegovine u Republici Turskoj 315 Odluka o razrje{enju sa du`nosti ambasadora Bosne i Hercegovine u Dràvi Kuvajt
933 943 944 945 947
PRAVOSUDNA KOMISIJA BR^KO DISTRIKTA BiH 319 Odluka o prijemu stru~nog saradnika u Osnovni sud Br~ko Distrikta BiH 950 320 Odluka o imenovanju u stalno zvanje sudije Osnovnog suda Br~ko Distrikta BiH 950 321 Odluka o imenovanju u stalno zvanje sudije Osnovnog suda Br~ko Distrikta BiH 950 322 Odluka o imenovanju ~lana Pravosudne komisije Br~ko Distrikta BiH 951 323 Odluka o razrje{enju ~lana Pravosudne komisije Br~ko Distrikta BiH 951 VANJSKOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE 324 Pravilnik o organizaciji i radu Arbitra`nog suda
951
948 948 948 948 OMBUDSMAN ZA LJUDSKA PRAVA BOSNE I HERCEGOVINE Administrativna odluka o promjeni ~lana 10. Pravila procedure Ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine 956 USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE Odluka broj U 11/02 Odluka broj U 39/02 Odluka broj U 59/02 Odluka broj U 69/02 Odluka broj U 70/02 Odluka broj U 2/03 Odluka broj U 13/03 Rje{enje broj U 44/03 956 959 961 961 962 963 964
VIJE]E MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE 316 Odluka o kori{tenju sredstava Budèta za 2003. godinu za izmirenje obaveza iz ranijih godina i planu za izmirenje nerevidiranih obaveza institucija BiH 949 317 Memorandum o razumijevanju o Pravilniku o izgledu i sadràju obrasca voza~ke dozvole i registrovanja vozila u Bosni i Hercegovini 949 MINISTARSTVO FINANSIJA I TREZORA BOSNE I HERCEGOVINE 318 Rje{enje o imenovanju sekretara Ministarstva finansija i trezora 950

Broj 39

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Broj 39

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Godina VII - Broj 39

Petak, 19. decembra 2003. godine SARAJEVO

ISSN 1512-7486 Bosanski jezik

PARLAMENTARNA SKUP[TINA BOSNE I HERCEGOVINE

Broj 39 - Strana 934 Prestanak mandata ^lan 7.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Petak, 19. decembra 2003.

Petak, 19. decembra 2003. 1.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 39 - Strana 935

Broj 39 - Strana 936

SLU@BENI GLASNIK BiH

Petak, 19. decembra 2003.

Petak, 19. decembra 2003. Razgovori sa kandidatima ^lan 30.

SLU@BENI GLASNIK BiH Objavljivanje odluke o imenovanju ^lan 35.

Broj 39 - Strana 937

(6) (7) (8)

Broj 39 - Strana 938

SLU@BENI GLASNIK BiH

Petak, 19. decembra 2003.

Petak, 19. decembra 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 39 - Strana 939

Broj 39 - Strana 940 Pokretanje disciplinskog postupka ^lan 47.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Petak, 19. decembra 2003.

Diskreciono privremeno udaljenje od vr{enja funkcije

Petak, 19. decembra 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 39 - Strana 941

Broj 39 - Strana 942

SLU@BENI GLASNIK BiH

Petak, 19. decembra 2003.

Petak, 19. decembra 2003. Prestanak va`enja odredbi ^lan 73.

SLU@BENI GLASNIK BiH ^lan 3.

Broj 39 - Strana 943

Broj 39 - Strana 944

SLU@BENI GLASNIK BiH

Petak, 19. decembra 2003.

Petak, 19. decembra 2003. ^lan 3.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 39 - Strana 945

Broj 39 - Strana 946 ^lan 8.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Petak, 19. decembra 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH 2.

Broj 39 - Strana 947

Za prvostepenu presudu pla}a se taksa prema taksenoj osnovici iz tarifnog broja 1.

Broj 39 - Strana 948

SLU@BENI GLASNIK BiH

Petak, 19. decembra 2003.

PREDSJEDNI[TVO BOSNE I HERCEGOVINE

Petak, 19. decembra 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH V

Broj 39 - Strana 949

317 MEMORANDUM O RAZUMIJEVANJU

VIJE]E MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE

Broj 39 - Strana 950

SLU@BENI GLASNIK BiH

Petak, 19. decembra 2003.

MINISTARSTVO FINANSIJA I TREZORA BOSNE I HERCEGOVINE

PRAVOSUDNA KOMISIJA BR^KO DISTRIKTA BiH

Petak, 19. decembra 2003.