Broj 43

Godina VII - Broj 43
Ponedjeljak, 29. decembra 2003. godine SARAJEVO
ISSN 1512-7486 Bosanski jezik
VISOKI PREDSTAVNIK ZA BOSNU I HERCEGOVINU

362
Koriste}i se ovla{tenjima koja su Visokom predstavniku data u ~lanu V Aneksa 10. (Sporazum o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora) Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik kona~ni autoritet u zemlji za tuma~enje gore navedenog Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora; i posebno uzev{i u obzir ~lan II 1. (d) istog Sporazuma prema kojem Visoki predstavnik "pomaè, kada ocijeni da je to neophodno, u rje{avanju svih problema koji se pojave u vezi sa implementacijom civilnog dijela Mirovnog ugovora"; Pozivaju}i se na stav XI.2 Zaklju~aka sa Konferencije za implementaciju mira odràne u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je Vije}e za implementaciju mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj kona~ni autoritet u zemlji u vezi sa tuma~enjem Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora, kako bi pomogao u iznalaènju rje{enja za probleme u skladu sa gore navedenim "dono{enjem obavezuju}ih odluka, kada ocijeni da je to neophodno", o odre|enim pitanjima, uklju~uju}i i (prema ta~ki (c) stava XI.2) "mjere kojima se obezbje|uje implementacija Mirovnog sporazuma na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta"; S obzirom na stav 12. 1 Deklaracije Vije}a za implementaciju mira sa sastanka odrànog u Madridu 15. i 16. decembra 1998. godine u kojem je jasno re~eno da Vije}e smatra da je uspostava pravne dràve, u koju gra|ani imaju povjerenja, preduslov za trajni mir te za samoodrìvu ekonomiju koja moè da privu~e i zadrì i strane i doma}e ulaga~e; S obzirom i na stav 3. Aneksa II (Vladavina zakona i ljudska prava) pomenute Deklaracije prema kojem uspostava sudskih institucija na dràvnom nivou, ~ime bi se zadovoljila potreba data u Ustavu, a koje bi se bavile krivi~nim djelima koja su po~inili zvani~nici Bosne i Hercegovine u toku obavljanja slu`bene du`nosti kao i upravnim i izbornim pitanjima, predstavlja osnovni preduslov za uspostavu vladavine prava u Bosni i Hercegovini;
Pozivaju}i se na Deklaraciju Vije}a za implementaciju mira, sa sastanka u Briselu 23. i 24. maja 2000. godine, i njene anekse, u skladu sa kojima je usvajanje Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine predvi|eno do septembra 2000. godine; Imaju}i na umu ponovo osnaènu strategiju reforme pravosu|a u cilju ja~anja napora za uspostavu vladavine prava u Bosni i Hercegovini iz 2002/2003 godine koju je podrào Upravni odbor Vije}a za implementaciju mira na sastanku odrànom 28. februara 2002. godine, konstatuju}i je da je pomenuta strategija osmi{ljena u cilju odgovora na pozive upu}ene od strane vlasti u Bosni i Hercegovini koje traè ja~i anga`man me|unarodne zajednice po pitanju privrednog kriminala, korupcije i problema sa kojima se suo~ava pravosudni sistem; Konstatiraju}i tako|er i ~injenicu da je u Kominikeu izdatom u Sarajevu 31. jula 2002. godine Upravni odbor Vije}a za implementaciju mira naveo kako Odbor pozdravlja osnivanje Posebnih vije}a i podràva prijedlog Visokog predstavnika da u sastav Suda Bosne i Hercegovine i Tuìla{tva Bosne i Hercegovine uklju~i doma}e i me|unarodne sudije i tuìoce kroz Posebno vije}e/odjel za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju; Imaju}i na umu da kriminalne aktivnosti i dalje ugroàvaju demokratska, ekonomska, fiskalna, trì{na i druga socijalna prava i interese gra|ana Bosne i Hercegovine, te da }e osnivanje posebnih vije}a za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju u sklopu Suda Bosne i Hercegovine i posebnog odjela Tuìla{tva Bosne i Hercegovine unaprijediti odlu~nu i efikasnu borbu protiv kriminala u Bosni i Hercegovini; Uvjeren u vitalni zna~aj koji za Bosnu i Hercegovinu ima nastojanje da se oja~a i po{tuje vladavina prava kako bi se stvorila osnova za privredni rast i strane investicije; Imaju}i stoga na umu kako hitnost tako i potrebu da se uspostave posebna vije}a i Posebni odjel za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju pri Sudu Bosne i Hercegovine i Tuìla{tvu Bosne i Hercegovine, te da se imenuju me|unarodne sudije i tuìoci u Sud Bosne i Hercegovine i Tuìla{tvo Bosne i Hercegovine, te iz svih gore navedenih razloga, Visoki predstavnik ovim donosi slijede}u
Broj 43 - Strana 1040
SLU@BENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 29. decembra 2003.
ODLUKU
O IMENOVANJU ME\UNARODNOG TU@IOCA U TU@ILA[TVO BOSNE I HERCEGOVINE 1. U skladu sa ~lanom 18a., te odgovaraju}im izmjenama i dopunama Zakona o Tuìla{tvu Bosne i Hercegovine "Slu`beni glasnik BiH", br. 24/02, 3/03 i 37/03, (u daljem tekstu: Zakon), slijede}a osoba se ovim imenuje za me|unarodnog tuìoca u Posebnom odjelu za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju u sklopu Tuìla{tva Bosne i Hercegovine JOHN McNAIR 2. Me|unarodni tuìoci imenuju se na po~etni period od dvije godine, i mogu biti ponovo imenovani u skladu sa Zakonom. U slu~aju podno{enja ostavke ili sprije~enosti me|unarodnog tuìoca da na svom poloàju ostane do isteka mandata, Visoki predstavnik imenuje neko drugo lice koje }e na toj funkciji ostati do kraja tog mandata. Imenovanje obavljeno u skladu sa ovom odlukom stupa na snagu 5. januara 2004. godine. Ova odluka stupa na snagu odmah i bez odlaganja se objavljuje u "Slu`benom glasniku BiH". Visoki predstavnik Paddy Ashdown, s. r.
su, prije njegovog podno{enja Vije}u ministara dana 16. septembra 2003. godine, komentare dali brojni me|unarodni stru~njaci i bosanskohercegova~ke organizacije, te isti nacrt pohvalili i, izme|u ostalog, istakli da mnoge karakteristike nacrta ispunjavaju najvi{e evropske standarde i ocijenili ga kao jednog od najefikasnijih zakona takve vrste u Evropi; Pozivaju}i se na ~injenicu da su politi~ki direktori Upravnog odbora Vije}a za implementaciju mira na svojoj sjednici od 26. septembra 2003. godine, izme|u ostalog, "sna`no preporu~ili Vije}u ministara i Parlamentarnoj skup{tini Bosne i Hercegovine da razmotri i usvoji nacrt Zakona o obavje{tajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine u najkra}em roku i da tim ~inom naprave odlu~uju}i korak kako bi osigurali da se obavje{tajno-sigurnosni sektor ~vrsto vrati u slu`bu gra|ana ove zemlje i dràve Bosne i Hercegovine; Pozivaju}i se dalje na ~injenicu da Visoki predstavnik u svom pismu od 26. novembra 2003. godine, zahtijeva od predsjedavaju}eg i dva zamjenika predsjedavaju}eg Vije}a ministara da postupe bez odlaganja i podnesu nacrt zakona Vije}u ministara do 15. decembra 2003. godine; u protivnom, Visoki predstavnik ne}e imati izbora nego sam podnijeti zakon Parlamentarnoj skup{tini umjesto Vije}a ministara; Nagla{avaju}i da, bez obzira na gore navedeno, predsjedavaju}i i dva zamjenika predsjedavaju}eg Vije}a ministara nisu podnijeli nacrt zakona Vije}u ministara; Imaju}i na umu i hitnost i potrebu za usvajanjem Zakona o sigurnosno-obavje{tajnoj agenciji Bosne i Hercegovine zbog gore navedenih razloga i u svrhu za{tite interesa gra|ana Bosne i Hercegovine tako {to }e se osigurati najvi{i standardi me|unarodno priznatih ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, uklju~uju}i prava iz Evropske konvencije o za{titi ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenih protokola; Uzimaju}i u obzir i imaju}i u vidu gore navedeno, ovim Visoki predstavnik donosi
3. 4.
Broj 171/03 19. decembra 2003. godine Sarajevo
363
Koriste}i se ovla{tenjima koja su data Visokom predstavniku u ~lanu V Aneksa 10 (Sporazum o provo|enju civilnog dijela Mirovnog ugovora) Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojoj je Visoki predstavnik kona~ni autoritet u zemlji u pogledu tuma~enja navedenog Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora; i posebno uzimaju}i u obzir ~lan II.1. (d) prethodno spomenutog Sporazuma prema kojem Visoki predstavnik "pruà pomo} kada to ocijeni neophodnim, u iznalaènju rje{enja za sve probleme koji se jave u vezi sa civilnom implementacijom"; Pozivaju}i se na stav XI.2 Zaklju~aka sa Konferencije o implementaciji mira odràne u Bonu 09. i 10. decembra 1997. godine, a na kojoj je Vije}e za implementaciju mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da upotrijebi svoj kona~an autoritet u zemlji u pogledu tuma~enja Sporazuma o sprovo|enju civilnog dijela Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaènju rje{enja za probleme, kako je prethodno re~eno, "dono{enjem obavezuju}ih odluka, kada procijeni da je to neophodno: u vezi sa odre|enim pitanjima, uklju~uju}i (u skladu sa ta~kom ( c ) ovog stava ) "mjere u svrhu osiguranja provo|enja Mirovnog sporazuma na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta"; Imaju}i u vidu potrebu za nezavisnim informacijama i analizom bitnom po sigurnost Bosne i Hercegovine, a posebno potrebu za uspostavljanjem mehanizma za prikupljanje informacija o djelima ka`njivim po me|unarodnom pravu i prijetnjama po odrìvost ili ustavni poredak Bosne i Hercegovine; Imaju}i dalje u vidu ~injenicu da je Visoki predstavnik donio 29. maja 2003. godine Odluku o uspostavljanju Stru~ne komisije za reformu obavje{tajno-sigurnosne slu`be kako bi ista izvr{ila zadatke navedene u Odluci; Priznaju}i da je Stru~na komisija naporno i profesionalno radila kako bi ispo{tovala rok i izradila nacrt Zakona o obavje{tajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine na koji
ODLUKU
KOJOM PREDLA@E ZAKON O OBAVJE[TAJNO-SIGURNOSNOJ AGENCIJI BOSNE I HERCEGOVINE PARLAMENTARNOJ SKUP[TINI BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. Zakon o obavje{tajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine, a koji se nalazi u prilogu ove odluke, se podnosi Predstavni~kom domu Paralamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine u skladu sa ~lanom 66. Poslovnika Vije}a ministara ("Slu`beni glasnik BiH", broj 21/03). ^lan 2. Predstavni~ki dom Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine odlu~uje o najprimjerenijoj zakonodavnoj proceduri s ciljem da se osigura usvajanje ovog zakona od strane Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine najkasnije do 1. marta 2004. godine. ^lan 3. Ova odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje u "Slu`benom glasniku BiH". Broj 173/03 17. decembra 2003. godine Sarajevo Visoki predstavnik Paddy Ashdown, s. r.
364
Koriste}i se ovla{tenjima koja su data Visokom predstavniku u ~lanu V Aneksa 10. (Sporazum o provo|enju civilnog dijela Mirovnog ugovora) Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojoj je Visoki predstavnik kona~ni autoritet u zemlji u pogledu tuma~enja navedenog Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora; i posebno uzimaju}i u obzir ~lan II.1. (d) prethodno spomenutog Sporazuma prema kojem Visoki predstavnik "pruà pomo} kada to ocijeni neophodnim, u iznalaènju rje{enja za sve probleme koji se jave u vezi sa civilnom implementacijom"; Pozivaju}i se na stav XI.2 Zaklju~aka sa Konferencije o implementaciji mira odràne u Bonu 09. i 10. decembra 1997. godine, a na kojoj je Vije}e za implementaciju mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da upotrijebi svoj kona~an autoritet u zemlji u pogledu tuma~enja Sporazuma o sprovo|enju civilnog dijela Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaènju rje{enja za probleme, kako je prethodno re~eno, "dono{enjem obavezuju}ih odluka , kada procijeni da je to neophodno: u vezi sa odre|enim pitanjima, uklju~uju}i (u skladu sa ta~kom ( c ) ovog stava ) "mjere u svrhu osiguranja provo|enja Mirovnog sporazuma na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta"; Imaju}i u vidu potrebu za nezavisnim informacijama i analizom bitnom po sigurnost Bosne i Hercegovine, a posebno potrebu za uspostavljanjem mehanizma za prikupljanje informacija o djelima ka`njivim po me|unarodnom pravu i prijetnjama po odrìvost ili ustavni poredak Bosne i Hercegovine; Imaju}i dalje u vidu ~injenicu da je Visoki predstavnik donio 29. maja 2003. godine Odluku o uspostavljanju Stru~ne komisije za reformu obavje{tajno-sigurnosne slu`be kako bi ista izvr{ila zadatke navedene u Odluci; Priznaju}i da je Stru~na komisija naporno i profesionalno radila kako bi ispo{tovala rok i izradila nacrt Zakona o obavje{tajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine na koji su, prije njegovog podno{enja Vije}u ministara dana 16. septembra 2003. godine, komentare dali brojni me|unarodni stru~njaci i bosanskohercegova~ke organizacije, te isti nacrt pohvalili i, izme|u ostalog, istakli da mnoge karakteristike nacrta ispunjavaju najvi{e evropske standarde i ocijenili ga kao jednog od najefikasnijih zakona takve vrste u Evropi; Pozivaju}i se na ~injenicu da su politi~ki direktori Upravnog odbora Vije}a za implementaciju mira na svojoj sjednici od 26. septembra 2003. godine, izme|u ostalog, "sna`no preporu~ili Vije}u ministara i Parlamentarnoj skup{tini Bosne i Hercegovine da razmotri i usvoji nacrt Zakon o obavje{tajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine u najkra}em roku i da tim ~inom naprave odlu~uju}i korak kako bi osigurali da se obavje{tajno-sigurnosni sektor ~vrsto vrati u slu`bu gra|ana ove zemlje i dràve Bosne i Hercegovine; Pozivaju}i se dalje na ~injenicu da Visoki predstavnik u svom pismu od 26. novembra 2003. godine, zahtijeva od predsjedavaju}eg i dva zamjenika predsjedavaju}eg Vije}a ministara da postupe bez odlaganja i podnesu nacrt zakona Vije}u ministara do 15. decembra 2003.godine; u protivnom, Visoki predstavnik ne}e imati izbora nego sam podnijeti zakon Parlamentarnoj skup{tini umjesto Vije}a ministara; Nagla{avaju}i da, bez obzira na gore navedeno, predsjedavaju}i i dva zamjenika predsjedavaju}eg Vije}a ministara nisu podnijeli nacrt zakona Vije}u ministara; Imaju}i na umu i hitnost i potrebu za usvajanjem Zakona o sigurnosno-obavje{tajnoj agenciji Bosne i Hercegovine zbog gore navedenih razloga i u svrhu za{tite interesa gra|ana Bosne
i Hercegovine tako {to }e se osigurati najvi{i standardi me|unarodno priznatih ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, uklju~uju}i prava iz Evropske konvencije o za{titi ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenih protokola; Uzimaju}i u obzir i imaju}i u vidu gore navedeno, ovim Visoki predstavnik donosi
ODLUKU
KOJOM PREDLA@E ZAKON O OBAVJE[TAJNO-SIGURNOSNOJ AGENCIJI BOSNE I HERCEGOVINE PARLAMENTARNOJ SKUP[TINI BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. Zakon o obavje{tajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine, a koji se nalazi u prilogu ove odluke, se podnosi Domu naroda Paralamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine u skladu sa ~lanom 66. Poslovnika Vije}a ministara ("Slu`beni glasnik BiH", broj 21/03). ^lan 2. Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine du`na je osigurati da se ovaj zakon usvoji najkasnije do 1. marta 2004. godine. ^lan 3. Ova odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje u "Slu`benom glasniku BiH". Broj 174/03 17. decembra 2003. godine Sarajevo Visoki predstavnik Paddy Ashdown, s. r.
PARLAMENTARNA SKUP[TINA BOSNE I HERCEGOVINE

365
Na osnovu ~lana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na sjednici Predstavni~kog doma, odrànoj 18. decembra 2003. godine, i na sjednici Doma naroda, odrànoj 22. decembra 2003. godine, usvojila je
ZAKON
O PRIVREMENOM ODGA\ANJU OD IZVR[ENJA POTRA@IVANJA PO OSNOVU IZVR[NIH ODLUKA NA TERET BUD@ETA INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE I ME\UNARODNIH OBAVEZA BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. Ovim zakonom privremeno se odga|aju izvr{enja potraìvanja po osnovu izvr{nih odluka na teret Budèta institucija Bosne i Hercegovine i me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. ^lan 2. Pod izvr{nim odlukama podrazumijevaju se izvr{ne isprave donesene u sudskom i upravnom postupku, a koje se odnose na potraìvanja po osnovu: stare devizne {tednje, ratne materijalne i nematerijalne {tete,
Broj 43 - Strana 1042 -
Ponedjeljak, 29. decembra 2003. ^lan 4.
potraìvanja nastala za vrijeme rata i neposredne ratne opasnosti, zaostale neizmirene obaveze korisnika budèta. ^lan 3.
Nadle`nosti Oruànih snaga Bosne i Hercegovine su sljede}e: a) obavljanje vojne obuke za borbene ili druge oblike vojne odbrane; b) osiguravanje borbene gotovosti; c) pruànje vojne odbrane dràvi u slu~aju napada; d) pomo} organima civilne za{tite u reagiranju na prirodne katastrofe i nesre}e; i e) ispunjenje me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. ^lan 5. Oruàne snage Bosne i Hercegovine ne mogu se koristiti u politi~ke svrhe niti za aktivnosti politi~kih stranaka.
Ovaj zakon primjenjivat }e se do dono{enja zakona kojim }e se regulirati na~in izmirenja obaveza iz izvr{nih odluka iz ~lana 2. ovog zakona, a najkasnije do 31. marta 2004. godine. ^lan 4. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH", a objavit }e se u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. PSBiH broj 130/03 22. decembra 2003. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH dr. Nikola [piri}, s.r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Mustafa Pamuk, s.r.
II - Dràvne institucije i nadle`nosti A. Dràvne nadle`nosti ^lan 6. Dràva Bosna i Hercegovine organizira, razvija i odràva vojni kapacitet i spremnost Oruànih snaga Bosne i Hercegovine u cilju: a) osiguranja njenog suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti, politi~ke nezavisnosti i me|unarodnog subjektiviteta; b) unapre|enja ciljeva njene vanjske politike; c) ispunjenja me|unarodnih Hercegovine i ^lan 7. Dràva Bosna i Hercegovina osigurava transparentnu, demokratsku, civilnu kontrolu nad Oruànim snagama Bosne i Hercegovine. ^lan 8. Dràva Bosna i Hercegovina vr{i operativnu i administrativnu komandu i kontrolu nad Oruànim snagama Bosne i Hercegovine. ^lan 9. Operativnom komandom i kontrolom smatra se ovla{tenje za izdavanje vojnih misija ili zadataka podre|enim komandantima za razmje{tanje jedinica, preraspore|ivanje jedinica i zadràvanje ili delegiranje operativne ili takti~ke kontrole. Operativni lanac komandovanja po~inje od Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine do ministra odbrane Bosne i Hercegovine, zatim preko na~elnika Zajedni~kog {taba Bosne i Hercegovine, komandanta operativne komande i, na kraju, do komandanata operativnih jedinica. ^lan 10. Administrativnom komandom i kontrolom smatra se usmjeravanje ili ostvarivanje ovla{tenja za administrativna pitanja poput organiziranja, popune, opremanja i obuke Oruànih snaga Bosne i Hercegovine. Administrativni lanac komandovanja po~inje od Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine a proteè se do ministra odbrane. Za vojne snage, organizirane na nivou entiteta, administrativni lanac komandovanja proteè se do ministara odbrane entiteta, a zatim kroz lance komandovanja entitetskih obaveza Bosne i
366
Na osnovu ~lana III. 5. a) i IV.4. a) Ustava Bosne i Hercegovine Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na sjednici Doma naroda, odrànoj 29. novembra 2003. godine, i sjednici Predstavni~kog doma, odrànoj 1. decembra 2003. godine, usvojila je
ZAKON
O ODBRANI BOSNE I HERCEGOVINE I - Oruàne snage Bosne i Hercegovine ^lan 1. Ovaj zakon regulira jedinstven odbrambeni sistem Bosne i Hercegovine, uspostavlja i definira lanac komandovanja i uloga svih elemenata kako bi Bosna i Hercegovina imala pun kapacitet u civilnom nadzoru i za{titi suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, utvr|uju prava, du`nosti i postupci institucija Bosne i Hercegovine, entitetskih organa i Oruànih snaga Bosne i Hercegovine za odbranu suvereniteta i teritorijalnog integriteta, politi~ke nezavisnosti i me|unarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine kao i pruànje pomo}i civilnim vlastima. ^lan 2. Oruàne snage Bosne i Hercegovine podrazumijevaju sve vojne snage u Bosni i Hercegovini, bilo da su organizirane od strane dràvnih ili entitetskih institucija. Oruàne snage Bosne i Hercegovine uklju~uju Vojsku Republike Srpske i Vojsku Federacije Bosne i Hercegovine. Vojska Federacije Bosne i Hercegovine zakonski je uspostavljena 1996. godine od jedinica Armije Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vije}a obrane. ^lan 3. Vojnim snagama, u smislu ovog zakona, smatraju se sve formacije i jedinice, borbene i za podr{ku, kopnenih, mornari~kih, zrakoplovnih snaga i snaga za protuzra~nu odbranu organizirane od dràvnih ili entitetskih institucija Bosne i Hercegovine. Vojne snage ne mogu biti organizirane, obu~avane, opremljene ili mobilizirane na teritoriji Bosne i Hercegovine osim u skladu s ovim zakonom.
d) za{tite dràvljana Bosne i Hercegovine.
vojski. Za vojne snage, organizirane na dràvnom nivou, administrativni lanac komandovanja proteè se do na~elnika Zajedni~kog {taba i zatim do podre|enih administrativnih komandi. ^lan 11. Planiranje i nadzor nad svim vojnoobavje{tajnim poslovima i obavljanje svih strate{kih i operativnih obavje{tajnih poslova spadaju u nadle`nost dràve. B. Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine ^lan 12. Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Predsjedni{tvo), djeluju}i prema konsenzusu, vr{i vrhovnu operativnu i administrativnu komandu i kontrolu Oruànih snaga Bosne i Hercegovine. ^lan 13. Predsjedni{tvo donosi odluke konsenzusom i ovla{teno je da: a) zahtijeva progla{enje ratnog stanja od Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine; b) zahtijeva progla{enje vanrednog stanja od Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine; c) po{alje Oruàne snage Bosne i Hercegovine u operacije tokom rata, vanrednog stanja ili mirovnih operacija izvan zemlje u skladu s me|unarodnim sporazumom; d) ovlasti ministra odbrane da naredi upotrebu ili razmje{taj Oruànih snaga Bosne i Hercegovine za podr{ku bilo kojoj vojnoj ili humanitarnoj operaciji; e) obaveè vojne snage na pomo} organima civilne za{tite u reagiranju na prirodne katastrofe ili nesre}e; f) odobri i mijenja strukturu Oruànih snaga Bosne i Hercegovine; g) odobri organizaciju vojnih snaga za zadatke i misije; h) imenuje na~elnika i zamjenike na~elnika Zajedni~kog {taba Bosne i Hercegovine, i komandanta i zamjenike komandanta Operativne komande Bosne i Hercegovine, nakon potvr|ivanja od Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine; i) postavlja i smjenjuje generale u Oruànim snagama Bosne i Hercegovine; j) smijeni na~elnika ili zamjenike na~elnika Zajedni~kog {taba Bosne i Hercegovine, ili komandanta ili zamjenike komandanta Operativne komande, na prijedlog ministra odbrane; k) imenuje vojne ata{ee i oficire za diplomatskokonzularnim predstavni{tvima; vezu u
a) stvaranje i odràvanje odbrambenog kapaciteta kako bi se osigurala za{tita suvereniteta, teritorijalnog integriteta, politi~ke nezavisnosti i me|unarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, b) zastupanje Bosne i Hercegovine u me|unarodnom odnosima vezanim za pitanje odbrane, c) nadzor nad svim subjektima Oruànih snaga Bosne i Hercegovine, d) izradu, pregled i aùriranje odbrambene politike Bosne i Hercegovine koju odobrava Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine, a usvaja Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, e) izradu i odobravanje politika i propisa u pogledu organizacije, administracije, obuke, opremanja i upotrebe Oruànih snaga Bosne i Hercegovine, f) osiguravanje da Bosna i Hercegovina po{tuje me|unarodne obaveze vezane za pitanja odbrane, g) aktiviranje jedinica rezervnog sastava za sve operacije, izuzev planirane obuke, h) razmje{taj ili upotrebu bilo kojeg dijela Oruànih snaga izvan Bosne i Hercegovine za sve operacije ili aktivnosti obuke, i) izdavanje instrukcija na~elniku Zajedni~kog {taba Bosne i Hercegovine za upotrebu ili razmje{tanje jedinica Oruànih snaga unutar Bosne i Hercegovine za potrebe koje nisu obuka, j) uspostavu postupka za odobravanje vojne pomo}i civilnim vlastima u slu~aju prirodnih katastrofa i nesre}a, po ovla{tenjima datim od Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine, k) ustanovljavanje postupka koji osigurava transparentnost funkcija Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine i l) ostale nadle`nosti definirane u Zakonu. ^lan 15. Ministarstvo odbrane sastoji se od profesionalnog, prije svega, civilnog osoblja i Zajedni~kog {taba Bosne i Hercegovine. Osoblje Ministarstva pomaè ministru u obavljanju njegovih du`nosti i izvr{avat }e obaveze prema direktivama ministra. Ministar odbrane upravljat }e i vr{iti kontrolu nad svim dijelovima Ministarstva. D. Ministar odbrane Bosne i Hercegovine ^lan 16. Ministar odbrane Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: ministar) ima sljede}e organizacione i administrativne nadle`nosti, koje su predmet vrhovne komande i kontrole Predsjedni{tva: a) izdaje direktive, propise i nare|enja, koji se odnose na organizaciju, administraciju, obuku, opremanje, razmje{taj i upotrebu Oruànih snaga Bosne i Hercegovine kako bi se osigurala maksimalna interoperabilnost unutar Oruànih snaga Bosne i Hercegovine i interoperabilnost sa snagama NATO-a; b) razvija budèt za odbranu Bosne i Hercegovine u skladu s ~l. 46. i 47. ovog zakona i izdaje odobrenje za rashode iz dràvnog budèta za odbranu;
l) osigura da je Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine informirana o strate{kim sigurnosnim i odbrambenim pitanjima i m) usvoji jedinstvenu sigurnosnu i odbrambenu politiku za dràvu Bosnu i Hercegovinu u cilju pruànja strate{kih smjernica u vanjskim poslovima i pitanjima odbrane. C. Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine ^lan 14. Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine nadle`no je za:
Ponedjeljak, 29. decembra 2003. ^lan 19.
c) obavlja ulogu me|unarodnog predstavnika Bosne i Hercegovine za pitanja odbrane na ministarskom nivou; d) daje preporuke Predsjedni{tvu vezano za strukturu Oruànih snaga Bosne i Hercegovine; e) daje preporuke Predsjedni{tvu vezano za organizaciju vojnih snaga za zadatke i misije; f) uspostavlja strate{ko planiranje za oruàne sukobe, operacije podr{ke miru i reagiranje u slu~aju prirodnih katastrofa i nesre}a; g) preporu~uje postavljanje, unapre|enje i generala u skladu s odredbama ovog zakona; smjenu
Osoba ne moè biti imenovana na du`nost ministra odbrane ili zamjenika ministra odbrane u periodu od tri godine nakon napu{tanja du`nosti aktivnog vojnog oficira u Oruànim snagama Bosne i Hercegovine. ^lan 20. Ministar odbrane imat }e dva zamjenika: zamjenika ministra odbrane za politiku i planiranje i zamjenika ministra odbrane za upravljanje resursima. Zamjenik ministra odbrane za politiku i planiranje odgovoran je za: a) politiku i planiranje; b) obavje{tajne poslove i sigurnost; i c) komandu, kontrolu i komunikacije. Zamjenik ministra odbrane za upravljanje resursima odgovoran je za: a) upravljanje personalom; b) finansije i budèt; i c) nabavku i logistiku. ^lan 21. Ministar odbrane i njegova dva zamjenika ne}e biti iz istog konstitutivnog naroda. E. Zajedni~ki {tab Bosne i Hercegovine ^lan 22. Zajedni~ki {tab Bosne i Hercegovine (Zajedni~ki {tab) odgovoran je za: a) pripremanje i nadgledanje izvr{enja vojnih naredbi po uputstvu ministra odbrane; b) planiranje i usmjeravanje vojnih operacija kao podr{ka direktivama i nare|enjima koje izda ministar odbrane i c) pruànje pomo}i u vojnom osoblju Ministarstvu odbrane. ^lan 23. Zajedni~ki {tab ~ine na~elnik [taba, zamjenik za operacije, zamjenik za resurse i vojno osoblje sa~injeno od oficira iz glavnih dijelova Oruànih snaga Bosne i Hercegovine. ^lan 24. Na~elnik Zajedni~kog {taba predlaè sastav, broj i ~lanstvo u stalnom osoblju, za odobrenje ministra odbrane, u skladu s procedurama koje uspostavi Predsjedni{tvo. Najvi{e dva najvi{a ~lana vojnog osoblja koji su direktno podre|eni na~elniku i zamjenicima na~elnika Zajedni~kog {taba bit }e iz istog konstitutivnog naroda. Ostalo osoblje bira se na osnovu principa profesionalne stru~nosti i prikladne zastupljenosti konstitutivnih naroda i reda ostalih u skladu s posljednjim popisom. ^lan 25. Na~elnik Zajedni~kog {taba: a) vr{i du`nost vi{eg vojnog savjetnika Predsjedni{tva i ministra odbrane; b) proslje|uje operativne komande ministra odbrane komandantu Operativne komande;
h) izra|uje Nacrt jedinstvene odbrambene politike uz odobrenje Predsjedni{tva; i) planira i vr{i nadzor nad provo|enjem svih vojnoobavje{tajnih aktivnosti za Oruàne snage Bosne i Hercegovine; j) daje preporuke Predsjedni{tvu vezano za postavljanje vojnih ata{ea i oficira za vezu u diplomatsko-konzularnim predstavni{tvima; k) regulira i odobrava pregovore, ugovore ili transakcije koje se ti~u nabavke za Oruàne snage Bosne i Hercegovine na dràvnom i entitetskom nivou. ^lan 17. Ministar odbrane ima sljede}e komandne nadle`nosti, koje su predmet vrhovne komande i kontrole Predsjedni{tva: a) izdaje obavezuju}a uputstva na~elniku Zajedni~kog {taba Bosne i Hercegovine za razmje{taj ili upotrebu bilo koje jedinice Oruànih snaga Bosne i Hercegovine u zemlji ili izvan zemlje da bi se omogu}ilo provo|enje odluka Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine; b) izdaje obavezuju}a uputstva na~elniku Zajedni~kog {taba Bosne i Hercegovine za aktiviranje rezervnih jedinica i kategorija rezervista, u skladu s ovim zakonom, osim za rutinsku ili planiranu obuku koja se obavlja u ispunjenju obaveza slu`be; c) izdaje uputstva za razmje{taj ili upotrebu bilo kojeg dijela Oruànih snaga Bosne i Hercegovine u cilju pomo}i organima civilne za{tite u reagiranju na prirodne katastrofe ili nesre}e u skladu s ~lanom 63. ovog zakona; i d) vr{i komandu i kontrolu nad svim strate{kim i operativnim vojnoobavje{tajnim poslovima koje obavljaju Oruàne snage Bosne i Hercegovine. ^lan 18. Ministar odbrane ima ovla{tenje da nadgleda, prati i vr{i inspekciju nad Oruànim snagama Bosne i Hercegovine na svim nivoima vlasti kako bi se osiguralo po{tivanje ovog zakona, te njegovih nare|enja, uputstava i direktiva. Ministar odbrane moè zaposliti ili imenovati inspektore ili revizore kako bi se potvrdilo takvo po{tivanje i osigurala transparentnost. Ministar odbrane bit }e odgovoran Parlamentarnoj skup{tini Bosne i Hercegovine i njenim komisijama za odbranu i na njihov zahtjev }e se pred njima pojaviti i podnijeti izvje{taj o pitanjima koja su u nadle`nosti Ministarstva. Ministar odbrane osigurat }e u~e{}e i pomo} osoblja Ministarstva ako se bude traìla podr{ka parlamentarnim procesima.
SLU@BENI GLASNIK BiH ^lan 30.
c) predstavlja Bosnu i Hercegovinu u pitanjima odbrane u svim me|unarodnim organizacijama i u svim zemljama na nivou na~elnika odbrane; i d) usmjerava, nadgleda i odgovara za aktivnosti stalnog osoblja Zajedni~kog {taba. Na~elnik {taba, sluè}i u tom svojstvu, imat }e ~in generalpukovnika i bit }e oficir s najvi{im ~inom u Oruànim snagama Bosne i Hercegovine. ^lan 26. U okviru Zajedni~kog {taba, Zamjenik na~elnika {taba za operacije odgovoran je za: a) vojne obavje{tajne poslove, kontraobavje{tajne poslove i sigurnosne operacije; b) razvijanje kapaciteta za provo|enje operativnih komandi i planova, razvoj snaga i modernizaciju; i c) odràvanje odnosa izme|u Oruànih snaga Bosne i Hercegovine i civilnih vlasti. U okviru Zajedni~kog {taba, zamjenik na~elnika {taba za resurse odgovoran je za: a) ljudske resurse; b) snabdijevanje, odràvanje, transport i usluge za {tab; i c) tehnolo{ke informativne sisteme i komunikacije. ^lan 27. Na~elnika {taba i zamjenike na~elnika Zajedni~kog {taba predlaè ministar odbrane, potvr|uje Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine i imenuje Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine uz savjetovanje sa Stalnim komitetom za vojna pitanja. Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine moè smijeniti na~elnika {taba i zamjenike na~elnika {taba, na prijedlog ministra odbrane. ^lan 28. Na~elnik i njegova dva zamjenika ne}e biti iz reda istog konstitutivnog naroda niti }e na~elnik {taba biti iz reda istog konstitutivnog naroda kao ministar odbrane ili komandant Operativne komande. F. Operativna komanda Bosne i Hercegovine ^lan 29. Komandant Operativne komande sluì kao: a) operativni komandant za sve operativne jedinice u Oruànim snagama Bosne i Hercegovine, b) komandant za sve misije koje zahtijevaju razmje{taj/upotrebu bilo kojeg operativnog dijela Oruànih snaga Bosne i Hercegovine, c) komandant za zajedni~ku obuku i multinacionalne vje`be koje zahtijevaju razmje{taj ili upotrebu bilo kojeg dijela Oruànih snaga Bosne i Hercegovine. Komandant Operativne komande podre|en je na~elniku Zajedni~kog {taba Bosne i Hercegovine u operativnom lancu komandovanja. Komandantu Oparativne komande pomaù dva zamjenika komandanta koji su mu podre|eni u okviru operativne komande.
Komandant ima sljede}e nadle`nosti u okviru lanca komandovanja, pod vrhovnom komandom, uputstvima i kontrolom Predsjedni{tva: a) izdaje obavezuju}a uputstva podre|enim komandama i snagama, neophodna za izvr{avanje misija dodijeljenih komandi, uklju~uju}i i obavezuju}a uputstva nad svim aspektima vojnih operacija, zajedni~ke obuke, vje`bi i logistike; b) priprema operativne planove na osnovu uputstava na~elnika {taba; c) propisuje rje{enja takti~ke komande i kontrole za komande i snage u okviru operativne komande; d) organizira komande i snage u okviru komande na na~in koji on smatra neophodnim za izvr{avanje misija dodijeljenih komandi; e) angaìra snage u okviru komande na na~in koji on smatra neophodnim za izvr{avanje misija dodijeljenih komandi; f) dodjeljuje komandne funkcije podre|enim komandantima, po potrebi; g) koordinira i odobrava one aspekte uprave i podr{ke (uklju~uju}i kontrolu resursa i opreme, internu organizaciju i obuku), i discipline neophodne za izvr{avanje misija dodijeljenih komandi; h) savjetuje ministra odbrane i na~elnika {taba o operativnim potrebama, te o standardima za obuku, opremanje i snabdijevanje entitetskih vojski; i i) predlaè inicijative za pobolj{anje interoperabilnosti entitetskih vojski i interoperabilnosti Oruànih snaga Bosne i Hercegovine s oruànim snagama dràva ~lanica NATO-a i Partnerstva za mir. ^lan 31. Ministar odbrane predlaè komandanta Operativne komande i njegova dva zamjenika, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine potvr|uje, a imenuje ga Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine uz savjetovanje sa Stalnim komitetom za vojna pitanja. Komandant Operativne komande i njegova dva zamjenika ne}e biti iz reda istog konstitutivnog naroda, niti }e komandant biti iz reda istog konstitutivnog naroda kao ministar odbrane ili na~elnik Zajedni~kog {taba. Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine, na preporuku ministra odbrane, moè smijeniti s du`nosti komandanta Operativne komande i njegova dva zamjenika. G. Stalni komitet za vojna pitanja ^lan 32. Stalni komitet za vojna pitanja obavlja sljede}e du`nosti ukoliko Predsjedni{tvo ne odlu~i druga~ije: a) razmatra i pruà savjete o jedinstvenoj sigurnosnoj i odbrambenoj politici Bosne i Hercegovine, koja se priprema po uputstvu ministra odbrane Bosne i Hercegovine; b) pruà savjete Predsjedni{tvu o imenovanjima na~elnika i zamjenika na~elnika Zajedni~kog {taba; c) kako svi ~lanovi Stalnog komiteta za vojna pitanja s pravom glasa mogu podnijeti àlbu ukoliko Predsjedni{tvo ne odobri imenovanje ili smjenu oficira
s ~inom generala, takve àlbe razmatra cijeli Stalni komitet za vojna pitanja i mogu se preina~iti u skladu s Poslovnikom SKVP-a. H. Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine ^lan 33. Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlamentarna skup{tina) ima ovla{tenje proglasiti ratno stanje na zahtjev Predsjedni{tva u slu~aju direktnog napada na dràvu ili dio dràve. ^lan 34. Parlamentarna skup{tina ima pravo proglasiti vanredno stanje na zahtjev Predsjedni{tva kada postoji prijetnja postojanju dràve, prijetnja napada na dràvu ili bilo koji dio dràve ili neposredna ratna opasnost. ^lan 35. Parlamentarna skup{tina vr{i demokratsku parlamentarnu kontrolu nad Oruànim snagama Bosne i Hercegovine i svim institucijama odbrane na dràvnom nivou. ^lan 36. Parlamentarna skup{tina ima vrhovnu vlast za dono{enje zakona koji se odnose na sva pitanja vezano za organizaciju, finansiranje, popunu, obuku, opremanje, razmje{taj i upotrebu Oruànih snaga Bosne i Hercegovine. ^lan 37. Parlamentarna skup{tina potvr|uje imenovanja za na~elnika, zamjenike na~elnika Zajedni~kog {taba, komandanta i zamjenike komandanta Operativne komande, i svih oficira s ~inom generala u Oruànim snagama Bosne i Hercegovine. ^lan 38. Parlamentarna skup{tina ima vrhovnu vlast da nadzire i istraùje sva pitanja vezano za organizaciju, finansiranje, popunu, obuku, opremanje, razmje{taj i upotrebu Oruànih snaga Bosne i Hercegovine. U slu~aju potrebe da se vr{i istraga o pitanju koje je predmet istrage i nadzora od entitetskog parlamenta, Parlamentarna skup{tina moè preuzeti nadle`nost nad tom istragom ili zatraìti uspostavu zajedni~kog komiteta s parlamentom entiteta u cilju istrage o tom pitanju. ^lan 39. Parlamentarna skup{tina izra|uje pravila za ~uvanje dràvnih tajni tokom istraga i razmatranja. III - Nadle`nosti i strukture entiteta A. Ministri odbrane entiteta ^lan 40. Ministri odbrane entiteta odgovorni su za: a) angaìranje profesionalnog vojnog osoblja na popuni odobrenih upra`njenih mjesta u entitetskim vojskama; b) reguliranje pitanja koja se ti~u vojnog roka i kadra u skladu s propisima i direktivama ministra odbrane Bosne i Hercegovine; c) organiziranje, opremanje i snabdijevanje jedinica entitetskih vojski kao dijela Oruànih snaga Bosne i Hercegovine, u skladu s uputstvima ministra odbrane Bosne i Hercegovine;
d) izvo|enje obuke vojnih snaga u skladu s doktrinom, zadacima, uslovima i standardima koje odobri ministar odbrane Bosne i Hercegovine; e) konsultiranje ministra odbrane u vezi s planiranjem budèta za Oruàne snage Bosne i Hercegovine u skladu s ~lanom 46. ovog zakona; f) ~inovanja i unapre|enja vojnih oficira ispod ~ina generala, u skladu sa zakonima entiteta; g) provo|enje definiranih politika i smjernica i osiguranje provo|enja zakona, ostalih propisa i op}ih dokumenata iz oblasti odbrane; h) koordiniranje aktivnosti na izradi i aùriranju Plana odbrane kao dijela plana za odbranu suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine; i) planiranje i provo|enje mobilizacije vojnih snaga u skladu s ovim zakonom; j) izvr{avanje du`nosti vezano za izgradnju i odràvanje vojnih i drugih objekata, kao i objekata od posebnog zna~aja za odbranu Bosne i Hercegovine; k) osiguravanje komunikacijske podr{ke za organe civilne za{tite u skladu s dràvnim i entitetskim zakonom; l) planiranje i organiziranje nau~noistraìva~kih radova od zna~aja za odbranu; m) predlaganje ministru odbrane unapre|enja i imenovanje brigadnih generala; i n) izvr{avanje prava i obaveza unutar nadle`nosti njihovog posla, kako je propisano ovim zakonom. B. Parlamenti entiteta ^lan 41. Parlamenti entiteta vr{e demokratsku parlamentarnu kontrolu nad svojim vojskama entiteta i odbrambenim strukturama. ^lan 42. Parlamenti entiteta imaju ovla{tenje, paralelno s Parlamentarnom skup{tinom, vr{iti istragu i nadzor nad pitanjima u vezi s finansiranjem, organiziranjem, obukom, popunom i opremanjem vojnih snaga na nivou entiteta. ^lan 43. Parlamenti entiteta razmatraju i usvajaju budèt za finansiranje Oruànih snaga Bosne i Hercegovine, njihovih vojski i ostalih komponenti u skladu s odredbama ~l. 46. i 47. ovog zakona. ^lan 44. Parlamenti entiteta razmatraju pripreme za odbranu u entitetu i donose plan za razvoj odbrane u okviru plana razvoja entiteta u skladu s ovim zakonom, te odbrambenom i sigurnosnom politikom Bosne i Hercegovine. ^lan 45. Parlamenti entiteta uspostavljaju odgovaraju}e komisije za nadzor nad pitanjima vezano za nadle`nosti entiteta u oblasti odbrane. IV - Budèti i finansiranje ^lan 46. Ukupan budèt za odbranu za Bosnu i Hercegovinu sastoji se iz tri dijela - dràvni budèt i dva entitetska budèta.
SLU@BENI GLASNIK BiH ^lan 55.
Ministar odbrane koordinira planiranje ukupnog budèta za odbranu s ministrima odbrane entiteta. ^lan 47. Parlamenti dràve i entiteta usvajaju svoje dijelove ukupnog budèta kroz redovne parlamentarne procedure. Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine bit }e u potpunosti informirana o ukupnom budètu za odbranu i obavljat }e nadgledanje budèta i druga nadgledanja zajedno s parlamentima entiteta u skladu s odredbama ~l. 38. i 42. ovog zakona. V - Sastav Oruànih snaga Bosne i Hercegovine A. Op}e odredbe ^lan 48. Oruàne snage Bosne i Hercegovine sastoje se od profesionalnog vojnog osoblja, regruta na sluènju vojnog roka i pripadnika rezervnog sastava koji su mobilizirani u vojnu slu`bu. B. Vojni rok ^lan 49. Ministar odbrane odre|uje zajedni~ku politiku za sluènje vojnog roka za Oruàne snage Bosne i Hercegovine na osnovu jedinstvene sigurnosne i odbrambene politike Bosne i Hercegovine. ^lan 50. Entiteti }e provoditi jedinstvenu politiku za sluènje vojnog roka koju donosi ministar odbrane Bosne i Hercegovine na osnovu zakona koje donosi Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine. Regruti, dràvljani odgovaraju}eg entiteta, sluè vojni rok, u pravilu, u vojsci svoga entiteta. ^lan 51. Pravo na prigovor savjesti osigurano je za sve osobe koje su predmet jedinstvene politike za sluènje vojnog roka. Proces potvr|ivanja statusa prigovora savjesti i administracija alternativne slu`be odre|uje se posebnim zakonom, u skladu s ~lanom II-Ljudska prava i osnovne slobode Ustava Bosne i Hercegovine. C. Rezervni sastav ^lan 52. Snage rezervnog sastava su vojnici i oficiri koji su zavr{ili sluènje vojnog roka ili vojnu slu`bu po ugovoru i nemaju obaveza po ugovoru o profesionalnoj vojnoj slu`bi. Rezervni vojnici i oficiri zadràvaju obavezu da se vrate u vojnu slu`bu nakon mobiliziranja u skladu s odredbama ovog zakona. ^lan 53. Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine odre|uje prikladan broj rezervista i strukturu rezervnog sastava za Oruàne snage Bosne i Hercegovine. Ministri odbrane entiteta odgovorni su za organiziranje, opremanje i obuku snaga rezervnog sastava u skladu sa standardima odre|enim od ministra odbrane Bosne i Hercegovine. ^lan 54. Rezervisti mogu biti obavezni da svake godine, u okviru ispunjenja zakonskih obaveza, pro|u period obuke. Rezervisti se tokom obuke smatraju mobiliziranim.
Pripadnici rezervnog sastava, kada su mobilizirani, predmet su istih obaveza i zakona kao profesionalni pripadnici Oruànih snaga. Entitetske vlasti mogu, pored toga, dodijeliti posebne naknade za odre|ene kategorije rezervista. ^lan 56. Entitetski organi vlasti imaju ovla{tenje pozvati rezerviste na slu`bu na rutinsku, planiranu obuku u skladu sa uslovima slu`be, i ~lanom 40. (d) ovog zakona za koje nije potrebna prethodna saglasnost dràvnih organa vlasti. VI - Progla{enje ratnog stanja ili vanrednog stanja ^lan 57. Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine zahtijeva progla{enje ratnog stanja od Parlamentarne skup{tine u slu~aju direktnog napada na Bosnu i Hercegovinu. Vojni napad na bilo koji dio dràve putem bilo kakvih vojnih sredstava i u bilo kom obliku smatra se napadom na cijelu dràvu. ^lan 58. Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine zahtijeva progla{enje vanrednog stanja od Parlamentarne skup{tine kada postoji prijetnja postojanju dràve, prijetnja normalnom funkcioniranju ustavnih institucija ili neposredna ratna opasnost. ^lan 59. Progla{enje ratnog ili vanrednog stanja razmatra Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na zahtjev Predsjedni{tva, ukoliko ona zasjeda u vrijeme zahtjeva. ^lan 60. Ukoliko Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine ne zasjeda u vrijeme zahtjeva za progla{enje ratnog ili vanrednog stanja, Predsjedni{tvo moè narediti potpunu ili djelimi~nu mobilizaciju jedinica Oruànih snaga Bosne i Hercegovine ili njihovu upotrebu. ^lan 61. U slu~aju direktnog napada na Bosnu i Hercegovinu, Parlamentarna skup{tina sazvat }e specijalnu sjednicu {to je prije mogu}e kako bi se razmotrio zahtjev za progla{enje ratnog stanja. ^lan 62. Ako postoje opravdani razlozi za progla{enje vanrednog stanja, ili u slu~ajevima kada je Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine, usljed hitnosti, naredilo mobilizaciju i upotrebu Oruànih snaga Bosne i Hercegovine za uklanjanje uzroka za objavu vanrednog stanja, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine sazvat }e specijalnu sjednicu u roku od 48 sati kako bi razmotrila zahtjev za progla{enje vanrednog stanja ili naredbu o upotrebi oruànih snaga. Ako Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine ne proglasi vanredno stanje u roku od 72 sata od zahtjeva Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine ili naredbe za mobilizaciju i upotrebu oruànih snaga, zahtjev }e se smatrati odbijenim, a naredba van snage. VII - Prirodne katastrofe i nesre}e ^lan 63. Ministar odbrane moè ovlastiti Oruàne snage Bosne i Hercegovine da reagiraju na prirodne katastrofe i nesre}e, na zahtjev odgovaraju}ih organa civilne za{tite iz entiteta.
Broj 43 - Strana 1048 ^lan 64.
Jedinice Oruànih snaga Bosne i Hercegovine mogu se razmjestiti kao pomo} civilnim vlastima u reagiranju na prirodne katastrofe i nesre}e u skladu s uputstvima koja izda ministar odbrane. ^lan 65. U vanrednim situacijama, predsjednik entiteta moè odobriti ograni~en razmje{taj jedinica vojske tog entiteta da bi se pruìla pomo} civilnim vlastima u reagiranju na prirodne katastrofe i nesre}e u skladu s uputstvima na koje se poziva u ~lanu 64. ^lan 66. Naredba kojom se razmje{taju jedinice Oruànih snaga Bosne i Hercegovine za pomo} civilnim vlastima sadrì: a) konkretnu prirodu misije; b) jedinice i broj angaìranog ljudstva; c) kome su jedinice odgovorne i d) trajanje misije. Ministar odbrane izvje{tava Parlamentarnu skup{tinu o mobilizaciji jedinica Oruànih snaga Bosne i Hercegovine, u skladu s ~lanom 63. ili s ~lanom 65. VIII - Sukob interesa i profesionalizam ^lan 67. Oficiri u Oruànim snagama Bosne i Hercegovine {titit }e i odràvati dràvnu imovinu i koristit }e je samo u ovla{tene svrhe. Du`nost oficira je i da iznesu na vidjelo prevare i korupciju osoba u lancu komandovanja. ^lan 68. Oficiri Oruànih snaga Bosne i Hercegovine ne}e: a) imati finansijski interes koji je u sukobu sa savjesnim obavljanjem njihovih du`nosti ili b) imati zaposlenje izvan Oruànih snaga ili vr{iti bilo koje druge aktivnosti koje su u sukobu sa zvani~nim du`nostima i odgovornostima. ^lan 69. Pripadnici Oruànih snaga Bosne i Hercegovine, uklju~uju}i generale, neutralni su u politi~kim pitanjima i ne}e se angaìrati u bilo kojoj vrsti aktivnosti politi~kih stranaka niti biti izabrani ili imenovani na javnu du`nost. Ovaj ~lan ne spre~ava pripadnike Oruànih snaga Bosne i Hercegovine da se registriraju za glasanje i glasaju ili da se kandidiraju za izbore u skladu s odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Pripadnik rezervnog sastava, koji je izabran ili imenovan na javnu du`nost, nije obavezan dati ostavku na du`nost ukoliko je mobiliziran na redovnu obuku. ^lan 70. Od vojnih oficira o~ekuje se da podràvaju provo|enje Op}eg okvirnog sporazuma za mir. Aktivnosti protiv Dejtonskog mirovnog sporazuma i opstrukcija smatraju se osnovom za smjenu s du`nosti. ^lan 71. Oficirima s bilo kojim ~inom nije dozvoljeno da sluè u Oruànim snagama Bosne i Hercegovine ili da budu zaposleni u
Ministarstvu odbrane nakon slu`be u oruànim snagama druge dràve. Odredbe stava 1. ovog ~lana ne odnose se na oficire s bilo kojim ~inom, koji su u profesionalnu vojnu slu`bu vojski entiteta stupili do dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 72. Ministar odbrane moè propisati kodeks pona{anja za pripadnike Oruànih snaga Bosne i Hercegovine. ^lan 73. Ministar odbrane donosi jedinstvene propise koji se ti~u vojne discipline, uz konsultacije ministara odbrane entiteta. Kada se odrede, jedinstveni propisi o vojnoj disciplini zamijenit }e entitetske propise o vojnoj disciplini. IX - Zakletva ^lan 74. Osoba koja prvi put pristupa Oruànim snagama Bosne i Hercegovine poloìt }e sljede}u zakletvu: "Sve~ano se zaklinjem da }u braniti suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i politi~ku nezavisnost Bosne i Hercegovine i odgovorno i savjesno obavljati sve du`nosti potrebne za njenu odbranu." X - Zastave, himne i vojna obilje`ja ^lan 75. Oruàne snage Bosne i Hercegovine imat }e svoju zastavu, himnu i obilje`ja. Zastava i himna bit }e zastava i dràvna himna Bosne i Hercegovine, a obilje`je }e biti grb Bosne i Hercegovine. Obilje`ja }e nositi svi pripadnici Oruànih snaga Bosne i Hercegovine. Upotreba zastave i dràvne himne bit }e obavezna za Oruàne snage Bosne i Hercegovine. ^lan 76. Entitetske vojske i operativne jedinice mogu tako|er imati svoje zastave, himne i obilje`ja, koji }e se regulirati entitetskim zakonom. Operativne jedinice mogu imati svoje zastave i obilje`ja {to }e se regulirati entitetskim zakonom. ^lan 77. Nikome nije dozvoljeno reproducirati ili koristiti obilje`ja Oruànih snaga Bosne i Hercegovine bez pismenog ovla{tenja ministra odbrane. XI - Prijelazne i zavr{ne odredbe ^lan 78. Vije}e ministara Bosne i Hercegovine i vlade dvaju entiteta po~et }e aktivnosti da se Sporazum o subregionalnoj kontroli naoruànja i Sporazum o mjerama za izgradnju povjerenja i sigurnosti u Bosni i Hercegovini, kao i svi drugi me|unarodni sporazumi, usklade s principima ovla{tenja dràvnog nivoa za komandu i kontrolu nad Oruànim snagama Bosne i Hercegovine. ^lan 79. Entitetski zakoni i podzakonski akti uskladit }e se s odredbama ovog zakona. U slu~aju da je bilo koji entitetski zakon ili podzakonski akt u suprotnosti s odredbama ovog zakona, odredbe ovog zakona imaju prednost, a nedosljedne odredbe entitetskog zakona ili podzakonskog akta ne}e biti pravosna`ne niti vaè}e.
Entitetski zakoni i podzakonski akti uskladit }e se s odredbama ovog zakona u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 80. Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, Vije}e ministara, Predsjedni{tvo BiH, entitetski parlamenti, vlade, te svi subjekti odbrane na nivou entiteta i dràve, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadle`nosti, provest }e potrebne aktivnosti, kako bi od po~etka primjene ovog zakona do kraja tranzicijskog perioda bili ispunjeni uslovi za prijem Bosne i Hercegovine u ~lanstvo NATO-a. ^lan 81. U roku od 90 dana od stupanja na snagu ovog zakona, Predsjedni{tvo }e predloìti Parlamentarnoj skup{tini Bosne i Hercegovine plan strukture generalskog kora Oruànih snaga Bosne i Hercegovine koji se treba ostvariti do odre|enog datuma. Oficiri, koji su imali ~in generala prije usvajanja ovog zakona, zadràt }e svoj ~in, pla}u i privilegije u skladu s entitetskim zakonom. Sva postavljenja ili unapre|enja oficira, koja se izvr{e nakon usvajanja ovog zakona, moraju biti izvr{ena u skladu s odredbama ovog zakona. ^lan 82. Ministar odbrane razvit }e plan za uspostavljanje jedinstvenog sistema za personal Oruànih snaga Bosne i Hercegovine u roku od jedne godine nakon usvajanja ovog zakona. Ministar odbrane imenovat }e zajedni~ku komisiju, uz savjet i saglasnost Predsjedni{tva, da bi se ocijenili sistemi upravljanja personalom i dala preporuka u vezi sa stvaranjem jedinstvenog sistema. Zajedni~ka komisija razmotrit }e pla}e i beneficije koje prima mobilizirani rezervni sastav, radi uskla|ivanja pla}a i beneficija u okviru Oruànih snaga Bosne i Hercegovine i racionalizacije pla}a i beneficija mobiliziranog rezervnog sastava s pla}ama i beneficijama profesionalnih pripadnika Oruànih snaga Bosne i Hercegovine. ^lan 83. Ovaj zakon stupa na snagu osam dana nakon objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH". PS BiH broj 127/03 1. decembra 2003. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH dr. Nikola [piri}, s.r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Mustafa Pamuk, s.r.
ODLUKU
O DOPUNAMA ODLUKE O IMENOVANJU KOMISIJE ZA POPIS I PRIMOPREDAJU OPREME, ARHIVA I IMOVINE ZAVODA ZA ZAPO[LJAVANJE BOSNE I HERCEGOVINE AGENCIJI ZA RAD I ZAPO[LJAVANJE BOSNE I HERCEGOVINE I O IMENOVANJU VR[ILACA DU@NOSTI DIREKTORA I ZAMJENIKA DIREKTORA AGENCIJE ZA RAD I ZAPO[LJAVANJE BOSNE I HERCEGOVINE I U Odluci o imenovanju Komisije za popis i primopredaju opreme, arhiva i imovine Zavoda za zapo{ljavanje Bosne i Hercegovine Agenciji za rad i zapo{ljavanje Bosne i Hercegovine i o imenovanju vr{ilaca du`nosti direktora i zamjenika direktora Agencije za rad i zapo{ljavanje Bosne i Hercegovine VM broj 185/03 od 13. 10. 2003. godine (u daljem tekstu: Odluka) u ta~ki VIII iza alineje 4. dodaju se nove alineje 5. i 6. koje glase: "Zate~ena nov~ana sredstva na transakcionim ra~unima Zavoda za zapo{ljavanje Bosne i Hercegovine na dan 31. 7. 2003. godine, koristit }e Agencija za rad i zapo{ljavanje Bosne i Hercegovine, u prelaznom periodu dok se u Budèt Bosne i Hercegovine za 2004. godinu ne osiguraju Budètska sredstva za Agenciju za rad i zapo{ljavanje Bosne i Hercegovine. Sredstvima iz prethodnog stava raspolagat }e vr{ilac du`nosti direktora Agencije i njegov zamjenik za slijede}e potrebe: obra~un i isplata neto pla}a sa porezima i doprinosima za vr{ioca du`nosti direktora, zamjenika direktora i ostalih zaposlenika Agencije; za pla}anje teku}ih rashoda, za pla}anje ranije stvorenih a neispla}enih obaveza Zavoda za zapo{ljavanje Bosne i Hercegovine prema izvje{taju komisije; naknade pla}a za zaposlenike ranijeg Zavoda za zapo{ljavanje Bosne i Hercegovine koji su privremeno preuzeti za obavljanje odre|enih profesionalnih poslova koji su opravdani i neophodni za preduzimanje mjera prestanka sa radom Zavoda za zapo{ljavanje Bosne i Hercegovine, a u skladu sa ta~kom IX navedene Odluke." II Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavit }e se u "Slu`benom glasniku BiH". VM broj 251/03 15. decembra 2003. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Adnan Terzi}, s. r.
368
Na osnovu ~lana 21. stav 1. Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 34/02) i ~lana 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 30/03) Vije}e ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, na 31 sjednici odrànoj 18. novembra 2003. godine, donijelo je
VIJE]E MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE

367
Na osnovu ~l. 16. i 17. Zakona o Agenciji za rad i zapo{ljavanje Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 21/03), a u skladu sa ~lanom 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 38/02), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine na svojoj 34. sjednici odrànoj dana 15. decembra 2003. godine, donijelo je slijede}u
ODLUKU
O ZABRANI UVOZA ODRE\ENIH PO[ILJKI RADI SPREÂVANJA UNOSA BOVINE SPONGIFORMNE ENCEFALOPATIJE I Da bi se sprije~io unos bovine spongiformne encefalopatije (u daljem tekstu: BSE) u Bosnu i Hercegovinu, zabranjuje se uvoz u Bosnu i Hercegovinu slijede}ih po{iljki:
Broj 43 - Strana 1050 1.
SLU@BENI GLASNIK BiH 3. 4. 5. 6. ìvotinjsko sjeme; koè;
@ivih ìvotinja, proizvoda, embrija i jajnih }elija: ìvih goveda, ovaca i koza; proizvoda porijeklom od goveda, ovaca i koza embrija i jajnih }elija goveda, ovaca i koza; od goveda: mozak, ki~mena mo`dina, o~i, gangliji trigeminusa, tonzile i ostalo vidljivo limfno i ìv~ano tkivo na glavi, dorzalni gangliji, grudna `lijezda, slezena i crijeva od dvanaestopala~nog do rektuma s mezenterijem i pripadaju}im limfati~nim tkivom; od ovaca i koza, teìh od 20 kg ìve vage: cijela glava, ki~mena mo`dina i vidljivo limfati~no tkivo; od ovaca i koza bez obzira na starost i teìnu: slezena; ma{inski isko{teno meso, s kostiju goveda, ovaca i koza.
èlatina, koja nije dobivena iz tkiva preìva~a i namijenjena je za upotrebu u proizvodnji sto~ne hrane; èlatina, dobivena iz tkiva preìva~a koji su bili predmet veterinarske inspekcije prije i poslije smrti i koji su progla{eni ispravnim za ljudsku hranu, a u slu~aju goveda starijih od 30 mjeseci, pregledane na prisustvo BSE (pregled na BSE nije obavezan za ìvotinje koje su ro|ene, uzgajane i zaklane u zemljama navedenim u prilogu 1), i uz uvjet da je èlatina dobivena na jedan od slijede}ih na~ina: a) kad se dobiva od koà preìva~a, tretiranjem kiselinom i bazom pra}eno jednim ili s vi{e ispiranja; pH se treba naknadno prilago|avati. @elatina se treba izlu~iti naknadnim jednokratnim ili ponavljanim zagrijavanjem, nakon kojeg slijedi ~i{}enje s filtriranjem i sterilizacijom; b) kad se dobiva od kostiju preìva~a, u skladu sa procedurom koja osigurava da je sav ko{tani materijal potpuno smrvljen i odma{}en vru}om vodom i obra|en razrije|enom hlorovodi~nom kiselinom ( s najmanjom koncentracijom od 4% i s pH < 1.5 ) u periodu od najmanje dva dana, nakon ~ega slijedi luènje zasi}enom baznom otopinom (pH >12.5) u trajanju najmanje 20 dana, i s postupkom sterilizacije na 138-140 C trajanja 4 sekunde;
2.
@ivotinjskih tkiva: -
Bez obzira na prethodnu ta~ku, zabrana uvoza ne vrijedi za soljena gove|a crijeva iz dràva, navedenih u Prilogu 1, ako su ispunjeni slijede}i dodatni uvjeti, koji moraju biti potvr|eni na veterinarskom certifikatu: da ìvotinje nisu hranjene s mesno"ko{tanim bra{nom i krmnim smjesama koje sadrè tkiva sisavaca, najmanje od 1996. godine; da su ìvotinje ro|ene poslije 1996. godine. 7.
3.
Prera|enih ìvotinjskih bjelan~evina i masti, koje se upotrebljavaju u prehrani svih vrsta ìvotinja, namijenjenih za proizvodnju hrane: mesno-ko{tano bra{no; mesno bra{no; ko{tano bra{no; krvno bra{no; bra{no od perja i tkiva peradi; su{ena plazma i drugi krvni proizvodi; bra{no od rogova; suha masno}a iz objekata za preradu ìvotinjskih otpadaka; topljene masti, dobivene preradom ìvotinjskih otpadaka i le{ina svih ìvotinjskih vrsta; krmiva dobivenih preradom ìvotinjskih otpadaka i le{ina svih ìvotinjskih vrsta; krmne predsmjese i smjese, koje sadrè bilo koju komponentu proizvoda navedenih u prethodnim alinejama ove ta~ke. 8.
kolagen, dobiven iz koà goveda koja su bili predmet veterinarske inspekcije prije i poslije smrti i koja su progla{ena ispravnim za ljudsku hranu, a u slu~aju goveda starijih od 30 mjeseci, pregledana na prisustvo BSE (pregled na BSE nije obavezan za ìvotinje koje su ro|ene, uzgajane i zaklane u zemljama navedenim u prilogu 1), po postupku koji sadrì slijede}e faze: a) tretiranje bazom najmanje 24 sata pri pH 13, ili neki drugi prikladan tretman u intervalu pri pH ne manjem od 11,5 od najmanje 48 sati; b) neutralizacija; c) ekstrakcija kiselinom pri pH od 0,8 najmanje 6 sati pri sobnoj temperaturi, ili neki drugi prikladan postupak u intervalu do maksimalno pH 3,3 kroz najmanje 48 sati pri sobnoj temperaturi; d) su{enje na najmanje 80 C; dikalcij fosfat (bez tragova proteina i masti) za hranjenje ìvotinja, isklju~uju}i preìva~e, ako su ispunjeni slijede}i uvjeti: a) da je dobiven u odobrenim objektima i/ili da nije dobiven u objektima za preradu ìvotinjskog otpada; b) da je dobiven iz kostiju goveda, koja su bila predmet veterinarske inspekcije prije i poslije klanja i koja su progla{ena ispravnim za ljudsku hranu, a u slu~aju goveda starijih od 30 mjeseci, pregledana na prisustvo BSE (pregled na BSE nije obavezan za ìvotinje koje su ro|ene, uzgajane i zaklane u zemljama navedenim u prilogu 1); c) da su dobiveni postupcima i proceduri koja osigurava da je sav ko{tani materijal potpuno smrvljen i odma{}en vru}om vodom i obra|en razrje|enom hlorovodi~nom kiselinom (s najmanjom koncentracijom od 4% i s pH < 1.5) u periodu od najmanje dva dana, nakon ~ega slijedi tretman dobivene fosforne otopine kre~om, uzrokuju}i taloènje dikalcij fosfata pri pH 4-7, koji se na kraju su{i zrakom koji ima ulaznu
Bez obzira na prethodnu ta~ku, zabrana uvoza ne vrijedi za riblje bra{no koje se koristi za prehranu ìvotinja koje nisu preìva~i. II Zabrana uvoza iz ta~ke 1. dijela I ove odluke ne primjenjuje se za slijede}e po{iljke, bez obzira na dràvu porijekla: 1. 2. mlijeko i proizvode od mlijeka; mlije~ne zamjenice, pod uvjetom da ne sadrè bjelan~evine porijeklom od tkiva sisavaca i masti ìvotinjskog porijekla (dozvoljena je samo mlije~na mast);
SLU@BENI GLASNIK BiH -
temperaturu od 65 C do 325 C i izlaznu u rasponu od 30 C do 65 C, ili alternativnom procedurom za koju jam~i proizvo|a~; 9. hidrolizirani ìvotinjski protein iz koè ìvotinja, namijenjen prehrani ìvotinja koje nisu preìva~i ako su ispunjeni slijede}i uvjeti: a) da je dobiven u odobrenim objektima i/ili da nije dobiven u objektima za preradu ìvotinjskog otpada; b) da je dobiven iz koè ìvotinja, koje su bile zaklane u klaonici i nakon pregleda prije i poslije klanja su progla{ene ispravnim za ljudsku hranu; c) da su dobiveni postupkom koji uklju~uje prikladne mjere za smanjenje kontaminacije koà, pripremanje sirovih koà u slanoj vodi, tretirane s kre~om i intenzivnim ispiranjem, nakon ~ega slijedi toplinski tretman sirovih koà pri pH > 11 kroz tri sata na temperaturama > 80 C, pra}en toplinskim tretmanom na temperaturi > 140 C kroz 30 minuta na > 3,6 bara, ili nekom drugom procedurom za koju garantira proizvo|a~; d) molekularna teìna ne smije prelaziti 10.000 daltona; 10. hrana za ku}ne ljubimce, koja ne sadrì tkiva goveda iz dràva navedenih u Prilogu 4, koji je sastavni dio ove odluke; 11. ostali proizvodi, poluproizvodi i sirovine, porijeklom od goveda, ovaca i koza ~iji uvoz nije zabranjen ovom odlukom. III Odredbe iz dijela I ta~ke 1 ne primjenjuju se na uvoz u Bosnu i Hercegovinu slijede}ih po{iljki porijeklom od ìvotinja ro|enih, uzgajanih i zaklanih u dràvama navedenim u Prilogu 1: 1. ìvih goveda, ako su ispunjeni dodatni uvjeti, koji moraju biti potvr|eni na veterinarskom certifikatu: da je u dràvi porijekla ìvotinja, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a mesno-ko{tanim bra{nom i krmnim smjesama koje sadrè tkiva sisavaca, najmanje od 1996. godine; da je u dràvi porijekla ìvotinja, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s prera|enim ìvotinjskim bjelan~evinama, i da se ta zabrana efikasno provodi najmanje od 01.01.2001. godine; da je u dràvi porijekla ìvotinja, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s ribljim bra{nom najmanje od 01.01.2001. godine; da su ìvotinje ro|ene nakon 1996. godine; da su ìvotinje namijenjene izvozu u Bosnu i Hercegovinu trajno ozna~ene i obuhva}ene stalnim identifikacijskim sistemom, koji omogu}ava povratno pra}enje porijekla ìvotinje do majke odnosno stada iz kojeg potje~u, te da nisu potomci ènki koje su bile sumnjive na BSE; 3.
da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s prera|enim ìvotinjskim bjelan~evinama, i da se ta zabrana efikasno provodi najmanje od 01.01.2001. godine; da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s ribljim bra{nom najmanje od 01.01.2001 godine; da su ìvotinje davaoci jajnih }elija i embrija ro|ene nakon 1996. godine; da su jajne }elije i emriji dobiveni od ìvotinja davaoca koje su trajno ozna~ene i obuhva}ene stalnim identifikacijskim sistemom, koji omogu}ava povratno pra}enje porijekla ìvotinje do majke odnosno stada iz kojeg potje~u, te da nisu potomci ènki koje su bile sumnjive na BSE; da ìvotinja davalac nikad nije bila predmet sumnje ili potvrde na prisutnost BSE-a; da ìvotinja davalac nije bila sumnjiva na BSE u vrijeme sakupljanja embrija;
ìvih ovaca i koza, ako su ispunjeni dodatni uvjeti, koji moraju biti potvr|eni na veterinarskom certifikatu: da je u dràvi porijekla ìvotinja, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a mesno-ko{tanim bra{nom i krmnim smjesama koje sadrè tkiva sisavaca, najmanje od 1996. godine; da je u dràvi porijekla ìvotinja, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s prera|enim ìvotinjskim bjelan~evinama, i da se ta zabrana efikasno provodi najmanje od 01.01.2001. godine; da je u dràvi porijekla ìvotinja, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s ribljim bra{nom najmanje od 01.01.2001 godine. da su ìvotinje ro|ene nakon 1996. godine; da su ìvotinje namijenjene izvozu u Bosnu i Hercegovinu trajno ozna~ene; da je dràva porijekla ìvotinja, kao i dràva izvoznica slobodna od bolesti scrapie zadnjih 5 godina;
4.
konfekcionirano meso goveda bez kostiju te meso ovaca i koza, pod uvjetom, da meso ne sadrì ìvotinjska tkiva navedena u prvom stavu ta~ke 1. dijela I ove odluke. Na veterinarskom certifikatu moraju biti navedeni slijede}i dodatni uvjeti: da ìvotinje nisu hranjene s mesno-ko{tanim bra{nom i krmnim smjesama koje sadrè tkiva sisavaca, najmanje od 1996. godine; da su ìvotinje ro|ene poslije 1996. godine; da je u dràvi izvoznici uveden sistem, koji omogu}ava povratno pra}enje svjeèg mesa dobijenog od goveda, ovaca i koza do farmi sa kojih potje~e;
2.
gove|ih jajnih }elija i embrija, ako su ispunjeni dodatni uvjeti, koji moraju biti potvr|eni na veterinarskom certifikatu: da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a mesno-ko{tanim bra{nom i krmnim smjesama koje sadrè tkiva sisavaca, najmanje od 1996. godine;
5.
mesni proizvodi i drugi proizvodi dobijeni od mesa goveda, ovaca i koza ako su ispunjeni dodatni uvjeti koji moraju biti potvr|eni na veterinarskom certifikatu: da ìvotinje nisu hranjene s mesno-ko{tanim bra{nom i krmnim smjesama koje sadrè tkiva sisavaca, najmanje od 1996. godine; da su ìvotinje ro|ene poslije 1996. godine.
da je u dràvi izvoznici uveden sistem, koji omogu}ava povratno pra}enje proizvoda od mesa dobijenih od goveda, ovaca i koza do farmi sa kojih potje~e; da proizvodi od mesa i drugi proizvodi dobijeni od mesa goveda, ovaca i koza ne sadrè i nisu izra|eni od ìvotinjskih tkiva navedenih u prvom stavu ta~ke 2. dijela I ove odluke ili iz ma{insko isko{tenog mesa goveda, ovaca i koza;
kojeg potje~u, te da nisu potomci ènki koje su bile sumnjive na BSE; 2. gove|ih jajnih }elija i embrija, ako su ispunjeni dodatni uvjeti, koji moraju biti potvr|eni na veterinarskom certifikatu: da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a mesno-ko{tanim bra{nom i krmnim smjesama koje sadrè tkiva sisavaca, najmanje od 1996. godine; da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s prera|enim ìvotinjskim bjelan~evinama, i da se ta zabrana efikasno provodi najmanje od 01.01.2001. godine; da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s ribljim bra{nom najmanje od 01.01.2001 godine; da su ìvotinje davaoci jajnih }elija i embrija ro|ene nakon 1996. godine; da su jajne }elije i emriji dobijeni od ìvotinja davaoca koje su trajno ozna~ene i obuhva}ene stalnim identifikacionim sistemom, koji omogu}ava povratno pra}enje porijekla ìvotinje do majke odnosno stada iz kojeg potje~u, te da nisu potomci ènki koje su bile sumnjive na BSE; da ìvotinja davalac nikad nije bila predmet sumnje ili potvrde na prisutnost BSE-a; da ìvotinja davalac nije bila sumnjiva na BSE u vrijeme sakupljanja embrija;
6.
loj, namijenjen upotrebi u prehrambenoj industriji, ako su ispunjeni dodatni uvjeti, koji moraju biti potvr|eni na veterinarskom certifikatu: da ìvotinje nisu hranjene s mesno-ko{tanim bra{nom i krmnim smjesama koje sadrè tkiva sisavaca, najmanje od 1996. godine; da su ìvotinje ro|ene poslije 1996. godine; da je u dràvi izvoznici uveden sistem, koji omogu}ava povratno pra}enje svjeèg mesa i proizvoda dobijenih od goveda, do farmi sa kojih potje~e;
7.
loj, namijenjen industrijskoj preradi, ako su ispunjeni dodatni uvjeti, koji moraju biti potvr|eni na veterinarskom certifikatu: da ìvotinje nisu hranjene s mesno-ko{tanim bra{nom i krmnim smjesama koje sadrè tkiva sisavaca, najmanje od 1996. godine; da su ìvotinje od kojih je dobijen loj ro|ene poslije 1996. godine;
8.
3.
topljene masti, ako su ispunjeni dodatni uvjeti, koji moraju biti potvr|eni na veterinarskom certifikatu: da ìvotinje nisu hranjene s mesno-ko{tanim bra{nom i krmnim smjesama koje sadrè tkiva sisavaca, najmanje od 1996. godine; da su ìvotinje od kojih su dobijene sirovine ro|ene poslije 1996. godine; da ne sadrè ìvotinjska tkiva navedena u ta~ki 2. dijela I ove odluke. IV
ìvih ovaca i koza, ako su ispunjeni dodatni uvjeti, koji moraju biti potvr|eni na veterinarskom certifikatu: da je u dràvi porijekla ìvotinja, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a mesno-ko{tanim bra{nom i krmnim smjesama koje sadrè tkiva sisavaca, najmanje od 1996. godine; da je u dràvi porijekla ìvotinja, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s prera|enim ìvotinjskim bjelan~evinama, i da se ta zabrana efikasno provodi najmanje od 01.01.2001. godine; da je u dràvi porijekla ìvotinja, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s ribljim bra{nom najmanje od 01.01.2001 godine; da su ìvotinje ro|ene nakon 1996. godine; da su ìvotinje namijenjene izvozu u Bosnu i Hercegovinu trajno ozna~ene; da je dràva porijekla ìvotinja, kao i dràva izvoznica slobodna od bolesti scrapie zadnjih 5 godina;
Odredbe iz dijela I ta~ke 1. ne primjenjuju se na uvoz u Bosnu i Hercegovinu iz dràva navedenih u Prilogu 2, sljede}ih po{iljki: 1. ìvih goveda, ako su ispunjeni dodatni uvjeti, koji moraju biti potvr|eni na veterinarskom certifikatu: da je u dràvi porijekla ìvotinja, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a mesno-ko{tanim bra{nom i krmnim smjesama koje sadrè tkiva sisavaca, najmanje od 1996. godine; da je u dràvi porijekla ìvotinja, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s prera|enim ìvotinjskim bjelan~evinama, i da se ta zabrana efikasno provodi najmanje od 01.01.2001. godine; da je u dràvi porijekla ìvotinja, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s ribljim bra{nom najmanje od 01.01.2001 godine; da su ìvotinje ro|ene nakon 1996. godine; da su ìvotinje namijenjene izvozu u Bosnu i Hercegovinu trajno ozna~ene i obuhva}ene stalnim identifikacionim sistemom, koji omogu}ava povratno pra}enje porijekla ìvotinje do majke odnosno stada iz 4.
meso goveda, ovaca i koza i mesne prera|evine, te drugi proizvodi, dobiveni od mesa goveda, ovaca ili koza, ako su ispunjeni dodatni uvjeti, koji moraju biti potvr|eni na veterinarskom certifikatu: da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a mesno-ko{tanim bra{nom i krmnim smjesama koje sadrè tkiva sisavaca, najmanje od 1996. godine; da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s prera|enim ìvotinjskim bjelan~evinama, i da se ta zabrana efikasno provodi najmanje od 01.01.2001. godine;
Ponedjeljak, 29. decembra 2003. -
SLU@BENI GLASNIK BiH -
da je u dràvi porijekla kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s ribljim bra{nom najmanje od 01.01.2001 godine; da su ìvotinje od kojih je dobiveno meso i mesne prera|evine te drugi proizvodi ìvotinjskog porijekla, ro|ene nakon 1996. godine; da je svako govedo od kojeg je dobiveno meso, mesna prera|evina i drugi proizvodi, ako je bilo starije od 24 mjeseca, nakon klanja, pregledano na prisutnost BSE, i da je rezultat pregleda negativan; da se u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici izvodi redovno testiranje na prisutnost BSE svih goveda, koja su pokazivala klini~ke znake bolesti centralnog nervnog sistema, svih ìvotinja zaklanih iz nu`de, bolesnih i nastradalih ìvotinja, starijih od 24 mjeseca (ovo treba potvrditi i u slu~aju uvoza ìvotinja mla|ih od 24 mjeseca); da ìvotinje nisu bile zaklane nakon omamljivanja pomo}u plina, ubrizganog u kranijalnu {upljinu ili ubijene istom metodom, ili zaklane nakon omamljivanja laceracijom centralnih ìvaca s koni~nim {tapi}astim instrumentom, koji prodire u kranijalnu {upljinu; prera|evine i drugi proizvodi dobiveni iz mesa goveda, ovaca i koza ne smiju sadràvati niti smiju biti dobiveni od ìvotinjskih tkiva navedenih u ta~ki 2. I dijela ove odluke, s izuzetkom soljenih gove|ih crijeva porijeklom iz dràva navedenih u Prilogu 1; da prera|evine i drugi proizvodi ne sadrè ma{inski isko{teno meso dobiveno s kostiju goveda, ovaca i koza; da je u dràvi porijekla kao i u dràvi izvoznici uveden sistem, koji omogu}ava povratno pra}enje svjeèg mesa, mesnih prera|evina kao i drugih proizvoda ìvotinjskog porijekla, dobivenih od goveda, ovaca ili koza, do postrojenja u kojima su dobiveni;
da je u dràvi porijekla kao i u dràvi izvoznici uveden sistem, koji omogu}ava povratno pra}enje svjeèg mesa, mesnih prera|evina kao i drugih proizvoda ìvotinjskog porijekla, dobivenih od goveda, do postrojenja u kojima su dobiveni;
6.
loj, namijenjen industrijskoj preradi, ako su ispunjeni dodatni uvjeti, koji moraju biti potvr|eni na veterinarskom certifikatu: da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a mesno-ko{tanim bra{nom i krmnim smjesama koje sadrè tkiva sisavaca, najmanje od 1996. godine; da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s prera|enim ìvotinjskim bjelan~evinama, i da se ta zabrana efikasno provodi najmanje od 01.01.2001. godine; da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s ribljim bra{nom najmanje od 01.01.2001 godine; da su ìvotinje, od kojih je dobiven loj, ro|ene poslije 1996. godine; da je svako govedo od kojeg je dobiven loj, ako je bilo starije od 24 mjeseca, nakon klanja pregledano na prisutnost BSE, i da je rezultat pregleda negativan; da se u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici izvodi redovno testiranje na prisutnost BSE svih goveda, koja su pokazivala klini~ke znake bolesti centralnog nervnog sistema, svih ìvotinja zaklanih iz nu`de, bolesnih i nastradalih ìvotinja, starijih od 24 mjeseca {to treba potvrditi i u slu~aju uvoza loja, dobivenog od ìvotinja mla|ih od 24 mjeseca;
7.
topljene masti, ako su ispunjeni dodatni uvjeti, koji moraju biti potvr|eni na veterinarskom certifikatu: da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a mesno-ko{tanim bra{nom i krmnim smjesama koje sadrè tkiva sisavaca, najmanje od 1996. godine; da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s prera|enim ìvotinjskim bjelan~evinama, i da se ta zabrana efikasno provodi najmanje od 01.01.2001. godine; da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s ribljim bra{nom najmanje od 01.01.2001 godine; da su ìvotinje, od kojih su dobivene sirovine, ro|ene poslije 1996. godine; da je svako govedo od kojeg su dobivene sirovine, ako je bilo starije od 24 mjeseca, nakon klanja pregledano na prisutnost BSE, i da je rezultat pregleda negativan; da se u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici izvodi redovno testiranje na prisutnost BSE svih goveda, koja su pokazivala klini~ke znake bolesti centralnog nervnog sistema, svih ìvotinja zaklanih iz nu`de, bolesnih i nastradalih ìvotinja, starijih od 24 mjeseca {to treba potvrditi i u slu~aju uvoza loja, dobivenog od ìvotinja mla|ih od 24 mjeseca; da ne sadrè ìvotinjska tkiva navedena u prvom stavu ta~ke 2. dijela I ove odluke.
5.
loj, namijenjen upotrebi u prehrambenoj industriji, ako su ispunjeni dodatni uvjeti, koji moraju biti potvr|eni na veterinarskom certifikatu: da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a mesno-ko{tanim bra{nom i krmnim smjesama koje sadrè tkiva sisavaca, najmanje od 1996. godine; da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s prera|enim ìvotinjskim bjelan~evinama, i da se ta zabrana efikasno provodi najmanje od 01.01.2001. godine; da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s ribljim bra{nom najmanje od 01.01.2001 godine; da su ìvotinje, od kojih je dobiven loj, ro|ene poslije 1996. godine; da je svako govedo od kojeg je dobiven loj, ako je bilo starije od 24 mjeseca, nakon klanja, pregledano na prisutnost BSE, i da je rezultat pregleda negativan; da se u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici izvodi redovno testiranje na prisutnost BSE svih goveda, koja su pokazivala klini~ke znake bolesti centralnog nervnog sistema, svih ìvotinja zaklanih iz nu`de, bolesnih i nastradalih ìvotinja, starijih od 24 mjeseca {to treba potvrditi i u slu~aju uvoza loja, dobivenog od ìvotinja mla|ih od 24 mjeseca;
Broj 43 - Strana 1054 V
Odredbe iz dijela I ta~ke 1 ne primjenjuju se na uvoz u Bosnu i Hercegovinu iz dràva navedenih u Prilogu 3, sljede}ih po{iljki: 1. ìvih goveda, ako su ispunjeni dodatni uvjeti, koji moraju biti potvr|eni na veterinarskom certifikatu: da je u dràvi porijekla ìvotinja, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a mesno-ko{tanim bra{nom i krmnim smjesama koje sadrè tkiva sisavaca, najmanje od 1996. godine; da je u dràvi porijekla ìvotinja, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s prera|enim ìvotinjskim bjelan~evinama, i da se ta zabrana efikasno provodi najmanje od 01.01.2001. godine; da je u dràvi porijekla ìvotinja, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s ribljim bra{nom najmanje od 01.01.2001 godine. da ìvotinje, nisu starije od 30 mjeseci; da su goveda ro|ena i uzgajana, u stadu i/ili doma}instvu, u kojem nije bio potvr|en niti jedan slu~aj BSE u zadnjih 7 godina, i da ìvotinje naknadno dovedene u stado i/ili doma}instvo potje~u iz stada i/ili doma}instva s jednakim statusom u odnosu na BSE; da su goveda namijenjena uvozu u Bosnu i Hercegovinu trajno ozna~ena i obuhva}ene stalnim identifikacijskim sistemom, koji omogu}ava povratno pra}enje porijekla ìvotinje do majke odnosno stada iz kojeg potje~u, te da nisu potomci ènki koje su bile sumnjive na BSE; 3.
izuzetkom soljenih gove|ih crijeva porijeklom iz dràva navedenih u Prilogu 1 ili ma{inski isko{tenog mesa dobivenog s kostiju goveda, ovaca i koza; da je u dràvi porijekla kao i u dràvi izvoznici uveden sistem, koji omogu}ava povratno pra}enje svjeèg mesa, mesnih prera|evina kao i drugih proizvoda ìvotinjskog porijekla, dobivenih od goveda, ovaca ili koza, do postrojenja u kojima su dobiveni;
loj, namijenjen upotrebi u prehrambenoj industriji, ako su ispunjeni dodatni uvjeti, koji moraju biti potvr|eni na veterinarskom certifikatu: da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a mesno-ko{tanim bra{nom i krmnim smjesama koje sadrè tkiva sisavaca, najmanje od 1996. godine; da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s prera|enim ìvotinjskim bjelan~evinama, i da se ta zabrana efikasno provodi najmanje od 01.01.2001. godine; da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s ribljim bra{nom najmanje od 01.01.2001 godine; da su ìvotinje, od kojih je dobiven loj, ro|ene poslije 1996. godine. da je svako govedo od kojeg je dobiven loj, starije od 24 mjeseca, nakon klanja, pregledano na prisutnost BSE, i da je rezultat pregleda negativan; da je u dràvi porijekla kao i u dràvi izvoznici uveden sistem, koji omogu}ava povratno pra}enje svjeèg mesa, mesnih prera|evina kao i drugih proizvoda ìvotinjskog porijekla, dobivenih od goveda, do postrojenja u kojima su dobiveni;
2.
meso goveda, ovaca i koza i mesne prera|evine, te drugi proizvodi, dobiveni od mesa goveda, ovaca ili koza, ako su ispunjeni dodatni uvjeti, koji moraju biti potvr|eni na veterinarskom certifikatu: da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a mesno-ko{tanim bra{nom i krmnim smjesama koje sadrè tkiva sisavaca, najmanje od 1996. godine; da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s prera|enim ìvotinjskim bjelan~evinama, i da se ta zabrana efikasno provodi najmanje od 01.01.2001. godine; da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s ribljim bra{nom najmanje od 01.01.2001 godine; da su ìvotinje od kojih je dobiveno meso i mesne prera|evine te drugi proizvodi ìvotinjskog porijekla, ro|ene nakon 1996. godine; da je svako govedo od kojeg je dobiveno meso, mesna prera|evina i drugi proizvodi, ako je bilo starije od 24 mjeseca, nakon klanja, pregledano na prisutnost BSE, i da je rezultat pregleda negativan; da ìvotinje nisu bile zaklane nakon omamljivanja pomo}u plina, ubrizganog u kranijalnu {upljinu ili ubijene istom metodom, ili zaklane nakon omamljivanja laceracijom centralnih ìvaca s koni~nim {tapi}astim instrumentom, koji prodire u kranijalnu {upljinu; prera|evine i drugi proizvodi dobiveni iz mesa goveda, ovaca i koza ne sadrè i nisu dobiveni od ìvotinjskih tkiva navedenih u ta~ki 2. I dijela ove odluke, s
4.
loj, namijenjen industrijskoj preradi, ako su ispunjeni dodatni uvjeti, koji moraju biti potvr|eni na veterinarskom certifikatu: da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a mesno-ko{tanim bra{nom i krmnim smjesama koje sadrè tkiva sisavaca, najmanje od 1996. godine; da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s prera|enim ìvotinjskim bjelan~evinama, i da se ta zabrana efikasno provodi najmanje od 01.01.2001. godine; da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s ribljim bra{nom najmanje od 01.01.2001 godine; da su ìvotinje, od kojih je dobiven loj, ro|ene poslije 1996. godine; da je svako govedo od kojeg je dobiven loj, starije od 24 mjeseca, nakon klanja pregledano na prisutnost BSE, i da je rezultat pregleda negativan;
5.
topljene masti, ako su ispunjeni dodatni uvjeti, koji moraju biti potvr|eni na veterinarskom certifikatu: da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a mesno-ko{tanim bra{nom i krmnim smjesama koje sadrè tkiva sisavaca, najmanje od 1996. godine; da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s prera|enim ìvotinjskim
SLU@BENI GLASNIK BiH VIII
bjelan~evinama, i da se ta zabrana efikasno provodi najmanje od 01.01.2001. godine; da je u dràvi porijekla, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s ribljim bra{nom najmanje od 01.01.2001 godine; da su ìvotinje, od kojih su dobivene sirovine, ro|ene poslije 1996. godine; da sirovine goveda, koje se upotrebljavaju za proizvodnju topljenih masti, potje~u od ìvotinja starijih od 24 mjeseca, koje nakon klanja moraju biti pregledane na prisutnost BSE, i da je rezultat pregleda negativan; da ne sadrè ìvotinjska tkiva navedena u ta~ki 2. I dijela ove odluke.
Sve uvezene ìvotinje, bez obzira na dob, koje su zaklane iz nu`de, moraju biti testirane na prisutnost BSE. Sve ~istokrvne ìvotinje namijenjene za daljnje drànje, koje se uvoze iz dràva, navedenih u Prilogu 2 i Prilogu 3, moraju se nakon uvoza i obavljenih pretraga u karanteni, upisati u poseban registar Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine. IX @ivotinje, proizvode, sirovine i otpatke, ~iji uvoz nije dozvoljen, a putnici ih prenose ili prevoze preko dràvne granice Bosne i Hercegovine, treba oduzeti i ne{kodljivo ukloniti ili uni{titi. X Sastavni dio ove odluke su i Prilozi 1, 2, 3 i 4, i isti }e biti objavljeni zajedno sa odlukom. XI Stupanjem na snagu ove odluke, prestaje da vaì Odluka o zabrani uvoza u Bosnu i Hercegovinu goveda, proizvoda porijeklom od goveda, kao i krmiva animalnig porijekla radi spre~avanja uno{enja transmisivnih spongiformnih encefalopatija i Odluka o zabrani uvoza u Bosnu i Hercegovinu tkiva visokog rizika, krmiva ìvotinjskog porijekla i gotove sto~ne hrane koja sadrì krmiva ìvotinjskog porijekla ("Slu`beni glasnik BiH", broj 26/02). XII Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u "Slu`benom glasniku BiH", i u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. VM broj 252/03 18. novembra 2003. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Adnan Terzi}, s. r.
6.
ìvih ovaca i koza, ako su ispunjeni dodatni uvjeti, koji moraju biti potvr|eni na veterinarskom certifikatu: da je u dràvi porijekla ìvotinja, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a mesno-ko{tanim bra{nom i krmnim smjesama koje sadrè tkiva sisavaca, najmanje od 1996. godine; da je u dràvi porijekla ìvotinja, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s prera|enim ìvotinjskim bjelan~evinama, i da se ta zabrana efikasno provodi najmanje od 01.01.2001. godine; da je u dràvi porijekla ìvotinja, kao i u dràvi izvoznici na snazi zabrana hranjenja preìva~a s ribljim bra{nom najmanje od 01.01.2001 godine. da su ìvotinje ro|ene nakon 1996. godine; da su ìvotinje trajno ozna~ene; da je dràva porijekla ìvotinja, kao i dràva izvoznica slobodna od bolesti scrapie zadnjih 5 godina. VI
PRILOG 1
Argentina Australija Bocvana Brazil île Island Namibija Nikaragva Norve{ka Nova Kaledonija Novi Zeland Panama Paragvaj Salvador Singapur Svaziland Urugvaj Vanuatu
Odredbe iz dijela I ta~ke 1 ne primjenjuju se na uvoz u Bosnu i Hercegovinu iz dràva navedenih u Prilogu 4, koji je sastavni dio ove odluke, sljede}ih po{iljki: 1. mesa goveda, prera|evina i drugih proizvoda od mesa goveda, koji nemaju porijekla u dràvama, navedenim u Prilogu 4, ali su u tim dràvama samo skladi{tene, pod uvjetom, da ostanu u originalnoj ambalaì kao i pakovanju, iz kojeg je jasno vidljivo porijeklo po{iljke; proizvodi i prera|evine, koje sadrè tkiva goveda, ako su namijenjeni sajmovima, pou~avanju, nau~nom istraìvanju, posebnim studijama ili analizama, pod uvjetom da ti proizvodi ili prera|evine ne dospiju u hranidbeni lanac ljudi ili ìvotinja, osim onih ìvotinja koje se koriste u nau~nom projektu i da budu nakon upotrebe ne{kodljivo uklonjeni; dijagnosti~kih kitova, dijagnosti~kih seruma i ostalih dijagnosti~kih materijala, koji sadrè tkiva goveda porijeklom iz dràva navedenih u Prilogu 4, pod uvjetom, da se nakon upotrebe ne{kodljivo uni{te. VII Uvoz mesa goveda starijih od 12 mjeseci, u slu~aju da nije bila odstranjena cijela ki~ma, skupa s dorzalnim ganglijima, izuzev repnih pr{ljenova i popre~nih izdanaka lumbalnih pr{ljenova, je dozvoljen samo u industrijska postrojenja registrirana za rasjecanje mesa, gdje }e se ki~ma i dorzalni gangliji odstraniti i ne{kodljivo ukloniti.
2.
3.
PRILOG 2
Indija Kenija Kolumbija Kostarika Mauricius Nigerija Pakistan Sjedinjene Ameri~ke Dràve [vedska
Turska
PRILOG 4
Irska Portugal Ujedinjeno Kraljevstvo Velika Britanija i Sjeverna Irska
KOMISIJA ZA OÛVANJE NACIONALNIH SPOMENIKA

369
Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika, na osnovu ~lana V stav 4. Aneksa 8. Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i ~lana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za o~uvanje nacionalnih spomenika, na sjednici odrànoj od 7. do 11. oktobra 2003. godine, donijela je
PRILOG 3
Albanija Andora Austrija Belgija Belorusija Bugarska ê{ka Danska Estonija Finska Francuska Gr~ka Hrvatska Italija Izrael Japan Kanada Latvija Litvanija Luksemburg Ma|arska Makedonija Malta Nizozemska Njema~ka Poljska Rumunija San Marino Slova~ka Slovenija [panija [vicarska
ODLUKU
I Historijsko podru~je - Groblje Mainovac i podru~je Bedra kao pretpostavljeno arheolo{ko nalazi{te u Vionici, op}ina îtluk, progla{ava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik). Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhvata: za Bedru k.~.350/1, 350/8, 351, 352, za Mainovac k.~. 354-356, k.o. [urmanci, op}ina îtluk, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere za{tite utvr|ene Zakonom o provedbi odluka Komisije za za{titu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/02 i 27/02). II Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) du`na je osigurati pravne, nau~ne, tehni~ke, administrativne i finansijske mjere za za{titu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika. Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija) utvrdit }e tehni~ke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione plo~e sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o progla{enju dobra nacionalnim spomenikom. III U cilju trajne za{tite nacionalnog spomenika utvr|uju se sljede}e mjere za{tite: I zona za{tite obuhvata podru~je: k.~. 354-356 (podru~je Groblja Mainovac), k.~. 350/1 - 350/8; 351, 352 (podru~je Bedre) i k.~. 2493 (put izme|u Bedre i Mainovca). U ovoj zoni dopu{teni su samo istraìva~ki i konzervatorsko-restauratorski radovi, kao i oni koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadle`nog za prostorno ure|enje i stru~ni nadzor nadle`ne slu`be za{tite naslije|a na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nadle`na slu`ba za{tite). U toku vr{enja poljoprivrednih radova ne smiju se odstranjivati iz zemlje arheolo{ki ostaci ukoliko se na njih nai|e. U tom slu~aju potrebno je odmah obavijestiti nadle`nu slu`bu za{tite (za lokaciju Bedre). Na Groblju Mainovac
SLU@BENI GLASNIK BiH IX
zabranjeno je zbog postavljanja novih grobova pomicati ili odstranjivati stare grobove. Na lokaciji Bedre koja je pretpostavljeno arheolo{ko nalazi{te nije dopu{tena izgradnja novih objekata bez prethodnog arheolo{kog istraìvanja i bez saglasnosti nadle`ne slu`be za{tite. II zona za{tite obuhvata parcele ju`no od lokaliteta Bedre na k.~. 347, 348, 349, 349/1. U ovoj zoni nije dopu{tena gradnja objekata dok se pretpostavljeno arheolo{ko nalazi{te ne ispita. U toku vr{enja poljoprivrednih radova ne smiju se odstranjivati iz zemlje arheolo{ki ostaci ukoliko se na njih nai|e. U tom slu~aju potrebno je odmah obavijestiti nadle`nu slu`bu za{tite Za podru~je oko groblja Mainovac II zona za{tite obuhvata parcele 353, 357, 358/1,2. Nije dopu{tena nikakva izgradnja, sje~a {ume, a posebno drve}a hrasta koja se nalaze uz groblje, niti izvo|enje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu podru~ja, kao ni postavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura ~ija svrha nije isklju~ivo za{tita i prezentacija nacionalnog spomenika. IV Potencijalne arheolo{ke nalaze sa ovog lokaliteta potrebno je pohraniti u nadle`ni muzej i popisati u inventarne knjige. Izno{enje arheolo{kih nalaza iz stava 1. ove ta~ke iz Bosne i Hercegovine nije dopu{teno. Izuzetno od odredbe stava 2. ovog ~lana, dopu{teno je privremeno izno{enje arheolo{kih nalaza iz Bosne i Hercegovine radi prezentacije ili konzervacije, ukoliko se utvrdi da konzervatorske radove nije mogu}e izvr{iti u Bosni i Hercegovini. Odobrenje u smislu prethodnog stava daje Komisija, ukoliko nedvojbeno bude utvr|eno da to ni na koji na~in ne}e ugroziti arheolo{ke nalaze. Komisija u svom rje{enju o odobrenju privremenog izno{enja utvr|uje sve uvjete pod kojima se to izno{enje moè izvesti, rok za povrat spomenika u Bosnu i Hercegovinu, kao i zaduènje pojedinih organa i institucija na osiguranju tih uvjeta i o tome obavje{tava Vladu Federacije, nadle`nu slu`bu sigurnosti, carinsku slu`bu Bosne i Hercegovine i javnost. V Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke. VI Svako, a posebno nadle`ni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i op}inske slu`be suzdràt }e se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu o{tetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu za{titu i rehabilitaciju. VII Ova odluka dostavit }e se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadle`nom za prostorno ure|enje, nadle`noj slu`bi za{tite i op}inskom organu uprave nadle`nom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvr|enih u ta~. II VI ove odluke i nadle`nom op}inskom sudu radi upisa u zemlji{ne knjige. VIII Sastavni dio ove odluke je obrazloènje sa prate}om dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).
Prema ~lanu V stav 4. Aneksa 8. Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su kona~ne. X Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavit }e se u "Slu`benom glasniku BiH". Ovu odluku Komisija je donijela u sljede}em sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadìmuhamedovi}, Dubravko Lovrenovi}, Ljiljana [evo i Tina Wik. Broj 06-6-892/03-3 8. oktobra 2003.godine Sarajevo Predsjedavaju}a Komisije Amra Hadìmuhamedovi}, s. r.
370
ODLUKU
I Grobljanska cjelina - Rimokatoli~ko groblje Rabi} u Derventi progla{ava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik). Nacionalni spomenik se nalazi na k.~. br. 3870/1, k.o. Derventa 1, op}ina Derventa, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina. Na nacionalni spomenik iz prethodnog stava primjenjuju se mjere za{tite i rehabilitacije utvr|ene Zakonom o sprovo|enju odluka Komisije za za{titu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Op{teg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 9/02). II Vlada Republike Srpske du`na je osigurati pravne, nau~ne, tehni~ke, administrativne i finansijske mjere za za{titu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika. Vlada Republike Srpske du`na je osigurati sredstva za izradu i provedbu potrebne tehni~ke dokumentacije za rehabilitaciju nacionalnog spomenika. Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika utvrdit }e tehni~ke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione plo~e sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o progla{enju dobra nacionalnim spomenikom. III U cilju trajne za{tite utvr|uje se sljede}e: Jedinstvena za{titna zona obuhvata k.~. 3870/1 na kojoj se nalazi Rimokatoli~ko groblje Rabi}. U ovoj zoni provode se sljede}e mjere za{tite: nije dopu{teno izvo|enje bilo kakvih radova osim redovnog odràvanja aktivnog groblja i {ume u groblju, te konzervatorsko-restauratorskih radova na starijim spomenicima, uz odobrenje ministarstva nadle`nog za prostorno ure|enje u Republici Srpskoj i stru~ni nadzor
nadle`ne slu`be za{tite naslije|a na nivou Republike Srpske; nije dopu{teno devastiranje lokaliteta; nije dopu{teno odlaganje otpada; dopu{tena je samo sanitarna sje~a stabala. IV Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke. V Svako, a posebno nadle`ni organi Republike Srpske, gradske i op}inske slu`be suzdràt }e se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu o{tetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu za{titu i rehabilitaciju. VI Ova odluka dostavit }e se Vladi Republike Srpske, ministarstvu nadle`nom za prostorno ure|enje u Republici Srpskoj, nadle`noj slu`bi za{tite naslije|a na nivou Republike Srpske i op}inskim organima uprave nadle`nim za poslove urbanizma i katastra, radi provo|enja mjera utvr|enih u ta~. II V ove odluke i nadle`nom op}inskom sudu radi upisa u zemlji{ne knjige. VII Sastavni dio ove odluke je obrazloènje sa prate}om dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba). VIII Prema ~lanu V, stav 4. Aneksa 8. Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su kona~ne. IX Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavit }e se u "Slu`benom glasniku BiH". Ovu odluku Komisija je donijela u sljede}em sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadìmuhamedovi}, Dubravko Lovrenovi}, Ljiljana [evo i Tina Wik. Broj 06-6-39/03-1 8. oktobra 2003.godine Sarajevo Predsjedavaju}a Komisije Amra Hadìmuhamedovi}, s. r.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere za{tite i rehabilitacije utvr|ene Zakonom o provedbi odluka Komisije za za{titu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/02 i 27/02). II Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) du`na je osigurati pravne, nau~ne, tehni~ke, administrativne i finansijske mjere za za{titu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika. Vlada Federacije du`na je osigurati sredstva za izradu i provedbu potrebne tehni~ke dokumentacije za rehabilitaciju nacionalnog spomenika. Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija) utvrdit }e tehni~ke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione plo~e sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o progla{enju dobra nacionalnim spomenikom. III U cilju trajne za{tite nacionalnog spomenika utvr|uje se sljede}e: I zona za{tite obuhvata dio k.~. 82/1 na kojem se nalazi Stari grad Dubrovnik sa okolinom, od [ije do Varo{i u pravcu sjeveroistok-jugozapad, a od sjevera ka jugu zona kamene grude na kojoj je grad, put ka Kopo{i}u (na katastarskom izvatku nema broja k.~ puta) i i k.~. 1040 i 1041 na kojima se nalazi Nekropola ste}aka kneza Bati}a u Kopo{i}u. U ovoj zoni provode se sljede}e mjere za{tite: dopu{teni su samo istraìva~ki i konzervatorsko-restauratorski radovi, uklju~uju}i i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadle`nog za prostorno ure|enje (u daljem tekstu: nadle`no ministarstvo) i stru~ni nadzor nadle`ne slu`be za{tite naslije|a na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nadle`na slu`ba za{tite), prostor spomenika bit }e otvoren i dostupan javnosti, prostor se moè koristiti u edukativne i kulturne svrhe, nije dopu{tena nikakva izgradnja, eksploatacija prirodnih resursa, niti izvo|enje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu podru~ja, kao ni postavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura ~ija svrha nije isklju~ivo za{tita i prezentacija nacionalnog spomenika, zabrana odlaganja svih vrsta otpada, zabrana saobra}aja motornih vozila, zabrana obavljanja svih radova na infrastrukturi osim u izuzetnim slu~ajevima uz odobrenje nadle`nog ministarstva i stru~ni nadzor nadle`ne slu`be za{tite.
371
ODLUKU
I Arheolo{ko podru~je - Stari grad Dubrovnik u Vi{njici kod Ilija{a, progla{ava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik). Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhvata k.~. 82/1, op}ina Ilija{, parcela Solila, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
II zona za{tite obuhvata pojas {irine 50 m od I zone za{tite. U ovoj zoni zabranjeno je izvo|enje radova koji mogu uticati na promjenu prirodnog okruènja spomenika. Vlada Federacije je posebno du`na osigurati provo|enje sljede}ih mjera za{tite: zabrana eksploatacije kamena iz kamenoloma Miso~a na prostoru kamene grude na kojoj je smje{ten nacionalni spomenik,
odrediti tehni~ke uvjete za eksploataciju kamena, a koji ni na koji na~in ne}e ugroziti nacionalni spomenik i koji moraju sadràvati saglasnost nadle`ne slu`be za{tite, izvr{iti saniranje izmijenjenih geomehani~kih svojstava terena (nastalih eksploatacijom kamena), kojim }e se osigurati stati~ka stabilnost nacionalnog spomenika. IV
nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/02 i 27/02). II Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) du`na je osigurati pravne, nau~ne, tehni~ke, administrativne i finansijske mjere za za{titu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika. Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija) utvrdit }e tehni~ke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione plo~e sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o progla{enju dobra nacionalnim spomenikom. III U cilju trajne za{tite nacionalnog spomenika utvr|uje se sljede}e: I zona za{tite obuhvata k.~. 1040 i 1041 i dio je za{titne zone Starog grada Dubrovnika. U ovoj zoni provode se sljede}e mjere za{tite: dopu{teni su samo istraìva~ki i konzervatorsko-restauratorski radovi, uklju~uju}i i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadle`nog za prostorno ure|enje (u daljem tekstu: nadle`no ministarstvo) i stru~ni nadzor nadle`ne slu`be za{tite naslije|a na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nadle`na slu`ba za{tite); nije dopu{tena nikakva izgradnja, niti izvo|enje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu podru~ja, kao ni postavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura ~ija svrha nije isklju~ivo za{tita i prezentacija nacionalnog spomenika; zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada; zabranjen je saobra}aj motornih vozila kroz nekropolu; prostor nacionalnog spomenika bit }e otvoren i dostupan javnosti; prostor se moè koristiti u edukativne i kulturne svrhe.
Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke. V Svako, a posebno nadle`ni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i op}inske slu`be suzdràt }e se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu o{tetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu za{titu i rehabilitaciju. VI Ova odluka dostavit }e se Vladi Federacije, nadle`nom ministarstvu, nadle`noj slu`bi za{tite i op}inskom organu uprave nadle`nom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvr|enih u ta~. II - V ove odluke i nadle`nom op}inskom sudu radi upisa u zemlji{ne knjige. VII Sastavni dio ove odluke je obrazloènje sa prate}om dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba). VIII Prema ~lanu V stav 4. Aneksa 8. Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su kona~ne. IX Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavit }e se u "Slu`benom glasniku BiH" . Ovu odluku Komisija je donijela u sljede}em sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadìmuhamedovi}, Dubravko Lovrenovi}, Ljiljana [evo i Tina Wik. Broj 06-6-14/03-3 8. oktobra 2003.godine Sarajevo Predsjedavaju}a Komisije Amra Hadìmuhamedovi}, s. r.
II zona za{tite obuhvata pojas u {irini od 50 m od granica I zone za{tite. U ovoj zoni provode se sljede}e mjere za{tite: nije dopu{tena nova izgradnja; zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada; zabranjeno je obavljanje svih radova na infrastrukturi osim u izuzetnim slu~ajevima uz odobrenje nadle`nog ministarstva i stru~ni nadzor nadle`ne slu`be za{tite. IV Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke. V Svako, a posebno nadle`ni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i op}inske slu`be suzdràt }e se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu o{tetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu za{titu i rehabilitaciju. VI Ova odluka dostavit }e se Vladi Federacije, nadle`nom ministarstvu, nadle`noj slu`bi za{tite i op}inskom organu uprave nadle`nom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvr|enih u ta~. II - V ove odluke i nadle`nom op}inskom sudu radi upisa u zemlji{ne knjige.
372
ODLUKU
I Historijsko podru~je - Nekropola sa ste}cima u Kopo{i}u kod Ilija{a progla{ava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik). Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhvata k.~.1040 i 1041, lokalitet Zagrebljan, op}ina Ilija{, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere za{tite utvr|ene Zakonom o provedbi odluka Komisije za za{titu
Broj 43 - Strana 1060 VII
Ponedjeljak, 29. decembra 2003. III
Sastavni dio ove odluke je obrazloènje sa prate}om dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba). VIII Prema ~lanu V stav 4. Aneksa 8. Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su kona~ne. IX Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavit }e se u "Slu`benom glasniku BiH". Ovu odluku Komisija je donijela u sljede}em sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadìmuhamedovi}, Dubravko Lovrenovi}, Ljiljana [evo i Tina Wik. Broj 06-6-15/03-5 8. oktobra 2003.godine Sarajevo Predsjedavaju}a Komisije Amra Hadìmuhamedovi}, s. r.
U cilju trajne za{tite nacionalnog spomenika utvr|uje se sljede}e: I zona za{tite obuhvata k.~. 1/35, 1/36, 1/37 (stari predmjer, tj. dio k. ~.1 novog predmjera) na lokalitetu Grgurevo i k.~. 365/4 na lokalitetu Dvori, {to uklju~uje kompleks kraljevskog dvora. U ovoj zoni provode se sljede}e mjere za{tite: dopu{teni su samo istraìva~ki i konzervatorski radovi , uklju~uju}i i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadle`nog za prostorno ure|enje i stru~ni nadzor nadle`ne slu`be za{tite naslije|a na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, zabrana obavljanja svih radova koji bi mogli utjecati na izmjenu podru~ja, razaranje ostataka zidova dvora i odno{enje klesanog kamenja sa njih, nije dopu{teno odlaganja otpada, prostor spomenika bit }e otvoren i dostupan javnosti, prostor se moè koristiti u edukativne i kulturne svrhe.
373
II zona za{tite obuhvata prostor na lokaciji Dvori sa desne strane potoka Urve: k.~ 1, 5, isto~ni dio parcele k.~. 6 uz pristupni put, k.~. 186 i sjeverni dio parcele k.~. 187 uz pristupni put. U ovoj zoni provode se sljede}e mjere za{tite: osigurati pristup nacionalnom spomeniku putem izme|u ku}a na parceli k.~.1 i parcelama zapadno od puta k.~. 185, 186; osigurati pristup Gornjoj pala~i na adekvatan na~in, sru{iti strukture koje onemogu}uju pristup i ra{~istiti rastinje; nije dopu{tena nova izgradnja, a dopu{teni su radovi teku}eg odràvanja ili obnova u ratu sru{enih i o{te}enih objekata, uz po{tivanje uvjeta maksimalne spratnosti P+1 (6,5 m visine do krovnog vijenca), maksimalnih horizontalnih gabarita 12x10 m; nije dopu{teno izvo|enje radova, niti postavljanje privremenih ili stalnih struktura koje naru{avaju prirodni ambijent i zagra|uju vizure prema nacionalnom spomeniku; zabrana odlaganja svih vrsta otpada. IV Izno{enje dobara pokretnog naslije|a iz ta~ke I stav 3. ove odluke (u daljem tekstu: pokretna dobra) iz Bosne i Hercegovine nije dopu{teno. Izuzetno od odredbe stava 1. ove ta~ke, dopu{teno je privremeno izno{enje pokretnih dobara iz Bosne i Hercegovine radi prezentacije ili konzervacije, ukoliko se utvrdi da konzervatorske radove nije mogu}e izvr{iti u Bosni i Hercegovini. Odobrenje u smislu prethodnog stava daje Komisija, ukoliko nedvojbeno bude utvr|eno da to ni na koji na~in ne}e ugroziti pokretna dobra. Komisija u svom rje{enju o odobrenju privremenog izno{enja utvr|uje sve uvjete pod kojima se to izno{enje moè izvesti, rok za povrat u Bosnu i Hercegovinu, kao i zaduènja pojedinih organa i institucija na osiguranju tih uvjeta i o tome obavje{tava Vladu Federacije, nadle`nu slu`bu sigurnosti, carinsku slu`bu Bosne i Hercgovine i javnost
ODLUKU
I Arheolo{ko podru~je - Vladarski dvor iz 14. i 15. stolje}a u Kraljevoj Sutjesci, op}ina Kakanj, progla{ava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik). Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhvata k.~. 1/35, 1/36, 1/37 na lokalitetu Grgurevo, k.o. Sutjeska i k.~. 365/4 na lokalitetu Dvori, k.o Kraljeva Sutjeska, op}ina Kakanj, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Nacionalni spomenik ~ini kompleks kraljevskog dvora na lokalitetu Grgurevo i lokalitetu Dvori i pokretno naslije|e prona|eno na arheolo{kom podru~ju koje se nalazi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, a koje je popisano u inventarnim knjigama nalaza muzeja. Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere za{tite utvr|ene Zakonom o provedbi odluka Komisije za za{titu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/02 i 27/02). II Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) du`na je osigurati pravne, nau~ne, tehni~ke, administrativne i finansijske mjere za za{titu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika. Vlada Federacije du`na je osigurati sredstva za izradu i provedbu potrebne tehni~ke dokumentacije za za{titu nacionalnog spomenika. Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija) utvrdit }e tehni~ke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione plo~e sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o progla{enju dobra nacionalnim spomenikom.
Ponedjeljak, 29. decembra 2003. V
Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke. VI Svako, a posebno nadle`ni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i op}inske slu`be suzdràt }e se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu o{tetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu za{titu i rehabilitaciju. VII Ova odluka dostavit }e se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadle`nom za prostorno ure|enje, nadle`noj slu`bi za{tite naslije|a na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i op}inskom organu uprave nadle`nom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvr|enih u ta~. II - VI ove odluke i nadle`nom op}inskom sudu radi upisa u zemlji{ne knjige. VIII Sastavni dio ove odluke je obrazloènje sa prate}om dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba). IX Prema ~lanu V stav 4. Aneksa 8. Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su kona~ne. X Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavit }e se u "Slu`benom glasniku BiH" . Ovu odluku Komisija je donijela u sljede}em sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadìmuhamedovi}, Dubravko Lovrenovi}, Ljiljana [evo i Tina Wik. Broj 06-6-42/03-3 8. oktobra 2003.godine Sarajevo Predsjedavaju}a Komisije Amra Hadìmuhamedovi}, s. r.
administrativne i finansijske mjere za za{titu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnoga spomenika. Vlada Federacije du`na je osigurati sredstva za izradu i provedbu potrebne tehni~ke dokumentacije za rehabilitaciju nacionalnoga spomenika. Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija) utvrdit }e tehni~ke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione plo~e sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o progla{enju dobra nacionalnim spomenikom. III I zona za{tite obuhvata objekat mosta. U ovoj zoni potrebno je osigurati provedbu sljede}ih mjera za{tite: nije dopu{tena nova izgradnja, a mogu}a je sanacija, restauracija i rehabilitacija mosta uz odobrenje federalnog ministarstva nadle`nog za prostorno ure|enje (u daljem tekstu: nadle`no ministarstvo) i stru~ni nadzor nadle`ne slu`be za{tite naslije|a na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nadle`na slu`ba za{tite); u sklopu projekta rehabilitacije mosta bit }e kori{tene metode konzervacije, restauracije, konstruktivne sanacije i konsolidacije stupova mosta, uz mogu}u rekonstrukciju nedostaju}ih dijelova mosta, a na osnovu dokumentacije o izvornom obliku koja je sastavni dio ove odluke; izvr{iti nau~no - istraìva~ke radove na mostu u cilju sagledavanja o{te}enja i izrade cjelovitog programa sanacije objekta. Istraìva~ki radovi }e obuhvatiti i ispitivanje dna rijeke u profilu mosta i ispitivanja postoje}eg stanja stupova (dijelova konstrukcije stupova mosta koji se nalaze iznad i ispod nivoa rijeke); na osnovu dobijenih rezultata prethodnih istraìvanja izraditi projekat rekonstrukcije mosta sa ciljem vra}anja u izvorno stanje, u {to je mogu}e ve}oj mjeri; projekat rekonstrukcije mosta mora osigurati upotrebu originalnih gra|evinskih materijala, tradicionalnih veznih elemenata i primjenu istih tehnolo{kih pristupa u najve}oj mogu}oj mjeri. Projekat rekonstrukcije mora sadràvati i detaljna uputstva za obradu kamena: projekat skele za zidanje svodova, projekat tehnologije izvo|enja mosta (posebno za dio svodova); izbor majdana i uputstva za va|enje i obradu kamena odnosno za potrebna prethodna laboratorijska ispitivanja kamena; sve primijenjene metode i stepeni intervencije trebaju biti ~itljivi; zabrana nove izgradnje, ru{enja, prepravljanja, dozi|ivanja i ostalih gra|evinskih radnji, osim radova rehabilitacije, konzervacije i prezentacije objekata, uz projekat odobren od strane nadle`nog ministarstva i stru~ni nadzor nadle`ne slu`be za{tite; prilikom rehabilitacije i adaptacije objekata obavezno sa~uvati ili vratiti izvorni izgled objekata (horizontalne i vertikalne gabarite, broj, veli~ina i raspored otvora, arhitektonske detalje i boje, oblik i nagib krova - kosi krovovi, drvena konstrukcija, maksimalnog nagiba 30o, koristiti izvorne materijale (kamen i bijelo bojeni malterisani zid od opeke za zidanje, kamene plo~e ili svijetlosivi crijep za krovni pokriva~) i primjenjivati izvorne metode obrade materijala i vezne elemente, i njihove ugradnje, u {to je mogu}e ve}oj mjeri. Svi primijenjeni metodi i stepeni intervencije trebaju biti ~itljivi;
374
Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika, na osnovu ~lana V stav 4. Aneksa 8. Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i ~lana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za o~uvanje nacionalnih spomenika, na sjednici odrànoj od 1. do 7. jula 2003.godine, donijela je
ODLUKU
I Historijska gra|evina - ostaci Starog kamenog mosta u Konjicu progla{ava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik). Nacionalni spomenik se nalazi na k.~. 1624/1 i 2116/1, k.o. Konjic i Konjic II, op}ina Konjic, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere za{tite i rehabilitacije utvr|ene Zakonom o provedbi odluka Komisije za za{titu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/02 i 27/02). II Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) du`na je osigurati pravne, nau~ne, tehni~ke,
SLU@BENI GLASNIK BiH Ljubu{ki, Federacija Hercegovina.
Ponedjeljak, 29. decembra 2003. Bosne i Hercegovine, Bosna i
izraditi projekat ure|enja prilaza mostu i neposredne okoline mosta - obale Neretve; zabrana saobra}aja motornih vozila preko mosta; zabrana obavljanja svih radova na infrastrukturi osim u iznimnim slu~ajevima uz odobrenje nadle`nog ministarstva i stru~ni nadzor nadle`ne slu`be za{tite; zabrana odlaganja svih vrsta otpada. IV
Nacionalni spomenik ~ini Arheolo{ko podru~je lokaliteta Gra~ine sa anti~kim vojnim logorom i pokretno naslije|e prona|eno na arheolo{kom podru~ju koje se nalazi u zbirkama Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Muzeju Hercegovine u Mostaru i Muzeju u Franjeva~kom samostanu u Humcu, a koji su popisani u inventarnim knjigama nalaza muzeja. Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere za{tite i rehabilitacije utvr|ene Zakonom o provedbi odluka Komisije za za{titu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/02 i 27/02.). II Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) du`na je osigurati pravne, nau~ne, tehni~ke, administrativne i finansijske mjere za za{titu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika. Vlada Federacije du`na je osigurati sredstva za izradu i provedbu potrebne tehni~ke dokumentacije za rehabilitaciju nacionalnog spomenika. Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija) utvrdit }e tehni~ke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione plo~e sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o progla{enju dobra nacionalnim spomenikom. III U cilju trajne za{tite nacionalnog spomenika utvr|uje se sljede}e: I zona za{tite obuhvata k.~. 2268, 2269, 2270, 2274, 2275, 2276, 2284, 2285, 2286 2290,2291, naziv parcele Gra~ine, {to uklju~uje lokalitet Gra~ine sa arheolo{kim ostacima rimskog logora. U ovoj zoni provode se sljede}e mjere za{tite: dopu{teni su samo istraìva~ki i konzervatorsko-restauratorski radovi , uklju~uju}i i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadle`nog za prostorno ure|enje i stru~ni nadzor nadle`ne slu`be za{tite naslije|a na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu: nadle`na slu`ba za{tite); zabranjeno je izvo|enje bilo kakvih radova koji bi mogli utjecati na izmjenu podru~ja i uni{tavanje arheolo{kog sloja do provo|enja arheolo{kih istraìvanja; nije dopu{teno odlaganja otpada; prostor nacionalnog spomenika bit }e otvoren i dostupan javnosti; prostor nacionalnog spomenika moè se koristiti u edukativne i kulturne svrhe.
Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke. V Svako, a posebice nadle`ni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i op}inske slu`be suzdràt }e se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu o{tetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu za{titu i rehabilitaciju. VI Ova odluka dostavit }e se Vladi Federacije, nadle`nom ministarstvu, nadle`noj slu`bi za{tite i op}inskom organu uprave nadle`nom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvr|enih u ta~. II - V ove odluke i nadle`nom op}inskome sudu radi upisa u zemlji{ne knjige. VII Sastavni dio ove odluke je obrazloènje sa prate}om dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba). VIII Prema ~lanu V stav 4. Aneksa 8. Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su kona~ne. IX Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavit }e se u "Slu`benom glasniku BiH". Ovu odluku Komisija je donijela u sljede}em sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadìmuhamedovi}, Dubravko Lovrenovi}, Ljiljana [evo i Tina Wik. Broj 08.1-6-5/03-4 2. jula 2003.godine Sarajevo Predsjedavaju}a Komisije Amra Hadìmuhamedovi}, s. r.
375
Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika, na osnovu ~lana V stav 4. Aneksa 8. Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i ~lana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za o~uvanje nacionalnih spomenika, na sjednici odrànoj od 7. do 11. oktobra 2003. godine, donijela je -
ODLUKU
I Arheolo{ko podru~je - anti~ki vojni logor na Gra~inama u Humcu, op}ina Ljubu{ki progla{ava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik). Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhvata k.~.2268, 2269, 2270, 2274, 2275, 2276, 2284, 2285, 2286, 2290, 2291, naziv parcele Gra~ine, k.o. Humac, op}ina
II zona za{tite obuhvata k. ~. 2263, 2264, 2265, 2266, 2267, 2271, 2272, 2273, 2276, 2277, 2278, 2279, 2279, 2280, 2281, 2282, 2283, 2287, 2288, 2289, 2292, 2293, 2294, 2295, 2301, 2302, 2303, 2304, 2305, 2306, 2307, 2308, 2309, 2310. U ovoj zoni provode se sljede}e mjere za{tite: nije dopu{teno izvo|enje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu podru~ja i uni{tavanje arheolo{kog sloja do provo|enja arheolo{kih istraìvanja;
nije dopu{tena nova izgradnja, a dopu{teni su radovi na obnovi objekata koji su postojali prije 1992. godine, uz po{tivanje uvjeta maksimalne spratnosti P+1 (6,5 m visine do krovnog vijenca).
Ovu odluku Komisija je donijela u sljede}em sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadìmuhamedovi}, Dubravko Lovrenovi}, Ljiljana [evo i Tina Wik. Broj 06-6-975/03-2 8. oktobra 2003.godine Sarajevo Predsjedavaju}a Komisije Amra Hadìmuhamedovi}, s. r.
III zona za{tite obuhvata parcele koje grani~e sa II za{titnom zonom izme|u saobra}ajnica koje ome|uju lokalitet. U ovoj zoni dopu{tena je obnova objekata koji su postojali prije 1992. godine, i izgradnja novih objekata uz po{tivanje uvjeta maksimalne spratnosti P+1 (6,5 m visine do krovnog vijenca). Ukoliko se pri gra|evinskim i drugim radovima nai|e na pokretne predmete ili nepokretne ostatke koji upu}uju na arheolo{ki sloj, potrebno je odmah o tome obavijestiti nadle`nu slu`bu za{tite i obustaviti poduzete radove dok se ne provedu arheolo{ka istraìvanja. IV Izno{enje dobara pokretnog naslije|a iz ta~ke I stav 3. ove odluke (u daljem tekstu: pokretna dobra) iz Bosne i Hercegovine nije dopu{teno. Izuzetno od odredbe stava 1. ove ta~ke, dopu{teno je privremeno izno{enje pokretnih dobara iz Bosne i Hercegovine radi prezentacije ili konzervacije, ukoliko se utvrdi da konzervatorske radove nije mogu}e izvr{iti u Bosni i Hercegovini. Odobrenje u smislu prethodnog stava daje Komisija, ukoliko nedvojbeno bude utvr|eno da to ni na koji na~in ne}e ugroziti pokretna dobra. Komisija u svom rje{enju o odobrenju privremenog izno{enja utvr|uje sve uvjete pod kojima se to izno{enje moè izvesti, rok za povrat u Bosnu i Hercegovinu, kao i zaduènje pojedinih organa i institucija na osiguranju tih uvjeta i o tome obavje{tava Vladu Federacije, nadle`nu slu`bu sigurnosti, carinsku slu`bu Bosne i Hercegovine i javnost. V Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke. VI Svako, a posebno nadle`ni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i op}inske slu`be suzdràt }e se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu o{tetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu za{titu i rehabilitaciju. VII Ova odluka dostavit }e se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadle`nom za prostorno ure|enje, nadle`noj slu`bi za{tite i op}inskom organu uprave nadle`nom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvr|enih u ta~. II VI ove odluke i nadle`nom op}inskom sudu radi upisa u zemlji{ne knjige. VIII Sastavni dio ove odluke je obrazloènje sa prate}om dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba). IX Prema ~lanu V stav 4. Aneksa 8. Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su kona~ne. X Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavit }e se u "Slu`benom glasniku BiH" .
376
ODLUKU
I Graditeljska cjelina - Stari grad Ljubu{ki u Ljubu{kom progla{ava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik). Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhvata k.~. 2668 (stari predmjer 71/102), k.~. 2669 (71/34 stari predmjer), k.o. Ljubu{ki, op}ina Ljubu{ki, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Nacionalni spomenik ~ini Stari grad Ljubu{ki, dàmija i Mezarje "Hasan u docima". Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere za{tite utvr|ene Zakonom o provedbi odluka Komisije za za{titu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/02 i 27/02). II Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) du`na je osigurati pravne, nau~ne, tehni~ke, administrativne i finansijske mjere za za{titu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika. Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija) utvrdit }e tehni~ke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione plo~e sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o progla{enju dobra nacionalnim spomenikom. III U cilju trajne za{tite nacionalnog spomenika utvr|uje se sljede}e: I zona za{tite obuhvata prostor definiran u ta~ki I stav 2. ove odluke. U ovoj zoni provode se sljede}e mjere za{tite: dopu{teni su samo istraìva~ki i konzervatorsko-restauratorski radovi, uklju~uju}i i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadle`nog za prostorno ure|enje i stru~ni nadzor nadle`ne slu`be za{tite naslije|a na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, nije dopu{tena nikakva izgradnja, sje~a {ume, niti izvo|enje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu podru~ja, kao ni postavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura ~ija svrha nije isklju~ivo za{tita i prezentacija nacionalnog spomenika, nije dopu{teno razaranje ru{evina i odno{enje klesanog kamenja sa njih,
Ponedjeljak, 29. decembra 2003. VIII
zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada, prostor spomenika bit }e otvoren i dostupan javnosti, prostor se moè koristiti u edukativne i kulturne svrhe.
Prema ~lanu V stav 4. Aneksa 8. Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su kona~ne. IX Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavit }e se u "Slu`benom glasniku BiH". Ovu odluku Komisija je donijela u sljede}em sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadìmuhamedovi}, Dubravko Lovrenovi}, Ljiljana [evo i Tina Wik. Broj 06-6-976/03-2 8. oktobra 2003.godine Sarajevo Predsjedavaju}a Komisije Amra Hadìmuhamedovi}, s. r.
Posebno treba osigurati provo|enje sljede}ih mjera: Stari grad Ljubu{ki ~i{}enje zidova od rastinja koje predstavlja opasnost za strukturu spomenika, konzervaciju postoje}eg stanja bedema i kula starog grada, izvr{iti konstruktivnu sanaciju i konsolidaciju o{te}enih zidova, kruni{ta kula i bedema, svi obru{eni kameni fragmenti zidova biti }e registrirani, snimljeni i ponovno ugra|eni na izvorno mjesto, fragmente koji se zbog visokog stepena o{te}enja ne mogu ugraditi, na odgovaraju}i na~in prezentirati u sklopu graditeljske cjeline. izvr{iti ras~i{}avanje unutra{njosti objekta dàmije, izvr{iti konzervaciju postoje}eg stanja zidova, sanirati ni{ane u mezarju.
377
Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika, na osnovu ~lana 33. Poslovnika o radu Komisije za o~uvanje nacionalnih spomenika ("Slu`beni glasnik BiH", br. 4/03 i 33/03), a u vezi sa ~lanom V stav 3. Aneksa 8. Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, na 11. sjednici odrànoj od 6. do 11. decembra 2003. godine, donijela je
Dàmija i mezarje -
ODLUKU
I Za dobra kulturno-historijskog naslije|a uvr{tena na Spisak dobara koji je sastavni dio ove odluke, produàva se reìm za{tite iz ~lana V stav 3. Aneksa 8. Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Reìm za{tite u smislu prethodnog stava produàva se do dono{enja kona~ne odluke Komisije za o~uvanje nacionalnih spomenika o progla{enju predloènog dobra nacionalnim spomenikom, a najduè za period od godinu dana, po~ev od dana isteka roka od jedne godine od dana podno{enja peticije za progla{enje dobra Komisiji za o~uvanje nacionalnih spomenika. II Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavit }e se u "Slu`benom glasniku BiH" . Obrazloènje Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika primila je, u periodu od marta 2002. do 30. novembra 2003. godine, preko 900 peticija (prijedloga) za progla{enje kulturno-historijskih dobara nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. S obzirom na veliki broj peticija, Komisija nije mogla ispo{tovati rok utvr|en u ~lanu 39. stav 2. Poslovnika o radu Komisije, prema kojem se peticija treba rije{iti najkasnije u roku od godinu dana od dana njenog podno{enja. Postupak razmatranja peticija oteàvala je i ~injenica da uz veliki broj zahtjeva nije bila dostavljena potrebna dokumentacija o predloènom dobru (podaci o vlasni{tvu, lokaciji, sada{njem stanju i dr.). Prema odredbi ~lana V. stav 3. Aneksa 8. Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i ~lana 38. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za o~uvanje nacionalnih spomenika, do dono{enja kona~ne odluke Komisije, a najduè u periodu od godinu dana od dana podno{enja peticije, sve strane du`ne su da se suzdrè od poduzimanja bilo kakvih aktivnosti koje mogu o{tetiti predloèno dobro. S obzirom da je za pripremu svake pojedina~ne odluke o progla{enju dobra nacionalnim spomenikom potrebno provesti iscrpno istraìvanje postoje}e arhivske, arhitektonske, historijske i druge gra|e o predloènom dobru, te s obzirom da bi ukidanje reìma za{tite za pojedine spomenike zna~ilo i
II zona za{tite obuhvata okolne parcele 2670, 2671, 2639 i to njihov dio 100 m udaljen od I zone za{tite. U ovoj zoni provode se sljede}e mjere za{tite: dopu{tena je obnova stambenih objekata koji su postojali prije 1992. godine, i izgradnja novih uz po{tivanje uvjeta maksimalne spratnosti P+1 (6,5 m visine do krovnog vijenca), maksimalnih horizontalnih gabarita 12x10 m, nije dopu{teno vr{enje bilo kakvih radova koji naru{avaju prirodni ambijent i graditeljsku cjelinu, razno{enje ru{evina kamenih objekata, odlaganje otpada, kao ni postavljanje privremenih ili stalnih struktura koje zagra|uju vizure prema nacionalnom spomeniku. IV Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke. V Svako, a posebno nadle`ni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i op}inske slu`be suzdràt }e se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu o{tetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu za{titu i rehabilitaciju. VI Ova odluka dostavit }e se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadle`nom za prostorno ure|enje, nadle`noj slu`bi za{tite naslije|a na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i op}inskom organu uprave nadle`nom za poslove urbanizma i katastra radi provedbe mjera utvr|enih u ta~. II - V ove odluke i nadle`nom op}inskom sudu radi upisa u zemlji{ne knjige. VII Sastavni dio ove odluke je obrazloènje sa prate}om dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).

36. Jevrejsko groblje u Mostaru 37. Kompleks Kostajni~ke tvr|ave (tvr|ava Karaula, tvr|ava Drenovac, tvr|ava Sokol i tvr|ava Kastel) 38. Kostajni~ka vije}nica

16.12.2004 16.12.2004 16.12.2004 18.12.2004 18.12.2004 18.12.2004 18.12.2004 27.12.2004 27.12.2004 27.12.2004 31.12.2004 31.12.2004 31.12.2004 31.12.2004 31.12.2004 31.12.2004 31.12.2004 31.12.2004 31.12.2004
njihovo uni{tenje, Komisija je zaklju~ila da je za dobra navedena u priloènom Spisku neophodno produìti reìm za{tite do dono{enja kona~ne odluke Komisije, a najduè za period od godinu dana od isteka prethodnog roka. Broj 01.3-6-1041/03-12 11. decembra 2003.godine Sarajevo Predsjedavaju}a Komisije Ljiljana [evo, s. r.
39. Srednjevjekovni dvorac, kasnije stara dàmija u Gra~anici 40. Osman kapetanova medresa u Gra~anici 41. Ahmet pa{ina dàmija sa haremom u Gra~anici 42. Konak - nekada{nja gradska vije}nica u Gra~anici 43. Prva {kolska zgrada u Jelahu 44. Stara {kola u Te{nju 45. Mekteb u Te{nju
SPISAK KULTURNO-HISTORIJSKIH DOBARA

ZA KOJA SE PRODU@AVA RE@IM ZA[TITE IZ ^LANA V STAV 3. ANEKSA 8. OP]EG OKVIRNOG SPORAZUMA ZA MIR U BOSNI I HERCEGOVINI
Naziv dobra Datum do kojeg se produàva reìm za{tite 14.03.2004 22.04.2004 01.08.2004 01.08.2004 01.08.2004 01.08.2004 01.08.2004 01.08.2004 01.08.2004 01.08.2004 01.08.2004 01.08.2004 01.08.2004 01.08.2004 01.08.2004 01.08.2004 01.08.2004 01.08.2004 01.08.2004 01.08.2004 01.08.2004 01.08.2004 01.08.2004 01.08.2004 01.08.2004 25.10.2004 11.11.2004 11.11.2004 11.12.2004 11.12.2004 11.12.2004 11.12.2004 11.12.2004 11.12.2004 16.12.2004
46. Stara osnovna {kola u Pelagi}evu 47. Dàmija Sukijja (Hise~ka dàmija) u (Bosanskoj) Gradi{ci 48. Sultan dàmija u (Bosanskoj) Gradi{ci 49. Dàmija Sokol u (Bosanskoj) Gradi{ci 50. Dàmija Azizija u (Bosanskoj) Gradi{ci 51. Dàmija Koba{ka (Hudar efendije dàmija) u (Bosanskoj) Gradi{ci 52. Dàmija Obradova~ka (Selmijja dàmija) u (Bosanskoj) Gradi{ci 53. Rovinjska dàmija u (Bosanskoj) Gradi{ci 54. îkulska dàmija u (Bosanskoj) Gradi{ci
1. Opija~eva ku}a u Stocu 2. Kostajni~ka tvr|ava 3. Stara ~ar{ija u Banjoj Luci 4. Banje u Gornjem [eheru u Banjoj Luci 5. Puhulum dàmija u Kozarskoj (Bosanskoj) Dubici 6. âr{ijska dàmija u Kozarskoj (Bosanskoj) Dubici 7. Medresa - Mejtef u Kozarskoj (Bosanskoj) Dubici 8. Sultan dàmija - Orahova u (Bosanskoj) Gradi{ki 9. Sukija dàmija u gradu u (Bosanskoj) Gradi{ki 10. Azizija dàmija - Orahova u (Bosanskoj) Gradi{ki 11. Sokol dàmija - Orahova u (Bosanskoj) Gradi{ki 12. Gazi Hudarefendije dàmija u Bosanskom Koba{u u (Bosanskoj) Gradi{ki 13. âr{ijska dàmija u Derventi 14. Gornja~ka dàmija u Derventi 15. Sultanova - Carska dàmija u Kotor Varo{i 16. Kotorska dàmija u Kotor Varo{i 17. Turbe u Kotoru u Kotor Varo{i 18. Dàmija u Vrani}u u Kotor Varo{i 19. Stara dàmija u Ve~i}ima u Kotor Varo{i 20. Dàmija na Starom Gradu u Klju~u 21. Poru{eno turbe na izvoru Sanice u Klju~u 22. Kaburistan na Sitnici u Klju~u 23. Turbeta na Gradu i u Gradu u Klju~u 24. \erzelezovo turbe u Mrkonji} Gradu 25. Dàmija u Li{nji sa dva turbeta u Prnjavoru 26. Obiteljska ku}a @ivkovi}a u Ora{ju 27. Osnovna {kola "15. april" Doboj u Kaknju 28. Srpska pravoslavna crkva Bilje{evo u Kaknju 29. Dàmija Husein kapetana u Klju~u - Gacko 30. Dàmija u Kazancima - Gacko 31. Dàmija u Avtovcu - Gacko 32. Dàmija Mehmed Spahije Zvizdi}a u Klju~u - Gacko 33. Dàmija u Kuli - Gacko 34. Dàmija u Gra~anici - Gacko 35. Deli Muratovo turbe u Bosanskom Petrovcu
USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE

Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu ~lana VI/3. b) Ustava Bosne i Hercegovine i ~l. 54. i 60. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - pre~i{}eni tekst ("Slu`beni glasnik BiH", br. 24/99, 26/01 i 6/02), na sjednici odrànoj 24. oktobra 2003. godine, donio je
ODLUKU
Odbija se kao neosnovana apelacija R. R., iz Banje Luke, podnesena protiv presude Vrhovnog suda Republike Srpske broj Rev-163/00 od 22. novembra 2000. godine. Odluku objaviti u "Slu`benom glasniku BiH", "Slu`benim novinama Federacije BiH" i "Slu`benom glasniku Republike Srpske". OBRAZLO@ENJE I - Uvod 1. R. R. (u daljem tekstu: apelant), iz Banje Luke, podnio je 7. maja 2001. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljem tekstu: Vrhovni sud) broj Rev-163/00 od 22. novembra 2000. godine.
II - Postupak pred Ustavnim sudom 2. U skladu sa ~lanom 16. stav 2. Poslovnika Ustavnog suda, Ustavni sud je zatraìo 14. maja 2001. godine od Vrhovnog suda odgovor na apelaciju, a od Osnovnog suda u Banjoj Luci i Vrhovnog suda sudski spis u ovom predmetu. U skladu sa ~lanom 19. stav 2. Poslovnika Ustavnog suda od apelanta je zatraèno da apelaciju dopuni. Dopuna apelacije dostavljena je Ustavnom sudu 11. juna 2001. godine.
3.
Broj 43 - Strana 1066 4. 5.
Vrhovni sud nije dostavio odgovor na apelaciju ni nakon ponovnog traènja. S obzirom da, prema ~lanu 16. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda, nedostavljanje odgovora na apelaciju ne uti~e na tok postupka pred Ustavnim sudom, Ustavni sud je predmet razmotrio na osnovu navoda u apelaciji i sudskih spisa. înjenice predmeta, koje proizilaze iz navoda apelanta i dokumenata predo~enih Ustavnom sudu, mogu se sumirati na slijede}i na~in. Apelant je bio radnik Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpske, raspore|en na poslove i zadatke {efa deùrne slu`be u PS za OBL Banja Luka. Rje{enjem ovog ministarstva, broj 06/3-126-944 od 28. aprila 1998. godine, apelantu je na osnovu ~lana 97. Zakona o unutra{njim poslovima ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 16/95) utvr|en prestanak radnog odnosa sa 31. majem 1998. godine, s pravom na starosnu penziju. Apelant je blagovremeno uloìo prigovor na navedeno rje{enje. Rje{avaju}i po prigovoru, ministar unutra{njih poslova Republike Srpske donio je Rje{enje broj 06/3-126-944 od 23. decembra 1988. godine, kojim je apelantov prigovor odbijen kao neosnovan. Prije kona~nosti rje{enja o prestanku radnog odnosa apelantu, prestao je sa vaènjem Zakon o unutra{njim poslovima ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 16/95), na osnovu kojeg je doneseno prvostepeno rje{enje. U vrijeme roka za prigovor i odlu~ivanja o apelantovom prigovoru protiv prvostepenog rje{enja stupio je na snagu novi Zakon o unutra{njim poslovima ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 21/98), koji na druga~iji na~in reguli{e prestanak radnog odnosa radnika Ministarstva unutra{njih poslova.
III - înjeni~no stanje 6.
11. Na osnovu presude Vrhovnog suda broj Rev-163/00 od 22. novembra 2000. godine, Ministarstvo unutra{njih poslova Republike Srpske donijelo je rje{enje o prestanku radnog odnosa apelanta, broj 03/1-2-126-193/01 od 27. marta 2001. godine, na koje je apelant blagovremeno uloìo prigovor. Na osnovu akta Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpske, broj 05/02-126-193/01 od 21. aprila 2003. godine, utvr|eno je da je ovaj organ apelantov prigovor odbio kao neosnovan novim rje{enjem, broj 03/1-2-126-193/01 od 7. juna 2001. godine, pozivaju}i se na navedenu presudu Vrhovnog suda. IV - Relevantni propisi 12. Prema odredbi ~lana 97. stav 1. Zakona o unutra{njim poslovima ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 16/95), koji je primjenjivan u vrijeme dono{enja prvostepenog rje{enja, "radniku Ministarstva unutra{njih poslova, koji ima najmanje 20 godina penzijskog staà, od ~ega najmanje 10 godina efektivno provedenih na poslovima na kojim se sta` osiguranja ra~una sa uve}anim trajanjem, kada to interes slu`be zahtijeva, moè i bez njegovog pristanka prestati radni odnos sa pravom na starosnu penziju i prije ispunjavanja op}ih uvjeta za sticanje starosne penzije." V - Apelacija a) Navodi iz apelacije 13. Apelant se àli na presudu Vrhovnog suda broj Rev-163/00 od 22. novembra 2000. godine i smatra da su tom presudom povrije|ena njegova prava iz ~lana II/3. Ustava Bosne i Hercegovine, ne navode}i konkretno koja ustavna prava su mu povrije|ena. Apelant, ni nakon zahtjeva za dopunu apelacije, nije precizirao koja prava iz ~lana II/3. Ustava Bosne i Hercegovine su mu povrije|ena osporenom presudom Vrhovnog suda. Apelant, prema sadrìni apelacije i dokumenata predo~enih Ustavnom sudu, u stvari, smatra da je osporena presuda Vrhovnog suda nezakonita jer je u suprotnosti sa na~elom jednakosti gra|ana pred zakonom, odnosno na~elom ravnopravnosti strana u sporu i na~elom kontradiktornosti postupka koji su sadràni u pravu na pravi~no i javno su|enje prilikom utvr|ivanja prava i du`nosti pojedinaca gra|anske prirode iz ~lana 6. Evropske konvencije za za{titu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: Evropska konvencija). Apelant navodi i to da je osporena presuda Vrhovnog suda u suprotnosti i sa na~elom pravne sigurnosti. Apelant predlaè da se apelacija usvoji, ukine presuda Vrhovnog suda broj Rev-163/00 do 22. novembra 2000. godine i potvrdi presuda Okru`nog suda u Banjoj Luci, broj @-133/99 od 25. januara 2000. godine. b) Odgovor na apelaciju 14. Vrhovni sud nije dostavio odgovor na apelaciju. VI - Dopustivost 15. ^lan VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, glasi: "Ustavni sud tako|er ima apelacionu nadle`nost u pitanjima koja su sadràna u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini." ^lan 11. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda, glasi: "Sud moè razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude koja se njome pobija iscrpljeni svi pravni lijekovi mogu}i po zakonima entiteta i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem pravnom lijeku koji je koristio".
7.
Osnovni sud u Banjoj Luci je, djelimi~nom presudom broj Rs-22/99 od 18. maja 1999. godine, rje{avaju}i o pravnoj stvari tuìtelja - apelanta protiv tuène Republike Srpske Ministarstvo unutra{njih poslova, radi poni{tenja rje{enja o prestanku radnog odnosa, poni{tio rje{enje tuène Republike Srpske - Ministarstvo unutra{njih poslova, broj 06/3-126-944 od 28. aprila 1980. godine i 23. decembra 1998. godine, kao nezakonito i naloìo tuènoj da apelanta vrati u radni odnos na poslove koji odgovaraju njegovoj stru~noj spremi, radnom iskustvu i potrebama slu`be, sve u roku od osam dana od dana pravosna`nosti presude, pod prijetnjom prinudnog izvr{enja i da }e o ostalom dijelu tu`benog zahtjeva odlu~iti po pravosna`nosti ove presude. Odlu~uju}i o àlbi tuène Republike Srpske - Ministarstvo unutra{njih poslova, protiv djelimi~ne presude Osnovnog suda u Banjoj Luci broj Rs-22/99 od 18. maja 1999. godine, Okru`ni sud u Banjoj Luci je presudom broj @-133/99 od 25. januara 2000. godine odbio àlbu tuène i potvrdio djelimi~nu presudu Osnovnog suda u Banjoj Luci broj Rs-22/99 od 18. maja 1999. godine. Na osnovu pravosna`ne presude Osnovnog suda u Banjoj Luci, broj Rs-22/99 od 18. maja 1999. godine, apelant je vra}en u radni donos u Ministarstvo unutra{njih poslova Republike Srpske i raspore|en na poslove i zadatke inspektora za op}i kriminalitet u odjelu kriminalisti~ke policije CJB Han Pijesak, CJB Zvornik, po~ev od 3. aprila 2000. godine.
8.
9.
10. Vrhovni sud, presudom Rev-163/00 od 22. novembra 2000. godine, odlu~uju}i o reviziji tuène Republike Srpske Ministarstvo unutra{njih poslova protiv presude Okru`nog suda u Banjoj Luci broj @-133/99 od 25. januara 2000. godine, radi poni{tenja rje{enja o pestanku radnog odnosa, reviziju je uvaìo, a obje nièstepene presude preina~io i to tako {to je apelanta odbio sa tu`benim zahtjevom.
16. U konkretnom predmetu Vrhovni sud je donio osporenu presudu odlu~uju}i o reviziji tuène Republike Srpske Ministarstvo unutra{njih poslova Banja Luka, protiv presude Okru`nog suda u Banjoj Luci, broj @-133/99 od 25. januara 2000. godine. Kako je osporena presuda donesena povodom vanrednog pravnog lijeka to, prema odredbama ~l. 309. do 325. vaè}eg Zakona o parni~nom postupku, zna~i da su protiv ove presude iscrpljeni pravni lijekovi u smislu zna~enja ~lana 11. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda. 17. Prema navodima u apelaciji i dokumentima predo~enim Ustavnom sudu, utvr|eno je da je raniji punomo}nik apelanta, advokat B. M., odnosno lice zaposleno u njegovoj advokatskoj kancelariji, primio presudu Vrhovnog suda broj Rev-163/00 od 22. novembra 2000. godine 5. marta 2001. godine. Tako|er je utvr|eno da je apelacija 30. aprila 2001. godine predata po{ti 78101 u Banjoj Luci, pod prijemnim brojem 1373. Apelacija je primljena u Ustavnom sudu 7. maja 2001. godine. 18. Slijedi, s obzirom na navedeno, da je apelacija Ustavnom sudu podnesena unutar roka od 60 dana predvi|enog ~lanom 11. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda. 19. Apelacija je, s obzirom na navedeno, dopustiva. VII - Meritum 20. Apelant osporava presudu Vrhovnog suda broj Rev-163/00 od 22. novembra 2000. godine, smatraju}i je nezakonitom zato {to je Vrhovni sud reviziju tuène Republike Srpske Ministarstvo unutra{njih poslova, uvaìo obje nièstepene presude, preina~io i odbio njegov tu`beni zahtjev. Prilikom dono{enja navedene presude Vrhovni sud je, po mi{ljenju apelanta, donio presudu suprotno odredbama pozitivnih zakonskih propisa Republike Srpske, pa je ova presuda Vrhovnog suda nezakonita. Konkretno, apelant se àli da je Vrhovni sud zanemario ~injenicu da je on sporno rje{enje Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpske broj 06/3-126-944/08 od 28. aprila 1998. godine i 23. decembra 1998. godine o prestanku radnog odnosa, primio 2. jula 1998. godine, da je blagovremeno uloìo prigovor Ministarstvu unutra{njih poslova na navedeno rje{enje, da je u prigovoru naveo ~injenice o tome da je 1. jula 1998. godine stupio na snagu novi Zakon o unutra{njim poslovima ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 21/98), prema kojem se ministru unutra{njih poslova Republike Srpske uskra}uje pravo penzionisanja "u interesu slu`be", a za prijevremeno penzionisanje da je neophodna saglasnost radnika (~lan 55. stav 1. novog Zakona), i da je upozorio da se u postupku rje{avanja njegovog prigovora mora primijeniti novi zakon i vratiti ga na posao. Apelant se àli i na povredu postupka pred Vrhovnim sudom, koji u obrazloènju navedene osporene presude navodi da "odgovor na reviziju nije podnesen, niti se republi~ki javni tuìlac izjasnio o izjavljenoj reviziji", iako je on taj odgovor dostavio Vrhovnom sudu preko Osnovnog suda u Banjoj Luci 5. aprila 2000. godine i dopunu odgovora 2. juna 2000. godine. 21. Apelant nije konkretno naveo koja prava iz ~lana II/3. Ustava Bosne i Hercegovine su mu povrije|ena osporenom presudom Vrhovnog suda, iako je Ustavni sud to od njega 14. maja 2001. godine zatraìo zahtjevom za dopunu apelacije. Prema navodima u apelaciji i dokumentima koji su predo~eni Ustavnom sudu, proizilazi da se apelant àli na povredu prava na pravi~no su|enje iz ~lana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije. 22. Ustavni sud isti~e da, u skladu sa ~lanom II/1. Ustava Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina i oba entiteta trebaju osigurati najvi{i nivo me|unarodno priznatih ljudskih prava
i osnovnih sloboda. U skladu sa ~lanom II/2. Ustava Bosne i Hercegovine, prava i slobode odre|ene Evropskom konvencijom i u njenim protokolima direktno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima. Stoga, izja{njenje Ustavnog suda o relevantnim odredbama Evropske konvencije odnosi se i na odgovaraju}e odredbe ~lana II/3. Ustava Bosne i Hercegovine. Ustavni sud isti~e da se kriteriji primjenjivosti ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije, izraèni u praksi Evropskog suda, primjenjuju prilikom razmatranja ~lana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine. 23. Pitanje koje se postavilo pred Ustavnim sudom je odnose li se navodi apelanta na gra|anska prava u okviru zna~enja ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije, odnosno primjenjivost ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije na apelanta, kao javnog slu`benika. Primjenjivost ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije 24. Kao op}e pravilo, ~lan 6. stav 1. Evropske konvencije zahtijeva da postoji spor oko prava i da ovo pravo bude gra|anske prirode. Evropski sud za ljudska prava je u pogledu spora oko pitanja zaposlenja u javnu slu`bu zaklju~io da se ~lan 6. stav 1. moè primijeniti u ve}ini slu~ajeva, ali izuzetak se mora napraviti u odnosu na specifi~an vid zaposlenja koji povla~i za sobom obavljanje poslova od javnog interesa. 25. Ustavni sud podsje}a da je isklju~en iz djelokruga djejstva ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije spor koji pokrenu javni slu`benici ~iji posao ukazuje na specifi~ne aktivnosti javnih slu`bi, i ako ti isti slu`benici rade kao povjerioci javnih organa koji su odgovorni za za{titu op}ih interesa dràve ili drugih javnih vlasti. Prema tome, spor izme|u administrativnih organa i zaposlenih koji rade na mjestima koja uklju~uju sudjelovanje u izvr{avanju ovlasti proiza{lih iz javnog prava, ne povla~i za sobom primjenu ~lana 6. stav 1. (vidi Evropski sud za ljudska prava, Pellegrin protiv Francuske, presuda od 8. decembra 1999. godine, broj aplikacije 28541/95, st. 64. do 67). 26. Da bi se odredila primjenjivost ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije na javne slu`benike, bez obzira da li su zasnovani na ugovoru ili zaposleni pod ugovorom, Ustavni sud smatra da bi trebalo usvojiti funkcionalni kriterij zasnovan na prirodi obaveza i du`nosti slu`benika. U tom pravcu Ustavni sud mora, u skladu s predmetom i svrhom Evropske konvencije, usvojiti restriktivnu interpretaciju o izuzecima iz ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije. 27. Polaze}i od stava Evropskog suda izraènog u presudi u ta~ki 25. ove odluke, Ustavni sud smatra da u javnom sektoru svake zemlje postoje odre|ene slu`be koje uklju~uju odgovornosti u op}em interesu ili sudjelovanju u vr{enju vlasti dodijeljenih javnim pravom. Zaposleni u takvim slu`bama, dakle, imaju dio suverenih ovlasti dràve. Dràva, prema tome, ima legitiman interes da od takvih zaposlenika zahtijeva iznimnu sponu povjerenja i lojalnosti. S druge strane, u pogledu drugih slu`bi koje nemaju ovaj aspekt "javne administracije" ovaj interes ne postoji. 28. Ustavni sud, dakle, nalazi da su jedini sporovi koji su isklju~eni iz domena ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije oni koje pokre}u javni slu`benici ~ije du`nosti tipiziraju specifi~ne aktivnosti javne slu`be ukoliko oni imaju ulogu povjerioca javne vlasti odgovorne za za{titu op}ih interesa dràve ili drugih javnih vlasti. O~igledan primjer tih aktivnosti se ogleda u oruànim snagama i policiji. U praksi }e Ustavni sud, u svakom predmetu, konstatirati da li apelantov poloàj iziskuje - u smislu pripadaju}ih obaveza i du`nosti - direktno ili indirektno sudjelovanje u vr{enju vlasti koje imaju za cilj za{titu op}enitih interesa dràve ili drugih javnih vlasti.
29. Predmetni slu~aj se odnosi na apelantova prava kao radnika Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpske, koja se prema navedenom stanovi{tu Evropskog suda za ljudska prava smatraju kao tipi~an primjer materije koja je izvan djelokruga ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije. To proizilazi iz rje{enja ministra unutra{njih poslova Republike Srpske, broj 03/1-2-120-491/00 od 18. aprila 2000. godine, kojim je apelant bio raspore|en na poslove i zadatke inspektora za suzbijanje op}eg kriminaliteta u Slu`bi javne sigurnosti u Zvorniku, po~ev od 3. aprila 2000. godine, za ~ije vr{enje je kao uvjet predvi|en zavr{en VII stepen stru~ne spreme. To je radno mjesto sa posebnim ovla{}enjima za koje je apelantu priznato pravo na uve}ani radni sta` prema vaè}im zakonskim propisima. Apelant je tu`bom zatraìo od Osnovnog suda u Banjoj Luci poni{tenje navedenog rje{enja s tim da sud svojom odlukom naloì tuènoj strani da tuìtelja vrati u radni odnos i rasporedi ga u Banjoj Luci na poslove koji odgovaraju njegovoj stru~noj spremi, radnom iskustvu i potrebama slu`be u Ministarstvu unutra{njih poslova Republike Srpske u Banjoj Luci. Proizilazi, tako|er, da je apelant imao status radnika organa unutra{njih poslova Republike Srpske koji je vr{io osnovnu djelatnost organa utvr|enu Zakonom o unutra{njim poslovima i Zakonom o dràvnoj upravi. Ustavni sud je zaklju~io da je apelant obavljao poslove i zadatke koji su mu povjereni u sprovo|enju dràvnih ovlasti. 30. Iz svega navedenog proizilazi da ~lan 6. stav 1. Evropske konvencije nije primjenjiv u datim okolnostima, a apelantovi navodi da je Vrhovni sud u postupku revizije osporenu presudu donio suprotno odredbama pozitivnih zakonskih propisa Republike Srpske i tako povrijedio odredbe ~lana II/3. Ustava Bosne i Hercegovine, moraju biti odbijeni kao neosnovani. VIII - Zaklju~ak 31. Ustavni sud je zaklju~io da ~lan 6. stav 1. Evropske konvencije nije primjenjiv u predmetnom slu~aju jer se postupak pred sudovima Republike Srpske ne ti~e "odre|ivanja gra|anskih prava i obaveza" s obzirom da se postupak u ovom slu~aju ti~e prava koja proizilaze iz statusa apelanta kao javnog slu`benika, "povjerioca javnog organa odgovornog za za{titu op}ih interesa dràve i javne vlasti". 32. Na osnovu ~lana VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su kona~ne i obavezuju}e. Ovu odluku Ustavni sud je donio jednoglasno, u sastavu: predsjednik Suda Mato Tadi} i sudije prof. dr. David Feldman, Valerija Gali}, Hatidà Hadìosmanovi}, prof. dr. Didier Maus, Tudor Pantiru, prof. dr. ]azim Sadikovi} i prof. dr. Miodrag Simovi} U 58/01 24. oktobra 2003. godine Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadi}, s. r.
Odluku objaviti u "Slu`benom glasniku BiH", "Slu`benim novinama Federacije BiH" i "Slu`benom glasniku Republike Srpske". OBRAZLO@ENJE I - Uvod 1. D`. A. (u daljem tekstu: apelantica), iz Sanskog Mosta, koju zastupa N. H., advokat iz Sanskog Mosta, podnijela je, 28. juna 2001. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud) protiv rje{enja Okru`nog suda u Banjoj Luci (u daljem tekstu: Okru`ni sud), broj G`-146/00 od 1. juna 2001. godine i Osnovnog suda u Banjoj Luci (u daljem tekstu: Osnovni sud), broj O-1528/99 od 8. novembra 1999. godine. Ustavni sud je, na osnovu ~lana 16. stav 1. Poslovnika Ustavnog suda, 8. novembra 2002. godine dostavio apelaciju Okru`nom sudu radi davanja odgovora. Okru`ni sud je, 3. decembra 2002. godine, dostavio kompletan predmetni spis, ali nije dostavio odgovor na apelaciju. U vi{e navrata (20. januara 2003. godine, 6. februara 2003. godine i 25. augusta 2003. godine), bezuspje{no je poku{avano dostaviti apelaciju, radi davanja odgovora, D. P., iz Banje Luke, koji je u predmetnom ostavinskom postupku imao poloàj stranke. înjenice predmeta, koje proizilaze iz navoda apelanta i dokumenata dostavljenih Ustavnom sudu, mogu se sumirati na slijede}i na~in. U ostavinskom postupku iza smrti D`. A. (umrla 19. novembra 1987. godine), pokrenutom smrtovnicom Op}ine Banja Luka, broj 07-202-1351/87 od 20. novembra 1987. godine, Osnovni sud je utvrdio da D`. A. nije imala potomaka, ve} da u krug nasljednika drugog nasljednog reda ulaze D. P. - suprug ostaviteljice i apelantica - majka ostaviteljice. Prema zemlji{nim knjigama (slu`bena zabilje{ka od 16. decembra 1987. godine) D`. A. nije upisana kao vlasnica nekretnina u k.o. Banja Luka. Na ro~i{tu od 6. januara 1989. godine konstatirano je da je D`. A. bila posjednik nekretnina u p.l. broj 441 k.o. [argovac, te da je bila vlasnica pokretnih stvari koje su se nalazile u stanu u Banjoj Luci, koje je Osnovni sud popisao prilikom izlaska na lice mjesta. U toku tog ostavinskog postupka D. P. (ostaviteljicin suprug), je isticao da su nekretnine u [argovcu, kao i pokretne stvari u stanu u Banjoj Luci, isklju~ivo njegovo vlasni{tvo. Rje{enjem Osnovnog suda broj O-2255/87 od 9. januara 1991. godine prekinut je ostavinski postupak i D. P. je upu}en na parnicu protiv apelantice (ostaviteljicine majke), radi dokazivanja da su nekretnine u [argovcu i pokretne stvari koje se nalaze u stanu u Banjoj Luci, isklju~ivo vlasni{tvo D. P.. Tim rje{enjem utvr|eno je da je stranka (D. P.) du`na pokrenuti parnicu u roku od 30 dana i o tome obavijestiti sud. @albu D. P., izjavljenu protiv rje{enja Osnovnog suda, broj O-2255/87 od 9. januara 1991. godine, Vi{i sud u Banjoj Luci je, rje{enjem broj G`-1563/92 od 12. oktobra 1992. godine, odbacio kao neblagovremenu. Osnovni sud je, na raspravi u predmetu broj O-2255/87, odrànoj 30. januara 1995. godine, donio rje{enje kojim se punomo}niku D. P., advokatu R. P., uru~uje drugostepeno rje{enje Vi{eg suda u Banjoj Luci, broj G`-1563/92 od 12. oktobra 1992. godine, i utvr|uje da je D. P. duàn postupiti prema rje{enju Osnovnog suda od 9. januara 1991. godine i o pokretanju parnice obavijestiti Osnovni sud u roku od 30 dana.
II - Postupak pred Ustavnim sudom 2.
3.
III - înjeni~no stanje 4.
5.
6.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu ~lana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i ~l. 54. i 60. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - pre~i{}eni tekst ("Slu`beni glasnik BiH", br. 24/99, 26/01 i 6/02), na sjednici odrànoj 26. septembra 2003. godine, donio je
ODLUKU
Odbija se kao neosnovana apelacija D`. A., iz Sanskog Mosta, podnesena protiv rje{enja Okru`nog suda u Banjoj Luci, broj G`-146/00 od 1. juna 2001. godine i Osnovnog suda u Banjoj Luci, broj O-1528/99 od 8. novembra 1999. godine.
Ponedjeljak, 29. decembra 2003. 7.
D. P. je, podneskom od 17. marta 1995. godine, obavijestio Osnovni sud u Banjoj Luci da je 2. februara 1995. godine podnio tu`bu radi utvr|enja, koja je evidentirana pod brojem P-142/95. Novim podneskom, od 16. februara 1996. godine, D. P. je obavijestio Osnovni sud da je okon~an parni~ni postupak, te da je utvr|eno da je on vlasnik cjelokupne pokretne i nepokretne imovine koja je bila predmet raspravljanja zaostav{tine. Osnovni sud je, rje{enjem broj O-1528/99 od 8. novembra 1999. godine, odlu~io da ne}e raspravljati o zaostav{tini iza D`. A., jer iza umrle nije ostala nikakva nepokretna ili pokretna imovina koja bi ~inila njenu zaostav{tinu. U obrazloènju tog rje{enja se, dalje, navodi da je u parni~nom postupku, po tu`bi D. P. protiv apelantice, prvostepenom presudom Osnovnog suda, broj P-142/95 od 21. decembra 1995. godine, koja je postala pravosna`na 15. februara 1996. godine, utvr|eno da je D. P. vlasnik nekretnina i pokretnih stvari koje su bile predmet raspravljanja o zaostav{tini. Nasljednici su upu}eni da mogu podnijeti prijedlog za dono{enje dopunskog rje{enja o naslje|ivanju, u skladu sa ~lanom 240. Zakona o naslje|ivanju, ako sudu dostave dokaze o nekretninama upisanim na ime ostaviteljice. Apelantica je 7. decembra 1999. godine izjavila àlbu Okru`nom sudu protiv rje{enja Osnovnog suda broj O-1528/99 od 8. novembra 1999. godine zbog pogre{ne primjene materijalnog prava. U àlbi je navela da je sud morao rije{iti ostavinski postupak bez obzira na naknadno pokrenut parni~ni postupak, kao i da presuda, donesena u parni~nom postupku, a na kojoj se zasniva osporeno rje{enje, nije izvr{na, jer je apelantica, po prijemu osporenog rje{enja Osnovnog suda od 8. novembra 1999. godine, podnijela prijedlog za ponavljanje parni~nog postupka (predmet broj P-142/95).
8.
decembra 1995. godine; da je apelantica, preko svog punomo}nika, podnijela Osnovnom sudu prijedlog za povra}aj u pre|a{nje stanje u predmetu P-142/95 28. novembra 1999. godine, koji je primljen u tom sudu 8. decembra 1999. godine. Naposljetku se isti~e da je sudija povodom tog prijedloga zakazao ro~i{ta 26. decembra 2001. godine i 19. marta 2002. godine, na koja nisu pristupila ni apelantica ni njen punomo}nik, iako su obavje{teni o zakazanim ro~i{tima. IV - Relevantni propisi 12. Zakonom o naslje|ivanju ("Slu`beni list SRBiH", br. 7/80 i 15/80), koji se u Republici Srpskoj primjenjuje na osnovu ~lana 12. Ustavnog zakona za provo|enje Ustava Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 21/92), utvr|eno je da zaostav{tina umrlog prelazi, po sili zakona, na nasljednike u trenutku ostavio~eve smrti (~lan 133.), kao i da se u postupku za raspravljanje o zaostav{tini primjenjuju pravila parni~nog postupka ukoliko ovim zakonom nije druk~ije odre|eno (~lan 152.). Prema ~lanu 153. ovog zakona, ostavinski postupak se pokre}e po slu`benoj du`nosti ~im sud sazna da je neko lice umrlo ili da je progla{eno umrlim. U ~lanu 231. se navodi da }e sud, ako se nasljednici spore, bilo o ~injenicama, bilo o primjeni prava, prekinuti raspravljanje zaostav{tine i uputiti stranke da povedu parnicu pred sudom, ili postupak pred organom uprave ako, pored ostalog, izme|u nasljednika postoji spor o tome da li neka imovina ulazi u zaostav{tinu. Sud }e uputiti na parnicu onu stranku ~ije se pravo smatra manje vjerovatnim i odrediti rok u kome treba pokrenuti parnicu, a ako stranka u odre|enom roku ne postupi po rje{enju suda, nastavit }e se raspravljanje zaostav{tine i ako stranka do zavr{etka tog postupka ne podnese dokaz da je pokrenula parnicu, dovr{it }e se raspravljanje zaostav{tine bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je stranka upu}ena na parnicu (~lan 232. st. 1, 2. i 4.). Istim zakonom je propisano da je protiv rje{enja prvostepenog suda dozvoljena àlba (~lan 161.), dok protiv rje{enja okru`nog suda o àlbi na prvostepeno rje{enje doneseno u ostavinskom postupku revizija nije dopu{tena (~lan 165.). 13. Pravila parni~nog postupka, na ~iju primjenu upu}uje ~lan 152. Zakona o naslje|ivanju, do 1. augusta 2003. godine ure|ivao je Zakon o parni~nom postupku ("Slu`beni list SFRJ", br. 4/74, 36/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90 i 35/91 i "Slu`beni glasnik Republike Srpske", br. 17/93, 14/94 i 34/94). Taj zakon je propisivao (~lan 380.) da drugostepeni sud, rje{avaju}i o àlbi podnesenoj protiv rje{enja prvostepenog suda moè, izme|u ostalog, odbiti àlbu kao neosnovanu i potvrditi rje{enje prvostepenog suda, a u ~lanu 381., da }e se u postupku po àlbi protiv rje{enja dosljedno primjenjivati odredbe koje vaè za àlbu protiv presude osim odredbi o odgovoru na àlbu i o odràvanju rasprave pred drugostepenim sudom. Identi~ne odredbe sadrè i ~l. 235. i 236. novog Zakona o parni~nom postupku ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 58/03). 14. Vezano za prethodno pitanje konkretnog slu~aja, pomenuti zakoni o parni~nom postupku sadrè, izme|u ostalog, i pravila postupka u slu~aju kada je boravi{te tuènog nepoznato, a tuèni nema punomo}nika, kao i uvjete za ponavljanje parni~nog postupka. Tako je propisano (~l. 84. i 85. ranijeg i ~l. 296. i 297. novog Zakona o parni~nom postupku) da }e sud, pod odre|enim uvjetima, postaviti tuènom privremenog zastupnika naro~ito ako je boravi{te tuènog nepoznato, a tuèni nema punomo}nika; da }e se o postavljanju privremenog zastupnika bez odlaganja obavijestiti organ starateljstva, kao i stranke kad je to mogu}e; da privremeni zastupnik ima u postupku za koji je postavljen sva prava i du`nosti zakonskog zastupnika, a ta prava i du`nosti privremeni zastupnik vr{i sve dok se tuèni
9.
10. Okru`ni sud je, rje{enjem broj G`-146/00 od 1. juna 2001. godine, odbio apelanticinu àlbu i potvrdio rje{enje Osnovnog suda od 8. novembra 1999. godine, sa obrazloènjem da ne moè biti mjesta raspravljanju o zaostav{tini ako iza ostavitelja ne ostane imovina koja bi ~inila zaostav{tinu. U obrazloènju drugostepenog rje{enja se, dalje, navodi da na pravilnost prvostepenog rje{enja nije mogla utjecati okolnost {to D. P. nije pokrenuo parnicu u okviru roka koji mu je za to odre|en rje{enjem prvostepenog suda broj O-2255/87 od 9. januara 1991. godine, nego znatno kasnije, kao ni ~injenica da je apelantica podnijela prijedlog za ponavljanje postupka zavr{enog presudom Osnovnog suda broj P-142/95, koja je postala pravosna`na 15. februara 1996. godine. Dodaje se da, u zavisnosti od ishoda postupka po apelanticinom prijedlogu sa ponavljanjem pravosna`no okon~anog parni~nog postupka, apelantica }e imati, evenutalno, mogu}nost da svoja nasljedna prava ostvaruje u parnici. 11. Vezano za predmet Osnovnog suda broj P-142/95, u obavje{tenju tog suda od 10. februara 2003. godine, dostavljenom na traènje Ustavnog suda, prema ~lanu 28. Poslovnika Ustavnog suda, navedeno je da je u toku postupka u tom predmetu, koji je vo|en po tu`bi D.P., protiv apelantice, radi priznavanja vlasni{tva, nakon {to je od Stanice javne sigurnosti Sanski Most - Centar javne sigurnosti Prijedor provjerena apelanticina adresa i dostavljeno obavje{tenje (od 31. augusta 1995. godine) da je njena adresa nepoznata, rje{enjem Centra za socijalni rad Banja Luka, broj 03-UP/I-499/95 od 21. novembra 1995. godine, apelantici je postavljen staralac za posebni slu~aj socijalni radnik Centra za socijalni rad R. A., da u postupku P-142/95 {titi apelanticina prava i interese . Dalje se navodi da presuda u ovom predmetu, od 21. decembra 1995. godine, nije mogla biti dostavljena apelantici, ve} je dostavljena njenom staratelju R. A., uz dostavnicu, 25.
ili njegov punomo}nik ne pojavi pred sudom, odnosno organ starateljstva ne obavijesti da je postavio staraoca tuènom. Dalje, prema ~lanu 421. ta~ka 2. ranijeg i ~lanu 255. ta~ka 2. novog Zakona o parni~nom postupku, postupak koji je odlukom suda pravosna`no zavr{en, moè se ponoviti po prijedlogu stranke ako nekoj stranci nezakonitim postupanjem nije bila data mogu}nost raspravljanja pred sudom. V - Apelacija 15. Apelantica pobija rje{enja Okru`nog suda broj G`-146/2000 od 1. juna 2001. godine i Osnovnog suda broj O-1528/99 od 8. novembra 1999. godine, àle}i se da su povrije|ena njena prava iz ~lana II/3.e) i k) Ustava Bosne i Hercegovine, ~lana 6. stav 1. i ~l. 13. i 17. Evropske konvencije za za{titu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: Evropska konvencija), te ~lana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Navodi da su sudovi rije{ili da se ne}e raspravljati zaostav{tina umrle D`. A. protivno zakonima koji ure|uju naslje|ivanje, vlasni~kopravne odnose, porodi~ne odnose i parni~ni postupak; da raspravljanje zaostav{tine pred Osnovnim sudom nije zavr{eno, jer sud nije raspravio sve sporne ~injenice u pogledu nepokretne imovine, a sporna je ostala i pokretna imovina; da su nekretnine, koje su predmet spora, suvlasni{tvo, jer je D`. A. postala suvlasnik zajedni~kom gradnjom ku}e sa suprugom D. P., te da je i apelantica stekla vlasni{tvo na neodre|enom dijelu nekretnina ostaviteljice; da D. P. nije pokrenuo parnicu P-142/95 u roku koji mu je za to bio odre|en rje{enjem Osnovnog suda broj O-2255/87 od 9. januara 1991. godine, nego znatno kasnije, zbog ~ega smatra da je ostavinski sud trebao nastaviti raspravljanje zaostav{tine po isteku roka odre|enog za pokretanje parnice; da je, s obzirom na ishod parnice P-142/95, trebalo apelanticu uputiti na parnicu kao stranku ~ije je pravo manje vjerovatno; da je spor po tu`bi D. P. radi utvr|enja, pod brojem P-142/95, rije{en protivno zakonu, jer apelantici nije, u skladu sa zakonom, poku{ano dostavljanje, niti joj je, u skladu sa zakonom, postavljen privremeni zastupnik, kao i da privremeni zastupnik nije imao potrebna ovla{tenja, pa je apelantica predloìla ponavljanje postupka. Apelantica, nadalje, smatra da je drugostepeni sud trebao odlu~iti o njenoj àlbi na prvostepeno rje{enje doneseno u ostavinskom postupku, neovisno od ishoda parni~nog postupka. Kona~no, apelantica predlaè da Ustavni sud usvoji apelaciju, ukine osporena rje{enja Osnovog suda broj O-1528/99 od 8. novembra 1999. godine i Okru`nog suda u Banjoj Luci broj G`-146/00 od 1. juna 2001. godine i predmet vrati Osnovnom sudu na odlu~ivanje u meritumu, u skladu sa vaè}im zakonskim propisima. VI - Dopustivost 16. Razmatraju}i pitanje dopustivosti apelacije Ustavni sud je po{ao od odredbi ~lana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 11. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda. 17. ^lan VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: "Ustavni sud tako|er ima apelacionu nadle`nost u pitanjima koja su sadràna u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini". ^lan 11. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda glasi: "Sud moè razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude koja se njome pobija iscrpljeni svi pravni lijekovi mogu}i po zakonima entiteta i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem pravnom lijeku koji je koristio".
18. U konkretnom slu~aju kona~na odluka u ostavinskom postupku je rje{enje Okru`nog suda broj G`-146/00 od 1. juna 2001. godine, kojim je odbijena apelanticina àlba podnesena protiv rje{enja Osnovnog suda broj O-1528/99 od 8. novembra 1999. godine, jer se protiv tog drugostepenog rje{enja ne moè izjaviti revizija (~lan 165. Zakona o naslje|ivanju). Apelantica je, stoga, ispunila uvjet iscrpljivanja pravnih lijekova. 19. Apelacija protiv rje{enja Okru`nog suda broj G`-146/00 od 1. juna 2001. godine podnesena je Ustavnom sudu 28. juna 2001. godine, dakle, u propisanom roku od 60 dana. 20. Prema tome, apelacija je dopustiva. VII - Meritum 21. Apelantica osporava rje{enja Okru`nog suda i Osnovnog suda, donesena u ostavinskom postupku, zbog pogre{ne primjene zakona i pogre{no i nepotpuno utvr|enog ~injeni~nog stanja i materijalnih nedostataka (ocjena ~injenica u odnosu na presudu donesenu u parni~nom postupku P-142/95) i smatra da su time povrije|ena njena ustavna prava, za{ti}ena Ustavom Bosne i Hercegovine, Evropskom konvencijom i njenim protokolima. 22. Ustavni sud isti~e da, u skladu sa ~lanom II/1. Ustava Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina i oba entiteta traba da osiguraju najvi{i nivo me|unarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda. U skladu sa ~lanom II/2. Ustava Bosne i Hercegovine, prava i slobode odre|ene Evropskom konvencijom i u njenim protokolima direktno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima. Stoga, izja{njenje Ustavnog suda o relevantnim odredbama Evropske konvencije i njenih protokola odnosi se i na odgovaraju}e odredbe ~lana II/3. Ustava Bosne i Hercegovine. a) Pravo na pravi~no su|enje - ~lan II/3. e) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lan 6. stav 1. Evropske konvencije "Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uìvaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog ~lana, {to uklju~uje: [] e) Pravo na pravi~no saslu{anje u gra|anskim i krivi~nim stvarima i druga prava u vezi sa krivi~nim postupkom. [] .". 24. ^lan 6. stav 1. Evropske konvencije, prva re~enica, glasi: "Prilikom utvr|ivanja gra|anskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivi~ne optu`be protiv njega, svako ima pravo na pravi~no su|enje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom". Izme|u ostalog, ova garancija, tako|er, obuhvata i pravo na ravnopravnost stranaka i pravo na kontradiktoran postupak, pogotovo prilikom izvo|enja dokaza. 1. Postojanje "spora" u smislu zna~enja ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije
23. ^lan II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
25. U vezi sa postojanjem "spora" o pravu, Ustavni sud upu}uje na principe iznijete u sudskoj praksi Evropskog suda za ljudska prava i saète u njegovoj presudi Benthem od 23. oktobra 1985. godine (serija A, broj 97, strane 14-15, stav 32). 26. Ustavni sud zapaà da je u konkretnom slu~aju ostavinski postupak zapo~eo jo{ 1987. godine, a da je okon~an 2001. godine. U me|uvremenu je vo|en i parni~ni postupak, s
obzirom da se u toku vo|enja ostavinskog postupka pojavio spor izme|u strana u postupku o postojanju imovine koja bi ulazila u ostavinsku masu. Nakon okon~anja parni~nog postupka sud, koji je vodio ostavinski postupak, je bio obavezan prihvatiti ~injeni~no i pravno stanje utvr|eno u parni~nom postupku i donijeti odgovaraju}e rje{enje, {to je i u~inio, a takva odluka je predmet osporavanja u ovoj apelaciji. 27. Nadalje, Ustavni sud zapaà da predmet osporavanja pred Ustavnim sudom nije samo posljednja odluka suda koji je vodio ostavinski postupak, ve} i ono {to je prethodilo takvom rje{enju ostavinskog suda, odnosno spor koji je rije{en u parni~nom postupku. 28. Polaze}i od navedenog, Ustavni sud smatra da ostavinski postupak, sam po sebi, ne predstavlja "spor", a da se parni~ni postupak, vo|en u konkretnom slu~aju, moè smatrati "sporom" u smislu zna~enja ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije. Me|utim, Ustavni sud zapaà da je cilj vo|enja parni~nog postupka bio utvr|ivanje postojanja ili nepostojanja neke ~injenice ili prava od kojih je zavisio ishod ostavinskog postupka. Nadalje, Ustavni sud smatra da, ukoliko se rje{enje ostavinskog suda jasno bazira na pravu i ~injenicama utvr|enim u parni~nom postupku, a koji se nesumnjivo moè smatrati "sporom" u smislu ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije, onda se taj postupak mora smatrati cjelinom i kao takav biti predmet razmatranja pred Ustavnim sudom i ukoliko je i taj postupak obuhva}en apelanticinom àlbom . 2. "Gra|anska prava i obaveze"
broj 27, str. 30 i 32, st. 90 i 94). [tavi{e, nije dovoljno da spor ili postupak imaju slabu vezu ili neznatne posljedice koje utje~u na gra|anska prava ili obaveze: "gra|anska prava ili obaveze moraju biti predmet - ili jedan od predmeta spora; rezultat postupka mora biti direktno odlu~uju}i za to pravo" (La Compte, Van Leuven i De Meyere presuda od 23. juna 1981. godine, serija A, broj 43. strana 21, stav 47). 34. U konkretnom predmetu, Ustavni sud smatra da je jasno da postupci, koji su rezultirali rje{enjem u ostavinskom postupku zasnovanom na odlukama sudova u parni~nom postupku, predstavlja "spor" o "gra|anskim pravima i obavezama", s obzirom na karakter prava o ~ijem postojanju je odlu~eno. Nadalje, Ustavni sud smatra da nema sumnje da je postupak bio odlu~uju}i za pitanje postojanja "gra|anskih prava i obaveza". 3. Po{tivanje ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije
35. Potrebno je utvrditi da li su sudovi u provo|enju svojih ovla{tenja ispo{tovali uvjete iz ~lana 6. stav 1., odnosno da li je postupak pred sudovima sadràvao proceduralne garancije kako to zahtijeva ~lan 6. Evropske konvencije. 36. Ustavni sud uo~ava da su Okru`ni sud i, prethodno, Osnovni sud, u konkretnom slu~aju primijenili relevantne odredbe Zakona o naslje|ivanju i Zakona o parni~nom postupku, odlu~iv{i da se ne}e raspravljati zaostav{tina iza umrle D`. A., jer je prije zavr{etka ostavinskog postupka utvr|eno (pravosna`nom presudom prvostepenog suda, broj P-142/95 od 21. decembra 1995. godine, koja je prethodno dostavljena staraocu za posebni slu~aj, kojeg je sud postavio da {titi apelanticina prava i interese) da je D. P. isklju~ivi vlasnik nepokretne i pokretne imovine, koje su bile predmet raspravljanja zaostav{tine. 37. U vezi sa apelanticinim navodima da je zatraìla ponavljanje pravosna`no okon~anog parni~nog postupka (P-142/95) zbog nezakonitog postupanja, Okru`ni sud je naveo da }e apelantica, u zavisnosti od ishoda tog postupka, imati, eventualno, mogu}nost da svoja nasljedna prava ostvaruje u parnici. 38. Ustavni sud posebno ukazuje na odredbe Zakona o naslje|ivanju (~l. 231., 232. i 233.), prema kojima }e sud prekinuti raspravljanje zaostav{tine i uputiti stranke da povedu parnicu pred sudom ili postupak pred organom uprave ako izme|u nasljednika postoji spor o tome da li neka imovina ulazi u zaostav{tinu. Na parnicu ili upravni postupak uputit }e onu stranku ~ije se pravo smatra manje vjerovatnim i odrediti rok u kome treba pokrenuti parnicu ili upravni postupak. Ako stranka u odre|enom roku ne postupi po rje{enju suda, nastavit }e se raspravljanje zaostav{tine i ako stranka do zavr{etka tog postupka ne podnese dokaz da je pokrenula parnicu, dovr{it }e se raspravljanje zaostav{tine bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je stranka upu}ena na parnicu. 39. Ustavni sud uo~ava da je u predmetnom slu~aju nastala situacija koju predvi|a Zakon o naslje|ivanju. D. P. je pokrenuo parni~ni postupak u roku utvr|enom u rje{enju Osnovnog suda, ra~unaju}i od 30. januara 1995. godine, kada je njegovom punomo}niku uru~eno rje{enje Vi{eg suda u Banjoj Luci, broj G`-1563/92 od 12. oktobra 1992. godine, i odre|eno da je D. P. duàn postupiti po rje{enju Osnovnog suda od 9. januara 1991. godine, i o pokretanju parnice obavijestiti sud u roku od 30 dana. D. P., podneskom od 17. marta 1995. godine, je obavijestio Osnovni sud da je 2. februara 1995. godine podnio tu`bu radi utvr|enja, koja je evidentirana pod brojem P-142/95. Novim podneskom od 16. februara 1996. godine D. P. je obavijestio Osnovni sud da je okon~an parni~ni postupak u predmetu broj P-142/95, te da je utvr|eno da je on vlasnik
29. ^lan 6. stav 1. Evropske konvencije utvr|uje proceduralne garancije za presu|ivanje u odre|enim sporovima. Izraz "gra|anska prava i obaveze" iz Evropske konvencije ima za cilj da utvrdi granice primjene ~lana 6. stav 1. Ovaj izraz se ne moè primjenjivati na sve sporove u vezi sa "gra|anskim pravima i obavezama" iz doma}eg prava; ovo pravo ili obavezu mora biti mogu}e kvalifikovati kao "gra|ansko". 30. U ovom predmetu potrebno je rije{iti preliminarno pitanje da li je konkretni ostavinski postupak "spor" o "gra|anskim pravima i obavezama". 31. Prema praksi Evropskog suda za ljudska prava, po~etna ta~ka u svakom predmetu mora biti karakter koji se daje ovim pravima i obavezama prema doma}em pravnom sistemu. Me|utim, ovo je samo po~etna naznaka. Naime, pojam "gra|anskih prava i obaveza" je "autonoman" u smislu Evropske konvencije i "ne moè se tuma~iti samo prema doma}em zakonu tuène strane", odnosno "da li se pravo treba smatrati gra|anskim, u smislu zna~enja tog izraza u Evropskoj konvenciji, mora biti utvr|eno u odnosu na su{tinski sadràj i efekte tog prava - a ne njegovom pravnom klasifikacijom - prema doma}em pravu relevantne dràve" (vidi presudu Konig od 28. juna 1978. godine, serija A, broj 27, strana 29-30, stavovi 88-89). 32. U ovu svrhu treba, tako|er, uzeti u obzir pravne sisteme drugih dràva, da se vidi postoji li kakav jednoobrazan koncept "gra|anskih prava i obaveza" koji bi ili obuhvatio ili isklju~io ~injenice ovog predmeta (vidi navedenu presudu Konig, serija A, broj 27, str. 30, stav 89). 33. Evropski sud za ljudska prava smatra da izraz "sporovi" o "gra|anskim pravima i obavezama" uklju~uje sve postupke ~iji je rezultat odlu~uju}i za privatna prava i obaveze, ~ak i ako se postupak ti~e spora izme|u pojedinca i javne vlasti koja djeluje nezavisno, i bez obzira da li pripadaju, prema doma}em pravnom sistemu tuène dràve, u sferu privatnog prava ili javnog prava ili su mje{ovitog karaktera (vidi presudu Ringeisen od 16. jula 1971. godine, serija A, broj 13, strana 39, stav 94 i navedenu presudu Konig, serija A,
cjelokupne pokretne i nepokretne imovine koja je bila predmet rasprave zaostav{tine. Prema tome, parni~ni postupak je bio okon~an 15. februara 1996. godine (kada je postala pravosna`na prvostepena presuda broj P-142/95 od 21. decembra 1995. godine), dok ostavinski postupak nije okon~an do kraja 2001. godine. Osnovni sud pred kojim je vo|en ostavinski postupak bio je duàn uzeti u obzir presudu donesenu u parni~nom postupku koja se odnosi na imovinska prava umrle D`. A. tokom njenog ìvota, {to je u konkretnom slu~aju i u~injeno. Ustavni sud smatra da su Osnovni sud i Okru`ni sud postupili pravilno na osnovu ~injeni~nog stanja utvr|enog u parni~nom postupku. Prema tome, Ustavni sud je zaklju~io da nije do{lo do kr{enja apelanticinog prava na pravi~no su|enje, te je ovaj dio apelacije odbio kao neosnovan. 40. U pogledu navoda apelanta da su sudovi pogre{no i nepotpuno utvrdili ~injeni~no stanje, odnosno pogre{no primijenili materijalno pravo, Ustavni sud podsje}a na svoju praksu prema kojoj se nadle`nost Ustavnog suda, u vezi sa apelacijama iz ~lana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, odnosi na "pitanja koja su sadràna u ovom Ustavu". Ustavni sud, uop}eno govore}i, nije nadleàn da vr{i provjere utvr|ivanja ~injenica, kao ni da ponovo tuma~i odluke redovnih sudova, osim ukoliko odluka redovnih sudova kr{i ustavna prava. To se de{ava u slu~aju kada odluka redovnog suda ne uklju~uje ili pogre{no primjenjuje ustavna prava, te u slu~aju kada je relevantni zakon sam po sebi neustavan ili kada je do{lo do povrede osnovnih procesnih prava (pravi~an postupak, pristup sudu, efikasni pravni lijekovi i u drugim slu~ajevima). U smislu zaklju~aka Ustavnog suda u drugim predmetima, a, naro~ito, imaju}i u vidu ta~ku 39. ove odluke, Ustavni sud zaklju~uje da ne postoje okolnosti koje bi opravdavale ponovno pokretanje postupka, koji je predmet ove apelacije. b) Pravo na imovinu - ~lan II/3. k) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lan 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. "Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uìvaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog ~lana, {to uklju~uje: (...) k) pravo na imovinu. (...).". 42. ^lan 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju glasi: "Svako fizi~ko ili pravno lice ima pravo na neometano uìvanje svoje imovine. Niko ne moè biti li{en svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uvjetima predvi|enim zakonom i op}im na~elima me|unarodnog prava. Prethodne odredbe, me|utim, ni na koji na~in ne uti~u na pravo dràve da primjenjuje takve zakone koje smatra potrebnim da bi nadzirala kori{tenje imovine u skladu sa op}im interesima ili da bi osigurala naplatu poreza ili drugih doprinosa ili kazni.". 43. ^lan 1. Protokola broj 1 uz Evropku konvenciju sadrì tri razli~ita pravila. Prvo pravilo, navedeno u prvom stavu, je op}e prirode i iskazuje princip o mirnom uìvanju imovine. Drugo pravilo, sadràno u drugoj re~enici tog stava, obuhavata li{avanje imovine i ~ini ga podlo`nim odre|enim uvjetima. Tre}e pravilo, koje se nalazi u drugom stavu, priznaje da dràve ~lanice imaju pravo, izme|u ostalog, nadziranja kori{tenja imovine, u skladu sa javnim interesima. Ova tri pravila nisu "razli~ita" u smislu da su
nepovezana: drugo i tre}e pravilo se odnose na pojedina~ne slu~ajeve ometanja prava na mirno uìvanje imovine te ih, stoga, treba tuma~iti u svjetlu op}eg principa, iskazanog u prvom pravilu. 44. Pojmove "imovina" i "svojina", koji se javljaju u ~lanu 1. Protokola broj 1, ne treba tuma~iti na restriktivan na~in, nego ih treba shvatiti tako da uklju~uju i ste~ena prava pojedinca, kao {to su nov~ana potraìvanja i druge ekonomske vrijednosti. S druge strane, ~lan 1. Protokola broj 1 {titi samo postoje}u svojinu i imovinu, ali ne uklju~uje prava ili o~ekivanja na sticanje imovine u budu}nosti (vidi Evropski sud za ljudska prava, presuda u slu~aju Marcks protiv Belgije, tom 31, stav 50; Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Odluka broj U 37/00 - objavljena u "Slu`benom glasniku BiH", broj 24/02 i Odluka broj U 12/01, objavljena u "Slu`benom glasniku BiH", broj 20/02). 45. U pogledu ~injenica u konkretnom slu~aju, Ustavni sud zapaà da apelantica nije stekla "imovinu" u smislu ~lana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, zato {to nije imala imovinu, kako je redovni sud utvrdio u parni~nom postupku, pa, stoga, nije ni mogla biti li{ena imovine. Ovaj predmet, prema tome, ne spada u domen ovog ~lana. Apelacija i u ovom pogledu, stoga, mora biti odbijena kao neosnovana c) Druge navedene povrede Evropske konvencije 46. Apelantica se, tako|er, àli na povrede prava na djelotvoran pravni lijek i na zabranu zloupotrebe prava iz ~l. 13. i 17. Evropske konvencije. 47. S obzirom na zaklju~ke Ustavnog suda u vezi sa ~lanom 6. stav 1. Evropske konvencije i ~lanom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, Ustavni sud zaklju~uje da nije neophodno razmatrati navode apelacije u pogledu ovih prava. VIII - Zaklju~ak 48. Na osnovu izloènog, a polaze}i od odredbi ~lana 60. Poslovnika Ustavnog suda, odlu~eno je kao u dispozitivu ove odluke. Na osnovu ~lana VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su kona~ne i obavezuju}e. Ovu odluku Ustavni sud je donio jednoglasno, u sastavu: predsjednik Suda Mato Tadi} i sudije prof. dr. David Feldman, Valerija Gali}, Hatidà Hadìosmanovi}, prof. dr. Didier Maus, prof. dr. ]azim Sadikovi} i prof. dr. Miodrag Simovi}. U 65/02 26. septembra 2003. godine Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadi}, s. r.
41. ^lan II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu ~lana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, ~lana 11. stav 3., ~lana 12. st. 1. i 5. i ~lana 54. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine pre~i{}eni tekst ("Slu`beni glasnik BiH", br. 24/99, 26/01 i 6/02, ) na sjednici odrànoj 25. jula 2003. godine, donio je
RJE[ENJE
Skida se sa liste predmeta za odlu~ivanje pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine apelacija P. I., iz Banje Luke, podnesena protiv Rje{enja Vrhovnog suda Republike Srpske broj Pvl-19/01 od 28. maja 2001. godine, te protiv Rje{enja Komisije za carinske prekr{aje, carinarnice Banja Luka, Republi~ke uprave carina Republike Srpske broj 02-P-483-269/2000 od 31. januara 2001. godine i Rje{enja Republi~ke uprave carina broj P/II-41/01 od 28. februara 2001. godine, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova.
Rje{enje objaviti u "Slu`benom glasniku BiH", "Slu`benim novinama Federacije BiH" i "Slu`benom glasniku Republike Srpske". OBRAZLO@ENJE I - Uvod 1. P. I. (u daljem tekstu: apelant), iz Banje Luke, podnio je 22. jula 2001. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud), protiv Rje{enja Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljem tekstu: Vrhovni sud) broj Pvl-19/01 od 28. maja 2001. godine, odluke Republi~ke uprave carina broj P/II-41/01 od 28. feburara 2001. godine (u daljem tekstu: Uprava carina) i odluke Carinarnice Banja Luka broj 02- broj P-483-269/00 od 31. januara 2001. godine (u daljem tekstu: Carinarnica). Apelant je traìo da Ustavni sud obustavi prekr{ajni postupak koji se vodi protiv njega, ili da, u suprotnom, ukine rje{enje Vrhovnog suda, te da predmet vrati Vrhovnom sudu na ponovni postupak.
ispo{tovao rok od 8 dana predvi|en ~lanom 255. Zakona o carinskim prekr{ajima. U svom zahtjevu Vrhovnom sudu apelant tvrdi da je primio rje{enje Uprave carina u ku}i svog djeda 28. marta 2001. godine i da je, budu}i da je podnio zahtjev za sudsku za{titu 31. marta 2001. godine, ispo{tovan rok za podno{enje zahtjeva. Me|utim, Vrhovni sud je na{ao da je apelantov potpis od 14. marta 2001. godine na dostavnici rje{enja autenti~an po{to je identi~an potpisu na zapisniku u prekr{ajnom postupku, te da stoga nema sumnje da je potpis apelantov. IV - Relevantni zakon Zakon o prekr{ajima ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", br. 12/94, 16/95, 3/96, 21/96 i 40/98) u svom relevantnom dijelu glasi: 2. Zahtjev za sudsku za{titu "^lan 252. Zahtjev za sudsku za{titu dozvoljen je protiv drugostepenog rje{enja. Zahtjev za sudsku za{titu moè podnijeti ka`njeni i u njegovu korist lica iz ~lana 224. stav 4. ovog zakona. O zahtjevu za sudsku za{titu rje{ava Vrhovni sud. Zahtjev za sudsku za{titu ne odlaè izvr{enje rje{enja, ali na zahtjev ka`njenog Vrhovni sud moè narediti nadle`nom organu da odloì odnosno prekine izvr{enje rje{enja dok ne odlu~i o zahtjevu, ako ima osnova iz kojih moè zaklju~iti da }e udovoljiti zahtjevu.1 ^lan 253. Zahtjev za sudsku za{titu moè se izjaviti protiv rje{enja donesenog u drugom stepenu kad je izre~ena: kazna zatvora, za{titna mjera zabrane vr{enja samostalne djelatnosti, za{titna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom voza~u motornog vozila po zanimanju, za{titna mjera oduzimanja predmeta ili mjere oduzimanja imovinske koristi, ako vrijednost oduzetog predmeta ili oduzete koristi prelazi iznos od 500 KM1. ^lan 254. Zahtjev za sudsku za{titu moè se izjaviti u sljede}im slu~ajevima: 1. ako je re{enjem o prekr{aju povrije|en materijalni propis, 2. ako je u prekr{ajnom postupku u~injena povreda odredbi postupka koja je uticala ili je mogla uticati na zakonito i pravilno dono{enje rje{enja o prekr{aju (bitne povrede postupka). ^lan 255. Zahtjev za sudsku za{titu podnosi se u roku od osam dana od dana prijema rje{enja o prekr{aju donesenog u drugom stepenu. Zahtjev za sudsku za{titu predaje se pismeno Vrhovnom sudu."
II - Postupak pred Ustavnim sudom 2. U skladu sa ~lanom 16. stav 2. Poslovnika Ustavnog suda, Ustavni sud je 22. februara 2002. godine od Vrhovnog suda i Uprave carina zatraìo odgovore na apelaciju. Ustavni sud je primio odgovor Vrhovnog suda 8. aprila 2002. godine. Uprava carina je 15. marta 2002. godine dostavila svoj spis Ustavnom sudu.
III - înjeni~no stanje 3. înjenice predmeta, koje proizilaze iz navoda apelanta i dokumenata predo~enih Ustavnom sudu, mogu se sumirati na slijede}i na~in: Apelant, autoelektri~ar po zanimanju, je u julu 2000. godine kupio automobil s njema~kim tablicama. Iz apelantove apelacije i rje{enja Uprave carina (P-02-483-269/2001) slijedi da je apelant bio upoznat sa ~injenicom da je automobil uvezen, ali da nije imao namjeru da automobil prijavi na carini. Apelant je prethodno kupio drugi automobil koji je bio ocarinjen. Apelant je zamijenio broj {asije novog automobila sa {asijom prethodno kupljenog automobila. Policija ga je potom uhvatila, a Uprava carina mu je izrekla nov~anu kaznu svojim rje{enjem broj P-483-269/2001 od 31. januara 2001. godine u iznosu od 2.628,00 KM, iz razloga {to novi automobil nije prijavio na carini. Apelantu je tako|er oduzet automobil. Apelant je uloìo àlbu protiv rje{enja Uprave carina zbog nepotpunog i pogre{no utvr|enog ~injeni~nog stanja, pogre{ne primjene materijalnog prava i povrede odredbi prekr{ajnog postupka. 4. Rje{enjem Uprave carina, broj P/II-41/01 od 28. februara 2001. godine, potvr|eno je rje{enje Carinarnice. Apelant je Vrhovnom sudu podnio zahtjev za sudsku za{titu protiv rje{enja Uprave carina, navode}i, izme|u ostalog, da je Carinarnica izmijenila datum kupovine automobila na juli 2000. godine kako bi apelantov predmet potpao pod okvir novog Zakona o carinskim prekr{ajima ("Slu`beni glasnik Republike Srpske" broj 13/00 od 25. maja 2000. godine) koji je stupio na snagu 2. juna 2000. godine. Apelant smatra da mu je, iz tog razloga, izre~ena kazna za djelo koje nije predstavljalo prekr{aj u vrijeme kada je po~injeno. Vrhovni sud je, u svom rje{enju od 28. maja 2001. godine (broj Pvl-19/01), odbacio apelantov zahtjev kao neblagovremen. Prema Vrhovnom sudu apelant je potpisao dostavnicu potvr|uju}i da mu je rje{enje Uprave carina dostavljeno 14. marta 2001. godine, dok je zahtjev Vrhovnom sudu podnio 31. marta 2001. godine, ~ime nije
5.
(1) ^lan izmijenjen i dopunjen ~lanom 6. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o prekr{ajima, objavljenog u "Slu`benom glasniku RS", broj 16/95 i
~lanom 12. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o prekr{ajima, objavljenog u "Slu`benom glasniku RS", broj 40/98.
Broj 43 - Strana 1074 V - Apelacija 7.
Apelant navodi da je do{lo do povrede njegovog prava na pravi~no su|enje koje je predvi|eno ~lanom 6. stav 1. Evropske konvencije za za{titu ljudskih prava i osnovih sloboda (u daljem tekstu: Evropska konvencija) i ~lanom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovina, te njegovog prava na mirno uìvanje imovine koje predvi|a ~lan 1. Protokola broj 1 Evropske konvencije i ~lan II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine. Apelant tvrdi da je kazna koja mu je preina~ena krivi~nog karaketera, te da mu je stoga trebalo biti osigurano pravi~no su|enje. Njegovo pravo na pravi~no su|enje je povrije|eno time {to Vrhovni sud nije utvrdio autenti~nost apelantovog potpisa na dostavnici uz pomo} stru~njaka grafologa. Nadalje, apelant tvrdi da, u slu~aju da je Vrhovni sud odlu~io u meritumu, odlu~ilo bi se o tome da li je Zakon o carinskim prekr{ajima bio na snazi u vrijeme kada je apelant kupio automobil. Nadalje, apelant tvrdi da je, s obzirom da je ka`njen za prekr{aj koji nije bio obuhva}en zakonom u vrijeme kada je po~injen, do{lo do povrede njegovog prava na mirno uìvanje imovine. U postupku pred Vrhovnim sudom apelant nije per se tvrdio da je njegov potpis na dostavnici rje{enja Uprave carine falsificiran. Me|utim, naknadno u svojoj apelaciji Ustavnom sudu, apelant tvrdi da potpis na dostavnici nije njegov, te da je Vrhovni sud trebao pozvati stru~njaka grafologa da pregleda potpis na dostavnici. Apelant nije dostavio dokaz Ustavnom sudu kojim bi se dokazalo da je primio rje{enje Uprave carine 28. marta 2001. godine, kako on tvrdi, a ne 14. marta 2001. godine. Apelant predlaè da Ustavni sud izda privremenu mjeru kojom bi se u potpunosti obustavilo izvr{enje rje{enja Carinarnice (broj 02-P-483-269/2000) dok Ustavni sud ne donese odluku po apelaciji. Apelant traì da bude oslobo|en kazne za navodni carinski prekr{aj.
zahtjeve uklju~uju}i rokove koje predvi|a doma}i zakon za podno{enje apelacije (vidi npr. Evropski sud za ljudska prava, Yahiaoui protiv Francuske, presuda od 14. januara 2000. godine, stav 31). 12. U konkretnom predmetu, Vrhovni sud je odbacio apelantov zahtjev zbog toga {to nije ispo{tovan rok za podno{enje zahtjeva. Kao {to je ve} navedeno, odluka kojom je pravni lijek odba~en iz razloga {to apelant nije ispo{tovao formalne zahtjeve ne prekida rok od 60 dana u kojem apelant mora podnijeti apelaciju Ustavnom sudu. Stoga slijedi da iz razloga {to apelant nije ispunio procesne zahtjeve, rje{enje Vrhovnog suda ne predstavlja kona~nu odluku u smislu nadle`nosti Ustavnog suda po ~lanu VI/3.b). Apelant stoga nije iskoristio sve mogu}e pravne lijekove koji su predvi|eni zakonom Republike Srpske kao {to je to propisano ~lanom 11. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda. 13. S druge strane, Ustavni sud i Evropski sud za ljudska prava tako|er nalaze da nije potrebno da se iscrpe doma}i pravni lijekovi ukoliko se pokaù neefikasnim (vidi odluku Ustavnog suda broj U 20/00 od 5. maja 2001. godine "Slu`beni glasnik BiH"). Na primjer, ukoliko bi se pokazalo da je apelant podnio zahtjev Vrhovnom sudu na vrijeme, ali da je Vrhovni sud neopravdano ili proizvoljno odbio da odlu~i o pitanju, to bi samo po sebi predstavljalo povredu apelantovog prava na pravi~no su|enje u skladu s ~lanom 6. stav 1. Evropske konvencije i njegovog prava na efikasan pravni lijek iz ~lana 13. Evropske konvencije. U takvom slu~aju je dovoljno da apelant iznese uvjerljiv dokaz da je jedno od njegovih prava povrije|eno, kako bi imao pravo na efikasan lijek kojim se moè odlu~iti u meritumu i dosuditi adekvatno obe{te}enje. Ustavni sud je, u ovom pogledu, prije nalazio da su sudovi obavezni da direktno primjenjuju ~lan 6. Evropske konvencije tako {to }e, izme|u ostalog, omogu}iti pristup sudu i u slu~aju da zakonodavsto to ne predvi|a (vidi npr. predmet Ustavnog suda, U 19/00 od 4. maja 2001. godine, st. 24. i 34, "Slu`beni glasnik BiH", broj 27/01). U ovom predmetu pred Ustavnim sudom se, me|utim, ne radi o pristupu sudu, ve} o tome da li je apelant ispunio procesne uvjete prilikom podno{enja zahtjeva za sudsku za{titu Vrhovnom sudu. 14. Apelant osporava navode da vremenski rok za podno{enje zahtjeva Vrhovnom sudu nije ispo{tovan, te tvrdi da potpis na dostavnici nije autenti~an. Iz dokumenata dostavljenih Ustavnom sudu proizilazi da je apelant doveo u pitanje autenti~nost potpisa tek u apelaciji podnesenoj Ustavnom sudu. 15. Nasuprot datuma nazna~enog na dostavnici, apelant tvrdi da mu je rje{enje Uprave carina uru~eno 28. a ne 14. marta 2001. godine. Prema tome, u postupku pred Vrhovnim sudom, apelant je morao dokazati da je primio rje{enje doti~nog datuma, a ne datuma koji je naveden na dostavnici. Me|utim, kada je zahtjev uputio Vrhovnom sudu, apelant nije naveo da potpis na dostavnici nije njegov, ve} da je falsifikovan, ili da je neko drugi potpisao dostavnicu u njegovo ime. Apelant je pred Vrhovnim sudom naveo da je primio rje{enje Uprave carina u ku}i svog djeda 28. marta 2001. godine. Vrhovni sud, dakle, nije imao razloga da posumnja u neregularnost dostave doti~nog rje{enja. 16. U postupku pred Ustavnim sudom, apelant nije iznio dokaze na osnovu kojih bi se moglo dokazati da on nije potpisao dostavnicu, te da je rje{enje primio 28. marta 2001. godine. Nadalje, apelant se nije pozvao ni na jednu odredbu po kojoj bi Vrhovni sud bio primoran da konsultuje vje{taka grafologa. Ustavni sud ne moè na osnovu dostavnice zaklju~iti da je Vrhovni sud prekr{io procesne odredbe na na~in koji bi rezultirao povredom apelantovog prava na pravi~no su|enje ili njegovog prava na imovinu.
8.
9.
VI - Dopustivost 10. ^lan VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: "Ustavni sud tako|er ima apelacionu nadle`nost u pitanjima koja su sadràna u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini". ^lan 11. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda glasi: " Ustavni sud moè razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude koja se njome pobija iscrpljeni svi pravni lijekovi mogu}i po zakonima entiteta i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem pravnom lijeku koji je koristio". 11. Po op}em pravilu iz ~lana 11. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda, apelant mora iscrpiti sve pravne lijekove i do}i do kona~ne odluke prije podno{enja apelacije Ustavnom sudu. Pravilo iscrpljivanja pravnih lijekova zahtijeva da apelant do|e do tzv. kona~ne odluke. Kona~na odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je efektivan i adekvatan da ispita nièstepenu odluku kako u ~injeni~nom tako i u pravnom pogledu. Pri tome, pravni lijek mora zavisiti od apelanta, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odba~en iz razloga {to apelant nije ispo{tovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, pla}anje taksi, forma ili ispunjenje zakonskih uvjeta) ne moè se smatrati kona~nom. Kori{tenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan ~lanom 11. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda. Sli~no tome, Evropski sud za ljudska prava ne}e prihvatiti kao dopustivu apelaciju ako apelant nije ispunio doma}e procesne zahtjeve. Evropski sud za ljudska prava smatra da je teret na apelantu da dokaè da je ispunio procesne
SLU@BENI GLASNIK BiH 2.
17. Zahtjev za sudsku za{titu upu}en Vrhovnom sudu se, dakle, mora smatrati efikasnim pravnim lijekom u ovom predmetu. Apelantovo nepo{tivanje roka za podno{enje ovog zahtjeva se odnosi na neiscrpljivanje pravnih lijekova, {to je suprotnost odredbama ~lana 11. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda. Ustavni sud smatra da nije potrebno da se odlu~uje o privremenoj mjeri koju je traìo apelant. VI - Zaklju~ak 18. Imaju}i u vidu naprijed izneseno, i u skladu s ~lanom 11. stav 3., ~lanom 12. st.1. i 5. i ~lanom 54. Poslovnika Ustavnog suda, apelacija se skida sa liste predmeta za odlu~ivanje pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine. S obzirom na to, Ustavni sud smatra da nije potrebno razmatrati zahtjev apelanta o privremenoj mjeri. 19. Na osnovu ~lana VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su kona~ne i obavezuju}e. Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda Mato Tadi} i sudije Valerija Gali}, Hatidà Hadìosmanovi}, prof. Didier Maus, prof. dr. ]azim Sadikovi} i prof. dr. Miodrag Simovi}. U 17/02 25. jula 2003. godine Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadi}, s. r.
înjenice predmeta, koje proizilaze iz navoda apelanta i dokumenata predo~enih Ustavnom sudu, mogu se sumirati na slijede}i na~in. Apelant je pokrenuo izvr{ni postupak na osnovu izvr{ne isprave, zahtijevaju}i isplatu duga u iznosu od 6.335 KM. Op}inski sud je prihvatio njegov prijedlog i donio Rje{enje broj IP-72/00, nare|uju}i da se gore navedeni iznos isplati. Nakon toga, du`nik je uloìo prigovor, na osnovu kojeg je pokrenuta parnica i zakazana rasprava za 12. juni 2000. godine. Iako su bile uredno pozvane, stranke nisu prisustvovale zakazanoj raspravi. Stoga je sud zakazao novu raspravu za 23. august 2000. godine. Ponovo su pozvani zastupnici stranaka. Me|utim, stranke ponovo nisu odgovorile na poziv. Zbog toga je sud donio Rje{enje broj PS-28/00 od 23. augusta 2000. godine, smatraju}i da je apelant povukao tu`bu. Novi zastupnik apelanta, advokat N. H., podnio je zahtjev za povrat u pre|a{nje stanje. Rje{enjem broj Ps-28/00 od 13. decembra 2001. godine, Op}inski sud u Sanskom Mostu je odbio zahtjev kao neosnovan. Nakon toga, apelant je uloìo àlbu Kantonalnom sudu u Biha}u koji je, Rje{enjem broj P@-49/02 od 11. marta 2002. godine, odbio àlbu i potvrdio prvostepeno rje{enje. Prvostepeni i drugostepeni sud su zauzeli stav da su stranke bile uredno pozvane, te ~injenica da je apelant imenovao novog advokata, kao svog zastupnika, u periodu nakon dostavljanja sudskog poziva nije utjecala na postupak uru~enja sudskog poziva. Apelant je, 29. aprila 2002. godine, podnio apelaciju Ustavnom sudu protiv drugostepenog rje{enja. Prilikom ispitivanja dopustivosti apelacije, Ustavni sud je po{ao od ~lana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, ~lana 11. stav 3. i ~lana 12. stav 1. Poslovnika Ustavnog suda: ^lan VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: "Ustavni sud tako|er ima apelacionu nadle`nost u pitanjima koja su sadràna u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini." ^lan 11. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda glasi: "Sud moè razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude koja se njome pobija iscrpljeni svi pravni lijekovi mogu}i po zakonima entiteta i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem pravnom lijeku koji je koristio." ^lan 12. stav 1. Poslovnika Ustavnog suda glasi: "Sud }e odlu~ivati samo o onim apelacijama koje su stavljene na listu predmeta za odlu~ivanje."
3.
4.
5.
6.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu ~lana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, ~lana 11. stav 3. i ~lana 12. stav 1. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - pre~i{}eni tekst ("Slu`beni glasnik BiH", br. 24/99, 26/01 i 6/02), na sjednici odrànoj 25. jula 2003. godine, donio je
7. 8.
RJE[ENJE
Ne stavlja se na listu predmeta za odlu~ivanje apelacija "Sanas" d.j.l., iz Sanskog Mosta, podnesena protiv Rje{enja Op}inskog suda u Sanskom Mostu, broj Ps-28/00 od 23. augusta 2000. godine, Rje{enja Op}inskog suda u Sanskom Mostu, broj Ps-28/00 od 13. decembra 2001. godine i Rje{enja Kantonalnog suda u Biha}u, broj P@-49/02 od 11. marta 2002. godine zbog neiscprljivanja pravnih lijekova. Odluku objaviti u "Slu`benom glasniku BiH", "Slu`benim novinama Federacije BiH" i "Slu`benom glasniku Republike Srpske". OBRAZLO@ENJE 1. Podnosilac apelacije "Sanas" d.j.l., (u daljem tekstu: apelant), iz Sanskog Mosta, kojeg zastupa N. H., advokat iz Sanskog Mosta, podnio je 29. aprila 2002. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud) protiv Rje{enja Op}inskog suda u Sanskom Mostu, broj Ps-28/00 od 23. augusta 2000. godine, Rje{enja Op}inskog suda u Sanskom Mostu, broj Ps-28/00 od 13. decembra 2001. godine i rje{enja Kantonalnog suda u Biha}u, broj P@-49/02 od 11. marta 2002. godine. Apelant je podnio apelaciju Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti navedenih rje{enja pozivaju}i se na ~lan VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine. Apelant se àli da su rje{enja Op}inskog suda i Kantonalnog suda u Sanskom Mostu povrijedila njegova ustavna prava na pravi~no su|enje iz ~lana 6. Evropske konvencije za za{titu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: Evropska konvencija), pravo na efikasan pravni lijek iz ~lana 13. Evropske konvencije, pravo na zabranu zloupotrebe prava iz ~lana 17. Evropske konvencije, te na pravo na imovinu iz ~lana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
9.
Princip iscrpljivanja pravnih lijekova mogu}ih po zakonima entiteta, u smislu podno{enja apelacije u roku od 60 dana od dana primitka posljednje odluke, se odnosi isklju~ivo na efikasne i adekvatne pravne lijekove (vidi rje{enje Ustavnog suda, U 15/01, od 4. i 5. maja 2001. godine).
10. Predmetna apelacija dostavljenja Ustavnom sudu ima dva aspekta. Prvi se ti~e problema da li postupak za povrat u pre|a{nje stanje predstavlja efikasan pravni lijek, te da li se Evropska konvencija moè primjenjivati na ovaj postupak. Drugi aspekt se ti~e pitanja da li rje{enje Op}inskog suda u Sanskom Mostu, broj Ps-28/00 od 23. augusta 2000. godine, kojim se, u pravnoj stvari apelanta protiv tuènog radi naplate duga, smatra da je apelant povukao tu`bu, jer se nije pojavio pred sudom, iako je uredno pozvan, potpada pod djelokrug Evropske konvencije.
11. Prema sudskoj praksi organa Evropske konvencije, zahtjevi za ponavljanje postupka se ne mogu smatrati efikasnim pravnim lijekom osim ukoliko se on nije pokazao uspje{nim i rezultirao ponavljanjem postupka (vidi odluku biv{e Evropske komisije za ljudska prava, G. protiv Savezne Republike Njema~ke, E 10431/83 od 16. decembra 1983. godine, Odluke i izvje{taji (OI) 35, str. 243). Isti princip se primjenjuje na postupak po zahtjevu za povrat u pre|a{nje stanje (vidi odluku biv{e Evropske komisije za ljudska prava, E 27453/90 od 9. januara 1990. godine). 12. Dakle, u pogledu pitanja povrata u pre|a{nje stanje, Ustavni sud zaklju~uje da je apelant koristio neefikasne pravne lijekove, ~ijim kori{tenjem se ne prekida predvi|eni rok od 60 dana iz ~lana 11. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda, jer ovaj zahtjev o~igledno nije imao uspjeha. U pogledu dijela apelacije kojim se tvrdi da je do{lo do povrede ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije i ~lana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju zbog ~injenice da op}inski sud nije na{ao razlog za povrat u pre|a{nje stanje, Ustavni sud nalazi da se takav postupak ne ti~e apelantovih gra|anskih prava i obaveza. Ovim postupkom se samo odlu~uje da li postoji razlog za povrat u pre|a{nje stanje apelanta ili ne, bez odluke po pravnom pitanju du`nikovog duga, odnosno u meritumu predmeta. Stoga, ~itav postupak povrata u pre|a{nje stanje ne potpada u okvir ~lana 6. Evropske konvencije niti u okvir ~lana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Iz svega izloènog, Ustavni sud zaklju~uje da je ovaj dio apelacije ratione materiae inkompatibilan sa Evropskom konvencijom.
13. Uz to, apelant je propustio da uloì àlbu protiv rje{enja Op}inskog suda u Sanskom Mostu, broj Ps-28/00 od 23. augusta 2000. godine. Kao {to je ve} navedeno u ta~. 11.f ovoga rje{enja, zahtjev za povrat u pre|a{nje stanje predstavlja neefikasni pravni lijek u konkretnom slu~aju, jer nije prihva}en. To, dalje, zna~i da zahtjev nije zaustavo rok od 60 dana, koji je predvi|en ~lanom 11. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda. Prema tome, bez razmatranja pitanja primjenjivosti Evropske konvencije na parni~ni postupak, koji je okon~an rje{enjem broj PS-28/00 od 23. augusta 2000. godine, Ustavni sud zaklju~uje da je apelant propustio da iscrpi sve efikasne pravne lijekove koji su dostupni po zakonu entiteta. 14. Imaju}i u vidu odredbe ~lana 12. stav 1. Poslovnika Ustavnog suda, a u vezi sa ~lanom 11. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda, prema kojima se ne stavljaju na listu za odlu~ivanje apelacije koje su uloène protiv akta protiv kojeg nisu iscrpljeni svi pravni lijekovi, odlu~eno je kao u dispozitivu ovoga rje{enja. Ovo rje{enje Ustavni sud je donio jednoglasno, u sastavu: predsjednik Suda Mato Tadi} i sudije Valerija Gali}, Hatidà Hadìosmanovi}, prof. Didier Maus, prof. dr. ]azim Sadikovi} i prof. dr. Miodrag Simovi}. AP 73/02 25. jula 2003. godine Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadi}, s. r.
SADR@AJ
VISOKI PREDSTAVNIK ZA BOSNU I HERCEGOVINU 362 Odluka o imenovanju me|unarodnog tuìoca u Tuìla{tvo Bosne i Hercegovine 1039 363 Odluka kojom predlaè Zakon o Obavje{tajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine Parlamentarnoj skup{tini Bosne i Hercegovine. 1040 364 Odluka kojom predlaè Zakon o Obavje{tajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine Parlamentarnoj skup{tini Bosne i Hercegovine 1041 PARLAMENTARNA SKUP[TINA BOSNE I HERCEGOVINE 365 Zakon o privremenom odga|anju od izvr{enja potraìvanja po osnovu izvr{nih odluka na teret Budèta institucija Bosne i Hercegovine i me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine 1041 366 Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine 1042 VIJE]E MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE 367 Odluka o dopunama Odluke o imenovanju Komisije za popis i primopredaju opreme, arhiva i imovine Zavoda za zapo{ljavanje Bosne i Hercegovine Agenciji za rad i zapo{ljavanje Bosne i Hercegovine i o imenovanju vr{ilaca du`nosti direktora i zamjenika direktora Agencije za rad i zapo{ljavanje Bosne i Hercegovine 1049 368 Odluka o zabrani uvoza odre|enih po{iljki radi spre~avanja unosa bovine spongiformne encefalopatije 1049 KOMISIJA ZA OÛVANJE NACIONALNIH SPOMENIKA 369 Odluka kojom se historijsko podru~je - Groblje Mainovac i podru~je Bedra kao pretpostavljeno arheolo{ko nalazi{te u Vionici, op}ina îtluk, progla{ava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 1056
370 Odluka kojom se grobljanska cjelina - Rimokatoli~ko groblje Rabi} u Derventi progla{ava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 1057 371 Odluka kojom se arheolo{ko podru~je - Stari grad Dubrovnik u Vi{njici kod Ilija{a, progla{ava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 1058 372 Odluka kojom se historijsko podru~je - Nekropola sa ste}cima u Kopo{i}u kod Ilija{a progla{ava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 1059 373 Odluka kojom se arheolo{ko podru~je - Vladarski dvor iz 14. i 15. stolje}a u Kraljevoj Sutjesci, op}ina Kakanj, progla{ava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 1060 374 Odluka kojom se historijska gra|evina - ostaci Starog kamenog mosta u Konjicu progla{ava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 1061 375 Odluka kojom se arheolo{ko podru~je - anti~ki vojni logor na Gra~inama u Humcu, op}ina Ljubu{ki progla{ava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 1062 376 Odluka kojom se graditeljska cjelina - Stari grad Ljubu{ki u Ljubu{kom progla{ava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 1063 377 Odluka kojom se za dobra kulturno-historijskog naslije|a, uvr{tena na Spisak dobara koji je sastavni dio ove odluke, produàva reìm za{tite iz ~lana V stav 3. Aneksa 8. Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini 1064 USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE Odluka broj U 58/01 Odluka broj U 65/02 Rje{enje broj U 17/02 Rje{enje broj AP 73/02
1065 1068 1072 1075
Izdava~: Ovla{}ena slu`ba Doma naroda Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine, Trg BiH 1, Sarajevo - Za izdava~a: Savjetnik u Parlamentarnoj skup{tini Bosne i Hercegovine Avdo âmpara - Priprema i distribucija: JP NIO Slu`beni list BiH Sarajevo - Direktor: Mehmedalija Huremovi} - Telefoni direktor: 663-470, fax 663-470 - Redakcija i Pretplata: 663-471 - Ra~unovodstvo: 651-257 - Pretplata se utvr|uje polugodi{nje, a uplata se vr{i UNAPRIJED u korist ra~una: ZAGREBA^KA BANKA BH d.d. 338-320-22000052-11, VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo 160-200-00005746-51, HYPO-ALPE-ADRIA-BANK A.D. Banja Luka, filijala Br~ko 552-000-00000017-12, RAIFFEISEN BANK d.d. BiH Sarajevo 161-000-00071700-57 - [tampa: "OKO" dd sa p. o. Sarajevo - Za {tampariju Bajro [aban - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska glasila. Pretplata za II polugodi{te 2003. uklju~uju}i i pretplatu za "Slu`bene novine Federacije BiH": KM 120."Slu`beni glasnik BiH" je upisan u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 731. Na osnovu odredaba ~lana 18. stav 1. ta~ka 10. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 49/02, pre~i{}eni tekst) i Mi{ljenja Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta broj 03-15-2767/01 od 1. 6. 2001. godine, "Slu`beni glasnik BiH" je proizvod na ~iji se promet ne pla}a porez na promet proizvoda. Upis u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, broj UF/I 2168/97 od 10.07.1997. godine. - Identifikacijski i porezni broj 4200226120002. Internet: http://www.sllist.ba

Broj 43

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Broj 43

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Godina VII - Broj 43

Ponedjeljak, 29. decembra 2003. godine SARAJEVO

ISSN 1512-7486 Bosanski jezik

VISOKI PREDSTAVNIK ZA BOSNU I HERCEGOVINU

Broj 43 - Strana 1040

SLU@BENI GLASNIK BiH

Ponedjeljak, 29. decembra 2003.

Broj 171/03 19. decembra 2003. godine Sarajevo

Ponedjeljak, 29. decembra 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 43 - Strana 1041

PARLAMENTARNA SKUP[TINA BOSNE I HERCEGOVINE

Broj 43 - Strana 1042 -

SLU@BENI GLASNIK BiH

Ponedjeljak, 29. decembra 2003. ^lan 4.

d) za{tite dr`avljana Bosne i Hercegovine.

Ponedjeljak, 29. decembra 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 43 - Strana 1043

Broj 43 - Strana 1044

SLU@BENI GLASNIK BiH

Ponedjeljak, 29. decembra 2003. ^lan 19.

Ponedjeljak, 29. decembra 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH ^lan 30.

Broj 43 - Strana 1045

Broj 43 - Strana 1046

SLU@BENI GLASNIK BiH

Ponedjeljak, 29. decembra 2003.

Ponedjeljak, 29. decembra 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH ^lan 55.

Broj 43 - Strana 1047

Broj 43 - Strana 1048 ^lan 64.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Ponedjeljak, 29. decembra 2003.

Ponedjeljak, 29. decembra 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 43 - Strana 1049

VIJE]E MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE

Broj 43 - Strana 1050 1.

SLU@BENI GLASNIK BiH 3. 4. 5. 6. `ivotinjsko sjeme; ko`e;

Ponedjeljak, 29. decembra 2003.

Ponedjeljak, 29. decembra 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH -

Broj 43 - Strana 1051

Broj 43 - Strana 1052 -

SLU@BENI GLASNIK BiH

Ponedjeljak, 29. decembra 2003.

Ponedjeljak, 29. decembra 2003. -

SLU@BENI GLASNIK BiH -

Broj 43 - Strana 1053

Broj 43 - Strana 1054 V

SLU@BENI GLASNIK BiH

Ponedjeljak, 29. decembra 2003.

Ponedjeljak, 29. decembra 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH VIII

Broj 43 - Strana 1055

Broj 43 - Strana 1056

SLU@BENI GLASNIK BiH

Ponedjeljak, 29. decembra 2003.

KOMISIJA ZA O^UVANJE NACIONALNIH SPOMENIKA

Ponedjeljak, 29. decembra 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH IX

Broj 43 - Strana 1057