OSNOVEZA TITE UMA8. TETNIKUKCIINJIHOVOSUZBIJANJEOSNOVEZA TITE UMA8.

TETNIKUKCIINJIHOVOSUZBIJANJE

uvodno.. . o tetnosti kukaca Kukci su stalni stanovnici uma, a medu njima postoji velik broj vrsta koje umi mogu nanijeti nesagledive tete. Za umu su tetni oni kukci koji o tecuju osjetljive organe umskog drveca, koji prodiru drvo i koji se toliko razmno e da u masama napadaju umu i o tecuju stabla. Obranu uma od tetnih

kukaca ote ava njihova pokretljivost, sicu nost i brojnost. Velik problem cini njihovo masovno razmna anje. Sigurno je da teta ovisi o vrst kukca i intenzitetu napada. Temeljni uzrok napada kukaca je njihova potreba za hranom. Ciste sastojine i kulture sadr e velike koncentracije zalihe jedne vrste hrane, pru aju povoljnosti za brzo povecanje brojnosti populacije kukaca, osobito onih kojima ta hrana odgovara.

Zato su ciste sastojine i kulture uvijek ugro enije od prirodnih mje ovitih sastojina. Tu je najva niji odnos broj kukaca i kolicina odgovarajuce hrane.

cinioci gradacije kukaca Glavni su cinioci razvoja gradacije odredenog kukca: : povoljne vremenske prilike : velike kolicine hrane : mali broj prirodnih neprijatelja ( pogotovo parazita) Za djelotvorno suzbijanje tetnika nu no je poznavati njihov nacin ivota biologiju. Od najvece je va nosti da se u razvojnom ciklusu odredene vrste kukca

zna vrijeme kojem je najosjetljiviji, pa se taj period koristi za njegovo suzbijanje. U nacelu za svakoga kukca treba znati u kojoj se razvojnoj fazi najlak e i najucinkovitije suzbija.

Prema srodstvu i pripadnosti: u i kornja i leptiri opnokrilci svrstavanje kukaca u skupine Prema biljnim organima i dijelovima koje o tecuju: tetnici na korijenju tetnici na stablu tetnici u drvu tetnici u kori tetnici

u srcici tetnici u pupovima tetnici u li cu tetnici u cvijecu tetnici u plodovima i sjemenu

svrstavanje kukaca u skupine Prema vrsti drveca koju napadaju: tetnici na crnogoricnom drvecu tetnici na bjelogoricnom drvecu tetnici pojedinih vrsta drveca ( npr. hrasta, jele. . . ) Prema fiziolo kom stanju biljke: primarni (napadaju zdravu biljku ) sekundarni (napadaju fiziolo ki

oslabljelu biljku ) * posebna grupa su korisni kukci, a to su paraziti i hiperparaziti ( parazitoidi) na drugim kukcima i predatori drugih kukaca. Prema vrstama biljaka: monofagni ( jedna vrsta kukaca napada jednu vrstu biljke) polifagni ( jedna vrsta kukaca napada vi e vrsta biljaka oligofagi ( iskori tavaju vi e izvora hrane)

Prema dijelu stabla kojeg napadaju nacinu napada: kukci koji brste li ce (defolijatori) pupove kukci koji se hrane kambijem, pupovima, izbojcima, dijelovima ksilema floema kukci koji si u lisne i drvne sokove kukci koji razaraju drvo

dinamika populacije tetnih kukaca Da bi se pravovremeno mogle provesti umskoza titne mjere treba poznavati dinamiku populacije umskih tetnika. Neki kukci kad se masovno razmno e znatno povecaju svoje tetno djelovanje, a neki tek tada postaju tetnici. Uzroci masovnog razmno avanja su razliciti ( biolo ka svojstva kukaca, genetski cinioci, stanje ume, ponuda hrane, klimatski uvjeti

itd.) . U normalnim uvjetima prirodni neprijatelji ( ptice, kukci, grabe ljivci i nametnici, gljive, bakterije, virusi i dr. ) omogucuju u umi prirodnu ravnote u. Kada ravnote a postane labilna iz bilo kojeg razloga) tetnik mo e izaci iz uravnote enog stanja, prenamno i se i umi nanese veliku tetu.

dinamika populacije tetnih kukaca Promjenu gustoce populacije koja nastaje tokom godine nazivamo intraanualnom ili intraciklicnom ( ako je ivotni ciklus kukaca kraci od jedne godine) . Promjene gustoce populacije koje prelaze vremensko razdoblje jedne generacije traju dulje nazivamo fluktuacijom ili dinamikom populacije. Za masovnu pojavu kukaca nekoliko godina moraju vladati povoljne prilike. Za

masovnu pojavu kukaca va an je tok i uzroci njihova rasprostranjenja . U dinamici populacije kukaca, u promjeni njihova brojnog stanja razlikuje se vi e faza: LATENCIJA ( normalan broj populacije) PROGRADACIJA ( postupno raste broj jedinki) KULMINACIJA ( dostignut je maksimalan broj jedinki) RETROGRADACIJA ( broj jedinki naglo opada) Progradacija i retrogradacija cine gradaciju kukaca. Progradacija obicno

traje jednu godinu. Do kulminacije dolazi za 2 3 godine. Tada nastupa regresija koja ne traje dugo.

dinamika populacije tetnih kukaca Intenzitet razmno avanja izra avamo koeficijentom razmno avanja ( broj kojim se mno i gustoca pro le generacije, dobije se brojno stanje sada nje generacije) . Gustoca populacije neke vrste ovise o vi e cinilaca: plodnosti ili stvaralacke snage ( potencijala razmno avanja) , tj. seksualnogindeksa ( odnosa enki prema ukupnoj populaciji) smrtnosti ili mortalitetu

(smrtnost odgovara plodnosti populacija je u jednakoj visini, npr. ako jedan par kukaca izle e 100 jaja, da bi slijedece godine ostao jedan par smrtnost mora biti 98%) Visina populacije nije stalna, njeno je brojno stanje promjenljivo. Na smrtnost i odr avanje utjecu brojni abiotski i biotski cinioci. Ukupne cinioce koji uvjetuju gradaciju nazivamo GRADOCENIM CIMBENICIMA. Pod gradocenom razumjevamo

citav sustav cinilaca koji se sam regulira i cini organiziranu cjelinu.

populacije tetnih kukaca Pod populacijom razumjevamo kolektiv homotipskih organizama sa zajednickim skupom nasljednih cimbenika, koji naseljava odredeni prostor ( biotiop) , pripada odredenom ekosustavu, a jedinke su povezane reprodukcionim odnosima ( razmno avanja) . Osnovni atributi svake populacije su : gustoca prostorni raspored stopa nataliteta i mortaliteta uzrasna

struktura potencijal rastenja tok rastenja i odr avanja. Pod gustocom populacije razumijevamo broj jedinki neke vrste ( organizama) na jedinici naseljene povr ine ili zapremine ( biomase) u datom vremenu. Najveci indeks razmno avanja odr avanja populacije omogucava njenu optimalnu gustocu.

kriticni broj tetnih kukaca Bitna podloga svake prognoze je usporedba utvrdene gustoce populacije u pocetku napada s brojem koji se naziva kriticni broj ili kriticni intenzitet. Kriticni broj se utvrduje na dva nacina: usporedbom mno ine tetnika s kolicinom hrane ( li ca, iglica i dr. ) koja im je na raspolaganju statistickim podacima dobivenim

iskustvom Kriticne brojeve ne smijemo smatrati tocnim vrijednostima. U kriticni broj uvr tavaju se samo zdrave jedinke tetnika. Kriticni brojevi slu e samo kao upori te za ocjenjivanje opasnosti. Kriticni broj gustoce populacije va an je s ekonomskoga stanovi ta. On je uvjetovan velicinom ekonomskog gubitka koju ta populacija nanosi i uslijed cega je potrebno poduzeti mjere suzbijanja. Na velicinu kriticnog

broja utjecu mnogi cimbenici, a ne samo ekonomski (park ume, gradska zelenila, razliciti objekti itd. ne podlije u ekonomskim gubicima) . U umarstvu je uobicajeno da je suzbijanje opravdano ako je uslijed napada smanjena vrijednost izgubljene drvne mase po jedinici povr ine veca ili jednaka od tro kova suzbijanja na istoj povr ini. Osim ekonomskih gubitaka u obzir treba uzeti i sve posljedice

fiziolo ke slabosti o tecenih stabala.

primjeri utvrdivanja gustoce populacije nekih kukaca Gustoca populacije kukaca odreduje se na razlicite nacine ovisno o vrsti kukaca, vremenu mjestu pojedinih razvojnih stadija i dr. Kao pravilo treba uzeti da se brojnost populacije treba utvrditi u onom stadiju i u ono vrijeme koje daje najbolje rezultate, a predstavlja najmanje tro kove. Melolontha melolontha L.

obicni hru t. Gustoca populacije utvrduje se u stadiju grcice. Prije pocetka vegetacije ili ljeti ili u jesen kopaju se po ha 3 4 jame dimenzije m, dubine do 30 cm ljeti, a do dubine 80 cm u rano proljece ili kasnu jesen ( grcice su zbog hladnoce dublje zemlji) rasadniku se kopa 5 kontrolnih jama/ ha. Iskopanu zemlju

treba dobro usitniti i pregledati. Kritican broj je slijedeci broj grcica ( brojevi pokazuju broj grcica po 1m2) : Slab napad Srednji napad Jak napad Starost grcica 0,1 2 2,1 4 4 1 i 2 god. 0,1 0,5 0,6 2 2 3 god.

StereonychusfraxiniDegeerjasenovapipa. Brojnostseutvrdujebrojenjemkornja azavrijemezimskogmirovanjau umamagdjejejasenzastup ljenvi eod30%. Utvrdujesebrojkornja apostabluikvadratnommetrumahovineukojojkornja iprezimljuju. Poodjelusepregleda30 50stabala( jasenidrugevrstejerkornja iprezimljujuumahoviniidrugihvrsta) . Stablaodabratinasumce, ravnomjernorasporedenapoodjelu, bezobziranaobraslostmahovinom. Mahovinasepregledavanavisini30130cmdebla. Dobivenibrojkornja apostabluuvecaseza50% ( dobijesepribli anbrojkro anjanacijelomstablu) . Daljeseuobziruzima, vrstadrveta, prsnipromjer, obraslostmahovinom, uce cejasenausastojiniinekidrugiparametrikojepremapotrebitrebaprouciti. TortrixviridanaL. hrastovsavijac. Izdominantneeta esgornjetrecinekro njesa3 5stabalaskinusegrane( najlak esaoborenihstabaladokoncasijecnja) . Sasvakogstablauzmusepo4granedu ine1m. Granesestavljajuuotopinuutopoluprostorijudasestimuliratjeranjepupova. Cimpupovipotjerajuizjajaizlazegusjeniceizavlaceseupupove. Gusjeniceseizbroje. primjeriutvrdivanjagustocepopulacijenekihkukacaStereonychusfraxiniDegeerjasenovapipa. Brojnostseutvrdujebrojenjemkornja azavrijemezimskogmirovanjau umamagdjejejasenzastup ljenvi eod30%. Utvrdujesebrojkornja apostabluikvadratnommetrumahovineukojojkornja iprezimljuju. Poodjelusepregleda30 50stabala( jasenidrugevrstejerkornja iprezimljujuumahoviniidrugihvrsta) . Stablaodabratinasumce, ravnomjernorasporedenapoodjelu, bezobziranaobraslostmahovinom. Mahovinasepregledavanavisini30130cmdebla. Dobivenibrojkornja apostabluuvecaseza50% ( dobijesepribli anbrojkro anjanacijelomstablu) . Daljeseuobziruzima, vrstadrveta, prsnipromjer, obraslostmahovinom, uce cejasenausastojiniinekidrugiparametrikojepremapotrebitrebaprouciti. TortrixviridanaL. -

hrastovsavijac. Izdominantneeta esgornjetrecinekro njesa3 5stabalaskinusegrane( najlak esaoborenihstabaladokoncasijecnja) . Sasvakogstablauzmusepo4granedu ine1m. Granesestavljajuuotopinuutopoluprostorijudasestimuliratjeranjepupova. Cimpupovipotjerajuizjajaizlazegusjeniceizavlaceseupupove. Gusjeniceseizbroje. primjeriutvrdivanjagustocepopulacijenekihkukaca

primjeri utvrdivanja gustoce populacije nekih kukaca Operophthera brumata L. mali mrazovac i Hibernia ( Erannis) defoliaria Cl. veliki mrazovac. Odabere se 10 stabla u krugu (promjer) 60 80 m ili u jednom pravcu. Na visini 1.5 m ote e se grubi dio kore. Taj se dio prema e ljepilom tako da je pojas

irok 8 10 cm. To se radi u jesen, pocetkom listopada tj. prije ocekivane pojave leptira. Pregledavanje pojaseva i evidentiranje uhvacenih enki obavlja se svaka 2 3 dana sve do konca prosinca. to je vi e odjela ili odsjeka obuhvaceno to su rezultati sigurniji. Racuna se da je kritican broj ako se uhvati 1 2 enke po 1

cm opsega debla. Lymantria dispar L. gubar. Gustoca populacije utvrduje se po jajnim leglima. Pregledavaju se sve sastojine starije od 30 godina. U odjelu se postavi dijagonala i na njoj se pregledavaju sva stabla. Svako stablo se pregledava od podno ja do kro nje. Prema potrebi mogu se dalekozorom pregledavati i grane u kro nji. Utvrduje se postotak zara enih stabala i broj

legala po stablu. U kr kim predjelima iskolce sa kontrolne plohe. Na plohi se pregledavaju sva stabalca i pogodna mjesta (veliko kamenje) za odlaganje jaja na tlu. Pregled se obavlja za dugog perioda mirovanja vegetacije. Za prognoziranje tete u obzir se uzima broj zara enih stabala (1% , 1 5 % , 5 20% , 20 50 % ,

preko 50% ) i broj jaja po stablu (150 3 300 jaja po stablu) . Broj jaja se izracunava po prosjecnom broju jaja u leglu.

ThaumethopoeaprocessioneaL. hrastovcetnjak. Gustocapopulacijeutvrdujeseobaranjemstablaibrojanjemjajnihleglatepomocusvjetlosn ihlampiStablaseobarajuzim(uodjeluoko5stabala). Uobzirseuzimastarostsastojine, brojjajnihleglaibrojjaja. Nprzahrastovestare90godinakriticanbrojje16leglapostabluodnosno57uretrogracijiili 3270, odnosno57800jaja. Pomocusvjetlosnihlampimoguselovitileptiri. Doletjenajintenzivnijiizmedu21i22sata. ThaumethopoeapityocampaSchiff. borovcetnjak. Gustocapopulacijemo eseodreditinavi enacina. Najboljejepolaganjelinijaodjednogdodrugogrubasastojine. tojevi elinijatojeutvrdivanjezarazesigurnije. Nalinijesepregledajusvastablaiizbrojenapadnutainenapadnuta. Gustocapopulacijemo eseodreditina3fazerazvoja: 1) Ustadijujaja. Radseobavljaukolovozuilirujnu. Sastablakojapadajuulinijupokupesejajnalegla. Kodvrlojakognapadabrojleglajenastablaprsnogpromjera10cm2 4,20cm4 6,30cm8 10,40cm14 16,50cm18 22.2) Nakonizlaskagusjenica. Radseobavljaurujnuililistopadu. Brojesemjestaukojimase3) Ustadijuzapretka. Brojeseformiranizaperci. Tadasugusjeniceu3. razvojnomstadiju(otprilikemjesecdananakonizlaskagusjenica). primjeriutvrdivanjagustocepopulacijenekihkukacanalazegusjenice. ThaumethopoeaprocessioneaL. hrastovcetnjak. Gustocapopulacijeutvrdujeseobaranjemstablaibrojanjemjajnihleglatepomocusvjetlosn ihlampiStablaseobarajuzim(uodjeluoko5stabala). Uobzirseuzimastarostsastojine, brojjajnihleglaibrojjaja. Nprzahrastovestare90godinakriticanbrojje16leglapostabluodnosno57uretrogracijiili 3270, odnosno57800jaja. Pomocusvjetlosnihlampimoguselovitileptiri. Doletjenajintenzivnijiizmedu21i22sata. ThaumethopoeapityocampaSchiff. borovcetnjak. Gustocapopulacijemo eseodreditinavi enacina. Najboljejepolaganjelinijaodjednogdodrugogrubasastojine. tojevi elinijatojeutvrdivanjezarazesigurnije. Nalinijesepregledajusvastablaiizbrojenapadnutainenapadnuta. Gustocapopulacijemo eseodreditina3fazerazvoja: 1)

Ustadijujaja. Radseobavljaukolovozuilirujnu. Sastablakojapadajuulinijupokupesejajnalegla. Kodvrlojakognapadabrojleglajenastablaprsnogpromjera10cm2 4,20cm4 6,30cm8 10,40cm14 16,50cm18 22.2) Nakonizlaskagusjenica. Radseobavljaurujnuililistopadu. Brojesemjestaukojimase3) Ustadijuzapretka. Brojeseformiranizaperci. Tadasugusjeniceu3. razvojnomstadiju(otprilikemjesecdananakonizlaskagusjenica). primjeriutvrdivanjagustocepopulacijenekihkukacanalazegusjenice.

Protiv tetnihkukacaprimjenjujusepreventivneirepresivneza titnemjere. Kojesemjerepoduzimajuzavisiostanjupopulacije tetnikaiugro enosti ume. Preventivneseprimjenjujuprijenegokukacpovecasvojupopulaciju. Dakle, dokjekukaculatenciipraktickinenanosinikakvu tetu. Ciljimjedaonemogucekukcudapovecasvojupopulaciju. Represivnemjere, tj. suzbijanje, sepoduzimajukadaje tetnikzbogpovecanepopulacijepoceociniti tete. 1. Preventivnemjeresuzbijanja tetnihkukacaPreventivnosuzbijanjejecestodjelotvornijeie konomicnijeodrepresivnoga. Primjenapreventivnihmjeratra idobropoznavanjekukcainjegovogodnosaprema umiiokoli u. Najefikasnijepreventivnemjeretemeljesenapravovremenoprovedenim umsko-uzgojnimradov ima. Tosu: umskouzgojnemjerePogor anjeekolo kihuvjeta ivotakukcimaSmanjenjekolicinehranePromjenasastav ahranemjereza tite umaod tetnihkukaca! preventivnimmjeramastvarajuseuvjetikojisunepovoljnizastvaranjegradacije tetnihkuka caProtiv tetnihkukacaprimjenjujusepreventivne irepresivneza titnemjere. Kojesemjerepoduzimajuzavisiostanjupopulacije tetnikaiugro enosti ume. Preventivneseprimjenjujuprijenegokukacpovecasvojupopulaciju. Dakle, dokjekukaculatenciipraktickinenanosinikakvu tetu. Ciljimjedaonemogucekukcudapovecasvojupopulaciju. Represivnemjere, tj. suzbijanje, sepoduzimajukadaje tetnikzbogpovecanepopulacijepoceociniti tete. 1. Preventivnemjeresuzbijanja tetnihkukacaPreventivnosuzbijanjejecestodjelotvornijeie konomicnijeodrepresivnoga. Primjenapreventivnihmjeratra idobropoznavanjekukcainjegovogodnosaprema umiiokoli u. Najefikasnijepreventivnemjeretemeljesenapravovremenoprovedenim umsko-uzgojnimradov ima. Tosu: umskouzgojnemjerePogor anjeekolo kihuvjeta ivotakukcimaSmanjenjekolicinehranePromjenasastav ahranemjereza tite umaod tetnihkukaca! preventivnimmjeramastvarajuseuvjetikojisunepovoljnizastvaranjegradacije tetnihkuka ca

PREVENTIVNE mjere za tite uma od tetnih kukaca umskouzgojne mjere Osnovni zadatak ovih mjera je usmjeren na odr avanje prirodne ravnote e u umskim sastojinama. Kod uzgojnih radova stalno treba voditi racuna o sastavu i strukturi biljnih zajednica. Npr. mje ovite sastojine su sigurnije na napad kukaca od cistih ( pogotovo kultura) . Mje ovite

sastojine su takoder bogatije parazitima i predatorima, neprijateljima tetnih kukaca. Gustoca sastojine takoder ima va an utjecaj na tetne kukce i njihove neprijatelje. U obraslim i sklopljenim sastojinama povecano je brojno stanje aktivnost predatotra. Pogor anje ekolo kih uvjeta ivota kukcima. Pogor anjem ekolo kih uvjeta ote ava se razmno avanje irenje tetnih kukaca. Npr. ako se mo e onemoguciti pristup hrani, smanji se kolicina hrane

ili izmijeni njen sastav ili ako je moguce utjecati na promjenu temperature i vlage. Pristup hrani je moguce sprijeciti kod izradenih sortimenata, npr. bojenjem drva, a ne na ivim stablima. . Dalje se daje kratak prikaz tih mogucnosti.> >

PREVENTIVNE mjere za tite uma od tetnih kukaca > > Smanjenje kolicine hrane. Neposredno nakon obaranja ili ugibanja stablo je veoma osjetljivo, odnosno podlo no napadu kukaca koji naseljavaju takav materijal. Najvece tete nastaju u kratkom vremenu. Nakon kukaca brzo slijedi napad gljiva, pa se teta uvecava. Zato sjecu treba obaviti brzo, a posjeceni materijal

u to kracem vremenu izvuci iz ume ili ga okorati. Na taj se nacin posti e da se sacuvao drvni materijal i sprijecilo masovno razmna anje kukaca. Kukci se ne mogu masovno razmna ati jer im je oduzeta povoljna hrana. To narocito vrijedi za potkornjake. U istu svrhu otpadni materijal, narocito grane treba slo iti u hrpe ( umski red, umska higijena) , tretirati odgovarajucim

insekticidima ili ih izvesti iz ume sl. > > Promjena sastava hrane. Cilj je promijeniti sastav hrane tako da ona ne bude prikladna za njihovu ishranu. Metoda se mo e primijeniti na svje e oborenim stablima, a odnosi se na kukce koji bu e drvo i ive u floemu nedavno posjecenih stabala. Floem je prikladno mjesto, ali u razmjerno kratkom vremenu,

za razvoj mnogih kukaca. To povoljno vrijeme za razvoj kukaca treba skratiti tako da se isti nemaju kada razviti. Druga mogucnost je da se izmijeni sastav hrane prije nego li kukci napadnu drvo, tj. u unutra njem dijelu kore izazvati promjene hrane tako da promijenjena hrana bude nepovoljna za kukce. Skracivanje vremena napada mo e se postici da se trupci odmah nakon

sjece okoraju ili izvuku iz ume. Okoravanjem se smanjuje kolicina hrane, a brzim su enjem okoranog drva njena promjena. Drugim rijecima kukci su za svoj napad imali period od sjece do okoravanja, odnosno vrijeme le anja trupaca u umi, a to im je prekratko vrijeme za masovno razmna anje i jak napad. to se tice izmjene sastava hrane radi se o nekoincidenciji razvoja

kukaca sjece stabala. Npr. stabla posjecena u kasno ljeto, u jesen i zimi manje su napadnuta kukcima, jer tada nisu povoljni uvjeti za razvoj kukaca. Do toplijeg vremena, krajem zime i tijekom vegetacijskog perioda, u unutra njosti kore oborenih stabala nastaju promjene sastavu hrane i ona postaje nepovoljna za kukce koji se tada javljaju.

REPRESIVNE mjere za tite uma od tetnih kukaca Kada se tetni kukci masovno pojave za njihovo suzbijanje poduzimaju se represivne mjere kako bi se sprijecile tete koje bi pocinili u umi. Cilj je da se broj takvih kukaca smanji ispod razine na kojoj oni postaju ekonomski tetni. Treba imati na umu da su i

tetni kukci clanovi umske zajednice nu ni u odr avanju biolo ke ravnote e. Tro kovi suzbijanja kukaca trebaju biti manji od tete koju cine gospodarskoj umi. svim ostalim slucajevima tro kovi mogu biti veci od tete koju bi ucinili tetni kukci. U gospodarskoj umi tro kovi suzbijanja takoder mogu biti veci od pricinjene tete ako bi nakon toga nastala erozija tla ili neke druge

posljedice, a ne samo gubitak drvne mase. Prije odluke o suzbijanju treba dijagnosticirati tetnika i prognozirati, tj. prosuditi tijek razvoja tetnika ( to se odnosi i na gljive, sitne glodavce i druge ivotinje) . Prognoza je presudna jer se na njoj zasnivaju sve mjere koje treba poduzimati. Treba imati na umu da prognoza uvijek sadr i i neke nesigurne

elemente, pa njezini podaci imaju samo pribli nu vrijednost, ali veoma znacajnu.

REPRESIVNE mjere za tite uma od tetnih kukaca Da bi se mogli izvr iti radovi predvideni prognozom treba odrediti brojno stanje prisutnog tetnika. Nacin odredivanja brojnog stanja je razlicit za pojedine grupe i vrste kukaca. Npr. tetnici koji prezimljuju pokrovu u raznim stadijima utvrduje se broj gusjenica ili kukuljica po 1 m2 , broj grcica

hru ta utvrduje se po 1 m2 , broj leptira i osa u tlu utvrduje se raznim lovnim i primamljujucim sredstvima, broj defolijatora mo e se utvrditi mjerenjem kolicine izmetina ili brojem legala ili ivih jedinki, broj potkornjaka utvrduje se lovljenjem u klopke raznim feromonima itd. Va no je znati da rezultati brojenja daju prosjecne vrijednosti, ali da su iste za praksu dovoljno

tocne. Represivno suzbijanje tetnika bazira se na tri grupe za titnih mjera: kemijske mjere mehanicke mjere biolo ke mjere Za jednu, kao i za vi e vrsta tetnika, mogu se poduzimati sve tri grupe mjera. Najmanji izravni utjecaj covjeka je na biolo ke mjere, a kemijske mjere su na prvom mjestu.

REPRESIVNE BIOLO KE mjere za tite uma od tetnih kukaca Pod biolo kim suzbijanjem kukaca razumijevamo njihovo neposredno uni tenje ivim organizmima. To se uni tavanje dogada u prirodi da bi se odr ala ravnote a umskim zajednicama. Prednost je biolo kih mjera to se njima ne uni tavaju i druge korisne ivotinje. tetni se kukci mogu uni tavati i na umjetni

nacin proizvodnjom i uno enjem ume korisnih organizama. Vjerojatno ce takav nacin imati prvenstveno znacenje. Prednost biolo kog suzbijanja je u selektivnosti, jer je usmjereno na tetnog kukca, a ne na druge vrste ivih organizama. Za biolo ko suzbijanje tetnih kukaca prikladni su oni organizmi koji su sposobni uni titi velik broj tetnika, a sami se prirodno brzo i lako mogu masovno razmna ati.

U biolo kom smislu tetne kukce uni tavaju pra ivi, bakterije, virusi, gljive, ptice, sisavci i kukci > >

REPRESIVNE BIOLO KE mjere za tite uma od tetnih kukaca Kukci parazitoidi i predatori. To su kukci koji u biolo kom smislu imaju najva niju ulogu reguliranju populacija tetnih kukaca. Treba dobro razlikovati kukce koji parazitiraju na drugim kukcima, to su paraziti ili parazitoidi, i kukce koji se hrane drugim kukcima, to su predatori. Jedni

i drugi su korisni kada uni tavaju tetne kukce ( mi ih u tom smislu i razmatramo) , a nekorisni kada uni tavaju korisne kukce. Razmotrit cemo ih po grupama uz napomenu da predatorima osim kukaca pripadaju i drugi organizmi koje cemo takoder spomenuti. Parazitoidi. Djelovanje parazitskih kukaca ( parazitoida) je uspje no ako se brzo razmno e, ako su sinhronizirani sa

svojim domacinom, ako napadaju vi e od jedne vrste domacina, kada napadaju velik broj jedinki i ako su konkurentni s drugim parazitima ili da se barem pribli e tim zahtjevima. Najbitnije je da ivotni razvoj parazita bude sinhroniziran s ivotnim razvojem svojega domacina, tj. za umu tetnoga kukca. U prirodi parazit mo e napadati samo jedan razvojni stadij svoga domacina. Prednost imaju paraziti

s polifagnim nacinom ivota, jer na vi e domacina lak e odr avaju svoje brojno stanje na vi oj razini > >

Parazitisusespecijaliziralitakodamoguparazitirati( dohvatiti) svojedomacinebezobziradali ivenaotvorenomprostoru( npr. nali cu) iliuskrivenimmjestima( npr. podkorom, udrvuiliuzemlji) . Usuzbijanju umskih tetnikaparazitoidiimajuprednostpredpredatorima. Istotakojeznacajnodaparazitoidiimajusvojeparazitekojisenazivajuhiperparazitima( ionisuva nizaodr avanjebiolo keravnote eu umama) . Glavniparazitoidi umskih tetnikasusvrstaniunekolikoporodica. mjereza tite umaod tetnihkukacaREPRESIVNEBIOLO KEIchneumonide / / bugguide. net/ node/ view/ Ichneumonidae osenajeznice( Hymenoptera opnokrilci) . Vrlobrojnaporodicakukaca. Nekenapadajulicinkeikukuljicekornja aileptira( uzrocnikagolobrsta) , anekeparazitirajunavrstamaizrodaSirex. Brachonidae brakonidneosice( Hemenoptera opnokrilci) . Jednavrstaparazitiragubara, asposobnajeparazitiratiinamno tvudrugihdlakavihgusjenica. Jednavrstaparazitiranaborovuprelcu. Brachonide ( http: / / en. wikipedia. org/ wiki/ File: Braconidae_ Richard_ B artz. jpg) Parazitisusespecijaliziralitakodamoguparazitirati( dohvatiti) svojedomacinebezobziradali ivenaotvorenomprostoru(

npr. nali cu) iliuskrivenimmjestima( npr. podkorom, udrvuiliuzemlji) . Usuzbijanju umskih tetnikaparazitoidiimajuprednostpredpredatorima. Istotakojeznacajnodaparazitoidiimajusvojeparazitekojisenazivajuhiperparazitima( ionisuva nizaodr avanjebiolo keravnote eu umama) . Glavniparazitoidi umskih tetnikasusvrstaniunekolikoporodica. mjereza tite umaod tetnihkukacaREPRESIVNEBIOLO KEIchneumonide / / bugguide. net/ node/ view/ Ichneumonidae osenajeznice( Hymenoptera opnokrilci) . Vrlobrojnaporodicakukaca. Nekenapadajulicinkeikukuljicekornja aileptira( uzrocnikagolobrsta) , anekeparazitirajunavrstamaizrodaSirex. Brachonidae brakonidneosice( Hemenoptera opnokrilci) . Jednavrstaparazitiragubara, asposobnajeparazitiratiinamno tvudrugihdlakavihgusjenica. Jednavrstaparazitiranaborovuprelcu. Brachonide ( http: / / en. wikipedia. org/ wiki/ File: Braconidae_ Richard_ B artz. jpg)

Chalcididae halcidide( Hymenoptera opnokrilci) . Izuzetnobrojnaporodica.Nekevrstesuektoparaziti, anekeendoparaziti. Nekevrsteparazitirajunajajima tetnihleptiraimoguimativa nuulogusmanjenjunjihiovihgra dacija. Proctotrupidae jajniparazitoidi( Hymenoptera opnokrilci) . Tupripadajuosenajeznicekojesuvecinomparazitijajamnogihleptira, aihkojesunametnicinajajimanekihpotkornjaka. Tachinidae muhegusjenicarke( Diptera dvokrilci). Tuspadajuvrstekojesunajva nijineprijatelji umskih tetnika. Nekelegujaja, anekelicinke, pasuprematomeprilagodenezanacinparazitiranja. Vrstekojelegujajacvrstoihprilijepenadomacina. Vrstekojelegulicinkestavljajuihnatijeloiliutijelosvogadomacina.Tahinaimavrlomnog o. Znacajnesukaoneprijateljileptira( defolijatora) , hru teva, borovesovice, borovacetnjaka, smrekovaprelca, osadistaricaidrugih. mjereza tite umaod tetnihkukacaREPRESIVNEBIOLO KEChalcididae ( http: // bugguide.net/node/ view/ 2 13376) Proctotrupidae ( http: // bugguide.net/node/ view / 238591) Tachinidae ( http: // bugguide.net/nod e/ view/

340895) Chalcididae halcidide( Hymenoptera opnokrilci) . Izuzetnobrojnaporodica.Nekevrstesuektoparaziti, anekeendoparaziti. Nekevrsteparazitirajunajajima tetnihleptiraimoguimativa nuulogusmanjenjunjihiovihgra dacija. Proctotrupidae jajniparazitoidi( Hymenoptera opnokrilci) . Tupripadajuosenajeznicekojesuvecinomparazitijajamnogihleptira, aihkojesunametnicinajajimanekihpotkornjaka. Tachinidae muhegusjenicarke( Diptera dvokrilci). Tuspadajuvrstekojesunajva nijineprijatelji umskih tetnika. Nekelegujaja, anekelicinke, pasuprematomeprilagodenezanacinparazitiranja. Vrstekojelegujajacvrstoihprilijepenadomacina. Vrstekojelegulicinkestavljajuihnatijeloiliutijelosvogadomacina.Tahinaimavrlomnog o. Znacajnesukaoneprijateljileptira( defolijatora) , hru teva, borovesovice, borovacetnjaka, smrekovaprelca, osadistaricaidrugih. mjereza tite umaod tetnihkukacaREPRESIVNEBIOLO KEChalcididae ( http: // bugguide.net/node/ view/ 2 13376) Proctotrupidae ( http: // bugguide.net/node/ view / 238591) Tachinidae ( http: // bugguide.net/nod e/ view/

340895)

Predatori. Predatoricestopostajunajuspje nijiagensiusuzbijanju tetnih umskihkukaca. Vrlosubrojniisvrstaniunekolikoredova. Medupredatorima umskihkukacaimaimnogodrugihvrstakojenisukukcivecspadajuuArthropoda , tenekisisavciiptice. Odartropodaposebnomjestozauzimajupauciistonoge. Pauciumre eloveraznekukce, osobitoonecijesegusjenicesastablaspu tajunasvilenimnitima. Paucikojisekrecumogusebrzokoncentriratinamjestagdjesepojavivelikakolicina umskih tet nikagdjeihmasovnojedu. Nekestonogeseubrajajuunajaktivnijepredatore titastihu iju. Najva nijikukcipredatoripripadajuslijedecimporodicama: mjereza tite umaod tetnihkukacaREPRESIVNEBIOLO KEChrysopidae muhemre okrilke( Neuroptera mre okrilci) . Uni tavajumnogemalekukce, njhovelicinkeiimaga. Osobitovolelisnei titasteu i. MedunjimaseisticeChrysopacarnea zlatooka. Syrphidae osolikemuhe( Diptera dvokrilci) . Uni tavajulisnei titasteu i, licinkeosalistaricaigusjeniceleptira. IsticeseSyrphustricintus. Chrysopidae ( http: / / bugguide. net/ node/ view/ 410054) Syrphidae (http: / /bugguide.net/node/view/65124) Predatori. Predatoricestopostajunajuspje nijiagensiusuzbijanju tetnih umskihkukaca. Vrlosubrojniisvrstaniunekolikoredova. Medupredatorima umskihkukacaimaimnogodrugihvrstakojenisukukcivecspadajuuArthropoda , tenekisisavciiptice. Odartropodaposebnomjestozauzimajupauciistonoge. Pauciumre eloveraznekukce, osobitoonecijesegusjenicesastablaspu tajunasvilenimnitima. Paucikojisekrecumogusebrzokoncentriratinamjestagdjesepojavivelikakolicina umskih tet nikagdjeihmasovnojedu. Nekestonogeseubrajajuunajaktivnijepredatore titastihu iju. Najva nijikukcipredatoripripadajuslijedecimporodicama:

mjereza tite umaod tetnihkukacaREPRESIVNEBIOLO KEChrysopidae muhemre okrilke( Neuroptera mre okrilci) . Uni tavajumnogemalekukce, njhovelicinkeiimaga. Osobitovolelisnei titasteu i. MedunjimaseisticeChrysopacarnea zlatooka. Syrphidae osolikemuhe( Diptera dvokrilci) . Uni tavajulisnei titasteu i, licinkeosalistaricaigusjeniceleptira. IsticeseSyrphustricintus. Chrysopidae ( http: / / bugguide. net/ node/ view/ 410054) Syrphidae (http: / /bugguide.net/node/view/65124)

Coccinellidae bo jeovcice( Coleoptera kornja i) . Clanoviporodicesuprete nopredatori. Jedumalekukceustadijulicinkeiustadijuimaga. Obicnonapadajulisnei titasteu i, malegusjeniceicrvice. Cleridae pisanci( Coleoptera kornja i) . Svisupredatori. Vecinomuni tavajupotkornjake. Imagasenajce cehraneodraaslimpotkornjacima, alicinkejedunezrelestadijepotkornjakaispodkore. Sveklerideodlucnoutjecunapopulacijupotkornjaka. Carabidae trcci(Coleoptera kornja i) . Ubrajajusemeduva nepredatoreleptira( rodCalosoma) . Hranesenatlu, alisenekepenjuiukro njestabala. Formicidae mravi( Hymenoptera opnokrilci) . Korisnisujeruni tavaju tetnekukce. Odkorijenadovrhakro njeoninapadajusvestadijegusjenica, licinkeosa, leptire, nekekornja eigusjenicedugihgustihdlaka. Kaopredatoriizuzetnosuznacajni. Ublizinimravinjakapojedu tetnekukce, patajdio umeostajeprakticnoneo tecen. mjereza tite umaod tetnihkukacaREPRESIVNEBIOLO KECoccinellidae ( http: // bugguide.net/node/ view/ 393606 Cleridae ( http: // bugguide.net/node/ view / 645445) Carabidae (

http: // bugguide.net/node/ view/ 170140) Formicidae ( http: // bugguide.net/node/ view/ 278346) Coccinellidae bo jeovcice( Coleoptera kornja i) . Clanoviporodicesuprete nopredatori. Jedumalekukceustadijulicinkeiustadijuimaga. Obicnonapadajulisnei titasteu i, malegusjeniceicrvice. Cleridae pisanci( Coleoptera kornja i) . Svisupredatori. Vecinomuni tavajupotkornjake. Imagasenajce cehraneodraaslimpotkornjacima, alicinkejedunezrelestadijepotkornjakaispodkore. Sveklerideodlucnoutjecunapopulacijupotkornjaka. Carabidae trcci(Coleoptera kornja i) . Ubrajajusemeduva nepredatoreleptira( rodCalosoma) . Hranesenatlu, alisenekepenjuiukro njestabala. Formicidae mravi( Hymenoptera opnokrilci) . Korisnisujeruni tavaju tetnekukce. Odkorijenadovrhakro njeoninapadajusvestadijegusjenica, licinkeosa, leptire, nekekornja eigusjenicedugihgustihdlaka. Kaopredatoriizuzetnosuznacajni. Ublizinimravinjakapojedu tetnekukce, patajdio umeostajeprakticnoneo tecen. mjereza tite umaod tetnihkukacaREPRESIVNEBIOLO KECoccinellidae ( http: // bugguide.net/node/ view/

393606 Cleridae ( http: // bugguide.net/node/ view / 645445) Carabidae ( http: // bugguide.net/node/ view/ 170140) Formicidae ( http: // bugguide.net/node/ view/ 278346)

Pentatomidae stjenice( Heteroptera stjenice) . Vecinastjenicasufitofagnikukcikojisi usokoveizbiljaka. Nekiclanovioveporodicesebaremjedandiosvoga ivotahranekrvljudrugihkukaca. Sporozoe( pra ivi) , bakterijeivirusi. Pra ivikaoparazitiuzrokujubolestinekih tetnihkukacaistokaoiodredenebakterije. Glavniuzrocnicibolestikukacasuvirusi. Bolestkukacauzrokovanevirusimacestozaustavljajugradacijumnogih tetnikaizredovaLepi dopteraiHymenoptera. Ukonacnomrazvojnomstadijuvirusaukrvigusjenicenastajupiliedrimaslicnatijelapokoji majetabolestnazvanapoliedrija, kodnaspoznatauslucajuoboljenjagubarovihgusjenica. mjereza tite umaod tetnihkukacaREPRESIVNEBIOLO KEPentatomidae( http: / / bugguide. net/ node/ view/ 68439) Sporozoa heterotrofni protist koji formira spore ( http: / / sr. wikipedia. org/ srel/ Sporozoa) Pentatomidae stjenice( Heteroptera stjenice) . Vecinastjenicasufitofagnikukcikojisi usokoveizbiljaka. Nekiclanovioveporodicesebaremjedandiosvoga ivotahranekrvljudrugihkukaca. Sporozoe( pra ivi) , bakterijeivirusi. Pra ivikaoparazitiuzrokujubolestinekih tetnihkukacaistokaoiodredenebakterije. Glavniuzrocnicibolestikukacasuvirusi. Bolestkukacauzrokovanevirusimacestozaustavljajugradacijumnogih tetnikaizredovaLepi

dopteraiHymenoptera. Ukonacnomrazvojnomstadijuvirusaukrvigusjenicenastajupiliedrimaslicnatijelapokoji majetabolestnazvanapoliedrija, kodnaspoznatauslucajuoboljenjagubarovihgusjenica. mjereza tite umaod tetnihkukacaREPRESIVNEBIOLO KEPentatomidae( http: / / bugguide. net/ node/ view/ 68439) Sporozoa heterotrofni protist koji formira spore ( http: / / sr. wikipedia. org/ srel/ Sporozoa)

Pticeisisavcikaopredatorikukaca. Zauni tavanjekukacapticeimajuizuzetnuulogu. Mnogesevrstepticaintenzivnohranekukcimacitav ivot. Vecinapticaseliseuhladnogodi njedobajeruna im umamaziminemajudovoljnohrane. Pticesekukcimanajvi ehraneudobagnije denja. Vrlosukorisnepticepjevice, anajkorisnijesusjenicei une. Oneuni tavajukukcekoji iveudrvu, likuipodkorominjihovesrodnike. Domacaperadkoja iviblizu umetakoderjevrlokorisnauuni tavanju tetnihkukaca. Pticekojesehranesjemenjemgnijezdeseugodi njedobakojeobilujekukcima. Oneveomamnogopoma usmanjivanjupopulacijetih tetnika. Kolikogodjemogucepticamatrebau umamaosiguratiuvjete ivota( gnijezda, nastambe, hranu) . Odredenevrstesisavacasukorisnejersehrane tetnimkukcima, anekeuztoprorahljujutlo, anekesehraneisitnimglodavcima. ivotinjekojesehranekukcimasueuropskije , umskarovcica, lisica, i mi i onisunajkorisniji, jazavac, isvinje( domaceidivlje) . ! biolo kimmjeramamo eseobuzdatipopulacija tetnika, aligasenemo eukloniti, nitinjihovagradacijapotpunosprijeciti. Onevodekauspostaviravnote e. mjereza tite umaod tetnihkukacaREPRESIVNEBIOLO KEvelika sjenica siva una crna una bjeloprsi je umska rovka Pticeisisavcikaopredatorikukaca. Zauni tavanjekukacapticeimajuizuzetnuulogu. Mnogesevrstepticaintenzivnohranekukcimacitav ivot. Vecinapticaseliseuhladnogodi njedobajeruna im umamaziminemajudovoljnohrane. Pticesekukcimanajvi ehraneudobagnije denja. Vrlosukorisnepticepjevice, anajkorisnijesusjenicei une. Oneuni tavajukukcekoji iveudrvu, likuipodkorominjihovesrodnike. Domacaperadkoja iviblizu umetakoderjevrlokorisnauuni tavanju tetnihkukaca. Pticekojesehranesjemenjemgnijezdeseugodi njedobakojeobilujekukcima. Oneveomamnogopoma usmanjivanjupopulacijetih tetnika. Kolikogodjemogucepticamatrebau umamaosiguratiuvjete ivota( gnijezda, nastambe,

hranu) . Odredenevrstesisavacasukorisnejersehrane tetnimkukcima, anekeuztoprorahljujutlo, anekesehraneisitnimglodavcima. ivotinjekojesehranekukcimasueuropskije , umskarovcica, lisica, i mi i onisunajkorisniji, jazavac, isvinje( domaceidivlje) . ! biolo kimmjeramamo eseobuzdatipopulacija tetnika, aligasenemo eukloniti, nitinjihovagradacijapotpunosprijeciti. Onevodekauspostaviravnote e. mjereza tite umaod tetnihkukacaREPRESIVNEBIOLO KEvelika sjenica siva una crna una bjeloprsi je umska rovka

tetnikukcisemehanickimoguuni tavatinavi enacina. Urasadnicimasenekevrstemogusakupitiiuni titi. Jedanodnacinajedaseu umikoristeljepila, napraveseprstenoviilislicnonakojesenaneseljepilo. Naljepilosehvatajugusjenice, paimjenatajnacinonemogucenpristupukro njestabala. Ljepljiviseprstenovikoristeizautvrdivanjegustocemrazovaca. Feromonskeklopkeilovnastablaslu ezautvrdivanjegustocepopulacijeismanjenjebrojapotk ornjaka( ulovljenejedinkeseuni tenaraznenacine) . Mehanickisemoguuni tavatigubarovalegla. Unekimslucajevimasjecomnapadnutihstabalauni tavajusei tetnikukci. Umnogoslucajevakombinirajusekemijskeimehanickemjeresuzbijanjakukaca. mjereza tite umaod tetnihkukacaREPRESIVNEMEHANICKEferomoni feromonska klopka tetnikukcisemehanickimoguuni tavatinavi enacina. Urasadnicimasenekevrstemogusakupitiiuni titi. Jedanodnacinajedaseu umikoristeljepila, napraveseprstenoviilislicnonakojesenaneseljepilo. Naljepilosehvatajugusjenice, paimjenatajnacinonemogucenpristupukro njestabala. Ljepljiviseprstenovikoristeizautvrdivanjegustocemrazovaca. Feromonskeklopkeilovnastablaslu ezautvrdivanjegustocepopulacijeismanjenjebrojapotk ornjaka( ulovljenejedinkeseuni tenaraznenacine) . Mehanickisemoguuni tavatigubarovalegla. Unekimslucajevimasjecomnapadnutihstabalauni tavajusei tetnikukci. Umnogoslucajevakombinirajusekemijskeimehanickemjeresuzbijanjakukaca. mjereza tite umaod tetnihkukacaREPRESIVNEMEHANICKEferomoni feromonska klopka

Uni tavanjekukacakemijskimsredstvimajebrzo, ucinkovitoiu irokojprimjeni. Postojebrojniinsekticidizauni tavanjekukaca. Odsvakogseinsekticidazahtjevadabudeucinkovituuni tavanju tetnihkukacaidabude tomanje tet anilibezopasanzakorisnekukce( predatore, parazitoide, pcele) , vode, biljke, ivotinje, apogotovoljude. umeseprotiv tetnihkukacanajce cetretirajuaviometodom, ev. traktorskimprskalicama, aurasadnicimaterestrickiraznimuredajima. Ovisnoovelicinicesticakojeizlazekrozmlaznicerazlikujemoprskanje( 150 500m) , oro avanje( 50 150m) izamagljivanje( 10 50m) . Bezobzirakojasemetodaprimjenjujedozainsekticidazaodredenupovr inuostajeista, akoncentracijasepovecavapremasmanjenjucestica. mjereza tite umaod tetnihkukacaREPRESIVNEKEMIJSKEUni tavanjekukacakemijskimsredstvimajebrzo, ucinkovitoiu irokojprimjeni. Postojebrojniinsekticidizauni tavanjekukaca. Odsvakogseinsekticidazahtjevadabudeucinkovituuni tavanju tetnihkukacaidabude tomanje tet anilibezopasanzakorisnekukce( predatore, parazitoide, pcele) , vode, biljke, ivotinje, apogotovoljude. umeseprotiv tetnihkukacanajce cetretirajuaviometodom, ev. traktorskimprskalicama, aurasadnicimaterestrickiraznimuredajima. Ovisnoovelicinicesticakojeizlazekrozmlaznicerazlikujemoprskanje( 150 500m) , oro avanje( 50 150m) izamagljivanje( 10 50m) .

Bezobzirakojasemetodaprimjenjujedozainsekticidazaodredenupovr inuostajeista, akoncentracijasepovecavapremasmanjenjucestica. mjereza tite umaod tetnihkukacaREPRESIVNEKEMIJSKE

REPRESIVNE KEMIJSKE mjere za tite uma od tetnih kukaca BEZ OBZIRA KAKVU TETU KUKAC CINI JEDNOM STABLU ILI UMI SLIJEDI ULANCAVANJE DALJNJIH TETA. NPR. DEFOLIJATOR O TETI KRO NJU, STABLO FIZIOLO KI OSLABI, NAPADAJU GA SEKUNDARNI TETNICI I/ILI GLJIVE, STABLO SE SU I, PODLO NO JE VJETROLOMUVJETROIZVALI, NA NJEGOVOM MJESTU JE POJACAN PRISTUP SVIJETLU, POJAVLJUJU SE KOROVI,

ONI OMETAJU MLADE BILJKE I SLU E ZA HRANU I STANI TE VI IM IVOTINJAMA I GLODAVCIMA, ONI CINE DALJNJE TETE, STANI TE SU I HRANA KUKCIMA I GLJIVAMA ITD.

hvalanastrpljenjuhvalanastrpljenju