Sveuilini odjel za strune studije

Specijalistiki studij politehnike MODUL: Konstrukcijsko strojarstvo

POGONSKA VRSTOA KONSTRUKCIJA

Seminarski rad
Utjecaj temperature na pogonsku vrstou materijala pri niskociklinom zamoru

Ime i prezime: Profesor:

bacc. ing. stroj. Dujo Budimir Bekan Dr.sc. Jani Barle

Sadraj:

1. Uvod 2. Zamor ili umor materijala 2.1 Zamor materijala uzrokovan ciklikim optereenjem 2.2 vrstoa i trajnost strojnih dijelova u niskociklikom podruju 2.3 Naprezanjski pristup proraunu vrstoe i trajnosti u niskociklikom podruju 3. Utjecaj temperature na niskociklini zamor materijala 3.1 Ispitivanje utjecaja temperature na niskociklini zamor 4. Puzanje 4.1 Lom zbog puzanja 4.2 Primjer analize puzanja 5. Zakljuak 6. Literatura

3 6 7 10 10 11 12 15 16 17 20 21

1. Uvod
Pravilno i optimalno dimenzioniranje i izrada komponenti, strojeva i konstrukcija u uvjetima realnog koritenja ili pogonski uvjeta karakteriziraju pogonsku vrstou. Na slici 1. prikazana je sistematika pogonske vrtoe. U ovom seminaru pokazati e mo kroz primjere utjecaj temperature na svojstva materjala pri povienim i snienim temperaturama, te pojave koje se javljaju pri promjeni temperature. Utjecaj poviene ili sniene temperature kod materijala izaziva odreene promjene svojstava materijala, promjene koje su od velike vanosti za uvjete rada odreenih materijala. Utjecaj temperatura na zamorne pukotine materijala te njeno irenje prikazano je na slikama 2. i 3. Na kolegiju ''Pogonska vrstoa'' spominjali smo metode odreivanja pogonske vrstoe te sve utjecajne veliine na pogonsku vrstou od vrsta pogonskih optereenja, ponaanje raznih vrsta materijala, odreivanje histograma teorijskim i eksperimentalnim putem, odreivanje ponaanja materijala pri pogonskim optereenjima, Whlerova krivulja i krivulja pogonskog vijeka trajanja, odreivanje vijeka trajanja konstrukcija, izbor materijala, uzimanje u obzir zahtjeva raznih standarda i propisa, podaci za vrenje ekspertiza. Moramo napomenuti i gostujue predavanje profesora Vatroslava Grubii, koji je odrao jako zanimljivo predavanje na kojem nam je pokazao stvarne primjere iz pogonske vrstoe.

Slika 1. Sistematika pogonske vrstoe.[1]

Za provjeru pogonske vrstoe, odnosno za dokaz trajnosti konstrukcije ili nekog njezinog detalja, potrebno je poznavati podatke potrebne za definiranje Whlerovog odnosno Smithovog dijagrama.

Ti podaci temelje se na ispitivanjima koja mogu biti: - ispitivanje epruveta, na kojima se temelji tzv. vrstoa oblika elemenata strojeva; - ispitivanje uzoraka bliskih realnim, kao to su razliiti zavareni spojevi, spojevi s vijcima i sl. (elementi nosivih konstrukcija); - ispitivanje realnih elemenata nosivih konstrukcija. Ispitivanje epruveta, koje su okruglog ili pravokutnog presjeka, fino obraene i polirane, u pravilu se provodi na izmjenino savijanje ili izmjenino uzduno optereenje (vlak-tlak). Kod preteno mirno (statiki) optereenih konstrukcija maksimalna naprezanja znatno su ispod lomne vrstoe materijala pa se gotovo redovito radi o predimenzioniranosti. U sluajevima promjenljivih naprezanja i u sluaju prorauna u odnosu na zamornu vrstou este su pojave zamornih pukotina pa i potpunih lomova komponenti i konstrukcija. Zamor je pojava postupnog oteenja materijala uslijed dugotrajnih periodinih promjenjivih optereenja. Razlikuju se niskociklini i visokociklini zamor. Niskociklini zamor Ako vrijednosti naprezanja prelaze granicu teenja materijala u irem podruju, razvoj oteenja, njegovo znaajno proirenje te konani lom nastupaju ve nakon relativno niskog broja ciklusa optereenja (priblino manje od 10000). U tom sluaju rije je o tzv. Niskociklinom zamoru materijala (engl. low cycle fatigue LCF). Visokociklinom zamor Meutim, zamor materijala i njime uzrokovan konani lom mogu biti izazvani i ciklikim optereenjima koja u materijalu uzrokuju nazivna naprezanja ije su vrijednosti nie od granice teenja materijala. Plastine deformacije su tada izrazito lokalizirane i javljaju se tek u neposrednoj blizini koncentratora naprezanja. Broj ciklusa optereenja potreban za razvoj pukotina i njihov rast do kritine veliine u takvim okolnostima moe biti i izrazito visok (vei od 10000), te se takav oblik zamora naziva visokociklinim zamorom materijala (engl. high cycle fatigue - HCF)

Slika 2. Utjecaj poviene temperatura na zamornu pukotinu materijala te njeno irenje [2]

Slika 3. Utjecaj sniene temperatura na zamornu pukotinu materijala te njeno irenje [2]

Slika 4. Utjecaj poviene temperatura na ispitivanje ilavosti Charpyevim batom [2]

2. ZAMOR (umor) MATERIJALA Umor materijala ili zamor materijala je pojava postupnog oteenja materijala uslijed dugotrajnih periodinih promjenjivih optereenja (naprezanja). Umor materijala nastaje uglavnom kod dinamiki napregnutih konstrukcija. Prilikom dinamikog optereenja, materijal e puknuti pri znatno manjim naprezanjima od maksimalne vlane vrstoe (M), pa ak i granice razvlaenja (0,2). Otpornost materijala prema dinamikom ili ciklikom (titranje) naprezanju nazivamo dinamika izdrljivost materijala. Utjecaj promjenjivih optereenja moe biti praen i visokim ili niskim temperaturama. Poetne ili inicijalne pukotine koje nastaju kod umora materijala su najotrije prirodne pukotine koje se teko mogu otkriti prije loma. Lom uslijed umora materijala poinje na mjestu najvee koncentracije naprezanja.

Slika 5. Krhki lom aluminijske ruice. Svijetli dio: krhki lom. Tamni dio: lom zbog umora materijala.[7]

2.1 Zamor materijala uzrokovan ciklikim optereenjem Lom zbog umaranja nastaje usljed dugotrajnog promjenljivog naprezanja. Ako je broj promjena naprezanja ispod 105 ciklusa naprezanja obino se govori o niskociklikom naprezanju (Low Cycle Fatigue), a iznad 106 ciklusa govori se o visokociklikom naprezanju (High Cycle Fatigue). I kod jednog i kod drugog oblika zamora proces zamaranja materijala moe se podijeliti u etiri faze: inicijacija pukotine rast kratkih pukotina rast dugih pukotina lom. pri emu su kod niskociklinog i visokociklinog zamora relativni udjeli pojedinih faza u broju ciklusa optereenja do loma, a time i njihove vanosti, bitno razliiti.

Slika 6. Faze u procesu zamora materijala s obzirom na inicijaciju i rast pukotine [3] Inicijacija pukotine U materijalu se uslijed optereenja javljaju naprezanja koja u blizini koncentratora naprezanja poput ukljuaka, mikroupljina, povrinskih zareza i greaka u kristalnoj strukturi mogu poprimiti vrlo visoke vrijednosti i izazvati lokalne plastine deformacije. Djelovanjem optereenja na takvim mjestima dolazi do ciklikog deformiranja i oteivanja materijala, akumulacije oteenja te u konanici i do inicijacije pukotine. Naprezanja iznad granice teenja uzrokuju znaajne plastine deformacije pa ako pukotina i ne postoji otprije, ona se u pravilu inicira ve nakon nekoliko izmjena optereenja. U sluaju povienog intenziteta i opsega plastinih deformacija, s njima povezana mjesta inicijacija pukotina u pravilu su mnogobrojnija i jednoliko raspodijeljena. Kod visokociklinog zamora nazivne vrijednosti naprezanja su niske te su, osim na mjestima lokalnih koncentracija naprezanja, deformacije elastine. Zbog toga do eventualne inicijacije pukotine dolazi tek nakon vrlo velikog broja ciklusa optereenja. Pritom se pukotine iniciraju preteito u neposrednoj okolini stranih ukljuaka, mikroupljina, zareza i drugih greaka u kristalnoj strukturi, ija brojnost i raspodjela moe znaajno varirati od uzorka do uzorka. Budui da
7

se pukotine preteno iniciraju na tek nekoliko takvih, najkritinijih mjesta, statistiki rasap vrijednosti parametara zamora (mjesta i vremena do inicijacije pukotine) znaajno je vei nego je to sluaj kod niskociklinog zamora materijala.

Rast kratkih pukotina Rast kratkih pukotina obuhvaa period od zavretka inicijacije pukotine do njezina rasta preko nekoliko kristalnih zrna materijala. Budui da se i inicijacija i rast kratkih pukotina odvijaju na isti nain, djelovanjem sminih naprezanja odnosno sminih deformacija, vrlo ih je teko razlikovati i razluiti, te se nerijetko ove dvije faze promatraju zajedno i nazivaju zajednikim imenom faza inicijacije pukotine.

Rast dugih pukotina Ako nakon zavretka inicijacije i rasta kratkih pukotina ne doe do njihova zaustavljanja, u njihovu razvoju nastupa faza koja se naziva rast dugih pukotina. Sama pukotina, a posebice njezin vrh postaje vrlo izraen koncentrator naprezanja te u odluujuoj mjeri utjee na raspodjelu naprezanja i deformacija u materijalu koji je okruuje. Orijentacija i smjer irenja pukotine se mijenjaju pa u ovoj fazi one napreduju okomito u odnosu na globalni smjer djelovanja glavnog normalnog naprezanja. Budui da ova faza rasta pukotine traje sve dok pukotina ne dostigne kritinu veliinu, nakon ega nastupa konani lom, ona se uobiajeno naziva i fazom podkritinog rasta pukotina.

Lom Ova faza zamora materijala koja obuhvaa vrijeme propagacije pukotine od trenutka kad ona dostigne svoju kritinu veliinu (ovisnu o materijalu, geometriji tijela, vrsti optereenja) do konanog loma, u veini je sluajeva iznimno kratka. Zbog toga se to vrijeme ne uzima u obzir prilikom odreivanja trajnosti odnosno proraunavanja ukupnog broja ciklusa optereenja do loma.

Slika 7. RAIN FLOW (kini tok) - metoda brojanja i histereza naprezanje

deformacija.[1]

Slika 8. Cikliko ovrenje i omekanje. [1]

9

2.2 vrstoa i trajnost strojnih dijelova u niskociklikom podruju U podruju niskociklikog zamora(N<104ciklusa),promjenjive elastino-plastine deformacije, a nenaprezanja,su one koje odreuju integritet (nenaruenu funkcionalnost) strojnih dijelova. Zbog toga se glede vrstoe provode dva tipa testiranja: testiranje za dobivanje dijagrama ovisnosti ciklikog naprezanja o ciklikoj deformaciji, te testiranje na zamor istih standardnih epruveta kao za dobivanje Whlerove krivulje, ali se sada pored broja ciklusa i naprezanja,mjeri i deformacija. Potrebno je napomenuti da u prisustvu plastinih deformacija samo raunanje sa stvarnim vrijednostima naprezanja i deformacija * i * moe dati vjerodostojnost proraunima u kojima su oni sadrani, naroito u podruju u kojem su plastine deformacije vee od elastinih (otprilike N< 102do 105ciklusa):

*1*ln1

Konvencionalna vrijednost relativne deformacije Konvencionalna vrijednost naprezanja.

U oba spomenuta sluaja testiranja,epruvete se izlau ciklikom optereenju(s kontroliranim deformacijama ili naprezanjima),koje u nekoliko desetaka (ili stotina) prvih ciklusa izaziva gomilanje plastinih deformacija. Nakon toga se petlja histereze stabilizira. Maksimalne vrijednosti amplitude naprezanja i amplitude ukupne deformacije stabilizirane petlje histereze predstavljaju jednu toku ciklike krivulje deformacija naprezanje, iz kojeg je vidljivo da nju u stvari tvori skup vrhova petlji histereze pri razliitim nivoima optereenja. Jednadba ove krivulje je

*a- amplituda ukupne stvarne deformacije [ *a[N/mm ] - amplituda stvarnog naprezanja N 2 E [N/mm ] - modul elastinosti / 2 m K' [N/mm ] - koeficijent dinamike vrstoe, konstanta materijala m 2 n'- eksponent ciklikog ovravanja, konstanta materijala. ] 2.3 Naprezanjski pristup proraunu vrstoe i trajnosti u niskociklikom podruju
Naalost, opisanim pristupom problemu vrstoe kod vremenski promjenjivih naprezanja nije mogue na ispravan nain obuhvatiti utjecaj statikog prednaprezanja (ili prethodnog deformiranja) na vrstou i vijek trajanja strojnih dijelova. Na sreu, to nije niti potrebno. Naime, proraune vrstoe i trajnosti strojnih dijelova u niskociklinom podruju mogue je takoer voditi metodologijom pokazanoj u poglavljima iju osnovu ine Whlerova krivulja i Smithov dijagram. Potrebno je samo umjesto s konvencionalnim, raunati sa stvarnim vrijednostima
2

10

naprezanja i vrstoe, a umjesto sa statikom granicom vrstoe Rm, raunati s koeficijentom dinamike vrstoe f, umanjenom za faktor osjetljivosti na srednje naprezanje k

R rDN [N/mm ]-stvarna vrijednost dinamike vrstoe strojnog dijela pri asimetriji ciklusa r za vijek trajanja N ciklusa k -koeficijent smjera linije trajne dinamike vrstoe strojnog dijela u Smithovom
*

dijagramu, k = 1 - R
* 2

-1DN/'m za

Goodmanovu liniju, slika 1.52

pr [N/mm ] stvarna vrijednost statikog prednaprezanja r koeficijent asimetrije ciklusa radnih naprezanja

Slika 9. Smithov dijagram za niskocikliko podruje [8] 3. Utjecaj temperature na niskociklini zamor materijala Mehanika svojstva materijala zauzimaju posebno mjesto meu ostalim fizikalnim i kemijskim svojstvima materijala, jer se na osnovu njih dimenzioniraju dijelovi strojeva i ureaja. Sukladno uvjetima eksploatacije, ispitivanje mehanikih svojstava materijala provodi se i kod povienih i snienih temperatura. Snienje ili povienje temperature utjee na strukturu materijala i na mehanika svojstva. Da bi se utvrdio utjecaj promjene temperature na mehanika svojstva epruveta se postavlja u komoru koja se tijekom ispitivanja grije ili hladi. Prema podacima iz literature, na niskim temperaturama vrijednosti granice razvlaenja Re i vlane vrstoe Rm rastu, istezljivost materijala se smanjuje, vrijednost modula elastinosti se ne mijenja
11

Slika 10. Utjecaj temperature na zamor materiala [2] 3.1 Ispitivanje utjecaja temperature na niskociklini zamor (Influence of temperature on low cycle fatigue) Utjecaja temperature na niskociklini zamor pokazat emo kroz primjer djelovanja niske temperature na materijal od kojeg se rade spremnici za prijevoz LNG-a (ukapljeni prirodni plin). Temperatura ukapljenog prirodnog plina pri prijevozu iznosi do -165C, pa se na brodove za prijevoz ukapljenog plina postavljaju visoki zahtjevi u pogledu mehanikih svojstava, vrstoe konstrukcije, izvedbe zavarenih spojeva te izolacije skladita. Prema zahtjevima Hrvatskog registra brodova i prema podacima iz tablice 1, materijal za izradu tankova za prijevoz ukapljenog plina je jedan od austenitnih elika. Izabran je austenitni elik oznake AISI 316L. Epruveta za ispitivanje izraena je prema zahtjevima Registra, a statiki vlani pokus provodi se na univerzalnoj kidalici na temperaturama od 40C, -80C, -165C te na sobnoj temperaturi od 22C. Austenitni nehrajui elici su CrNi elici s malim postotkom ugljika (C) koji se kree u granicama od 0.03% do 0.12%. Postotak kroma (Cr) se kree od 12 do 25% dok je postotak nikla (Ni) u granicama od 8 do 25%. Za ispitivanje je odabran austenitni elik oznake AISI 316L (X2CrNiMo) ili (1.4404)

Tablica 1. Mehanika svojstva austenitnog nehrajueg elika AISI 316L pri 20C [10]

12

Ispitivanja su provedena na statikoj kidalici s maksimalnom silom od 50kN. U ovom sluaju ispitivanje se provodi u komori koja se hladi na eljenu temperaturu te na toj temperaturi epruveta mora ostati dva sata radi ravnomjernog hlaenja prije nego zapone eksperiment. Za hlaenje epruveta koristi se tekui duik, a eljena temperatura se regulira i kontrolira pomou ureaja za regulaciju. Na ureaju su dva zaslona, jedan koji pokazuje trenutnu temperaturu u komori i drugi koji pokazuje eljenu temperaturu za ispitivanje. U ovom radu koriten je laserski ekstenzometar ije su prednosti u odnosu na ostale vrste ureaja kako slijedi: nema izravni kontakt s epruvetom, nema ogranienja mjerenja obzirom na produljenje epruvete, nema postavljanja posebnih mjernih markera na epruvetu mjerenje produljenja provodi se kroz staklo komore to je bitno obzirom na temperaturu od -165C u komor

Slika 11. Statika kidalica [10]

Slika 12. Komora za ispitivanje [10]

Ispitivanje mehanikih svojstava materijala provelo se na temperaturama od -40C, 80C, -165C te na sobnoj temperaturi od 22C. Za svaku temperaturu ispitivane su tri epruvete, a rezultati su prikazani dijagramom 'naprezanje-istezanje' i tablino. U tablici se nalaze redni broj, oznaka, promjer i povrina epruvete te vrijednosti modula elastinosti E, konvencionalne granice razvlaenja Rp0.2, granice razvlaenja Rm, deformacije m i istezljivosti A.

13

Slika 13. Dijagram 'naprezanje istezanje' na temperaturi -80C [10]

Tablica 2. Rezultati ispitivanja mehanikih svojstava materijala na -80C [10] Rezultati ispitivanja su u skladu s oekivanjima. Sniavanjem temperature vrijednosti granice razvlaenja Re i vlane vrstoe Rm rastu, dok se istezljivost A i deformacija m smanjuju. Vrijednosti modula elastinosti E su priblino jednake bez obzira na promjene temperature to se vidi na dijagramu jer sve krivulje imaju isti nagib Hookovog pravca.

14

4. PUZANJE Puzanje je pojava kada se dugotrajno optereeni materijali, koji su pod utjecajem neke konstantne (statike) sile, ovisno o temperaturi, poinju postupno rastezati. Puzanje e se zaustaviti ako se materijal pri rastezanju primjereno ovrsne, a u protivnom se puzanje nastavlja do loma materijala. Temperatura pri kojoj se pojavljuje puzanje ovisna je o materijalu (npr. kod elika od 400 C navie, a kod olova i plastike ve na sobnoj temperaturi). Granica puzanja Rp /t/ je naprezanje pri kojem materijal dosegne odreeno relativno produljenje (npr. 1%), za odreeno vrijeme t (npr. 100 000 sati) i pri odreenoj temperaturi (npr. 400 C), to bi se za navedeni primjer pisalo Rp 1/100 000/400. Dugotrajnim optereenjima (100 000 sati), stvarna se trajna statika izdrljivost (trajna statika vrstoa) ni nakon tako dugog vremena ne moe odrediti. Odrediti se moe u svakom primjeru samo vremenska statika izdrljivost, koja vrijedi za odreeno ogranieno trajanje optereenja. Proporuljiva trajanja statikih ispitivanja su 100 000 sati za kovinske materijale i 10 000 sati za plastike. Trajna statika vrstoa ili statika izdrljivost Rmt je naprezanje koje uzrokuje lom materijala nakon odreenog trajanja ispitivanja t (npr. 100 000 sati) i pri odreenoj temperaturi (npr. 600 C). U navedenom se primjeru oznauje Rm 100 000/600. Mnogi elementi strojeva ili konstrukcija rade na visokoj temperaturi (cjevovodi za paru, lopatice turbina, razni elementi postrojenja kemijske industrije). Zahtjev trajne vrstoe takvih elemenata nalae konstruktoru da deformacija elementa za sve vrijeme njegove upotrebe ne smije premaiti vrijednosti predviene za njegovu normalnu eksploataciju (npr. = 0,002 za 10 000 radnih sati) Ispitivanje puzanja se provodi na ispitnim uzorcima s navojem, na puzalicama. Uzorci se postepeno zagrijavaju na temperaturu ispitivanja. Temperatura se odrava konstantnom za vrijeme ispitivanja. Uzorci se podvrgavaju konstantnom vlanom naprezanju. Ispitivanje traje od 45 sati do nekoliko godina (100 000 sati). Biljei se produljenje ispitnog uzorka s vremenom.

Slika 14. Puzalica [11]

15

Slika 15. Dijagram puzanja [11]

4.1 Lom zbog puzanja Lom zbog puzanja obino se vee uz energetska postrojenja koja rade na povienim temperaturama uz odreene vrijednosti naprezanja. Po definiciji puzanje je posljedica dugotrajnog statikog optereenja na odreenim temperaturama eksploatacije (obino povienim). No, u eksploataciji se sve obino dodatno komplicira (promjenljiva naprezanja, kombinirana naprezanja), pa se moraju prihvatiti odreene aproksimacije kako bi se mogli provoditi prorauni zavarenih konstrukcija i kako bi se mogao izvriti izbor odgovarajuih materijala. Nesigurnost (aproksimacije) se pokrivaju faktorom sigurnosti.

Slika 16. Lom zbog puzanja [11] A ... Detaljna kontrola pri svakoj periodikoj kontroli u eksploataciji B ... Propisati pootrenu kontrolu (kontrola mikrostrukture replikama, ...) C ... Ograniiti rad do popravka ili zamjene zavarene konstrukcije ili dijela zavarene Konstrukcije D, E ... Pukotine se ubrzano ire, neke postaju ve makroskopskih dimenzija, postoji opasnost od ubrzanog loma konstrukcije ili dijela konstrukcije ako se ne zaustavi rad
16

4.2 Analiza puzanja Usporedba materijala AISI 316L elik, na temperaturama 20 C i 600 C zbog puzanja Svrha je ove analize odrediti koliko je vremena doputeno posudu pod tlakom izlagati povienoj temperaturi. Odabrana temperatura je 600 C. Parametri materijala odreeni su eksperimentalno, istim nainom kao i pri analizi plastinosti. Primjerak je bio zagrijavan u pei, optereen i istodobno je mjerena deformacija ekstenziometrom za visoke temperature. Izmjerena krivulja naprezanje-deformacija prikazana je na sl. 7, dok su odgovarajua svojstva materijala navedena u tab. 2. U proraunu je koriten zakon deformacije u fazi puzanja u obliku:

U ovoj jednadbi treba naprezanja uvrstiti u MPa, dok je vrijeme u satima. Budui da se za r adni tlak od 21 bar oekuju vee vrijednosti deformacije u fazi puzanja, analiza je izvrena pri tlaku od 11 bara. Prorauni puzanja provedeni su za prvih 400 h.Takoer, vidljivo je da nakon 400 sati puzanja nastupa stacionarno puzanje. To znai da se deformacija puzanja u nekoj toki nakon proizvoljne koliine vremena moe lako aproksimirati. Npr. ako je doputeno 1% deformacije u fazi puzanja, ta e vrijednost biti postignuta nakon:

Dakle, struktura je poprilino sigurna protiv puzanja pri povienim temperaturama.

Slika17. Dijagram naprezanje-deformacija za AISI 316L elik, pri sobnoj temperaturi [9]
17

Slika 18. Dijagram naprezanje-deformacija za AISI 316L elik, temperatura 600 C [9]

Tabela 3. Svojstva materijala posude pod tlakom pri 20 C [9]

18

Tabela 4. Svojstva materijala posude pod tlakom pri 600 C [9]

19

5. ZAKLJUAK

Djelovi nekih strojeva i konstrukcija (npr. parnih turbina, parnih kotlova, motora sa unutarnjim izgaranjem, spremnici pod tlakom, spremnici za prijevoz LNG-a itd.) izloeni su u vremenu rada povienim ili snienim temperaturama. Mehanika svojstva metala u velikoj mjeri ovise od visine temperature, te su konstruirani razliiti ureaji koji omoguavaju prouavanje utjecaja temperature pri statikim i dinamikim optereenjima. Meutim, kao to smo vidjeli na primjeru posude pod tlakom pri povienim temperaturama trajanje optereenja znatno utjee na rezultate ispitivanja pa se svojstva vrstoe moraju odrediti u zavisnosti od visine temperature i trajanja optereenja. Prema podacima iz primjera o prijevozu ukapljeng plina vidjeli smo da na niskim temperaturama vrijednosti granice razvlaenja Re i vlane vrstoe Rm rastu, istezljivost materijala se smanjuje, a vrijednost modula elastinosti se ne mijenja. U konanici, rezultati istraivanja pridonjet e mogunosti optimiranja konstrukcija, primjene novih materijala, smanjenju trokova u izradi, smanjenje utroka energije te kontrolu trajnosti a sve sa stajalita pogonske vrstoe.

20

6. LITERATURA

[1] Grubii V., Pogonska vrstoa, skripta, FESB-Split, Split, 2004. [2] Schijve,J., Fatique of Structures and Materials, Springer Verlag, 2009. [3] Ispitivanje materijala, doc. dr. sc. Stoja Rekovi, Metalurki fakultet Sveuilita u Zagrebu, www.scribd.com/doc, 2010.. [4] Haibach, E., Betriebsfestigkeit, Springer Verlag, 2006. [5] Radaj, D., Ermudungsfestigkeit, Springer Verlag, 2006. [6] Ocjenjivanje zamora brodskih konstrukcija, Magistarskir rad, Branko Blagojevi, Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, marjan.fesb.hr, 2000. [7] http://hr.wikipedia.org/wiki/Umor_materijala [8] Prof. dr. sc. Damir Jelaska, ELEMENTI STROJEVA, Split, 2005. [9] Izv. prof. dr. sc. Marko anaija, dipl. ing., Neven Munjas, dipl. ing., Tehniki fakultet Sveuilita u Rijeci, 2009., Analiza graninih stanja posude pod Tlakom. [10] Mag.ing.stroj. P. Ljubii, dr.sc. J. Kodvanj, Doc.dr.sc. B. Ljubenkov, Mehanika svojstva nehrajueg elika pri niskim temperaturama. [11] http://hr.wikipedia.org/wiki/Puzanje

21