PRIKAZ ZAKONA O GRADNJI S POSEBNIM OSVRTOM NA

IZDAVANJE AKATA ZA GRAENJE I UPORABU GRAEVINA

PRIREDIO: Josip Bienenfeld, dipl. iur. 1

Sadraj
1.

RAZLOZI ZBOG KOJIH SE ZAKON DONOSI

2.
2.1
2.2.
2.3.
2.4.

OPE ODREDBE
PREDMET, CILJ I PRIMJENA ZAKONA
POJMOVI
RAZVRSTAVANJE GRAEVINA
PRIMJENA I DONOENJE POSEBNIH PROPISA

3.
3.1.
3.2.

TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAEVINU

OBVEZA ISPUNJAVANJA TEMELJNIH I DRUGIH ZAHTJEVA ZA GRAEVINU
ODSTUPANJE OD TEMELJNIH ZAHTJEVA ZA GRAEVINU I ODSTUPANJE U
GRAENJU

4.
4.1.
4.2.
4.2.1.
4.2.2.
4.2.3.
4.3.

ENERGETSKO SVOJSTVO ZGRADE

ZAHTJEVI ENERGETSKE UINKOVITOSTI
INSTRUMENTI OSIGURANJA ENERGETSKE UINKOVITOSTI ZGRADA
Elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom
Redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi
Energetski certifikat zgrade
OSOBA OVLATENA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE, ENERGETSKI PREGLED
ZGRADE I REDOVITI PREGLED SUSTAVA GRIJANJA I SUSTAVA HLAENJA ILI
KLIMATIZACIJE U ZGRADI
Uvjeti i nain davanja ovlatenja
Provedba programa izobrazbe
NEOVISNA KONTROLA ENERGETSKOG CERTIFIKATA I IZVJEA O REDOVITOM
PREGLED SUSTAVA GRIJANJA I SUSTAVA HLAENJA ILI KLIMATIZACIJE U
ZGRADI
Uvjeti i nain davanja ovlatenja i njegovo ukidanje
Provedba neovisne kontrole
REGISTAR I PRAVILNIK O ENERGETSKIM PREGLEDIMA I ENERGETSKOM
CERTIFICIRANJU ZGRADA, TE NEOVISNOJ KONTROLI IZVJEA O
ENERGETSKOM PREGLEDU I ENERGETSKOG CERTIFIKATA

4.3.1.
4.3.2.
4.4.
4.4.1.
4.4.2.
4.5.

5.
5.1.
5.2.
5.3.
5.4.
5.5.

SUDIONICI U GRADNJI
INVESTITOR
PROJEKTANT
IZVOA
NADZORNI INENJER
REVIDENT

6.
6.1.
6.2.
6.2.1.
6.2.2.

PROJEKTI
IZRADA I UVANJE PROJEKATA
VRSTE PROJEKATA
Glavni projekt
Izvedbeni projekt

Naelnik Sektora za zakonodavstvo u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga ureenja. Stavovi

autora izneseni u ovom radu nuno ne predstavljaju slubene stavove Ministarstva u kojemu je
autor zaposlen.

6.2.3.
6.2.4.
6.3.
6.3.1.
6.3.2.
6.3.3.
6.4.
6.4.1.
6.4.2.

Projekt uklanjanja graevine

Tipski projekt
UTVRIVANJE POSEBNIH UVJETA I IZDAVANJE POTVRDE GLAVNOG PROJEKTA
O USKLAENOSTI S POSEBNIM PROPISIMA
Obavijest o uvjetima za izradu glavnog projekta
Utvrivanje posebnih uvjeta i potvrda glavnog projekta za graenje graevine za koju se
ne izdaje lokacijska dozvola
Potvrda glavnog projekta za graenje graevine za koju se izdaje lokacijska dozvola
KONTROLA I NOSTRIFIKACIJA PROJEKATA
Kontrola projekata
Utvrivanje usklaenosti (nostrifikacija) projekta

7.
7.1.
7.2.

TIJELA NADLENA ZA IZDAVANJE GRAEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE

TIJELA NADLENA U PRVOM STUPNJU
PRAVNI LIJEKOVI, POVREDA SLUBENE DUNOSTI I DUNOSTI I UGLEDA
OVLATENOG ARHITEKTA I OVLATENOG INENJERA

8.
8.1.
8.2.
8.3.
8.4.
8.5.

AKTI ZA GRAENJE DO ZAKONA O GRADNJI IZ 2013.

ZAKON O IZGRADNJI OBJEKATA IZ 1981.
ZAKON O GRAENJU IZ 1992.
ZAKON O GRADNJI IZ 1999.
ZAKON O GRADNJI IZ 2003.
ZAKON O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI IZ 2007.

9.
GRAEVINSKA DOZVOLA
9.1.
POSTUPAK IZDAVANJA GRAEVINSKE DOZVOLE
9.1.1 Zahtjev za izdavanje graevinske dozvole
9.1.2. Dokaz pravnog interesa
9.1.3. Uvjeti za izdavanje graevinske dozvole
9.1.4. Stranke u postupku izdavanja graevinske dozvole
9.1.5. Dostava graevinske dozvole
9.1.6. Rok za dovrenje zgrade
9.1.7. Vaenje graevinske dozvole
9.1.8. Graevinska dozvola za pripremne radove
9.1.9. Izmjena i/ili dopuna graevinske dozvole
9.2.
GRAENJE BEZ GRAEVINSKE DOZVOLE
9.2.1. Jednostavne i druge graevine i radovi
9.2.2. Posebni sluajevi graenja i obnavljanje oteenih graevina
9.3.
PRAVNE POSLJEDICE GRAEVINSKE DOZVOLE I GRAENJA BEZ TE DOZVOLE
9.3.1. Prekrajna kazna i zatitna mjera
9.3.2. Obustava graenja i uklanjanje graevine
9.3.3. Nemogunost dobivanja uporabne dozvole
9.3.4. Kazneno djelo protupravne gradnje
9.3.5. Zabrana prikljuenja graevine na infrastrukturu
10.
10.1.
10.2.
10.3.

POETAK GRAENJA I GRADILITE

PRIJAVA POETKA GRAENJA I ISKOLENJE
ODLUKA O PRIVREMENOJ ZABRANI IZVOENJA RADOVA
UREENJE GRADILITA I DOKUMENTACIJA NA GRADILITU

11. AKTI ZA UPORABU GRAEVINA DO ZAKONA O GRADNJI IZ 2013.

11.1. AKTI KOJIMA SE UTVRUJE UPORABLJIVOST
11.1.1. Redovni akti (zavrno izvjee nadzornog inenjera, uporabna dozvola i potvrda da se ne
izdaje akt za uporabu)
11.1.2. Akti za legalizaciju
11.1.3. Uvjerenje o vremenu graenja graevine
11.1.4. Presumpcija uporabljivosti graevine
11.1.5. Uvjerenje za uporabu graevine

11.1.6. Fikcije uporabljivosti

11.2. PRAVNE POSLJEDICE UPORABLJIVOSTI
11.2.1. Uporaba graevine
11.2.2. Upis graevina u javne evidencije
11.2.3. Izdavanje rjeenja za obavljanje djelatnosti po posebnom zakonu
12. UPORABNA DOZVOLA
12.1. PRAVNE POSLJEDICE UPORABNE DOZVOLE
12.1.1. Poetak koritenja i obavljanje djelatnosti
12.1.2. Evidentiranje graevine u katastru
12.2. POSTUPAK IZDAVANJA UPORABNE DOZVOLE
12.2.1. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole
12.2.2. Tehniki pregled
12.2.3. Uvjeti za izdavanje uporabne dozvole
12.3. SPECIFINI UVJETI I SLUAJEVI IZDAVANJA UPORABNE DOZVOLE.
12.3.1. Pokusni rad
12.3.2. Privremena uporabna dozvola
12.3.3. Uporabna dozvola za dio graevine
13.
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
13.1. ZAPOETI POSTUPCI, IZDANI AKTI I PRIMJENA PROPISA
13.1.1. Zapoeti postupci
13.1.2. Zabiljeba u zemljinim knjigama
13.1.3. Graenje i uporabna dozvola
13.2. UPORABNA DOZVOLA ZA ODREENE GRAEVINE
13.2.1. Graevina izgraena na temelju akta za graenje izdanog do 1. listopada 2007. godine
13.2.2. Graevina izgraena do 15. veljae 1968. godine
13.2.3. Graevina izgraena, rekonstruirana, obnovljena ili sanirana u provedbi propisa o obnovi,
odnosno propisa o podrujima posebne dravne skrbi
13.2.4. Graevina koju je Republika Hrvatska stekla u svrhu stambenog zbrinjavanja
13.2.5. Graevina iji je akt za graenje uniten ili nedostupan
13.3. OBAVLJANJE POSLOVA
13.4. ZAKONI, DRUGI PROPISI, UZANCE I PRAVILA
13.4.1. Produljenje vaenja pravilnika, tehnikih propisa i priznatih tehnikih pravila
13.4.2. Posebne uzance o graenju
13.4.3. PRESTANAK VAENJA PROPISA
13.4.4. Stupanje na snagu Zakona

1.

RAZLOZI ZBOG KOJIH SE ZAKON DONOSI

Upravno podruje graditeljstva, zajedno s upravnim podrujem prostornog

ureenja, do stupanja na snagu Zakona o gradnji ("Narodne novine, br. 153/13),
Zakona o prostornom ureenju ("Narodne novine, br. 153/13) i Zakona o
graevinskoj inspekciji ("Narodne novine, br. 153/13), bilo je ureeno Zakonom o
prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/2007, 38/2009, 55/2011,
90/2011, 50/2012 i 55/2012) i Zakonom o postupanju i uvjetima gradnje radi
poticanja ulaganja (Narodne novine, br. 69/2009, 128/2010, 136/2012 i 76/2013).
Prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji gradnjom, kao osnovnom
sastavnicom graditeljstva, u smislu tog Zakona smatra se projektiranje, graenje,
uporaba i uklanjanje graevina koji se obavljaju prema odredbama tog Zakona i
propisa donesenih na temelju tog Zakona, te prema odredbama posebnih
zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, hrvatskih normi i pravila
struke, ako tim Zakonom nije drukije odreeno. Osnovni cilj gradnje prema tom
Zakonu je promicati dobro projektiranje i graenje kojima se ostvaruju
sigurnosna, zdravstveno-ekoloka i energetska svojstva graevina, te
izjednaavanje prava osoba smanjene pokretljivosti, uz primjenu europskih
naela i na nain kojim se osigurava: sigurnost graevina i stabilnost tla na
okolnom zemljitu, zatita ivota i zdravlja ljudi, okolia i prirode te kulturnih i
krajobraznih vrijednosti, zatita imovine, potroaa i drugih korisnika, energetska
uinkovitost graevina, stvaranje i odravanje dobre ivotne sredine koja je
socioloki, funkcionalno i estetski uravnoteena, sigurna i ugodna te slui
potrebama svojih korisnika, odrivi i racionalni ivotni ciklus graevina koji moe
stvoriti i odravati te vrijednosti, planirana i kontinuirana skrb i odravanje
izgraenih podruja, te sloboda kretanja roba i usluga unutar zajednikoga
europskoga ekonomskog prostora. Ovaj cilj se prema tom Zakonu treba postizati
primjenom odgovarajuih instrumenta propisanih tim Zakonom i propisima
donesenim na temelju tog Zakona.
Takav obuhvat i osnovni cilj gradnje su nesumnjivo suvremeni i ciljno
racionalni te time dobri, kako za drutvo u cjelini, tako i za svakog pojedinca.
Osim toga, neki instrumenti ureeni tim Zakonom pojedinano i naelno uzevi,
predstavljaju dobra rjeenja koja tee postizanju propisanog cilja. Meutim, ovaj
Zakon, unato znaajnim izmjenama i dopunama 2011. godine, u cjelini ne
uspijeva u dostatnoj mjeri osigurati oekivanja. Jasni pokazatelj takvog stanja je
potreba donoenja Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja
ulaganja u svrhu poticanja ulaganja u podruju gradnje do 31. prosinca 2010.
godine kojim se ureuje gradnja, izdavanje akata za graenje, uporabu i
uklanjanje graevina za koje se prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji
(Narodne novine, br. 76/2007 i 38/2009) izdaje lokacijska dozvola i potvrda
glavnog projekta, te provedba upravnog i inspekcijskog nadzora s tim u vezi,
injenica da je spomenuti rok produen do sada tri puta, kao i potreba donoenja
Zakona o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama (Narodne novine, broj
90/2011) kojim su se ureivali uvjeti, postupak i pravne posljedice ukljuivanja u
pravni sustav nezakonito izgraenih zgrada, a koji je ubrzo zbog neispunjavanja
oekivanja zamijenjen novim Zakonom o postupanju s nezakonito izgraenim
zgradama.

Openito uzevi glavni nedostatak Zakona o prostornom ureenju i gradnji

je tekst samog Zakona. Prije svega, preteni dio teksta Zakona je zbog njegova
opsega nepregledan. Naime, tim se Zakonom, kako je naprijed navedeno,
ureuju dva upravna podruja i provedba inspekcijskog nadzora u tim podrujima
pa se zbog postizanja bolje preglednosti cijeni svrsishodnim podijeliti materiju tog
Zakona na tri dijela i urediti odvojeno predmetnim Zakonom, te Zakonom o
prostornom ureenju i Zakonom o graevinskoj inspekciji ije se donoenje
predlae zajedno s predmetnim Zakonom. Osim toga, preteni dio teksta
vaeeg Zakona je nedoreen, terminoloki nedosljedan, pravno-tehniki
nespretan, a to je posebno naglaeno velikim brojem izmjena i dopuna njegovih
odredbi. U tom smislu posebno valja istaknuti injenicu da su propisana ak tri
akta razliitog naziva kojim se dozvoljava graenje od koji samo jedan,
graevinska dozvola, svojim nazivom dade zakljuiti to se njome dozvoljava.
Preostala dva akta, rjeenje o uvjetima graenja i potvrda glavnog projekta,
svojim nazivima to ne daju zakljuiti. Izdavanju potvrde glavnog projekta i
graevinske dozvole prethodi izdavanje lokacijske dozvole u posebnom
postupku, a to u velikom broju sluajeva nema potrebe, odnosno opravdanja.
Naime, provedba dva odvojena postupka, to jest izdavanje lokacijske dozvole
kao akta za provedbu prostornog plana i akta za graenje (potvrde glavnog
projekta ili graevinske dozvole) za veinu graevina u veini sluajeva
predstavlja nepotrebnu administrativnu prepreku koja ujedno poveava troak
investicije jer se umjesto jednog projekta (glavnog projekta) izrauju dva projekta
(idejni projekt i glavni projekt). To se posebice odnosi na sluajeve u kojima je
investitor budue graevine koja se ne namjerava graditi u etapama ili fazama
rijeio imovinske odnose na zemljitu. Najbolji dokaz tome je uspjeno rjeenje iz
naprijed spomenutog Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja
ulaganja prema kojemu se i za zahtjevne graevine izdaje jedan akt koji je
ujedno i akt za provedbu prostornog plana i akt za graenje (graevinska
dozvola).
Poseban problem u pogledu pravne sigurnosti investitora i drugih osoba
na ija se prava i/ili pravne interese utjee ili moe utjecati i postupanja nadlenih
tijela predstavlja potvrda glavnog projekta koja je po svojoj pravnoj prirodi
(neupravni) akt kojim se ne stjee nikakvo pravo ve je samo uvjet za
pristupanje graenju i koja se u sluaju njezine nezakonitosti ili ponitenja
lokacijske dozvole koja joj prethodi ne moe ponititi. U sluaju ponitenja
lokacijske dozvole zbog njezine nezakonitosti upitna ostaje sudbina uporabne
dozvole za graevinu izgraenu u skladu s potvrdom glavnog projekta i pravne
posljedice koje je proizvela takva uporabna dozvola. Izuzetnu pravnu nesigurnost
i nerazumijevanje u pravnom prometu uzrokuju i drugi neupravni akti i instituti
ureeni Zakonom o prostornom ureenju i gradnji. To se posebice odnosi na
uvjerenje da je graevina izgraena do 15. veljae 1968. godine i na uvjerenje za
uporabu koje se, umjesto uporabne dozvole, izdaje za graevinu izgraenu na
temelju graevinske dozvole izdane od 20. lipnja 1991. godine do dana stupanja
na snagu Zakona o prostornom ureenju i gradnji, ali i na vie drugih slinih
sluajeva. Takoer, nain sudjelovanja posebnih upravnih podruja u postupcima
izdavanja spomenutih akata za graenje i uporabu graevina nije ureen na
dobar nain, a to stvara zastoje, konflikte i pravnu nesigurnost sudionika u
gradnji i drugih osoba.

Opisani i drugi problemi i nedostaci posebno su potencirani injenicom da

ne postoje hijerarhijska ovlatenja Ministarstva nadlenog za gradnju u odnosu
na upravna tijela upanija i gradova koja obavljaju upravne poslove u vezi s
gradnjom u prvom stupnju, a koja ovlatenja bi osigurala efikasnu zatitu prava
stranaka te ujednaenu i uinkovitu primjenu propisa na cijelom teritoriju
Republike Hrvatske. Naime, prema ovlatenjima koja spomenuto Ministarstvo,
odgovorno za provedbu zakona i stanje u upravnom podruju gradnje, prema
vaeim propisima ima u odnosu na spomenuta upravna tijela, proizlazi da je
njegova stvarna pozicija tek arbitrarna te da provedba zakona i stanje u
predmetnom upravnom podruju, uglavnom ovise o dobroj volji upravnih odjela i
upana, odnosno gradonaelnika kojima su ta tijela organizacijski i stegovno u
potpunosti podreena.
Osim navedenog u domai pravni sustav bilo je potrebno prenijeti
Direktivu 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijea od 19. svibnja 2010. o
energetskoj uinkovitosti zgrada (preinaka) (SL L 153, 18.6.2010.) na nain da
sva pitanja vezana uz energetska svojstva zgrada budu ureena jednim
zakonom te zakon koji ureuje gradnju uskladiti s novim ureenjem zajednikog
europskog trita graevinskih proizvoda ureenog Uredbom (EU) br. 305/2011
Europskog parlamenta i Vijea od 9. oujka 2011. koja propisuje usklaene
uvjete trgovanja graevnim proizvodima.
Slijedom izloenoga, a u svrhu otklanjanja uoenih problema i njihovih
posljedica donesen je predmetni Zakona, s time da se upravno podruje
prostornog ureenja i pitanje provedbe nadzora graevinske inspekcije, koji su
bili, zajedno s upravnim podrujem gradnje, ureeni naprijed spomenutim
Zakonom o prostornom ureenju i gradnji, ureuju posebnim zakonima
(Zakonom o prostornom ureenju i Zakonom o graevinskoj inspekciji) koji su
doneseni zajedno s predmetnim Zakonom.
U nastavku se daje prikaz predmetnog Zakona.

2.

OPE ODREDBE

2.1

PREDMET, CILJ I PRIMJENA ZAKONA

Predmetnim se Zakonom ureuje projektiranje, graenje, uporaba i

odravanje graevina te provedba upravnih i drugih postupaka s tim u vezi s
ciljem osiguranja zatite i ureenja prostora u skladu s propisima koji ureuju
prostorno ureenje te osiguranja temeljnih zahtjeva za graevinu i drugih uvjeta
propisanih za graevine predmetnim Zakonom i propisima donesenim na temelju
tog Zakona i posebnim propisima. Takoer, ovim se Zakonom u pravni poredak
Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijea
od 19. svibnja 2010. o energetskoj uinkovitosti zgrada (preinaka) (SL L 153,
18.6.2010.).
Odredbe predmetnog Zakona primjenjuju se na gradnju svih graevina na
podruju Republike Hrvatske, osim na gradnju rudarskih objekata i postrojenja
odreenih posebnim zakonom, gradnju vojnih graevina odreenih posebnim

propisima i gradnju drugih graevina odreenih posebnim zakonom.

Omoguavanje ureivanja gradnje vojnih graevina posebnim propisima
predstavlja novost u odnosu na Zakon o prostornom ureenju i gradnji koja je
posljedica potrebe usklaivanja s Zakonom o obrani ("Narodne novine", br.
73/13)2
Odredbe predmetnog Zakona koje se odnose na gradnju nove graevine
na odgovarajui se nain primjenjuju na rekonstrukciju, odravanje i uklanjanje
graevine, ako predmetnim Zakonom ili propisom donesenim na temelju
predmetnog Zakona nije drukije propisano.
Nain rada u Ministarstvu, upravnim tijelima i pravnim osobama koje
imaju javne ovlasti u vezi s provedbom predmetnog Zakona, ukljuujui i sustav
provedbe postupaka i izrade akata elektronikim putem koji se donose na
temelju predmetnog Zakona, ministar propisuje naputkom. Takoer, Ministar je
ovlaten ureivati nain rada savjetodavnih radnih tijela (povjerenstva, radne
grupe i sl.) koja osniva na temelju posebnog propisa za utvrivanje nacrta
propisa koji se donose na temelju predmetnog Zakona, te odreivati naknadu za
rad lanovima tih tijela koji nisu dravni slubenici.
2.2.

POJMOVI

Predmetni Zakon u odnosu na Zakon o prostornom ureenju i gradnji u

naelu zadrava osnovne pojmove iz tog Zakona, s time to neke od njih
modificira, primjerice pojam rekonstrukcije, te to, obzirom na proirenje materije
koju ureuje (energetska uinkovitost zgrada) poveava broj pojmova koji se
definiraju u pojmovniku. Istovremeno pojmovnik vie ne sadri pojmove koji se u
samom Zakonu ne koriste, primjerice inenjerska graevina, i pojmove ija
definicija se odnosi samo na jednu odredbu zakona, primjerice zamjenska
graevina.
Pojedini pojmovi u smislu predmetnog Zakona te propisa i akata koji se
donose na temelju tog Zakona, imaju sljedee znaenje: 1. energetsko svojstvo
zgrade je izraunata ili izmjerena koliina energije potrebna za zadovoljavanje
potreba za energijom prilikom karakteristine uporabe zgrade, a koja izmeu
ostalog ukljuuje energiju koja se koristi za grijanje, hlaenje, ventilaciju,
pripremu tople vode i osvjetljenje, 2. gradilite je zemljite i/ili graevina,
2

Prema odredbama lanka 91. tog Zakona Ministarstvo obrane obavlja strune poslove
graditeljskog osiguranja vojnih lokacija i graevina, koje obuhvaa planiranje razvoja vojnih
lokacija, odravanje vojnih lokacija i graevina te graenje i uklanjanje vojnih graevina, s time
to vrste, kategorizaciju, upis u katastar nekretnina i voenje registra vojnih graevina, obavljanje
poslova prostornog ureenja i gradnje vojnih graevina, nain obavljanja poslova nadzora nad
graenjem i rekonstrukcijom vojnih graevina te posebne mjere zatite povjerljivih podataka pri
graenju, rekonstrukciji i nadzoru nad graenjem, kao i prilikom izdavanja akata povezanih s
graenjem vojnih graevina, uporabu inenjerijskih postrojbi Oruanih snaga i oruanih snaga
partnerskih drava pri graenju vojnih graevina te pitanja o vojnim graevinama za koje
dokumentacija o graenju nije dostupna, ureuje Vlada Republike Hrvatske uredbom na prijedlog
ministra obrane i uz suglasnost ministra nadlenoga za graditeljstvo propisuje. Prema istim
odredbama vojnim lokacijama i graevinama smatraju se nekretnine u vlasnitvu Republike
Hrvatske koje su dane na upravljanje i raspolaganje Ministarstvu obrane, kao i nekretnine koje se
unajmljuju za rad, smjetaj i obuku zapovjednitava, postrojbi i ustanova te posebne vojne
graevine specifine namjene.

ukljuivo i privremeno zauzete povrine, na kojima se izvodi graenje ili radovi

potrebni za primjenu odgovarajue tehnologije graenja i zatitu, 3. gradnja je
projektiranje i graenje graevina te struni nadzor graenja, 4. graenje je
izvedba graevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski,
instalaterski, zavrni, te ugradnja graevnih proizvoda, opreme ili postrojenja)
kojima se gradi nova graevina, rekonstruira, odrava, ili uklanja postojea
graevina, 5. graevina je graenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od
svrhovito povezanih graevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugraenim
postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao
graenjem, 6. iskolenje graevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog
obrisa, odnosno osi graevine koja e se graditi, na teren unutar graevne
estice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru kojeg izvodi ovlateni inenjer
geodezije sukladno posebnom propisu, 7. javnopravna tijela su tijela dravne
uprave, druga dravna tijela, upravni odjeli, odnosno slube velikih gradova,
Grada Zagreba i upanija nadleni za obavljanje poslova iz odreenih upravnih
podruja te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, odreena posebnim
zakonima, koji utvrivanjem posebnih uvjeta, odnosno potvrivanjem projekta na
nain propisan ovim Zakonom sudjeluju u gradnji graevina, 8. katastar je
katastar zemljita, odnosno katastar nekretnina prema posebnom zakonu koji
ureuje dravnu izmjeru i katastar nekretnina, 9. kotao je sklop tijela kotla i
plamenika namijenjena prijenosu topline koja se oslobaa izgaranjem u vodu,
10.ministar je elnik sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za poslove
graditeljstva, 11. Ministarstvo je sredinje tijelo dravne uprave nadleno za
poslove graditeljstva, 12. odravanje graevine je izvedba graevinskih i drugih
radova na postojeoj graevini radi ouvanja temeljnih zahtjeva za graevinu
tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklaenost graevine s
lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena, 13. oprema su pojedinani
ureaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji
postrojenje ili su samostalno ugraeni u graevinu radi tehnolokog ili drugog
procesa kojemu je namijenjena graevina, 14. postojea graevina je
graevina izgraena na temelju graevinske dozvole ili drugog odgovarajueg
akta i svaka druga graevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom
izjednaena, 15. posebni uvjeti su uvjeti za graenje koje u sluaju propisanom
posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvruje na
nain propisan ovim Zakonom, odnosno posebnim zakonom kojim se ureuje
prostorno ureenje, osim uvjeta koji se utvruju u postupku procjene utjecaja na
okoli i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu, 16. potvrda
glavnog projekta je potvrda da je glavni projekt izraen u skladu s posebnim
propisima i/ili posebnim uvjetima koju izdaje javnopravno tijelo u sluajevima
propisanim posebnim zakonom na nain propisan ovim Zakonom, 17.
postrojenje je skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnolokog ili
drugog procesa kojemu je namijenjena graevina, 18. pripremni radovi su
graenje privremenih graevina i izvedba drugih radova radi organizacije i
ureenje gradilita, te omoguavanja primjene odgovarajue tehnologije
graenja, 19. rekonstrukcija graevine je izvedba graevinskih i drugih radova
na postojeoj graevini kojima se utjee na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu
graevinu ili kojima se mijenja usklaenost te graevine s lokacijskim uvjetima u
skladu s kojima je izgraena (dograivanje, nadograivanje, uklanjanje vanjskog
dijela graevine, izvoenje radova radi promjene namjene graevine ili
tehnolokog procesa i sl.), odnosno izvedba graevinskih i drugih radova na

ruevini postojee graevine u svrhu njezine obnove, 20. sloena graevina je

sklop vie meusobno funkcionalno i/ili tehnoloki povezanih graevina, 21.
sustav za klimatizaciju je sklop kojim se djeluje na temperaturu, vlanost i
kvalitetu zraka te ostvaruje prisilna izmjena zraka u prostoriji u svrhu postizanja
mikro-higijenskih uvjeta i odgovarajueg stupnja ugodnosti prostora,
22. ugradnja je izvedba graevinskih i drugih radova kojim se povezuju graevni
proizvodi, instalacije ili postrojenja tako da postaju sastavni dio graevine i ne
mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za
graevinu odvojiti od graevine, 23. uklanjanje graevine ili njezina dijela je
izvedba radova razgradnje graevine ili njezinog dijela s mjesta gdje se nalazi,
ukljuivo i gospodarenje zateenim otpadom u graevini i na graevnoj estici, te
graevnog materijala i graevnog otpada nastalog razgradnjom graevine
sukladno propisima koji ureuju gospodarenje otpadom, te dovoenje graevne
estice, odnosno zemljita na kojemu se nalazila graevina u uredno stanje, 24.
ukupna korisna povrina zgrade je ukupna neto podna povrina zgrade koja
odgovara namjeni uporabe zgrade, a koja se rauna prema toki 5.1.7. HRN EN
ISO 9836:2011, 25. upravno tijelo je upravni odjel, odnosno sluba velikog
grada, Grada Zagreba, odnosno upanije nadlean za obavljanje upravnih
poslova graditeljstva, 26. uvjeti prikljuenja su posebni uvjeti kojima se
odreuje mogunost i uvjeti prikljuenja graevine na infrastrukturu, 27. zgrada
je zatvorena i/ili natkrivena graevina namijenjena boravku ljudi, odnosno
smjetaju ivotinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinana graevina
unutar sustava infrastrukturne graevine, 28. zgrada javne namjene je zgrada ili
dio zgrade koju koristi tijelo javne vlasti za obavljanje svojih poslova, zgrada ili
dio zgrade za stanovanje zajednice te zgrada ili dio zgrade koja nije stambena u
kojoj boravi vie ljudi ili u kojoj se prua usluga veem broju ljudi.
Takoer, pojmovi uporabljeni u predmetnom Zakonu imaju znaenje
odreeno posebnim zakonom kojim se ureuje podruje prostornoga ureenja te
drugim posebnim zakonom, ako predmetnim Zakonom nije propisano drukije.
Izrazi koji se u predmetnom Zakonu koriste za osobe u mukom rodu, su
neutralni i odnose se na muke i enske osobe.
2.3.

RAZVRSTAVANJE GRAEVINA

Predmetni Zakon naputa razvrstavanje graevina iz Zakon o prostornom

ureenju i gradnji uspostavljeno u svrhu odreivanja odgovarajueg akta za
graenje i uporabu graevine3, te u istu svrhu, ali i u druge svrhe, uvodi novo
3

Ovaj Zakon razlikuje etiri skupine graevina: 1. zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije
vea od 400m2 i zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto)
povrina nije vea od 600 m2 ijem se graenju moe pristupiti na temelju rjeenja o uvjetima
graenja, a uporabi nakon dostave zavrnog izvjea nadzornog inenjera tijelu koje je izdalo
spomenuto rjeenje; 2. velike infrastrukturne graevine odreene Uredbom o odreivanju
zahvata u prostoru i graevina za koje Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i
graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili graevinsku dozvolu (Narodne novine, br. 116/07 i 56/11) i
graevine koje se nalaze na podruju dviju ili vie upanija, odnosno Grada Zagreba ijem se
graenju moe pristupiti na temelju graevinske dozvole, a uporabi na temelju uporabne dozvole;
3. sve druge graevina, osim onih koje se mogu graditi bez akta nadlenog tijela, ijem se
graenju moe pristupiti na temelju potvrde glavnog projekta, a uporabi na temelju uporabne
dozvole; 4. graevine koje se mogu graditi bez akta nadlenog tijela odreene Pravilnikom o
jednostavnim graevinama i radovima (Narodne novine, br. 21/09, 57/10, 126/10, 48/11 i
81/12).

razvrstavanje graevina. Tako se graevine, obzirom na zahtjevnost postupaka u

vezi s gradnjom, razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje
zahtjevnima, kako slijedi:
1. skupina graevine planirane Dravnim planom prostornog razvoja,
2. skupina graevine za koje se prema posebnim propisima posebni
uvjeti utvruju u postupku procjene utjecaja na okoli i u postupku ocjene
prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu,
3. skupina graevine za koje se utvruju posebni uvjeti,
4. skupina graevine za koje se utvruju uvjeti prikljuenja, a ne utvruju
se drugi posebni uvjeti,
5. skupina graevine koje nisu razvrstane u 1., 2., 3. ili 4. skupinu.
U sluaju ispunjavanja vie spomenutih uvjeta ili sumnje, kod utvrivanja
skupine za odreenu graevinu primjenjuje se zahtjevnija skupina.
Razvrstavanje graevina u navedene skupine, osim za odreivanje
nadlenosti za izdavanje graevinske dozvole, uporabne dozvole i uporabne
dozvole za odreene graevine znaajno je za odreivanje sadraja glavnog
projekta, mogunost prijenosa nadlenosti sa upanije na grad odnosno opinu,
propisivanje roka za dovrenje graenja zgrade, odreivanje osoba koje
sudjeluju na tehnikom pregledu i iznos prekrajnih kazni za investitora.
2.4.

PRIMJENA I DONOENJE POSEBNIH PROPISA

U svrhu osiguranja konzistentnosti sustava gradnje koji se ureuje

predmetnim zakonom i nizom drugih posebnih zakona i podzakonskih propisa
koji za svoju provedu rabe institute ureene predmetnim Zakonom kao opim i
temeljnim krovnim zakonom, predmetnim Zakonom je propisano da se odredbe
posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona koje utjeu na
ispunjavanje temeljnog zahtjeva za graevinu ili na drugi nain uvjetuju gradnju
graevina ili utjeu na graevne i druge proizvode koji se ugrauju u graevinu,
primjenjuju u provedbi predmetnog Zakona i propisa donesenih na temelju tog
Zakona, ako predmetnim Zakonom nije propisano drukije.
Takoer, s istom je svrhom propisano da se pravilnici i tehniki propisi, ije
je donoenje propisano posebnim zakonima, a koji utjeu na ispunjavanje
temeljnog zahtjeva za graevinu ili na drugi nain uvjetuju gradnju graevina ili
utjeu na graevne i druge proizvode koji se ugrauju u graevinu, donose uz
suglasnost ministra, s time to se pravilnici i tehniki propisi doneseni protivno
navedenom ne primjenjuje u provedbi predmetnog Zakona. Spomenuti pravilnici i
tehniki propisi koji nisu doneseni u skladu s navedenim moraju se uskladiti s
predmetnim Zakonom najkasnije do 1. sijenja 2015. godine.

3.

TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAEVINU

3.1.

OBVEZA ISPUNJAVANJA TEMELJNIH I DRUGIH ZAHTJEVA ZA

GRAEVINU

U svrhu usklaenja domaeg pravnog sustava s novim ureenjem

zajednikog europskog trita graevinskih proizvoda ureenog Uredbom (EU)
br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijea od 9. oujka 2011. koja propisuje
usklaene uvjete trgovanja graevnim proizvodima, institut bitnih zahtjeva za
graevinu4 zamjenjuje se institutom temeljnih zahtjeva za graevinu. Budui da
temeljni zahtjevi za graevinu, uz ostalo, obuhvaaju sigurnost i pristupanost
graevine tijekom njezine uporabe, nesmetani pristup i kretanje u graevini vie
nije posebni zahtjev za graevinu propisan zakonom i ureen pravilnikom koji se
donosi na temelju zakona ve se ureuje kroz institut temeljnih zahtjeva za
graevinu tehnikim propisima.
Prema predmetnom Zakonu svaka graevina, ovisno o svojoj namjeni,
mora biti projektirana i izgraena na nain da tijekom svog trajanja ispunjava
temeljne zahtjeve za graevinu, te druge zahtjeve, odnosno uvjete propisane
predmetnim Zakonom i posebnim propisima koji utjeu na ispunjavanje
temeljnog zahtjeva za graevinu ili na drugi nain uvjetuju gradnju graevina ili
utjeu na graevne i druge proizvode koji se ugrauju u graevinu.
Temeljni zahtjevi za graevinu su: 1. mehanika otpornost i stabilnost, 2.
sigurnost u sluaju poara, 3. higijena, zdravlje i okoli, 4. sigurnost i
pristupanost tijekom uporabe, 5. zatita od buke, 6. gospodarenje energijom i
ouvanje topline, 7. odriva uporaba prirodnih izvora.
Tehnikim propisima se u skladu s naelima europskog usklaivanja
tehnikog zakonodavstva razrauju, odnosno odreuju temeljni zahtjevi za
graevinu, svojstva koje moraju imati graevni proizvodi u odnosu na njihove
bitne znaajke i drugi tehniki zahtjevi u vezi s graevinama i njihovim
graenjem. Tehnike propise donosi ministar u obliku pravilnika. Tehniki propisi
objavljuju se u "Narodnim novinama".
Ispitivanje odreenih dijelova graevine u svrhu provjere, odnosno
dokazivanja temeljnih zahtjeva za graevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta,
predvieno glavnim projektom ili izvjeem o obavljenoj kontroli projekta te
prethodna istraivanja od vanosti za projektiranje, graenje i uporabu odreene
graevine, duan je osigurati investitor.
3.2.

ODSTUPANJE OD TEMELJNIH
ODSTUPANJE U GRAENJU

ZAHTJEVA

ZA

GRAEVINU

Ako se rekonstruira graevina upisana u Registar kulturnih dobara

Republike Hrvatske ili graevina koja se nalazi u kulturno - povijesnoj cjelini
upisanoj u taj Registar moe se uz suglasnost Ministarstva odstupiti od temeljnih
zahtjeva za graevinu ako bi se njima naruila bitna spomenika svojstva. Isto
tako ako se rekonstruira graevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti
osiguralo nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad moe se uz suglasnost
Ministarstva odstupiti od temeljnih zahtjeva za graevinu.
4

Prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji bitni zahtjevi za graevinu su 1. mehanika

otpornost i stabilnost, 2. zatita od poara tako da se u sluaju poara, 3. higijena, zdravlje i
zatita okolia tako da ih posebice ne ugroava, 4. sigurnost u koritenju, 5. zatita od buke, 6.
uteda energije i toplinska zatita.

Spomenute suglasnosti Ministarstvo izdaje na prijedlog investitora, po

prethodno pribavljenom miljenju ministarstva nadlenog za kulturu za
graevinu, odnosno od ministarstva nadlenog za socijalnu skrb. Ove
suglasnosti iz mogu se izdati ako u svrhu ispunjavanja temeljnog zahtjeva za
graevinu nije mogue izvesti odgovarajue tehniko rjeenje ili je mogunost
izvoenja rjeenja takva da bi uloena vrijednost bila u bitnom nerazmjeru u
odnosu na korist, a mogu se uvjetovati odreenim postupkom, zahvatom ili
mjerom kojom se na odgovarajui nain djelomice nadomjeta cjelovito tehniko
rjeenje. Ove suglasnosti nisu upravni akti.
Prilikom graenja graevine doputeno odstupanje u odnosu na mjere
odreene glavnim projektom iznosi 3% pojedinih dimenzija prostora i prostorija
graevine (irina, visina, duina), dok je u pogledu ukupnih pojedinih vanjskih
mjera graevine doputeno odstupanje do 0,30 metra, osim u pogledu
odstupanja od obaveznog graevinskog pravca i najmanje udaljenosti od mee.

4.

ENERGETSKO SVOJSTVO ZGRADE

Predmetnim Zakonom u domai pravni sustav prenosi se Direktiva

2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijea od 19. svibnja 2010. o energetskoj
uinkovitosti zgrada (preinaka) (SL L 153, 18.6.2010.) na nain da se sva pitanja
vezana uz energetska svojstva zgrada ureuju jednim zakonom umjesto kao do
sada Zakonom o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji
("Narodne novine", br. 55/2012).
4.1.

ZAHTJEVI ENERGETSKE UINKOVITOSTI

Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgraena i

odravana tako da tijekom uporabe ispunjava propisane zahtjeve energetske
uinkovitosti, ako tehnikim propisom donesenim na temelju predmetnog Zakona
ako njime nije propisano drukije. Takoer, svaka zgrada, ovisno o vrsti i
namjeni, mora biti projektirana i izgraena tako da je mogue bez znaajnih
trokova osigurati individualno mjerenje potronje energije, energenata i vode s
mogunou daljinskog oitanja za pojedine posebne dijelove zgrade.
Zahtjeve energetske uinkovitosti pojedinih vrsta zgrada, koji ukljuuju
minimalne zahtjeve za energetska svojstva zgrade i njenih posebnih dijelova,
nain izrauna energetskog svojstva zgrade, minimalni obvezni udio obnovljivih
izvora u ukupnoj potronji energije zgrade, kriterije za zgrade gotovo nulte
energije, sadraj elaborata alternativnih sustava opskrbe energijom te druge
zahtjeve vezane uz energetsku uinkovitost zgrade, kao i dostavu izvjea
Europskoj komisiji vezano za pretpostavke, izraune i rezultate trokovno
optimalnih analiza, propisuje tehnikim propisom ministar.
4.2.

INSTRUMENTI
ZGRADA

OSIGURANJA

ENERGETSKE

4.2.1. Elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom

UINKOVITOSTI

Projektant je duan prije izrade glavnog projekta zgrade koja mora

ispunjavati zahtjeve energetske uinkovitosti izraditi elaborat alternativnih
sustava opskrbe energijom i predati ga investitoru. Alternativni sustavi u
navedenom smislu su: 1. decentralizirani sustav opskrbe energijom na temelju
energije iz obnovljivih izvora, 2. kogeneracija, 3. daljinsko grijanje ili hlaenje,
posebice ako se u cijelosti ili djelomino temelji na energiji iz obnovljivih izvora, 4.
dizalice topline.
4.2.2. Redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u
zgradi
Vlasnik zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela sa sustavom grijanja na
tekua, plinovita ili kruta goriva duan je osigurati redoviti pregled: 1. sustava
grijanja s kotlom efektivne nazivne snage 20 kW i vee jednom u deset godina,
2. sustava grijanja s kotlom efektivne nazivne snage 100 kW i vee jednom u
dvije godine, 3. sustava grijanja s kotlom na plin efektivne nazivne snage 100 kW
i vee na plin jednom u etiri godine. Vlasnik zgrade ili njezine posebnog dijela
sa sustavom za hlaenje ili klimatizaciju nazivne snage 12 kW i vee duan je
osigurati redoviti pregled tog sustava jednom u deset godina.
Redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije zgrade
zavrava izvjeem o redovitom pregledu sustava grijanja i hlaenja ili
klimatizacije zgrade, kojeg potpisuju sve ovlatene osobe koje su sudjelovale u
njegovoj izradi.
4.2.3. Energetski certifikat zgrade
Energetski certifikat zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela (u daljnjem
tekstu: energetski certifikat) izdaje se za zgradu, odnosno njezin posebni dio za
koju je potrebno koristiti energiju za odravanje unutarnje projektne temperature
u skladu s njezinom namjenom, osim za zgradu koja ima rok uporabe dvije
godine i manje, za zgradu namijenjenu odravanju vjerskih obreda, za zgradu
ukupne korisne povrine manje od 50 m, te industrijske zgrade, radionice i
nestambene poljoprivredne zgrade s malim energetskim potrebama.
Energetskim certifikatom se predouju energetska svojstva zgrade,
odnosno njezinog posebnog dijela. Energetski certifikat vai deset godina od
dana njegova izdavanja. Sadraj i izgled energetskog certifikata propisuje
ministar pravilnikom. Energetski certifikat za zgradu s jednostavnim tehnikim
sustavom potpisuje ovlatena osoba koja ga je izradila, a energetski certifikat za
zgradu sa sloenim tehnikim sustavom sve ovlatene osobe i/ili imenovane
osobe u ovlatenoj pravnoj osobi, koje su u izradi istog sudjelovale.
Investitor, odnosno vlasnik zgrade za koju se izdaje energetski certifikat
duan je prije izdavanja uporabne dozvole pribaviti energetski certifikat, osim ako
se radi o izdavanju uporabne dozvole za odreene graevine.
Vlasnik zgrade za koju se izdaje energetski certifikat, odnosno njezinog
posebnog dijela duan je: 1. prije prodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili

davanja na leasing zgrade ili njezinoga posebnog dijela pribaviti energetski

certifikat, 2. kupcu, najmoprimcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga predati
energetski certifikat ili njegovu fotokopiju, 3. energetski certifikat predoiti
moguem kupcu, najmoprimcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga, 4. u
oglasu za prodaju, iznajmljivanje, davanje u zakup ili davanje na leasing zgrade
ili njezinog posebnog dijela koji se objavljuje u medijima navesti energetski
razred zgrade. Ako se tijekom graenja zgrade promijeni investitor, energetski
certifikat zgrade prije izdavanja uporabne dozvole pribavlja novi investitor.
Ovlateni posrednik u prometu nekretnina obvezan je u oglasu o prodaji,
iznajmljivanju, davanju na leasing ili u zakup zgrade za koju se izdaje energetski
certifikat, odnosno njezinog posebnog dijela, koji se objavljuje u medijima navesti
energetski razred zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela. Navedene obveze
vlasnika zgrade i ovlatenog posrednika u prometu nekretnina koje se odnosi na
iznajmljivanje, davanje u zakup i davanje na leasing zgrade ili njezinoga
posebnog dijela postoje tek od 1. sijenja 2016. godine.
Vlasnik zgrade javne namjene ija ukupna korisna povrina prelazi 500
m mora izloiti energetski certifikat na vidljivom mjestu u zgradi koje je lako
dostupno svim posjetiteljima zgrade, a vlasnik zgrade javne namjene ija ukupna
korisna povrina prelazi 250 m2 mora izloiti energetski certifikat na vidljivom
mjestu u zgradi koje je lako dostupno svim posjetiteljima zgrade nakon 9. srpnja
2015. godine.
2

Energetski certifikat izdaje se na temelju provedenog energetskog

pregleda zgrade, koji zavrava izvjeem o energetskom pregledu zgrade, kojeg
potpisuju sve ovlatene osobe koje su sudjelovale u njegovoj izradi. Vlasnik
zgrade duan je voditi evidenciju o provedenim energetskim pregledima zgrade i
uvati izvjee o energetskom pregledu zgrade najmanje deset godina od dana
njegovoga primitka. Korisnik zgrade ili njezinog posebnog dijela koja podlijee
obvezi energetskog pregleda i energetskog certificiranja duan je ovlatenoj
osobi osigurati sve podatke i dokumentaciju s kojom raspolae, a koja je
potrebna za provedbu energetskog pregleda i energetsko certificiranje te druge
uvjete za neometani rad.
4.3.

OSOBA
OVLATENA
ZA
ENERGETSKO
CERTIFICIRANJE,
ENERGETSKI PREGLED ZGRADE I REDOVITI PREGLED SUSTAVA
GRIJANJA I SUSTAVA HLAENJA ILI KLIMATIZACIJE U ZGRADI

4.3.1. Uvjeti i nain davanja ovlatenja

Energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redovni pregled
sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi provodi fizika ili
pravna osoba koja za to ima ovlatenje (u daljnjem tekstu: ovlatena osoba)
Ministarstva koje se daje rjeenjem na rok od pet godina. Protiv ovoga rjeenja i
rjeenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za davanje ovlatenja ili o obustavi
postupka, ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.
Ovlatenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade (u
daljnjem tekstu: ovlatenje) daje se za: 1. energetsko certificiranje i energetski

pregled zgrade s jednostavnim tehnikim sustavom, 2. energetsko certificiranje i

energetski pregled zgrade sa sloenim tehnikim sustavom ili 3. energetski
pregled zgrade sa sloenim tehnikim sustavom. Ovlatenje za energetsko
certificiranje i energetski pregled zgrade sa sloenim tehnikim sustavom
obuhvaa i ovlatenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade s
jednostavnim tehnikim sustavom. Ovlatenja navedena pod 2. i 3. obuhvaaju i
ovlatenje za redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u
zgradi, ako je ovlatenje dano fizikoj osobi strojarske struke, odnosno pravnoj
osobi koja zapoljava fiziku osobu strojarske struke koja ispunjava uvjete za
davanje ovlatenja za energetski pregled zgrade sa sloenim tehnikim
sustavom.
Ovlatenje se daje fizikoj osobi koja: 1. ima zavren diplomski
sveuilini studij arhitektonske, graevinske, strojarske ili elektrotehnike struke
ili specijalistiki diplomski struni studij arhitektonske, graevinske, strojarske ili
elektrotehnike struke i koja je tijekom studija stekla najmanje 300 ECTS
bodova,2. ima najmanje pet godina radnog iskustva u struci, 3. ima sklopljen
ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti i 4. je uspjeno zavrila
odgovarajui program strunog osposobljavanja Modul 1, odnosno Modul 2
propisan pravilnikom iz lanka 47. predmetnog Zakona. Ovlatenje za
energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim tehnikim
sustavom, osim navedenim osobama daje se i fizikoj osobi koja: 1. ima zavren
preddiplomski sveuilini, odnosno preddiplomski struni studij arhitektonske,
graevinske, strojarske ili elektrotehnike struke, 2. ima najmanje deset godina
radnog iskustva u struci, 3. ima sklopljen ugovor o osiguranju od profesionalne
odgovornosti i 4. je uspjeno zavrila odgovarajui program strunog
osposobljavanja i 5. ispunjava druge uvjete propisane predmetnim Zakonom.
Ovlatenje se daje pravnoj osobi koja: 1. je registrirana za djelatnost
energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade, 2. ima u punom
radnom vremenu na neodreeno vrijeme zaposlenu najmanje jednu osobu koja
ispunjava uvjete za davanje ovlatenja fizikoj osobi i 3. ima sklopljen ugovor o
osiguranju od profesionalne odgovornosti.
Ovlatenje se ne moe dati osobi koja je osuena za jedno ili vie
sljedeih kaznenih djela: 1. udruivanje za poinjenje kaznenih djela, 2. primanje
mita u gospodarskom poslovanju, 3. davanje mita u gospodarskom poslovanju,
4. zlouporabu poloaja i ovlasti, 5. zlouporabu obavljanja dunosti dravne vlasti,
6. protuzakonito posredovanje, 7. primanje mita, 8. davanje mita, 9. prijevare, 10.
raunalne prijevare, 11. prijevare u gospodarskom poslovanju ili prikrivanje
protuzakonito dobivenog novca.
Ovlatena osoba duna je poslove za koje je ovlatena obavljati struno,
samostalno, neovisno i nepristrano, te je odgovorna da energetski certifikat,
energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlaenja ili
klimatizacije u zgradi bude izraen tono i u skladu s vaeim propisima i
pravilima struke.
Takoer, ovlatena osoba duna je: 1. voditi evidenciju o izdanim
energetskim certifikatima, obavljenim energetskim pregledima zgrade i redovitim

pregledima sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi, 2.

dostavljati Ministarstvu izdane energetske certifikate te izvijea o energetskim
pregledima zgrada i redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlaenja ili
klimatizacije u zgradi, 3. uvati dokumentaciju o tome najmanje deset godina, 4.
struno se usavravati na propisan nain, 5. ispunjavati uvjete za izdavanje
ovlatenja u roku trajanja ovlatenja i 6. o svakoj promjeni koja se odnosi na
uvjete izdavanja ovlatenja obavijestiti Ministarstvo u roku od 8 dana od nastale
promjene.
Ovlatena osoba ne smije izdati energetski certifikat, obaviti energetski
pregled zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlaenja ili
klimatizacije u zgradi za naruitelja pravnu osobu u kojoj: 1. ima dionice ili
poslovne udjele, 2. je lan nadzornog odbora, lan uprave, prokurist,
opunomoenik ili zaposlenik, 3. je lan nadzornog odbora, lan uprave, prokurist,
opunomoenik ili zaposlenik njegov brani drug ili srodnik u ravnoj liniji.
Ovlatena osoba ne smije izdati energetski certifikat, obaviti energetski pregled
zgrade ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije za
zgradu: 1. za koju je ona ili pravna osoba u kojoj je zaposlena sudjelovala u
izradi projekta, kontroli projekta, strunom nadzoru graenja, graenju ili
odravanju zgrade, 2. koja je u njezinom vlasnitvu, suvlasnitvu ili zajednikom
vlasnitvu, 3. koja je u vlasnitvu, suvlasnitvu ili zajednikom vlasnitvu pravne
osobe u kojoj je zaposlena, branog druga ili srodnika u ravnoj liniji, 4. koja je u
vlasnitvu osobe za koju obavlja poslove posredovanja kod kupoprodaje,
iznajmljivanja, davanja u zakup ili na leasing.
Osobe iz drava ugovornica Ugovora o Europskom ekonomskom
prostoru mogu u Republici Hrvatskoj povremeno ili privremeno obavljati poslove
energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade nakon to prije poetka
prvog pruanja usluge o tome obavijeste Ministarstvo. O zaprimljenoj obavijesti
Ministarstvo izdaje potvrdu. Osobe iz drava ugovornica Ugovora o Europskom
ekonomskom prostoru koje u Republici Hrvatskoj imaju poslovni nastan ostvaruju
pravo na pruanje usluga energetskog certificiranja i energetskog pregleda
zgrade nakon to ishode ovlatenje Ministarstva za energetsko certificiranje i
energetski pregled zgrade. Priznavanje inozemne strune kvalifikacije za
pruanje usluga energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade u
Republici Hrvatskoj dravljana ugovornica Ugovora o Europskom ekonomskom
prostoru koji e te usluge pruati samostalno ili kao zaposlene osobe provodi se
u skladu s posebnim propisom. Uvjete i nain izdavanja spomenute potvrde i
priznavanja strunih kvalifikacija propisuje ministar pravilnikom.
Potvrde za ostvarivanje prava pruanja usluga energetskog certificiranja i
energetskog pregleda zgrade hrvatskih dravljana i pravnih osoba u
zemljama ugovornicama Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru
izdaje Ministarstvo, a uvjete i nain izdavanja tih potvrda propisuje ministar
pravilnikom.
4.3.2. Provedba programa izobrazbe
Program strunog osposobljavanja za davanje ovlatenja kojega propisuje
ministar pravilnikom, provjeru znanja strune osposobljenosti i obvezno

usavravanje ovlatenih osoba (u daljnjem tekstu: program izobrazbe) provode

pravne osobe koje za to imaju suglasnost Ministarstva koje se izdaje rjeenjem
na rok od pet godina. Protiv tog rjeenja i rjeenja o odbijanju ili odbacivanju
zahtjeva za davanje te suglasnosti i rjeenja o obustavi postupka, ne moe se
izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.
(1) Suglasnost za provedbu programa izobrazbe daje se pravnoj osobi
koja: 1. zapoljava ili na drugi nain osigurava strune osobe 5 koje e voditi
izobrazbu i provjeru znanja ovlatenih osoba, 2. raspolae prostorom za
provedbu programa izobrazbe, 3. raspolae potrebnom tehnikom opremljenosti
za provedbu programa izobrazbe, 4. ima potrebnu administraciju za voenje
evidencija i obavljanje drugih administrativnih poslova.
4.4.

NEOVISNA KONTROLA ENERGETSKOG CERTIFIKATA I IZVJEA O

REDOVITOM PREGLED SUSTAVA GRIJANJA I SUSTAVA HLAENJA
ILI KLIMATIZACIJE U ZGRADI

4.4.1. Uvjeti i nain davanja ovlatenja i njegovo ukidanje

Energetski certifikat i izvjee o redovitom pregledu sustava grijanja i
sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi podlijeu neovisnoj kontroli. Neovisnu
kontrolu provodi pravna osoba koja za to ima ovlatenje koje Ministarstva koje se
izdaje rjeenjem na rok od pet godina. Protiv tog rjeenja i rjeenja o odbijanju ili
odbacivanju zahtjeva za davanje te ovlatenja i rjeenja o obustavi postupka, ne
moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.
Ovlatenje za kontrolu energetskih certifikata daje se pravnoj osobi
koja: 1. ima ovlatenje za energetsko certificiranje zgrada sa sloenim tehnikim
sustavom, 2. ima u punom radnom vremenu na neodreeno vrijeme zaposlene
najmanje dvije osobe koje ispunjavaju uvjete za davanje ovlatenja za provedbu
energetskih pregleda zgrada sa sloenim tehnikim sustavom od kojih je
najmanje jedna arhitektonske ili graevinske struke, 3. ima iskustvo u provedbi
energetskog certificiranja zgrada sa sloenim tehnikim sustavom najmanje tri
godine i 4. je izradila vie od dvadeset energetskih certifikata zgrada sa sloenim
tehnikim sustavom. Ovlatenje za kontrolu izvjea o redovitom pregledu
sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradama daje se
pravnoj osobi koja: 1. je ovlatena za obavljanje energetskog certificiranja zgrada
sa sloenim tehnikim sustavom, 2. ima u punom radnom vremenu na
neodreeno vrijeme zaposlene najmanje dvije osobe koje ispunjavaju uvjete za
davanje ovlatenja za provedbu energetskih pregleda zgrada sa sloenim
tehnikim sustavom od kojih je najmanje jedna strojarske struke, 3. ima iskustvo
u provedbi energetskih pregleda zgrada sa sloenim tehnikim sustavom
najmanje tri godine i 4. je izradila vie od dvadeset energetskih certifikata zgrada
sa sloenim tehnikim sustavom.
5

To su osobe koje: 1. imaju zavren diplomski sveuilini studij arhitektonske, graevinske,

strojarske ili elektrotehnike struke ili specijalistiki diplomski struni studij tehnike struke i koja
je tijekom studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, 2. imaju najmanje deset godina radnog
iskustva u struci i trajno rade na pripremi ili primjeni tehnike regulative iz podruja energetske
uinkovitosti koja je predmet programa izobrazbe i 3. su priznati strunjaci iz podruja programa
izobrazbe.

Ovlatenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade,

odnosno ovlatenje za kontrolu ukida se rjeenjem osobi koja: 1. ne ispunjava
propisane uvjete prema kojima je dobila ovlatenje, odnosno ovlatenje za
kontrolu, 2. ne obavlja poslove za koje je ovlatena struno, u skladu s pravilima
struke i vaeim propisima ili 3. obavlja poslove za koje nije ovlatena.
Spomenuto rjeenje donosi Ministarstvo, a protiv njega se ne moe izjaviti alba,
ali se moe pokrenuti upravni spor.
4.4.2. Provedba neovisne kontrole
Ovlatena pravna osoba neovisnu kontrolu provodi po nalogu
Ministarstva. Ministarstvo rjeenjem proglaava nevaeim energetski certifikat,
odnosno izvjee o provedenom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja ili
klimatizacije u zgradi koji je u provedbi neovisne kontrole ocijenjeno negativno.
Protiv navedenog rjeenja ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti
upravni spor. Ovlatena osoba iji je energetski certifikat proglaen nevaeim,
odnosno ije je izvjee o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava
hlaenja/klimatizacije u zgradi ocijenjeno negativno, duna je izdati novi
energetski certifikat, odnosno izraditi novo izvjee, bez naknade i naknade
trokova izdavanja, odnosno izrade istog.
Osoba koja ima ovlatenje za kontrolu duna je: 1. poslove za koje je
ovlatena obavljati struno, samostalno, nepristrano i neovisno, 2. voditi
evidenciju o provedenim kontrolama, 3. uvati dokumentaciju najmanje deset
godina, 4. dostavljati Ministarstvu izvjea o obavljenoj kontroli. Osoba koja ima
ovlatenje za kontrolu ne moe obaviti kontrolu energetskog certifikata zgrade i
izvjea o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije
u zgradama u ijoj je izradi sudjelovala ili koji su izdani od pravne osobe u kojoj
je zaposlena.
4.5.

REGISTAR I PRAVILNIK O ENERGETSKIM PREGLEDIMA I

ENERGETSKOM CERTIFICIRANJU ZGRADA, TE NEOVISNOJ
KONTROLI IZVJEA O ENERGETSKOM PREGLEDU I
ENERGETSKOG CERTIFIKATA

Ministarstvo vodi registar: 1. ovlatenih osoba, 2. osoba ovlatenih za

kontrolu, 3. izdanih energetskih certifikata, 4. izdanih izvjea o provedenim
energetskim pregledima zgrada, 5. izdanih izvjea o redovitim pregledima
sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradama. Registar je javan i
ministarstvo moe podatke iz registra uiniti javno dostupnim putem internetske
stranice ili na drugi prikladan nain.
Nain i uvjete provedbe energetskog pregleda zgrade i redovitih pregleda
sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi, sadraj izvjea o tim
pregledima, nain energetskog certificiranja, sadraj i izgled energetskog
certifikata, zgrade s malim energetskim potrebama, nain i uvjete provedbe
neovisne kontrole energetskog certifikata i izvjea o redovitom pregledu sustava
grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi, sadraj i nain provedbe
programa strunog osposobljavanja prema Modulu 1 i Modulu 2, provjere znanja
strune osposobljenosti i obveznog usavravanja ovlatenih osoba, sadraj

registra te druga pitanja vezana uz provedbu energetskih pregleda, energetskog

certificiranja zgrada i neovisne kontrole izvjea o energetskom pregledu i
energetskog certifikata, propisuje ministar pravilnikom.

5.

SUDIONICI U GRADNJI

Ureenje pitanja sudionika u gradnji u odnosu na Zakon o prostornom

ureenju i gradnji ne donosi znaajnijih novosti. Sudionici u gradnji su i nadalje:
1. investitor, 2. projektant, 3. izvoa, 4. nadzorni inenjer, 5. revident.
5.1.

INVESTITOR

Investitor je pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi graevina.

Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, graenje i struni nadzor
graenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju
uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu. Meutim, fizika
osoba koja je investitor graevine iz 4. i 5. skupine za svoje potrebe moe sama
izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati struni nadzor
graenja, ako ima zavren diplomski sveuilini ili preddiplomski sveuilini studij
ili preddiplomski struni studij arhitektonske ili graevinske struke i ima poloeni
struni ispit prema posebnom propisu. Takoer, fizika osoba koja je investitor
graevine iz 4. i 5. skupine za svoje potrebe moe sama izraditi geodetski projekt
koji je sastavni dio glavnog projekta, ako ima zavren diplomski sveuilini ili
preddiplomski sveuilini studij ili preddiplomski struni studij geodetske struke.
Investitor je duan osigurati struni nadzor graenja graevine, ako
predmetnim Zakonom nije drukije propisano. Drukije je propisano u pogledu
strunog nadzora graenja 4. i 5. skupine graevina kod kojih se isti provodi
samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehanike otpornosti i
stabilnosti te jednostavnih i drugih graevina i radova odreenih pravilnikom
kojeg donosi ministar, a koje se graevine grade, odnosno radovi izvode se bez
graevinske dozvole.
Investitor koji je ujedno i izvoa mora struni nadzor graenja povjeriti
drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje strunog nadzora graenja
prema posebnom zakonu.
5.2.

PROJEKTANT

Projektant je fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo

uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer. Projektant je
odgovoran da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, da je graevina
projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za graenje
graevina propisanim prostornim planom te da ispunjava temeljne zahtjeve za
graevinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada i druge propisane
zahtjeve i uvjete. Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta,
odnosno izvedbenog projekta odgovoran je za cijeli glavni projekt, odnosno
izvedbeni projekt.

Ako u projektiranju sudjeluje vie projektanata, za cjelovitost i meusobnu

usklaenost projekata odgovoran je glavni projektant. Glavni projektant moe
biti istodobno i projektant jednog od dijelova glavnog projekta. Glavni projektant
koji ispunjava uvjete propisane posebnim propisom, moe prilikom izrade
projekta biti koordinator zatite na radu. Glavnog projektanta odreuje investitor
ugovorom o projektiranju ili druga osoba odreena tim ugovorom.
5.3.

IZVOA

Izvoa je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini. Graditi
moe osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti graenja prema
posebnom zakonu. Izvoa moe pristupiti graenju na temelju pravomone,
odnosno izvrne graevinske dozvole na odgovornost investitora i nakon to je
prethodno izvrena prijava graenja, ako ovim Zakonom nije propisano drukije.
Izvoa je duan graditi u skladu s graevinskom dozvolom, predmetnim
Zakonom, tehnikim propisima, posebnim propisima, pravilima struke i pri tome:
1. povjeriti izvoenje graevinskih radova i drugih poslova osobama koje
ispunjavaju propisane uvjete za izvoenje tih radova, odnosno obavljanje
poslova, 2. radove izvoditi tako da se ispune temeljni zahtjevi za graevinu,
zahtjevi propisani za energetska svojstva zgrada i drugi zahtjevi i uvjeti za
graevinu, 3. ugraivati graevne i druge proizvode te postrojenja u skladu s
ovim Zakonom i posebnim propisima, 4. osigurati dokaze o svojstvima ugraenih
graevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne znaajke, dokaze o sukladnosti
ugraene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti
odreenih dijelova graevine temeljnim zahtjevima za graevinu kao i dokaze
kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete
i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvoenja graevinskih i drugih
radova za sve izvedene dijelove graevine i za radove koji su u tijeku odreena
ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom, 5. gospodariti s graevnim
otpadom nastalim tijekom graenja na gradilitu sukladno propisima koji ureuju
gospodarenje otpadom, 6. oporabiti i/ili zbrinuti graevni otpad nastao tijekom
graenja na gradilitu sukladno propisima koji ureuju gospodarenje otpadom,
7. sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima odravanja
graevine. Sadraj pisane izjave izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima
odravanja graevine propisuje ministar pravilnikom.
Graevine za koje se ne izdaje graevinska dozvola izvoa je duan
graditi u skladu s glavnim projektom, ovim Zakonom, tehnikim propisima,
posebnim propisima i pravilima struke, ako nije drukije propisano pravilnikom
donesenim na temelju predmetnog Zakona.
Izvoa imenuje inenjera gradilita, odnosno voditelja radova u
svojstvu odgovorne osobe koja vodi graenje, odnosno pojedine radove koji su
odgovorni su za provedbu naprijed navedenih obveza izvoaa. Ako u graenju
sudjeluju dva ili vie izvoaa, investitor ugovorom o graenju odreuje glavnog
izvoaa koji je odgovoran za meusobno usklaivanje radova i koji imenuje
glavnog inenjera gradilita. Glavni inenjer gradilita odgovoran je za
cjelovitost i meusobnu usklaenost radova, za meusobnu usklaenost
provedbe obveza naprijed navedenih obveza izvoaa, te ujedno koordinira

primjenu propisa kojima se ureuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvoenja

radova. Glavni inenjer gradilita moe biti istodobno i inenjer gradilita jednog
od izvoaa, odnosno voditelj radova za odreenu vrstu radova. Glavni inenjer
gradilita, inenjer gradilita i voditelj radova mogu biti osobe koje ispunjavaju
uvjete za obavljanje tih poslova prema posebnom zakonu.
5.4.

NADZORNI INENJER

Nadzorni inenjer je fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima

pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer i provodi
u ime investitora struni nadzor graenja. Nadzorni inenjer, odnosno glavni
nadzorni inenjer ne moe biti zaposlenik osobe koja je izvoa na istoj
graevini. Na graevinama na kojima se izvodi vie vrsta radova ili radovi veeg
opsega, struni nadzor mora provoditi vie nadzornih inenjera odgovarajue
struke. U tom sluaju glavnoga nadzornog inenjera odreuje investitor ili
osoba koju on odredi pisanim ugovorom koji je odgovoran je za cjelovitost i
meusobnu usklaenost strunog nadzora graenja te je o tome duan sastaviti
zavrno izvjee. Glavni nadzorni inenjer moe biti istodobno i nadzorni inenjer
za odreenu vrstu radova.
Nadzorni inenjer duan je u provedbi strunog nadzora graenja: 1.
nadzirati graenje tako da bude u skladu s graevinskom dozvolom, odnosno
glavnim projektom, ovim Zakonom, posebnim propisima i pravilima struke, 2.
utvrditi ispunjava li izvoa i odgovorna osoba koja vodi graenje ili pojedine
radove uvjete propisane posebnim zakonom, 3. utvrditi je li iskolenje graevine
obavila osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra
nekretnina prema posebnom zakonu, 4. odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja
odreenih dijelova graevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja
ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta,
predvienih glavnim projektom ili izvjeem o obavljenoj kontroli projekta i
obveze provjere u pogledu graevnih proizvoda, 5. bez odgode upoznati
investitora sa svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje uoi u glavnom
projektu i tijekom graenja, a investitora i graevinsku inspekciju i druge
inspekcije o poduzetim mjerama, 6. sastaviti zavrno izvjee o izvedbi
graevine. Nadzorni inenjer duan je u provedbi strunog nadzora graenja,
kada za to postoji potreba, odrediti nain otklanjanja nedostataka, odnosno
nepravilnosti graenja graevine. To posebice u sluaju ako: 1. propisanom
dokumentacijom nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta ugraenih
graevina, proizvoda, opreme i/ili postrojenja, 2. izvoa, odnosno odgovorna
osoba koja vodi graenje ili pojedine radove predmetnog Zakona ne ispunjavaju
uvjete propisane posebnim zakonom, 3. iskolenje graevine nije obavila osoba
ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra nekretnina prema
posebnom zakonu. Provedba ovih dunosti i nain otklanjanja nedostataka,
odnosno nepravilnosti upisuje se u graevinski dnevnik.
Nain provedbe strunog nadzora graenja, obrazac, uvjete i nain
voenja graevinskog dnevnika i sadraj zavrnog izvjea nadzornog inenjera
propisuje ministar pravilnikom.
5.5.

REVIDENT

Revident je fizika osoba ovlatena za kontrolu projekata. Ovlatenje za

obavljanje kontrole projekata daje i ukida Ministarstvo rjeenjem. Protiv tog
rjeenja, rjeenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za davanje tog rjeenja,
rjeenja o obustavi postupka i rjeenja o ukidanju tog ovlatenja, ne moe se
izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor. Ovlatenje za obavljanje
kontrole projekata moe se dati osobi koja prema posebnom zakonu ima pravo
na obavljanje poslova projektiranja u podruju kontrole projekta, s najmanje
deset godina radnog iskustva u projektiranju. Poblie uvjete za davanje i
oduzimanje ovlatenja za obavljanje kontrole projekata, sredstava, odnosno
naina kojima se dokazuje ispunjavanje tih uvjeta, propisuje ministar pravilnikom.
Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i
dao pozitivno izvjee udovoljava zahtjevima iz predmetnog Zakona, posebnih
zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehnikih specifikacija i pravila
struke u pogledu kontroliranog svojstva. Osim toga, na revidenta se na
odgovarajui nain primjenjuju i odredbe predmetnog Zakona o odgovornosti
projektanta.
Revident ne moe obaviti kontrolu projekta u ijoj je izradi u cijelosti ili
djelomino sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomino izraen ili
nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen.

6.

PROJEKTI

6.1.

IZRADA I UVANJE PROJEKATA

Projekti se izrauju u skladu s predmetnim Zakonom, propisima

donesenim na temelju predmetnog Zakona i posebnim propisima, te pravilima
struke u pogledu pitanja koja nisu ureena predmetnim Zakonom ili spomenutim
propisima. Projekti moraju sadravati sve propisane dijelove te moraju biti
izraeni tako da se, ovisno o namjeni i razini razrade, ispunjava njihova svrha.
Projekti se izrauju na hrvatskom jeziku latininim pismom.
Glavni projekt i izvedbeni projekt zajedno s graevinskom dozvolom duan
je investitor, njegov pravni slijednik, odnosno vlasnik graevine trajno uvati, a
glavni projekt zajedno s graevinskom dozvolom duno je trajno uvati upravno
tijelo, odnosno Ministarstvo.
Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izraeni na nain koji
osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na graevinu za koju su izraeni (ime
projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv graevine,
ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.). Projekti, odnosno njihovi dijelovi
izrauju se na papiru, drugom odgovarajuem materijalu za pisanje, odnosno
crtanje ili kao elektroniki zapis, tako da je onemoguena promjena njihova
sadraja, odnosno zamjena njihovih dijelova, osim u propisanom sluaju.
Obvezni sadraj i elemente projekta, nain opremanja, uvjete promjene sadraja,
oznaavanja projekta, nain i znaenje ovjere projekta od strane odgovornih

osoba kao i nain razmjene elektronikih zapisa, u skladu s posebnim propisima,

propisuje ministar pravilnikom.
6.2.

VRSTE PROJEKATA

Projekti se u smislu predmetnog Zakona razvrstavaju prema namjeni i

razini razrade na: 1. glavni projekt, 2. izvedbeni projekt, 3. tipski projekt, 4.
projekt uklanjanja graevine.
Autorska prava na graevini projektiranoj glavnim ili drugim projektom i
graenjem u skladu s tim projektom, stjeu se sukladno posebnom zakonu, ako
je to ugovoreno ugovorom o izradi projekta.
6.2.1. Glavni projekt
Glavni projekt je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje
tehniko rjeenje graevine i dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za
graevinu te drugih propisanih i odreenih zahtjeva i uvjeta. Glavni projekt za
graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska
dozvola izrauje se u skladu s lokacijskim uvjetima odreenim tom dozvolom,
posebnim uvjetima koji se utvruju u postupku procjene utjecaja na okoli i u
postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu, posebnim propisima,
predmetnim Zakonom, tehnikim propisima i drugim propisima donesenim na
temelju predmetnog Zakona, drugim propisima kojima se ureuju zahtjevi i uvjeti
za graevinu te pravilima struke. Glavni projekt za graenje graevine za koju se
prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola izrauje se u skladu s
uvjetima za graenje graevina propisanim prostornim planom, posebnim
uvjetima, predmetnim Zakonom, tehnikim propisima i drugim propisima
donesenim na temelju predmetnog Zakona, drugim propisima kojima se ureuju
zahtjevi i uvjeti za graevinu te pravilima struke.
Glavni projekt ovisno o vrsti graevine, odnosno radova, sadri: 1.
arhitektonski projekt, 2. graevinski projekt, 3. elektrotehniki projekt, 4. strojarski
projekt, 5. geodetski projekt. Izradi glavnog projekta, odnosno pojedinih projekata
koje sadri, ovisno o vrsti graevine, odnosno radova, ako je to propisano
posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. krajobraznog
elaborata, 2. geomehanikog elaborata, 3. prometnog elaborata, 4. elaborata
tehniko-tehnolokog rjeenja, 5. elaborata zatite od poara, 6. elaborata zatite
na radu, 7. elaborata zatite od buke, 8. konzervatorskog elaborata, 9. drugog
potrebnog elaborata. Spomenuti projekti moraju sadravati i podatke iz elaborata
koji su posluili kao podloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe
graevine i uvjete za njezino odravanje. Spomenuti elaborati izrauju se u
skladu s predmetnim Zakonom, propisom donesenim na temelju tog Zakona i
posebnim propisom. U glavnom projektu moraju biti navedeni podaci potrebni za
izraun komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa.
Geodetski projekt je sastavni dio glavnog projekta za graevinsku
dozvolu za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje
lokacijska dozvola, a kojom se odreuje formiranje graevne estice i/ili smjetaj
jedne ili vie graevina na graevnoj estici. Geodetski projekt izrauje se i

ovjerava na isti nain, te ima isti sadraj i znaenje kao i geodetski projekt koji je
sastavni dio lokacijske dozvole prema posebnim propisima kojima se ureuje
prostorno ureenje. Geodetskim projektom prikazuje se smjetaj jedne ili vie
graevina na graevnoj estici te oblik i veliina graevne estice ije se
formiranje odreuje graevinskom dozvolom, a izrauje se kao fiziki zasebni dio
glavnog projekta.
Na temelju geodetskog projekta koji je sastavni dio glavnog projekta koji je
sastavni dio graevinske dozvole meusobno se usklauje stanje u katastru,
zemljinoj knjizi i naravi, ako je to potrebno te se provodi formiranje graevne
estice u katastru, iskolenje graevine i evidentiranje graevine u katastru, bez
izrade dodatnih snimaka i elaborata te izdavanja potvrda, propisanih posebnih
propisima koji ureuju dravnu izmjeru i katastar.
U glavnom projektu iji sastavni dio nije geodetski projekt smjetaj
graevine unutar obuhvata zahvata u prostoru i obuhvat zahvata u prostoru
prikazuju se u arhitektonskom, odnosno graevinskom projektu, ovisno o vrsti i
veliini zahvata u prostoru na kopiji katastarskog plana, Hrvatskoj osnovnoj karti
(M 1:5000), na ortofoto karti odgovarajueg mjerila, odnosno odgovarajuim
koordinatama. Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi graevina, ovisno
o vrsti graevine, odreuje kao trasa, koridor, odnosno povrina katastarskih
estica i/ili njezinih dijelova odreen na odgovarajui nain.
Glavni projekt za zgradu razvrstanu u 4. ili 5. skupinu graevina sadri
samo geodetski projekt, arhitektonski projekt i graevinski projekt, a glavni
projekt za graenje graevine za koju se ne izdaje graevinska dozvola izrauje
se u skladu s tehnikim propisima i drugim propisima kojima se ureuju zahtjevi i
uvjeti za graevinu te ne smije biti protivan prostornom planu.
6.2.2. Izvedbeni projekt
Izvedbenim projektom razrauje se tehniko rjeenje dano glavnim
projektom. Izvedbeni projekt mora biti izraen u skladu s glavnim projektom.
Izvedbeni projekt se izrauje za graenje graevina 1. skupine, te u sluaju u
kojem su to investitor i projektant ugovorili ugovorom o izradi glavnog projekta ili
kada su to investitor i izvoa ugovorili ugovorom o graenju.
6.2.3. Projekt uklanjanja graevine
Projekt uklanjanja graevine je projekt kojim se tehniki razrauju rjeenja,
odnosno postupak i nain uklanjanja graevine i stvari koje se nalaze u
graevini, prethodno rjeavanje pitanja odvajanja prikljuaka graevine na
energetsku i/ili drugu infrastrukturu, sigurnosne mjere, mjere gospodarenja
otpadom, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada iz graevine i otpada nastalog
uklanjanjem graevine sukladno propisima koji ureuju gospodarenje otpadom te
odvoz i zbrinjavanja graevinskog materijala nastalog uklanjanjem graevine.
Projekt uklanjanja graevine ili njezina dijela sadri: 1. nacrte, proraune
i/ili druge inenjerske dokaze da tijekom uklanjanja nee doi do gubitka
stabilnosti konstrukcije kojim bi se ugrozio ivot i zdravlje ljudi ili okoli, 2. tehniki

opis uklanjanja graevine ili njezina dijela i nain gospodarenja graevnim

materijalom i otpadom nastalim uklanjanjem graevine i ureenja graevne
estice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru nakon uklanjanja graevine ili
njezina dijela, 3. proraun stabilnosti okolnog i drugog zemljita i/ili okolnih i
drugih graevina ako uklanjanje graevine ili nain njezina uklanjanja utjee na
stabilnost tog zemljita i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva tih graevina.
Projekt uklanjanja graevine podlijee kontroli projekata u odnosu na
mehaniku otpornost i stabilnost ako nain uklanjanja i/ili uklanjanje graevine
utjee na stabilnost okolnog i drugog zemljita i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva
drugih graevina.
6.2.4. Tipski projekt
Za predgotovljene dijelove graevine za koje je dokazano da se izvode
prema odredbama predmetnog Zakona (u daljnjem tekstu: tipski projekt), o emu
je Ministarstvo izdalo rjeenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u glavnom
projektu. Tipski projekt moe biti sastavni dio pojedinog projekta. Protiv
spomenutog rjeenja i rjeenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za donoenje
tog rjeenja te rjeenja o obustavi postupka, ne moe se izjaviti alba, ali se
moe pokrenuti upravni spor.
Zahtjevu za izdavanje rjeenja o tipskom projektu podnositelj zahtjeva
prilae: 1. najmanje tri primjerka tipskog projekta koji sadri sve dijelove
propisane za glavni projekt, osim dijelova koji se odnose na lokacijske uvjete,
uvjete prikljuenja i posebne uvjete koji ovise o lokaciji graevine, 2. pisano
izvjee o kontroli tipskog projekta ako je kontrola propisana, 3. pisano izvjee i
potvrdu o nostrifikaciji, ako je projekt izraen prema stranim propisima i 4.
posebne uvjete, odnosno potvrde javnopravnih tijela, osim uvjeta prikljuenja,
propisane posebnim propisima na iji djelokrug tehniko rjeenje iz tipskog
projekta moe imati utjecaj.
Odredbe predmetnog Zakona kojima je ureeno pitanje obveze
usklaenosti glavnog projekta za graenje graevine za koju se prema
posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola s posebnim propisima i posebnim
uvjetima na odgovarajui se nain primjenjuju na tipski projekt i donoenje
rjeenja o tipskom projektu.
Tipski projekt koji nije sastavni dio glavnog projekta koji je sastavni dio
graevinske dozvole ne moe se rabiti ako se promijeni propis u skladu s kojima
je tipski projekt izraen. Ministarstvo vodi evidenciju o izdanim rjeenjima o
tipskom projektu.
6.3.

UTVRIVANJE POSEBNIH UVJETA I IZDAVANJE POTVRDE

GLAVNOG PROJEKTA O USKLAENOSTI S POSEBNIM PROPISIMA

6.3.1. Obavijest o uvjetima za izradu glavnog projekta

Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo duno je na svojim internetskim

stranicama objaviti popis javnopravnih tijela s njihovim adresama koja utvruju
posebne uvjete u skladu s kojima mora biti izraen glavni projekt za graenje
graevina za koje izdaju graevinsku dozvolu, te je duno ovaj popis aurirati.
Investitor moe u svrhu izrade glavnog projekta za graenje graevine za
koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola od upravnog tijela,
odnosno Ministarstva zatraiti da ga obavijesti od kojih javnopravnih tijela je
potrebno pribaviti posebne uvjete u skladu s kojima mora biti izraen glavni
projekt za odreenu graevinu na odreenoj lokaciji, te o nainu provedbe
predmetnog Zakona i/ili pojedinih odredbi prostornog plana, na koji upit je
upravno tijelo, odnosno Ministarstvo duno odgovoriti u roku od osam dana od
dana njegova zaprimanja. Uz ovaj upit prilae se kopija katastarskog plana te
opis i prikaz graevine koja se namjerava graditi.
6.3.2. Utvrivanje posebnih uvjeta i potvrda glavnog projekta za graenje
graevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola
U svrhu izrade glavnog projekta za graenje graevine za koju se prema
posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola u skladu s posebnim propisima,
posebni uvjeti se utvruju prije pokretanja postupka za izdavanje graevinske
dozvole. Javnopravno tijelo duno je na zahtjev investitora, posebne uvjete za
graenje graevine prikazane u glavnom projektu utvrditi, izdati potvrdu glavnog
projekta ili zahtjev za njihovo utvrivanje rjeenjem odbiti u roku od petnaest
dana od dana primitka urednog zahtjeva. Ako je glavni projekt izraen u skladu
s posebnim propisom u pogledu pitanja u vezi s kojima se utvruju posebni
uvjeti, javnopravno tijelo, umjesto posebnih uvjeta, izdaje potvrdu glavnog
projekta. Ako glavni projekt nije izraen u skladu s posebnim propisom u
pogledu pitanja u vezi s kojima se utvruju posebni uvjeti, javnopravno tijelo,
duno je u posebnim uvjetima navesti i obrazloiti u pogledu ega i kojeg pitanja
projekt nije usklaen s posebnim propisom, odnosno uvjetima. Javnopravno tijelo
od projektanta, odnosno investitora ne moe u svrhu utvrivanja posebnih uvjeta
traiti izradu, odnosno dostavu drugih dokumenata, osim elaborata koji prema
posebnom zakonu prethodi izradi glavnog projekta.
Investitor je duan glavni projekt uskladiti s posebnim uvjetima te isti
dostaviti javnopravnom tijelu radi izdavanja potvrde glavnog projekta u roku
petnaest dana od dana njihova zaprimanja. Ako investitor uskladi glavni projekt s
posebnim uvjetima javnopravno tijelo duno je izdati potvrdu glavnog projekta te
istu dostaviti investitoru u roku petnaest dana od dana primitka usklaenog
glavnog projekta. Ako investitor ne uskladi glavni projekt u navedenom roku,
zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta se odbija.
Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo u svrhu utvrivanja posebnih uvjeta
koji na zahtjev investitora nisu utvreni do pokretanja postupka za
izdavanje graevinske dozvole u roku od osam dana od dana primitka zahtjeva
za izdavanje graevinske dozvole poziva javnopravno tijelo da iste utvrdi. Ako su
posebni uvjeti utvreni na zahtjev investitora, ali u propisanom roku nije izdana
potvrda glavnog projekta upravno tijelo, odnosno Ministarstvo u svrhu izdavanja
potvrde poziva javnopravno tijelo da istu izda. Javnopravno tijelo duno je

posebne uvjete, odnosno potvrdu utvrditi, odnosno izdati ili rjeenjem odbiti
njihovo utvrivanje, odnosno izdavanje, te uvjete, potvrdu, odnosno rjeenje
dostaviti investitoru i upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu u roku petnaest dana
od dana primitka poziva upravnog tijela, odnosno Ministarstva. Smatra se da
posebnih uvjeta nema, da je glavni projekt izraen u skladu s posebnim
propisom, da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta, odnosno da
se graevina moe prikljuiti na infrastrukturu, ako javnopravno tijelo u
navedenom roku upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu ne dostavi posebne
uvjete, potvrdu glavnog projekta ili rjeenje kojim se odbija utvrivanje posebnih
uvjeta, odnosno izdavanja potvrde glavnog projekta. Sve navedeno ne odnosi se
na sluaj u kojemu je u tijeku postupak povodom albe investitora protiv rjeenja
kojim se odbija zahtjev za utvrivanje posebnih uvjeta, odnosno postupak
povodom prigovora investitora protiv utvrenih posebnih uvjeta, u kojem se
sluaju zahtjev za izdavanje graevinske dozvole odbija.
Investitor je duan glavni projekt uskladiti s posebnim uvjetima i dostaviti
ga upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu u roku petnaest dana od dana njihova
zaprimanja. Ako investitor uskladi glavni projekt s posebnim uvjetima
javnopravno tijelo duno je izdati potvrdu glavnog projekta te istu dostaviti
investitoru i upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu u roku petnaest dana od dana
primitka usklaenog glavnog projekta. Ako investitor ne uskladi glavni projekt u
navedenom roku, izdavanje potvrde glavnog projekta i graevinske dozvole se
odbija. Smatra se da je glavni projekt izraen u skladu s posebnim propisom i da
je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta, odnosno da se graevina
moe prikljuiti na infrastrukturu, ako javnopravno tijelo u navedenom roku
upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili
rjeenje kojim se odbija izdavanje potvrde glavnog projekta.
Na rjeenje javnopravnog tijela o odbijanju utvrivanja posebnih uvjeta i
rjeenje o odbijanju izdavanja potvrde glavnog projekta investitor ima pravo
albe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rjeenje donijelo
sredinje tijelo dravne uprave. Rjeenje o albi izjavljenoj protiv navedenog
rjeenja tijelo nadleno za odluivanje o albi duno je donijeti u roku od trideset
dana od dana predaje albe. Dokaz o izjavljivanju albe, odnosno pokretanju
upravnog spora protiv rjeenja o odbijanju utvrivanja posebnih uvjeta i rjeenja
o odbijanju izdavanja potvrde glavnog projekta donesenih tijekom postupka
izdavanja graevinske dozvole investitor je u roku od deset dana od dana
primitka rjeenja duan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u
tom sluaju postupak izdavanja graevinske dozvole prekida do donoenja
odluke o albi, odnosno tubi. Ako investitor ne postupi kako je navedeno ili
protiv rjeenja o odbijanju utvrivanja posebnih uvjeta ili rjeenja o odbijanju
izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi albu, odnosno ne pokrene upravni
spor, zahtjev za izdavanje graevinske dozvole se odbija. Tijelo nadleno za
odluivanje o albi duno je upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja
dostaviti odluku o albi protiv rjeenja o odbijanju utvrivanja posebnih uvjeta i
rjeenja o odbijanju izdavanja potvrde glavnog projekta.
6.3.3. Potvrda glavnog projekta za graenje graevine za koju se izdaje
lokacijska dozvola

Potvrdom glavnog projekta za graenje graevine za koju se prema

posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola potvruje se da je glavni projekt
izraen u skladu s posebnim uvjetima odreenim lokacijskom dozvolom. Potvrda
glavnog projekta se izdaje prije pokretanja postupka za izdavanje graevinske
dozvole. Javnopravno tijelo duno je na zahtjev investitora izdati potvrdu glavnog
projekta ili zahtjev za njezino izdavanje rjeenjem odbiti u roku od petnaest dana
od dana primitka urednog zahtjeva. Ako glavni projekt nije izraen u skladu s
posebnim uvjetima javnopravno tijelo je duno pozvati investitora da isti s njima
uskladi te u pozivu za usklaenje navesti i obrazloiti u pogledu ega i kojeg
pitanja projekt nije usklaen s posebnim uvjetima. Javnopravno tijelo od
projektanta, odnosno investitora ne moe u svrhu izdavanja potvrde glavnog
projekta traiti izradu, odnosno dostavu drugih dokumenata, osim elaborata koji
prema posebnom zakonu prethodi izradi glavnog projekta.
Investitor je duan glavni projekt uskladiti s posebnim uvjetima te isti
dostaviti javnopravnom tijelu radi izdavanja potvrde glavnog projekta u roku
petnaest dana od dana zaprimanja poziva za usklaenje. Ako investitor uskladi
glavni projekt s posebnim uvjetima javnopravno tijelo duno je izdati potvrdu
glavnog projekta te istu dostaviti investitoru u roku petnaest dana od dana
primitka usklaenog glavnog projekta. Ako investitor ne uskladi glavni projekt u
tom roku, zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta se odbija.
Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo u svrhu izdavanja potvrde glavnog
projekta koja na zahtjev investitora nije izdana do pokretanja postupka za
izdavanje graevinske dozvole u roku od osam dana od dana primitka zahtjeva
za izdavanje graevinske dozvole, poziva javnopravno tijelo da istu izda.
Javnopravno tijelo duno je potvrdu glavnog projekta izdati ili rjeenjem odbiti
njeno izdavanje te potvrdu, odnosno rjeenje dostaviti investitoru i upravnom
tijelu, odnosno Ministarstvu u roku petnaest dana od dana primitka poziva
upravnog tijela, odnosno Ministarstva. Smatra se da je glavni projekt izraen u
skladu s posebnim uvjetima, da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog
projekta, odnosno da se graevina moe prikljuiti na infrastrukturu, ako
javnopravno tijelo u navedenom roku upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu ne
dostavi potvrdu glavnog projekta ili rjeenje kojim se odbija izdavanje potvrde
glavnog projekta. Sve navedeno se ne odnosi na sluaj u kojemu je u tijeku
postupak povodom albe investitora protiv rjeenja kojim se odbija zahtjev za
izdavanje potvrde glavnog projekta u kojem se sluaju zahtjev za izdavanje
graevinske dozvole odbija.
Na rjeenje javnopravnog tijela o odbijanju izdavanja potvrde glavnog
projekta investitor ima pravo albe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora
ako je rjeenje donijelo sredinje tijelo dravne uprave. Rjeenje o albi
izjavljenoj protiv tog rjeenja tijelo nadleno za odluivanje o albi duno je
donijeti u roku od trideset dana od dana predaje albe. Dokaz o izjavljivanju
albe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rjeenja o odbijanju izdavanja
potvrde glavnog projekta doneseno tijekom postupka izdavanja graevinske
dozvole investitor je duan u roku od deset dana od dana izjavljivanja albe,
odnosno pokretanja upravnog spora dostaviti upravnom tijelu, odnosno
Ministarstvu koje u tom sluaju postupak izdavanja graevinske dozvole prekida
do donoenja odluke o albi, odnosno tubi. Ako investitor ne postupi u skladu s

navedenim ili protiv rjeenja o odbijanju izdavanja potvrde glavnog projekta ne

izjavi albu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje graevinske
dozvole se odbija. Tijelo nadleno za odluivanje o albi duno je upravnom
tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o albi protiv rjeenja o
odbijanju izdavanja potvrde glavnog projekta.
6.4.

KONTROLA I NOSTRIFIKACIJA PROJEKATA

6.4.1. Kontrola projekata

Kontrola glavnog projekta, tipskog projekta i projekta uklanjanja graevine,
ovisno o znaajkama graevine, odnosno predgotovljenog dijela graevine mora
se provesti s obzirom na mehaniku otpornost i stabilnost. Revident je duan
nakon to obavi kontrolu projekta sastaviti o tome pisano izvjee i ovjeriti
dijelove projekta na propisani nain. U izvjeu o obavljenoj kontroli revident
moe zahtijevati da obavi pregled radova u odreenoj fazi graenja. U
navedenom sluaju investitor je duan revidentu pravodobno omoguiti pregled
radova. Revident potvruje provedbu pregleda radova upisom u graevinski
dnevnik.
Sadraj, nain i opseg obavljanja kontrole projekta, nain i znaenje ovjere
kontroliranog projekta od strane revidenta, te popis graevina, odnosno radova
za koje je obvezatna kontrola projekta i nain verifikacije podataka znaajnih za
kontrolu tih graevina, odnosno radova propisuje ministar pravilnikom.
6.4.2. Utvrivanje usklaenosti (nostrifikacija) projekta
Glavni projekt i izvedbeni projekt izraen prema stranim propisima smatra
se projektom izraenim prema predmetnom Zakonu ako je provedeno
utvrivanje njegove usklaenosti s hrvatskim propisima i pravilima struke (u
daljnjem tekstu: nostrifikacija). Glavni projekt i izvedbeni projekt, odnosno njihovi
dijelovi moraju biti prevedeni na hrvatski jezik prije nostrifikacije. Uz prijevod na
hrvatski jezik projekt moe zadrati izvorni tekst na stranom jeziku. Iznimno od
navedenog dijelovi projekta koji uglavnom sadre brojane podatke (informatiki
ispisi statikog prorauna i sl.) ne moraju biti prevedeni na hrvatski jezik.
Nostrifikaciju projekta u okviru zadaa svoje struke provodi osoba koja
prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni
arhitekt ili ovlateni inenjer, odnosno pravna osoba koja ima zaposlenu osobu
koja ima pravo uporabe tog strukovnog naziva. Osoba koja obavi nostrifikaciju
duna je o tome na propisani nain sastaviti pisano izvjee, ovjeriti projekt i dati
izjavu. U sluaju da projektu koji se nostrificira nedostaju propisani dijelovi, osoba
koja provodi nostrifikaciju moe izraditi te dijelove projekta.
Odredbe predmetnog Zakona i posebnog zakona koji ureuju odgovornost
ovlatenih osoba u izradi projekata na odgovarajui se nain primjenjuju i na
njihovu odgovornost u obavljanju nostrifikacije projekata.

7.

AKTI ZA GRAENJE DO NOVOG ZAKONA O GRADNJI 6

Svi zakoni koji su ureivali pitanje graenja u Republici Hrvatskoj unazad

30 i vie godina, mogunost, tj. doputenost pristupanja graenju i graenje
uvjetovali su, kao i novi Zakon o gradnji, ishoenjem odnosno postojanjem
odgovarajueg akta nadlenog tijela lokalne, regionalne ili dravne uprave.
Pitanje "odgovarajueg" akta ovim je zakonima ureeno tako da je propisano
izdavanje dvije ili vie vrsta akata kojima se odobrava graenje, ovisno o
tehnikoj zahtjevnosti graevine, njezinom utjecaju na prostor i/ili drugim
kriterijima. Ovi se kriteriji kao i sadraji, te pravna priroda tih akata od zakona do
zakona razlikuju. No razlog postojanja takvih, po svojoj sloenosti i nazivlju
razliitih akata, u svim je tim sluajevima isti. To je elja da sloenost sadraja i/ili
sloenost postupka donoenja akta na temelju kojega se moe graditi bude
primjerena tehnikoj zahtjevnosti, i/ili drugoj zahtjevnosti graevine, a da pri tome
budu zadovoljeni javni i drugi interesi. Pitanje nadlenosti za izdavanje
odgovarajueg akta u svim tim zakonima rijeeno je na jednaki nain i to tako da
je nadlenost podijeljena izmeu upravnih tijela lokalne ili regionalne
samouprave (opinskih organa uprave, kasnije upanijskih ureda, danas
upravnih tijela upanije, velikog grada odnosno Grada Zagreba) ili tijela dravne
uprave nadlenog za odreeno podruje (ureda dravne uprave u upaniji), s
jedne strane i tijela dravne uprave nadlenog za podruje Republike Hrvatske
(republikog komiteta, sekretarijata, odnosno ministarstva nadlenog za poslove
graditeljstva i prostornoga ureenja), s druge strane u naelu ovisno o tehnikoj
ili drugoj zahtjevnosti odnosno sloenosti graevine i njezinoj vanosti za
Republiku Hrvatsku.
7.1.

ZAKON O IZGRADNJI OBJEKATA IZ 1981.

Zakon o izgradnji objekata iz 1981. ("Narodne novine", broj 51/81, 12/82,

47/86, 54/86 proieni tekst, 18/87, 42/88, 29/89 i 33/89) propisivao je kao
akte na temelju kojih se moe pristupiti graenju graevinsku dozvolu i
rjeenje kojim se odreuju uvjeti graenja u skladu s uvjetima ureenja
prostora. Podjela graevina na one koje se mogu graditi na temelju graevinske
dozvole i one koje se mogu graditi na temelju navedenog rjeenja izvrena je
prema kriteriju podruja na kojemu se graevina gradi i tehnike sloenosti
graevine. Pojednostavljeno se moe rei da je za graenje u naelu bila
propisana graevinska dozvola, dok je za graenje odreenih jednostavnijih
graevina i odreenih graevina izvan gradova i naselja gradskog karaktera bilo

Radi se o Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13) koji stupa na snagu 1. sijenja 2014.
godine.

propisano navedeno rjeenje7. Uz zahtjev za izdavanje navedenog rjeenja 8

prilagalo se je znatno manje dokumenata nego uz zahtjev za izdavanje
graevinske dozvole9. U tom smislu valja istaknuti da se uz zahtjev za izdavanje
navedenog rjeenja nije prilagala tehnika ili izvedbena dokumentacija kao uz
zahtjev za graevinsku dozvolu, a koja je dokumentacija, uz ostalo, morala biti u
skladu s uvjetima ureenja prostora koji su se utvrivali na temelju prostornih
planova na nain propisan Zakonom o prostornom planiranju i ureenju
graevinskog zemljita ("Narodne novine", broj 54/80, 16/86, 18/89, 34/91, 61/91
i 59/93). Postupku izdavanja navedenog rjeenja nije prethodio postupak
utvrivanja uvjeta ureenja prostora, ve su ti uvjeti odreivani u postupku
7

Prema lanu 27. i 28. stavku 1. Zakona o izgradnji objekata na temelju rjeenja o uvjetima
ureenja prostora mogli su se graditi, rekonstruirati, odnosno izvoditi:
- Graenje novih i rekonstrukciju postojeih objekata graana koji slube iskljuivo za
potrebe stalnog stanovanja ili povremeno za odmor, ako se grade na podruju izvan gradova i
naselja gradskog karaktera i ako nemaju vie od dvije etae iznad povrine zemlje. Etaom,
prema ovom zakonu smatra se i potkrovlje koje ima jednu ili vie prostorija kao i podrum ako je
razlika izmeu stropa podruma i najnie toke kosog terena neposredno uz objekt vea od 1 m;
- Graenje novih i rekonstrukciju postojeih manjih gospodarskih objekata graana ako
se grade na podruju izvan gradova i naselja gradskog karaktera, prema uvjetima odreenim
prostornim planom odnosno odlukom skuptine opine.
- Iznimno od odredbe iz stava 1. ovoga lana za graenje novih i rekonstrukciju
postojeih objekata graana navedenih u toki 1. i 2. ovoga lana, potrebna je graevinska
dozvola, ako se radi o spomeniku kulture, ako se objekti grade u nacionalnom parku, u podruju
pod zatitom, kao i u drugim podrujima koja su prostornim planom opine odreena kao osobito
vrijedna podruja;
- Graenje novih i rekonstrukciju postojeih cesta koje slube iskljuivo za eksploataciju
uma, naftonosnih polja i za druge eksploatacije;
- Zamjenu i obnovu elemenata gornjeg stroja pruge (skretnica, kolosijeka i kolosjene
veze) po postojeoj trasi pruge istim ili drugim tipom kojim se poveava osovinski pritisak i brzina;
- Graenje groblja i grobnica, parkova, djejih igralita i sl.;
- Kabelske i zrane prikljuke na niskonaponsku mreu, PTT mreu i za vodove kojima se
postojei objekt prikljuuje na komunalni objekt (vodovod, kanalizacija, plinovod, parovod i sl.);
- Graenje nove i rekonstrukciju postojee garae, drvarnice, uline ograde i sline
objekte na zemljitu koje slui za redovnu upotrebu postojee zgrade;
- Objekte potrebne za obavljanje protugradne obrane i za postavljanje telefonskih
govornica, manjih montanih kioska za prodaju novina, duhana, suvenira i sl. kao i drugih manjih
montanih objekata koji se privremeno postavljaju na javnim i drugim povrinama;
- Graenje ili rekonstrukciju odnosno postavljanje objekata za sigurnost plovidbe (objekti
signalizacije) kao i objekata koji slube za snabdijevanje i odravanje objekata za sigurnost
plovidbe (mali pristani prilazni putevi, kuice za agregat, spremite za amac i sl.);
- Postavljanje reklamnih i slinih panoa manjih dimenzija;
- Ureenje okunice i za druge radove koji se prema ovom zakonu ne smatraju
graenjem odnosno rekonstrukcijom objekata ako se tim radovima mijenja vanjski izgled objekta
pod uvjetom da se ne mijenja volumen objekta.
a 37. ovoga zakona;
- Suglasnosti ili potvrda nadlenih organa i organizacija ako je davanje tih suglasnosti ili
potvrda propisano saveznim zakonom ili propisom donesenim na osnovi saveznog zakona.
8
Prema odredbama lana 28. stava 3. Zakona o izgradnji objekata uz zahtjev za izdavanje
rjeenja o uvjetima ureenja prostora prilagala se je kopija katastarskog plana s ucrtanim
susjednim objektima i dokaz o pravu vlasnitva odnosno pravu koritenja zemljita (ne za sve
graevine odnosno radove), dok se je prema odredbi lanka 32. stavka 1. istog Zakona uz
zahtjev za izdavanje graevinske dozvole prilagalo:
- Tri primjerka tehnike ili izvedbene dokumentacije s ispravom iz lana 22. stava 2.
ovoga zakona.
- Pismeni izvjetaj o izvrenoj kontroli tehnike dokumentacije usklauje odredbom iz
lana 37. ovoga zakona;
- Suglasnosti ili potvrda nadlenih organa i organizacija ako je davanje tih suglasnosti ili
potvrda propisano saveznim zakonom ili propisom donesenim na osnovi saveznog zakona.

izdavanja rjeenja. Iako su se graevinska dozvola i rjeenje o uvjetima ureenja

prostora izdavali po istim postupovnim pravilima, propisanim Zakonom o opem
upravnom postupku, obzirom na navedeno za zakljuiti je da put do navedenog
rjeenja bio znatno jeftiniji, laki i bri nego do graevinske dozvole, a to
obzirom na karakteristike graevina koje su se mogle graditi na temelju tog
rjeenja bilo u potpunosti opravdano i poeljno.
7.2.

ZAKON O GRAENJU IZ 1992.

Zakon o graenju iz 1992. ("Narodne novine", broj 77/92, 82/92

ispravak, 26/93 i 33/95) u odnosu na Zakon o izgradnji objekata u potpunosti
naputa podruje na kojem se graevina nalazi kao kriterij za odreivanje
"jednostavnijeg" akta na temelju kojega se moe graditi, te u potpunosti brie
mogunost da se u postupku izdavanja tog akta odreuju uvjeti ureenja
prostora. Takoer ovim se Zakonom znatno smanjuje broj i vrsta graevina koje
se mogu graditi na temelju takvog "jednostavnijeg" akta 10. U predmetnom smislu
- Dokaz da investitor ima pravo koritenja zemljita za izgradnju odnosno pravo slunosti
postavljanja objekta, a za rekonstrukciju objekta dokaz o pravu raspolaganja objektom odnosno
dijelom objekta koji se rekonstruira.
9
Prema odredbama lana 28. stava 3. Zakona o izgradnji objekata uz zahtjev za izdavanje
rjeenja o uvjetima ureenja prostora prilagala se je kopija katastarskog plana s ucrtanim
susjednim objektima i dokaz o pravu vlasnitva odnosno pravu koritenja zemljita (ne za sve
graevine odnosno radove), dok se je prema odredbi lanka 32. stavka 1. istog Zakona uz
zahtjev za izdavanje graevinske dozvole prilagalo:
- Tri primjerka tehnike ili izvedbene dokumentacije s ispravom iz lana 22. stava 2.
ovoga zakona.
- Pismeni izvjetaj o izvrenoj kontroli tehnike dokumentacije usklauje odredbom iz
lana 37. ovoga zakona;
- Suglasnosti ili potvrda nadlenih organa i organizacija ako je davanje tih suglasnosti ili
potvrda propisano saveznim zakonom ili propisom donesenim na osnovi saveznog zakona.
- Dokaz da investitor ima pravo koritenja zemljita za izgradnju odnosno pravo slunosti
postavljanja objekta, a za rekonstrukciju objekta dokaz o pravu raspolaganja objektom odnosno
dijelom objekta koji se rekonstruira.
10
Prema odredbi lanka 33. stavka 2. Zakona o graenju na temelju graevinske dozvole za
jednostavnu graevinu mogu se ograditi:
- gospodarski objekt povrine do 20 m2 i visine sljemena do 4,0 m;
- pomoni objekt (garaa, spremite, drvarnica, ograda i sl.) koji se gradi na zemljitu koje
slui za redovnu upotrebu postojee stambene ili poslovne zgrade;
- montani objekt do 12 m2 (kiosci i sl.);
- objekt protugradne obrane, objekt za sigurnost plovidbe (objekt signalizacije) i objekt
koji slui snabdijevanju i odravanju objekata za sigurnost plovidbe (mol, pristanite, prilazni put,
kuica za agregat, spremite za amce i dr.);
- vrtni paviljon;
- djeje igralite;
- nadstrenica za sklanjanje ljudi u javnom prometu;
- reklamni pano;
- cesta koja slui za eksploataciju ume, naftonosnog polja i druge eksploatacije.
Nakon novele Zakona o gradnji iz 1995. godine na temelju graevne dozvole za
jednostavnu graevinu moe se graditi i kabelski i zrani prikljuak na niskonaponsku mreu i PT.
mreu kao i vodovi kojima se postojea graevina prikljuuje na komunalne instalacije (vodovod,
kanalizacija, plinovod, parovod), a koje su se graevine mogle graditi bez graevinske dozvole.
Meutim nakon navedene novele zakona graevna dozvola vie nije bila potrebita za montani
objekt do 12 m2 (kiosci i sl.), vrtni paviljon, djeje igralite, nadstrenice za sklanjanje ljudi u
javnom prometu i reklamni pano, a koje su se graevine gradile u skladu s Zakonom o
prostornom ureenju ("Narodne novine", broj 30/94).

Zakon o graenju razlikuje graevnu dozvolu od graevne dozvole za

jednostavnu graevinu. Razlika izmeu ove dvije dozvole sastoji se samo u
sloenosti tehnike dokumentacije koja se prilae uz zahtjev za izdavanje
dozvole i koja je njezin sastavni dio. Naime, uz zahtjev za izdavanje graevne
dozvole, uz ostalo, prilae se 3 primjerka glavnog projekta i izvjee o obavljenoj
kontroli projekta za graevine za koje je to propisano, dok se zahtjevu za
izdavanje graevinske dozvole za jednostavnu graevinu prilae crte graevine
s naznaenim mjerama (nakon novele Zakona iz 1995. prilae se i proraun
statike po potrebi), izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom
graevine i ucrtanim susjednim graevinama, te opis radova 11. Na taj nain
Zakon o graenju znaajno je smanjio (gotovo uklonio) razlikovanje izmeu
akata na temelju kojih se moe graditi, a potreba kojeg razlikovanja nuno
proizlazi iz razliitog stupnja zahtjevnosti i vanosti pojedinih vrsta graevina
odnosno podruja na kojem se grade.
7.3.

ZAKON O GRADNJI IZ 1999.

Zakon o gradnji iz 1999. ("Narodne novine", broj 52/99, 75/99, 117/01 i

47/03) znaajno popravlja situaciju koju je stvorio Zakon o graenju iz 1992.
Osnovni institut kojim se dozvoljava graenje, prema ovom Zakonu i dalje ostaje
graevinska dozvola. Meutim, omoguava se graenje odreenih, tehniki
manje zahtjevnih graevina opet na temelju jednog upravnog akta 12 kao to je to
11

Prema odredbi lanka 33. stavka 1. Zakona o graenju uz zahtjev za izdavanje graevne
dozvole za jednostavnu graevinu prilae se:
- dokaz o pravu vlasnitva zemljita, odnosno graevine;
- crte graevine s naznaenim mjerama;
- izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom graevine i ucrtanim susjednim
graevinama;
- opis radova;
- odgovarajui akti prema lanku 35. ovoga Zakona;
- drugi prilozi odreeni posebnim zakonom.
Prema odredbi lanka 32. stavka 2. zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole prilae
se:
- dokaz o pravu vlasnitva zemljita, odnosno graevine;
- tri primjerka glavnog projekta;
- pisano izvjee o obavljenoj kontroli glavnog projekta prema lanku 36. ovoga Zakona;
- suglasnosti, potvrde ili miljenja nadlenih tijela ili poduzea na glavni projekt, kada je to
odreeno posebnim zakonom:
- drugi prilozi odreeni posebnim zakonom.
12
Prema odredbi lanak 56. stavka 1. i stavka 2. Zakona o gradnji bez graevne dozvole, a na
temelju lokacijske dozvole mogu se graditi sljedee graevine, odnosno izvoditi slijedei radovi:
- gradnju pomone graevine (garae, spremita, drvarnice i sl. razvijene graevinske
(bruto) povrine do 50 m 2 i visine sljemena 4 m, koja se gradi na graevnoj estici stambene
zgrade ili obiteljske kue za koju je izdana graevna dozvola,
- gradnju gospodarske graevine razvijene graevine (bruto) povrine do 100 m 2, irine
do 6 m i visine vijenca 4 m namijenjene iskljuivo za poljoprivrednu djelatnost,
- gradnju graevina protugradne obrane, graevina za sigurnosne plovidbe (objekt
signalizacije) i objekte koji slue opskrbi i odravanju objekata za sigurnost plovidbe (mol,
pristanite, prilazni put, kuica za agregat, spremite za amce i dr.),
- gradnju cesta koje slue za eksploataciju ume, naftonosnih polja i druge eksploatacije,
- gradnju potpornog zida graevinske visine do 1,50 m,
- gradnju grobnice izvan groblja,
- postavljanje kioska i druge graevine gotove konstrukcije do 12 m 2 graevinske (bruto)
povrine,
- postavljanje odnosno gradnju vrtne sjenice do 12 m2 graevinske (bruto) povrine,

bilo prema Zakonu o izgradnji objekata iz 1981., s tom razlikom to se izdavanje

tog akta ne ureuje Zakonom o gradnji, ve se upuuje na posebni zakon, te se
kao kriterij odreivanja graevina uzima samo tehnika zahtjevnost graevine.
Taj upravni akt je lokacijska dozvola na temelju koje se moe graditi, a ije je
izdavanje ureeno Zakonom o prostornom ureenju ("Narodne novine", broj
30/94 i 68/98)13. Takoer, Zakon o gradnji za odreene graevine uvodi i trei
nain. To je mogunost graenja odreenih graevina na temelju idejnog
projekta koji je po svom sadraju i detaljnosti znatno jednostavniji od glavnog
projekta14. Osim toga ovaj Zakon, u maniri Zakona o graenju iz 1992. propisuje
neto jednostavniji glavni projekt za obiteljsku kuu i neto manje potrebne
dokumentacije koja se prilae uz zahtjev za izdavanje graevne dozvole za
obiteljsku kuu. Posebno, zapravo glavno, olakanje, tj. pojednostavljenje puta
do dozvole za obiteljsku kuu u to vrijeme predstavlja injenica da je Pravilnikom
o odreivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola
("Narodne novine", broj 98/99) bilo propisano da se za obiteljsku kuu ne izdaje
lokacijska dozvola. Budui da se je ovo rjeenje pokazalo loim na podrujima
gdje nije bio donesen detaljni plan ureenja ovakvo je rjeenje kasnije
naputeno.
7.4.

ZAKON O GRADNJI IZ 2003.

Zakon o gradnji iz 2003. ("Narodne novine", broj 175/03 i 100/04) u

daljnjem tekstu: ZOG, vezano uz obiteljsku kuu nastavlja u smjeru ranije
vaeih Zakona o graenju i Zakona o gradnji s time da dodatno smanjuje
odnosno pojednostavljuje, glavni projekt za obiteljsku kuu, te poveava broj
graevina za koje se izrauje takav jednostavniji glavni projekt. To se odnosi na
jednostavne graevine. ZOG kao osnovni (glavni) akt kojim se doputa graenje
zadrava graevinsku dozvolu. Meutim, naputa lokacijsku dozvolu na
temelju koje se moe graditi kao akt za graenje jednostavnijih graevina, te za
graenje istih uvodi glavni projekt potvren po tijelu graditeljstva 15. Kriterij za
- postavljanje nadzemnog malog i pokretnog spremnika ukapljenoga naftnog plina
kapaciteta do 5 m3,
- gradnju djejeg igralita,
- gradnju ograde visine od 1,80 m i vie i ograde s uline strane visine 1,00 m i vie ako
se njome ograuje uglovna graevna estica,
- postavljanje nadstrenice za sklapanje ljudi u javnom prometu,
- postavljanje reklamnog panoa od 6 m2 i vie.
13
Prema odredbi lanka 37. stavka 3. Zakona o prostornom ureenju zahtjevu za izdavanje
lokacijske dozvole za zahvat u prostoru za koji se prema posebnom propisu i ne izdaje graevna
dozvola prilae se idejni projekt u smislu posebnog propisa te dokaz o pravu vlasnitva zemljita,
odnosno graevine ili ugovor, odnosno akt nadlenog dravnog tijela na temelju kojega je
podnositelj zahtjeva stekao pravo izvoenja toga zahvata u prostoru.
14
Prema odredbi lanka 56. stavka 1. i stavka 3. Zakona o gradnji bez graevne dozvole, a na
temelju idejnog projekta mogu se graditi slijedee graevine odnosno izvoditi slijedei radovi:
- gradnju, odnosno postavljanje kabelskog i zranog prikljuka na nisko naponsku i TK
mreu kao i vodova kojima se postojea graevina prikljuuje na komunalne instalacije (vodovod,
kanalizaciju, plinovod i parovod),
- gradnju, odnosno postavljanje privremen graevine za potrebe sajmova i javnih
manifestacija,
- gradnju grobnica na groblju,
- postavljanje reklamnog panoa do 6 m2
- ureenje okunice.
15
Graevine koje se mogu graditi na temelju potvrenog glavnog projekta odreene su
odredbama lanka 116. toke 3. i 4. ZOG-a. To su:

odreivanje takvih jednostavnih graevina je njihova manja tehnika zahtjevnost i

manji utjecaj na prostor, dok je kriterij za odreivanje radova na postojeoj
graevini koji se izvode na temelju ovjerenog glavnog projekta 16 utjecaj tih radova
na prostor u smislu da se na temelju ovjerenog glavnog projekta mogu izvoditi svi
radovi na postojeoj graevini kojima se ne utjee na prostor bez obzira na
njihovu tehniku zahtjevnost. Uvaavanje potonjeg kriterija u odnosu na rjeenja i
kriterija iz ranije vaeih zakona predstavlja znaajnu novost. Takoer ZOG-om
se poveava broj graevina koje se mogu graditi i broj radova koji se mogu
izvoditi bez akta nadlenog tijela17.
7.5. ZAKON O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI IZ 2007.
Sve graevine unutar prostora zauzetog za potrebe vojno ustrojbenih cjelina koji je
ograen i osiguran vojnom straom (vojnog kompleksa).
Sljedee jednostavne graevine:
- pomone graevine namijenjene redovitoj uporabi obiteljske kue ili stambene zgrade
koje se grade na zemljinoj estici obiteljske kue ili stambene zgrade za koju je izdana
graevinska dozvola kao to su garaa, spremite, drvarnica i sl. graevinske (bruto) povrine do
50 m2 i visine sljemena do 4 m od razine okolnog tla; vrtna sjenica ili nadstrenica; cisterna za
vodu; septika jama, bazen graevinske (bruto) povrine od 24 m 2 i dubine do 2 m,
- gospodarske graevine graevinske (bruto) povrine do 100 m 2, raspona konstrukcije
do 6 m i visine vijenca do 4 m od razine okolnog tla namijenjenih iskljuivo za poljoprivrednu
djelatnost, te gospodarskih graevina graevinske (bruto) povrine vee od 100 m 2 namijenjenim
iskljuivo za poljoprivrednu djelatnost koje se grade prema tipskom projektu iz lanka 70. Zakona,
- graevine protugradne obrane, graevine za sigurnost plovidbe (objekt signalizacije),
graevine za sigurnost zranog prometa (objekt za smjetaj navigacijskog ureaja do 12 m 2
razvijene graevinske (bruto) povrine i graevine koje slube opskrbi i odravanju objekata za
sigurnost plovidbe, odnosno sigurnost zranog prometa (mol, pristanite, prilazni put, kuica za
agregat, spremite za amce i dr.),
- cesta koja slui za gospodarenje umom, eksploataciju naftnog polja i druge
eksploatacije odobrene po posebnom propisu,
- privremene graevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija odobrenih po
posebnom propisu s najduim rokom trajanja od 90 dana nakon kojeg se ista graevina mora
ukloniti, a ako je potrebno da privremena graevina ostane kao stalna, tada se treba ishoditi
graevinska dozvola prije isteka roka od 90 dana,
- potporni zid graevinske visine od 0,8 do 1,5 m,
- kioska i druge graevine gotove konstrukcije do 12 m 2 graevinske (bruto) povrine,
- djeje igralite,
- nadstrenice za sklanjanje ljudi u javnom prometu,
- samostalnoga reklamnog panoa 6 m2 12 m2
- graevine javnog prometa namijenjene ulazu i izlazu putnika (peroni i ureene povrine
oslonjeni cijelom povrinom na tlo, pristupni putevi i sl.),
- ograde visine 1,20 do 1,80 m od nie razine okolnog tla,
- sportski tereni bez tribina koji su cijelom svojom povrinom oslonjeni na tlo (boalita,
igralita za tenis, nogomet i slino).
16
Radovi koje se mogu izvoditi na temelju potvrenog glavnog projekta odreene su odredbama
lanka 107. stavka 2. i lanka 116. toke 2. i 3. ZOG-a. To su:
Adaptacija uporabljive graevine koja nije sloena graevina,
Rekonstrukcija uporabljive graevine
- koja se nalazi unutar prostora zauzetog za potrebe vojno ustrojbenih cjelina koji je
ograen i osiguran vojnom straom (vojnog kompleksa) i
- kojom se nepokretnoj, odnosno teko pokretnoj osobi koja ima 100% tjelesnog
oteenja ili najmanje 80% tjelesnog oteenja funkcije organa za kretanje i priznaje joj se pomo
druge osobe u obavljanju veine ili svih ivotnih funkcija, omoguava ili olakava kretanje
graevinom.
17
Bez graevinske dozvole odnosno potvrenog glavnog projekta mogu se:
Graditi jednostavne graevine odnosno izvoditi radovi pobrojane u odredbi lanka 116.
toke 5. ZOG-a:

Prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnje (Narodne novine, br. NN

76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13) - u daljnjem tekstu: ZPUG,
graenju graevina, ovisno o njihovoj tehnikoj zahtjevnosti i utjecaju na prostor,
moe se pristupiti na temelju rjeenja o uvjetima graenja, graevinske dozvole
odnosno potvrenog glavnog projekta. Kriterij za odreivanje radova na
postojeoj graevini18 koji se izvode na temelju ovjerenog glavnog projekta
uveden ZOG-om, tj. utjecaj tih radova na prostor u smislu da se na temelju
ovjerenog glavnog projekta mogu izvoditi svi radovi na postojeoj graevini
kojima se ne utjee na prostor bez obzira na njihovu tehniku zahtjevnost, je
naputen. To u naelu znai da se radovi na postojeoj graevini mogu izvoditi
na temelju akta na temelju kojega se odreena graevina moe graditi. Meutim,
- kabelskog i zranog prikljuka graevine na niskonaponsku elektrinu mreu i
telekomunikacijsku mreu kao i vodove kojima se uporabljiva graevina prikljuuje na komunalne
instalacije (vodovod, kanalizaciju, plinovod i parovod),
- grobnicu i spomenik na groblju,
- reklamne panoe oglasne povrine do ukljuivo 6 m 2, i vertikalne prometne signalizacije
u zemljinom pojasu uporabljive ceste, odnosno eljeznike pruge,
- pjeake staze, promatranice, obavijesne ploe povrine do ukljuivo 6 m 2 i drugu
opremu zatienih dijelova prirode prema odluci uprava tih zatienih dijelova prirode i uz
suglasnost Ministarstva,
- temelje stabilnih djejih igraaka na djejim igralitima,
- radove na stubama, hodnicima i drugim prostorima razliitih razina na pristupima
graevini i unutar graevine radi omoguavanja nesmetanog pristupa i kretanja u graevini za
osobe s tekoama u kretanju ako ne naruavaju funkciju i namjenu graevine, odnosno ako ne
utjeu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu i/ili zadovoljavanje lokacijskih uvjeta, te druge
radove denivelacije, ugradnju zvunih semaforskih ureaja i ugradnju taktilnih povrina u
graevinama i na javno-prometnim povrinama,
- spomenika i sakralna obiljeja graevinska (bruto) povrine do 4,00 m 2 i visine do
ukljuivo 4,0 m od razine okolnog tla,
- ureenje graevne estice za koju je izdana graevinska dozvola ako se radi o
graenju: staza, platoa i stuba oslonjenih cijelom povrinom neposredno na tlo s pripadajuim
rukohvatima, vrtnog bazena ili ribnjaka graevinske (bruto) povrine do ukljuivo 12 m 2 i dubine
do ukljuivo 1,00m od razine okolnog tla, ognjita sa otvorenim plamenom graevinske (bruto)
povrine do ukljuivo 1,50 m2 i visine do ukljuivo 3,00 m od razine okolnog tla, temelja stabilnih
djejih igraaka, solarnih kolektora ukupne osunane povrine do ukljuivo 6 m 2 i visine do
ukljuivo 1,20 m od razine okolnog tla,
- postaja za mjerenje kakvoe zraka dravne i lokalne mree za potrebe obavljanja tih
mjerenja prema posebnom zakonu za koju postoji odluka Ministarstva, odnosno odluke jedinice
lokalne samouprave i koja se gradi po tipskom projektu iz lanka 70. ovoga Zakona,
- izvoenje graevinskih i drugih radova koji su nuni za ispunjavanje obveza tehnikog i
gospodarskog odravanja vodotoka i vodnog dobra propisanih posebnim zakonom ako tim
radovima ne nastaje nova graevina niti se rekonstruira uporabljiva graevina i ako se tim
radovima zateeno stanje u podruju zahvata u prostoru na koje utjeu ti radovi mijenjaju na
nain i u mjeri koja je odreena dokumentom prostornog ureenja, odnosno odlukom o
lokacijskim uvjetima doneseno je sukladno odredbama posebnog zakona,
- graenje betonare na gradilitu po tipskom projektu iz lanka 70. ovoga Zakona, te pod
uvjetom najdueg roka uporabe do izdavanja uporabne dozvole za graevinu ijoj izgradnji je
betonara namijenjena, a najdue dvije godine od poetka radova,
- graenje privremenih graevina namijenjenih za istrana mjerenja kada postoji odluka
nadlenog tijela i koje se grade po tipskom projektu iz lanka 70. ovoga Zakona, te pod uvjetom
najdueg roka uporabe od tri godine nakon kojeg se ista mora ukloniti,
- nadzemni i podzemni spremnik ukapljenog naftnog plina odnosno nafte zapremine do
10 m3 koji se postavlja na graevnoj estici graevine za koju je izdana graevinska dozvola,
- privremeno postavljanje prijenosnih spremnika za smjetaj i uvanje eksplozivnih tvari
za koje odobrenje za postavljanje izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova sukladno posebnim
propisima,
- ograda do visine do ukljuivo 1,20 m od nie razine okolnog tla,
- potporni zid graevinske visine do ukljuivo 0,80 m,

ovaj je kriterij zadran kod odreivanja akta potrebnih za odstupanje od idejnog

odnosno glavnog projekta tijekom graenja na temelju rjeenja o uvjetima
graenja i potvrenog glavnog projekta pa za odreena odstupanja od tih
projekta tijekom graenja nije potrebno ishoditi izmjene i/ili dopune akta na
temelju kojega se gradi.
Na temelju rjeenja o uvjetima graenja moe se pristupiti graenju
zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400m 2 i zgrade za
obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina
nije vea od 600 m 2. Prema odredbi lanka 233. stavka 1. ZPUG-a investitor je
duan ishoditi izmjenu i/ili dopunu rjeenja o uvjetima graenja ako tijekom
graenja namjerava uiniti izmjene glavnog projekta zgrade (odstupiti od glavnog
projekta izraenog u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja) kojima se mijenja
usklaenost s idejnim projektom, odnosno prostornim planom u skladu s kojim je
izraen. Meutim, prema odredbi stavka 2. istog lanka izmjene tijekom graenja
predmetne zgrade kojima se utjee na ispunjavanje bilo kojeg bitnog zahtjeva za
graevinu, a kojim se ne mijenja njezina usklaenost s idejnim projektom,
investitor moe uiniti na temelju izmijenjenog i/ili dopunjenog glavnog projekta.
Na temelju graevinske dozvole moe se pristupiti graenju velikih
infrastrukturnih graevina koje e uredbom odrediti Vlada Republike Hrvatske i
graevina koje se nalaze na podruju dviju ili vie upanija, odnosno Grada
Zagreba. Do stupanja na snagu spomenute uredbe graevine za koje se izdaje
graevinska dozvola odreene su lankom 86. stavkom 1. Zakona o gradnji.
Prema odredbi lanka 235. stavka 1. ZPUG-a investitor je duan ishoditi izmjenu
i/ili dopunu graevinske dozvole ako tijekom graenja namjerava na graevini
uiniti izmjene kojima se mijenja usklaenost graevine s utvrenim lokacijskim
uvjetima i/ili kojima se utjee na ispunjavanje bilo kojeg bitnog zahtjeva za
graevinu. Prema stavku 2. istoga lanka u navedenom sluaju u kojem se
mijenja usklaenost graevine s utvrenim lokacijskim uvjetima, investitor je
duan prethodno ishoditi izmjenu i/ili dopunu lokacijske dozvole. Na temelju
potvrenog glavnog projekta moe se pristupiti graenju svih drugih
graevina, osim naravno onih za koje e ministar pravilnikom propisati da se
mogu graditi bez akta nadlenog tijela. Prema odredbi lanka 234. stavka 1.
- postavljanje kamp kuica, atora i slinih objekata u ureenim kampovima
kategoriziranim prema posebnom propisu,
- postavljanje plastenika namijenjenih iskljuivo poljoprivrednoj djelatnosti;
Graditi one graevine koje slue sprjeavanju djelovanja neposredne opasnosti od
neoekivanih prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja koja neposredno ugroavaju
ljude i dobra, tijekom tih dogaaja i neposredno nakon njihova prestanka, odnosno koje slue
otklanjanju tetnih posljedica tih dogaaja. Ovako izgraena graevina mora se ukloniti u roku od
godine dana od prestanka potrebe za njom. Za uklanjanje takve graevine potrebno je izraditi
projekt uklanjanja graevine. Ako je potrebno ovakvu graevinu zadrati kao stalna, za nju se
mora ishoditi graevinska dozvola u roku od dvije godine od prestanka djelovanja navedenog
dogaaja (lanak 119. ZOG-a);
Vratiti u prvobitno stanje, u skladu s graevinskom dozvolom na temelju koje je
izgraena, odnosno projektom postojeeg stanja graevine, graevine oteene ili unitene
neoekivanom prirodnom nepogodom, ratnim ili drugim razaranjem. U sluaju kada se radi
o graevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske potrebno je ishoditi
doputenje prema posebnom propisu (lanak 120. ZOG-a).
18

Prema odredbi lanka 2. toke 41. ZPUG-a postojea graevina je graevina izgraena na
temelju graevinske dozvole ili drugog odgovarajueg akta i svaka druga graevina koja je prema
ovom ZPUG-u s njom izjednaena.

ZPUG-a investitor je duan ishoditi izmjenu i/ili dopunu potvrde glavnog projekta
ako tijekom graenja namjerava na graevini za koju se izdaje potvrda uiniti
izmjene kojima se mijenja usklaenost graevine s utvrenim lokacijskim
uvjetima. U tom sluaju prema odredbi stavka 2. istog lanka investitor je duan
prethodno ishoditi izmjenu i/ili dopunu lokacijske dozvole. Izmjene tijekom
graenja kojima se utjee na ispunjavanje bilo kojeg bitnog zahtjeva za
graevinu, a kojima se ne mijenja usklaenost graevine s utvrenim lokacijskim
uvjetima investitor moe uiniti na temelju izmjene i/ili dopune glavnog projekta
kojeg je potvrdilo nadleno upravno tijelo.
Rjeenje o uvjetima graenja i potvrdu glavnog projekta za graenje
graevina na svom podruju izdaje upravno tijelo velikog grada odnosno Grada
Zagreba nadleno za poslove prostornog ureenja, a za graenje graevina
izvan tih podruja i na podruju dviju ili vie jedinica lokalne samouprave (opine
ili grada) upravno tijelo upanije. Graevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo
nadleno za poslove graditeljstva.

8.

TIJELA NADLENA ZA IZDAVANJE GRAEVINSKE I

UPORABNE DOZVOLE

8.1.

TIJELA NADLENA U PRVOM STUPNJU

Graevinsku dozvolu i uporabnu dozvolu (u daljnjem tekstu: dozvola)

prema novom Zakonu, izdaje Ministarstvo te upravno tijelo velikog grada, Grada
Zagreba i upanije nadleno za upravne poslove graditeljstva (u daljnjem tekstu:
tijelo graditeljstva). Rjeenje o izmjeni i/ili dopuni dozvole donosi tijelo
graditeljstva koje je izdalo dozvolu. Podjela nadlenosti za izdavanje dozvola
izmeu Ministarstva i upravnog tijela propisana je ovisno o zahtjevnosti postupka
izdavanja te dozvole, a koji je u stanovitoj mjeri povezan sa zahtjevnou same
graevine i/ili njezinim utjecajem na prostor i njegove sastavnice. U ovu svrhu
graevine su predmetnim Zakonom podijeljene u pet skupina (vidi. 2.3.). Dozvole
za graevine 1. skupine i za graevine ostalih skupina na podruju dviju ili
vie upanija, odnosno Grada Zagreba, izdaje Ministarstvo. Meutim u sluaju
graenja pojedine navedene graevine Ministarstvo moe prenijeti nadlenost za
izdavanje pojedine dozvole na upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba,
odnosno upanije. Iznimno od navedenog uporabnu dozvolu za graevinu 1.
skupine izdaje upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba, odnosno upanije na
koje je prenijeta nadlenost za izdavanje graevinske dozvole i koje je izdalo tu
dozvolu.
Dozvole za graevine 2., 3., 4. i 5. skupine na svom podruju izdaje
upravno tijelo Grada Zagreba, odnosno velikog grada, osim u sluaju graenja
jedne graevine na podruju velikog grada i drugog grada ili opine u kojem
dozvole izdaje upravno tijelo upanije. Dozvole za graevine 2., 3., 4. i 5. skupine
na svom podruju, izvan podruja velikog grada, izdaje upravno tijelo upanije.
8.2.

PRAVNI LIJEKOVI, POVREDA SLUBENE DUNOSTI I DUNOSTI I

UGLEDA OVLATENOG ARHITEKTA I OVLATENOG INENJERA

Protiv dozvole i rjeenja o njezinoj izmjeni, dopuni, ukidanju ili ponitenju,

rjeenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za izdavanje dozvole te rjeenja o
obustavi postupka, kojeg donosi upravno tijelo moe se izjaviti alba o kojoj
odluuje Ministarstvo. Protiv rjeenja Ministarstva o albi moe se pokrenuti
upravni spor, a kada je protiv te odluke pokrenut upravni spor, Ministarstvo moe
do okonanja spora ponititi ili izmijeniti svoje rjeenje iz onih razloga iz kojih bi
sud mogao ponititi takvo rjeenje. Protiv dozvole i rjeenja o izmjeni, dopuni,
ukidanju, ponitenju, rjeenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za izdavanje
dozvole te rjeenja o obustavi postupka, kojeg donosi Ministarstvo ne moe se
izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.
Ako Ministarstvo povodom albe poniti dozvolu ili rjeenje i vrati predmet
na ponovni postupak, upravno tijelo duno je u svemu postupiti po rjeenju
Ministarstva. Ne postupanje po tom rjeenju je teka povreda slubene dunosti
slubene osobe koja provodi postupak, ne postupanje po rjeenju Ministarstva
kojim je povodom albe zbog ne rjeavanja zahtjeva u roku odreen novi rok za
donoenje rjeenja je teka povreda slubene dunosti elnika upravnog tijela.
Ako upravno tijelo ne postupi po spomenutim rjeenjima na izvrenje se ga
prisiljava novanom kaznom koja se izrie jedinici lokalne, odnosno podrune
(regionalne) samouprave ije je to upravno tijelo.
Izrada glavnog projekta za graenje zgrade za koju se prema posebnom
zakonu ne izdaje lokacijska dozvola oito protivno uvjetima za graenje
graevina propisanim prostornim planom u pogledu namjene i veliine zgrade ili
oblika i veliine graevne estice ili smjetaja zgrade na graevnoj estici je
teka povreda dunosti i ugleda ovlatenog arhitekta i ovlatenog inenjera
koji su u svojstvu glavnog projektanta, projektanta arhitektonskog projekta i
projektanta geodetskog projekta izradili glavni projekt. Izdavanje graevinske
dozvole za graenje zgrade za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje
lokacijska dozvola, oito protivno uvjetima za graenje graevina propisanim
prostornim planom u pogledu namjene ili veliine zgrade, oblika i veliine
graevne estice ili smjetaja zgrade na graevnoj estici je teka povreda
slubene dunosti slubene osobe koja je izdala dozvolu. Takoer, donoenje
rjeenja kojim se odbija zahtjeva za izdavanje graevinske dozvole za koju se
prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola za graenje zgrade, s
obrazloenjem da bi zgrada bila protivna uvjetima za graenje graevina
propisanim prostornim planom u pogledu namjene ili veliine zgrade, oblika i
veliine graevne estice ili smjetaja zgrade na graevnoj estici, iako je oito
da bi zgrada u tom pogledu bila u skladu s navedenim uvjetima, je teka povreda
slubene dunosti slubene osobe koja je donijela rjeenje. Zahtjev za
pokretanje postupka zbog povrede dunosti i ugleda te povrede slubene
dunosti u navedenim sluajevima podnosi se nakon to su injenice iz
navedenih stavaka utvrene rjeenjem donesenom povodom albe. Ovaj zahtjev
podnosi ministar, a po kojem zahtjevu se ovi postupci i pokreu.

9.

GRAEVINSKA DOZVOLA

Prema predmetnom Zakonu graevinska dozvola je jedini akt tijela vlasti

na temelju kojega se moe pristupiti graenju. Naravno, kao i prema svim

zakonima koji su do sada ureivali gradnju, tako i prema predmetnom Zakonu

postoje graevine i radovi koje se mogu graditi, odnosno izvoditi bez takvog akta
te sluajevi u kojima se svaka graevina moe graditi bez tog akta (vidi: 8.2.).
Predmetni Zakon razlikuje graevinsku dozvolu za graenje graevine za koju se
prema posebnom propisu ne izdaje lokacijska dozvola i graevinsku dozvolu za
graenje graevine za koju se prema posebnom propisu izdaje lokacijska
dozvola. Ovo razlikovanje bitno je u kontekstu dokumenata koji se prilau uz
zahtjev za izdavanje graevinske dozvole, predmeta postupka za izdavanje te
dozvole i naina utvrivanja usklaenosti glavnog projekta s posebnim propisima
(utvrivanjem posebnih uvjeta i izdavanjem potvrda glavnog projekta).
9.1.

POSTUPAK IZDAVANJA GRAEVINSKE DOZVOLE

9.1.1 Zahtjev za izdavanje graevinske dozvole

Zahtjev za izdavanje graevinske dozvole podnosi investitor. Zahtjevu
za izdavanje graevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje
lokacijska dozvola, investitor prilae: 1. tri primjerka glavnog projekta 19, 2. izjavu
projektanta da je glavni projekt izraen u skladu s prostornim planom i drugim
propisima u skladu s kojima mora biti izraen, 3. pisano izvjee o kontroli
glavnog projekta, ako je kontrola propisana, 4. potvrdu o nostrifikaciji glavnog
projekta, ako je projekt izraen prema stranim propisima, 5. potvrde javnopravnih
tijela da je glavni projekt izraen u skladu s posebnim propisima, odnosno
posebnim uvjetima i/ili dokaz da je podnio zahtjev za izdavanje tih potvrda,
odnosno utvrivanje tih uvjeta ako iste nisu izdane u roku propisanom ovim
Zakonom, 6. potvrdu javnopravnog tijela da je glavni projekt izraen u skladu s
rjeenje o prihvatljivosti zahvata za okoli ako se radi o zahvatu u prostoru za koji
se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na
okoli i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu, 7. dokaz pravnog
interesa za izdavanje graevinske dozvole i 8. dokaz da moe biti investitor
(koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom), ako se radi o
graevini za koju je posebnim zakonom propisano tko moe biti investitor.
Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole za graevinu za koju se prema
posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola investitor, uz dokumente
navedene pod 1., 3., 4., 6., 7. i 8. prilae: 1. lokacijsku dozvolu, 2. izjavu
projektanta da je glavni projekt izraen u skladu s lokacijskom dozvolom i drugim
propisima u skladu s kojima mora biti izraen i potvrde javnopravnih tijela da je
glavni projekt izraen u skladu posebnim uvjetima odreenim lokacijskom
dozvolom i/ili dokaz da je podnio zahtjev za izdavanje tih potvrda, ako iste nisu
izdane u roku propisanom ovim Zakonom. Zahtjevu za izdavanje graevinske
dozvole za zgradu koja mora ispuniti zahtjeve energetske uinkovitosti, uz
navedene dokumente prilae se elaborat alternativnih sustava opskrbe
energijom.
9.1.2. Dokaz pravnog interesa
Dokazom pravnog interesa za izdavanje graevinske dozvole u pogledu
graevne estice ili graevine, smatra se: 1. izvadak iz zemljine knjige iz
19

Glavni projekt je sastavni dio graevinske dozvole, a to na njemu mora biti navedeno i
ovjereno po tijelu graditeljstva.

kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava graenja na graevnoj

estici ili graevini na kojoj se namjerava graditi, 2. predugovor, ugovor ili ugovor
sklopljen pod uvjetom, na temelju kojeg je investitor stekao ili e stei pravo
vlasnitva ili pravo graenja, 3. odluka nadlene vlasti na temelju koje je
investitor stekao pravo vlasnitva ili pravo graenja, 4. ugovor o ortakluku
sklopljen s vlasnikom nekretnine, iji je cilj zajedniko graenje, 5. pisana
suglasnost vlasnika zemljita, odnosno vlasnika postojee graevine, 6. pisana
suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadanjem vlasniku nekretnine koji je
investitor. Dokazom pravnog interesa za izdavanje graevinske dozvole u
pogledu obuhvata zahvata u prostoru smatra se: 1. izvadak, ugovor, odluka ili
suglasnost iz stavka 1. ovoga lanka, 2. izvadak iz zemljine knjige iz kojeg je
vidljivo da je investitor nositelj prava slunosti, 3. predugovor, ugovor ili ugovor
sklopljen pod uvjetom, na temelju kojeg je investitor stekao ili e stei pravo
slunosti, zakupa ili koritenja, 4. odluka nadlene dravne vlasti na temelju koje
je investitor stekao pravo slunosti. Potpis vlasnika nekretnine, odnosno nositelja
prava graenja na spomenutom predugovoru, ugovoru, odnosno suglasnost
mora biti ovjeren od javnog biljenika.
Dokazom pravnog interesa za izdavanje graevinske dozvole u pogledu
nekretnine na kojoj stjecanje stvarnih prava nije mogue ili se prema
posebnom zakonu pravo graenja stjee koncesijom smatra se ugovor o
koncesiji kojim se stjee pravo graenja. Dokazom pravnog interesa za izdavanje
graevinske dozvole za graenje graevine ije je graenje od interesa za
Republiku Hrvatsku, osim navedenih dokaza je i odluka Vlade Republike
Hrvatske o utvrivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu
posebnog zakona kojom je utvren interes Republike Hrvatske za graenje
graevine za koju je zatraena graevinska dozvola, ako je investitor podnio
zahtjev za izvlatenje.
9.1.3. Uvjeti za izdavanje graevinske dozvole
Tijelo graditeljstva duno je izdati graevinsku dozvolu za graevinu za
koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon to u
provedenom postupku utvrdi: 1. da su uz zahtjev priloeni svi propisani
dokumenti, 2. da su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta, 3. da je
glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izraen u skladu s uvjetima za
provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, 4. da je glavni
projekt izradila ovlatena osoba, 5. da je glavni projekt propisno oznaen, 6. da
je glavni projekt izraen tako da je onemoguena promjena njegova sadraja,
odnosno zamjena njegovih dijelova, 7. da je donesen urbanistiki plan ureenja,
ako se dozvola izdaje na podruju za koje je posebnim zakonom propisana
obveza njegova donoenja. uvjet naveden pod 7. ne odnosi se na izdavanje
graevinske dozvole za graenje zamjenskih graevina20 i za rekonstrukciju
postojeih graevina. Tijelo graditeljstva duno je izdati graevinsku dozvolu za
graenje nove zgrade za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska
dozvola nakon to u provedenom postupku utvrdi: 1. su ispunjeni navedeni uvjeti,
20

Zamjenska graevina je nova graevina izgraena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta
prethodno uklonjene postojee graevine unutar iste graevne estice, odnosno obuhvata u
prostoru, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veliina i utjecaj na okoli dotadanje
graevine.

2. da postoji mogunost prikljuenja graevne estice, odnosno zgrade na

prometnu povrinu ili da je izdana graevinska dozvola za graenje prometne
povrine, 3. da postoji mogunost prikljuenja zgrade na javni sustav odvodnje
otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogueno prikljuenje na vlastiti
sustav odvodnje, 4. da postoji mogunost prikljuenja zgrade na niskonaponsku
elektrinu zgradu ili da ima autonomni sustav opskrbom elektrinom energijom,
ako se radi o zgradi u kojoj je projektirana koritenje iste. Navedeno se ne odnosi
se na rekonstrukciju postojee zgrade.
Tijelo graditeljstva duno je izdati graevinsku dozvolu za graevinu za
koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola nakon to u
provedenom postupku utvrdi: 1. da su uz zahtjev priloeni svi propisani
dokumenti, 2. da su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta, 3. da je
glavni projekt izraen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru
propisanim prostornim planom koji su odreeni lokacijskom dozvolom, 4. da je
glavni projekt izradila ovlatena osoba, 5 da je glavni projekt izraen tako da je
onemoguena promjena njegova sadraja, odnosno zamjena njegovih dijelova.
Na izdavanje graevinske dozvola za graevinu za ije graenje se prema
posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola u pogledu primjene prostornih
planova i drugih propisa na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe kojima je
ureeno izdavanje lokacijske dozvole. to se tie obuhvata i sadraja
graevinske dozvole, graevinska dozvola izdaje se za: 1. graenje cijele
graevine, 2. izvoenje radova na postojeoj graevini propisanim ovim
Zakonom, 3. graenje jedne ili vie cjelovitih graevina sloene graevine
(etapa) odreenih lokacijskom dozvolom ili 4. jednu ili vie faza pojedine
graevine odreenih lokacijskom dozvolom. Na zahtjev investitora graevinska
dozvola za graenje zgrade stambene, poslovne ili stambeno-poslovne namjene
moe se izdati za graenje do odreenog stupnja dovrenosti tj. i bez dijela
glavnog projekta kojim se daje tehniko rjeenje zavrne obrade ploha podova,
zidova i stropova, nenosivih pregradnih zidova, razvoda instalacija
pojedinanoga stambenog, odnosno poslovnog prostora, unutar te graevine. Za
dovretak graenja graevine takve graevine, ako se radovima na tom
dovrenju ne mijenja usklaenost graevine s utvrenim lokacijskim uvjetima
potrebno je imati glavni projekt. Za takvu zgradu moe se izdati uporabna
dozvola ako je izgraena do stupnja dovrenosti odreenog tom graevinskom
dozvolom.
9.1.4. Stranke u postupku izdavanja graevinske dozvole
Stranka u postupku graevinske dozvole je investitor, vlasnik nekretnine
za koju se izdaje graevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj
nekretnini, te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja
neposredno granii s nekretninom za koju se izdaje graevinska dozvola.
Iznimno od navedenog u postupku izdavanja graevinske dozvole za graenje
graevine koje je od interesa za Republiku Hrvatsku ili koju izdaje Ministarstvo su
investitor te vlasnik nekretnine za koju se izdaje graevinska dozvola i nositelj
drugih stvarnih prava na toj nekretnini.

Tijelo graditeljstva duno je stranci, prije izdavanja graevinske dozvole,

pruiti mogunost uvida u spis predmeta radi izjanjenja (u daljnjem tekstu:
uvid u spis predmeta). Ako se graevinska dozvola izdaje za graenje
graevine koja neposredno granii s vie od deset nekretnina stranke se radi
uvida u spis predmeta pozivaju putem javnog poziva koji se objavljuje na
oglasnoj ploi tijela graditeljstva i na njegovoj internetskoj stranici, a upravno
tijelo poziv izlae i na nekretnini za koju se izdaje graevinska dozvola. Ako se
graevinska dozvola izdaje za graenje graevine koja neposredno granii s
deset nekretnina ili manje poziv za uvid u spis predmeta dostavlja se strankama
osobnom dostavom. Javni poziv smatra se dostavljen istekom osmoga dana od
dana objave na oglasnoj ploi tijela graditeljstva, ime je ispunjena dunost da se
stranci prui mogunost uvida u spis predmeta. Stranka koja se ne odazove
javnom pozivu, odnosno pozivu ne moe zbog toga traiti obnovu postupka
izdavanja graevinske dozvole. Javni poziv obvezno sadri: 1. naziv tijela
graditeljstva, 2. ime i adresu, odnosno tvrtku investitora, 3. naznaku da se radi o
predmetu izdavanja graevinske dozvole, 4. naziv i vrstu graevine i radova za
koje se izdaje graevinska dozvola, 5. mjesto i vrijeme na kojemu zainteresirana
stranka moe izvriti uvid u spis predmeta i dati izjanjenje, 6. obavijest da se
pozivu moe odazvati osobno ili putem svojeg opunomoenika, 7. obavijest da
se graevinska dozvola moe izdati iako se stranka ne odazove pozivu. Javni
poziv se objavljuje, odnosno izlae najmanje osam dana prije dana, koji je u
pozivu odreen za uvid. Javni poziv se izlae na graevnoj estici, odnosno
graevini na vidljivom i dostupnom mjestu na nain da bude zatien od
vremenskih prilika, a o emu slubenik upravnog tijela u spisu predmeta
sastavlja zabiljeku.
Osoba koja se odazove pozivu za uvid u spis predmeta, duna je dokazati
da ima svojstvo stranke. Osobi koja ne dokae svojstvo stranke odbit e se
rjeenjem zahtjev za uvid u spis predmeta. alba protiv tog rjeenja ne zadrava
tijek postupka. Stranci koja se je odazvala pozivu za uvid u spis tijelo graditeljstva
moe na njezin zahtjev odrediti rok od najvie osam dana u kojemu je stranka
duna izjasniti se o namjeravanom graenju pisanim putem. Ako se stranka ne
izjasni u tom roku smatra se da joj je pruena mogunost uvida u spis predmeta i
da nema primjedbi. Ako se stranka iz opravdanih razloga ne moe odazvati
pozivu za uvid u spis predmeta, uvid moe izvriti i naknadno, ali najkasnije u
roku od osam dana od zadnjeg dana odreenog u pozivu za uvid, u kojem je
sluaju stranka duna dokazati opravdanost razloga zbog kojih se nije mogla
odazvati pozivu.
9.1.5. Dostava graevinske dozvole
Graevinska dozvola, odnosno rjeenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje
graevinske dozvole dostavlja se:1. investitoru s glavnim projektom, 2.
strankama koje su izvrile uvid u spis predmeta ili su se javile tijelu graditeljstva i
3. strankama koje nisu izvrile uvid u spis predmeta i nisu se javile tijelu
graditeljstva izlaganjem na oglasnoj ploi tijela graditeljstva u trajanju od osam
dana. U navedenom sluaju dostava graevinske dozvole, odnosno rjeenje
smatra se dostavljena istekom osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploi.
Graevinska dozvola dostavlja se bez glavnog projekta na znanje: 1. upravnom
tijelu jedinice lokalne samouprave nadlenom za strune poslove prostornog

ureenja, 2. upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave nadlenom za

utvrivanje komunalnog doprinosa s podacima potrebnim za obraun iznosa tog
doprinosa, 3. tijelu nadlenom za utvrivanje vodnog doprinosa s podacima
potrebnim za obraun iznosa tog doprinosa. Graevinska dozvola za graenje
graevine koja je bila predmetom postupka procjene utjecaja na okoli, postupka
ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoli ili postupka ocjene o prihvatljivosti
zahvata za ekoloku mreu prema posebnim propisima, objavljuje se radi
upoznavanja javnosti i zainteresirane javnosti na internetskoj stranici tijela
graditeljstva koje je tu dozvolu izdalo najmanje trideset dana.
9.1.6. Rok za dovrenje zgrade
Zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog
izgleda i ureenja graevne estice biti dovrena u sljedeem roku: zgrada 1.
skupine u roku od deset godina, zgrada 2. i 3. skupine u roku od sedam godina,
zgrada 4. skupine u roku od pet godina, zgrada 5. skupine u roku od tri godine.
Ovi rokovi poinju tei od dana prijave poetka graenja, s time to se ne odnose
se na zgrade koje su pojedinano zatieno kulturno dobro. Izmjena i/ili dopuna
graevinske dozvole nije od utjecaja na spomenute rokove.
9.1.7. Vaenje graevinske dozvole
Graevinska dozvola prestaje vaiti ako investitor ne pristupi graenju u
roku od tri godine od dana pravomonosti dozvole. Smatra se da je investitor
pristupio graenju od dana prijave poetka graenja. Investitor je duan tijelu
graditeljstva, najkasnije u roku od osam dana prije poetka graenja, odnosno
nastavak radova pisano prijaviti poetak graenja. U prijavi poetka graenja
investitor je duan navesti klasu, urudbeni broj i datum izdavanja graevinske
dozvole, izvoaa i nadzornog inenjera, te uz prijavu priloiti dokaz da je u
katastru formirana graevna estica, ako se gradi graevina za koju se odreuje
graevna estica. Tijelo graditeljstva duno je u roku od pet dana od primitka
prijave poetka graenja o tome obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova,
graevinsku inspekciju, inspekciju rada upravno tijelo jedinice lokalne
samouprave nadleno za utvrivanje komunalnog doprinosa i tijelo nadleno za
utvrivanje vodnog doprinosa, a graevinsku inspekciju i o tome je li prijava
potpuna. Ne prijavljivanje poetka graenja i/ili ne imanje dokaza da je u katastru
formirana graevna estica, ako se gradi o graevini za koju se odreuje
graevna estica prema Konanom prijedlogu zakona o graevinskoj inspekciji
predstavlja razlog za obustavu graenja.
9.1.8. Graevinska dozvola za pripremne radove
Izvoenju pripremnih radova za graenje graevine moe se pristupiti na
temelju pravomone, odnosno izvrne graevinske dozvole za graenje te
graevine. Iznimno od toga, posebna graevinska dozvola potrebna je za
pripremne radove koji mogu utjecati na ivot i zdravlje ljudi ili na stabilnost
okolnih graevina i okolnog zemljita kao i za graenje privremenih graevina za
potrebe organiziranja gradilita i to za: 1. asfaltnu bazu, separaciju agregata,
tvornicu betona i sl., 2. dalekovod i transformatorsku stanicu koju je potrebno
izgraditi radi napajanja gradilita elektrinom energijom, 3. prijenosne spremnike

za smjetaj, uvanje ili dranje eksplozivnih tvari za potrebe gradilita osim

nadzemnog i podzemnog spremnika ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte
zapremine do 5 m3. Graevinsku dozvolu za pripremne radove izdaje tijelo
graditeljstva koje je izdalo graevinsku dozvolu za graevinu za koju se
organizira gradilite. Graevinskom dozvolom za pripremne radove mora se
odrediti rok u kojem se privremena graevina mora ukloniti i uspostaviti
primjereno stanje na zemljitu.
9.1.9. Izmjena i/ili dopuna graevinske dozvole
Izvrna, odnosno pravomona graevinska dozvola moe se po zahtjevu
investitora do izdavanja uporabne dozvole izmijeniti, dopuniti, ponititi i/ili
ukinuti. U postupku donoenja rjeenja o izmjeni i/ili dopuni graevinske dozvole
na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe predmetnog Zakona kojima je
ureeno izdavanje graevinske dozvole, ako tim Zakonom nije propisano
drukije. Drukije je propisano u vezi s pribavljanjem posebnih uvjeta i potvrda
glavnog projekta. Naime, u postupku donoenja rjeenja o izmjeni i/ili dopuni
graevinske dozvole pribavljaju se samo oni posebni uvjeti na koje izmjena i/ili
dopuna ima utjecaja. U postupku donoenja rjeenja o izmjeni i/ili dopuni
graevinske dozvole ne utvruju se ponovno injenice koje su utvrene u
postupku izdavanja dozvole.
Rjeenje o izmjeni i/ili dopuni graevinske dozvole za graevinu za ije
graenje je izdana lokacijska dozvola kojim se mijenjaju i/ili dopunjavaju
lokacijski uvjeti donosi se nakon izmjene i/ili dopune lokacijske dozvole. Rjeenje
o izmjeni i/ili dopuni graevinske dozvole za graevinu za koju se prema
posebnom zakonu ne izdaje lokacijska kojim se mijenjaju i/ili dopunjavaju
lokacijski uvjeti donosi se u skladu s prostornim planom u skladu s kojim je
graevinska dozvola izdana ili u skladu s prostornim planom koji je na snazi u
vrijeme donoenja rjeenja ako to investitor zatrai.
Ako se nakon izdavanja graevinske dozvole promijeni investitor, novi
investitor je duan u roku od petnaest dana od dana promjene od tijela
graditeljstva zatraiti izmjenu graevinske dozvole u vezi s promjenom imena,
odnosno tvrtke investitora. Novi investitor zahtjevu izmjenu graevinske dozvole
u pogledu imena, odnosno tvrtke investitora prilae dokaz pravnog interesa za
izdavanje graevinske dozvole ili suglasnost prijanjeg investitora, te dokaz da
moe biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim
propisom), ako se radi o graevini za koju je posebnim zakonom propisano tko
moe biti investitor. Bez rjeenje o promjeni imena, odnosno tvrtke investitora u
graevinskoj dozvoli ne smije se graditi graevina za koju je izdana graevinska
dozvola. Rjeenje o promjeni imena, odnosno tvrtke investitora u graevinskoj
dozvoli dostavlja se prijanjem i novom investitoru te graevinskoj inspekciji.
9.2.

GRAENJE BEZ GRAEVINSKE DOZVOLE

Predmetni Zakon, doputa graenje odreenih graevina i izvoenje

odreenih radova bez graevinske dozvole. Postoje dvije skupine takvih
graevina i radova.

9.2.1. Jednostavne i druge graevine i radovi

Prvu skupinu ine jednostavne i druge graevine i radovi koje na temelju
lanka 121. stavka 1. predmetnog Zakona odreuje Ministar pravilnikom.
Graenju tih graevina i izvoenju tih radova moe se pristupiti na temelju
glavnog projekta, tipskog projekta za kojega je Ministarstvo donijelo rjeenje o
tipskom projektu, drugog akta, odnosno bez akta, ako je to propisano
spomenutim pravilnikom. Tim pravilnikom propisuje se i potreba provedbe
strunog nadzora graenja ovih graevina i izvoenja radova te obveza prijave
poetka graenja, odnosno izvoenja radova.
U projektiranju i graenju spomenutih graevina te izvoenju radova
investitor, projektant i izvoa duni su se pridravati svih propisa i pravila struke
koji se odnose na njihovo graenje te se iste ne smiju projektirati, graditi,
odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom.
9.2.2. Posebni sluajevi graenja i obnavljanje oteenih graevina
Drugu skupinu ine posebni sluajevi graenja odreeni obzirom na
okolnosti u kojima se graenje odvija, a neovisno o tehnikoj zahtjevnost
graevine odnosno radova. To su dva sluaja.
Prvi je graenje u sluaju neposrednog ugroavanja ljudi i dobara od
prirodnih nepogoda, ratnih razaranja ili drugih razaranja, zbog opasnosti od tih
dogaaja, za vrijeme i odmah nakon njihova prestanka u kojem se sluaju bez
graevinske dozvole mogu se graditi graevine, koje slue sprjeavanju
djelovanja tih dogaaja, odnosno otklanjanju tetnih posljedica. Tako izgraena
graevina mora se u roku od dvije godine od prestanka djelovanja dogaaja, a u
sluaju potrebe njenog trajnog zadravanja za istu se mora ishoditi graevinska
dozvola.
Drugi je sluaj obnavljanje oteenih graevina. Naime, u sluaju
oteenja graevine djelovanjem naprijed spomenutih dogaaja graevina se
moe neovisno o stupnju oteenja vratiti u prvobitno stanje bez graevinske
dozvole, u skladu s aktom na temelju koje je izgraena, odnosno projektom
postojeeg stanja graevine. U sluaju kada se radi o graevini upisanoj u
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske potrebno je ishoditi doputenje
prema posebnom zakonu.
9.3.

PRAVNE POSLJEDICE GRAEVINSKE DOZVOLE I GRAENJA BEZ

TE DOZVOLE

Prema odredbi lanka 100. stavka 1. predmetnog Zakona graenju

graevine moe se pristupiti na temelju pravomone graevinske dozvole, a
graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim Zakonom ili propisom
donesenim na temelju tog Zakona nije drukije propisano. Drukije je propisano
odredbom stavka 2. istog lanka prema kojoj investitor moe na vlastitu
odgovornost i rizik pristupiti graenju na temelju izvrne graevinske dozvole, te
odredbom stavka 3. istog lanka prema kojoj se graenju graevine za koju je
lokacijskom dozvolom ili graevinskom dozvolom odreeno formiranje graevne

estice moe pristupiti pod navedenim uvjetima, ako je u katastru formirana

graevna estica. Drukije je, takoer, propisano u naprijed navedenim
sluajevima u kojima se moe graditi bez graevinske dozvole (vidi: 8.2.) i u
sluajevima doputenog odstupanja u graenju. Prema predmetnom Zakonu
investitor je po izvrnosti graevinske dozvole duan platiti komunalni
doprinos i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima.
Iz citiranih odredbi proizlaze dvije osnovne pravne posljedice koje
proizvodi graevinska dozvola. Dakle, pravo investitora na graenje graevine
i obveza plaanja komunalnog i vodnog doprinosa. Iz prava investitora na
graenje graevine proizlazi za njega vie drugih posljedica, koje se, najkrae
reeno, sastoje u njegovoj obvezi graenja u skladu s graevinskom dozvolom i
ispunjavanju drugih obveza s tim u vezi. U tom smislu investitor je, prije svega,
duan osigurati struni nadzor graenja te isti kao i graenje povjeriti pisanim
ugovorom osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tog posla, odnosno
djelatnosti prema posebnom zakonu.
Pravne posljedice graenja bez graevinske dozvole predstavljaju
razliite mjere koje su usmjerene na odvraanje investitora od graenja bez
graevinske dozvole, odnosno protivno toj dozvoli. Ove mjere nisu propisane
samo predmetnim Zakonom i Zakonom o graevinskoj inspekciji 21, ve zakonima
koji ureuju druga pravna podruja.
Vano je istaknuti da graevinska dozvola nema pravnih uinaka na
vlasnitvo i druga stvarna prava na nekretnini za koju je izdana i ne
predstavlja pravnu osnovu za ulazak u posjed nekretnine 22.
9.3.1. Prekrajna kazna i zatitna mjera
Odredbama lanka 155. stavka 1. podstavka 3., lanka 160. stavka 1.
podstavak 2. i 3. i lanka 161. stavka 1. podstavka 3. predmetnog Zakona za
investitora, izvoaa i pravnu osobu koja provodi struni nadzor graenja
koji grade bez graevinske dozvole ili ne grade u skladu s tom dozvolom
propisana je prekrajna kazna u iznosu od 100.000,00 do 150.000,00 kuna za
pravnu osobu, odnosno od 30.000,00 do 45.000,00 kuna za fiziku osobu. Za
ovaj prekraj novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna
kanjava se i glavni inenjer gradilita, inenjer gradilita, odnosno voditelj
radova.
Osim toga uz novanu kaznu za navedeni prekraj izvoau i osobi koja
obavlja struni nadzor moe se izrei zatitna mjera oduzimanja dozvole za
obavljanje djelatnosti u trajanju od tri do est mjeseci, a za prekraj poinjen
drugi put uz novanu kaznu izrei e se i mjera oduzimanja dozvole za
obavljanje djelatnosti u trajanju od est mjeseci do jedne godine.
9.3.2. Obustava graenja i uklanjanje graevine
21

Misli se na Konani prijedlog zakona o graevinskoj inspekciji kojega je Vlada Republike

Hrvatske uputila Hrvatskom saboru zajedno s Konanim prijedlogom zakona o gradnji i Konanim
prijedlogom zakona o prostornom ureenju.
22
lanak 100. stavak 2. predmetnog Zakona.

Obustava graenja i uklanjanje graevine kao posljedice graenja bez

graevinske dozvole, odnosno glavnog projekta, ako se radi o graevini koja se
moe graditi na temelju glavnog projekta bez graevinske dozvole ili protivno toj
dozvoli, odnosno glavnom projektu propisana je Zakonom o graevinskoj
inspekciji.
Ove mjere nareuje i provodi graevinski inspektor, a graevina, odnosno
njezin dio uklanja se na odgovornost i troak investitora odnosno vlasnika
graevine.
9.3.3. Nemogunost dobivanja uporabne dozvole
Graenje bez graevinske dozvole ili protivno toj dozvoli, odnosno
graenje bez glavnog projekta ili protivno tom projektu ima za posljedicu
nemogunosti dobivanja uporabne dozvole pa se sve pravne posljedice
nedostatka uporabne dozvole odnose i na graevinu izgraenu bez ili protivno
graevinske dozvole, odnosno bez ili protivno glavnom projektu.
9.3.4. Kazneno djelo protupravne gradnje
Odredbom lanka 212. Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 125/11 i
144/12) propisano je kazneno djelo protupravne gradnje. Prema toj odredbi tko
protivno propisima gradi graevinu u podruju koje je propisom ili odlukom
nadlenog tijela proglaeno zatienom prirodnom vrijednosti, kulturnim dobrom
ili drugim podrujem od posebnog interesa za dravu, kanjava se kaznom
zatvora od est mjeseci do pet godina.
9.3.5. Zabrana prikljuenja graevine na infrastrukturu
Zabrana prikljuenja graevine izgraene bez graevinske dozvole i
graevine za koje je u tijeku postupak graevinske inspekcije koji se odnosi na
obustavu graenja ili uklanjanje graevine, na:
komunalne vodne graevine (vodovod i kanalizacija) propisana je
lankom 101. stavkom 1. predmetnog Zakona,
nerazvrstanu cestu propisana je odredbom lanka 34. stavka 4.
Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", br. br. 36/95., 70/97.,
128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03. proieni tekst, 82/04., 178/04.,
38/09., 79/09., 153/09., 49/11 i 144/12),
- mreu namijenjenu prijenosu, razvodu ili opskrbi energijom
(elektrina energija, toplinska energija, plin, nafta i naftni derivati) propisana je
odredbom lanka 31.a Zakona o energiji ("Narodne novine", br. 68/01, 177/04).

10. POETAK GRAENJA I GRADILITE

10.1. PRIJAVA POETKA GRAENJA I ISKOLENJE
Investitor je duan tijelu graditeljstva, najkasnije u roku od osam dana prije
poetka graenja, odnosno nastavak radova pisano prijaviti poetak graenja. U

prijavi poetka graenja investitor je duan navesti klasu, urudbeni broj i datum
izdavanja graevinske dozvole, izvoaa i nadzornog inenjera, te uz prijavu
priloiti dokaz da je u katastru formirana graevna estica, ako se gradi
graevina za koju se odreuje graevna estica. Prije poetka graenja investitor
je duan osigurati provedbu iskolenja graevine. Ne prijavljivanje poetka
graenja ili ne prilaganje propisane dokumentacije uz prijavu ima za posljedicu
obustavu graenja koju nareuje graevinski inspektor na temelju Zakona o
graevinskoj inspekciji.
Tijelo graditeljstva duno je u roku od pet dana od primitka prijave poetka
graenja o tome obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, graevinsku
inspekciju, inspekciju rada upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadleno
za utvrivanje komunalnog doprinosa i tijelo nadleno za utvrivanje vodnog
doprinosa, a graevinsku inspekciju i o tome je li prijava potpuna.
10.2. ODLUKA O PRIVREMENOJ ZABRANI IZVOENJA RADOVA
Predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave po prethodno pribavljenom
miljenju turistike zajednice opine, odnosno grada moe odlukom za odreene
vrste graevina, na odreenim podrujima, odrediti razdoblje idue kalendarske
godine i vrijeme u kojemu se ne mogu izvoditi zemljani radovi i radovi na
izgradnji konstrukcije graevine.
Ova odluka ne odnosi se na: 1. graevine, odnosno radove za ije je
graenje, odnosno izvoenje utvren interes Republike Hrvatske, 2. uklanjanju
graevina na temelju rjeenja graevinske inspekcije ili odluke drugog tijela
dravne vlasti, 3. graenje graevina, odnosno izvoenje radova u godini u kojoj
je odluka stupila na snagu.
10.3. UREENJE GRADILITA I DOKUMENTACIJA NA GRADILITU
Gradilite mora biti ureeno i u skladu s posebnim zakonom, ako
predmetnim Zakonom ili propisom donesenim na temelju predmetnog Zakona
nije propisano drukije. Privremene graevine i oprema gradilita moraju biti
stabilni te odgovarati propisanim uvjetima zatite od poara i eksplozije, zatite
na radu i svim drugim mjerama zatite zdravlja ljudi i okolia. Gradilite mora
imati ureene instalacije u skladu s propisima. Na gradilitu je potrebno
predvidjeti i provoditi mjere zatite na radu te ostale mjere za zatitu ivota i
zdravlja ljudi u skladu s posebnim propisima i mjere kojima se oneienje zraka,
tla i podzemnih voda te buka svodi na najmanju mjeru. Privremene graevine
izgraene u okviru pripremnih radova, oprema gradilita, neutroeni graevinski i
drugi materijal, otpad i sl. moraju se ukloniti i dovesti zemljite na podruju
gradilita i na prilazu gradilita u uredno stanje prije izdavanje uporabne dozvole.
Gradilite mora biti osigurano i ograeno radi sigurnosti prolaznika i
sprjeavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilite. Na gradilitu koje se
protee na velikim prostranstvima (eljeznike pruge, ceste, dalekovodi i sl.)
dijelovi gradilita koji se ne mogu ograditi moraju biti zatieni odreenim
prometnim znakovima ili oznaeni na drugi nain. Ograivanje gradilita nije
doputeno na nain koji bi mogao ugroziti prolaznike. Gradilite mora biti

oznaeno ploom koja obvezno sadri ime, odnosno tvrtku investitora,

projektanta, izvoaa i osobe koja provodi struni nadzor graenja, naziv i vrstu
graevine koja se gradi, naziv tijela koje je izdalo graevinsku dozvolu,
klasifikacijsku oznaku, urudbeni broj, datum izdavanja i pravomonosti, odnosno
izvrnosti te dozvole, datum prijave poetka graenja, kao i naznaku da se radi o
kulturnom dobru ako se radovi izvode na graevini upisanoj u Registar kulturnih
dobara Republike Hrvatske. U sluaju prekida graenja investitor je duan
poduzeti mjere radi osiguranja graevine i susjednih graevina, zemljita i drugih
stvari. Poblii sadraj i izgled ploe kojom se oznaava gradilite propisuje
ministar pravilnikom.
Izvoa na gradilitu, ovisno o vrsti graevine, odnosno radova, mora
imati: 1. rjeenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za
obavljanje djelatnosti graenja sukladno posebnom propisu, 2. ugovor o graenju
sklopljen izmeu investitora i izvoaa, 3. akt o imenovanju glavnog inenjera
gradilita, inenjera gradilita, odnosno voditelja radova, 4. ugovor o strunom
nadzoru graenja sklopljen izmeu investitora i nadzornog inenjera, 5.
graevinsku dozvolu s glavnim projektom, odnosno glavni projekt, tipski projekt,
odnosno drugi propisani akt za graevine i radove odreene pravilnikom iz
lanka 128. stavka 1. predmetnog Zakona, 6. izvedbeni projekt ako je to
propisano ovim Zakonom ili ugovoreno, 7. izvjee o obavljenoj kontroli glavnog i
izvedbenog projekta ako je to propisano, 8. graevinski dnevnik, 9. dokaze o
svojstvima ugraenih graevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne znaajke,
dokaze o sukladnosti ugraene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu,
isprave o sukladnosti odreenih dijelova graevine temeljnim zahtjevima za
graevinu kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim
procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom
izvoenja graevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove graevine i za
radove koji su u tijeku odreena ovim Zakonom, posebnim propisom ili
projektom, 10. elaborat iskolenja graevine, ako isti nije sastavni dio glavnog
projekta, odnosno idejnog projekta i 11. propisanu dokumentaciju o
gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koji ureuju gospodarenje
otpadom. Sva navedena dokumentaciju mora biti napisana na hrvatskom jeziku
latininim pismom, a dokumentaciju navedenu pod 6., 7., 8. i 9. investitor,
odnosno vlasnik graevine nakon zavretka graenja duan je trajno uvati.

11. AKTI ZA UPORABU GRAEVINA DO ZAKONA O GRADNJI

IZ 2013.
Prema naprijed spomenutim zakonima koji su ureivali i danas ureuju
pitanje gradnje svrha uvjetovanja poetka uporabe graevine s izdavanjem
odgovarajueg akta je formalna provjera izgraenosti graevine u skladu s aktom
na temelju kojega se moe pristupiti graenju i propisanih postupaka tijekom
graenja graevine u pogledu svih ili nekih lokacijskih uvjeta, bitnih zahtjeva za
graevinu i/ili drugih propisanih zahtjeva za graevinu uz koju zakon vee tono
odreene pravne posljedice (vidi: 2.2.). Ispunjavanje kojih od spomenutih
uvjeta se u konkretnom sluaju provjerava ovisi o aktu kojim se utvruje
uporabljivost (vidi: 2.1.). Iako se ovakvom provjerom u globalu posredno utjee
na osiguravanje ispunjavanja tih zahtjeva ova provjera ipak nije primarni
instrument osiguravanja njihova ispunjavanja. Prema ZPUG-u ispunjavanje bitnih

i drugih zahtjeva za graevinu osigurava projektant izradom glavnog i

izvedbenog projekta, po potrebi revident kroz reviziju glavnog projekta, izvoa
graenjem po tim projektima i u skladu s propisima, te nadzorni inenjer
provoenjem strunog nadzora graenja, a za ispunjavanje kojih zahtjeva su
spomenuti sudionici u gradnji odgovorni kao to su bili i do stupanja na snagu
ZPUG-a4. Zato injenica to je odreena graevina uporabljiva nije i ne moe biti
od utjecaja na odgovornost projektanta, revidenta, izvoaa i nadzornog
inenjera koju ovi imaju prema ZPUG-u, ZOO-u, KZ-u, Zakonu o arhitektonskim i
inenjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom ureenju i gradnji (Narodne
novine, br. 152/08, 49/11, 25/13.) i drugim zakonima.
11.1. AKTI KOJIMA SE UTVRUJE UPORABLJIVOST
Prema svim naprijed spomenutim zakonima mogunost uporabe
graevine uvjetovana je izdavanjem odreenog akta upravnih vlasti (uglavnom
uporabne dozvole), a uporaba manje zahtjevnih graevina i radova, u naelu
onih koje se grade odnosno koji se izvode bez akta za graenje, omoguena je
bez takvog akta. Zbog poveanja i promjene pravnih posljedica vezanih uz
postojanje, odnosno ne postojanje tog akta ZOG-om se kao pravno tehniki
termin uvodi uporabljiva graevina. Pod tim terminom u smislu tog Zakona
podrazumijevaju se ona graevina za koju je izdana uporabna dozvola,
graevina za koju se ne izdaje uporabna dozvola ako je izgraena na temelju i u
skladu s potvrenim glavnim projektom ili drugim odgovarajuim aktom tijela
dravne vlasti i svaka druga graevina koja je prema tom Zakonu s njom
izjednaena. Prema ZOG-u s uporabljivom graevinom izjednaene su:
graevine izgraene prije 15. veljae 1968. godine za koje postoji glavni projekt
po kojemu je graena ili projekt postojeeg stanja, graevine izgraene ili
rekonstruirane u sklopu projekta obnove ratom oteenih ili poruenih kua, te
graevine izgraene na temelju graevinske dozvole do 1. sijenja 2004. godine
koje su izjednaene samo do 31. prosinca 2007.
ZPUG kao pravno tehniki termin vie ne rabi uporabljivu graevinu, ali
se je uporaba tog termina zbog njegove praktinosti u praksi i nadalje zadrala.
Sadraj tog termina u praksi poklapa se sa sadrajem istoga u smislu ZOG-a, s
time to je ZPUG-om proiren krug graevina koje su izjednaene s
uporabljivom graevinom i to pravne posljedice uporabljivosti nisu u
potpunosti iste jer prema ZOG-u uporabljivost graevine bila uvjet za mogunost
njezine rekonstrukcije dok prema ZPUG-u to vie nije uvjet. Takoer, broj
graevina koje su izjednaene s uporabljivom graevinom proiren je i Zakonom
o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama (Narodne novine, br. 90/11), a
kasnije i s danas vaeim Zakonom o postupanju s nezakonito izgraenim
zgradama (Narodne novine, br. 86/12).
Od pojma uporabljive graevine razlikuje se pravno tehniki termin
postojee graevine koji prema ZPUG-u podrazumijeva graevinu izgraenu
na temelju graevinske dozvole ili drugog odgovarajueg akta i svaku drugu
graevinu koja je prema tom Zakonu ili drugom zakonu s njom izjednaena.
Naime, pravne posljedice vezane uz postojanje, odnosno ne postojanje akta na
temelju kojega se moe pristupiti graenju i akta na temelju kojega se moe
4

Miljenje Ministarstva Klasa: 360-01/08-02/195 od 1. srpnja 2008.

pristupiti uporabi graevine su prema ZPUG-u potpuno drukije. Pri tome valja
naglasiti da je svaka uporabljiva graevina postojea graevina, ali svaka
postojea graevina nije nuno i uporabljiva.
Po svemu sudei, zbog velikog broja graevina izgraenih na temelju
graevinske dozvole, odnosno drugog akta na temelju kojega se moe pristupiti
graenju, a za koje nije ishoena uporabna dozvola, odnosno drugi akt kojim se
dokazuje njihova uporabljivost u okolnostima propisivanja rigoroznijih pravnih
posljedica uporabljivosti graevina ZOG i ZPUG propisuju stanovitu legalizaciju
uporabljivosti graevina. U tom smislu ZOG uvodi presumpciju privremene
uporabljivosti (do 31. prosinca 2007.) graevina izgraenih na temelju
graevinske dozvole do stupanja na snagu tog Zakona za koje nije izdana
uporabna dozvola, te fikciju uporabljivosti graevina izgraenih, odnosno
rekonstruiranih ili saniranih u sklopu projekta obnove ratom oteenih ili
poruenih kua Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo i projekata
Ministarstva kulture. ZPUG, pak, radi olakavanja dokazivanja injenice da je
graevina izgraena do 15. veljae 1968. godine uvodi uvjerenje o vremenu
graenja graevine izgraene do tog datuma, a u svrhu spomenute legalizacije
uporabljivosti: presumpciju uporabljivosti graevina izgraenih na temelju
graevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajueg akta nadlenog tijela
izdanog do 19. lipnja 1991. godine u vezi s kojom nije u tijeku postupak
graevinske inspekcije i uvjerenje za uporabu graevine izgraene na temelju
graevinske dozvole izdane od 20. lipnja 1991. godine do 1. listopada 2007.
godine u vezi s kojom nije u tijeku postupak graevinske inspekcije. Takoer,
ZPUG preuzima od ZOG-a spomenuti institut fikcije uporabljivosti graevina
izgraenih, odnosno rekonstruiranih ili saniranih u sklopu projekta obnove ratom
oteenih ili poruenih kua Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo i
projekata Ministarstva kulture, te ovu fikciju proiruje na graevine koje
Republika Hrvatska kupi u svrhu stambenog zbrinjavanja u smislu Zakona o
podrujima posebne dravne skrbi.
11.1.1.
Redovni akti (zavrno izvjee nadzornog inenjera, uporabna
dozvola i potvrda da se ne izdaje akt za uporabu)
ZPUG, ovisno o sloenosti graevine, razlikuje dva akta kojima se
redovno utvruje uporabljivost graevine. Uporabljivost graevine izgraene na
temelju potvrde glavnog projekta, odnosno graevinske dozvole utvruje i
dokazuje se uporabnom dozvolom. Uporabljivost zgrade izgraena na temelju
rjeenja o uvjetima graenja utvruje se zavrnim izvjeem nadzornog inenjera
kojega je investitor duan dostaviti upravnom tijelu koje je izdalo rjeenje, a o
emu ovo izdaje potvrdu kojom se dokazuje uporabljivost. U oba ova sluaja
utvruje se ispunjavanje svih lokacijskih uvjeta, bitnih zahtjeva za graevinu i
drugih zahtjeva, odreenih za konkretnu graevinu. Uporabljivost Jednostavnih
graevina odreenih Pravilnikom o jednostavnim graevinama i radovima te
drugih graevina za koje se prema ranije vaeim propisima nije izdavala
uporabna dozvola ne utvruje se, ali se za potrebe evidentiranja istih u
katastarskom operatu izdaje potvrda upravnog tijela nadlenog za poslove
graditeljstva da se za graevinu ne izdaje uporabna dozvola niti drugi navedeni
akti.

Postupak izdavanja i sadraj uporabne dozvole ZPUG-om je gotovo u

potpunosti ureen kao i ZOG-om i vrlo slino ranije vaeim zakonima koji su
ureivali gradnju. Isto vai i za zavrno izvjee nadzornog inenjera. Bitna
razlika je u tome to je ZPUG-om smanjen broj graevina za koje se izdaje
lokacijska dozvola (ne izdaje se za zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije
vea od 400m2 i zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija
graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m 2), te to je rok vaenja uporabne
dozvole za graevinu za koju se prema posebnim propisima utvruju objedinjeni
uvjeti zatite okolia, ogranien u dijelu koji se odnosi na te uvjete na vrijeme
odreeno tim posebnim propisima. Zbog toga u provoenju ZPUG-a u dijelu koji
se odnosi na izdavanje uporabne dozvole nije bilo znaajnijih nedoumica.
Isto vai i za zavrno izvjee nadzornog inenjera s time to zbog
estih upita uzrokovanih ignoriranjem propisa valja istaknuti da ovo izvjee
obzirom na njegov obavezni sadraj propisan Pravilnikom o tehnikom pregledu
graevine (Narodne novine, br. 108/04.) ne moe biti negativno. Naime,
prema odredbi lanka 13. stavka 1. alineje 3. tog Pravilnika zavrno izvjee
nadzornog inenjera mora sadravati izjavu o usklaenosti graenja graevine s
graevinskom dozvolom, projektima, Zakonom o gradnji i posebnim propisima, te
izjavu o usklaenosti iskolenja graevine s elaboratom iskolenja i glavnim
projektom, a koja po prirodi stvari ne moe biti negativna.
11.1.2.

Akti za legalizaciju

ZPUG-om nije bio izrijekom propisan nain utvrivanja i dokazivanja

uporabljivosti legalizirane graevine, tj. graevine za koju je izdano rjeenje o
izvedenom stanju, odnosno potvrda izvedenog stanja, osim u sluaju
evidentiranja iste u katastarskom operatu u kojem se sluaju ova injenica
dokazuje spomenutim rjeenjem, odnosno potvrdom. Polazei od injenice da se
ovo rjeenje, odnosno potvrda izdaje za ve izgraenu graevinu, tj. da se njima
provjerava izvedeno stanje (isto kao i uporabnom dozvolom i zavrnim izvjeem
nadzornog inenjera), injenice da je uvjet za izdavanje tih akata da su dovreni
dijelovi prikladni za uporabu, da su ti akti uvjet za upis graevine u katastarski
operat i da se prema ZPUG-u uporabna dozvola ne izdaje za graevinu za koju
je izdano rjeenje o izvedenom stanju, odnosno potvrda izvedenog stanja, za
zakljuiti je da rjeenje o izvedenom stanju, odnosno potvrda izvedenog stanja
predstavljaju akt kojim se utvruje i dokazuje uporabljivost graevine te da ovi
akti za graevine za koje su izdani proizvode iste pravne posljedice kao i zavrno
izvjee nadzornog inenjera, odnosno uporabna dozvola, osim u sluaju
rekonstrukcije takve graevine. Naime, prema ZPUG-u za rekonstrukciju
graevine za koju je izdano rjeenje o izvedenom stanju, odnosno potvrda
izvedenog stanja, bilo potrebno ishoditi rjeenje o uvjetima graenja, odnosno
potvrdu glavnog projekta za cjelokupnu graevinu.
Na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama
donosi se rjeenje o izvedenom stanju za zavrenu zgradu, odnosno zavreni dio
zgrade, a koja se u smislu ZPUG-a smatra postojeom graevinom i moe se,
sukladno posebnim propisima rabiti, rekonstruirati, prikljuiti na komunalne vodne
graevine, elektroenergetsku mreu i drugu infrastrukturu, za obavljanje
djelatnosti u istoj moe donijeti rjeenje prema posebnom zakonu, te se prema

posebnom zakonu moe izdati potvrda da njezin posebni dio predstavlja

samostalnu uporabnu cjelinu.
11.1.3.

Uvjerenje o vremenu graenja graevine

Prema odredbi lanka 330. stavka 1. ZPUG-u, kao i prema zakonima koji
su podruje gradnje ureivali prije njega, graevina izgraena do 15. veljae
1968. godine smatra se izgraenom na temelju pravomone graevinske
dozvole, odnosno drugoga odgovarajueg akta nadlenoga upravnog tijela, a
prema odredbama stavka 6. istoga lanka i lanka 334. ova graevina upisuje se
u katastarski operat te se za obavljanje djelatnosti u istoj moe izdati rjeenje za
obavljanje djelatnosti.
Do stupanja na snagu ZPUG-a utvrivanje injenice da je graevina
izgraena do navedenog datuma nije bilo predmet posebnog postupka, ve se ta
injenica utvrivala u onom postupku u kojem je utvrenje te injenice bilo bitno
za donoenje odluke23 Primjerice u postupku izdavanja lokacijske dozvole i
graevinske dozvole za rekonstrukciju graevine, postupku upisa graevine u
zemljine knjige i sl.). Sukladno uvrijeenoj upravno-pravnoj praksi zasnovanoj
na pouzdanosti tog dokaznog sredstva kao dokaz da je graevina izgraena prije
15. veljae 1968. godine, u to vrijeme prvenstveno se je uzimala, odnosno traila
potvrda, uvjerenje ili drugi akt tijela dravne uprave nadlenog za geodetske i
katastarske poslove, koji se izdavao prema evidencijama tog tijela na temelju
lanka 171. ZUP-a. i u skladu s okrunicom Dravne geodetske uprave, Klasa:
932-01/06-02/17, Urbroj: 541-04/1-06-2 od 7. svibnja 2006. Meutim, kada takvi
podaci nisu bili evidentirani, tada se je vrijeme izgradnje graevine, kao i druge
injenice s tim u vezi, u upravnim postupcima utvrivalo drugim dokaznim
sredstvima sukladno odredbi lanka 159. stavak 2. ZUP-a prema kojoj se kao
dokazno sredstvo moe upotrijebit sve to je podneseno za utvrivanje stanja
stvari i to odgovara pojedinom sluaju, kao to su isprave odnosno mikrofilmske
kopije isprava ili reprodukcije tih kopija, svjedoci, izjava stranke, vjetaci, uviaj.
Isprave koje ima u vidu spomenuta odredba ZUP-a su razliite odluke tijela
dravne vlasti (sudska presuda i sl.) u svezi predmetne graevine, zapisnik
voen u nekom postupku u pogledu te graevine, ugovor o gradnji graevine i dr.
Kao dokaz mogu posluiti i potvrde o prikljuenju te graevine na infrastrukturu ili
postojanje rauna kojima su plaane odreene naknade za tu graevinu, npr.
doprinosi, porez i slino.
Institut uvjerenja o vremenu graenja graevine kojeg uvodi ZPUG
(lanak 330.) zapravo predstavlja kodifikaciju dotadanje uvrijeene upravnopravne prakse s tom razlikom to je u sluajevima u kojima tijelo dravne uprave
nadleno za geodetske i katastarske poslove ne raspolae podacima na temelju
kojih moe izdati uvjerenje prema svojoj evidenciji, utvrivanje vremena izgradnje
graevine stavljeno u nadlenost upravnog tijela nadlenog za poslove
graditeljstva. Na taj je nain izbjegnuta dotadanja situacija u kojoj su vrijeme
izgradnje graevina prilikom upisa istih u zemljine knjige morali utvrivati
slubenici suda koji ne raspolau znanjima potrebnim za to, a to su sami esto
isticali i to je u praksi dovodilo do primjene nepouzdanih naina utvrivanja
vremena izgradnje graevine. Najme, najee je kao dokaz da je graevina
23

Miljenje Ministarstva Klasa: 360-01/07-02/154 od 08. svibnja 2007.

izgraena do 15. veljae 1968. godine uziman nalaz i miljenje vjetaka kojega je
stranka sama odabrala i izravno plaala, a koji nalaz i miljenje nisu ni na koji
nain provjeravani.
Prema ZPUG-u Uvjerenje o vremenu evidentiranja graevine izgraene
do 15. veljae 1968. godine izdaje katastarski ured, odnosno Sredinji ured
Dravne geodetske uprave na temelju podataka s kojima raspolau (katastarski
operat, katastarski plan, posjedovni list, Hrvatska osnovna karta, snimke iz
zraka), a koje se podaci smatraju dokazom da je neka graevina izgraena do
15. veljae 1968. godine. Ako katastarski ured, odnosno Sredinji ured Dravne
geodetske uprave ne raspolau podacima na temelju kojih se moe izdati
spomenuto uvjerenje, uvjerenje o vremenu graenja graevine izgraene do 15.
veljae 1968. godine izdaje upravno tijelo nadleno za poslove graditeljstva.
Sastavni dio ovoga uvjerenja je snimka postojeeg stanja graevine i preslika
katastarskog plana s ucrtanom graevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog
stanja (situacija) za izgraenu graevinu na graevnoj estici. Ove dokumente je
podnositelj zahtjeva duan priloiti uz zahtjev za izdavanje uvjerenja. Prema
objanjenju Ministarstva9 podnositelj zahtjeva duan je uz zahtjev priloiti i
odgovarajui akt katastarskog ureda, odnosno Sredinjeg ureda Dravne
geodetske uprave da ne raspolau podacima na temelju kojih mogu izdati
uvjerenje. Prema istom objanjenju snimak postojeeg stanja graevine ovlateni
su izraivati, ovisno o vrsti graevine ovlateni arhitekti, odnosno ovlateni
inenjeri, a presliku katastarskog plana s ucrtanom graevinom i geodetski
situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgraenu graevinu na graevnoj
estici ovlateni inenjeri geodetske struke. Mogunost dokazivanja vremena
graenja graevine uvjerenjem upravnog tijela nadlenog za poslove
graditeljstva u postupku kojeg provodi graevinska inspekcija ZPUG izrijekom
iskljuuje.
11.1.4.

Presumpcija uporabljivosti graevine

Prema odredbama lanka 331. i lanka 334. stavka 1. ZPUG-a za

izgraenu graevinu na temelju graevinske dozvole, odnosno drugoga
odgovarajueg akta nadlenog tijela izdanog do 19. lipnja 1991. godine ne izdaje
se uporabna dozvola ve se ista upisuje se u katastarski operat te se za nju
izdaje rjeenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu ako je uz
zahtjev priloena pravomona graevinska dozvola i potvrda da u vezi s tom
graevinom nije u tijeku postupak graevinske inspekcije. Dakle, graevina
izgraena na temelju graevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajueg
akta nadlenog tijela izdanog do 19. lipnja 1991. godine smatra se uporabljivom
ako u vezi s tom graevinom nije u tijeku postupak graevinske inspekcije.
Uporabljivost graevine u ovom sluaju dokazuje se pravomonom graevinska
dozvola, odnosno drugim odgovarajuim aktom i potvrdom da u vezi s tom
graevinom nije u tijeku postupak graevinske inspekcije.
Valja istaknuti da se predmetna presumpcija uporabljivosti graevine i
fikcija ZPUG-a prema kojoj se graevina izgraena do 15. veljae 1968. godine
smatra se izgraenom na temelju pravomone graevinske dozvole, odnosno
9

Objanjenje Ministarstva, Klasa: 360-01/07-01/205 od 19. studenog 2007.

drugoga odgovarajueg akta nadlenoga upravnog tijela, ne preklapaju niti se

iskljuuju. Naime, u prvom se sluaju radi o graevini izgraenoj na temelju
graevinske dozvole dok se u drugom sluaju radi o graevini izgraenoj bez
graevinske dozvole. Meutim, faktiki je u kontekstu naina dokazivanja
mogue preklapanje ovih instituta jer osoba koja dokazuje uporabljivost
graevine izgraene do 15. veljae 1968. godine na temelju graevinske dozvole
moe faktiki sama odabrati nain dokazivanja uporabljivosti te graevine.
11.1.5.

Uvjerenje za uporabu graevine

Institut uvjerenja za uporabu graevine ureen odredbama lanka 333.

ZPUG-a. Prema tim odredbama predmetnim uvjerenjem na zahtjev investitora,
odnosno vlasnika graevine utvruje se da je graevina izgraena na temelju
graevinske dozvole izdane od 20. lipnja 1991. godine do dana stupanja na
snagu ZPUG-a (1. listopada 2007.) izgraena u skladu s tom graevinskom
dozvolom u pogledu vanjskih gabarita i namjene, s time da se pod gabaritima
podrazumijeva i smjetaj graevine na graevnoj estici. Obzirom na odredbu
lanka 333. stavka 3. ZPUG-a predmetno uvjerenje ne moe se izdati za
graevinu za koju je graevinsku dozvolu izdalo Ministarstvo. Prema odredbi
lanka 333. stavka 4. i lanka 334. stavka 11. ZPUG-a na temelju uvjerenja za
uporabu graevine graevina se upisuje se u katastarski operat te se za
obavljanje djelatnosti u istoj moe izdati rjeenje za obavljanje djelatnosti.
11.1.6.

Fikcije uporabljivosti

Prema odredbi lanak 332. stavka 1. ZPUG-a graevina izgraena,

rekonstruirana ili sanirana u sklopu projekta obnove ratom oteenih ili
poruenih kua Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i projekata
Ministarstva kulture smatra se izgraenom, odnosno rekonstruiranom na temelju
pravomone graevinske dozvole ako njezin vlasnik posjeduje: projekt prema
kojemu je graena ili snimku postojeeg stanja graevine, presliku katastarskog
plana s ucrtanom graevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja
(situaciju) za izgraenu graevinu na graevnoj estici, dokaz da je graenje,
odnosno rekonstrukcija graevine provedena u sklopu projekta obnove ratom
oteenih ili poruenih kua Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo
ili Ministarstva kulture (ugovor o obnovi, akt tijela dravne vlasti, zapisnik o
primopredaji graevine i drugo). Prema, pak, odredbi stavka 3 istoga lanka
Graevina koju Republika Hrvatska kupi u svrhu stambenog zbrinjavanja u
smislu Zakona o podrujima posebne dravne skrbi (Narodne novine, br.
44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 42/05. i
90/05.), smatra se izgraenom na temelju pravomone graevinske dozvole ako
njezin vlasnik posjeduje: snimku postojeeg stanja, presliku katastarskog plana s
ucrtanom graevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za
izgraenu graevinu na graevnoj estici i dokaz da je graevina kupljena u
svrhu stambenog zbrinjavanja u smislu Zakona o podrujima posebne skrbi.
Prema odredbama lanka 332.stavka 4. i 5. i lanka 334. stavka 1. ZPUGa za ove graevine ne izdaje se uporabna dozvola i iste se upisuju u katastarski
operat ako su uz zahtjev priloeni propisani dokumenti, te se za obavljanje
djelatnosti u istima moe izdati rjeenje za obavljanje djelatnosti.

11.2. PRAVNE POSLJEDICE UPORABLJIVOSTI

Zakoni koji su do ZOG-a ureivali pitanje gradnje i uporabe graevina uz
uporabljivost graevine kao pravne posljedice vezali su mogunost poetka
uporabe, odnosno stavljanje u pogon graevine u faktinom smislu i mogunost
upisa graevine u zemljine knjige. Uz ove posljedice ZOG uvodi novu pravnu
posljedicu koja se sastoji u tome da se za obavljanje djelatnosti u graevini koja
nije uporabljiva ne moe izdati rjeenje za obavljanje djelatnosti koje se izdaje po
posebnom propisu.
11.2.1.

Uporaba graevine

ZPUG, kao i svi zakoni koji su ureivali pitanje gradnje i uporabe

graevina prije njega, za uporabu graevine koja nije uporabljiva propisuje samo
jednu sankciju. To je prekrajna kazna u iznosu od 25.000,00 kuna za pravnu
osobu, odnosno u iznosu od 15.000,00 kuna za fiziku osobu, koja u svojstvu
investitora ili njegova pravnog slijednika koristi graevinu ili njezin dio bez
uporabne dozvole, odnosno bez da je nadlenom upravnom tijelu dostavljeno
zavrno izvjee nadzornog inenjera (lanak 311. stavak 2. i 3.).
Uporaba graevine u uem smislu prema svim zakonima koji su ureivali
pitanje gradnje i uporabe graevina kao i prema ZPUG-u podrazumijeva
mogunost uporabe graevine u skladu s njezinom namjenom odreenom
graevinskom dozvolom, odnosno drugim aktom na temelju kojega se moe
pristupiti graenju. Potivanje ovoga pravila, prije svega, provode se u ivot
odredbe prostornih planova kojima se ureuje namjena i nain koritenja
prostora, a ime se ostvaruju ciljevi i uloga tih planova i sustava prostornog
ureenja u cjelini24. Naravno, koritenje graevine u skladu s njezinom namjenom
uvjet je i za mogunost ostvarenja uloge i smisla bitnih zahtjeva za graevinu 25.
Uz namjenu graevine vezano je plaanje komunalnog doprinosa, komunalnih i
drugih usluga (voda, odvodnja, struja, plin, toplinska energija i dr.) i to na nain
da su iznosi tog doprinosa i cijene tih usluga redovito nii za graevine stambene
namjene pa se uporaba graevine u skladu s njezinom namjenom pojavljuje i u
tom kontekstu. Za koritenje graevine protivno njezinoj namjeni ZPUG-om je
propisana prekrajna kazna za vlasnika pravnu osobu u iznosu od 25.000,00
kuna za, odnosno u iznosu od 15.000,00 kuna za vlasnika fiziku osobu.
11.2.2.

Upis graevina u javne evidencije

Zakoni koji su podruje gradnje ureivali do ZPUG-a pitanje upisa

graevina u zemljine knjige rjeavali su na razliite naine. Zakon o izgradnji
24

Osnovni opi cilj prostornog ureenja je ostvarivanje pretpostavki za unapreenje

gospodarskih, drutvenih, prirodnih, kulturnih i ekolokih polazita odrivog razvitka u prostoru
Republike Hrvatske kao osobito vrijednom i ogranienom nacionalnom dobru (l. 1. st. 3. ZPUGa). Pojedini opi ciljevi prostornog ureenja propisani su odredbama lanka 7. ZPUG-a.
Specijalni ciljevi prostornog ureenja odreuju se pojedinim dokumentima prostornog ureenja
ovisno o podruju i razini tog dokumenta.
25
Bitni zahtjevi za graevinu su: mehanika otpornost i stabilnost, zatita od poara, higijena,
zdravlje i zatita okolia, sigurnost u koritenju, zatita od buke, uteda energije i toplinska zatita
(l. 14. st. 3. ZPUG-a).

objekata upis graevine u zemljinu knjigu uvjetovao je uporabnom dozvolom,

osim za graevine izgraene na temelju rjeenja kojim se odreuju uvjeti
graenja u skladu s uvjetima ureenja prostora, a od Zakona o dopuni Zakona o
izgradnji objekata (Narodne novine, br.42/88) bez uporabne dozvole mogle su
se upisivati i graevine izgraene do 15. veljae 1968. Zakon o graenju iz
1992. naputa rjeenje iz prijanjeg Zakona te se graevine u zemljine knjige
upisuju bez uporabne dozvole, sve do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o graenju (Narodne novine, br. 33/95) kojim se kao uvjet
za upis graevine u zemljinu knjigu ponovno uvodi uporabna dozvola, ali se
doputa i upis bez te dozvole s time da se u tom sluaju po slubenoj dunosti u
listu C mora staviti zabiljeba da uporabna dozvola nije priloena. Zakon o
gradnji iz 1999. u pogledu upisa graevina u zemljine knjige ima vrlo slino
rjeenje onome iz Zakona o graenju 26. ZOG u pogledu upisa graevina u
zemljine knjige ima gotovo isto rjeenje27 kao Zakon o gradnji iz 1999. godine.
ZPUG vie ne ureuje upis graevina u zemljine knjige ve samo njihovo
evidentiranje u katastru jer je prema Zakonu o dravnoj izmjeri i katastru
nekretnina (Narodne novine, br. 17/07) evidentiranje graevine u katastru uvjet
za upis iste u zemljine knjige. ZPUG ne omoguava vie upis u zemljine knjige
graevine koja nije uporabljiva, kao to to je to omoguavao ZOG. Naime, prema
odredbi lanka 268. stavka 1. ZPUG-a evidentiranje graevine u katastarskom
operatu od strane podrunog ureda Dravne geodetske uprave provodi se ako je
26

Odredbama lanka 75. tog Zakona bilo je propisano:

(1) Nadleni sud e izgraenu graevinu upisati u zemljine knjige ako je za tu graevinu izdana
uporaba dozvola.
(2) Nadleni sud e izgraenu graevinu upisati u zemljine knjige i bez uporabne dozvole, ako je
za tu graevinu izdana graevna, odnosno lokacijska dozvola iz lanka 56. stavka 2. ovoga
Zakona, i po slubenoj dunosti e u posjedovnici zemljine knjige zabiljeiti da dozvola nije
priloena.
(3) Iznimno nadleni sud e izgraenu graevinu upisati u zemljine knjige i bez dozvola iz stavka
1. i 2. ovoga lanka i po slubenoj dunosti e u posjedovnici zemljine knjige zabiljeiti da te
dozvole nisu priloene.
(4) U sluaju iz stavka 2. i 3. ovoga lanka nadleni sud rjeenje o upisu dostavit e graevnoj
inspekciji.
27
Odredbama lanka 141. ZOG-a bilo je propisano:
Nadleni sud e izgraenu graevinu upisati u zemljine knjige ako je za tu graevinu izdana
uporabna dozvola.
Graevinu za koju se ne izdaje uporabna dozvola i graevinu za koju se prema propisima koji
su vaili u trenutku njezine gradnje nije izdavala uporabna dozvola sud e upisati u zemljine
knjige bez uporabne dozvole.
Nadleni sud e izgraenu graevinu upisati u zemljine knjige i bez uporabne dozvole ako je
za tu graevinu izdana graevinska dozvola i po slubenoj dunosti e u posjedovnici zemljine
knjige zabiljeiti da dozvola nije priloena.
Iznimno, nadleni sud e izgraenu graevinu upisati u zemljine knjige i bez dozvola iz stavka
1. i 3. ovoga lanka i po slubenoj dunosti e u posjedovnici zemljine knjige zabiljeiti da te
dozvole nisu priloene.
U sluaju iz stavka 3. i 4. ovoga lanka nadleni sud rjeenje o opisu graevine u zemljine
knjige dostavit e graevinskoj inspekciji.
Rjeenje o upisu graevine u zemljine knjige, odnosno upis graevine u zemljine knjige
donijeto, odnosno izvreno protivno stavku 3. i 4. ovoga lanka ne proizvodi pravne uinke.
U sluaju iz stavka 3. i 4. ovoga lanka nadleni sud rjeenje o opisu graevine u zemljine
knjige dostavit e graevinskoj inspekciji.
Rjeenje o upisu graevine u zemljine knjige, odnosno upis graevine u zemljine knjige
donijeto, odnosno izvreno protivno stavku 3. i 4. ovoga lanka ne proizvodi pravne uinke..

za graevinu izdana uporabna dozvola, zavrno izvjee nadzornog inenjera,

potvrda o izvedenom stanju, odnosno potvrda nadlenog upravnog tijela da se za
graevinu ne izdaje uporabna dozvola niti drugi navedeni akti. Osim toga, uvjet
za evidentiranje u katastru prema stavku 2. istog lanka je i da je formirana
graevna (katastarska) estica za graevinu koja se evidentira.
11.2.3.
zakonu

Izdavanje rjeenja za obavljanje djelatnosti po posebnom

Prema odredbama lanka 256. stavka 1. i 2. ZPUG-a rjeenje za

obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu u zgradama ija graevinska
(bruto) povrina nije vea od 400 m i zgradi za obavljanje iskljuivo
poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m
moe se izdati, nakon to investitor nadlenom upravnom tijelu dostavi za tu
zgradu zavrno izvjee nadzornog inenjera, a u ostalim graevinama (za koje
se grade na temelju potvrenog glavnog projekta ili graevinske dozvole) nakon
to je za njih izdana uporabna dozvola. U legaliziranim graevinama rjeenje za
obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu, kako je naprijed navedeno,
moe se izdati ako je za graevinu izdano rjeenje o uvjetima graenja odnosno
ako je potvreno izvedeno stanje. Za obavljanje djelatnosti u odreenim
graevina u prijelaznom razdoblju, tj. u graevinama ija je uporabljivost
legalizirana rjeenja prema posebnom zakonu moe se izdati ako postoje
propisani dokumenti. Dakle, rjeenje za obavljanje djelatnosti prema bilo kojem
posebnom zakonu moe se izdati za obavljanje djelatnosti samo u graevini koja
je uporabljiva.
Opisana nemogunost izdavanja rjeenja za obavljanje djelatnosti prema
posebnom zakonu, Primjerice rjeenja o utvrivanju minimalnih tehnikih uvjeta
za obavljanje trgovine na malo, rjeenja o kategorizaciji turistikog objekta,
rjeenja za obavljanje ljekarnitva i dr., sudei po reakciji bespravnih graditelja,
odnosno vlasnika bespravnih graevina pokazala se je kao najuinkovitiji institut
suzbijanja bespravne gradnje graevina poslovne i proizvodne namjene. Naime,
kako bez akta na temelju kojega se moe graditi nema akta kojim se odobrava
uporaba graevine, to se bespravno izgraena graevina ne moe rabiti za
obavljanje djelatnosti. Snaga ovoga instrumenta lei u injenici to poslovna
graevina u kojoj se ne moe obavljati djelatnost nema vrijednost na tritu.
Posljedica toga je vrlo bogata upravno pravna praksa.

12. UPORABNA DOZVOLA

Predmetni Zakon naputa dva razliita akta za uporabu graevine
dostavu zavrnog izvjea nadzornog inenjera tijelu graditeljstva i uporabnu
dozvolu, te izdavanje potvrde da se za graevinu ne izdaje uporabna dozvola, a
koja se je izdavala u svrhu evidentiranje graevine u katastru. Prema
predmetnom Zakonu za uporabu graevine izdaje se jedan akt uporabna
dozvola s time to se razlikuju dvije vrste uporabne dozvole. Jedna koja se izdaje
za graevine izgraene na temelju graevinske dozvole i druga za graevine
izgraene na temelju glavnog projekta.
12.1. PRAVNE POSLJEDICE UPORABNE DOZVOLE

12.1.1. Poetak koritenja i obavljanje djelatnosti

Prema predmetnom Zakonu izgraena graevina, odnosno rekonstruirana
graevina moe se poeti koristiti, odnosno staviti u pogon, te se moe
donijeti rjeenje za obavljanje djelatnosti u toj graevini prema posebnom
zakonu, nakon to se za tu graevinu izda uporabna dozvola. Navedeno se ne
odnosi na graevine i radove na postojeoj graevini odreene pravilnikom kojim
se odreuju jednostavne i druge graevine i radovi koje se mogu graditi bez
graevinske dozvole, a koje nisu namijenjene obavljanju djelatnosti ili se prema
posebnim propisima ne evidentiraju u katastru. Graevina se rabi samo sukladno
njezinoj namjeni.
Za koritenje graevine ili njezina dijela, odnosno za njezino stavljanje u
pogon bez uporabne dozvole, te za koritenje protivno njezinoj namjeni za
investitora i vlasnika graevine koji su pravne osobe propisana je prekrajna
kazna u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna, a za fiziku osobu u iznosu u
od 15.000,00 do 30.000,00 kuna.
12.1.2. Evidentiranje graevine u katastru
Prema predmetnom Zakonu katastarski ured evidentira graevinu u
katastru ako je za tu graevinu izdana uporabna dozvola. Graevinu za koju je
na temelju tog Zakona izdana uporabna dozvola katastarski ured evidentira u
katastru po slubenoj dunosti na temelju geodetskog projekta koji je sastavni
dio idejnog projekta koji je sastavni dio lokacijske dozvole, odnosno koji je
sastavni dio glavnog projekta koji je sastavni dio graevinske dozvole i izjave
ovlatenog inenjera geodezije da je graevina izgraena u skladu s tim
projektom, odnosno na temelju geodetskog elaborata za evidentiranje graevine
u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim graevinama, ako se radi
o graevini za koju se ne izrauje geodetski projekt, bez izrade snimaka i
elaborata te izdavanja potvrda, propisanih posebnih propisima koji ureuju
dravnu izmjeru i katastar. Tijelo graditeljstva po slubenoj dunosti dostavlja
katastarskom uredu izvrnu uporabnu dozvolu te geodetski projekt, ako ga
katastarski ured nema, odnosno geodetski elaborat. Katastarski ured, zajedno s
dokumentima propisanim posebnim propisima za upis graevine u zemljinu
knjigu, po slubenoj dunosti dostavlja nadlenom sudu obavijest da je za
evidentiranje graevine u katastru priloena uporabna dozvola te navodi tijelo
graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudbeni broj i datum
izdavanja.
Nadleni sud prilikom upisa graevine u zemljinu knjigu po slubenoj
dunosti u posjedovnici zemljine knjige stavlja zabiljebu da je za evidentiranje
graevine u katastru priloena uporabna dozvola, navodi tijelo graditeljstva koje
je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudbeni broj i datum izdavanja. Stavljanjem
ove zabiljebe nadleni sud istodobno po slubenoj dunosti brie zabiljebu iz
zemljine knjige da graevinska i/ili uporabna dozvola nije priloena, ako takva
zabiljeba postoji. Upis ove zabiljebe je dokaz o evidentiranju isprave, a ne o
zakonitosti i uporabljivosti graevine.

12.2. POSTUPAK IZDAVANJA UPORABNE DOZVOLE

Stranka u postupku izdavanja uporabne dozvole je investitor, odnosno
vlasnik graevine na iji je zahtjev pokrenut postupak izdavanja te dozvole. Ako
se tehniki pregled obavlja izvan mjesta u kojem se nalazi sjedite ili ispostava
tijela graditeljstva, javnopravnog tijela, odnosno adresa druge osobe koja
sudjeluje na tehnikom pregledu, investitor, odnosno vlasnik graevine je duan
nadoknaditi tijelu graditeljstva, javnopravnom tijelu, odnosno toj osobi putne
trokove i dnevnice predstavnika koji su bili na tehnikom pregledu u visini
odreenoj posebnim propisima.
12.2.1. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole
Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno
vlasnik graevine, a zahtjevu prilae: 1. fotokopiju graevinske dozvole, odnosno
primjerak glavnog projekta za graevinu koja se moe graditi ili radove koji se
mogu izvoditi na temelju glavnog projekta, 2. podatke o sudionicima u gradnji, 3.
pisanu izjavu izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine, 4.
zavrno izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine, 5. izjavu ovlatenog
inenjera geodezije da je graevina izgraena u skladu s geodetskim projektom,
ako se radi o graevini za koju se izrauje geodetski projekt, 6. geodetski
elaborat za evidentiranje graevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama
ili drugim graevinama, ako se radi o graevini za koju se ne izrauje geodetski
projekt, a koja se evidentira u katastru, 7. izjavu ovlatenog inenjera geodezije
da je graevina smjetena na graevnoj estici u skladu s elaboratom o
iskolenju, ako se radi o graevini za koju se ne izrauje geodetski projekt i 8.
energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu koja mora
ispunjavati zahtjeve energetske uinkovitosti.
12.2.2. Tehniki pregled
Tehniki pregled se obavlja u svrhu utvrivanja izgraenosti graevine u
skladu s graevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom za graevinu koja
se moe graditi ili radove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta.
Investitor odnosno vlasnik graevine je duan omoguiti provedbu tehnikog
pregleda i na tehnikom pregledu dati na uvid dokumentaciju koju je izvoa
duan imati na gradilitu, a po potrebi i drugu propisanu dokumentaciju, te je
duan predstavniku javnopravnog tijela pozvanom na tehniki pregled koji nije
prisustvovao tom pregledu, omoguiti pregled graevine i uvid u dokumentaciju u
svu dokumentaciju i nakon tehnikog pregleda, radi davanja miljenja u
propisanom roku.
Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo duno je u roku od trideset,
odnosno petnaest dana, od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje
uporabne dozvole obaviti tehniki pregled graevine. Na tehniki pregled
pozivaju se sudionici u gradnji, javnopravna tijela koja su u postupku lokacijske
dozvole, odnosno graevinske dozvole utvrdila posebne uvjete, odnosno izdale
potvrdi idejnog ili glavnog projekta i po potrebi neovisni strunjaci koje odredi
tijelo graditeljstva. Iznimno od toga na tehniki pregled graevine 4. i 5. skupine

te graevina i radova odreenih pravilnikom o jednostavnim i drugim

graevinama i radovima poziva se investitor i drugi sudionici u gradnji.
Tehniki pregled se moe odrati bez sudjelovanja predstavnika sudionika
u gradnji i javnopravnih tijela koji se nisu odazvali pozivu. Predstavnici sudionika
u gradnji i javnopravnih tijela duni su suraivati s voditeljem postupka izdavanja
uporabne dozvole koji provodi tehniki pregled, a predstavnici sudionika u gradnji
duni su voditelju postupka i predstavnicima javnopravnih tijela dati odgovore i
objanjenja koja od njih zatrae. O obavljenom tehnikom pregledu sastavlja se
zapisnik u koji se obvezno unosi obrazloeno miljenje predstavnika
javnopravnog tijela o izgraenosti graevine u skladu s graevinskom dozvolom
u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje uvjeta propisanih posebnim propisom koji
je u nadlenosti javnopravnog tijela i/ili posebnim uvjeta koje je to tijelo utvrdilo, a
po potrebi i miljenja, odgovori i objanjenja sudionika u gradnji i neovisnog
strunjaka s tim u vezi. Ako predstavnik javnopravnog tijela nije prisustvovao
tehnikom pregledu, niti je u roku od osam dana od dana odreenog za
obavljanje tehnikog pregleda dostavio tijelu graditeljstva svoje miljenje, smatrat
se da je miljenje toga tijela dano te da je graevina izgraena u skladu s
graevinskom dozvolom u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje uvjeta propisanih
posebnim propisom koji je u nadlenosti javnopravnog tijela i/ili posebnim
uvjetima koje je utvrdilo to tijelo.
Ako se na tehnikom pregledu utvrdi nedostatak zbog kojeg graevina ne
ispunjava jedan ili vie temeljnih zahtjeva za graevinu, lokacijskih uvjeta ili
drugih uvjeta odreenih graevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom, a
taj se nedostatak moe otkloniti bez izmjene i/ili dopune graevinske dozvole,
odnosno glavnog projekta, odreuje se primjereni rok za otklanjanje takvog
nedostatka koji ne moe biti dui od devedeset dana. Investitor je duan
obavijestiti tijelo graditeljstva o otklonjenom nedostatku radi nastavka tehnikog
pregleda.
12.2.3. Uvjeti za izdavanje uporabne dozvole
Uporabna dozvola za graevinu izgraenu, odnosno radove izvedene na
temelju graevinske dozvole se izdaje u roku od osam dana od dana
obavljenoga tehnikog pregleda ako se utvrdi da: 1. je uz zahtjev za njezino
izdavanje priloena propisana dokumentacija, 2. je graevina izgraena u skladu
s graevinskom dozvolom, u pogledu ispunjava temeljnih zahtjeva za graevinu,
lokacijskih uvjeta i drugih uvjeta odreenih graevinskom dozvolom, 3. je
graevina prikljuena na prometnu povrinu i druge graevine i ureaje
komunalne ili druge infrastrukture odreene graevinskom dozvolom i 4. su
privremene graevine izgraene u okviru pripremnih radova, oprema gradilita,
neutroeni graevinski i drugi materijal, otpad i sl. uklonjeni, a zemljite na
podruju gradilita i na prilazu gradilita dovedeno u uredno stanje.
Uporabna dozvola za graevinu izgraenu, odnosno radove izvedene na
temelju glavnog projekta se izdaje u roku od osam dana od dana obavljenoga
tehnikog pregleda ako se utvrdi da: 1. je uz zahtjev za njezino izdavanje
priloena propisana dokumentacija, 2. je graevina izgraena u skladu s glavnim
projektom i 3. graevina svojom namjenom, smjetajem i vanjskim mjerama svih

nadzemnih i podzemnih dijelova nije protivna prostornom planu u vrijeme izrade

glavnog projekta.
12.3. SPECIFINI
DOZVOLE.

UVJETI

SLUAJEVI

IZDAVANJA

UPORABNE

12.3.1. Pokusni rad

Ako u svrhu izdavanja uporabne dozvole postoji potreba ispitivanja
ispunjenja temeljnih zahtjeva za graevinu pokusnim radom investitor je obvezan
poetak pokusnog rada prijaviti tijelu graditeljstva te javnopravnom tijelu koje je
utvrdilo posebne uvjete s tim u vezi. U tom sluaju investitor je duan ispitivanje
povjeriti osobi koja za to ispunjava uvjete propisane posebnim propisom.
Prijavi pokusnog rada prilae se: 1. plan i program ispitivanja temeljnih
zahtjeva za graevinu u tijeku pokusnog rada, 2. plan i program ispitivanja
zadovoljavanja uvjeta prikljuenja graevine na energetsku infrastrukturu, ako je
sukladno posebnom propisu odreen posebnim uvjetima, 3. usporedne
vrijednosti parametara koji se ispituju u pokusnom radu i vrijednosti tolerancije, 4.
predvieni zavretak pokusnog rada. Pokusni rad, temeljni zahtjevi koji se
ispituju, vrijeme trajanja pokusnog rada i mjere osiguranja za vrijeme trajanja
pokusnog rada moraju biti predvieni i obrazloeni glavnim projektom. Vrijeme
trajanja pokusnog rada ne moe biti due od godine dana.
12.3.2. Privremena uporabna dozvola
Za graevinu za koju nema konanih rezultata ispitivanja u pogledu
ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete odreenih dijelova
graevine, a na tehnikom pregledu je utvreno da je graevina izgraena u
skladu s graevinskom dozvolom, te da su provedeni svi kontrolni postupci u
pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete odreenih
dijelova graevine za sve radove tijekom graenja kada je ta obveza propisana
ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju predmetnog Zakona, posebnim
propisima ili odreena glavnim projektom, moe se izdati privremena uporabna
dozvola.
Privremena uporabna dozvola izdaje se na rok koji nije dui od devedeset
dana, a istekom tog roka prestaje vaiti, a u svrhu nastavka njena koritenja,
rada pogona, evidentiranja u katastru te obavljanje djelatnosti prema posebnom
zakonu u toj graevini potrebno je ishoditi uporabnu dozvolu.
12.3.3. Uporabna dozvola za dio graevine
Uporabna dozvola moe se na zahtjev investitora izdati prije dovretka
graenja cijele graevine i za dio graevine: 1. ako je to potrebno radi nastavka i
dovrenja graenja (koritenje mosta za pristup gradilitu, trafostanice i
dalekovoda za opskrbu energijom i dr.), ili ako se odreeni dio graevine moe
poeti koristiti prije dovrenja cijele graevine. Ova potreba mora biti predviena
glavnim projektom.

13.

PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

13.1. ZAPOETI POSTUPCI, IZDANI AKTI I PRIMJENA PROPISA

13.1.1. Zapoeti postupci
Postupci zapoeti po odredbama ZPUG-a do stupanja na snagu
predmetnog Zakona koji se odnose na gradnju, tj. postupci izdavanja rjeenja o
uvjetima gradnje, potvrde glavnog projekta, graevinske dozvole, uporabne
dozvole i dr. te donoenje rjeenja za obavljanje djelatnosti prema posebnom
zakonu, na evidentiranje graevina u katastru i zemljinim knjigama te na
stavljanje zabiljebi u zemljinoj knjizi, dovrit e se po odredbama ZPUG-a i
propisa donesenih na temelju tog Zakona. Iznimno od toga postupci izdavanja
uvjerenja o vremenu graenja (15. veljae 1968.) kojeg izdaje nadleno upravno
tijelo (lanak 330. stavak 3. ZPUG-a) i postupci izdavanja uvjerenja za uporabu
za graevine izgraene na temelju graevinske dozvole izdane od 20. lipnja
1991. godine (lanak 333. stavak 1. ZPUG-a) dovrit e se kao postupci
Izdavanja uporabne dozvole za graevinu izgraenu do 15. veljae 1968.,
odnosno izdavanja uporabne dozvole za graevinu izgraenu na temelju akta za
graenje izdanog do 1. listopada 2007., prema predmetnom Zakonu, ako se
tome ne protivi podnositelj zahtjeva. Postupci zapoeti po odredbama Zakona
o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja, tj. postupci izdavanja
rjeenja za graenje dovrit e se po odredbama tog Zakona. Iznimno od
navedenog u postupcima donoenja rjeenja o uvjetima graenja i rjeenja za
graenje primjenjuje se dokument prostornog ureenja koji je vaio u vrijeme
podnoenje zahtjeva za izdavanje tog rjeenja, ako je to povoljnije za investitora.
Za graenje graevine za koju je izdana lokacijska dozvola na temelju
ZPUG-a izdaje se graevinska dozvola na temelju predmetnog Zakona, ako to
zatrai investitor i ako lokacijska dozvola nije prestala vaiti.
13.1.2. Zabiljeba u zemljinim knjigama
Za graevine upisane u zemljinu knjigu do dana stupanja na snagu
predmetnog Zakona i za graevine za koje je katastarski ured nadlenom sudu
do tog dana poslao dokumente propisane posebnim propisima za upis graevine
u zemljinu knjigu, nadleni sud na zahtjev vlasnika graevine u posjedovnici
zemljine knjige stavlja zabiljebu da je priloen akt za uporabu graevine koja je
upisana u zemljinoj knjizi, odnosno koja se u istu upisuje, uz navoenje naziva i
oznake tog akta, odnosno uz navoenje oznake potvrde nadlenoga upravnog
tijela da se za uporabu graevine ne izdaje akt za uporabu. Vlasnik graevine uz
spomenuti zahtjev prilae odgovarajui akt za uporabu graevine, odnosno
potvrdu nadlenoga upravnog tijela da se za uporabu graevine ne izdaje akt za
uporabu. Stavljanjem ove zabiljebe nadleni sud istodobno po slubenoj
dunosti brie zabiljebu iz zemljine knjige da graevinska i/ili uporabna dozvola
nije priloena, ako takva zabiljeba postoji.
Akt za uporabu graevine u navedenom smislu je svaki akt za uporabu
graevine, akt kojim je graevina ozakonjena, te akt, odnosno dokumenti kojima

se nezakonito izgraena graevina izjednaava sa zakonito izgraenom

graevinom, izdan, odnosno pribavljen na temelju zakona koji je vaio prije
stupanja na snagu predmetnog Zakona. Akti za uporabu graevine su uporabna
dozvola, potvrda upravnog tijela da mu je dostavljeno zavrno izvjee
nadzornog inenjera, uvjerenje za uporabu, pravomona graevinska dozvola,
odnosno drugi odgovarajui akt izdan do 19. lipnja 1991. godine s potvrdom
graevinske inspekcije da nije u tijeku postupak graevinske inspekcije i dozvola
za upotrebu. Akti za ozakonjenje su rjeenje o izvedenom stanju i potvrda
izvedenog stanja. Akti kojima se nezakonito izgraena graevina izjednaava sa
zakonito izgraenom graevinom su uvjerenje katastarskog ureda, odnosno
Sredinjeg ureda Dravne geodetske uprave da je zgrada izgraena do 15.
veljae 1968. godine i uvjerenje upravnog tijela da je zgrada izgraena do 15.
veljae 1968. godine. Dokumenti kojima se nezakonito izgraena graevina
izjednaava sa zakonito izgraenom graevinom su dokumenti iz lanka 332.
stavaka 1., 2. i 3. ZPUG-a. Svi navedeni akti i dokumenti smatraju se
uporabnom dozvolom u smislu predmetnog Zakona.
13.1.3. Graenje i uporabna dozvola
Graenje zapoeto na temelju graevinske dozvole ili drugog akta
izdanog na temelju ranije vaeeg zakona dovrit e se po odredbama zakona
na temelju kojega je izdana dozvola odnosno drugi akt i drugih propisa koji su
vaili u to vrijeme. Za graevinu izgraenu po ranijim vaeim propisima u
postupku izdavanja uporabne dozvole utvruje se je li graevina izgraena u
skladu s graevinskom dozvolom i propisima koji su vaili u vrijeme kad je izdana
graevinska dozvola za tu graevinu.
Postojea graevina za koju nije izdana uporabna dozvola, a koja je
rekonstruirana na temelju graevinske dozvole ili drugog akta za graenje,
odnosno za iji je nezakonito rekonstruirani dio izdano rjeenje o izvedenom
stanju ili potvrda izvedenog stanja na temelju ZPUG-a, rjeenje o izvedenom
stanju na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama iz
2011. godine ili rjeenje o izvedenom stanju za zavrenu zgradu na temelju
Zakona o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama iz 2012. godine, smatra
se u smislu predmetnog Zakona graevinom za koju je izdana uporabna dozvola.
13.1.4. Rjeenje o uvjetima graenja, potvrda glavnog projekta, graevinska
dozvola, naelna suglasnost, naelna dozvola i rjeenja Ministarstva
Odredbe predmetnog Zakona kojima se ureuje izmjena, dopuna i
ukidanje graevinske dozvole na odgovarajui se nain primjenjuju na
izmjenu, dopunu i stavljanje izvan snage graevinske dozvole, potvrde glavnog
projekta, rjeenja o uvjetima graenja i rjeenja za graenje, izdanih, odnosno
donesenih na temelju zakona koji je vaio prije stupanja na snagu predmetnog
Zakona.
Naelna suglasnost izdana na temelju ranije vaeeg zakona u skladu s
kojom do dana stupanja na snagu predmetnog Zakona nije izdana niti jedna
graevinska dozvola prestaje vaiti danom stupanja na snagu predmetnog
Zakona. Naelna dozvola izdana na temelju ranije vaeih zakona na temelju

koje nije u roku od pet godina od dana njene pravomonosti podnesen zahtjev za
izdavanje barem jedne graevinske dozvole, odnosno potvrde glavnog projekta,
prestaju vaiti.
U sluaju u kojem je protiv rjeenja Ministarstva donesenog na temelju
Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 175/2003 i 100/2004), odnosno ZPUG-a ili
donesenog u vezi s tim Zakonom pokrenut upravni spor, Ministarstvo moe do
okonanja spora ponititi ili izmijeniti svoje rjeenje iz onih razloga iz kojih bi
sud mogao ponititi takvo rjeenje.
13.2. UPORABNA DOZVOLA ZA ODREENE GRAEVINE
Predmetni Zakon preuzima sve institute legalizacije uporabljivosti koji su
uvedeni Zakonom o gradnji ("Narodne novine", br. 175/03 i 100/04) i Zakonom o
prostornom ureenju i gradnji, osim presumpciju privremene uporabljivosti (do
31. prosinca 2007.), s time to ih stavlja u formu upravnog akta uporabne
dozvole za odreene graevine, neke od njih modificira, a uvjete za primjenu
nekih od tih instituta liberalizira, odnosno proiruje krug graevina na koje se ti
instituti odnose. Budui se uz zahtjev za izdavanje tih dozvola ne predaje
tehnika dokumentacija (snimka postojeeg stanja) trokovi njihova izdavanja su
za vlasnika graevine znatno smanjeni u odnosu na trokove prema Zakonu o
prostornom ureenju i gradnji.
Graevina za koju je izdana spomenuta uporabna dozvola smatra se u
smislu predmetnog Zakona postojeom graevinom, te se ista moe koristiti,
odnosno staviti u pogon, evidentirati u katastru, prikljuiti na komunalnu i drugu
infrastrukturu te se moe izdati rjeenje za obavljanje djelatnosti u toj graevini
prema posebnom zakonu. Za izdavanje tih dozvola, valja istaknuti, nije potrebno
imati energetski certifikat.
13.2.1. Graevina izgraena na temelju akta za graenje izdanog do 1.
listopada 2007. godine
Za graevinu izgraenu na temelju graevinske dozvole, odnosno drugog
odgovarajueg akta za graenje nadlenog tijela, izdane do 1. listopada 2007.
godine tijelo graditeljstva moe na zahtjev stranke, umjesto uporabne dozvole,
izdati uporabnu dozvolu za graevinu izgraenu na temelju akta za graenje
izdanog do 1. listopada 2007. godine. Uz zahtjev za donoenje te dozvole
podnositelj zahtjeva prilae graevinsku dozvolu, odnosno drugi spomenuti akt.
Ova dozvola izdaje se ako je graevina izgraena u skladu s
graevinskom dozvolom, odnosno drugim odgovarajuim aktom nadlenog tijela
u pogledu namjene, vanjskih mjera svih nadzemnih i podzemnih dijelova
graevine, oblika i veliina graevne estice i smjetaja graevine na graevnoj
estici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru, a moe se izdati i za dio
graevine. Meutim ova dozvola se ne izdaje za graevine za ije je graenje
graevinsku dozvolu izdalo Ministarstvo, odnosno sredinje tijelo dravne uprave
nadleno za graditeljstvo.

Izreka uporabne dozvole za graevinu izgraenu na temelju graevinske

dozvole, odnosno drugog odgovarajueg akta za graenje nadlenog tijela
izdanog do 1. listopada 2007. godine sadri: 1. utvrenje da je graevina u
pogledu namjene, vanjskih mjera svih nadzemnih i podzemnih dijelova
graevine, oblika i veliina graevne estice i smjetaja graevine na graevnoj
estici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru, izgraena u skladu
graevinskom dozvolom, odnosno drugim odgovarajuim aktom nadlenog tijela,
2. naziv, oznaku i datum izdavanja dozvole, odnosno akta iz podstavka 1. ovoga
stavka, 3. naziv graevine, ime katastarske opine i broj jedne ili vie
katastarskih estica na kojima je graevina izgraena i 4. napomenu da
ispitivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevinu te drugih uvjeta i
zahtjeva, osim lokacijskih uvjeta iz podstavka 1. ovoga stavka, nije prethodilo
izdavanju dozvole.
13.2.2. Graevina izgraena do 15. veljae 1968. godine
Kao i prema ranije vaeim zakonima graevina izgraena do 15. veljae 1968.
godine smatra se izgraenom na temelju pravomone graevinske dozvole.
Vrijeme izgradnje te graevine utvruje se uporabnom dozvolom za graevinu
izgraenu do 15. veljae 1968. godine koju po zahtjevu stranke izdaje tijelo
graditeljstva. Uz zahtjev za izdavanje te dozvole podnositelj zahtjeva prilae
kopiju katastarskog plana za katastarsku esticu na kojoj je graevina izgraena
i dokaze da je graevina izgraena do 15. veljae 1968. godine kojima
raspolae.
Tijelo graditeljstva vrijeme izgradnje predmetne graevine utvruje uvidom
u Dravnu snimku iz zraka uinjenu prije 15. veljae 1968. godine ili drugu
odgovarajuu slubenu kartografsku podlogu Dravne geodetske uprave, te po
potrebi izvoenjem drugih dokaza.
Izreka uporabne dozvole za graevinu izgraenu do 15. veljae 1968.
godine sadri: 1. utvrenje da je graevina izgraena do 15. veljae 1968.
godine, 2. naziv graevine, ime katastarske opine i broj jedne ili vie
katastarskih estica na kojima je graevina izgraena, 3. podatke o graevini, s
obzirom na nain smjetaja na katastarskoj estici, odnosno esticama, namjenu
graevine, broj i vrstu etaa te vanjsku veliinu svih nadzemnih i podzemnih
dijelova graevine (visinu, duinu i irinu) i 4. napomenu da ispitivanje
ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevinu, lokacijskih uvjeta te drugih uvjeta i
zahtjeva nije prethodilo izdavanju dozvole.
13.2.3. Graevina izgraena, rekonstruirana, obnovljena ili sanirana u
provedbi propisa o obnovi, odnosno propisa o podrujima posebne
dravne skrbi
Graevina izgraena, rekonstruirana, obnovljena ili sanirana u provedbi
propisa o obnovi ili propisa o podrujima posebne dravne skrbi smatra se
izgraenom, odnosno rekonstruiranom na temelju pravomone graevinske
dozvole ako tijelo graditeljstva za tu graevinu izda uporabnu dozvolu za
graevinu izgraenu, rekonstruiranu, obnovljenu ili saniranu u provedbi propisa o
obnovi, odnosno propisa o podrujima posebne dravne skrbi.

Uz zahtjev za izdavanje te dozvole podnositelj zahtjeva prilae kopiju

katastarskog plana za katastarsku esticu na kojoj je graevina izgraena i
dokaz da je graenje, rekonstrukcija, obnova, odnosno sanacija graevine
provedena u sklopu provedbe propisa o obnovi ili propisa o podrujima posebne
dravne skrbi (ugovor o kreditu, ugovor o obnovi, akt tijela dravne vlasti,
zapisnik o primopredaji graevine i drugo).
Uporabna dozvola za graevinu izgraenu, rekonstruiranu, obnovljenu ili
saniranu u provedbi propisa o obnovi, odnosno propisa o podrujima posebne
dravne skrbi izdaje se nakon provedenog oevida na licu mjesta ako su uz
zahtjev priloeni propisani dokumenti. Izreka ove uporabne dozvole sadri: 1.
utvrenje da je graevina izgraena, rekonstruirana, obnovljena, odnosno
saniranu u provedbi propisa o obnovi, odnosno propisa o podrujima posebne
dravne skrbi, 2. naziv graevine, ime katastarske opine i broj jedne ili vie
katastarskih estica na kojima je graevina izgraena, 3. podatke o graevini, s
obzirom na nain smjetaja na katastarskoj estici, odnosno esticama, namjenu
graevine, broj i vrstu etaa te vanjsku veliinu svih nadzemnih i podzemnih
dijelova graevine (visinu, duinu i irinu) i 4. napomenu da ispitivanje
ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevinu, lokacijskih uvjeta te drugih uvjeta i
zahtjeva nije prethodilo izdavanju dozvole.
13.2.4. Graevina koju je Republika Hrvatska stekla u svrhu stambenog
zbrinjavanja
Graevina koju je Republika Hrvatska kupila u svrhu stambenog
zbrinjavanja smatra se izgraenom na temelju pravomone graevinske dozvole
ako tijelo graditeljstva za tu graevinu izda uporabnu dozvolu za graevinu
kupljenu u svrhu stambenog zbrinjavanja. Uz zahtjev za izdavanje te dozvole
podnositelj zahtjeva prilae kopiju katastarskog plana za katastarsku esticu na
kojoj je graevina izgraena i potvrdu Agencije za pravni promet i posredovanje
nekretninama kojom se potvruje da je graevina kupljena u svrhu stambenog
zbrinjavanja.
Uporabnu dozvola za graevinu koju je Republika Hrvatska kupila u svrhu
stambenog zbrinjavanja izdaje se nakon provedenog oevida na licu mjesta ako
su uz zahtjev priloeni propisani dokumenti.
Izreka ove uporabne dozvole sadri: 1. utvrenje da je graevinu kupila
Republika Hrvatska u svrhu stambenog zbrinjavanja, 2. naziv graevine, ime
katastarske opine i broj jedne ili vie katastarskih estica na kojima je graevina
izgraena, 3. podatke o graevini, s obzirom na nain smjetaja na katastarskoj
estici, odnosno esticama, namjenu graevine, broj i vrstu etaa te vanjsku
veliinu svih nadzemnih i podzemnih dijelova graevine (visinu, duinu i irinu) i
4. napomenu da ispitivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevinu,
lokacijskih uvjeta te drugih uvjeta i zahtjeva nije prethodilo izdavanju dozvole.
13.2.5. Graevina iji je akt za graenje uniten ili nedostupan

Graevina ija je graevinska dozvola ili drugi odgovarajui akt unitena

uslijed prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili dogaaja
smatra se izgraenom na temelju pravomone graevinske dozvole ako tijelo
graditeljstva za tu graevinu izda uporabnu dozvolu za graevinu iji je akt za
graenje uniten. Uz zahtjev za izdavanje te dozvole podnositelj zahtjeva prilae
kopiju katastarskog plana za katastarsku esticu na kojoj je graevina izgraena
i dokaze da je graevinska dozvola, odnosno drugi odgovarajui akt uniten ili
nedostupan kojima raspolae.
Uporabna dozvola za graevinu iji je akt za graenje uniten izdaje se
nakon to se utvrdi da: 1. je akt za graenje uniten i da je unitena arhiva tijela
graditeljstva uslijed prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili
dogaaja, 2. se akt za graenje ne nalazi u drugom nadlenom arhivu, 3. je akt
za graenje bio izdan i 4. su uz zahtjev priloeni propisani dokumenti.
Prije izdavanja ove uporabne dozvole iz stavka 1. ovoga lanka provedi se
oevid na licu mjesta, a njezina Izreka sadri: 1. utvrenje da je akt za graenje
uniten, odnosno nedostupan uslijed prirodne nepogode, ratnih i drugih
razaranja, djelovanja ili dogaaja, 2. naziv graevine, ime katastarske opine i
broj jedne ili vie katastarskih estica na kojima je graevina izgraena, 3.
podatke o graevini, s obzirom na nain smjetaja na katastarskoj estici,
odnosno esticama, namjenu graevine, broj i vrstu etaa te vanjsku veliinu
svih nadzemnih i podzemnih dijelova graevine (visinu, duinu i irinu) i 4.
napomenu da ispitivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevinu,
lokacijskih uvjeta te drugih uvjeta i zahtjeva nije prethodilo izdavanju dozvole.
13.3. OBAVLJANJE POSLOVA
Povjerenstva osnovana na temelju Zakona o prostornom ureenju i
gradnji iji je rad potreban za provedbu predmetnog Zakona nastavljaju s radom
kao povjerenstva prema predmetnom Zakonu do osnivanja odgovarajuih
povjerenstva na temelju predmetnog Zakona.
Upravna tijela upanija i velikih gradova nadlena za upravne poslove
graditeljstva ustrojena na temelju Zakona o prostornom ureenju i gradnji do
dana stupanja na snagu predmetnog Zakona, nastavljaju s radom kao upravna
tijela upanija i velikih gradova nadlena za upravne poslove graditeljstva prema
predmetnom Zakonu. Upravna tijela gradova na koje je upanija sukladno
posebnom zakonu prenijela nadlenost za obavljanje upravnih poslova
graditeljstva do dana stupanja na snagu predmetnog Zakona, nastavljaju s
radom i imaju djelokrug i ovlasti upravnog tijela velikog grada odreene
predmetnim Zakonom.
Osobe ovlatene za obavljanje kontrole projekata i nostrifikaciju
projekata na temelju propisa koji su vaili do stupanja na snagu predmetnog
Zakona, nastavljaju s obavljanjem poslova za koje su ovlateni do isteka roka
vaenja ovlatenja.
Osobe koje su ovlatene za provedbu energetskih pregleda graevina i
energetsko certificiranje zgrada, odnosno drugih graevina ili za kontrolu izvjea

energetskog pregleda i energetskog certifikata na temelju propisa koji su vaili do

stupanja na snagu predmetnog Zakona nastavljaju s obavljanjem poslova za koje
su ovlatene do isteka vaenja ovlatenja. Osobe koje su zavrile program
strunog osposobljavanja i poloile ispite u skladu s Pravilnikom o uvjetima i
mjerilima za osobe koje provode energetske preglede graevina i energetsko
certificiranje zgrada ("Narodne novine", br. 81/12 i 64/13), a nisu do dana
stupanja na snagu predmetnog Zakona podnijele zahtjev za davanja
odgovarajueg ovlatenja mogu podnijeti zahtjev na temelju predmetnog Zakona
u roku od godine dana od dana stupanja na snagu predmetnog Zakona.
Osobe koje su zavrile program strunog osposobljavanja i poloile
ispite u skladu s Pravilnikom o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode
energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada ("Narodne novine", br.
113/08 i 89/09), a nisu do dana stupanja na snagu predmetnog Zakona podnijele
zahtjev za davanja odgovarajueg ovlatenja mogu podnijeti zahtjev na temelju
predmetnog Zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu
predmetnog Zakona uz prilaganje uvjerenja o pohaanju Programa usavravanja
prema vaeem Pravilniku o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode
energetske preglede graevina i energetsko certificiranje zgrada ("Narodne
novine", br. 81/12 i 64/13).
Program strunog osposobljavanja i poloeni ispit u skladu s
Pravilnikom o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i
energetsko certificiranje zgrada ("Narodne novine", br. 113/08 i 89/09) ili
Pravilnikom o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede
graevina i energetsko certificiranje zgrada ("Narodne novine", br. 81/12 i 64/13),
smatra se programom strunog osposobljavanja i poloenim ispitom u skladu s
predmetnim Zakonom, ako je osoba koja podnosi zahtjev za davanja ovlatenja
ispunila propisanu obvezu usavravanja. Pravna osoba koja ima suglasnost za
provedbu programa izobrazbe izdanu na temelju Pravilnika o uvjetima i mjerilima
za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada
("Narodne novine", br. 113/08 i 89/09) ili Pravilnika o uvjetima i mjerilima za
osobe koje provode energetske preglede graevina i energetsko certificiranje
zgrada (Narodne novine, br. 81/2012 i 64/2013) smatra se pravnom osobom koja
ima suglasnost za provedbu programa izobrazbe na temelju predmetnog Zakona
do isteka vaenja suglasnosti.
13.4. ZAKONI, DRUGI PROPISI, UZANCE I PRAVILA
13.4.1. Produljenje vaenja pravilnika, tehnikih propisa i priznatih
tehnikih pravila
Do stupanja na snagu pravilnika koji se donose na temelju ovlasti iz
predmetnog Zakona, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama
predmetnog Zakona, primjenjuju se:
1. Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom
i smanjene pokretljivosti ("Narodne novine", br. 78/13),
2. Pravilnik o tehnikom pregledu graevine ("Narodne novine", br.
108/04),

3. Pravilnik o vrsti i sadraju projekta za javne ceste ("Narodne novine", br.

53/02),
4. Pravilnik o kontroli projekata ("Narodne novine", br. 89/00),
5. Pravilnik o uvjetima i nainu voenja graevnog dnevnika ("Narodne
novine", br. 6/2000),
6.Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje ovlatenja za kontrolu
projekata ("Narodne novine", br. 2/00 i 89/00),
7. Pravilnik o nostrifikaciji projekata ("Narodne novine", br. 98/99 i 29/03),
8. Pravilnik o jednostavnim graevinama i radovima ("Narodne novine", br.
21/09, 57/10, 126/10, 48/11, 81/12 i 68/13),
9. Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske
preglede graevina i energetsko certificiranje zgrada ("Narodne novine", br.
81/12 i 64/13),
10. Pravilnik o energetskim pregledima graevina i energetskom
certificiranju zgrada ("Narodne novine", br. 81/12, 29/13 i 78/13),
11. Pravilnik o kontroli energetskih certifikata zgrada i izvjea o
energetskim pregledima graevina ("Narodne novine", br. 81/12 i 79/13).
Do stupanja na snagu pravilnika koji se donose na temelju ovlasti iz
posebnog Zakona koji e urediti pitanje polaganja strunog ispita, ostaju na
snazi:
1. Pravilnik o strunom ispitu te upotpunjavanju i usavravanju znanja
osoba koje obavljaju poslove prostornog ureenja i graditeljstva ("Narodne
novine", br. 24/08, 141/09, 23/11, 129/11 i 109/12) i
2. Pravilnik o produenju razdoblja strunog usavravanja znanja osoba
koje obavljaju poslove prostornog ureenja i graditeljstva ("Narodne novine", br.
87/10 i 23/11).
Do stupanja na snagu propisa koji se donose na temelju ovlasti iz
predmetnog Zakona, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama
predmetnog Zakona, primjenjuju se:
1. Tehniki propis za prozore i vrata ("Narodne novine", br. 69/06),
2. Tehniki propis za zidane konstrukcije ("Narodne novine", br. 1/07),
3. Tehniki propis o sustavima ventilacije, djelomine klimatizacije i
klimatizacije zgrada ("Narodne novine", br. 3/07),
4. Tehniki propis za dimnjake u graevinama ("Narodne novine", br.
3/07),
5. Tehniki propis za drvene konstrukcije ("Narodne novine", br. 121/07,
58/09, 125/10 i 136/12),
6. Tehniki propis za sustave zatite od djelovanja munje na graevinama
("Narodne novine", br. 87/08 i 33/10),
7. Tehniki propis o sustavima grijanja i hlaenja zgrada ("Narodne
novine", br. 110/08),
8. Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u
zgradama ("Narodne novine", br. 110/08, 89/09, 79/13 i 90/2013),
9. Tehniki propis za eline konstrukcije ("Narodne novine", br. 112/08,
125/10 i 73/12, 136/12),
10. Tehniki propis za spregnute konstrukcije od elika i betona ("Narodne
novine", br. 119/09, 125/10 i 136/12),

11. Tehniki propis za betonske konstrukcije ("Narodne novine", br.

139/09, 14/10, 125/10 i 136/12),
12. Tehniki propis za niskonaponske elektrine instalacije ("Narodne
novine", br. 5/10),
13. Tehniki propis o graevnim proizvodima ("Narodne novine", br. 33/10,
87/10, 146/10, 81/11, 100/11, 130/12 i 81/13),
14. Tehniki propis za aluminijske konstrukcije ("Narodne novine", br.
80/13).
Tehnika pravila koje je Republika Hrvatske preuzela na temelju propisa
koji su vaili do 8. listopada 1991. godine, kojima se izravno ili upuivanjem na
tehnike specifikacije propisuju tehniki zahtjevi za proizvode, procese ili usluge
u graenju koji utjeu na temeljne zahtjeve za graevinu, primjenjuju se u
graenju ako nisu u suprotnosti s odredbama predmetnog Zakona ili propisom
donesenim na temelju predmetnog Zakona.
13.4.2. Posebne uzance o graenju
Predmetnim Zakonom ovlauju se Hrvatska gospodarska komora i
Hrvatska udruga poslodavaca da zajedno, uz prethodnu suglasnost Ministarstva,
a u suradnji sa strukovnim udruenjima iz podruja graditeljstva (komorama i
drugim strunim udrugama), u skladu s poslovnim obiajima i praksom u
obveznim odnosima iz podruja graenja utvrde i objave posebne uzance o
graenju, kojima se ureuju odnosi izmeu naruitelja i izvoaa radova i koji se
primjenjuju u skladu s posebnim propisima o obveznim odnosima.
13.4.3. PRESTANAK VAENJA PROPISA
Danom stupanja na snagu predmetnog Zakona prestaje vaiti lanak 32.
stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", br. 36/95,
70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 proieni tekst, 82/04, 178/04,
38/09, 79/09, 153/09, 49/11 i 144/12) i lanak 76. stavak 5. Zakona o zatiti
okolia (Narodne novine, br. 80/2013).
Danom stupanja na snagu predmetnog Zakona prestaje vaiti lanak 1.
stavak 1. u dijelu koji se odnosi na energetsko certificiranje zgrada, lanak 19.
stavak 2. u dijelu koji se odnosi na energetsko certificiranje zgrada, lanak 19.
stavak 3. u dijelu koji se odnosi na energetska svojstva zgrada, lanak 19. stavak
4. toke 3., 4. i 5.; stavak 7. u dijelu koji se odnosi na energetske preglede
zgrada, energetsko certificiranje zgrada, neovisnu kontrolu energetskog
certifikata zgrada, te poblii sadraj i nain voenja registra i stavak 9.; lanci 20.,
21., 22., 23. i 34. Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj
potronji ("Narodne novine", br. 152/08, 55/12 i 101/13), u dijelu koji se odnose
na zgrade, energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada, energetske
preglede sustava grijanja u zgradama te sustave hlaenja i klimatizacije u
zgradama, kontrolu izvjea o energetskim pregledima zgrada ukljuivo sustava
grijanja i sustava hlaenja i klimatizacije u zgradama i energetskih certifikata
zgrada, ovlatene osobe za energetske preglede i energetsko certificiranje
zgrada i lanci 28. i 29. u dijelu koji se odnosi na energetski certifikat zgrade i na
sustave grijanja i sustave hlaenja i klimatizacije u zgradama i lanka 30. stavka

2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uinkovitom koritenju

energije u neposrednoj potronji ("Narodne novine", br. 55/12).
Danom stupanja na snagu predmetnog Zakona prestaje vaiti Zakon o
prostornom ureenju i gradnji u dijelu koji se odnosi na energetska svojstva
zgrada, gradnju, provedbu upravnog nadzora i kaznene odredbe, te Zakon o
postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja ("Narodne novine", br.
69/09, 128/10, 136/12 i 76/13), osim lanka 5. Zakona o prostornom ureenju i
gradnji koji vai do stupanja na snagu posebnog zakona koji e urediti pitanje
polaganja strunog ispita i lanka 20. tog Zakona koji vai do stupanja na snagu
posebnog zakona koji e urediti pitanja ispitivanja odreenih dijelova graevine u
svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za
graevinu te prethodna istraivanja bitna za projektiranje, graenje i odravanje
graevina.
13.4.4. Stupanje na snagu Zakona
Predmetni Zakon stupa na snagu 1. sijenja 2014. godine, osim lanka 5.
stavka 3. koji stupa na snagu 1. sijenja 2015. godine, lanka 24. stavaka 2. i 4.
u dijelu koji se odnosi na iznajmljivanje, davanje u zakup i davanje na leasing
zgrade ili njezinoga posebnog dijela koji stupa na snagu 1. sijenja 2016. godine,
lanka 25. stavka 2. koji stupa na snagu 9. srpnja 2015. godine i lanka 108.
stavka 4. koji stupa na snagu 1. sijenja 2015. godine.