REPETITORIJ IZ STATISTIKE

Definiranje statistike
Statistika se definira kao znanost koja se bavi kvantitativnim prouavanjem masovnih pojava sa sljedeim ciljevima: utvrditi zakonitosti masovnih pojava utvrene zakonitosti kvantitativno izraziti utvrene kvantitativno izraene zakonitosti kvantitativno analizirati. S obzirom na sadraj razlikuje se ekonomska statistika (koja prouava masovne pojave na nacionalno-gospodarskoj razini) i poslovna statistika (koja prouava masovne pojave na razini poduzea).

Masovna pojava je svaka pojava koja se u vremenu i prostoru pojavljuje u velikom broju. Statistiku masu ili populaciju predstavljaju one istovrsne pojave, koje su bile izabrane za namjene analize dakle ispunjavaju odreene uvjete. Pojedini element statistike mase predstavlja statistiku jedinicu. Svojstva statistikih jedinica nazivaju se statistikim obiljejima (varijablama). Vrijednosti statistikih obiljeja za pojedine jedinice populacije se mijenjaju, to ne vrijedi za izraunane statistike parametre, koji predstavljaju svojstva populacije kao cjeline i sa stajalita pojedine jedinice populacije predstavljaju konstante.

Prouavanje masovnih pojava u drutvenim znanostima ima neke specifinosti u usporedbi s njihovim tretiranjem u prirodnim znanostima. Razlike su sljedee:
PRIRODNE ZNANOSTI Mogue je vriti pokuse u posebno opremljenim laboratorijima Broj opaajnih jedinica i pokusa u pravilu je neogranien Razlike u vrijednosti varijabli (rezultati pokusa) izmeu pojedinih jedinica vie ili manje su sluajne Po zakonu velikih brojeva sluajne se razlike u prosjeku izjednaavaju i zbog toga nestaju. DRUTVENE ZNANOSTI Pokuse je mogue izvriti samo u iznimnim sluajevima Opaajne jedinice ne mogu se neogranieno poveavati Razlike u vrijednostima varijabli meu pojedinim jedinicama vee su, jer nema ponavljanja kontrolnog pokusa Da bi zakon velikih brojeva doao do izraaja, potrebno je u analizu ukljuiti to vei broj jedinica i razmisliti o upotrebi postupaka za neutraliziranje individualnih utjecaja.

Tijek statistike analize

Da bi se statistikom analizom dobili primjereno kvalitetni rezultati, u koje ne bi sumnjali ni suvremenici ni nasljednici (tj. da se ne ponaamo u skladu s izjavom neznanog statistikog oportuniste: Ne pouzdaj se u rezultat statistike analize, koji nisi sam falsificirao), treba se prethodno oboruati s odgovarajuim znanjem i pogledati: koji su osnovni koraci statistike analize koji su kriteriji odabira statistike metode koje su metode statistike analize na raspolaganju za rjeavanje postavljenog problema.

Osnovni koraci
Odreivanje sadraja i namjene analize U tom koraku statistiki strunjaci zajedno sa strunjacima za pouavano podruje detaljno definiraju pojavu i sve s njom povezane pojmove te odreuju varijable koje e se promatrati, i parametre, koji e se ocjenjivati. Priprema opeg plana istraivanja U ovom koraku se detaljno (prostorno, vremenski i opisno) odreuje promatrana populacija i nain prikupljanja podataka, odreuju se metode i postupci ureivanja podataka i osnovne obrade podataka, te se odabiru postupci analize i naini prikaza podataka.

Statistiko promatranje, odnosno prikupljanje podataka Ishodite tog koraka je odluka o tome da li e se prikupljati sve ili samo neke jedinice populacije, o emu ovisi odluka o vrsti promatranja. Promatranje se vri ili za cijelu populaciju ili za dio populacije. Ureivanje i osnovna obrada prikupljenih podatka Taj korak ukljuuje razvrstavanje vrijednosti varijabli u grupe te prebrojavanje i zbrajanje statistikih jedinica i vrijednosti varijabli. Upotrebom suvremenih statistikih programskih orua taj je rad bitno pojednostavljen. Veina statistikih programskih paketa korisniku omoguava jednostavan neposredan unos i ureivanje podataka. Analitika obrada podataka te prikazivanje i tumaenje rezultata Sa statistikog stajalita taj je korak najvaniji, jer se iz osnovnih podataka uz pomo statistikih metoda utvruju svojstva populacije statistiki parametri. U tom se koraku nastoje iskoristiti prednosti koje korisniku nude suvremena statistika programska orua. Zakljuci se trebaju prikazati pregledno i sadrajno obrazloiti.

Kriteriji odabira metode

Odabir odgovarajue statistike metode u prvom redu ovisi o: sadraju i namjeni analize vrsti promatranja tipu varijabli (obiljeja).

Vrste promatranja i vrste statistike analize

S obzirom na to da ih promatramo populaciju u cjelini ili samo dio populacije, razlikuje se opisna (deskriptivna ili deduktivna) te reprezentativna (inferencijalna, induktivna, metoda uzoraka) statistika analiza. Opisna statistika analiza podruje je statistike, koje se bavi prikupljanjem i analizom podataka za populaciju kao cjelinu. Reprezentativna statistika analiza (metoda uzoraka) podruje je statistike, koje se bavi s poopavanjem, pretkazivanjem i ocjenjivanjem povezanosti izmeu dvije ili vie varijabli u cijeloj populaciji na osnovi nepotpunih (uzorka) podatka. Najee su jedinice u uzorak izabrane sluajno, no ponekad je zbog posebnih okolnosti potrebno koristiti nesluajni uzorak koji moe bitno utjecati na rezultat analize.

Vrste statistikih varijabli

1.

S obzirom na vrstu iskazivanja vrijednosti razlikuju se: kvalitativne (opisne, znakovne, atributivne, kategorijalne) varijable, kod kojih se vrijednost moe opisati samo rijeima kvantitativne (brojane, numerike) varijable, kod kojih se vrijednost izraava brojano.

Vrste statistikih varijabli

2.

S obzirom na tip mjerenja prema mjernoj ljestvici (skali) varijable se razvrstavaju u etiri grupe:
nominalne varijable (atributivna i geografska), Oznaavaju svojstvo jedinica skupa koje se izraava opisno, a ako su mu oblici brojano oznaeni, s pridruenim brojevima nisu doputene nikakve radnje redoslijedne varijable (ordinarne, ureajna, rang), su obiljeja kojima se izraava stupanj nekog svojstva, odnosno kod kojih se vrijednosti mogu rangirati od najmanje do najvee intervalne varijable (prekidna, diskretna), kod kojih obiljeje poprima konaan broj vrijednosti kontinuirane varijable (neprekidna, razmjerna), mogu poprimiti bilo koju vrijednost iz nekog intervala.

Primjeri statistikih obiljeja (varijabli)

Vrsta obiljeja Podvrsta
Nominalno-atributivno

Primjer
Spol, zanimanje, vrsta gospodarske djelatnosti, nain prijevoza turista
Mjesto boravka, mjesto registracije poduzea, zemlja izvoza Ocjena, kolska sprema, stupanj zadovoljstva uslugom Broj studenta, broj zaposlenih, broj stanovnika Visina, teina, duljina, iznos plae, stopa inflacije, teajevi valuta

Kvalitativno

Nominalno - geografsko Redoslijedno (ureajno, rang) Intervalno (prekidno)

Kvantitativno

Kontinuirano (neprekidno)

Statistike metode
1. opisne (deskriptivne)
2. inferencijalne (metoda uzoraka)

Opisne (deskriptivne) metode statistike analize:

Relativni brojevi (strukture, koeficijeniti, indeksi) Raspodjele frekvencija - prikazuju sastav populacije po

grupama vrijednosti brojane varijable (tj. po razredima)

Kvantili (medijan, kvartili, decili, percentili) Srednje vrijednosti (medijan, mod, aritmetika sredina,

harmonijska sredina, geometrijska sredina)

Mjere varijacije, asimetrije i zaobljenosti (raspon

varijacije, interkvartil, varijanca, standardna devijacija, koeficijent asimetrije, koeficijent zaobljenosti)

Agregatni indeksi (Laspeyresov ili Paascheov obrazac).

Uzrone i posebne metode statistike analize:

Testiranje hipoteza (pretpostavki)
Analiza ovisnosti izmeu pojava Statistika kontrola kvalitete u uem

smislu Prouavanje dinamike pojava

Pogreke u statistikoj analizi

Mogue pogreke razmatrat e se kroz osnovne korake statistike analize:
sadraj i namjenu analize pripremu plana istraivanja prikupljanje podataka ureivanje i obradu podataka analizu rezultata.

1. Sadraj i namjena analize

Nakon to se odredi sadraj i namjena statistike analize treba se upoznati podruje koje se pouava. Na primjer: Ako se ispituje koje varijable odreuju potronju stanovnitva treba se detaljno prouiti literatura o potronji te detaljno upoznati s postojeim modelima potronje koji postoje u literaturi. Ako se analizira podruje koje je slabo istraeno (npr. mjerenje kvalitete usluga) korisno je da se pokua pomou neke od tehnika kreativnog miljenja (npr. brainstorming) ili pomou izrade jednostavnog dijagrama uzroka i posljedica utvrditi kakve su veze meu varijablama koje se namjeravaju upotrijebiti u analizi.

1. Sadraj i namjena analize

Ako se u poetnom koraku napravi grubu pogreku (npr. nekritino se zakljuuje o uzrono-posljedinim vezama meu pojavama ili se koriste posve nerealne pretpostavke kao ishodite za rad), statistika analiza je besmislena, jer se pogreka iz koraka u korak samo jo poveava.

2. Priprema plana istraivanja

Postavljaju se pitanja iji odgovori nedvosmisleno odreuju prouavanu statistiku masu i nain prikupljanja podataka (osobno, telefonski, pisano, pomou upitnika itd.). Kada su statistika populacija i nain prikupljanja podataka nedvosmisleno odreeni, pristupa se pripremi upitnika. Zamke upitnika

Sastaviti upitnik nije jednostavno, pogotovo ako sadri neugodna pitanja (npr. o odvojenom ivotu pojedinca, o njihovom financijskom poloaju, o odnosu zaposlenih i njima neposredno nadreenima itd.). Posljednje to bi se eljelo dobiti su lai anketiranih iako se deavaju relativno esto iz razliitih razloga. Nekada zato da bi se ostavio utisak na anketara (pripisuju si vii stupanj izobrazbe nego je imaju u stvarnosti), drugi iz straha od posljedica (ako npr. misle da bi s istinitim podacima o svojem financijskom poloaju mogli izazvati neeljenu reakciju porezne uprave).

3. Prikupljanje podataka

Odluka o tome da li e se promatrati cijela statistika masa (populacija) ili samo njezin dio proizlazi iz same definicije statistike mase. U drutvenim su znanostima (ekonomija) prisutne obje vrste promatranja. Promatranje cjelokupne populacije (svih njezinih jedinica) vri se ili u obliku popisa trenutanog praenja (npr. popis stanovnitva) ili u obliku tekueg praenja (npr. poslovanje poduzea, industrijske proizvodnje, cijena, plaa, izvoza, uvoza itd.). Promatranje dijela populacije (izabranih jedinica) moe se vriti preko uzorka, panela i sl.

3. Prikupljanje podataka

Problemi, koji se susreu kod prikupljanja podataka, mogu biti jako komplicirani. Odnose se npr. na problematiku ne vraanja anketnih upitnika, nepotpuno ispunjene anketne upitnike itd. esto su razlozi za takvo stanje povezani s zamkama pripreme upitnika ljudi naime nisu pripremljeni odgovarati na pitanja koja ne razumiju ili koja previe zadiru u njihovu privatnost. No, svi ti problemi otpadaju ako se koriste sekundarni statistiki podaci.

4. Ureivanje i obrada podataka

Ureivanje i obrada podataka odnosi se na: pravilno ureivanje i tabeliranje podataka pravilno grafiko prikazivanje podataka
Dobar grafiki prikaz pobuuje pozornost, a iz njega su mogua jednostavna tumaenja sadraja. Lo grafiki prikaz sadri previe sadraja za tumaenje ili su previe kompleksni, odnosno prikazani na neprimjeran nain (npr. trodimenzionalno). Manipuliranje s podacima pomou njihovog grafikog prikaza u praksi je naalost prilino esto.
Najee se susreu prireene osi koordinatnog sustava u vezi s time da li se eli predoiti osjeaj brzog ili sporog rasta, odnosno pada prouavane pojave.

5. Analiza rezultata
Najee pogreke i zlouporabe koje se kod analitike obrade podataka pojavljuju u statistikoj praksi jesu: generaliziranje rezultata na osnovi premalog ili nereprezentativnog (namjernog) uzorka usporedba neusporedivih podataka neodgovarajue objanjenje relativnih brojeva neprimjereno zaokruivanje izraunanih vrijednosti upotreba neprimjerene srednje vrijednosti.

6. Neodgovarajue objanjenje relativnih brojeva

Kod

tumaenja indeksa korisnici esto ne znaju kada koristiti postotke, a kada indeksne poene. Pravilo je jednostavno:
kada se tumai vrijednost samo jednog indeksa koriste se postoci kada se usporeuje vrijednost dvaju indeksa razlika se iskazuje u postotnim (indeksnim) poenima.

6. Neodgovarajue objanjenje relativnih brojeva :

Dananji moderni kalkulatori doprinose uporabi brojeva s previe decimalnih znamenki npr.: u broju nezaposlenih od 345.318,234578 decimalni rep moe se mirno izostaviti. za izraunavanje indeksa dovoljno je zaokruivanje na jednu decimalu.