Odnosi s javnou (engl.

Public Relations PR ) su komunikacijska funkcija iji je zadatak da uspostavlja i odrava dobre odnose izmeu preduzea i njegovog okruenja. Radi se o brojnim aktivnostima koje su usmjerene na ostvarivanje eljenog utjecaja ma miljenje i stavove javnosti. Odnosi s javnou predstavljaju namjernu, planiranu i kontinuiranu aktivnost u cilju uspostavljanja i odranja uzajamnog razumijevanja izmeu organizacije i njenih javnosti. :::: Sa predavanja: - Odnosi s javnou nastali su u SAD-u. - Danas imamo preko 500 definicija. - Najbitnija definicija odnosa s javnou jeste da je to planirana, namjerna aktivnost iji je primarni zadatak pravljenje dobrog ambijenta izmeu odreene organizacije i njene javnosti. (Dakle, glavna definicija odnosa s javnou jeste pravljenje dobrog ambijenta). - To je dvosmjerna komunikacija (nije kao novinarstvo ili propaganda), uvijek oekujemo povratnu iformaciju. - Primarni zadatak PR menadera jeste odravanje dobre komunikacije, izmeu organizacije i pojedinca, uklanjanje negativnog publiciteta, uvamo reputaciju odreenog pojedinca ili organizacije. -Uvijek trebamo znati predvidjeti situacije, ako radimo kao PR menader moramo u javnosti raditi pozitivnu intonaciju o nekoj organizaciji ili osobi i stvarati povjerenje. Dvosjmerna komunikacija Uklanjanje negativnog publiciteta Stvaranje pozitivne intonacije Stvaranje povjerenja Odravanje dobre reputacije :::. Sa predavanja PR u izbornim kampanjama podrazumijeva sveukupnu komunikaciju izmeu politiara, medija i javnosti. (Odnosi s javnou podrazumijevaju kompletnu komunikaciju, sve ono kako politike stranke, politiki kandidati komuniciraju sa svojim biraima. Interperosonalna komunikacija (face to face) Putem drutvenih mrea (twitter, facebook) TV, radio, tampa, sms poruke. ) PR i srodne discipline: Marketing Oglaavanje Propaganda Novinarstvo

PR i novinarstvo. Pisanje je uobiajena aktivnost i novinara i ljudi koji se bave odnosima s javnou. I jedni i drugi svoj posao obavljaju na mnogo istovjetnih naina: intervjuiu ljude, sakupljaju i rezimiraju veliki broj informacija, piu novinarskim stilom i obueni su da stvore dobar tekst u najkraem moguem roku. U stvari, mnogi novinari na kraju mijenjaju karijeru i prelaze u oblast odnosa s javnou. Meutim, uprkos mnogim zajednikim tehnikama, ove dvije oblasti fundamentalno se razlikuju po opsegu, ciljevima, publici i kanalima. Opseg: Odnosi s javnou sadre mnoge komponente, od savjetovanja do upravljanja problemima i specijalnih dogaaja. Novinarsko pisanje i odnosi s medijima, mada su znaajni, predstavljaju samo dva takva elementa. Osim toga, uspjeni odnosi s javnou zahtijevaju strateko razmiljanje, sposobnost za rjeavanje problema i ostale vjetine upravljanja. Ciljevi: Novinari prikupljaju i biraju informacije prvenstveno radi obavjetavanja i informisanja javnosti. Osoblje za odnose s javnou isto tako prikuplja injenice i informacije radi informisanja javnosti, ali sa razliitim ciljem. Aktivnost komunikacije predstavlja samo sredstvo za ostvarivanje cilja. Drugim rijeima, cilj nije samo informisanje, ve i promjena stavova i ponaanja ljudi, a radi ostvarenja ciljeva i namjera organizacije. Dok su novinari objektivni posmatrai, osoblje za odnose s javnou su zastupnici. Publika: Novinari prvenstveno piu za masovnu publiku itaoce, sluaoce ili gledaoce medija za koji rade. Po definiciji, masovni mediji nisu dobro definisani, i novinar koji radi u dnevnim novinama, na primjer, pie za optu publiku. Ljudi koji se bave odnosima s javnou, nasuprot tome, paljivo segmentiraju publiku prema razliitim demografskim i psiholokim karakteristikama. Takvo istraivanje omoguava da se poruke prilagode potrebama, problemima i interesovanjima publike radi postizanja maksimalnog uinka. Kanali: Po prirodi svog posla, veina novinara obraa se publici kroz jedan kanal medij koji objavljuje ili emituje njihov rad. Ljudi koji se bave odnosima s javnou koriste itav niz kanala kojima stiu do prethodno definisane publike. Koriteni kanali mogu da predstavljaju kombinaciju masovnih medija novine, asopise, radio i televiziju. Ili, mogu da ukljue direktnu potu, pamflete, postere, biltene, profesionalne asopise, specijalne dogaaje ili postavljanje poruka na Internet. PR i marketing.

Pojam PR se esto poistovjeuje sa pojmom marketinga. Meutim, odnosi sa javnou se razlikuju od marketinga na nekoliko naina, mada se njihove granice esto preklapaju. I marketing i odnosi sa javnou bave se odnosima organizacije i koriste slina sredstva komunikacije da dopru do javnosti. Krajnji cilj im je obezbjeivanje uspjenosti i ekonomskog opstanka organizacije. Odnosi sa javnou i marketing, meutim, ovom zadatku pristupaju iz nekoliko razliitih perspektiva, odnosno pogleda na svijet. Drugim rijeima, odnosi sa javnou bave se izgradnjom odnosa i stvaranjem dobre reputacije organizacije, marketing se bavi potroaima i prodajom roba i usluga. Teoretiari odnosa sa javnou istiu jo jednu fundamentalnu razliku izmeu PR i marketinga. Po njihovom miljenju, izvrsni odnosi sa javnou lieni su ubjeivanja;njihov idelani cilj jeste stvaranje uzajamnog razumijevanja i saradanje kroz dvosmjerni dijalog. Marketing je po definicji ubjeivaki u svojoj namjeri i svrsi- a to je prodaja proizvoda i usluga. PR i propaganda. Jedno od najeih nepravilnih shvaanja je ono po kojem se odnose s javnou izjednaava s propagandom. A. Davis istie da se propaganda stalno oslanja na samohvalu i sklona je omalovaavanju. Krajnja svrha propagande je osigurati nekritino prihvaanje koje se obino postie tako to se bude emocije i provocira duhovna razina. Propaganda se obino povezuje s ciljevima politike ili religije, a njezina uporaba moe biti dobronamjerna (ameriki New Deal) ili, kako se najee i poima, zlonamjerna (nacistika propaganda). S druge strane, odnosi s javnou imaju pozitivan ton, nastoje izbjei pretjerano hvaljenje ili euforino samozadovoljstvo, a usmjereni su prema postizanju dogovora, prihvaanju i potpori (2003., 48.). Dr. Ivan iber u knjizi Politika propaganda i politiki marketing (1992., 6.) propagandom smatra namjerno i plansko djelovanje na mijenjanje i kontroliranje stavova radi stvaranja predispozicija za odreeni nain ponaanja. Propaganda je ovom definicijom odreena kao namjeran proces koji djeluje na stavove ljudi i usmjerena je na odreeno ponaanje. Propaganda se opisuje kao sistematian pokuaj da oblikovanja percepcije, kao manipulacija ponaanja. J. Fawkes u radu Public Relations, Propaganda and the Psycholo gy of Persuasion smatra da "propaganda tei zadovoljenju interesa poiljatelja poruke, a ne primatelja. Propagandist tei utjecati na miljenja i ponaanje publike" (2006., 269.). J. Grunig i T. Hunt u prvom su od svojih modela modelu tiskovnih agenata (ili modelu publikacije) uoili kako je propaganda funkcija odnosa s javnou, iji je primarni cilj pridobiti pozornost medija. Prevladava jednosmjerna komunikacija, nema povratne informacije. Djelatnici za odnose s javnou ire nepotpune i poluistinite informacije, sve s ciljem postizanja pozornosti medija (1984., 21.). Iz svih navedenih definicija i poimanja vidljivo je kako je cilj propagande stvaranje po-kreta ili sljedbenika i postoje razliite razine identifikacije izvora. S druge strane, cilj je odnosa s javnou da di-jalogom postignu meusobno razumijevanje i odobravanje, pri emu uvijek postoji jasna identifikacija izvora poruke ili aktivnosti. Jo jedna razlika nam pomae da razgraniimo ove dvije aktivnosti. Ona lei u injenici da je propaganda u osnovi nain upravljanja, znai jednosmjerna komunikacija. Cilj je odnosa s

javnou da se uspostavi dijalog i postigne sklad i odobravanje preko dvosmjerne komunikacije, argumentom i diskusijom. PR i oglaavanje. Oglaavanje podrazumijeva plaeno mjesto i vrijeme emitovanja. Organizacije i pojednici po pravilu sklapaju ugovor sa odjeljenjem za oglaavanje neke medijske kue o zakupu cijele strane za reklamni oglas ili emitovanje jednominutnog reklamnog spota. Drugim rijeima, oglaavanje je samo zakup prostora u masovnom mediju. A odnosi sa javnou koriste se oglaavanjem, kako bi poruke koje elimo poslati stigle do ciljne grupe. Razlike izmeu aktivnosti odnosa sa javnou i oglaavanja ukljuuju sljedee: - Oglaavanje funkcionie skoro iskljuivo u sredstvima masovnih medija; odnosi sa javnou koriste itav niz komunikacionih sredstava-broure, prezentacije sa slajdovima, specijalne dogaaje, govore, saoptenja za javnost, lanke u novinama itd., - Oglaavanje je usmjereno na spoljanju publiku-prvenstveno na potroae robe i usluga; PR svoju poruku prezentuju specijalizovanoj spoljanjoj publici (akcionarima, prodavcima, liderima zajednice, ekolokim grupama...) i unutranjoj publici (zaposlenima). - Oglaavanje se odmah prepoznaje kao specijalizovana funkcija komunikacije; PR iri su po opsegu, bave se politikom i poslovanjem itave organizacije, od entuzijazma zaposlenih do naina na koji telefonski operateri odgovaraju na pozive. - Oglaavanje se u PR-u esto koristi kao sredstvo komunikacije, a aktivnost PR je esto u funkciji podrke reklamnim kampanjama. Funkcija oglaavanja je da proda robu i usluge; funkcija PR je da stvori ambijent u kojem e organizacija biti uspjena. (-Oglaavanje je dio odnosa sa javnou.) Marketing je iri pojam od odnosa s javnou. Primarni cilj marketinga je profit, dok je primarni cilj odnosa s javnou pravljenje dobrog ambijenta. Odnosi s javnou koriste samo jednu od tehnika marketinga... Oglaavanje je zakupljivanje medijskog prostora i tano znamo u koje vrijeme, koliko sekudni ili koliko puta e se emitirati neka reklama. Propaganda je jednosmjerna aktivnost iji je primarni cilj mijenjanje stavova i miljenja ljudi. Razlika izmeu propagande i odnosa s javnou je u tome, to se odnosi s javnou koriste tim propagandim metodama, radi pravljenja pozitivne intonacije. Novinarstvo i odnosi s javnou se esto mijeaju. Zajedniko im je to, to se i jedna i druga disciplina bave prikupljanjem podataka (informacija), ali novinari s ciljem informisanja javnosti, a PR menaderi zbog pravljenja dobrog ambijenta izmeu organizacije ili pojednica i njegove javnosti.

Znaaj neverbalne komunikacije. Neverbalni signali su kljuni dio nae komunikacije. Nekada su oni najvaniji dio nae poruke. Razumijevanje i uspjena upotreba neverbalnog ponaanja presudni su u praktino svakom sektoru naeg drutva. Neverbalna komunikacija ukazuje na stav prema drugim osobama i pomae u graenju i odravanju odnosa s drugima. Na samom poetku komuniciranja, ljudi razmjenjuju poglede i prostorno se odreuju u odnosu na svoje komunikacijske partnere. Tokom ovog procesa, obe strane potvruju, kretanjem tijela, izrazima lica i gestovima, da prate ono o emu se govori, odnosno da prihvataju drugog kao uesnika u komunikaciji bez obzira na afinitete i stepen meusobnog slaganja. Neverbalni znaci komunikacije se mogu podijeliti u tri osnovne grupe: 1. Jezik tijela: Ovaj sistem znakova veoma esto se koristi uz govor i u najveoj mjesri otkriva osjeanja, stavove i namjere neke osobe. Sastoji se iz pet elemenata: Gestovi predstavljaju nain na koji se koriste ruke i ake. Izraz lica lice najbolje govori o raspoloenju i emocijama neke osobe. Oi i usta predstavljaju dominantne crte lice. Tjelesni stav tjelesni stav predstavlja nain na koji se dri tijelo. Moe izraavati stav napetosti ili stav oputenosti, stav naklonjenosti ili stav neprijateljstva. Prostor koji zauzima tijelo ovaj aspekt tjelesnog govora najprije ukazuje na injenicu da svaka osoba zahtijeva izvjestan prostora za sebe. Kategorija prostora, ovako interpretirana, moe ukazivati na socijalni ili profesionalni status neke osobe. Dodir u najveoj mjeri dodir govori o stepenu prisnosti sa drugom osobom. Znakovi dodira, mogu biti konvencionalno odreeni i klieizirani odreenim situacijama (rukovanje, izjavljivanje sauea, estitanje itd.) 2. Parajezik: Parajezik predstavlja sistem neverbalnih znakova ili gestova koji prate verbalno izraavanje, a slue interpretaciji rijei u toku govora. U parajezike forme spadaju uzvici, jezike potapalice, naglaavanje odreenih rijei, jaina, brzina i ritam glasa. Paralingvistiki znaci ukazuju na trenutno raspoloenje govornika, njegove emocije ili namjere. 3. Odjea: U ovu kategoriju zapravo spada sve ono to nas u vizuelnom smislu determinie, a to su minka, frizura, nakit i sl. Odjea moe ukazivati na doivljaj linosti date osobe, na socijalni i profesionalni status, kao i na ulogu koju neka osoba upravo odigrava. Odjea signalizira neiji doivljaj sopstvenog identiteta. U tom smislu, i noenje uniforme, kao i moda mogu se razumjeti kroz potrebu za identifikacijom sa grupom.

Glavni razlog to je neverbalna komunikacija toliko vana je taj to je kroz ljudsku povijest dugo bila jedini nain komunikacije. Jezik je nastao kasnije, a u poetku su ljudi komunicirali iskljuivo neverbalnim znakovima. Osim toga, dok su rijei pod naom svjesnom kontrolom neverbalni znakovi to nisu (osim ako ljudi nisu posebno uvjebani). Dakle, mi moemo nekom slagati rijeima, jer moemo svjesno odabrati to emo mu rei, ali postoji velika vjerojatnost da emo se nesvjesno odati nekom kretnjom ili izrazom lica. Poznavanje neverbalnih znakova moe nam pomoi da bolje razumijemo ljude i smanjimo nesporazume u komunikaciji. Takoer nam moe pomoi da poboljamo svoju neverbalnu izraajnost tako da nas drugi bolje razumiju, te da izbjegnemo one znakove koji ostavljaju lo dojam i oteavaju komunikaciju.

Krizno komuniciranje. Proces komunikacije, teak i u najpovoljnije vrijeme, prolazi kroz teak test u kriznim situacijama s visokim stepenom neizvjesnosti. U takvim situacijama moe se javiti manjak povjerljivih informacija o tome ta se dogaa i ta se dogodilo. To navodi ljude da aktivnije tragaju za informacijama, i da, kako pokazuje istraivanje, postoju vie zavisni od medija u pogledu informacija koje e zadovoljiti ljudsku elju za zatvaranjem. Krizna situacija, drugim rijeima, vri veliki pritisak na organizaciju da to bre reaguje tanim i potpunim informacijama. Nain reagovanja organizacije u prva 24 h, kau strunjaci, esto uslovljava da li e situacija ostati na nivou incidenta ili prerasti u pravu krizu. Proces komunikacije stavlja se na ozbiljnu probu u kriznim situacijama, koje mogu da se jave u vie oblika. U ivotu gotovo svake korporacije desit e se neki dogoaj koji moe biti negativno doivljen od strane javnosti. Zbog toga, vano je uvijek imati spreman dva ili vie kriznih planova. Postoje mnoge liste o savjetima ta treba initi za vrijeme krize. Neki od njih su: - neka na prvom mjestu bude javnost. - Preuzmite odgovornost. Organizacija treba da preuzme odgovornost za rje avanje problema. - Budite poteni. Ne prikrivajte injenice i ne pokuavajte da obmanete javnost. - Nikada ne recite Bez komentara. Istraivanje firme Porter/Noveli otkrilo je da skoro dvije treine javnosti smatra da izraz bez komentara skoro uvijek znai da je organizacija poinila neto loe. - Odredite jednog potparola. - Organizujte centralni informativni centar. - Konstantno pruajte informacije. Kad se informacije uskrauju, to samo po sebi postaje vijest. - Upoznajte se s potrebama i rokovima medija. - Budite na raspolaganju. - Nadzirite pokrivanje u vijestima i telefonske upite. - Komunicirajte s kljunim grupama javnosti.

Naini pisane komunikacije u odnosima sa javnou. Pisanu poslovnu komunikacijuunutar organizacije karakteriu sledei dokumenti: 1. Pisma 2. Obavetenja(krai tekst, na oglasnim tablama ili u kovertama sa platom) 3. Izvetaji(detaljnije govori o nekom aspektu rada organizacije i o rezultatima rada) 4. Prirunici(sadri bitne informacije neophodne za obavljanje nekog posla) 5. Bilteni(vrsta male novine, za formalnu i neformalnu komunikaciju) 6. Interne novine 7. Interni asopisi (namenjeni jaanju imida organizacije) 8. Audio-vizuelna sredstva (interna televizija, radio, displeji, dokumentarni filmovi) 9. Elektronska pota 10. Kutije za predloge i sugestije(nesputana, anonimnai iskrena komunikacija) ta je ciljna grupa. Programe odnosa sa javnou treba usmjeriti ka konkretnim i defenisanim publikama ili grupama javnosti. Mada su neke kampanje usmjerene na optu javnost, takvi primjeri predstavljaju izuzetak. Drugim rijeima, ciljna publika praktiara odnosa sa javnou jesu konkretne grupe javnosti unutar opte javnosti. Publika se bira kroz istraivanje trita koje moe da identifikuje kljune javnosti putem demografskih podataka kao to su uzrast, prihodi, drutveni slojevi, obrazovanje, postojea svojina ili potronja specifinih proizvoda i mjesto stanovanja. (sa interneta) Razvoj odnosa sa javnou u BiH. Zanimanje strunjaka za odnose s javnou (PR), odnosno razvoj suvremenih odnosa s javnou u Bosni i Hercegovini poeo je krajem prolog stoljea tj. jaanjem trinog gospodarstva. PR praksa, kakva je poznata tritu razvijenih zemalja, pojavila se u Bosni i Hercegovini tek nakon Daytonskog sporazuma 1995. godine. Bilo je to vrijeme kada je Bosna i Hercegovina ula u ekonomsku tranziciju, a kao i u mnogim tranzicijskim zemljama, PR je postao tek jedna od mnogih organizacijskih funkcija koje se bore za pristup resursima kojima organizacija raspolae. Tek sada dobivamo prve generacije koje se bave odnosima sa javnou.

Uloga i aktivnosti slubi za odnose sa javnou. Osnovna ulogaodnosa s javnou je da na adekvatan nain pripremaju i obezbjeuju objavljivanjeodreenih informacijao organizaciji.U skladu sa tim, moraju se temeljno poznavati svi aspektiposlovanja organizacije, historijat razvoja, miks proizvoda, kapaciteti, investicioni poduhvati itd. Izabrani podacio organizaciji moraju bitisistematizovani i predstavljeni ciljnoj javnosti. Ovakopripremljen materijal se dostavlja medijima, poslovnim partnerima, agencijama itd. Redovno se uspostavljaju kontaktii odravaju postojei odnosi sa razliitim organizacijama ilipojedincima. Zato je potrebno posedovati odgovarajuu evidenciju o svim ciljnim grupama javnosti. Menaderodnosa s javnou ima odgovornost da sredstva javnog informisanja budu kontinuirano ipravovremeno obavetena o svim vanim dogaajima. U cilju efikasnosti aktivnosti, pratise medijsko izvetavanje o aktivnostima organizacije,konkurencije, deavanjima u okviru djelatnosti i sl. Zatim se izdvajaju i analiziraju odreenasaoptenja, lanci i tekstovi i o tome se informie vrhovni menadment. Neke od osnovnih aktivnostiodeljenja odnosa s javnou su: 1. Pisanje izvetaja, pisama, ponuda, novinskih vesti, tekstova, knjiga, govora, poruka... 2. Izdavanje publikacija za zaposlene, pisama, izvetaja; 3. Uspostavljanje kontakta sa predstavnicima tampe, radija i televizije; 4. Promocija specijalnih dogaaja, organizovanje simpozijuma, konferencija za tampu: 5. Govor pred grupama, priprema govora za druge govornike; 6. Stvaranje pozitivne silke o organizaciji; 7. Komuniciranje sa okruenjem i zaposlenima; 8. Izgradnja korporativnog identiteta i imida; 9. Uspostavljanje odnosa sa predstavnicima mas medija; 10. Edukacija i vaspitavanje ciljne javnosti; 11. Komuniciranje i uspostavljanje odnosa sa finansijskim institucijama, drutvenom zajednicom,organizacijama, udruenjima, pokretima, zajednicama; 12. Planiranje odnosa s javnou u uslovima krize; 13. Planiranje odnosa s javnou sa meunarodnim okruenjem itd.

IZBORNE KAMPANJE Komunikacijski kanali u politikoj komunikaciji: Pasivni komunikacijski kanali (plakati, posteri, afienema feedback-a) Dinamiki komunikacijski kanali (tampa, radio, TV, web) Interaktivni komunikacijski kanali (tribine, interpersonalna komunikacijasutina im je u feedback-u)

SLOGAN ono za ta emo se zalagati ako pobjedimo na izborima. INTERPERSONALNA KOMUNIKACIJA za kandidata je znaajnije sluati, nego govoriti. Interpersonalna komunikacija ( face to face), rukovanje politiara sa svojim biraima. Tu je jako vano znati sluati, uvijek trebamo dati ljudima prostora da priaju, da nam kau svoje probleme (jer oni politiare sluaju putem medija, pa je ovo jedinstvena prilika da njih politiari sasluaju). REDOVNA POLITIKA KOMUNIKACIJA Kada politiki kandidati razgovaraju tokom cijele godine i odravaju dobar odnos sa biraima. Za graane je vano znati artikulisati svoje zahtjeve i znati sluati odgovore na njih. Za graane je znaajno poznavati metoda retroaktivne reference odnosno pratiti ta su kandidati obeali i da li su to ispunili nakon odreenog vremena. Interpersonalna komunikacija u politici aspekt novinara Novinari su uvijek u poziciji medijatora, odnosno posreduje izmeu politikih subjekata i javnosti. Bitno je da se ne pretvore u glasnogovornika politikog subjekta; objektivno izvjetavanje. Novinar je uvijek u funkciji javnosti, a ne politikih subjekata. Pasivni komunikacijski kanali izlobeni mediji Vanjska/tranzitna reklamna sredstva;

To su pasivni komunikacijski kanali, iji je glavni zadatak vizualno prenijeti poruku/ideju. Najznaajniji: panoi, oglasne ploe, plakati i dr. Izlobeni mediji: uglavnom ih koriste politike stranke i kandidati u (pred)izbornom marketingu, ali se mogu koristiti u druge svrhe (mobilizacija) Raunaju na vizuelnu percepciju izazivanja emocija, podsvjesnu identifikaciju, kreiranje aluzija, asocijacije

Prednost izlobenih medija sa aspekta politikih subjekata Kontinuitet (najmanje 30 dana) Izazivanje panje (bojom, jednostavnou, kratkoom) Besplatno ponavljanje poruke; kad god je recipijent vidi Pamtljivost poruke

Plakat kao izlobeni materijal - Sutinska intencija plakata sugestija i reakcija. Plakat kao izlobeni medij - Uglavnom promovira kandidata i slogan; - Sadri logo ili boje stranke ili kandidata; - Daje informaciju, ali i poziva na akciju; - Moe sadrati i skrivenu poruku, koja podrazumijeva aluzije. Ostali izlobeni mediji - Elektronski displayi; objedinjuju efekte svjetla, boje i pokreta. - Prometna promotivna sredstva (autobusi, auta) - Fasade (kue, zgrade)

U aktere politike komunikacije ubrajamo: politike organizacije, mediji, glasai Izborna kampanja je aktivnost politikih stranaka u (pred)izborno vrijeme kroz primjenu integrirane (marketinke) komunikacije, predstavljanje kandidata i programa i izgradnja stranakog i vlastitog imida i pridobijanje biraa za postizanje planiranog izbornog cilja. Tri faze predizborne kampanje: - RANA FAZA = osoblje kampanje poinje sa organizacijom, razvija se strategija - SREDNJA FAZA = kandidati nastoje dokazati svoju prepoznatljivost i popularnost - ZAVRNA FAZA = kampanje troe najvie sredstava na komuniciranje s biraima. Najvanija funkcija izborne kampanje je osiguravanje uslova za predstavljanje i promociju politikih kandidata, stranaka, programa i ideja, a u cilju osiguranja podrke biraa. STRATEGIJA predstavlja upotrebu cjelokupne moi politikog subjekta. Strategija mora biti: - Mora biti razumljiva i jednostavna - Namijenjena pobjedi - Prilagoena naoj kampanji - Zavisna od naih napora

Strategija mora biti uinkovita Mora i treba da bude realna Mora biti fleksibilna (tako da se u odlunim situacijama moe mijenjati)

IZBORNI TAB za izborni uspjeh potrebno je angaovati veliki broj strunih i iskusnih osoba. Ti ljudi obino ine cjelinu koja se zove izborni tab. ETIKA I FINANSIRANJE IZBORNE KAMPANJE - Zavisi od etinosti i morala osobe koja radi na kampanji - Svako ko se bavi izbornim i politikim marketingom mora biti kritian i prema kandidatu i prema samome sebi. - (diskrecija) Primarni zadatak PR strunjaka koji pomau kandidatima da osvoje vlast je zatita njihove privatnosti, odnosno interesi klijenata im trebaju biti na prvom mjestu. Izvori finansiranja politike kampanje mogu se podijeliti na: dravne i privatne. Kroz propagandu, u planiranju izborne kampanje, treba postii sljedee: - Izborna kampanja mora pomoi pojedincu da nae svoju socijalnu identifikaciju i ukazati mu da se on ne izjanjava iskljuivo kao izolovani pojedinac, ve i kao pripadnik svoje nacije.. - Omoguiti biraima da razumiju i osmisle probleme; - Sastavni dio iskazivanja svojih opredjeljenja je i iskazivanje nezadovoljstva

Oglaavanje i mediji - Redovna politika promocija (kandidat uestvuje u redovnim radio i tv emisijama politikog karaktera, pred izbore se emituju specijalni programi namjenjeni iskljuivo strankama i kandidatima, gdje oni mogu iznositi politiki program stranke i svoja predizborna obeanja.) Plaena politika promocija (podrazumjeva emitovanje politikih dinglova na radiju i specijalno napravljenih politikih spotova na televiziji) Radio oglaavanje ( Radio oglasi se uvijek temelje na jednoj programskoj idej, zato se poruke esto ponavljaju, najmanje dva puta na dan, dok u fazi kampanje i ee, to ovisi od budeta. To su spotovi 15, 30 ili 60 sekundi) tampa (Ostavlja vie prostora za itaoca koji ima vie vremena za razumijevanje poruke, jer postoji mogunost dubinske analize sadraja pojedinih natpisa i oglasa, zatim fotokopiranje ili izrezivanje lanaka..itd. Tee senzaciji, ne moe im se ba vjerovati.)

tampani mediji veoma pogodni za politiku promociju: - Besplatna promocija; u obliku novinarskih lanaka, obavijesti za javnost - Plaena promocija: objavljivanje plaenih politikih oglasa, ubacivanje promotivnog materijala u novine. Izborni slogani i plakati Slogani- kratke, saete poruke koje su znak prepoznavanja odreene partije. Gotovo je nemogue zamisliti izbornu kampanju bez plakata. Njihov zadatak je sasvim jasan, oni moraju da svojom sveprisutnou suoavaju birako tijelo sa osnovnim stranakim porukama i kandidatima. Tokom kampanje veina politikih partija se slui sa etiri tipa plakata sa tano odreenom ulogom, a to su: 1. plakat- letak 2. plakat-autoritet 3. plakat-poster 4. sveani plakat Plakat letak se lijepi u velikim koliinama, ime se iskazuje sveprisutnost, snaga i probojnost. Tekstualno je vrlo jednostavan sa stranakim sloganima. Plakat autoritet je plakat na kojem se nalazi voa stranke. Na taj nain se uspostavlja njegov autoritet s jedne, i uspostavljeni autoritet se koristi kao garancija za postizanje osnovnog cilja s druge strane. Plakat poster je vie namjenjen dekoraciji stanova tradicionalnijeg dijela birakog tijela. Ova vrsta plakata se manje upotrebljava na javnim mjestima. Sveani plakat ima malu komunikacijsku vrijednost u iroj upotrebi. On se koristi dekorativno i simboliki, u stranakim prostorijama i ostalim zatvorenim prostorima. Plakati bilbordi: Prednost: Potrebno je 3- 5 sekundi da bi upamtili odreenu iformaciju; Kontinuitet ( najmanje 30 dana); Pamtljivost poruke zbog kratkoe i ponavljanja; Besplatno ponavaljanje (kad god je recepijent vidi). Dobar slogan se dugo pamti!

Uloga medija u politici - Printani (novine, tampa, magazini) - Elektronski (radio i TV) - Novi mediji ( Internet web, drutvene mree, sms)

Mediji su sredstvo kontaktiranja i posredovanja izmeu politike i javne sfere, odnosno izmeu donosilaca politikih odluka i javnosti na koju te politike odluke neposredno utiu. Oni prenose informacije od politikih subjekata ka javnosti i od javnosti ka politikim subjektima. Istovremeno, mediji po svojoj formi, sadraju i uincima, postaju kreatori javne politike scene, ali i direktni akteri na toj sceni. Oni vie nisu samo medijatori, nego ravnopravni subjekti u politikim procesima. Mediji u politikoj komunikaciji dijele se na: Vizuelne-tampa Auditivne-radio Audio-vizuelne-TV Informatike-Internet Ovdje je rije o dinamikim komunikacijskim kanalima-sutina im je plasiranje poruke, ali podrazumjevaju i feedback. Uloga tampe u politikoj komunikaciji Najvea prednost tampe je to ostavlja vie prostora za itaoca koji ima vie vremena za razumjevanje politike poruke, jer postoji mogunost dubinske analize sadraja pojedinih natpisa i oglasa, zatim fotokopiranje ili izrezivanje lanaka i sl. tampani mediji su veoma pogodni za politiku promociju. Ta promocija se moe podjeliti na : - Besplatnu promociju: u obliku novinarskih lanaka, objavljivanja slubenih dopisa, obavjesti za javnost itd. - Plaena promocija: objavljivanje plaenih politikih oglasa, ubacivanje promotivnog materijala u novine i sl. Politiki subjekti nastoje se u tampi prikazati u to boljem svjetlu.Istovremeno, javnost od tampe oekuje dublju priu o politikim temama. Meutim, najvei problem je to se tampa rukovodi senzacionalizmom ne birajui sredstva za poveanje tiraa. Veliki problem je to veina stanovnika u ruralnim podrujima sve to proitaju u novinama smatraju istinom, novine poistovjeuju sa dokumentima. Uloga radija i televizije u politikoj komunikaciji Politiki marketing na radiju i televiziji ima dvojako svojstvo: Redovna politika promocija kandidat uestvuje u redovnim radio i tv emisijama politikog karaktera, pred izbore se emituju specijalni programi namjenjeni iskljuivo strankama i kandidatima, gdje oni mogu iznositi politiki program stranke i svoja predizborna obeanja. Plaena politika promocija podrazumjeva emitovanje politikih dinglova na radiju i specijalno napravljenih politikih spotova na televiziji. Radio je medij koji je pogodan za siromane politike stranke. Radio oglasi se esto ponavljaju i taju po 15, 30 ili 60 sekundi. Prednost radija je to je najbri prijenosnik informacija i vrlo je rairen. (slua se u kui, automobilu, trgovinama, restoranima, na radnom mjestu itd.). Televizija se smatra najjaim medijem u izbornim kampanjama. Uspostavlja najsuptilniju vezu izmeu kandidata i biraa.Ima najvei uticaj na formiranje javnog mnijenja, a legitimitet joj daje kombinacija slike i zvuka. Internet se u politici naziva treim medijem. Politika promocija na internetu ima mogunost globalnog uticaja, broj ljudi koji surfaju internetom je ogroman u odnosu na druge medije. Imamo tri vrste politikih informacija na internetu: - Besplatne informacije-koje su politiki subjekti spremni dijeliti sa drugima bez ikakve naknade. - Komercijalne informacije-ije dijeljenje sa drugima donosi profit.

Strateke informacije-uglavnom spadaju u domen tajni, pa se prenose ifrovano ili prikazuju na zatienim dijelovima stranica.

Tri vrste medija: Printani, elektronski i novi mediji. Svi oni imaju svoje prednosti ili nedostatke. Printani mediji su dosta spori (dosta vremena proe u samoj tampi), meutim nude opirnije informacije o odreenom problemu, dakle uvijek imamo opirniju priu. Elektonski mediji radio: prednost je u tome to ga moemo sluati u hodu; jeftin medij; nudi stalno ponavljanje naih informacija; Televizor: potrebno je dosta vremena da bi se objavila neka vijest, potrebno je sve snimiti, napraviti kadrove, montirati. Takoer, ovaj medij podrazumijeva i da u tano odreeno vrijeme budemo prisutni ispred TV-a da bi primili odreenu poruku.

Interpersonalna komunikacija Svaki pojedinac kojega kandidat susretne-investicija je u budunost! Interpersonalna komunikacija je glavna komponenta racionalne teorije izbora. Birai se oslanjaju na miljenja drugih, pogotovo ako su ti drugi referentne osobe u njihovoj okolini. (Ivan iber, 2003:187). Ova vrsta komunikacije kandidata sa biraima je posebno bitna. Prilikom putovanja kandidata autobusom po regijama jako je znaajno da znaju sluati nego govoriti. Kampanja preko telefona - Prednost ove tehnike je u brzini protoka informacija. Nedostatak joj je to trai puno telefonskih aparata i volontera. - Vano je voditi rauna o vremenu. Nazvati se ne smije u vrijeme kad je kuni red.

Saopenje za medije - Krai pisani tekstovi u kojima se neki kandidat ili neka stranka obraaju javnosti radi isticanja svojih stavova, promicanja i afirmisanja dijelova programa i glavne teme kampanje. Konferencija za novinare - Ukoliko se procijeni da je izravno komuniciranje s novinarima u funkciji kampanje i da e komunikacija s novinarima pomoi razrijeavanju i promicanju ciljeva kampanje, tada se organizuje i saziva konferencija. - Mjesto za odravanje konferencije treba paljivo odabrati, tako da odgovara predstavnicima tampe, a najprikladnije mjesto je u sreditu stranke sa logom stranke u pozadini, pod uslovom da je pristupano i pogodno za odravanje press konferencija. - Konferencije za novinare uvijek treba odravati u dvorani manjoj od stvarnih potreba. Reklama - Namjerna aktivnost, istiemo najbolje osobine - Potrebno se ograniiti na udarnu poruku ili samu sutinu informacije.

Direktne ankete Internet Krizno komuniciranje - Analiza problema - Krizni tab - Krizni plan - Procjena ljudskog resursa - Komunikacijski kanali - Strategija - Taktika - Evaluacija vrednovanje ::::: Sa predavanja: Krizno komuniciranje- to je kada naiemo na odreeni problem i trebamo da rijeimo taj problem. Dakle da vidimo kako emo reagirati, tj. da li emo objaviti demant ili emo organizovati press konferenciju. Kada imamo odreenu krizu prvo analiziramo problem, zatim formiramo krizni tab i uvijek je vano da imamo vou kriznog taba, odnosno odgovornu osobu. Onda napravimo krizni plan, pa onda radimo procjenu ljudskog resursa, da vidimo ko ima dobre kontakte, ko nam moe pomoi, zatim definiemo komunikacijske kanale, odnosno medije kojima emo slati poruke. Napraviti strategiju i taktiku za realizaciju odreene strategije i na kraju evaluacija ( da vidmo ta smo uradili). :::: Krizni PR u politici najee vezan za seks afere, korupcija, kriminal, mito Poeljno oblaenje politiara - ne previe nakita i ekscentrinih detalja (nakit ne smije zvecati) - boje ne smiju biti prekriave i prearene - izbjegavati pruge, tufnice - boja odjee treba biti tamnija sa nekim svjetlijim kouljama - kravata ne na koulju kratkih rukava - ne prekratke suknje - duga kosa skupljena u rep, jer tako daje autoritet osobi koja govori - duina suknje do koljena ili dua - lic na suknji je dopustiv, ali mora biti sa stranje strane, a ne sa bone strane - ne kravate sa crtanim likovima. ::: Sa predavanja: Neverbalna komunikacija emocionalni odraz neijeg stanja. Neverbalnom komunikacijom, aljemo poruke govorom tijela, mimikom, gestovima, vizuelnim identitetom ( 93 % otpada na neverbalnu komunikaciju). Isprepleteni prsti odbrambeni mehanizam.

Nepoeljni neverbalni znakovi: Trljanje oka Pokrivanje usta Dodirivanje nosa (signalizira la) Prekrtene ruke ili noge (odbrambeni mehanizmi) Otvoreni dlanovi uvijek su poeljni. Izdajniki gestovi ( alju poruku da osobi nije ba najugodnije ili da nije spremna): Sputanje pogleda Grickanje noktiju Sputanje u stolici ili okretanje Pretjerano osmjehivanje Igranje sa nekim predmetima Ispijanje vode Vrpoljenje ....

Organizacija kampanje - Rezervacija najatraktivnijih lokacija za bilborde - Formiranje tima za praenje konkurencije - formiranje tima za praenje reakcija javnosti - ispitivanje javnog mnijenja - analiza i procjena ljudskog resursa - Edukacija - formiranje tima za procjenu novih lanova - formiranje tima za vrbovanje dobrovoljaca

Politika komunikacija je interaktivni proces, komunikacija izmeu politikih diskursa, medija i biraa. Birai poklanjaju povjerenje odreenom plitiaru putem glasova. Izborna kamapanja podrazumijeva aktivnost politikih diskursa u predizborno vrijeme; znai rade svoju promociju, promociju svojih ideja, stavova i svega onoga to oni propagiraju.

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA Kontakt oima treba odravati pogledima dugim 1-7 sekundi. Ostavljamo dojam iskrene i sigurne osobe, pokazujemo panju i interesovanje Prilikom sluanja sagovornika takoer je potrebno ostvariti direktan kontakt oima, jer tako sagovorniku aljemo poruku ohrabrenja, podrke i interesovanja.

Nije poeljno: - Bjeati od pogleda nesigurnost, neiskrenost, nepotovanje i nezainteresovanost - 'agresivno' gledati sagovornika prijetnja, neugodnost - 'lutanje' pogledom - Premalo kontakta oima - Gledati u pod djelujete kao osoba koja nema ta rei - Ne treptati previe la, nervoza. OBRVE Podignute obrve pokazuju: - Iznenaenje - Superiornost - Skretanje panje na sebe - Otvorenost Sputene obrve: - elju da se smanji komunikacija oima - Prevaru - Nezadovoljstvo - Ljutnju i frustraciju RUKOVANJE I SLUANJE - neka bude vrsto i kratko - sluajte kako bi upamtili to vie detalja o osobi sa kojom razgovarate - pokuajte mu zapamtiti ime POSEBNE NAPOMENE - pitajte: pokazujete zainteresovanost - budite pozitivni: svi vole vedre osobe DLANOVI Govor tijela je emocionalni odraz s tanja neke osobe. Gestovi koji signaliziraju la: - pokrivanje usta - dodirivanje nosa - trljanje oka - hvatanje za uho - prsti u ustima - ekanje vrata - povlaenje okovratnika

Vizuelni identitet: Samo je jedna prilika za ostavljanje dobrog dojma. Na osnovu vizuelnog identitea birai donose zakljuke o odreenoj osobi, tj. na osnovu vizuelnog identiteta moemo prosuditi da li je neka osoba karizmatina, da li moe zaokupiti / privui nau panju i sl. Uvijek na osnovu vizuelnog identiteta moemo dobiti neke odreene iformacije (npr. socijalni status neke osobe). Birai na osnovu vizuelnog identiteta donose odluke za koga e glasati. Stranaki programi: Niko ne ita stranake programe, samo konkurencija i mediji.

RUKOVANJE 1) dominacija 2) potinjavanje 3) jednakost Nepoeljne vrste rukovanja: - mrtva riba mlitavo i nezainteresovano - opaki tip zaustavlja dotok krvi u prstima - kostolomac agresivac - hvatanje za prste - ukoena ruka u laktu distanca - tehnika ruke odozgo - kriminalac LINI PROSTOR - intimna zona - 15-45 cm. U ovu zonu mogu da zau samo ljudi koji su nam emocionalno bliski. - Lina zona - 45 cm-1,20m - Drutvena zona 1,20 i 3,5 m - Javna zona preko 3,5 m

IZDAJNIKI GESTOVI - Stiskanje nadlaktica i grljenje samog sebe - Igranje sa hemijskom olovkom - Cupkanje nogama, prebacivanje s noge na nogu vrpoljenje - Ispijanje vode - Skidanje i ponovno stavljanje naoala - Poigravanje sa pramenovima kose - Pretjerano osmjehivanje - Grickanje i oblizivanje usana - Dranje ruku iza lea - Sputanje pogleda

Grickanje noktiju Sputanje u stolici, okretanje

VERBALNA KOMUNIKACIJA Pitanja koja sebi postavimo: - Zato komuniciram, ta mi je cilj? - S kim komuniciram? - Kako ostaviti upeatljiv dojam (od pozdrava do zavretka komunikacije, od jezika do naina sjedenja ili hodanja) - Kako se ponaati - Kako drati pod kontrolom, sebe i druge - Kako uvjeriti (zaobii istinu-slagati?) - Problem,da li ga otvarati, odgoditi, zatakati, izgladiti, produbiti? Osnovni zahtjevi u interpersonalnoj komunikaciji - Promisliti o emu e govoriti - Ocijeni ta e rei ne govori sve to misli, ne misli sve to govori - Procijeni kad e govoriti: u pravi trenutak 'upasti' u tui govor - Procijeni koliko e govoriti (to krae) - Ocijeni kome govori Zlatna pravila - Govori prirodno (radost, alost, sveano..) - Zadri uljudan ton - Uskladi neverbalno ponaanje sa sadrajem govora i sa verbalnom komunikacijom - Iskljui fiziki kontakt - Sluaj: aktivno ili pasivno - Ne hvali se: ne citiraj sebe i iskljui efekte - Persiraj i obraaj se primjereno: tj. gospodine/gospoo + prezime, odmjeri TI obraanja. - Ne priaj o onome u ta se ne razumije