Master studij EFSA - EFZG

SPOLJNOTRGOVINSKA RAZMJENA BOSNE I HERCEGOVINE

PRISTUPNI RAD

Predmet: Primjena statistike u SUK-u Mentor: prof.dr. Ensar ehi Student: Jasmin Smajlovi Index: 1211- UK/10 Smjer: Upravljanje kvalitetom

Sarajevo, novembar, 2013.

SADRAJ

U V O D .......................................................................................................................................... 2 1. PREGLED LITERATURE ......................................................................................................... 4 2. BRUTO DOMAI PROIZVOD................................................................................................. 4 3. EMPIRIJSKA ANALIZA ........................................................................................................... 6 3.1. Posmatrane varijable i izvori podataka ................................................................................ 6 3.2. Deskriptivna analiza ............................................................................................................. 8 3.3. Regresijski model ............................................................................................................... 11 ZAKLJUAK ............................................................................................................................... 14 LITERATURA ............................................................................................................................. 15

UVOD
U XXI stoljeu ivimo u otvorenoj ekonomiji, sudjelujemo u otvorenoj ekonomiji i sa drugim zemljama smo povezani kroz razmjenu i finansije. Izvozimo robe i usluge koje se proizvode kod kue i uvozimo one stvari u kojima drugi imaju konkutentsku prednost. Svjetska ekonomija danas je odreena internacionalizacijom i predstavlja irenje ekonomske aktivnosti izvan granica domaeg trita, a to se reflektira ekstenzivnom ekonomskom politikom. Internacionalizacija je i jedan od osnovnih elemenata globalizacije, koja osim irenja ekonomske aktivnosti izvan granica nacionalne ekonomije obuhvaa i funkcionalnu integraciju takvih meunarodno dislociranih aktivnosti. Osnovni cilj svake ekonomije je to uspjenije ukljuivanje u meunarodnu podjelu rada. Uspjenost jedne drave na meunarodnom tritu odreena je konkurentskom sposobnou svih njenih poslovnih subjekata ukljuenih u vanjskotrgovinsko poslovanje, odnosno u meunarodnu razmjenu. U svemu tome kljuno je posjedovanje konkurentske prednosti na temelju ega se ostvaruje vea profitabilnost. Na globalnome svjetskom tritu samo one nacionalne ekonomije, odnosno poslovni subjekti tih nacionalnih ekonomija, ostvaruju konkurentsku prednost kada su sposobne kreirati veu ekonomsku vrijednost u odnosu na svoje konkurente. U posljednjih je nekoliko desetljea na globalnom tritu dolo do velikih promjena. Jedna od najznaajnijih promjena vezana je uz jaanje meunarodne konkurencije i njezin uticaj i na izvozno orijentirana preduzea, i na preduzea koja djeluju samo u okvirima domaeg trita. Internacionalizacija prua mogunost irenja i razvitka, te gospodarskoga prosperiteta globalne nacionalne ekonomije i njezinih preduzea. U radu nam je cilj utvrditi kakav uticaj na izvoz i uvoz nae zemlje ima udaljenost izmeu naeg glavnog grada i glavnih gradova drugih zemalja sa kojim se vri razmejna roba i usluga, broj stanovnika tih zemalja, kao i dali se radi o zemljama lanica Evropske unije (EU) ili se pak radi o zemjama iz naeg okruenja i drugim koje nisu lanice EU. Iako je Republika Hrvatska od 01. jula tekue godine postala punopravna lanica EU, u radu se ista posmatra kao zemlja kandidat budui da se u koritenim bazama podataka raspoale podacima za 2012.godinu, kada je R Hrvatka bila u statusus kandidata.

Dakle, u radu se istrauje uticaj broja stanovnika posmatrane zemlje, udaljenosti izmeu glavnog grada BiH i analiziranih drava, te statusa pojedine analizirane drave, na uvoz i izvoz izmeu nae zemlje i odabranih zemalja. Kada je rije o statusu zemlje za potrebe analize, radi se s jedne strane o nasumino izabranim zemljama koje su lanice EU1: Njemaka, Ausrtrija, Italija i Slovenija, Francuska i eka, a s druge strane to su zemlje okruenja i lanice CEFTA2-e Hrvatska i Srbija, vicarska lanica EFTA3-e,Turska kao najbre rastua ekonomija Evrope, i SAD kao najjaa ekonomija svijeta.

Europska unija (EU) jedinstvena je meuvladina i nadnacionalna zajednica europskih drava, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je zapoeo 1951. godine. Europska unija danas broji 28 drava lanica. Prostire se na 4.381.324 km, a broji oko 508 milijuna stanovnika. 2 CEFTA (eng: Central European Free Trade Agreement) je viestrani (multilateralni) ugovor o slobodnoj trgovini. Puni naziv jeste Ugovor o izmjeni i dopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini. Ugovor o osnivanju CEFTA-e potpisan je 21.12.1992. 3 Europska slobodna trgovinska zona (EFTA) osnovana je 1960. godine i reakcija je na osnivanje EEZ-a, kako bi se sprijeila opasnost o ekonomskoj diskriminaciji. Europska zajednica je 1973. godine s EFTA -om zakljuila Ugovor o slobodnoj trgovini. Od 1994. na snazi je europski ekonomski prostor izmeu drava Europske Zajednice i drava EFTAe.

1. PREGLED LITERATURE

Samuelson i dr. (2000) navode da je bruto domai proizvod (GDP) najsveobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje dobara i usluga u zemlji. Ona je suma vrijednosti potronje, investicija, dravnih nabavki dobara i usluga i neto izvoza ostvarenog u zemlji tokom godine dana.4 Larimo u svom radu dokazuje da su izvozne karakteristike pozitivno korelirane s veliinom poduzea, kvalitetom proizvoda i usluga,meunarodnom orijentacijom te diversifikacijom tritaGrant (2010) navodi da uspjenost jedne drave na meunarodnom tritu odreena je konkurentskom sposobnou svih njenih poslovnih subjekata ukljuenih u vanjskotrgovinsko poslovanje, odnosno u meunarodnu razmjenu. U svemu tome kljuno je posjedovanje konkurentske prednosti na temelju ega se ostvaruje vea profitabilnost.5 Samuelson i dr. (2000) istiu da se ukupni domai izdaci, koje zovemo I domaa potranja, razlikuju od bruto domaeg proizvoda (GDP). Kao razlog za to navode uticaj uvoza I izvoza roba I usluga. Dakle, ponovno ukazuju na naeto izvoz kao bitnu sastavnicu bruto domaeg proizvoda. Bilas (2007) istie da ciljevi i motivi sklapanja regionalnih sporazuma mogu varirati, ali svima je zajedniko smanjivanje barijera trgovini meu lanicama regionalne integracije i diskriminacija trgovine s drugim zemljama nelanicama integracije.6

2. BRUTO DOMAI PROIZVOD

Bruto domai proizvod (GDP) je ime kojim nazivamo vrijednosti finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tokom godine dana izraene u novanim jedinicama. GDP se upotrebljava za mnoge svrhe, meutim najvanija je ona da se izmjeri cjelokupni uspjeh ekonomije. Prema tome GDP je najsveobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje dobara i usluga zemlji. Kada se koristi

4
5

A. P. Samuelson, D. Nordhaus: Ekonomija, Zagreb, 1994. godina R. M. Grant: Contemporary strategy analysis, 7thed., Wiley & Sons, United Kingdom, 2010. godina 6 V. Bilas: Trgovinska povezanost Hrvatske i EU, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 2007. godina

bruto domai proizvod kao pokazatelj rasta i ivotnog standarda puno je bolje koristiti bruto domai proizvod po stanovniku ili per capita budui da on pokazuje realniju sliku. Bruto domai proizvod po stanovniku ili GDP per capita se izraunava na nain da se ukupni bruto domai proizvod u odreenoj godini podijeli s brojem stanovnika odreene drave u toj godini. U ovome radu potrebno je spomenuti i ostale makroekonomske pokazatelje.Neto domai proizvod zapravo je razlika izmeu bruto domaeg proizvoda i amortizacije, odnosno bruto domai proizvod umanjuje se za amortizaciju. Treba razlikovati nominalni i relani GDP. Ukoliko se GDP za svaku godinu mjeri u tekuim cijenama dobivamo nominalni GDP. Ukoliko nominalni GDP podijelimo a indeksom cijena dobivamo realni GDP. U tom sluaju indeks cijena se naziva deflatorou Bruto domai proizvod u odreenom razdoblju moe se izraunati kao proizvodnu i kao trokovnu mjeru. Prema trokovnoj metodi, BDP kao tok trokova izraunava se prema sljedeem obrascu: BDP = BP + KA + RE + PF + AM + NP pri emu su: BDP = BP = KA = RE = PF = AM = NP = bruto domai proizvod brutto plae /najamnine/ kamate renta profit /dobitak/ amortizacija neizravni porezi

Prema trokovnoj metodi, BDP se izraunava tako da se zbroje ukupni iznosi za etiri velike komponenete: C osobna potronja (potronja kuanstava) G dravna potronja (potronja drave) I - Investicije X neto izvoz Prema tome BDP se izraunava po obrascu: Y = C+G+I+X , pri emu je Y nominalni BDP. Polazei od navedenog , jasno se uoava da je neto izvoz u funkciji bruto domaeg proizvoda. On predstavlja razliku izmeu izvoza i uvoza dobara i usluga. U uslovima kada izvoz
5

nadmauje uvoz, i neto izvoz je pozitivan kaemo da se radi o suficitu u spoljnotrgovinskom bilansu. U uslovima kada uvoz nadmauje izvoz kao posljedica toga se javlja spoljnotrgovinski deficit.

3. EMPIRIJSKA ANALIZA
Analiza ima za cilj da utvrdi uticaje: udaljenosti izmeu naeg glavnog grada i glavnih gradova drugih posmatranih zemalja sa kojim se vri razmejna roba i usluga, broj stanovnika tih zemalja, da li su zemlje lanica Evropske unije (EU), ili se pak radi o zemljama okruenja i lanicama CEFTA-e Hrvatskoj i Srbiji, vicarskoj lanicom EFTA-e,Turskoj kao najbre rastuoj ekonomiji Evrope, i SAD-u kao najjaoj ekonomiji svijeta7, na neto izvoz nae zemlje.

3.1. Posmatrane varijable i izvori podataka

U svrhu analize uticaja: udaljenosti izmeu naeg glavnog grada i glavnih gradova drugih posmatranih zemalja sa kojim se vri razmejna roba i usluga, broj stanovnika tih zemalja, da li su zemlje lanica Evropske unije (EU) ili se pak radi o zemljama koje to, na neto izvoz nae zemlje, koriteno je 8 godinjih opservacija vrijednosti uvoza i izvoza nae zemlje u odredine zemlje: Njemaka, Hrvatska, Srbija, Austrija, Italija, Slovenija, vicarska, SAD, Turska, Francuska i eka u periodu 2005.-2012.godina. Podaci o vrijednostim uvoza i izvoza su preuzeti od Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH)8, i Agencije za statistiku BiH (BHAS).9 Podaci o broju stanovnika su preuzeti od Eurostata,10 izuzev podataka o broju stanovnika za Sjedinjene Amerike Drave koji su preuzeti od Svjetske banke,11 dok su podaci o udaljenosti

U svruhu analize drave Hrvatsku, Srbiju, vicarsku, Tursku i SAD emo u daljnjem radu posmatrati kao drave koje nisu lanice EU. 8 Godinje izvjee za 2012., http://www.cbbh.ba/files/godisnji_izvjestaji/2012/GI_2012_hr.pdf 9 http://www.bhas.ba/tematskibilteni/robna%20bos.pdf 10 http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&language=en&pcode=tps00001&tableSelection=1&fo otnotes=yes&labeling=labels&plugin=1 11 http://search.worldbank.org/data?qterm=population&language=EN

izmeu glavnih gradova posmatranih zemalja preuzeti sa interneta.12 Dakle, koritene su ove varijable: v1 - varijabla je kreirana sa ciljem unosa podataka o zemlji koja je ukljuena u analizu. v2 - varijabla se odnosi na godinu u kojoj je posmatrana vrijednost izvoza i uvoza izmeu Bosne i Heregovine i ostalih zemalja ukljuenih u analizu. v3 - ova varijabla je kreirana sa da ciljem prikaza podataka o udaljnosti izmeu glavnog grada Bosne i Hercegovina (Sarajeva) i glavnih gradova drugih zemalja ukljuenih u analizu, izraenu u kilometrima (km). v4 varijabla se odnosi na broj stanovnika zemalja ukljuenih u analizu v5 varijabla se odnosi na vrijednost izvoza u odabrane zemlje lanice EU i odabrane zemlje koje to nisu, izraena u hiljadama konvertibilnih maraka (000 KM). v6 - varijabla se odnosi na vrijednost uvoza iz odabranih zemalja lanice EU i odabranih zemalja koje to nisu, izraena u hiljadama konvertibilnih maraka (000 KM). Za analizu je koriten programski paket STATA, te su osim spomenutih varijabli generisane jo dvije varijable netoizvoz i grupa. Varijabla netoizvoz je izraunata kao razlika izmeu uvoza i i zvoza : netoizvoz = uvoz izvoz. Varijabla grupa je generisan sa ciljem da prikae da li se radi o zemljama lanicama EU ili se pak radi o zemljama koje to nisu. Radi se o dummy varijabli, gdje zemlje lanice EU imaju vrijednost 1 (jedan) a zemlje iz bliskog okruenja ili druge vrijednost 0 (nula). Prije same analize, odreene varijable su preimonovane kako slijedi: varijabla v1 u varijablu zemlja, kojoj je dodijeljen opis "Naziv drave" varijabla v2 u varijablu god sa opisom "Godina" varijabla v3 u varijablu udalj uz opis "Udaljenost glavnih gradova (km)" varijabla v4 u varijablu br_stan sa opisom "Broj stanovnika" varijabla v5 u varijablu izvoz uz opis "Izvoz (000 KM)" varijabla v6 u varijablu uvoz i opis "Uvoz (000 KM)"

12

http://www.udaljenosti.com/

3.2. Deskriptivna analiza

U nastavku su prezentirane ukupne i srednje vrijednost,te mjere disperzije (varijabiliteta) za posmatrane varijable - obiljeja: izvoz, uvoz i neto izvoz.
Tabela 01. Izvoz BiH po posmatranim zemljama

Na osnovu rezultata u Tabeli 01., najvea prosjena vrijednost izvoza je ostvarena izvozom roba i uluga u Hrvatsku (1.046.480 hiljada KM), sa prosjenim odstupanjem od prosjeka 143.539,4 hiljada KM (standardna devijacija). Prema Hrvtaskoj je ostvaren i najvei ukupni izvoz roba i usluga u 8 posmatranih godina u iznosu od 8.371.839 hiljada KM. Najmanja prosjena vrijednost izvoza ostavrena izvozom roba i usluga je u Tursku (68.328,88 hiljada KM), sa prosjenim odstupanjem od prosjene vrijednosti izvoza 64.922,39 hiljada KM, i eku (72.426,5 hiljada KM), sa prosjenim odstupanjem od prosjene vrijednosti izvoza 21.494,95 hiljada KM. Ukupni izvoz u 8 posmatranih godina, prema Turskoj i ekoj jeste 546.631 hiljada KM, odnosno 579.412 hiljada KM.

U slijedeoj tabeli Tabela 02., su prikazane ukupne i srednje vrijednosti, te mjere disperzije (varijabiliteta) za uvoz iz analiziranih zemalja.

Tabela 02. Uvoz BiH po posmatranim zemljama

Na osnovu rezultata u predhodnoj tabeli, najvea prosjena vrijednost uvoza roba i uluga je zabiljeena iz Hrvatsku (2.175.698 hiljada KM), sa prosjenim odstupanjem od prosjeka 315.236,7 hiljada KM (standardna devijacija), zatim iz Njemake. Ukupana vrijednost uvoza roba i usluga u 8 posmatranih godina je najvea ponovo iz Hrvtaske i iznosi 17,4 milijardi KM. Najmanja prosjena vrijednost uvoza roba i usluga je ostvarena iz vicarske (164.695,6 hiljada KM), sa prosjenim odstupanjem od prosjene vrijednosti uvoza 89.135,83 hiljada KM. Najmanja ukupna vrijednost uvoza je ostvarena sa vicarskom 1.317.565 hiljada KM, i Francuskom 2.265.443 hiljade KM. Prema vrijednostima standardne devijacije vidljivo je da su vrijednosti uvoza kao i i zvoza dosta rasprene u odnosu na prosjene vrijednosti.

U Tabeli 03., su prikazane ukupne i srednje vrijednosti te mjere disperzije (varijabiliteta) za netoizvoz koji predstavlja razliku izvoza i uvoza u zemlje u okruenje, odabrane lanice EU i druge.

Tabela 03. Netoizvoz BiH po posmatranim zemljama

Na osnovu rezultata u predhodnoj tabeli, najvea prosjena vrijednost neto izvoza je zabiljeena u odnosu na vicarsku (-44.991 hiljada KM), sa prosjenim odstupanjem od prosjeka 105.857,7 hiljada KM (standardna devijacija), zatim u odnosu sa Francuskom. Najmanja prosjena vrijednost neto izvoza roba i usluga je ostvarena iz Hrvatske (-1.129.218 hiljada KM), sa prosjenim odstupanjem od prosjene vrijednosti 240.895,9 hiljada KM. Ukupan deficit BiH prema 11 posmatranih drava u periodu od 8 godina iznosi 35,3 milijarde KM. U nastavku je konstruisan B-P dijagram, kako bi se jasnije mogla uoiti disperzija posmatranih obiljeja, te nihove netipine (outlieres) vrijednosti.
1.0e+062.0e+063.0e+06
Box-plot dijagram

Izvoz Uvoz Neto izvoz (000 KM)

-2.0e+06-1.0e+06

Izvoz (000 KM) Neto izvoz (000 KM)

Uvoz (000 KM)

10

Tabela 04. Izvoz i uvoz BiH po godinama

Prema podacima iz Tabela 04. moe se vidjeti kretanje vrijednosti izvoza i uvoza po godinama za 11 posmatranih drava. Zbog krize koja je 2007. godine pogodile hipotekarno trite SAD-a, a u 2009. godini ve bila okarakterizovana kao globalna i uzela maha i u Europi, vidljiv je pad vrijednosti izvoza i uvoza roba i usluga BiH. Kako slijedi izvoz BiH prema 11 posmatranih drava 2009. godine je iznosio 4.361.047 hiljada KM, to je vrijednost manja i od one ostvarene 2006. godine. U poreenju sa 2008. godinom u 2009. godini je ostavrena vrijednost izvoza manja za 1.045.862 hiljada KM odnosno 19,34%. Kada je rije o uvozu u 2009. godini njegova vrijednost je iznosila 8.283.470 hiljada KM, to je u odnosu na 2008. godinu manja za 3.416.530 hiljada KM, tj 29,20%.

3.3. Regresijski model

U cilju ispitaivanja utjecaja broja stanovnika, udaljenosti izmeu glavnih gradova BiH i analiziranih drava, te statusa pojedine analizirane drave, u nastavku su razvijena dva modela viestruke regresije. Kada je rije o statusu zemlje za potrebe analize, radi se o zemljama koje su lanice EU: Njemaka, Ausrtrija, Italija, Slovenija, Francuska i eka, te analiziranim zemlajama koje to nisu: Hrvatska, Srbija, Turska, vajcarska i SAD. Prvi model viestruke regresije je model u kome je zavisna varijabla Izvoz, dok su nezavisne varijable (prediktori): broj stanovnika, udaljenost izmeu glavnih gradova, status zemlje.

11

Tabela 05. Regresioni model izvoza

Vrijednost koeficijenta determinacije 0,3282, znai da je modelom objanjeno 32,82 % varijanse. Prema vrijednostima regresijskog koeficijenta =0.006 znai da se poveanjem broja stanovnika za jednu jedinicu u odnosnoj zemlji vrijednost izvoz iz BiH u tu zemlju poveava za 0,006 hiljada KM. Za varijablu udaljenost izmeu glavnih gradova = -300,971 ukazuje da se poveanjem udaljenosti izmeu glavnih gradova BiH i analiziranih zemalja za jedan kilometar vrijednost izvoza smanjuje za 300,971 hiljada KM. Kada se radi o statusu-grupi analiziranih zemalja = - 165.341,2 znai da se vrijednost izvoza za 165.341,2 hiljade KM manji u analizirane zemlje koje su lanice EU u odnosu na analizirane zemlje koje to nisu. Sve varijable u modelu su statistiki znaajna p< 0,05.

Drugi model viestruke regresije je model u kome je zavisna varijabla Uvoz, dok su nezavisne varijable (prediktori): broj stanovnika, udaljenost izmeu glavnih gradova, status zemlje.

12

Tabela 06. Regresioni model uvoza

Prema vrijednostima regresijskog koeficijenta =0.012 znai da se poveanjem broja stanovnika za jednu jedinicu u odnosnoj zemlji vrijednost uvoza u BiH u tu zemlju poveava za 0,012 hiljada KM. Za varijablu udaljenost izmeu glavnih gradova = -572,30 ukazuje da se poveanjem udaljenosti izmeu glavnih gradova BiH i analiziranih zemalja za jedan kilometar vrijednost uvoza smanjuje za 572,30 hiljada KM. Kada se radi o statusu-grupi analiziranih zemalja = - 537.041,9 znai da se vrijednost uvoza smanji za 537.041,9 hiljada KM u sluaju uvoza iz zemlje koje su lanice EU u odnosu na analizirane zemlje koje nisu lanice EU zone.

13

ZAKLJUAK

Na osnovu rezultata zakljuujemo da najvea prosjena i ukupna vrijednost izvoza roba i uluga ostvarena u Republiku Hrvatsku, a zatim Njemaku. Najmanja prosjena i ukupna vrijednost izvoza je ostavrena izvozom roba i usluga u Tursku. Najvea prosjena i ukupna vrijednost uvoza roba i uluga je zabiljeena ponovo iz R Hrvatskue, dok je najmanja prosjena i ukupna vrijednost uvoza roba i usluga ostvarena iz vicarske. Najvea tj najbolja prosjena vrijednost neto izvoza je zabiljeena u odnosu sa vicarskom, zatim u odnosu sa Francuskom. Najmanja odnosno najloija prosjena vrijednost neto izvoza roba i usluga je ostvarena iz Hrvatske. Pokazatelji vrijednosti izvoza i uvoza po godinama pokazuju nagli pad valjskotrgovinske razmjene BiH i posmatranih drava u 2009. godini. U poreenu sa 2008. godinom vrijednost izvoza je smanjena za 1.045.862 hiljada KM odnosno19,34%, dok je vrijednost uvoza manja za 3.416.530 hiljada KM, odnosno 29,20%. Prema rezultatima viestruke regresije u kome je zavisna varijabla izvoz, modelom je objanjeno 32,82 % varijanse. Poveanjem broja stanovnika za jednu jedinicu u odnosnoj zemlji vrijednost izvoz iz BiH u tu zemlju za poveava 0,006 hiljada KM. Poveanjem udaljenosti izmeu glavnog grada BiH i analiziranih zemalja za jedan kilometar vrijednost izvoza smanjuje se za 300,971 hiljada KM. Vrijednost izvoza je za 165.341,2 hiljade KM manja u analizirane zemlje koje su lanice EU u odnosu na analizirane zemlje koje to nisu. Sve varijable u modelu su statistiki znaajna p< 0,05. Prema rezultatima viestruke regresije u kome je zavisna varijabla uvoz, poveanjem broja stanovnika za jednu jedinicu u odnosnoj zemlji vrijednost uvoza u BiH u tu zemlju za poveava 0,012 hiljada KM. Poveanjem udaljenosti izmeu glavnog grada BiH i analiziranih zemalja za jedan kilometar vrijednost uvoza smanjuje se za 572,30 hiljada KM. Kada se radi o statusu-grupi analiziranih zemalja, vrijednost uvoza smanji se za 537.041,9 hiljada KM u sluaju uvoza iz zemlje koje su lanice EU u odnosu na zemlje koje to nisu. Ukupan deficit BiH prema 11 posmatranih drava u periodu od 8 godina iznosi 35,3 milijarde KM.

14

LITERATURA

1. V. Bilas: Trgovinska povezanost Hrvatske i EU, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 2007. godina 2. S. Fazlovi: Statistika-deskriptivna i inferencijalna analiza, Tuzla, 2006. godina 3. R. M. Grant: Contemporary strategy analysis, 7thed., Wiley & Sons, United Kingdom, 2010. godina 4. J. Larimo: International joint venture performance: impact of performance measures and foreign parent, target country and investment specific variables on performance, in G. Cliquet., 2007. godina 5. A. P. Samuelson, D. Nordhaus: Ekonomija, Zagreb, 1994. godina

http://www.cbbh.ba/ http://epp.eurostat.ec.europa.eu/ http://search.worldbank.org/ http://www.udaljenosti.com/ http://www.bhas.ba/ https://hr.wikipedia.org/

15