MOBILNE KOMUNIKACIJE- ISPITNA PITANJA I ODGOVORI

1. Sta je path-loss? Objasniti. Neka je signal s(t) poslan zadanim kanalom, a r(t) je odgovarajuci primljeni signal. Pt je snaga poslanog, a Pr snaga primljenog signala. Linearni path-loss kanala je omjer poslane i primljene snage:

Path loss se definira kao vrijednost linearnog path lossa u dB, odnosno razlika polane snage u dB i primljenje snage u dB. ( ) ( )

Path gain je negativna vrijednost path lossa. Path loss je uvjek nenegativan, a path gain negativan broj. Pg=-Pl.

2. Objasni tehniku dijeljenja celija kao tehniku dizajna celija ? Tehnika dijeljenja celija se primjenjuje na celiju koja je u zagusenju. Potrebno je smanjiti visinu antene i snagu odasiljanja. Poluprecnik svake celije se smanjuje za pola. Kanale je potrebno podijeliti u dvije grupe. Ostavljaju se i velike i male celije kako bi postigli bolju pokrivenost. Velike se fokusiraju na brzi, a manje na spori promet.

Predajna snaga se reducira na 12 dB.

3. Objasniti tehniku sektorizacije kao tehniku dizajna celija? Sektorizacija se postize smanjenjem poluprecnika celije i odrzavanjem omjera D/R, ili smanjenjem ovog omjera, a odrzavanjem poluprecnika konstantnim . Najcesce su u upotrebi sektorizacije 120 i 60. Na slici je prikazana sekt. 120 stepeni. Sektorizacija povecava SIR tako da klasteri mogu biti manji . SIR se povecava upotrebom direkcionih antena. Kapacitet se povecava smanjenjem broja celija u klasteru. Povecan je broj handoff procesa. Po jednoj baznoj stanici se koristi vise antena, pa su kanali u celijama podijeljeni i dodijeljeni odredjenim antenama, sto smanjuje efikasnost resursa.

4. Objasni koncept zona celije kao tehniku dizajna celija. Ovaj koncept dizajna celija rjeava problem cestog handoff-a. Zone se povezuju sa BS koaksijalnim kablom, optickim ili mikrolinkom.Isti kanal ostaje mobilnom uredaju i kada mijenja zone unutar celije. Bazna stanica prebacuje kanal zoni u koju korisnik ulazi. Kanali su rasporedeni u vremenu i prostoru i takoder se koristi normalno njihova ponovna upotreba. Kokanalska interferencija je smanjena zamjenom vece bazne stanice u sredini s tri manje (s manjom snagom odailjanja) na krajevima celije.

5. Sta je EIRP, a sta ERP? Izotropni radijator je idealna antena koja zraci snagu s jedinicnim pojacanjem uniformno u svim pravcima i obicno se koristi kao referentno antensko pojacanje u beicnim sistemima. Efektivna izotropna snaga zracenja (EIRP) se definira predstavlja maksimalnu snagu zracenja raspoloivu od odailjaca u smjeru maksimalnog antenskog pojacanja u poredenju s izotropnim zracenjem. EIRP se definira kao :

U praksi, efektivna snaga zracenja (ERP) se koristi umjesto EIRP da oznaci maksimalnu snagu zracenja u odnosu na polu-talasnu dipolnu antenu (umjesto izotropske) . Polu-talasna dipol antena ima pojacanje od 1,64. ERP je 2,15 dB iznad izotrpske antene, to znaci da ce ERP biti 2,15 dB manja od EIRP snage za isti prenosni sistem.

6. Sta su efektivna i efektivna izotropna snaga zracenja? Efektivna izotropna snaga zracenja (EIRP) se definira predstavlja maksimalnu snagu zracenja raspoloivu od odailjaca u smjeru maksimalnog antenskog pojacanja u poredenju s izotropnim zracenjem. EIRP se definira kao :

U praksi, efektivna snaga zracenja (ERP) se koristi umjesto EIRP da oznaci maksimalnu snagu zracenja u odnosu na polu-talasnu dipolnu antenu (umjesto izotropske) . Polu-talasna dipol antena ima pojacanje od 1,64. ERP je 2,15 dB iznad izotrpske antene, to znaci da ce ERP biti 2,15 dB manja od EIRP snage za isti prenosni sistem.

7. U kojim jedinicama mjere se daje antensko pojacanje? Koje je znacenje tog pojacanja? Antensko pojacanje se u praksi daje u jedinicama dBi i dBd. dBi je pojacanje antene u odnosu na pojacanje izotropnog radijatora, a dBd u odnosu na pojacanje poluvalnog dipola. Takodjer se daje u dBm i dBW.

8. Sta je to feding i kako se dijeli ?

EMV se krecu razlicitim putanjama, razlicitih duzina usljed cega dolazi do pojave fedinga. Feding je pojava promjene jacine polja na mjestu prijema. Moe nastati zbog: 1.Viestaznog prostiranja radio vala 2. Apsorpcije na kapljicama kie, magle snijega Feding moe biti: frekvencijski selektivan - znacajno guenje ueg frekvencijskog podrucja. Ovaj feding nastaje usljed viestaznog prostiranja EMV. Stvara probleme irokopojasnim sistemima Frekvencijski neselektivan podjednako guenje ireg frekvencijskog podrucja(flat fading). Nastaje usljed padavina. Uzima se u obzir pri projektiranju veze u GHz-nom podrucju preko meteorolokih podataka o padavinama Takodjer se razlikuje kratkotrajni (brzi) i dugotrajni (spori) feding

9. Opisi Friisov (LOS ) model i njegovu upotrebu. To je model gdje postoji LOS i nema prepreka. ( )

Pr- primljena snaga na razmaku d od odailjaca, Gt-antensko pojacanje odailjaca, Gr-antensko pojacanje prijemnika, L je faktor gubitka (L>=1) . Antensko pojacanje je ovisno od efektivnog raspona Ae . Ae ovisi od dimenzija antene, a talasna duzina ovisi od frevencije nosioca. L ovisi od prijenosnog priguenja, gubitka filtera i antenskih gubitaka.

10. Za sta nam sluze Maksvelove jednacine? Napisi valni oblik jednacina? Pomocu Maxwellovih jednacina mozemo doci do jednacina sirenja EMV. Kod ravnog vala su E i H medjusobno okomiti, kao i okomiti na sirenje EMV i to je najjednostavnije rjesenje. Od antene se val siri u obliku kuglastih valova, a na dovoljno velikoj udaljenosti se ti valovi mogu smatrati ravnim.

11. Objasni osnovne propagacijske mehanizme. Postoje 3 osnovna propagacijska mehanizma: 1.Refleksija nastaje kada elektromagnetski valovi se sudaraju s objektima velikih dimenzija u poredenju s valnom duljinom propagacijskog vala 2. Difrakcija nastaje usljed zapreke (s neregularnim ivicama) na radio putanji od predajnika do prijemnika 3. Raspravanje se dogada kada medij kroz koji se prostire val sastoji od objekata koji su malih dimenzija u odnosu na valnu duljinu propagacijskog vala i gdje je veliki broj prepreka po jedinici zapremine. Prilikom nailaska na prepreku jedan dio vala se odbije, a drugi prode kroz prepreku

12. Objasniti razliku izmedju vertikalne i horizontalne polarizacije.

I vertikalna i horizontalna polarizacija su podvrste linearne polarizacije. Kod linearne polarizacije vrh vektora EMV opisuje pravac. Ovisno o polozaju vektora E u odnosu na povrsinu Zemlje imacemo vertikalnu ili horizontalnu polarizaciju. Ako je vektor polja okrenut gore i dole, onda se radi o vertikalnoj polarizaciji, a ako je vektor polja okrenut na strane, lijevo ili desno, polarizacija je horizontalna.

13. Sta je Brewsterov ugao? To je ugao kada nema refleksije na orginalni medij. Javlja se kada je upadni ugao takav da je koeficijent refleksije jednak nuli. Taj ugao zadovoljava jednakost : ( )

Brewsterov ugao vrijedi samo za vertikalnu polarizaciju.

14. Opisi model 2 zrake kao propagacijski model?

Ovo je neprecizan free space model . Zasniva se na geometrijskoj optici. Ukljucuje i direktnu putanju, ali i refleksiju. p.s. formule prepisati iz formula za zadatke.

15. Kako se moze izracunati rezultantno elektricno polje metodom slike?

16. Skiciraj i objasni Fresnelove zone? Poluprecnik n-te Fresnelove zone se odredjuje prema formuli .. ? Fresnelove zone predstavljaju uzastopne regione gdje drugi talasi imaju duljinu putanje od odailjaa do prijemnika n/2 vedu nego ukupne direktne putanje. Sukcesivni krugovi predstavljaju Fresnelove zone a poluprenik n-te zone je:

17. Kako se odredjuje vjerovatnoca da ce primljeni signal biti iznad neke vrijednosti gama? Pr(d) i Q funkcija ili funkcija greke moe biti upotrijebljena za odreivanje vjerovatnode da li je prijemni signal iznad ili ispod odreenog nivoa. Vjerovatnoca da ce primljeni signal biti iznad neke vrijednosti se odredjuje iz : ( ) [ ( ) ] ( ) A ispod: [ ( ) ] ( ) ( )

18. Objasni i napisi izraz Okumura modela za predikciju signala u urbanim sredinama. Ovaj model je potpuno baziran na mjerenjima. Na BS i MS se nalaze vertikalne omnidirekcione antene.

Prvo se odredi gubitak u free space modelu ( ( )

), a zatim se sa krivih ocita vrijednost

19. Sta je to Doplerov pomjeraj ?

20. Objasni razliku izmedju koherentne i nekoherentne AM modulacije ? 21. Predstaviti brojkama frekvencijsku podjelu opsega za VHF i UHF frekvencijska podrucja. 22. Definiraj antenu. Navedi sta radi prijemna, a sta predajna antena. Sta opisuje polarizaciju antene. Antena je naprava koja slui za slanje (emitiranje) i prijem radiovalova (elektromagnetske energije). Odailjacka (predajna) antena pretvara jednodimenzionalni val iz prijenosne strukture (koaksijalne linije ili valovoda) u trodimenzionalni prostorni val, usmjeravajuci pri tome energiju u eljenom smjeru. Prijemna antena prima elektromagnetsku energiju ovisno o jacini polja koje dolazi do antene. 23. Definisi parametre antene :dijagram zracenja, usmjerenost, dobitak, efektivna povrsina, efektivna duzina i temperatura suma. Dijagram zracenja Svako EM zracenje koje proizvede antena bilo kakve geometrije ponaa se kao sferni val, ako je udaljenost od antene dovoljno velika. Raspodjela gustoce snage na povrini kugle dovoljno velikog poluprecnika nazivamo PROSTORNI DIJAGRAM ZRACENJA.

Karakteristicne velicine dijagrame zracenja su: smjer maximalnog zracenja,ugao usmjerenosti.sirina snopa i faktor potiskivanja sekundarnih latica. Impedanca antene Svaka odailjacka antena prikljucena na generator signala preko linije moe se predstaviti kao pasivni dvopol. Koeficijent napona i struje na tom dvopolu predstavlja impedancu. Ako se antena nalazi u slobodnom prostoru tako da su svi objekti smjeteni na velikoj udaljenosti, govori se o VLASTITOJ IMPEDANCI antene. Kako odailjacka antena zraci u prostor, gubitak snage se moe predstaviti jednim zamiljenim otporom koji je dio omske komponente vlastite impedance, a naziva se OTPOR ZRACENJA RZ koji se definira kao ekvivalentan otpor na kojem se troi snaga jednaka ukupnoj zracenoj snazi antene, ako je struja kroz taj otpor jednaka struji kroz stezaljke antene.

Vlastita impedanca antene data je sa:

Da bi se uzeli u obzir gubici zbog disipacije antene definira se faktor iskoritenja kao odnos zracene snage i ukupne prividne snage.

Usmjerenost antene

...je omjer gustoce snage u smjeru maksimalnog zracenja i srednje gustoce snage na fiksnoj udaljenosti d od antene:

Usmjerenost antene se moe shvatiti kao broj koji kazuje koliko puta ukupna zracena snaga izotropnog radijatora treba biti veca od ukupne zracene snage promatrane antene da bi se izotropnim radijatorom na odredenoj udaljenosti od antene postigla jednaka gustoca snage kao to je ima promatrana antena u smjeru maksimalnog zracenja. Dobitak Dobitak antene je broj koji kazuje koliko puta veca treba biti ukupna zracena snaga izotropnog radijatora od ukupne privedene snage razmatrane antene da bi se izotropnim radijatorom na odredenoj udaljenosti postigla jednaka gustoca to je ima razmatrana antena u smjeru maksimalnog zracenja.

Efektivna povrsina ... se definira kao omjer raspoloive snage P apsorbirane na prilagodenu opterecenju koji je prikljucen na antenu i gustoce snage S upadnog EM vala.

Efektivna duzina Efektivna duljina lef ili hef prijemne antene jest koeficijent napona na stezaljkama otvorene antene i jacine elektricnog polja na mjestu prijema, ako je antena orijentirana u smjeru polja:

Efektivna duljina ili visina odailjacke antene jest duljina ekvivalentne linearne antene koja po svojoj cijeloj duljini ima konstantnu struju i jednaku struji na stezaljkama antene, s tim to obje antene imaju jednak intenzitet zracenja u smjeru okomitom na duljinu. Polarizacija antene Pod polarizacijom antene podrazumijeva se polarizacija vala koji antena zraci promatrano u smjeru maksimalnog zracenja. Prijemna antena mora imati istu polarizaciju kao i odailjacka ako elimo maksimalnu snagu na prijemniku

Temperatura uma Temperatura uma definira se za prijemnu antenu. Ona je mjera za snagu uma koju antena predaje na ulazu u prijemnik. P je raspoloiva snaga uma na ulazu u prijemnik

 k je Boltzmanova konstanta B je irina frekvencijskog pojasa

24. Sta su dipoli? Nacrtaj i objasni raspodjelu struje po duzini dipola. Dipol je tanka linearna antena koja se sastoji od dva tanka vodljiva tapa i napaja se na sredini. Raspodjela struje po duljini dipola je sinusna. Raspodjela struje ovisi o duljini dipola, L, u odnosu na valnu duljinu vala.

25. Kako se racuna srednja snaga Hercovog dipola koju zraci antena? Skiciraj i izvedi izraz . Hercov dipol je tanka, linearna antena sa kapacitativnim krajevima i napajanjem u sredini. Raspodjela struje po duzini je konstantna i L<< . Srednja snaga se dobija iz Pointingovog vektora.

26. Navesti nedostatke TDMA i FDMA visestrukog pristupa. Sta je CDMA? Nedostaci FDMA: Neracionalna tehnika (ako odredeni kanal nije dodijeljen, on stoji u"praznom hodu") Obzirom da kvalitet veze bitno zavisi od upotrijebljenih filtara propusnika opsega ucestanosti potrebno je da oni imaju odlicne cutoff karakteristike Glavni problem u radio sistemima koji koriste FDMA tehniku je presluavanje, koje je posljedica susjedno-kanalske interferencije Nelinearnost pojacavaca snage uzrokuje irenje prenoenog signala u frekvencijskom domenu i generie intermodulacione (IM) produkte FDMA je neupotrebljiv za prenos digitalnih signala razlicite brzine signaliziranja Nedostaci TDMA: TDMA zahtijeva preciznu sinhronizaciju slotova i okvira koje medusobno razmjenjuju bazna stanica i mobilna jedinica U slucaju gubitka sinhronizacije moe doci do kolizije izmedu korisnika Mobilni terminal je periodicno aktivan samo u toku trajanja slotova koji su dodijeljeni korisniku, tako da anvelopa snage periodicno fluktuira (problem u RF dijelu mobilnih terminala) Proces podeavanja frekvencijskog kanala i dodjeljivanja vremenskih slotova unosi dodatnu sloenost u BS i MJ Digitalni protok po frekvencijskom kanalu je relativno veliki (mora se primjenjivati ekvilizacija u cilju smanjenja uticaja intersimbolske interferencije) CDMA je tehnika visestrukog pristupa kod koje u svakom trenutku svi korisnici pristupaju cijelom frekvencijskom spektru. Medjusobno su razdvojeni jedinstvenim pseudoslucajnim kodovima. To je prenos u prosirenom opsegu koji se ostvaruje tehnikom direktne sekvence ili frekvencijskog skakanja. 27. Nabroj i objasni prednosti i nedostatke FDMA, TDMA i CDMA visestrukog pristupa. Prednosti FDMA:

Hardverska jednostavnost (posljedica koncepta razdvajanja korisnika posredstvom jednostavnih filtara propusnika opsega ucestanosti) Nije potrebna nikakva sinhronizacija izmedu bazne stanice i mobilnog terminala irina opsega koji se dodjeljuje nekom korisniku je mala u poredenju sa koherentnim opsegom mobilnog radio kanala (uskopojasni radio sistemi) Brzina signaliziranja na kontrolnom kanalu je obicno mala (10 kb/s) pa je trajanje signalizacionog intervala veliko u odnosu na delay spread, tako da je ISI malo izraena (nema potrebe za ekvilizacijom) Prednosti TDMA: Istu radio i modemsku opremu u okviru bazne stanice na datoj frekvenciji nosioca mogu koristiti svi korisnici koji se nalaze u datoj celiji Korisniku je omuguceno da prema baznoj stanici alje ili od nje prima digitalne signale razlicitog protoka u zavisnosti od njegovih trenutnih potreba (dodjeljivanjem manje ili vie vremenskih slotova tom korisniku) TDMA prua mogucnost jednostavne kontrole snage (near/far efekat nije izraen) Jednostavan postupak handoff-a (u toku vremena u kome mobilni terminal ne razmjenjuje informacije sa baznom stanicom, on moe mjeriti nivo signala iz drugih baznih stanica i uporedivati ga sa aktuelnim nivom)

CDMA prua najvece mogucnosti za prenos multimedijalnih poruka u uslovima asinhronog saobracaja sa velikim digitalnim protocima (do 2 Mb/s) na downlink-u. Mobilni radio sistemi trece generacije (3G) zasnivaju se na CDMA konceptu 28. Objasni postupak direktne sekvence na prijemniku i predajniku, te napisi formule. Skiciraj i slike za DS-CDMA. Tehnika direktne sekvence realizuje se mnoenjem originalog digitalnog signala pseudo-slucajnom (PN) sekvencom cije je trajanje signalizacionog intervala mnogo manje od trajanja signalizacionog intervala originalnog signala.

29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42.

Objasniti frekventno skakanje kao prenos u prosirenom opsegu. Kako se moze modelirati radio kanal ? Sta je efikasnist snage ili energetska efikasnost? Nabroj nacine dodjele kanala celijama, objasni ih, navedi prednosti i nedostatke. Na primjeru kokanalskih celija za 7 celijski klaster definiraj kokanalski omjer i snagu primljenog signala? Kako se objasnjava koncept difrakcionog gubitka u radio propagaciji? U kojim jedinicama se mjeri kapacitet celijskog sistema? Skiciraj i objasni tehniku zona pokrivanja. Kolika promjena u frekvenciji nastaje na mjestu prijema usljed Doplerovog pomjeraja? Napisi izraz. Objasni near/far problem. Definiraj fluks gusoce snage Pd u free space modelu. Navesti i jedinicu mjere. Nacrtaj i objasni blok semu kodiranja govora kod strukture GSM signala. Skiciraj blok semu povezivanja povezivanja komponenti GSM sistema i objasni protokolarnu strukturu tog sistema? Skiciraj arhitekturu GSM sistema.

43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. 67. 68. 69.

Skiciraj i objasni elemente GSM mreze? Navesti i objasniti karakteristike 802.11a, 802.11b, 802.11g WLAN standarda? Skiciraj i objasni elemente WLAN mreze? Navesti bar 5 osobina ad-hoc mreze, te predstaviti slikom. Nabroj i objasni bar 5 parametara planiranja celija u GSM sistemu? Na koji nacin se vrsi pozivanje iz gostujuce mreze(redoslijed akcija naznaciti na slici)? Objasni proceduru pre-paid poziva iz gostujuce GSM mreze kao i upotrebom callback funkcije. Koja tri bazna signalna cvora postoje unutar SS7 mreze u GSMu i koje su njihove uloge? Nabroj i objasni 4 osobine 3g mreze? Napravi klasifikaciju kriptosistema prema namjeni i objasni ih. Sta je RSA? Objasni protokolarni slozaj radio interfejsa UMTS-a? Nacrtaj mreznu arhitekturu UMTS-a. Objasniti UTRA-FDD mod. Nacrtaj strukturu prenesenog okvira UTRA-TDD moda, objasni sta je resursna jedinica i kako se formira okvir. Objasni fiksnu i dinamicku dodjelu kanala u UMTS mrezi (UTRA-TDD mod). Objasniti pojedinacno sa prednostima i nedostacima primjere protokola slucajnog pristupa Aloha, Sloted Aloha i CSMA, CSMS/CD. Razlika izmedju Pure Aloha i Slotted Aloha protokola? Nacrtaj blok semu povezivanja mobilnog terminala i mobilnog komutacijskog centra kroz slojeve GSM mreze (sloj 1, sloj 2, sloj 3)? Objasni funkcije pojedinih slojeva ? Objasni pojam istokanalne interferencije kao i interferencije od preostalih kanala kod mobilnih komunikacija? Nacrtaj blok semu OFDM modulatora i napisi oblik efektivnog dijela OFDM signala (bez GI)? Objasni princip rada LPC kodera i dekodera i skiciraj njihove seme? U FDD sistemu postoji samo MS-BS i BS.MS interferencija? Objasniti zasto i kakva je situacija u TDD sistemima? Objasni algoritam s dinamickom dodjelom kanala s adaptivnom tackom komutacije na primjeru? Nabroj i objasni 3 tehnike poboljsanja kvalitete prijemnog signala. Objasni sta su i koje su prednosti hibridnog kodera? Sta je i cemu sluzi LAPDm? Kojim mehanizmima se realizira sigurnosni aspekt povjerljivosti racunarskih odnosno mobilnih sistema. Obrazlozi.