www.chikaasistent.

com
ivotni put svakog proizvoda, bez obzira na podruje upotrebe, se moe opisati sa nekoliko sljedeih koraka: Idejna zamisao (Research) Razvoj (Development) Proizvodnja (Manufacturing) ivotni vijek (Lifecycle) i Reciklaa (Recylcling). Proizvodnom procesu (Manufacturing) mora da prethodi konstruktivna realizacija idejne zamisli koju je dizajner imao prilikom kreiranja idejnog rijeenja. U ovoj konstruktivnoj realizaciji dolazi do davanja dimenzija i oblika konanom proizvodu. Prilikom konstruktivne realizacije konstruktor mora da vodi brigu o nainu izrade, tehnologinosti i montai dijelova. Prije nego li bilo ta dalje kaemo o tehnologinom oblikovanju mainskih dijelova u odnosu na proizvodne tehnologije, mehaniku obradu i montau elim naglasiti jedno pravilo: NE POSTOJI UNIVERZALNO PRAVILO KOJIM SE DOLAZI DO KONANOG PROIZVODA. Odreeni specifini uslovi koji proizilaze iz specifinih novanih i proizvodnih mogunosti datog preduzea e uvijek initi izgled datog dijela posebnim u odnosu na druge. No, uprkos svemu tome mogue je odrediti opte konstrukcione prinicipe i pravila. Ova pravila bivaju onda opravdana ukoliko udovoljavaju svim zahtijevima koji sa sobom nosi odreeni proizvod. Pri tome nije mogue uvijek primijeniti sve principe na jedno te istom dijelu. Koja e pravila i principi doi do upotrebe ovisi o okvirnim postavkama datog proizvoda. Kao primjer se moe uzeti avion, koji treba da bude to laki kako bi mogao sa sobom ponijeti to vie tereta (gorivo, putnici, oruje) uz istovremeno vei dolet i veu visinu leta. U osnovi ovo su kontradiktorni zahtijevi (ako ponesete vei teret domet se mora smanjiti). Koji e od ovih zahtijeva dobiti prednost ovisi od okvirnih postavki datog aviona. Tako za putniki avion znamo da treba ponijeti to vie putnika. Ovo uslovljava avion veih razmjera kako bi se omoguio smjetaj putnika i potrebnog goriva za njihovo prebacivanje. Velike dimenzije aviona daju problem strukturalnog integriteta cijele konstrukcije jer ukoliko je razmah krila 100 m onda se konstrukcija usljed sopstvene teine nastoji saviti (slomiti). Ovo povlai upotrebu kvalitetnijeg materijala to u konanici podie cijenu te dovodi u pitanje opstanak na tritu ...

B1 Lancer Ameriki strateki bombarder eklatantan primjer sloenog proizvoda gdje zahtijevi dizajna esto oponiraju jedan drugome

www.chikaasistent.com
Iz ovog primjera se moe naslutiti kompleksnost svih aspekata odreenog proizvoda. No i pored mnogobrojnih uslova koje mora zadovoljiti svaki mainski proizvod ipak je mogue provui svaki proizvod kroz dva generalna filtera: Jednostavnost i Pouzdanost. Ova dva filtera e na kraju dobiti ovjeru od nadzornika, ali krenimo redom ...

Jednostavnost i Pouzdanost su dva nerazdvojiva pojma koji ne mogu jedan bez drugoga.
Ukoliko imate jedno onda imate i drugo a vrijedi i obrnuto. Tehniki ureaji su jednostavni kada bivaju pregledni. Ureaj postaje pregledniji kada je sainjen od manje dijelova. Ovo povlai za sobom manji obim odravanja, laku montau i manji broj mjesta habanja. Ovo svakako vrijedi i za dijelove koji su jednostavnog geometrijskog oblika i nisu kompleksno poredani u sklopu. Stoga se uvijek nastoji postii konstrukcija sa to manje dijelova i jednostavnijim rasporedom. Meutim i ovdje se mora postii kompromis: ostvarivanje funkcije zahtijeva minimalni broj dijelova koji se ne smije izostaviti. U vezi prethodnog, od naroite prednosti su simetrini dijelovi. Pri proizvodnji, pod optereenjem kao i pri temperaturnim uticajem oni se pregledno deformiu. Jednostavna konstrukcija neminovno vodi do jednostavnog odravanja, kontrole i popravke. Usporedba izmeu dvije sline konstrukcije sa razliitim brojem dijelova se moe izvesti putem njihove pouzdanosti. Uzeti emo primjer trkaeg automobila koji treba da radi sa 50 neizostavnih dijelova od kojih ovisi konana pouzdanost (svijeie, gume, pogonska vratila, razne pumpe itd.). Neka proizvoa garantuje 99,99 % sigurnost da e dijelovi izdrati potrebno vrijeme koliko traje utrka. Da pojednostavimo, ovo znai da na svakih 10 000 dijelova jedan otpadne (slomi se). U ovom sluaju je vjerovatnoa da e 50 vozilo izdrati utrku 0,9999 =0,995 ili 99,5 %. Ovo znai da vjerovatnoa ispadanja iznosi 0,5 % dakle, 1 vozilo od 200 ispada. Ukoliko bi isto vozilo sadravalo samo 10 kritinih dijelova, pri istoj garantovanoj sigurnosti 10 proizvoaa, raunica bi zgledala ovako: 0,9999 =0,999 ili 99,9 %. Vjerovatnoa ispadanja bi pala na 0,1 % tj. samo 1 od 1000 vozila bi ispalo. Samo da navedemo primjer da se dananje vozilo Formule 1 sastoji od otprilike 80 000 pojedinanih dijelova, ali oigledno je da nije svak i neophodan za njegov rad.

Jest da nije F1 ali je Amerika Indy CAR series slina po kompleksnosti grae Naravno da svu ovu priu o jednostavnosti i pouzdanosti nadgleda glavni nadzornik a to je NOVAC. Trokovi su presudni faktor u svim granama industrije gdje se razvoj, proizvodnja i slube odravanja zajedno nadmeu za glavni cilj: drati trokove to nie moguim. Trokovi su od naroitog znaaja u Hight Tech industrijama poput avio, F1 ili vojnoj industriji. Tako npr.koioni disk od karbonskih vlakana koji se koristi u F1 dosee cijenu do 4000 . Drugi primjer iz iste industrije bi bio mijenja brzina sa cijenom od 110 000 . Ukoliko ste ikada gledali utrku Formule 1 onda treba da znate da 1 toak (guma i felga) imaju cijenu od 1500 (podatak iz 2004 godine). O primjerima iz vojne industrije ne vrijedi

www.chikaasistent.com
troiti rijei, ne samo jer su u veini sluajeva tajna, ve to esto dostiu astronomske cifre (F-22 Raptor u osnovnoj izvedbi staje $ 150 000 000. Pogodnom izmjenom dizajna, materijala ili nekog drugog konstrukcionog koraka je mogue ostvariti znaajnu utedu u trokovima to u konanici daje prednost u odnosu na konkurenciju i stime uspjeh na tritu.

Proizvodne tehnologije
Kada se uzmu u razmatranje, sve proizvodne tehnolgije se mogu generalno svrstati u jednu od dvije glavne skupine: Kovanje i livenje. ak to vie i kovanje je izvedenica od livenja jer da bi se mainski dio kovao mora se od neega krenuti tj. od odlivka. U svakom sluaju, vrijedi jedna veoma logina ali ujedno skoro i neoboriva teza po pitanju ove dvije proizvodne tehnologije. Ukoliko za budui mainski dio znamo da e biti izloen znaajnom mehanikom naprezanju onda se takav dio treba uraditi kovanjem. Ukoliko je budui dio sloenijeg geometrijskog oblika pri manjem mehanikom naprezanju onda odabir proizvodne tehnologije pada na livenje (Ovo nije generalno pravilo ve opi trend).

Kovanjem se dobijaju jednostavnije geometrije sa visokim mehanikim karakteristikama

Livenjem se ide u sluaju sloenijeg izgleda pri emu je dio predvien za manja optereenja u odnosu na kovane dijelove

Izrada dijelova livenjem biva uslovljena vrstom livenja i operativnim trokovima koja data tehnika livenja nosi sa sobom. Zbog toga je sami izgled prvobitne zamisli proizvoda uslovljen odreenim livako-tehnikim aspektima kao to su: potrebna jezgra, ravan dijeljenja, ienje, vrsta i obim dodatne mehanike obrade itd. Obzirom na veliki uticaj u pogledu prvobitne zamisli, konstruktor mora da poznaje neka pravila u pogledu tehnologinog oblikovanja livenih mainskih dijelova. Zbog jednostavnije izvedbe, odlivak bi trebalo izvesti od elementarnih geometrijskih figura (cilindar, sfera, kupa itd.) Prednost imaju ravne povrine Razne prikljuke i dodatke koji se veu bi se trebali izbjegavati Treba uzeti u obzir mjesta zahvata steznog alata (pakne) za naknadnu mehaniku obradu Povrinama koje su predviene za obradu treba se obezbjediti jednostavan prilaz Izbjegavati otre ivice kao i ljebove Pri promjeni debljine zidova trebaju se obezbjediti postepeni prelazi

Obzirom da se tanji zidovi hlade bre nego deblji, treba uvijek nastojati da se izvedu ravnomjerne debljine zidova datog dijela. Ukoliko dizajn zahtijeva onda je mogue primijeniti specijalne ploe za hlaenje.

Jednostavnim konstruktivnom izmjenama je mogue prethodno naglaeno skupljanje materijala izbjei. U ovom konkretnom sluaju je potencijalne lunkere mogue izbjei sa ljebom rastereenja. Ivice ljebova se dodatno zaoble radi smanjenja koncentracije napona.

www.chikaasistent.com

Kada su liveni dijelovi u pitanju treba da imate na umu da svako nakupljanje materijala treba izbjegavati. Drugim rijeima, svako mjesto prelaza je potencijalno mjesto skupljanja materijala i time stvaranja lunkera. Preveliki radijusi zaobljenja omoguavaju nagomilavanje materijala. Stoga bi radijusi zaobljenja trebali iznositi jednu etvrtinu do jedne treine debljine stijenke.

Jednostavno sredstvo za kontrolu skupljanja materijala je metod krugova gdje se prema tabelarnim preporukama (A1/A2) usvajaju prelazi izmeu pojedinih zidova.

Prilikom prelaza sa jednog zida na drugi izveden sa premalim radijusom zaobljenja postoji mogunost pucanja. S druge strane ukoliko je taj prelaz uraen sa prevelikim radijusom zaobljenja postoji mogunost nagomilavanja materijala (stvaranje lunkera). Ispravan dizajn podrazumijeva postepen prijelaz sa odreenim nagibom 1:5 koji je na kraju izveden sa radijusom. Prelazi izmeu zidova razliitih debljina se trebaju izvoditi sa razliitim vanjskim i unutranjim radijusima kako bi prelaz bio kontinuiran. Preporuuju se naredne vrijednosti za date prelaze: Ri=(s1+s2)/2 R1=s1+s2

Pri zaobljenim prelazima izmeu zidova istih zaobljenja bi se trebale koristiti sljedee vrijednosti: Ri=0,5 s do 1,0 s Ra=Ri+s U protivnom prijeti opasnost stvaranja lunkera.

Skupljanje materijala i stime stvaranje lunkera se moe izbjei sa odreenim ispustima kao i rebrima.

Rebra izmeu zida i osnove smanjuju mogunost pojave pukotina.

www.chikaasistent.com

Kada je mogue, treba izbjegavati sueljavanje rebara odlivka tako to se mjesto spoja rebara razvue. Drugo rijeenje jeste buenje oreenih jezgara ili dodavanje ljebova rastereenja.

Kritina mjesta uvijek ostaviti pojaana ukoliko je mogue.

Ostavljati dovoljno prostora za montau i demontau vijcima.

Izbjegavati izsjeen reljef vanjske konture. Po mogunosti drati reljef na istoj visini kako bi alat mogao obraditi to veu povrinu iz jednog zahvata.

Izbjegavati buenje na kosim povrinama zbog mogunosti loma burgije. Kosu povrinu na dijelu predvienog buenja ispraviti, potom nastaviti kosinu.

www.chikaasistent.com
Slini vieni scenariji se mogu preslikati na primjere kovanja samo to onda treba oekivati jednostavnije oblike. Shodno prethodno izreenom nepisanom pravilu da se jako napregnuti dijelovi izrauju kovanjem (jednostavnijeg su oblika) dok se sloeniji oblici dobivaju livenjem (manje optereenje), postavlja se pitanje ta ukoliko se trai obadvoje tj. visoke mehanike performanse i sloen oblik ujedno. U tom sluaju se koristimo zavarivanjem. Zavarivanjem se smatra tehnika spajanja kojom se dovoenjem toplote na odreeno mjesto spajaju dva ili vie materijala. O konkretnim primjerima zavarivanja i mnogo toga jo, moete oekivati vie u buduem proirenju ovog lanka. Do tada se strpite jo malo jer neete jo dugo !!! Redakcija chikaasistent.com