SUOSJEANJE

SUOSJEANJE Ne volimo biti objekt suosjeanja, a posebno ne volimo ni suosjeati Suosjeanje je razliito od dareljivosti Suosjeanje znai patiti sa, a patnja je lo a !ako onda moe suosjeanje biti dobro" Antonim suosjeanju je # $rubost, okrutnost, %ladnoa, indi&erentnost, tvrdo sr'e, bezosjeajnost (rki joj je sinonim simpatija, koja danas ima dru$o znaenje Simpatija stvara izme)u dvije osobe pozitivan odnos bez obzira na nji%ovo djelovanje Suosjeanje je oblik simpatije u tuzi, boli # dijeljenje patnje dru$i%, a svaka patnja zasluuje suosjeanje Suosjeanje je u prin'ipu univerzalno, !ristova za svoje uboji'e, *udina za zle+ !ritiari samilosti su esto u pravu

Samilost izaziva tu$u zbo$ tu$e dru$i%, me)utim koju ne smanjuje, te tako poveava ukupnu tu$u !oja je korist od porasta tu$e ,udar ovjek ne suosjea ne zato to ne eli pomoi, ve sato to mu netreba suosjeanje da bi to uinio -a to samilost a ne pomo .ijela bolja od suosjeanja /ono, ali to ako dijela nisu mo$ua" 0jubav i dareljivost a ne suosjeanje trebaju motivirati na poma$anje ljudima .unost treba zamijeniti samilost Suosjeanje ne ide daleko, ali je bolje ne$o ni ta 1 mada je tek poetak, ipak je poetak

2zme)u moralno$ pona anja mudro$ i obino$ ovjekla, postoji vana a&ektivna razlika # prvi djeluje na temelju ljubavi i dareljivosti a dru$i zbo$ dunosti i susjeanja Uz suosjeanje kao samilost i tu$u postoji jo jedan oblik suosjeanja koje nije radosno ali je pozitivno, jer ne potie tu$u i strasti ve panju, otvorenost, strpljenje i slu anje /o je miseri'ordia, ljubav po tome to ini ovjeka zadovoljnim zbo$ sree dru$o$ i tunim zbo$ nje$ove nesree3 Samilost je blia tuzi a suosjeanje ljubavi Suosjeanje je najnii i najlak i oblik ljubavi Ono e$a se bojim za sebe izaziva moje suosjeanje kada se javlja kod dru$i% Suosjeanje povezuje etinost i osjeaje, elje i obaveze 4oli i ini to eli # ili suosjeaj i ini to mora

SUOSJEANJE
Suosjeanje nije na dobrom $lasu Ne volimo biti objekt suosjeanja, niti posebno volimo suosjeati Suosjeanje je stro$o razliito od dareljivost+ Suosjeanje znai patiti sa, a patnja je lo a+ !ako onda moe suosjeanje biti dobro" U rijeniku je antonim suosjeanju # $rubost, okrutnost, %ladnoa, indi&erentnost, tvrdo$ sr'a bezosjeajnost+ (rki sinonim je simpatija, koja danas ima dru$oi znaenje Simpatija stvara izme)u dvije osobe pozitivan odnos bez obzira na nji%ovo djelovanje Suosjeanje je oblik simpatije # u tuzi, boli # dijeljenje patnje dru$i% (1.), a svaka patnja zasluuje suosjeanje + Suosjeanje nije podr ka ve spremnost da suprotstavi svakoj patnji bez razlike+ -ato je suosjeanje u prin'ipu univerzalno, !ristova za svoje uboji'e, *udina za zke+ !ritiari samilosti su esto u pravu 5 od Stoika do 6+ Arendt7 Samilost izaziva tu$u zbo$ tu$e dru$i%, a koju ne smanjuje, te teko ukupno uveava tu$u+ !oja je korist od porasta tu$e ,udar ovjek ne suosjea (2.) ne zato to ne eli pomoi, ve sato to mu netreba suosjeanje da bi to uinio 8i'eron9 -a to samilost a ne pomo Stoi'i istiu da su dijela bolja od suosjeanja # ali to ako dijela nisu mo$ua" 2 Spinoza odba'uje suosjeanje # ljubav i dareljivost a ne suosjeanje trebaju motiviratu na poma$anje ljudima .unost treba zamijeniti samilost Alain9 Suosjeanje ne ide daleko, ali je bolje ne$o ni ta 1 mada je tek poetak, ipak je poetak (3.) 2zme)u moralno$ pona anja mudro$ i obino$ ovjekla, postoji vana a&ektivna razlika # prvi djeluje na temelju ljubavi i dareljivosti a d$ru$i zbo$ dunosti i susjeanja Uz suosjeanje kao samilost i tu$u postoji jo jedan oblik suosjeanja koje mada nije radosno, bar je pozitivno, jer ne potie tu$u i strasti ve panju, otvorenost, strpljenje i slu anje Spinoza ovo naziva miseri'ordia koja je :ljubav po tome to ini ovjeka zadovoljnim zbo$ sree dru$o$ i tunim zbo$ nje$ove nesree3 (4.) Samilost je blia tuzi a suosjeanje ljubavi, dakle radosti ;adost u suosjeanju ne ukida tu$u *olje tuna ljubav ne$o radosna mrnja Suosjeanje je najnii i najlak i oblik ljubavi <elimo da ljudi ne pate ne$o da budu sretni Aristotel9 Ono e$a se bojim za sebe izaziva suosjeanje kada se javlja kod dru$i%

(5.)

Suosjeanje povezuje etinost i osjeaje, elje i obaveze 4oli i ini to eli # ili suosjeaj i ini to mora 2zvori9
1. Max Scheler, The Nature of Sympathy. Archon Books, 1970 2. Cicero, Tusculan Disputations. Harvard University ress, 1!65 3. "lain, ropos du 5 #ove$%re 1!2&, u, ropos, vol. 1. 4. 'pino(a, T)e *t)ics 5. "ristotle, +)etoric ,, 6. "u-ustine, Co$$entary on 't .o)n/s 0irst *pistle (6.)