Izmeu svih prekrasnih i prodornih biblijskih molitvi ne postoji niti jedna koja nadilazi prekrasnu poemu koju zovemo

46. psalmom. Uspijete li se uskladiti s razinom svijesti na koju se odnosi, ovaj je psalam nadahnuta molitva koja e vam omoguiti da rijeite svaki problem. On je i vrhovna biblijska molitva protiv straha. 1. Bog nam je zaklon i utvrda, pomonik spreman u nevolji. 2. Stoga, ne bojmo se kad se ljulja zemlja, kad se bregovi rue u more, 3. Nek bue i bjesne valovi morski, nek bregovi dru od estine njihove. 4. Rijeka i rukavci njezini vesele Grad Boji, presveti ator Svevinjega. 5. Bog je sred njega, poljuljat se nee, od rane zore Bog mu pomae. 6. Ma bjenjeli puci, ruila se carstva, kad glas njegov zagrmi, zemlja se rastopi. 7. S nama je Jahve nad Vojskama, naa je utvrda Bog Jakovljev! 8. Doite, gledajte djela Jahvina, strahote koje on na zemlji uini. 9. Do nakraj zemlje on ratove prekida, lukove kri i lomi koplja, bojna kola ognjem saie. 10. Umirite se i znajte da sam ja Bog, uzvien nad pucima, nad svom zemljom uzvien. 11. S nama je Gospod nad Vojskama; naa je utvrda Bog Jakovljev. Objekt molitve je uzdizanje svijesti, a dobra molitva je instrument koji nam omoguava da se uzdignemo. Ne trebamo oekivati da emo na poetku molitve dostii razumijevanje. Na psalam zapoinje, kao veina biblijskih molitvi, izraavanjem vjere u Boga. U praksi je to izuzetno vano. Stalno morate potvrivati svoju vjeru u Boga koja nije vjera u slab apstraktni pojam, ve vjera u stvarnu ivotnu snagu, s kojom uvijek misaono moete stupiti u vezu, koja se nikada ne mijenja i nikada ne zakazuje. Naglasimo jo jednom da nije dovoljno to prihvatiti zdravo za gotovo. Nije dovoljno prihvatiti Istinu jednom i zauvijek ili jednom tjedno. Morate je neprekidno ponavljati u mislima i rijeima, morate se neprekidno podsjeati na to da prihvaate taj poloaj, da vjerujete u njega, i da je vae uvjerenje dovoljno dobro da na njemu gradite ivot i nade. Sve to zajedno ini molitvu i to vrlo snanu molitvu. Takva molitva zaista mijenja duu istei je od podsvjesnih strahova koji su uzrok svih nedaa. I tako, nadahnut autor poinje svoju molitvu izjavljujui bez uvijanja: Bog nam je zaklon i utvrda, po -monik spreman u nevolji. Vidite da si on ne dozvoljava nikakvu sumnju u to to kae. Njemu ne pada na um da zauzme bojaljiv, gotovo ispriavajui stav za koji neki moderni teolozi smatraju da je poeljan pri obraanju Bogu. Autor odluno izjavljuje: Bog jest, On zaista postoji, a zatim nabraja tri injenice: Bog je nae utoite, naa snaga i pomonik spreman u nevolji. Ovaj stih je zaista snaan, zar ne? Ako se probijemo kroz koru familijarnosti koja od nas skriva pravo znaenje i analiziramo ove rijei svjeim umom, mislim da emo ostati zadivljeni svime to ovaj stih podrazumijeva. Uoite da autor kae da je Bog na zaklon. On ne kae da to moe biti sluaj ili da je to bogobojaljiva nada na koju se oslanjamo, ve jasno i nesumnjivo konstatira da je Bog na zaklon. Zastanimo na trenutak i razmotrimo to je sve Bog. Sjetite se nakratko osnovnih aspekata i poasti za koje znate da se Bogu pripisuju i zamislite da je to beskonano Bie na zaklon. To znai da je bezgranina mo, mudrost i ljubav na zaklon u koji se moemo povui u svakoj nevolji. Mnoge privrene due doivljavale su Boga kao udaljenog vladara koji obitava na nebesima, kojeg se treba bojati. Biblija meutim svjedoi o suprotnom, o Bogu koji je zaklon onima koji su u nevolji. I ta svemogua snaga je naa snaga. To ideju ini mnogo jasnijom. Bog nije samo neusporediva mo koja e nam pritei u pomo, ve e On biti naa vlastita snaga koja e, djelujui kroz nas, nadjaati nevolju, zazovemo li ga na pravi nain. Svaki uenik Istine mora razumjeti da Bog djeluje kroz nas mijenjajui nau svijest. Nakon uvodne potvrde slijedi, na najznanstveniji nain, izvanredan primjer koritenja onoga to se u metafizici zove poricanje. Sljedea dva stiha su poricanje da u situaciji u kojoj se nalazimo nema nikakve moi koja bi

nas natjerala da budemo, radimo ili se podvrgnemo iem manjem od potpune, cjelovite harmonije koja je boanska volja za sve nas. Zato stihovi glase: stoga ne bojmo se, to logiki slijedi nakon uvodne izjave - kad se ljulja zemlja, kad se bregovi u more rue, kad bue i bjesne valovi morski, kad bregovi dru od estine njihove. Zemlja, naravno, oznaava manifestaciju. To je biblijski naziv za sve manifestacije ili naine ljudskog izraavanja - tijelo, dom, poslovni ivot, rodbina i poznanici, sve se podrazumijeva pod izrazom zemlja. Zna mo da sve ove vanjske stvari nisu nita drugo do li izraz unutranjeg stanja svijesti, i ovdje nas psalmist tjera da kaemo da ak i kad se zemlja ljulja, kad se ini da su se sve vanjske stvari razbile u komade, kada se nae zdravlje pogora, kad na novac nestane, kad nas nai prijatelji ostave, mi se neemo bojati. Takav je stav od neprocjenjive vanosti. Kada stvari pou po zlu ponavljajte neprekidno da vas vanjske okolnosti nee plaiti ili zastraivati. to se vie bojite, to ee tako radite. Pravi trenutak u kojem je vano rei: Bog je moj zaklon i ne bojim se, jest trenutak u kojem vam se koljena tresu od straha. Pisac psalma kae da se nee bojati niti ako gore potonu u more, ni ako se vode dignu i bjesne dok i sami bregovi ne zadrhte. Brijeg, u Bibliji, uvijek oznaava molitvu, uzdignutu svijest. Ovom reenicom izjavljujemo, da iako nam se i usred nae molitve stvari ine loim, a sama je molitva natopljena naim uasom, sumnjom ili oajem, drat emo se istine Boje, znajui da e se vode povui, makar i nakon 40 dana. Vode, naravno, uvijek oznaavaju ljudsku osobnost, naroito emocije. Autor ovih stihova, sloit emo se, dobro je poznavao ljudsko srce, njegove probleme i potrebe. Rijeka i rukavci njezini vesele Grad Boji, presveti ator Svevinjega. Rijeka koja se spominje nekoliko puta u Svetom pismu, glavna je rijeka ivota koja tee od Bojeg prijestolja. Ona znai razumijevanje Istine koja je doista voda ivota onima koji do nje stignu. Rijeka je vrlo zanimljiv simbol. Prvenstveno oznaava svrhu jer uvijek nekuda tee. Rijeka ne stoji na mjestu poput jezera ili oceana, ve je uvijek na putu prema svome cilju. U tom smislu ona je istinski primjer posveenog ivota koji svaki uenik boanske Istine treba ivjeti. U ovom uenju, ako nam ono doista neto znai, mi vie ne plutamo poput klade preputeni milosti struje, ve smo odluno usmjereni na putu razumijevanja i slobode. Grad Boji je ljudska svijest. Svijest, koja je va ivotni identitet, u Bibliji se naziva gradom. Ako Jahve ne vlada Gradom, noobdija bdije, ali uzalud. Svijest u kojoj svjetlo Istine zasja nakon napada straha i jada, je grad radosti, grad oien svetom rijekom, grad Boji i grad dobra, sveto mjesto za atore Svevinjega. Bog je zaista u sreditu toga grada i kada je Bog, to znai, nae shvaanje Boga, u sreditu nae svijesti, tada nas zaista nita ne moe potresti. Bog je sred njega, poljuljat se nee, od rane zore Bog mu pomae. Ovdje pisac psalma dodaje jedno od onih jednostavnih znaajki, izraenih djejim jez ikom koji direktno govori srcu. On kae: Od rane zore Bog mu pomae. Ovo prekrasno obeanje trebalo bi otkloniti posljednje tragove straha i sumnje koji su se moda zadrali u tamnim kutevima due. Metriki ritam psalma zadran je ponavljanjem osnovne teme u sljedeem stihu. Ma bjenjeli puci, ruila se carstva, kad glas njegov zagrmi, zemlja se rastopi. Nepotrebno je rei da su puci vae vlastite pogrene misli, oni strahovi, sumnje, samooptube i nedostaci svake vrste koji se nalaze izmeu vas i vaeg poimanja Boga - poganske snage koje napadaju sveti Grad vae due, ponekad vas opsjedaju danima i tjednima, ponekad pljakaju i okupiraju vae vrijeme. Oni to mogu samo privremeno. Drite li se vrsto Boga neprekidnom molitvom, prije ili kasnije, sigurno kao to Bog ivi, kraljevstvo pogreaka bit e uklonjeno. Njegov e glas zagrmjeti kroz molitve i zakletve i bit ete spaeni. Trea i posljednja strofa psalma vjeba je zahvalnosti i pohvale. Ova biblijska forma konstruirana je krajnjom znanstvenom brigom. esto, iako ne uvijek, molitve zapoinju potvrdom vjere u Boga jer u njima ne smije biti tekih i krutih pravila. Nakon toga analiziraju strah i brigu, pokazujui da Bog ne sudjeluje u njima, i da mi, stoga, nemamo razloga za strah. Nastavljaju podsjeajui nas na ljubav, mo i mudrost Boju, i nau sposobnost, kao djece Boje, da zazovemo Boju mo kada smo u neprilici ili opasnosti. Nenadmanom literarnom vjetinom koritenja raznolikih slika i primjera omogueno nam je da ivo vidimo ovu Istinu. Molitv e zavravaju, kao to i trebaju, pjesmom hvale i zahvalnosti.

Psalmist trai od nas da kaemo: S nama je Jahve nad Vojskama; naa je utvrda Bog Jakovljev, i time ponitava osjeaj da je Bog bie koje je daleko. Jahve nad Vojskama je naziv Boji kojim se istie njegova velika mo i snaga. Oznaava svemoni aspekt Boga. Ovim rijeima mi izjavljujemo da je svemo uz nas, da djeluje kroz nas. Na kraju stoji da je to takoer Bog Jakovljev. Jakov simbolizira duu koja jo nije iskupljena, duu koja se jo bori s tekoama i osvjeenom nesavrenou. Izrael, princ Boji, je dua koja je shvatila svoju boansku prirodu, ali Jakov je jo uvijek u sreditu svojih problema. Tako nas pisac psalama podsjea da je Bog velika mo, Gospod nad vojskama, kako za Jakova tako i za Izrael. Doite, gledajte djela Jahvina, strahote koje on na zemlji uini. Do nakraj zemlje on ratove prekida, lukove kri i lomi koplja, bojna kola ognjem saie. Ovdje se nastavlja zahvala rijeima: pogledajmo mo i slavu Boga koji je uvijek s na ma, kako njegovo djelovanje u molitvi preobraava nau situaciju i baca u oaj ili unitava nae probleme i brige, kako ini da ratovi - odlino ime za zabrinutost i jad bijede koja unitava ivote tolikih ljudi - prestanu u svakom djeliu nae svijesti, kako razoruava sve ega se bojimo, ne samo odstranjujui, ve unitavajui svaku mo koju strahovi i problemi nad nama imaju. Kada su u doba pisanja psalama neprijateljski pukovi bili zarobljeni, njihovi lukovi i koplja polomljeni, a njihova bojna kola zapaljena, djelovanje im je bilo gotovo potpuno uniteno. Takav puk vie nije mogao stvarati probleme. Umirite se i znajte da sam ja Bog, uzvien nad pucima, nad svom zemljom uzvien! Ovo je vjerojatno najdivnija fraza u cijeloj Bibliji. Ona je zapravo cijela Biblija u malom. Umirite se i znajte da sam ja Bog. To je upravo ono posljednje to elimo uiniti kada smo zabrinuti ili tjeskobni. Struja ljudske misli koju Pavle naziva putenim umom pouruje nas prema svojim ciljevima, i ini se mnogo lake plivati s njom prihvaajui nedae, vjebajui jadikovke, razmiljajui o simptomima, nego odluno odustati od takvih misli, i razmiljati o Bogu, to je jedini izlaz iz neprilika. Trenirajte uzdizanje iznad ove uurbane plime pogreaka - pogreke uvijek nastaju u urbi kako bi vas oborile s nogu - i okrenite lea neprilikama, ma kako teke one bile: Umirite se i znajte da sam ja Bog. ak i u molitvama postoji vrijeme za odluno djelovanje, a i vrijeme da se obustavi aktivnost i uinivi sve, da se zastane - da se umirimo znajui: da sam ja Bog. To naravno ne znai da ne radite nita ili da se ne zabavite nekom svjetovnom stvari kao to je itanje romana ili novina. Umiriti se znai znati da je Bog Bog. Takva smirenost je suprotna lijenosti i neradu. Smireni ko ji razmiljaju o Bogu su najtii, ali i najplodniji djelatnici. Jahve nad Vojskama je s nama, naa je utvrda Bog Jakovljev. Ovdje ponovo metrika simetrija obvezuje pjesnika da zavri ovu prekrasnu poemu ponavljajui glavnu temu. I duhovno je to najmoniji i najefikasniji kraj nae molitve. Bog moi koji pomae slabim i nemonim smrtnicima u svakodnevnim problemima djeluje kroz nas, i sve e biti dobro. Bojati se znai imati vie vjere u zlo nego u Boga. Emmet Fox