KONVENCIJA O PRAVIMA OSOBA SA INVALIDITETOM DONESENA 1O. DECEMBRA 2006.GOD.

U UJEDINJENIM NACIJAMA

PREAMBULA Drave potpisnice Konvencije: (a) Podsjeajui se naela proklamovanih Poveljom Ujedinjenih nacija, koja priznaju uroeno dostojanstvo i jednaka i neotuiva prava svih lanova ljudske zajednice kao osnovu slobode, pravde i mira u svijetu, (b) Priznajui da su Ujedinjene nacije Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i meunarodnim paktovima o pravima ovjeka proklamovale i potvrdile da svako ima pravo na uivanje prava i sloboda proklamovanih pomenutim aktima, bez ikakve razlike, (c) Ponovo potvrujui univerzalnost, nedjeljivost i meuzavisnost svih ljudskih prava i osnovnih sloboda i potrebu da se osobama sa invaliditetom garantuje puno uivanje pomenutih prava, bez ikakve razlike, (d) Podsjeajui se Meunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim, kulturnim i politikim pravima, Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima, Meunarodne konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije, Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena, Konvencije protiv torture i drugih svirepih, nehumanih ili poniavajuih postupaka ili kazni, Konvencije o pravima djeteta i Meunarodne konvencije o zatiti prava radnika migranata i lanova njihovih porodica, (e) Priznajui da je fenomen invalidnosti koncept koji se razvija a da sama invalidnost proistie iz interakcije osoba sa oteenjima sa okolinskim barijerama i barijerama koje se odraavaju u stavovima zajednice a oteavaju puno i efektivno uee osoba sa invaliditetom u drutvu na osnovu jednakosti sa ostalim lanovima tog drutva, (f) Priznajui vanost naela i smjernica za sprovoenje politike sadranih u Svjetskom programu akcije za osobe sa invaliditetom i Standardnim pravilima za izjednaavanje mogunosti koje se pruaju osobama sa invaliditetom za promovisanje, formulisanje i vrjednovanje politike, planova, programa i mjera koji se na nacionalnom, regionalnom i meunarodnom planu sprovode kako bi se dalje izjednaile mogunosti za osobe sa invaliditetom,

(g) Naglaavajui znaaj punog ukljuivanja invalidske problematike u sve glavne i relevantne strategije odrivog razvoja,

(h) Priznajui takoe da je diskriminacija protiv bilo koje osobe po osnovu invalidnosti krenje uroenog dostojanstva ljudskog bia, (i) Priznajui dalje raznovrsnost osoba sa invaliditetom,

(j) Priznajui potrebu za promovisanjem i zatitom ljudskih prava svih osoba sa invaliditetom, ukljuujui one kojima je potreban vei stepen podrke, (k) Zabrinute to, uprkos pomenutim dokumentima, naporima i mjerama koje su vlade, ustanove i relevantne organizacije preduzimale, osobe sa invaliditetom nastavljaju da se suoavaju sa barijerama za njihovo uee u drutvu na osnovama ravnopravnosti, kao i sa krenjima svojih ljudskih prava irom svijeta, (l) Naglaavajui znaaj meunarodne saradnje za unapreivanje uslova ivota osoba sa invaliditetom u svim zemljama, naroito u zemljama u razvoju, (lj) Naglaavajui ve postojee i potencijalne vrijedne doprinose koje su osobe sa invaliditetom dale optem blagostanju i raznovrsnosti drutava u kojima one ive, kao i to da e promovisanje punog uivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda od strane osoba sa invaliditetom i njihovog punog uea dovesti do njihovog poveanog osjeanja pripadnosti, te znaajnog napretka u ljudskom, ekonomskom i drutvenom razvitku i uklanjanju siromatva, (m) Priznajui znaaj line autonomije i samostalnosti za osobe sa invaliditetom, ukljuujui slobodu tih osoba da same vre izbor i odluuju o svom ivotu, (n) Smatrajui da osobe sa invaliditetom treba da uivaju mogunost da budu aktivno ukljuene u procese donoenja odluka o politici i programima, ukljuujui one koji se neposredno tiu samih osoba sa invaliditetom, (nj) Zabrinute zbog tekog stanja sa kojim se suoavaju osobe sa invaliditetom koje su izloene viestrukim ili pogoranim oblicima diskriminacije po osnovu rase, boje koe, pola, jezika, vjere, politikih ili drugih opredjeljenja, nacionalnog, domorodakog ili socijalnog porijekla, imovine, roenja ili drugog statusa ili linog svojstva, (o) Priznajui da su djevojice, djevojke i ene sa invaliditetom esto izloene veem riziku od nasilja, povreda, zlostavljanja, zapostavljanja, zloupotreba i eksploatacije, kako u svojim domovima, tako i izvan njih, (p) Priznajui da djeca sa invaliditetom treba da u potpunosti uivaju sva ljudska prava i osnovne slobode na osnovu jednakosti sa drugom djecom, i sjeajui se obaveza koje su drave potpisnice Konvencije o pravima djeteta u tom smislu preuzele, (r) Naglaavajui potrebu da se rodna i polna perspektiva unese u sve napore za promovisanje punog uivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda osoba sa invaliditetom, (s) Upozoravajui na injenicu da nesrazmjerno veliki broj osoba sa invaliditetom ivi u uslovima siromatva i imajui u tom smislu na umu potrebu za hitnim bavljenjem negativnim uticajem siromatva na poloaj osoba sa invaliditetom, () Imajui na umu da su uslovi mira i bezbijednosti, zasnovani na punom potovanju ciljeva i naela sadranih u Povelji UN i potovanje primjenjljivih dokumenata o

ljudskim pravima od nezamjenljive vanosti za punu zatitu osoba sa invaliditetom, naroito tokom oruanih sukoba i strane okupacije, (t) Priznajui vanost pristupa fizikom, ekonomskom, socijalnom i kulturnom okruenju, zdravstvenoj zatiti i obrazovanju, informacijama i komunikacijama u omoguavanju osobama sa invaliditetom da u potpunosti uivaju u ljudskim pravima i osnovnim slobodama, (u) Uzimajui u obzir da je pojedinac, imajui obaveze prema drugima i zajednici u kojoj ivi, duan da ulae napore na promovisanju i potovanju prava zacrtanih meunarodnim dokumentima o ljudskim pravima, (v) Uvjerene da je porodica prirodna i sutinska jedinica drutva, te da kao takva treba da uiva zatitu drutva i drave a da osobe sa invaliditetom i lanovi njihovih porodica treba da prime potrebnu zatitu i pomo koja e porodici omoguiti da doprinese punom i ravnopravnom uivanju prava od strane osoba sa invaliditetom, (z) Uvjerene da e sveobuhvatna i integrativna meunarodna konvencija za promovisanje i zatitu prava i dostojanstva osoba sa invaliditetom predstavljati znaajan doprinos naporima za umanjivanje znaajnih socijalnih nepogodnosti kojima su osobe sa invaliditetom izloene i da e promovisati njihovo uee u graanskim, politikim, ekonomskim, socijalnim i kulturnim sferama ivota uz jednake mogunosti, kako u razvijenim, tako i u zemljama u razvoju,

Saglasne su o sljedeem:

lan 1. Svrha Konvencije Svrha ove Konvencije jeste da promovie, titi i osigura puno i ravnopravno uivanje svih ljudskih prava i osnovnih sloboda od strane svih osoba sa invaliditetom i da promovie potovanje njihovog uroenog dostojanstva. Osobe sa invaliditetom obuhvataju osobe koje imaju dugorona fizika, mentalna, intelektualna ili senzorna oteenja koja u sadejstvu sa razliitim barijerama mogu oteati puno i efektivno uee ovih osoba u drutvu na osnovu jednakosti sa drugima.

lan 2. Definicije Za potrebe ove Konvencije: Komunikacija obuhvata jezike, prikazivanje tekstova, Brajevo pismo, taktilnu komunikaciju, formate sa velikim slovima, pristupane multimedije, kao i pisane,

audio snimke, jednostavan jezik, ljudske itae i augmentativne i alternativne oblike, sredstva i formate komunikacija, ukljuujui pristupane informativne i komunikacijske tehnologije; Jezik obuhvata govorne i znakovne jezike i druge oblike neizgovorenih jezika; Diskriminacija po osnovu invalidnosti znai svako pravljenje razlike, iskljuivanje ili ograniavanje po osnovu invalidnosti iji cilj ili posljedica jeste ograniavanje ili ponitavanje priznanja, uivanja ili sprovoenja svih ljudskih prava i osnovnih sloboda u oblastima politike, ekonomije, socijalnih, kulturnih, graanskih prava i bilo kojoj drugoj oblasti. Diskriminacija ukljuuje sve oblike diskriminacije, ukljuujui uskraivanje razumnih adaptacija; Razumne adaptacije jesu neophodne i odgovarajue modifikacije i prilagoavanja koje ne predstavljaju nesrazmjeran ili neprimjeren teret a potrebne su u konkretnim sluajevima kako bi se osobama sa invaliditetom garantovalo uivanje ili ostvarivanje svih ljudskih prava i osnovnih sloboda na jednakim osnovama; Univerzalni dizajn predstavlja dizajniranje proizvoda, okruenja, programa i usluga tako da sva lica mogu u najveoj moguoj mjeri da ih koriste bez dodatnih adaptacija. Univerzalni dizajn ne iskljuuje postojanje asistivnih sredstava i pomagala za odreene kategorije osoba sa invaliditetom kada su im takva sredstva potrebna.

lan 3. Opta naela Osnovna naela ove Konvencije bie: (a) Potovanje uroenog dostojanstva, individualne autonomije osoba sa invaliditetom, ukljuujui njihovo pravo da donose odluke o sopstvenim ivotima i samostalnosti tih osoba; (b) Nediskriminacija; (c) Puno i efektivno uee i ukljuenost u sve sfere drutvenog ivota; (d) Potovanje razliitosti i prihvatanje osoba sa invaliditetom kao dijela ljudske vrste i raznovrsnosti ljudskog roda; (e) Jednakost mogunosti; (f) Pristupanost; (g) Jednakost mukaraca i ena; (h) Potovanje razvijajuih kapaciteta djece sa invaliditetom i potovanje prava te djece da ouvaju sopstveni identitet.

lan 4. Opte obaveze 1. Drave potpisnice obavezuju se da e osigurati i promovisati puno ostvarivanje svih ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve osobe sa invaliditetom bez ikakve diskriminacije po osnovu invalidnosti. Da bi to ostvarile, drave potpisnice obavezuju se da e: (a) Usvojiti sve odgovarajue zakonodavne, administrativne i druge mjere kako bi sprovele prava priznata ovom Konvencijom; (b) Preduzeti sve odgovarajue mjere, ukljuujui zakonodavne, radi izmjene, opozivanja ili ponitavanja svih zakona, podzakonskih akata, obiaja i prakse koji predstavljaju diskriminaciju osoba sa invaliditetom; (c) Uzeti u obzir pitanja zatite i promovisanje ljudskih prava osoba sa invaliditetom prilikom formulisanja i primjene svake politike i svih programa; (d) Uzdrati se od preduzimanja bilo kog akta ili prakse koja nije u skladu sa ovom Konvencijom i osigurati da se javne vlasti i ustanove ponaaju u skladu sa Konvencijom; (e) Preduzeti sve odgovarajue mjere kako bi uklonili diskriminaciju po osnovu invalidnosti koju vri bilo koje lice, bilo koja organizacija ili privatni preduzetnik; (f) Vriti i promovisati istraivanje i razvoj dobara, usluga, opreme i objekata dizajniranih u skladu sa naelima univerzalnog dizajna, definisanog u lanu 2 ove Konvencije, koje iziskuju najmanji mogui stepen adaptacije kako bi zadovoljile posebne potrebe osoba sa invaliditetom uz najniu moguu cijenu i promovisati primjenu univerzalnog dizajna u izradi standarda i smjernica; (g) Vriti i promovisati istraivanje i razvoj, promovisati dostupnost novih tehnologija, ukljuujui informacijske i komunikacijske tehnologije, pomagala za kretanje, sredstva, asistivnu tehnologiju pogodnu za osobe sa invaliditetom, dajui prednost tehnologijama izraenim po pristupanim cijenama; (h) Pruati pristupane informacije osobama sa invaliditetom o pomagalima za kretanje, sredstvima i asistivnoj tehnologiji, ukljuujui nove tehnologije, kao i drugim oblicima asistencije, slubama podrke i pogodnostima; (i) Promovisati trening i obuku strunjaka i osoblja koje radi sa osobama sa invaliditetom u oblasti prava priznatih ovom Konvencijom kako bi bolje pruale asistenciju i usluge garantovane i proistekle iz pomenutih prava. 2. U odnosu na ekonomska, socijalna i kulturna prava drave potpisnice e preduzeti takve mjere uz maksimalnu upotrebu resursa kojima raspolau i po potrebi u sklopu meunarodne saradnje, sa ciljem da progresivno postignu puno ostvarivanje ovih prava, bez zadiranja u obaveze proistekle iz ove Konvencije koje su neposredno primjenljive shodno odredbama meunarodnog javnog prava.

3. Prilikom razvoja i sprovoenja politike i zakonodavstva usmjerenih na primjenu ove Konvencije, kao i drugim procesima donoenja odluka o pitanjima koja se neposredno tiu osoba sa invaliditetom, drave potpisnice e to initi uz bliske konsultacije i aktivno uee osoba sa invaliditetom, ukljuujui djecu sa invaliditetom, kroz organizacije koje ih predstavljaju i zastupaju. 4. Nita u ovoj Konvenciji nee uticati na povoljnije odredbe iz zakona ili meunarodnopravnih propisa na snazi u nekoj od drava potpisnica koje se odnose na ostvarivanje prava osoba sa invaliditetom. Nee biti ograniavanja ili ukidanja bilo kog osnovnog ljudskog prava koje je priznato ili postoji u nekoj od drava potpisnica ove Konvencije na osnovu drugih konvencija, zakona, propisa ili obiaja pod izgovorom da ova Konvencija ne priznaje ta prava, ili da ih priznaje u uem obimu. 5. Odredbe ove Konvencije odnosie se na sve dijelove federalnih drava bez ikakvih ogranienja ili izuzetaka.

lan 5. Ravnopravnost i nediskriminacija 1. Drave potpisnice priznaju da su sve osobe jednake pred zakonom i imaju pravo na jednaku zatitu pred zakonom i uivanje jednakih blagodeti zakona, bez ikakvih diskriminacija. 2. Drave potpisnice zabranjuju bilo kakvu diskriminaciju po osnovu invalidnosti i garantuju svim osobama sa invaliditetom jednaku i efektivnu pravnu zatitu od diskriminacije po bilo kom osnovu. 3. Da bi promovisale ravnopravnost i ukinuli diskriminaciju, drave potpisnice e preduzeti sve odgovarajue korake kako bi osigurale pruanje razumnih adaptacija. 4. Posebne mjere neophodne za postizanje i ubrzavanje de fakto jednakosti osoba sa invaliditetom nee se smatrati diskriminacijom po osnovu invalidnosti shodno odredbama ove Konvencije.

lan 6. ene sa invaliditetom 1. Drave potpisnice priznaju da su ene i djevojice sa invaliditetom izloene viestrukoj diskriminaciji i u tom smislu preduzee mjere radi osiguravanja punog i ravnopravnog uivanja svih ljudskih prava i osnovnih sloboda od strane ena i djevojica sa invaliditetom. 2. Drave potpisnice preduzee sve odgovarajue mjere kako bi osigurale pun razvoj, napredak i osnaivanje ena, radi garantovanja vrenja i uivanja njihovih ljudskih prava i osnovnih sloboda iz ove Konvencije.

lan 7. Djeca sa invaliditetom 1. Drave potpisnice preduzee sve potrebne mjere kako bi osigurale da djeca sa invaliditetom uivaju sva ljudska prava i osnovne slobode na osnovu jednakosti sa drugom djecom. 2. U svim akcijama koje se odnose na djecu sa invaliditetom prvenstvena panja bie posveena najboljem interesu djeteta. 3. Drave potpisnice osigurae da djeca sa invaliditetom imaju pravo da slobodno izraze svoje stavove o svakom pitanju koje ih se tie na osnovu jednakosti sa drugom djecom, uzimajui u obzir njihove godine i zrelost, a u ostvarivanju tog prava bie in pruena asistencija u skladu sa njihovim uzrastom i invalidnou.

lan 8. Podizanje nivoa svijesti o pitanjima invalidnosti 1. Drave potpisnice obavezuju se da odmah preduzmu efektivne i odgovarajue mjere radi: (a) Podizanja nivoa svijesti o osobama sa invaliditetom u cijelom drutvu, ukljuujui na nivou njihovih porodica, i promovisanja potovanja prava i dostojanstva ovih osoba; (b) Borbe protiv stereotipova, predrasuda o osobama sa invaliditetom i tetnih postupaka vezanih za ove osobe u svim oblastima ivota, ukljuujui one zasnovane na polu i uzrastu ; (c) Podizanja nivoa svijesti o doprinosima i sposobnostima osoba sa invaliditetom. 2. Ove mjere, izmeu ostalog, ukljuuju: (a) Pokretanje i odravanje efektivnih kampanja za podizanje nivoa svijesti javnosti usmjerenih na: (I) Podsticanje prihvatanje prava osoba sa invaliditetom; (II) Promovisanje pozitivnog gledanja na osobe sa invaliditetom i veeg stepena drutvene svijesti o ovim osobama; (III) Promovisanje vjetina, vrijednosti, sposobnosti i doprinosa osoba sa invaliditetom na radnom mjestu i tritu rada; (b) Podizanje nivoa svijesti kako bi se izgradio odnos potovanja prema pravima osoba sa invaliditetom, ukljuujui rad sa djecom, poev od najranijeg uzrasta pa kroz sve nivoe obrazovnog sistema;

(c) Podsticanje organa medija da prezentuju sliku o osobama sa invaliditetom koja bi bila u skladu sa ciljevima ove Konvencije; (d) Promovisanje programa treninga za podizanje nivoa svijesti o osobama sa invaliditetom i njihovim pravima.

lan 9. Pristupanost 1. Da bi osobama sa invaliditetom omoguile da samostalno ive i u potpunosti uestvuju u svim aspektima ivota, drave potpisnice preduzee odgovarajue mjere da osobama sa invaliditetom, na osnovu jednakosti sa drugima, osiguraju pristup izgraenom okruenju, prevozu, informacijama i komunikacijama, ukljuujui informacijske i komunikacijske tehnologije, kao i drugim uslugama i objektima namijenjenim javnosti, kako u urbanim tako i u ruralnim sredinama. Ove mjere, koje e ukljuivati identifikaciju i uklanjanje prepreka i barijera pristupanosti, izmeu ostalog e se primjenjivati na: (a) Zgrade, puteve, prevoz i druge unutranje i spoljne objekte i postrojenja, ukljuujui kole, stambene objekte, medicinska zdanja i radna mjesta; (b) Informacije, komunikacije i druge usluge, ukljuujui elektronske usluge i slube i servise za sluaj vanrednih situacija. 2. Drave potpisnice e takoe preduzeti odgovarajue mjere kako bi: (a) Razvile, podsticale i nadzirale primjenu minimalnih standarda i smjernica za pristupanost zgrada i usluga otvorenih za javnost, ili namijenjenih javnosti; (b) Osigurale da privatna lica i preduzetnici koji pruaju usluge i dre objekte otvorene za javnost, ili namijenjene javnosti, uzmu u obzir sve aspekte pristupanosti za osobe sa invaliditetom; (c) Pruile trening i obuku o pitanjima pristupanosti relevantnim za osobe sa invaliditetom svim relevantnim subjektima i akterima; (d) Obezbijedile natpise na Brajevom pismu i u lako itljivom formatu u zgradama i drugim objektima otvorenim za javnost, ili namijenjenim javnosti; (e) Obezbijedile druge oblike ive asistencije i posrednika, ukljuujui vodie, itae i prevodioce na gestovni jezik kako bi olakali pristup zgradama i drugim objektima otvorenim za javnost, ili namijenjenim javnosti; (f) Promovisale druge odgovarajue oblike asistencije i podrke osobama sa invaliditetom kako bi im osigurale pristup informacijama; (g) Promovisale pristup za osobe sa invaliditetom novim komunikacijskim tehnologijama i sistemima, ukljuujui internet;

(h) Promovisale dizajniranje, razvoj, proizvodnju i distribuciju pristupanih informacijskih i komunikacijskih tehnologija i sistema u ranoj fazi kako bi informatiko drutvo postalo pristupano po najnioj cijeni.

lan 10. Pravo na ivot Drave potpisnice ponovo potvruju da svako ljudsko bie ima uroeno pravo na ivot i preduzee sve potrebne mjere kako bi osigurale da osobe sa invaliditetom uivaju ovo pravo na jednakim osnovama sa drugima.

lan 11. Situacije rizika i vanredne humanitarne krizne situacije Drave potpisnice preduzee, u skladu sa obavezama proisteklim iz meunarodnog prava, ukljuujui odredbe meunarodnog humanitarnog prava i odredbe o ljudskim pravima, sve potrebne mjere da bi osigurale zatitu i bezbijednost osoba sa invaliditetom u situacijama rizika, ukljuujui oruane sukobe, vanredne humanitarne krizne situacije i prirodne katastrofe.

lan 12. Jednako priznanje lica pred zakonom 1. Drave potpisnice potvruju ponovo da osobe sa invaliditetom svuda imaju pravo na priznanje pravne sposobnosti. 2. Drave potpisnice priznaju da osobe sa invaliditetom uivaju poslovnu sposobnost na jednakim osnovama sa drugim licima u svim oblastima. 3. Drave potpisnice preduzee odgovarajue mjere da osobama sa invaliditetom omogue pristup podrci koja im moe biti potrebna za ostvarivanje njihove poslovne sposobnosti. 4. Drave potpisnice osigurae da sve mjere koje se odnose na uivanje poslovne sposobnosti predviaju odgovarajue i efektivne mehanizme zatite koji e sprijeiti zloupotrebe, u skladu sa odredbama meunarodnog javnog prava o ljudskim pravima. Ti mehanizmi zatite osigurae da mjere vezane za uivanje poslovne sposobnosti potuju prava dotine osobe sa invaliditetom, njihovu volju, elje dotine osobe, iskljue svaki sukob interesa i nedozvoljeno mijeanje, budu proporcionalne okolnostima u kojoj se svaka osoba nalazi, da se odvijaju u najkraem moguem periodu i da podlijeu redovnoj reviziji od strane nadlenog, nezavisnog i nepristrasnog organa ili sudskog tijela. Zatitni mehanizmi treba da budu proporcionalni stepenu u kom mjere utiu na prava i interese osoba sa invaliditetom.

5. Shodno odredbama ovog lana, drave potpisnice preduzee sve odgovarajue i efektivne mjere kako bi osigurale jednako pravo osoba sa invaliditetom da posjeduju i nasljeuju imovinu, da kontroliu svoje finansijske poslove i imaju pristup bankarskim zajmovima, hipotekama i drugim oblicima kredita pod jednakim uslovima, i osigurae da osobe sa invaliditetom ne budu arbitrerno liene imovine.

lan 13. Pristup pravdi 1. Drave potpisnice osigurae osobama sa invaliditetom efektivan pristup pravdi pod jednakim uslovima sa ostalima, ukljuujui pruanje adaptacija u postupku primjerenih uzrastu osoba, da bi olakale njihove efektivne uloge kao direktnih ili indirektnih uesnika, ukljuujui i kao svedoka, u pravnim postupcima, ukljuujui istrane postupke i druge preliminarne faze postupka. 2. Da bi pomogle osiguravanje efektivnog pristupa pravdi za osobe sa invaliditetom, drave potpisnice e promovisati trening i obuku osoba koje rade na polju dijeljenja pravde, ukljuujui policijsko i zatvorsko osoblje.

lan 14. Sloboda i sigurnost osoba 1. Drave potpisnice e osigurati da osobe sa invaliditetom, na osnovu jednakosti sa drugima: (a) Uivaju pravo na slobodu i sigurnost linosti; (b) Ne bivaju nezakonito ili arbitrerno lieni slobode, da svako liavanje slobode bude u skladu sa zakonom a da postojanje invalidnosti ni u kom sluaju ne slui kao osnov za liavanje slobode. 2. Drave potpisnice e osigurati da, ukoliko osobe sa invaliditetom budu liene slobode, one, na osnovu jednakosti sa drugima, uivaju garancije u skladu sa meunarodnim instrumentima o ljudskim pravima i da se sa njima postupa u skladu sa ciljevima i naelima ove Konvencije, ukljuujui pruanje razumnih adaptacija.

lan 15. Sloboda od torture ili surovog, nehumanog ili degradirajueg postupanja ili kazne 1. Niko nee biti podvrgnut torturi, ili surovom, nehumanom ili degradirajuem postupanju ili kaznama. Naroito se ne mogu vriti medicinski i nauni eksperimenti bez slobodnog pristanka osoba koje treba da budu podvrgnute dotinim eksperimentima.

2. Drave potpisnice preduzee sve efektivne zakonodavne, administrativne, pravosudne, ili druge mjere kako bi, na osnovu jednakosti sa drugima, sprijeile da osobe sa invaliditetom budu podvrgnute torturi, ili surovom, nehumanom ili degradirajuem postupanju ili kaznama.

lan 16. Sloboda od eksploatacije, nasilja i zlostavljanja 1. Drave potpisnice preduzee sve odgovarajue zakonodavne, administrativne, socijalne, obrazovne i druge mjere kako bi zatitile osobe sa invaliditetom od svih oblika eksploatacije, nasilja i zloupotreba, ukljuujui njihove rodno zasnovane aspekte i manifestacije, kako u njihovim domovima, tako i izvan njihovih domova. 2. Drave potpisnice preduzee takoe sve odgovarajue mjere kako bi sprijeile nasilje i zlostavljanje obezbjeujui osobama sa invaliditetom, njihovim porodicama i licima koja se staraju za njih, izmeu ostalog, odgovarajue oblike asistencije i podrke koji e voditi rauna o specifinostima uzrasta i roda osoba, ukljuujui pruanje informacija kako da izbjegnu, prepoznaju i prijave sluajeve nasilja i zlostavljanja. Drave potpisnice osigurae da servisi zatite vode rauna o invalidnosti, rodu i uzrastu osoba. 3. Drave potpisnice e osigurati da svi programi, objekti i ustanove za osobe sa invaliditetom budu efektivno nadzirani od strane nezavisnih vlasti kako bi sprijeili sluajeve eksploatacije, nasilja i zlostavljanja. 4. Drave potpisnice preduzee sve odgovarajue mjere kako bi promovisale fiziki, kognitivni i psiholoki oporavak, rehabilitaciju i socijalnu reintegraciju osoba sa invaliditetom koje su bile rtve eksploatacije, nasilja i zlostavljanja, ukljuujui pruanje zatitnih usluga. Ovaj oporavak i reintegracija odvijae se u okruenju koje podstie zdravlje, blagostanje, samopotovanje, dostojanstvo i autonomiju linosti i vodi rauna o posebnim potrebama vezanim za uzrast i rod. 5. Drave potpisnice e usvojiti efikasno zakonodavstvo i politiku, koji e izmeu ostalog uzeti u obzir rod i uzrast, kako bi osigurale identifikovanje, istragu i, kada je to primjereno, procesuiranje sluajeva eksploatacije, nasilja i zloupotreba protiv osoba sa invaliditetom.

lan 17. Zatita integriteta linosti Svaka osoba sa invaliditetom ima pravo na potovanje njenog fizikog ili mentalnog integriteta na osnovu jednakosti sa drugima.

lan 18. Sloboda kretanja i dravljanstvo 1. Drave potpisnice priznae pravo osoba sa invaliditetom na slobodu kretanja, slobodu izbora mjesta stanovanja i na dravljanstvo na osnovu jednakosti sa drugima, ukljuujui osiguravanje da osobe sa invaliditetom: (a) Imaju pravo da steknu, da promijene dravljanstvo i da ne mogu biti arbitrerno lieni dravljanstva na osnovu njihove invalidnosti; (b) Nisu liene, po osnovu invalidnosti, prava da steknu, posjeduju i koriste isprave o dravljanstvu ili druge isprave, ili da koriste druge relevantne postupke poput postupka za imigraciju koji mogu biti potrebni kako bi ove osobe lake ostvarivale svoju slobodu kretanja; (c) Imaju pravo da napuste bilo koju zemlju, ukljuujui i svoju sopstvenu; (d) Nisu liene arbitrerno ili na osnovu svoje invalidnosti prava da uu u svoju sopstvenu zemlju. 2. Djeca sa invaliditetom bie registrovana odmah po roenju i od roenja e uivati pravo na ime, pravo da steknu dravljanstvo i u mjeri u kojoj je to mogue, pravo da ih njihovi roditelji poznaju i da se staraju o njima.

lan 19. Samostalni ivot i ukljuenost u lokalnu zajednicu Drave potpisnice ove Konvencije osobama sa invaliditetom priznaju jednako pravo da ive u zajednici i uivaju pravo izbora jednako sa drugim osobama i preduzee efektivne i odgovarajue mjere kako bi olakale osobama sa invaliditetom da u potpunosti uivaju ovo pravo, omoguile njihovu punu ukljuenost u zajednicu i uee u ivotu zajednice, ukljuujui preduzimanje mjera kako bi osigurale da: (a) Osobe sa invaliditetom imaju mogunost da izaberu mjesto svog prebivanja, sa kim e i gdje e ivjeti, pod jednakim uslovima sa drugima i nee biti obavezne da ive pod odreenim aranmanima; (b) Osobe sa invaliditetom imaju pristup spektru slubi podrke u svojim domovima, ustanovama za smjetaj i lokalnoj zajednici, ukljuujui personalne asistente, neophodne radi podrke ukljuenosti i ivotu osoba sa invaliditetom u svojim lokalnim zajednicama i sprjeavanja izolacije ili iskljuenosti iz zajednice; (c) Usluge u lokalnoj zajednici koje su na raspolaganju optoj populaciji treba da budu dostupne osobama sa invaliditetom pod jednakim uslovima i da budu u skladu sa potrebama osoba sa invaliditetom.

lan 20. Lina pokretljivost Drave potpisnice ove Konvencije preduzee efektivne mjere radi osiguravanja line pokretljivosti za osobe sa invaliditetom sa njihovom najveom moguom samostalnou, ukljuujui: (a) Olakavanje line pokretljivosti osoba sa invaliditetom na nain i u vrijeme kada one to odaberu i po pristupanim cijenama, (b) Olakavanje pristupa osobama sa invaliditetom kvalitetnim pomagalima za ostvarivanje pokretljivosti, asistivnim tehnologijama i oblicima ive asistencije i posrednicima, ukljuujui omoguavanje da oni budu dostupni po pristupanim cijenama, (c) Pruanje treninga i obuke u vjetinama pokretljivosti osobama sa invaliditetom i specijalistima koji rade sa tim osobama, (d) Ohrabrivanje privatnog sektora koji proizvodi pomagala za ostvarivanje pokretljivosti, asistivne tehnologije i sredstva da uzme u obzir sve aspekte pokretljivosti osoba sa invaliditetom.

lan 21. Sloboda miljenja i izraavanja, pristup informacijama Drave potpisnice preduzee sve odgovarajue mjere kako bi osigurale da osobe sa invaliditetom mogu da ostvare slobodu izraavanja i miljenja, ukljuujui slobodu traenja, primanja i irenja informacija i ideja na osnovama jednakosti sa drugima kroz upotrebu svih oblika komunikacije definisanih u lanu 2 ove Konvencije, po izboru osoba sa invaliditetom, ukljuujui: (a) Pruanje osobama sa invaliditetom informacija namijenjenih optoj javnosti na blagovremen nain i bez dodatnih trokova po osobe sa invaliditetom u pristupanim formatima i tehnologijama primjerenim razliitim vrstama invalidnosti; (b) Prihvatanje i olakavanje upotrebe gestovnog jezika, Brajevog pisma i augmentativne i alternativne komunikacije i svih drugih pristupanih naina, sredstava i formata po izboru osoba sa invaliditetom u slubenim odnosima; (c) Pozivanje da privatna lica i organizacije koje pruaju usluge optoj javnosti, ukljuujui kroz upotrebu interneta, pruaju informacije i usluge u pristupanim formatima koje osobe sa invaliditetom mogu koristiti; (d) Ohrabrivanje masovnih medija, ukljuujui one koji pruaju informacije putem interneta, da svoje usluge uine pristupanim osobama sa invaliditetom; (e) Podsticanje i priznavanje upotrebe gestovnih jezika.

lan 22. Potovanje privatnosti 1. Niti jedna osoba sa invaliditetom, bez obzira na mjesto prebivanja ili njene ivotne aranmane, nee biti izloena arbitrernom ili nezakonitom mijeanju u njegovu ili njenu privatnost, porodini ivot, domainstvo, korespondenciju ili druge oblike komunikacije, kao ni nezakonitim napadima na njegovu ili njenu ast ili reputaciju. Sve osobe sa invaliditetom uivaju pravo na zakonsku zatitu od takvih mijeanja ili napada. 2. Drave potpisnice titie privatnost linih podataka, podataka vezanih za zdravstveno stanje i rehabilitaciju osoba sa invaliditetom na osnovu jednakosti sa drugima.

lan 23. Potovanje doma i porodice 1. Drave potpisnice e preduzeti efektivne i odgovarajue mjere kako bi eliminisale diskriminaciju osoba sa invaliditetom u svim pitanjima vezanim za brane, porodine, line odnose i roditeljstvo, na osnovu jednakosti sa drugima, kako bi osigurali da: (a) Pravo svih osoba sa invaliditetom koji su u uzrastu u kome se moe stupiti u brak da stupaju u brak i zasnivaju porodicu na osnovu punog i slobodno izraenog pristanka buduih suprunika bude priznato; (b) Budu uvaena prava osoba sa invaliditetom da slobodno i odgovorno odluuju o broju svoje djece i razmaku izmeu njih na jednakim osnovama sa drugima, da imaju pristup informacijama primjerenim njihovom uzrastu, obrazovanju o reprodukciji i planiranju porodice i sredstvima potrebnim kako bi bile u stanju da ostvaruju dotina prava; (c) Osobe sa invaliditetom, ukljuujui djecu, ouvaju svoju plodnost na osnovu jednakosti sa drugima. 2. Drave potpisnice ove Konvencije osigurae da prava i odgovornosti osoba sa invaliditetom u odnosu na hraniteljstvo, starateljstvo i usvojenje djece i druge sline ustanove u nacionalnim zakonodavstvima, gdje takvi koncepti postoje, budu potovana. U svakom sluaju mora se prioritetno potovati najbolji interes djeteta. Drave potpisnice e osobama sa invaliditetom pruati odgovarajuu podrku u ostvarivanju njihovih odgovornosti u podizanju djece. 3. Drave potpisnice e osigurati da djeca sa invaliditetom imaju jednaka prava u pogledu porodinog ivota. Radi ostvarivanja tih prava i spreavanja sakrivanja, naputanja, zapostavljanja i odvajanja djece sa invaliditetom, drave potpisnice obavezuju se da djeci sa invaliditetom i njihovim porodicama prue rane i sveobuhvatne informacije, servise i podrku.

4. Drave potpisnice e osigurati da dijete ne bude odvojeno od svojih roditelja protiv njihove volje, osim kada nadleni organi donesu odluku u skladu sa primjenljivim pravom i postupcima, koja moe biti podvrgnuta sudskoj reviziji, da je odvajanje u najboljem interesu dijeteta. Ni u kom sluaju dijete nee biti odvojeno od roditelja sa invaliditetom na osnovu invalidnosti bilo djeteta, bilo jednog ili oba roditelja. 5. Drave potpisnice obavezuju se da u sluajevima kada neposredna porodica nije u stanju da se stara o djetetu sa invaliditetom preduzmu sve napore kako bi djetetu kao alternativu pruili njegu u iroj porodici a kada to nije mogue brigu unutar zajednice u porodinom okruenju.

lan 24. Obrazovanje 1. Drave potpisnice priznaju pravo svih osoba sa invaliditetom na obrazovanje. Sa ciljem da ostvare uivanje ovog prava bez diskriminacije i na osnovu jednakosti sa drugima, drave potpisnice osigurae inkluzivni sistem obrazovanja na svim nivoima i uenje tokom itavog ivota usmjereno na: (a) Pun razvoj ljudskih potencijala i osjeanja dostojanstva i samovrijednosti, kao i jaanje potovanja ljudskih prava, osnovnih sloboda i ljudske raznovrsnosti, (b) Razvijanje linosti, talenata i mentalnih i fizikih sposobnosti osobe sa invaliditetom do najvee mogue mjere, (c) Omoguavanje da sve osobe sa invaliditetom efektivno uestvuju u slobodnom drutvu. 2. Prilikom ostvarivanja ovog prava, drave potpisnice e osigurati da: (a) Osobe sa invaliditetom ne budu iskljuene iz opteg obrazovnog sistema na osnovu svoje invalidnosti, a da niti jedno dijete sa invaliditetom ne bude iskljueno iz besplatnog i obaveznog osnovnog obrazovanja, ili iz srednjeg obrazovanja, zbog svog invaliditeta; (b) Osobe sa invaliditetom imaju pristup inkluzivnom, kvalitetnom, besplatnom i obaveznom osnovnom obrazovanju, ili srednjem obrazovanju u svojoj lokalnoj zajednici na osnovu jednakosti sa drugima; (c) Budu osigurane razumne adaptacije koje e odgovoriti potrebama pojedinaca; (d) Osobama sa invaliditetom bude pruena podrka u sklopu opteg obrazovnog sistema koja im je potrebna da bi im se olakalo efektivno obrazovanje. (f) Budu pruene individualizovane mjere podrke u okruenjima koje maksimiziraju akademski i socijalni razvoj, u skladu sa ciljem pune ukljuenosti. 3. Drave potpisnice e omoguiti osobama sa invaliditetom da ue ivotne i vjetine relevantne za socijalni razvoj koje su im neophodne kako bi olakale njihovo puno i

jednako uee u obrazovanju i kao lanova zajednice. Da bi ostvarile ovaj cilj, drave potpisnice e preduzeti odgovarajue mjere koje e izmeu ostalog: (a) Olakati uenje Brajevog i alternativnog pisma, augmentativnih i alternativnih naina, sredstava i formata komunikacije, vjetine orijentacije i mobilnosti, olakati vrnjako obrazovanje i razmjenu iskustava meu osobama u slinoj situaciji, (b) Olakati uenje gestovnog jezika i promovisanje lingvistikog identiteta zajednice gluvih osoba, (c) Osigurati da se obrazovanje osoba, a naroito djece koja su gluva, slijepa ili slijepogluva vri na jezicima i oblicima komunikacije koji su najprimjereniji i u okruenju koje osigurava maksimalan akademski i drutveni razvoj. 4. Da bi pomogle u garantovanju uivanja ovog prava, drave potpisnice preduzee odgovarajue mjere za zapoljavanje nastavnog osoblja koje je kvalifikovano da koristi gestovni jezik ili Brajevo pismo, ukljuujui nastavnike koji su i sami osobe sa invaliditetom i da obui strunjake i osoblje koji rade na svim nivoima obrazovanja. Takav trening i obuka treba da obuhvate podizanje nivoa svijesti o invalidnosti, upotrebu odgovarajuih augmentativnih i alternativnih naina, sredstava i formata komunikacije, obrazovnih tehnika i materijala radi podrke osobama sa invaliditetom. 5. Drave potpisnice osigurae da osobe sa invaliditetom mogu imati pristup optem tercijarnom obrazovanju, profesionalnom osposobljavanju i edukaciji, obrazovanju za odrasle i ivotnom uenju na jednakim osnovama sa ostalim licima. Radi ostvarivanja pomenutog cilja, drave potpisnice e osigurati da se osobama sa invaliditetom prue razumne adaptacije.

lan 25. Zdravstvena zatita Drave potpisnice priznaju da sve osobe sa invaliditetom imaju pravo na uivanje najvieg mogueg standarda zdravlja bez diskriminacije po osnovu invalidnosti. Drave potpisnice preduzee sve odgovarajue mjere kako bi osigurale pristup zdravstvenim i uslugama rehabilitacije vezanim za zdravstvenu zatitu, koje e voditi rauna o rodnim aspektima. Drave potpisnice naroito e: (a) Osobama sa invaliditetom pruiti isti raspon i standarde priutljivih zdravstvenih usluga koje su obezbijeene i za ostale graane, ukljuujui usluge vezane za seksualno zdravlje i reprodukciju i programe javne zatite zdravlja namijenjene najiroj populaciji; (b) Osobama sa invaliditetom pruiti one zdravstvene usluge koje im posebno trebaju zbog njihove invalidnosti, ukljuujui ranu identifikaciju i intervencije onda kada je to primjereno i usluge usmjerene na minimiziranje i sprjeavanje dalje invalidnosti, ukljuujui meu djecom i starim osobama; c) Nastojati da pomenute zdravstvene usluge obezbijede osobama sa invaliditetom to blie zajednicama u kojima te osobe ive, ukljuujui seoske zajednice;

(d) Zahtijevati od zdravstvenih radnika da osobama sa invaliditetom pruaju zatitu istog kvaliteta koja se prua i ostalim licima, ukljuujui na osnovu slobodnog i informisanog pristanka, kroz, izmeu ostalog, podizanje nivoa svijesti dotinih radnika o ljudskim pravima, dostojanstvu, autonomiji i potrebama osoba sa invaliditetom putem treninga i promovisanja etikih standarda za javnu i privatnu zdravstvenu zatitu; (e) Zabraniti diskriminaciju protiv osoba sa invaliditetom prilikom pruanja zdravstvenog osiguranja i osiguranja ivota u sluajevima kada nacionalno zakonodavstvo doputa to osiguranje, koja e biti pruana pod fer i razumnim uslovima. (f) Sprijeiti diskriminatorno uskraivanje zdravstvene zatite, zdravstvenih usluga, hrane ili tenosti na osnovu invalidnosti. lan 26. Habilitacija i rehabilitacija 1. Drave potpisnice e preduzeti efektivne i odgovarajue mjere, ukljuujui kroz vrnjako obrazovanje i razmenu iskustava meu osobama u slinim situacijama, da osobama sa invaliditetom omogue da postignu maksimalnu samostalnost, potpune fizike, mentalne, socijalne i profesionalne kapacitete, i potpunu ukljuenost i uee u svim aspektima ivota. Da bi ostvarile taj cilj, drave potpisnice e organizovati, ojaati i proiriti sveobuhvatne habilitacijske i rehabilitacijske usluge, naroito u oblastima zdravlja, zapoljavanja, obrazovanja i socijalnih servisa, na takav nain da: (a) Usluge i programi habilitacije i rehabilitacije poinju u najranijem dobu, i da su zasnovani na multidisciplinarnoj proceni potreba i snaga pojedinca; (b) Usluge i programi habilitacije i rehabilitacije podravaju uee i ukljuivanje u zajednicu i sve aspekte drutva, dobrovoljni su i dostupni osobama sa invaliditetom to je mogue blie njihovim vlastitim zajednicama, ukljuujui i seoska podruja. 2. Drave potpisnice e promovirati razvoj poetnih i treninga za kontinuirano struno usavravanje za strunjake i osoblje koje radi na habilitacijskim i rehabilitacijskim uslugama. 3. Drave potpisnice promovisae raspoloivost, znanje o i upotrebu asistivnih sredstava i tehnologija dizajniranih za osobe sa invaliditetom koje se odnose na habilitaciju i rehabilitaciju.

lan 27. Rad i zapoljavanje 1. Drave potpisnice priznaju pravo osoba sa invaliditetom na rad na osnovu jednakosti sa drugima; ovo ukljuuje mogunost da zarauju za ivot obavljajui

posao koji su slobodno odabrali ili prihvatili na tritu rada i u radnom okruenju koji su otvoreni, inkluzivni i pristupani za osobe sa invaliditetom. Drave potpisnice preduzee odgovarajue korake da osiguraju i promoviu ostvarivanje prava na rad, ukljuujui i za one osobe koje su stekle invaliditet tokom procesa rada, kroz preduzimanje odgovarajuih mjera, ukljuujui zakonsku regulativu, usmjerenih, izmeu ostalog, na: (a) Zabranu diskriminacije na osnovu invalidnosti u odnosu na sva pitanja vezana za sve oblike zapoljavanja, ukljuujui uslove regrutovanja, zapoljavanja i primanja na posao, nastavak zapoljavanja, napredovanje u slubi, uslove rada, zatitu zdravlja i bezbijednost na radu; (b) Zatitu prava osoba sa invaliditetom, na osnovu jednakosti sa drugima, na pravedne i povoljne uslova rada, ukljuujui jednaku nadoknadu za jednak rad, bezbijedne i zdrave uslove rada, ukljuujui zatitu od uznemiravanja i mogunost pokretanja postupaka pravne zatite u sluaju krenja ovih prava; (c) Osiguravanje da osobe sa invaliditetom mogu da ostvaruju svoja radna i sindikalna prava na osnovu jednakosti sa drugima; (d) Omoguavanje osobama sa invaliditetom da imaju efektivan pristup optim tehnikim i programima pronalaenja posla, profesionalnoj rehabilitaciji i produenom treningu i obuci, uslugama za pronalaenje radnog mjesta; (e) Promovisanje mogunosti za zapoljavanje i napredovanje u karijeri za osobe sa invaliditetom na otvorenom tritu rada, kao i pomoi ovim osobama u traenju, dobijanju i zadravanju posla; (f) Promovisanje mogunosti za samozapoljavanje, kooperativa i pokretanje sopstvenog biznisa; (g) Zapoljavanje osoba sa invaliditetom u javnom sektoru; (h) Podsticanje poslodavaca da zapoljavaju osobe sa invaliditetom u privatnom sektoru kroz odgovarajue mjere i politiku, to moe ukljuivati i programe afirmativne akcije, podsticajne i druge mjere; (i) Obezbjeivanje razumnih adaptacija na radnom mjestu i u radnom okruenju za osobe sa invaliditetom, (j) Promovisanje sticanja radnog iskustva za osobe sa invaliditetom na otvorenom tritu rada, (k) Promovisanje profesionalne rehabilitacije i osposobljavanja, programa povratka na posao i zadravanja posla za osobe sa invaliditetom. 2. Drave potpisnice osigurae da osobe sa invaliditetom ne budu drane u ropstvu ili zavisnom poloaju i budu, na osnovu jednakosti sa drugima, zatiene od prisilnog rada. preduzetnitvo, razvoj

lan 28. Adekvatan ivotni standard i socijalna zatita 1. Drave potpisnice priznaju pravo osoba sa invaliditetom na adekvatan standard ivota za te osobe i njihove porodice, ukljuujui adekvatnu hranu, odjeu, stanovanje, kao i pravo na kontinuirano poboljavanje uslova ivota i preduzee odgovarajue korake da osiguraju i promoviu ostvarivanje ovih prava bez diskriminacije na osnovu invalidnosti. 2. Drave potpisnice priznaju pravo svih osoba sa invaliditetom na socijalnu sigurnost i na uivanje tog prava bez diskriminacije po osnovu invalidnosti i preduzee odgovarajue korake da osiguraju i promoviu ostvarivanje ovog prava, ukljuujui mjere radi: (a) Osiguravanja osobama sa invaliditetom jednakog pristupa istoj vodi i pristupa odgovarajuim slubama, sredstvima i drugoj asistenciji za zadovoljavanje potreba vezanih za invalidnost po pristupanim cijenama; (b) Osiguravanja osobama sa invaliditetom, naroito enama i djevojkama sa invaliditetom i ostarjelim licima sa invaliditetom, pristupa programima socijalne zatite i programima za smanjenje siromatva; (c) Osiguravanja osobama sa invaliditetom i njihovim porodicama, koje ive u uslovima siromatva, pristupa dravnoj pomoi da pokriju trokove vezane za invalidnost, ukljuujui odgovarajuu obuku, savjetovanje, finansijsku pomo i ustanove za privremeni smjetaj; (d) Osiguravanja osobama sa invaliditetom pristupa javno finansiranim programima stanovanja; (e) Osiguravanja osobama sa invaliditetom jednakog pristupa pogodnostima i programima penzionog osiguranja. lan 29. Uee u politikom i javnom ivotu Drave potpisnice e osobama sa invaliditetom garantovati njihova politika prava i mogunost da ta prava uivaju na osnovu jednakosti sa drugima i obavezuju se da: (a) Osiguraju da osobe sa invaliditetom mogu da ostvare efektivno i puno uee u politikom i javnom ivotu na osnovama jednakosti sa drugima, neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika, ukljuujui pravo i mogunost graana sa invaliditetom da biraju, budu birani, izmeu ostalog kroz: (I) Osiguravanje da izborni postupak, izborna mjesta i materijali budu odgovarajui, pristupani i lako razumljivi;

(II) Zatitu prava graana sa invaliditetom na tajno glasanje na izborima i referednumima bez zastraivanja, na mogunost kandidovanja i vrenja svih javnih funkcija na svim nivoima vlasti, olakavajui upotrebu asistivnih i novih tehnologija kada je to primjereno; (III) Garantovanje izraavanja slobodne volje osoba sa invaliditetom kao glasaa i radi toga, kada je to potrebno, doputanje pruanja asistencije prilikom glasanja graanima sa invaliditetom na njihov zahtev i od strane osobe koje one odaberu. (b) Aktivno promoviu okruenje u kome e osobe sa invaliditetom, bez diskriminacije i na osnovu jednakosti sa drugima, moi da ostvare puno i efektivno uee u voenju javnih poslova i podstiu uee ovih osoba u javnim poslovima, ukljuujui: (I) Uee u nevladinim organizacijama i udruenjima koje se bave politikim i javnim ivotom zemlje, i u aktivnostima i voenju politikih partija; (II) Osnivanje organizacija osoba sa invaliditetom i prikljuivanje takvim organizacijama koje e predstavljati osobe sa invaliditetom na meunarodnom, nacionalnim, regionalnim i lokalnim nivoima.

lan 30. Uee u kulturnom, sportskom ivotu, rekreaciji i slobodnim aktivnostima 1. Drave potpisnice priznaju pravo svih osoba sa invaliditetom da uzmu uea u kulturnom ivotu na osnovama jednakosti sa drugima i preduzee odgovarajue mjere da osiguraju da osobe sa invaliditetom: (a) Uivaju pristup kulturnim materijalima u pristupanim formatima; (b) Uivaju pristup televizijskim programima, filmovima, pozorinim i drugim kulturnim aktivnostima u pristupanim formatima; (c) Uivaju pristup mjestima gdje se odvijaju kulturna dogaanja ili pruaju kulturne usluge, poput pozorita, muzeja, bioskopa, biblioteka i turistikih usluga i uivaju, u mjeri u kojoj je to mogue, pristup spomenicima i lokalitetima od nacionalne kulturne vanosti. 2. Drave potpisnice e preduzeti odgovarajue mjere kako bi omoguile osobama sa invaliditetom da razvijaju i koriste svoje kreativne, umjetnike i intelektualne potencijale, ne samo radi svoje dobrobiti, ve i radi obogaivanja itavog drutva. 3. Drave potpisnice preduzee sve odgovarajue korake u skladu sa meunarodnim pravom kako bi osigurale da zakoni kojima se titi intelektualna svojina ne predstavljaju nerazumnu ili diskriminatornu prepreku pristupu kulturnim materijalima za osobe sa invaliditetom. 4. Osobe sa invaliditetom imae pravo, na osnovama jednakosti sa drugima, na priznavanje njihovog posebnog kulturnog i lingvistikog identiteta, ukljuujui

gestovni jezik i kulturu gluvih, kao i na odgovarajuu podrku radi ostvarivanja ovog identiteta. 5. Da bi osobama sa invaliditetom omoguile uee u rekreativnim, sportskim i aktivnostima u slobodno vreme na osnovama jednakosti sa drugima, drave potpisnice preduzee odgovarajue mjere kako bi: (a) Podstakle i promovisale uee osoba sa invaliditetom u optim sportskim aktivnostima na svim nivoima u najveoj moguoj mjeri; (b) Osigurale da osobe sa invaliditetom imaju mogunost da organizuju, razvijaju i uestvuju u sportskim aktivnostima specifinim za osobe sa invaliditetom i u tom cilju podsticale dobijanje odgovarajuih uputstava, treninga i sredstava na osnovu jednakosti sa drugima; (c) Osigurale da osobe sa invaliditetom imaju pristup sportskim i objektima za rekreaciju i turizam; (d) Osigurale da djeca sa invaliditetom imaju jednak pristup ueu u igri, rekreativnim, sportskim i aktivnostima u slobodno vrijeme, ukljuujui aktivnosti koje se odvijaju u sklopu obrazovnog sistema; (e) Osigurale da osobe sa invaliditetom imaju pristup uslugama onih koji se bave organizacijom sportskih, rekreativnih, turistikih i aktivnosti u slobodno vrijeme.

lan 31. Prikupljanje statistikih podataka 1. Drave potpisnice obavezuju se da prikupljaju odgovarajue informacije, ukljuujui statistike i podatke za istraivanja, kako bi bile u stanju da formuliu i sprovode politike usmjerene na ostvarivanje ove Konvencije. Proces prikupljanja i odravanja podataka e biti: (a) U skladu sa pravno ustanovljenim mehanizmima zatite, ukljuujui zakonodavstvo o zatiti podataka, kako bi osigurale povjerljivost i potovanje privatnosti osoba sa invaliditetom; (b) U skladu sa meunarodno prihvaenim normama o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i etikim principima prikupljanja statistikih podataka. 2. Podaci prikupljeni u skladu sa odredbama ovog lana bie segregirani prema potrebi i korieni da bi se dravama potpisnicama olakalo ocjenjivanje sprovoenja obaveza preuzetih ovom Konvencijom, kao i da bi se identifikovale prepreke sa kojima se osobe sa invaliditetom suoavaju u ostvarivanju svojih prava. 3. Drave potpisnice preuzee odgovornost za distribuciju ovih statistikih podataka i osiguravanje da oni budu pristupani osobama sa invaliditetom.

lan 32. Meunarodna saradnja 1. Drave potpisnice priznaju vanost meunarodne saradnje i njenog promovisanja, kao podrke naporima koje drave preduzimaju pojedinano na nacionalnom nivou radi sprovoenja ciljeva i svrhe ove Konvencije i preduzee odgovarajue i efektivne mjere u tom pogledu izmeu drava i kada je to primjereno, u partnerstvu sa relevantnim meunarodnim, regionalnim organizacijama i civilnim drutvom, naroito organizacijama osoba sa invaliditetom. Te mjere mogu, izmeu ostalog, obuhvatati: (a) Osiguravanje da meunarodna saradnja, ukljuujui meunarodne programe razvoja, ukljuuje i bude pristupana osobama sa invaliditetom; (b) Olakavanje i podravanje izgradnje kapaciteta, ukljuujui kroz razmjenu informacija, iskustava, programa treninga i obuke, najbolje prakse; (c) Olakavanje saradnje u istraivanjima i pristupu naunom i tehnikom znanju, i (d) Pruanje, kada je to primjereno, tehnike i ekonomske pomoi, ukljuujui kroz olakavanje pristupa i dijeljenje pristupanih i asistivnih tehnologija, kao i kroz transfer tehnologije. 2. Odredbe ovog lana nee uticati na obavezu svake drave potpisnice da ispunjava dunosti preuzete na osnovu ove Konvencije.

lan 33. Sprovoenje i nadzor nad sprovoenjem Konvencije na nacionalnom planu 1. Drave potpisnice e, u skladu sa sistemom svoje unutranje organizacije, odrediti jedno ili vie tijela u okviru vlade nadleno za pitanja u vezi primjene ove Konvencije, i razmotrie uspostavljanje mehanizma koordinacije koji e olakati odreene akcije u razliitim sektorima i na razliitim nivoima. 2. Drave potpisnice e, u skladu sa svojim zakonskim i administrativnim sistemom, na nivou drave zadrati, ojaati, imenovati ili uspostaviti okvir, ukljuujui jedan ili vie nezavisnih mehanizama kada je to primjereno, za promovisanje, zatitu i nadgledanje sprovoenja odrebi ove Konvencije. Prilikom imenovanja ili uspostavljanja tog mehanizma drave potpisnice e uzeti u obzir naela koja se odnose na status i funkcionisanje nacionalnih ustanova za zatitu i promovisanje ljudskih prava. 3. Civilno drutvo, posebno osobe sa invaliditetom i organizacije koje ih predstavljaju, bie ukljueni i u potpunosti e uestvovati u procesu nadgledanja.

lan 34. Komitet za prava osoba sa invaliditetom 1. Radi ostvarivanja ovde zacrtanih funkcija bie ustanovljen Komitet za prava osoba sa invaliditetom (u daljem tekstu Komitet). 2. Komitet e se sastojati od 12 eksperata u trenutku kada Konvencija stupi na snagu. Poslije dodatnih ezdeset ratifikacija ili pristupanja Konvenciji, broj lanova e se poveati za 6 i dostiie maksimalni broj lanova Komiteta, 18. 3. lanovi Komiteta sluie kao pojedinci i bie visokog moralnog ugleda sa priznatom strunou u oblastima ureenim ovom Konvencijom. Prilikom nominacije svojih kandidata drave potpisnice vodie rauna i o odredbama stava 3 lana 4 ove Konvencije. 4. Drave potpisnice e birati lanove Komiteta, vodei rauna o ravnomjernoj geografskoj zastupljenosti, zastupljenosti razliitih civilizacija i glavnih pravnih sistema, izbalansiranoj rodnoj zastupljenosti i ueu eksperata sa invaliditetom. 5. lanovi Komiteta bie birani tajnim glasanjem sa liste kandidata koje drave potpisnice nominuju meu svojim dravljanima na sastanku drava potpisnica koje sazove generalni sekretar Ujedinjenih nacija. Na tim sastancima, na kojima e dvije treine drava initi kvorum, bie izabrani oni kandidati koji dobiju najvei broj glasova koji mora initi apsolutnu veinu drava potpisnica koje prisustvuju sastanku i glasale su. 6. Izbor prvih lanova Komiteta bie obavljen najkasnije est mjeseci po stupanju Konvencije na snagu a potom e se obavljati svake druge godine. Najkasnije etiri mjeseca prije svakog izbora generalni sekretar UN uputie pismo dravama potpisnicama pozivajui ih da u roku od 2 mjeseca podnesu nominacije. Generalni sekretar e potom pripremiti spisak kandidata po azbunom redu, uz naznaku koje drave potpisnice su nominovale kog kandidata i uputiti taj spisak dravama potpisnicama Konvencije. 7. lanovi Komiteta bie birani na 4 godine. Mogu biti jednom reizabrani na tu dunost. Mandat estorice lanova izabranih na prvim izborima okonae se po isteku dvije godine a imena tih lanova Komiteta bie odreena rijebom od strane predsjedavajueg odmah posle sastanka iz stava 5 ovog lana. 8. Izbor estorice dodatnih lanova Komiteta vrie se prilikom redovnih izbora, u skladu sa odredbama ovog lana. 9. Ukoliko lan Komiteta umre ili podnese ostavku, ili izjavi da iz bilo kog drugog razloga ne moe vie da vri tu dunost, drava potpisnica koja je nominovala tog lana Komiteta naimenovae drugu osobu koja posjeduje potrebne kvalifikacije i zadovoljava uslove iz relevantnih stavova ovog lana da vri dunost do kraja mandata na osnovu potvrde Komiteta. 10. Komitet e usvojiti svoj Poslovnik o radu.

11. Generalni sekretar UN obezbijedie potrebno osoblje, pogodnosti i objekte nune za efektivan rad i obavljanje dunosti od strane Komiteta shodno odredbama ove Konvencije i sazvae prvi sastanak Komiteta. 12. Uz odobrenje Generalne skuptine UN, lanovi Komiteta ustanovljenog u skladu sa odredbama ove Konvencije dobijae nadoknade iz izvora Ujedinjenih nacija pod uslovima koje Skuptina postavi, uzimajui u obzir vanost odgovornosti Komiteta. 13. lanovi Komiteta imae pravo na pogodnosti, privilegije i imunitete eksperata u misiji Ujedinjenih nacija u skladu sa odredbama relevantnih odjeljaka Konvencije o privilegijama i imunitetima Ujedinjenih nacija.

lan 35. Podnoenje izvjetaja Komitetu od strane drava potpisnica 1. Drave potpisnice e preko generalnog sekretara UN Komitetu podnijeti sveobuhvatni izvjetaj o mjerama koje su preduzele da bi omoguile ostvarivanje prava priznatih ovom Konvencijom i o napretku ostvarenom u uivanju pomenutih prava u roku od 2 godine od dana kada je Konvencija stupila na snagu za svaku dravu ponaosob. 2. Drave potpisnice potom e podnositi dalje izvjetaje najmanje jednom u 4 godine i dalje, kada Komitet to zatrai. 3. Komitet e odluiti o smjernicama u vezi sa sadrajem pomenutih izvjetaja. 4. Drava potpisnica koja je podnijela sveobuhvatan prvi izvjetaj Komitetu ne mora u kasnijim izvjetajima da ponavlja informacije koje je ve pruila. Prilikom pripreme izvjetaja Komitetu drave potpisnice se pozivaju da razmotre mogunost usvajanja dotinog izvjetaja na otvoren i pregledan nain, uz uzimanje u obzir odredbi iz stava 3 lana 4 ove Konvencije. 5. U svojim izvjetajima drave potpisnice mogu ukazati na faktore i potekoe koje utiu na stepen izvravanja obaveza iz ove Konvencije. lan 36. Razmatranje izvjetaja 1. Komitet e razmatrati svaki podnijeti izvjetaj, dae komentare i opte preporuke koje nae za shodno i proslijediti ih zainteresovanoj dravi potpisnici. Drava potpisnica moe odgovoriti na nain koji nae za shodno. Komitet moe od drava potpisnica traiti one dodatne informacije koje smatra relevantnim za sprovoenje Konvencije. 2. Ako drava potpisnica znaajno kasni sa podnoenjem izvjetaja, Komitet moe obavijestiti dotinu dravu o potrebi da razmotri sprovoenje ove Konvencije u dotinoj dravi na osnovu pouzdanih informacija koje stoje Komitetu na raspolaganju

ako drava ne podnese izvjetaj u roku od 3 mjeseca. U tom sluaju Komitet e pozvati dotinu dravu potpisnicu da uestvuje u takvom razmatranju sprovoenja Konvencije. Ako drava potpisnica odgovori podnoenjem relevantnog izvjetaja odredbe lana primijenie se odredbe stava 1 ovog lana. 3. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija stavie izvjetaje na raspolaganje svim dravama potpisnicama. 4. Drave potpisnice uinie izvjetaje iroko dostupnim javnosti u tim zemljama i olakae pristup podnoenju prijedloga i optih preporuka vezanih za dotine izvjetaje. 5. Komitet moe, kada nae za shodno, da specijalizovanim agencijama, programima i fondovima Ujedinjenih nacija i drugim nadlenim tijelima proslijedi izvjetaje drava potpisnica da bi se bavio zahtjevima, ili ukazivanjem na potrebu za pruanjem tehnikih savjeta ili pomoi, zajedno sa eventualnim opservacijama i predlozima Komiteta vezanim za te zahtjeve ili indikacije.

lan 37. Saradnja drava sa Komitetom 1. Svaka drava potpisnica saraivae sa Komitetom i pomagati lanovima Komiteta u vrenju njihovih dunosti. 2. U svojim odnosima sa dravama potpisnicama Komitet e razmatrati naine i sredstva za ojaavanje i pospjeivanje nacionalnih kapaciteta za sprovoenje ove Konvencije, ukljuujui kroz meunarodnu saradnju.

lan 38. Odnos Komiteta sa drugim tijelima Da bi se podstaklo efektivno sprovoenje ove Konvencije i ohrabrila meunarodna saradnja u poljima ureenim ovom Konvencijom: (a) Specijalizovane agencije i drugi organi Ujedinjenih nacija bie ovlaeni da budu prisutni prilikom razmatranja sprovoenja onih odredbi Konvencije koji potpadaju pod njihove mandate. Kad nae za shodno, Komitet moe pozvati te specijalizovane agencije i druga nadlena tijela da daju ekspertska miljenja o sprovoenju onih odredbi Konvencije koji potpadaju pod njihove mandate. Komitet moe pozvati specijalizovane agencije i druge organe Ujedinjenih nacija da podnesu izvjetaje o sprovoenju Konvencije u oblastima kojima se bave (b) Prilikom vrenja svog mandata Komitet e se, kada je to primjereno, konsultovati sa drugim relevantnim tijelima za nadzor ustanovljenim u okviru relevantnih meunarodnopravnih dokumenata o zatiti ljudskih prava da bi osigurao konsistentnost sa njihovim komentarima, opservacijama i preporukama i sprijeio dupliranje i preplitanje u vrenju njihovih funkcija.

lan 39. Izvjetaj Komiteta Komitet e podnositi godinji izvjetaj o svim svojim aktivnostima Generalnoj skuptini UN i Savjetu za ekonomska i socijalna pitanja i moe davati predloge i opte preporuke zasnovane na ispitivanju izvjetaja i informacija primljenih od strane drava potpisnica. Takvi prijedlozi i opte preporuke bie ukljuene u izvjetaj generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, zajedno sa komentarima drava potpisnica ako one podnesu ikakve komentare.

lan 40. Konferencija drava potpisnica 1. Drave potpisnice sastajae se redovno na konferenciji drava potpisnica da bi razmatrale bilo koje pitanje vezano za sprovoenje ove Konvencije. 2. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija sazvae konferenciju drava potpisnica ne kasnije od est mjeseci od dana stupanja Konvencije na snagu. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija sazivae kasnije konferencije svake dvije godine ili u skladu sa odlukom konferencije drava potpisnica.

lan 41. Depozitar Generalni sekretar Ujedinjenih nacija odreen je za depozitara ove Konvencije.

lan 42. Potpisivanje Ova Konvencija e biti otvorena za potpisivanje svim dravama i regionalnim organizacijama za integraciju u Njujorku od 30. marta 2007. godine.

lan 43. Pristanak da se bude obavezan Konvencijom Ova Konvencija podlijee ratifikaciji od strane drava potpisnica i formalnoj potvrdi od strane regionalnih organizacija za integraciju koje su je potpisale. Bie otvorena za pristupanje svim dravama i regionalnim organizacijama za integraciju koje je nisu potpisale.

lan 44. Regionalne organizacije za integraciju 1. Regionalna organizacija za integraciju oznaavae organizaciju osnovanu od strane suverenih drava jednog regiona na koju su njene drave lanice prenijele nadlenosti u oblastima ureenim ovom Konvencijom. Takve organizacije e u svojim formalnim instrumentima o potvrivanju ili pristupanju, naznaiti obim njihove nadlenosti u oblastima ureenim ovom Konvencijom. One e kasnije obavijestiti depozitara o svakom sutinskom mijenjanju svoje nadlenosti u ovoj oblasti. 2. Pominjanje drava potpisnica u ovoj Konvenciji odnosie se i na pomenute organizacije u okvirima njihovih nadlenosti. 3. Za potrebe stava 1 lana 45 i stavova 2 i 3 lana 47 bilo koji instrument podnijet od strane regionalne organizacije za integraciju nee se brojati. 4. Regionalne organizacije za integraciju mogu u pitanjima koja se nalaze u okviru njihovih nadlenosti ostvariti pravo glasa na konferenciji drava potpisnica sa brojem glasova koji e biti jednak broju drava lanica te organizacije koje su potpisnice ove Konvencije. Ovakve organizacije nee moi da ostvare pravo na glasanje ako bilo koja od njenih drava lanica iskoristi to pravo i obrnuto.

lan 45. Stupanje na snagu 1. Ova Konvencija e stupiti na snagu tridesetog dana od datuma deponovanja dvadesetog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju. 2. Za svaku dravu ili regionalnu organizaciju za integraciju koja ratifikuje, formalno potvrdi ili pristupi Konvenciji poslije deponovanja dvadesetog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju, Konvencija e stupiti na snagu tridesetog dana nakon to drava deponuje svoj instrument

lan 46. Rezerve 1. 2. Rezerve nespojive sa ciljem i svrhom ove Konvencije nee biti dozvoljene. Rezerve mogu biti povuene u bilo koje vrijeme.

lan 47. Amandmani 1. Svaka drava potpisnica moe predloiti amandman i dostaviti ga generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija. Generalni sekretar e potom proslijediti predloeni amamdman dravama potpisnicama, sa zahtjevom da se izjasne ele li konferenciju drava potpisnica radi razmatranja i glasanja o prijedlozima amandmana. U sluaju da se u roku od etiri mjeseca od datuma slanja takvog prijedloga najmanje jedna treina drava potpisnica opredijeli za takvu konferenciju, generalni sekretar UN e sazvati konferenciju pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija. Svaki amandman usvojen dvotreinskom veinom prisutnih drava potpisnica koje su glasale na konferenciji bie podneen na odobrenje Generalnoj skuptini Ujedinjenih nacija i potom svim dravama potpisnicama na prihvatanje. 2. Amandman usvojen i potvren u skladu sa stavom 1 ovog lana e stupiti na snagu tridesetog dana od dana kada broj instrumenata o prihvatanju dostigne broj od dvije treine drava potpisnica koje su bile potpisnice u trenutku usvajanja amandmana. Poslije toga, amandman e stupiti na snagu za bilo koju dravu trideset dana od dana kada je ta drava podnijela instrument o prihvatanju amandmana. Amandman e obavezivati samo one drave potpisnice koje su ga prihvatile. 3. Ako konferencija drava potpisnica odlui konsensusom o tome, amandman usvojen i potvren u skladu sa odredbama stava 1 koji se odnosi samo na lanove 34, 38, 39 i 40 ove Konvencije stupie na snagu za sve drave potpisnice tridesetog dana od dana kada broj instrumenata o prihvatanju dostigne broj od dvije treine drava potpisnica koje su bile potpisnice u trenutku usvajanja amandmana.

lan 48. Povlaenje iz Konvencije Drava potpisnica moe se povui iz ove Konvencije pisanim obavjetenjem generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija. Povlaenje postaje efektivno godinu dana od dana prijema notifikacije od strane generalnog sekretara.

lan 49. Pristupani format Tekst ove Konvencije bie uinjen dostupnim u pristupanom formatu.

lan 50. Autentinost tekstova Arapski, kineski, engleski, francuski, ruski i panski tekstovi ove Konvencije jednako su vjerodostojni.

KAO SVJEDOENJE TOGA, dole potpisani opunomoenici, punovano ovlaeni od strane svojih Vlada, potpisali su ovu Konvenciju.

PRIJEDLOG OPCIONOG PROTOKOLA NA MEUNARODNU KONVENCIJU O PRAVIMA OSOBA SA INVALIDITETOM

Drave potpisnice ovog Protokola saglasne su o sljedeem:

lan 1. 1. Drava potpisnica ovog Protokola (u daljem tekstu drava potpisnica) priznaje nadlenost Komiteta za prava osoba sa invaliditetom (u daljem tekstu Komitet) da prima i razmatra predstavke podnijete od strane ili u ime pojedinaca ili grupa pojedinaca pod jurisdikcijom dotine drave koji tvrde da su bili rtve krenja odredbi ove Konvencije od strane dotine drave potpisnice. 2. Komitet ne moe primati podneske koji se odnose na pojedinu dravu potpisnicu Konvencije ukoliko ta drava nije potpisnica ovog protokola.

lan 2. Komitet e odbaciti predstavku kao neprihvatljivu u sljedeim sluajevima: (a) Predstavka je anonimna; (b) Predstavka predstavlja zloupotrebu prava podnoenja predstavke ili nije spojiva sa odredbama ove Konvencije; (c) Isto pitanje je ve bilo ispitivano od strane Komiteta ili predstavlja predmet drugog postupka meunarodnog ispitivanja ili mirenja; (d) Nisu iscrpljeni svi raspoloivi pravni lijekovi u domaem pravosuu. Ovo pravilo nee se primjenjivati u sluajevima kada je primjena domaih pravnih lijekova neopravdano produena ili je vjerovatno da ti pravni lijekovi nee imati efekta; (e) Predstavka je oito neosnovana ili nedovoljno potkrijepljena; (f) injenice iz predstavke su nastupile prije no to je Konvencija ili mogunost podnoenja predstavke postala obavezujua za dotinu dravu potpisnicu, osim ukoliko se injenice nisu nastavile i poslije tog datuma.

lan 3. Vodei rauna o odredbama lana 2 ovog Protokola, Komitet e dravi potpisnici na koju se predstavka odnosi povjerljivo skrenuti panju na dotinu predstavku. U roku od est mjeseci drava potpisnica koja je primila predstavku dostavie Komitetu pisano objanjenje sluaja i podatke o pravnim lijekovima, ukoliko su bili prueni u konkretnom sluaju.

lan 4. 1. U bilo kom trenutku poslije prijema predstavke a prije odluivanja o meritumu sluaja Komitet moe dravi potpisnici na koju se predstavka odnosi dostaviti na hitno razmatranje zahtjev da drava preduzme one privremene mjere koje mogu biti potrebne radi izbegavanja nanoenja nepovratne tete rtvi ili rtvama navodnog krenja Konvencije. 2. U sluajevima kada Komitet vri ovlaenje iz stava 1 ovog lana to nee prejudicirati donoenje odluka o meritumu ili prihvatljivosti predstavke.

lan 5. Komitet e drati zatvorene sjednice kada bude razmatrao predstavke podnete shodno odredbama ovog lana. Poslije ispitivanja predstavke Komitet e dravi potpisnici na koju se predstavka odnosi i podnosiocu predstavke dostaviti svoje preporuke, ako ih ima.

lan 6. 1. U sluaju da Komitet doe do pouzdanih informacija koje ukazuju na ozbiljna ili sistematina krenja prava iz ove Konvencije od strane drave potpisnice, Komitet e pozvati dotinu dravu da sarauje u ispitivanju informacije i da u tom pogledu dostavi svoje stavove u vezi sa informacijom o kojoj je rije. 2. Uzimajui u obzir stavove drave potpisnice koje je ova mogla dostaviti Komitetu, kao i bilo koje druge pouzdane informacije do kojih je Komitet mogao doi, Komitet moe odrediti jednog ili vie svojih lanova da sprovedu istragu i hitno podnesu izvjetaj. Kada je to opravdano i uz saglasnost drave potpisnice, istraga moe obuhvatiti i posjetu teritoriji dotine drave. 3. Poslije ispitivanja nalaza istrage, Komitet e dravi potpisnici na koju se istraga odnosi dostaviti te nalaze, zajedno sa svojim eventualnim komentarima i preporukama. 4. Drava potpisnica na koju se istraga odnosi dostavie svoje stavove Komitetu u roku od est mjeseci od dana prijema nalaza, komentara i preporuka Komiteta. 5. Istraga e biti sprovedena povjerljivo a od drave potpisnice e se traiti saradnja u svim fazama postupka.

lan 7. 1. Komitet moe pozvati dravu potpisnicu na koju se istraga odnosi da informacije o bilo kojim mjerama preduzetim kao odgovor na istragu voenu shodno odredbama lana 6 ovog Protokola ukljui u svoje izvjetaje koje podnosi Komitetu shodno lanu 35 Konvencije.

2. Po isteku roka od 6 mjeseci iz stava 4 lana 6, Komitet moe, ako to bude potrebno, pozvati dravu potpisnicu na koju se istraga odnosi da da informacije o mjerama koje je eventualno preduzela kao odgovor na istragu.

lan 8. U trenutku potpisivanja ili ratifikacije ove Konvencije, ili prilikom pristupanja istoj, svaka drava potpisnica moe dati izjavu da ne priznaje nadlenost Komiteta predvienu ovim lanovima 6 i 7 ovog Protokola. lan 9. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija je odreen za depozitara ove Konvencije.

lan 10. Ovaj Protokol e biti otvoren za potpisivanje svim dravama i regionalnim organizacijama za integraciju u Njujorku 30. marta 2007. godine.

lan 11. Ovaj Protokol podlijee ratifikaciji od strane drava potpisnica Protokola koje su ratifikovale ili pristupile Konvenciji. Bie otvoren za formalnu potvrdu od strane regionalnih organizacija za integraciju koje su potpisale Protokol a formalno su ratifikovale ili pristupile Konvenciji.. Bie otvoren za pristupanje svim dravama i regionalnim organizacijama za integraciju koje su ratifikovale, formalno potvrdile ili pristupile Konvenciji a nisu potpisale Protokol.

lan 12. 1. Regionalna organizacija za integraciju oznaavae organizaciju osnovanu od strane suverenih drava jednog regiona na koju su njene drave lanice prenijele nadlenosti u oblastima ureenim ovom Konvencijom i ovim Protokolom. Takve organizacije e u svojim formalnim instrumentima o potvrivanju ili pristupanju, naznaiti obim njihove nadlenosti u oblastima ureenim ovom Konvencijom i ovim Protokolom. One e kasnije obavijestiti depozitara o svakom sutinskom mijenjanju svoje nadlenosti u ovoj oblasti. 2. Pominjanje drava potpisnica u ovoj Konvenciji odnosie se i na pomenute organizacije u okvirima njihovih nadlenosti. 3. Za potrebe stava 1 lana 13 i stava 2 lana 15 bilo koji instrument podnet od strane regionalne organizacije za integraciju nee se brojati. 4. Regionalne organizacije za integraciju mogu u pitanjima koja se nalaze u okviru njihovih nadlenosti ostvariti pravo glasa na konferenciji drava potpisnica sa brojem

glasova koji e biti jednak broju drava lanica te organizacije koje su potpisnice ovog Protokola. Ovakve organizacije nee moi da ostvare pravo na glasanje ako bilo koja od njenih drava lanica iskoristi to pravo i obrnuto.

lan 13. 1. Poslije stupanja Konvencije na snagu, ovaj Protokol e stupiti na snagu tridesetog dana od datuma deponovanja desetog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju. 2. Za svaku dravu ili regionalnu organizaciju za integraciju koja ratifikuje, formalno potvrdi ili pristupi Protokolu poslije deponovanja desetog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju, Protokol e stupiti na snagu tridesetog dana nakon to drava deponuje svoj instrument.

lan 14. 1. 2. Rezerve nespojive sa ciljem i svrhom ovog Protokola nee biti dozvoljene. Rezerve mogu biti povuene u bilo koje vrijeme.

lan 15. 1. Svaka drava potpisnica moe predloiti amandman na ovaj Protokol i dostaviti ga generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija. Generalni sekretar e potom proslijediti predloeni amamdman dravama potpisnicama, sa zahtjevom da se izjasne ele li sastanak drava potpisnica radi razmatranja i glasanja o prijedlozima amandmana. U sluaju da se u roku od etiri mjeseca od datuma slanja takvog predloga najmanje jedna treina drava potpisnica opredijeli za takav sastanak, generalni sekretar UN e sazvati sastanak pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija. Svaki amandman usvojen dvotreinskom veinom prisutnih drava potpisnica koje su glasale na konferenciji bie podneen na odobrenje Generalnoj skuptini Ujedinjenih nacija i potom svim dravama potpisnicama na prihvatanje. 2. Amandman usvojen i potvren u skladu sa stavom 1 ovog lana e stupiti na snagu tridesetog dana od dana kada broj instrumenata o prihvatanju dostigne broj od dvije treine drava potpisnica koje su bile potpisnice u trenutku usvajanja amandmana. Poslije toga, amandman e stupiti na snagu za bilo koju dravu trideset dana od dana kada je ta drava podnijela instrument o prihvatanju amandmana. Amandman e obavezivati samo one drave potpisnice koje su ga prihvatile. lan 16. Drava potpisnica moe se povui iz ovog Protokola pisanim obavjetenjem generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija. Povlaenje postaje efektivno godinu dana od dana prijema notifikacije od strane generalnog sekretara.

lan 17. Tekst ovog Protokola bie uinjen dostupnim u pristupanom formatu.

lan 18. Arapski, kineski, engleski, francuski, ruski i panski tekstovi ovog Protokola jednako su vjerodostojni. KAO SVJEDOENJE TOGA, dole potpisani opunomoenici, punovano ovlaeni od strane svojih Vlada, potpisali su ovaj Protokol.