MEUMOLEKULARNE SILE

Deformacije vrstih tijela

Sfera meumolekularnog djelovanja
privlane (atraktivne) i odbojne (repulsivne) sile
Prestaju djelovati kada su centri molekula meusobno udaljeni vie od
desetostuke vrijednosti dijametra molekule
Zamiljena sfera iji je radijus jednak desetostrukom dijametru
molekule smjetene u njenom centru, a u kojoj se osjea djelovanje
ostalih molekula na nju, naziva se sfera meumolekularnog djelovanja
Dijametar molekule je reda veliine 10
-10
m, a dijametar sfere
meumolekularnog djelovanjaje reda veliine 10
-9
m.
Priroda meumolekularnih sila
Dvije molekule na meusobno
maloj udaljenosti se
istovremeno i privlae i
odbijaju

Privlana sila F
a
opada
srazmjerno 7-om, a odbojna
sila F
r
srazmjerno 9-om
stepenu rastojanja r
(F
a
=-a/r
7
, F
r
=b/r
9
, a i b -
koeficijenti proporcionalnosti)

F=F
r
+F
a
Negativne vrijednosti sile F odgovaraju
meumolekularnom privlaenju, a
pozitivne vrijednosti meumolekularnom
odbijanju
Na rastojanju r
0
=OA privlana i odbojna
sila se meusobno uravnoteuju-
poloaj ravnotee - rastojanje dvije
molekule na kojem bi se mogle nalaziti
da nema toplotnog kretanja


Kada molekule dou u dodir (r<r
o
) preovladavaju odbojne sile Fr koje naglo
rastu srazmjerno daljem prodiranju omotaa jedne molekule u omota druge.
Ove odbojne sile su, uglavnom, posljedica elektrostatikog odbijanja izmeu
istoimeno naelektrisanih elektronskih omotaa atoma.
Gravitacione sile mogu da se zanemare.
Potencijalna jama
Grafik promjene
potencijalne energije jedne
molekule u odnosu na
drugu, u funkciji
meusobnog rastojanja
Kriva posjeduje potencijalnu
jamu ija je najvea
dubina U
min
pri r=r
0
(F=0)
Elastinost i plastinost
Kada tijelo nije izloeno djelovanju
spoljanjih mehanikih sila privlane i
odbojne sile se uzajamno kompenzuju i
molekule osciluju oko svojih ravnotenih
poloaja
im molekula izae iz ovog stanja
preovladava jedna od ovih sila koja ga
ponovo vraa na dno jame
Pribliavanjem molekula uveavaju se
odbojne sile, a pri njihovom udaljavanju
uveavaju se privlane sile-svojstvo
elastinosti
Ako se molekule udalje van odreenih granica, privlaenje naglo slabi i
molekule ostaju u poloaju u kojem su bile u momentu prestanka
djelovanja sile- svojstvo plastinosti

Deformacija vrstog tijela je promjena oblika i dimenzija tijela pod
djelovanjem vanjske sile.
Deformacione osobine tijela su odreene meudjelovanjem
molekula koje izgrauju tijelo.
Meumolekularne sile su elektromagnetne prirode i mogu biti i
privlane i odbojne.
Postojanost oblika i dimenzija tijela je posljedica privlanih sila
izmeu molekula. Sila privlaenja se javlja kada (djelovanjem
vanjskih sila) rastojanje izmeu molekula postane vee od
ravnotenog rastojanja r
0
.
Nestiljivost vrstog tijela je posljedica odbojnih sila izmeu
molekula. Odbojna sila se javlja kada (djelovanjem vanjskih sila)
rastojanje izmeu molekula postane manje od ravnotenog
rastojanja r
0
.
Meumolekularne sile su kratkog dosega. Efektivno r (r
ef
) ima
vrijednost od nekoliko molekularnih radiusa.

Funkcionalna zavisnost molekularnih
sila od rastojanja izmeu molekula

Na ravnotenom rastojanju r=r
0
, privlane i
odbojne sile su jednake pa je F=0.
Odbojna sila: F>0, r<r
0

Privlana sila: F<0, r>r
0

Privlano meudjelovanje isezava ako
je r>r
ef
(sl.2.1.a)

Potencijalna energija molekula U je
minimalna na ravnotenom rastojanju,
pa e molekule teiti da se nau u tome
poloaju (sl.2.1.b).
Da bi molekula napustila svoj ravnoteni
poloaj potrebno je da dobije kinetiku
energiju najmanje jednaku dubini
potencijalne jame.

Potencijalna energija molekula je oblika potencijalne jame od ije dubine U
min

zavisi agregatno stanje materije na odreenoj temperaturi T.

vrsto stanje: |U
min
|>kT
tekue stanje: |U
min
|~kT
plinovito stanje: |U
min
|<kT

Npr. za kisik (molekule O
2
) dubina potencijalne jame meudjelovanja je
U
min
= -310
-21
J, a kinetika energija molekula na temperaturi T=273K je
kT= 610
-21
J > |U
min
|, pa je kisik na T=273K u gasovitom stanju.
Kod inertnih gasova dubina potencijalne jame meudjelovanja molekula je
veoma malena, tako da su oni u gasovitom stanju i na veoma niskim
temperaturama.
Kod metala dubina potencijalne jame je veoma velika, pa su metali u vrstom
stanju i pri visokim temperaturama.
Kod svih vrstih tijela molekule su potencijalnom jamom vezane za svoja
vorita iz kojih se ne mogu pokrenuti bez vanjskih uticaja.



TIPOVI STRUKTURE VRSTIH TIJELA

Kristalna struktura:
pravilan, prostorno periodian raspored estica
monokristalna, polikristalna
raspored estica odgovara minimumu potencijalne energije
estice osciliraju oko ravnotenih poloaja - vorita kristalne reetke.
Amplitude oscilacija zavise od temperature tijela. Iznad kritine temperature,
estice mogu napustiti kristalna vorita, ime se razara kristalna struktura.
Amorfna struktura:
nedostatak pravilnog periodinog rasporeda estica na daljinu
zastupljen pravilan bliski poredak estica (raspored susjednih estica svake
estice)
Amorfno stanje je metastabilno. S vremenom tijelo iz amorfnog stanja
spontano prelazi u kristalno stanje.



TIPOVI DEFORMACIJA
Vanjska sila pokree molekule iz njihovih ravnotenih poloaja. Njoj se
suprotstavljaju elastine molekularne sile koje nastoje vratiti molekule u
ravnotene poloaje.
Prema intenzitetu vanjske sile deformacije mogu biti:
elastine
- mala vanjska sila, koja moe pomjerati molekule samo u dosegu
molekularnih sila (r<r
ef
),
- po prestanku djelovanja vanjske sile, tijelo obnovi svoj prvobitni oblik i
dimenzije
plastine
- relativno velika vanjska sila, koja je u stanju pomjeriti molekule van dosega
molekularnih sila (r>r
ef
),
- po prestanku djelovanja vanjske sile, tijelo zadrava deformirani oblik i
dimenzije
Elastine deformacije postaju plastine nakon sto sila pree neku kritinu
vrijednost koja je odreena intenzitetom molekularnih sila.

Oblici deformacija prema nainu djelovanja vanjskih sila :

istezanje i sabijanje (dvije sile jednakog intenziteta i pravca, a suprotnog
smjera sl.2.2.a i b)
smicanje (dvije antiparalelne sile jednakog intenziteta, tangencijalno djeluju
na tijelo sl.2.2.c)
torzija ili upredanje (moment sprega dvije antiparalelne sile jednakog
intenziteta sl.2.2.d)
savijanje (kombinacija istezanja i sabijanja sl.2.2.e)

Pri deformaciji poetna vrijednost parametra x se promjeni za x :
xx+x
x apsolutna deformacija (apsolutno izduenje pri istezanju ili skraenje pri
sabijanju, ugao smicanja, ugao torzije, ugib pri savijanju)
=x/x relativna deformacija (bezdimenzionalna veliina)


Sl.2.2 Oblici deformacija s obzirom na nain djelovanja deformacione sile:
istezanje (a), sabijanje (b), smicanje (c), torzija (d) i savijanje (e)
t
n
n

LINEARNE ELASTINE DEFORMACIJE

U elastino deformiranom tijelu, elastine molekularne sile se opiru deformaciji
pa je deformirano tijelo u napetom (napregnutom) stanju.

Normalni napon (naprezanje):
= F
n
/S (Pa)
Tangencijalni napon (naprezanje):
= F
t
/S (Pa)

Hookeov zakon:
= k , k-modul elastinosti
F = const x
Napon (deformaciona sila) je linearna
funkcija relativne deformacije (apsolutne
deformacije).

Elastinije tijelo (sa veim modulom
elastinosti) tee se deformira.
Potrebna je vea sila da bi se izvrila
odreena deformacija.
0
Istezanje

F/S= - normalni
napon
l/l - relativna
deformacija
Hookeov zakon:
F/S =El/l
E modul
elastinosti
F =ES/l l
Smicanje

F/S= - tangencijalni
napon
a/b= tg - relativ.
deform.
Hookeov zakon:
F/S = G

G 0,4 E - modul
smicanja
Torzija

Hookeov zakon:
= constM

=2l(r
4
G)
-1
M - ugao
upredanja

M = 2rF moment
sprega sila
l
Elastina deformacija savijanja dugog tijela pravokutnog presjeka
izazvana djelovanjem sile u centru (a) i na kraju (b)
Hookeov zakon:

= l
3
(4Eb
3
a)
-1
F
Hookeov zakon:

= l
3
(Eb
3
a)
-1
F

Ugib proporcionalan je vanjskoj sili F i zavisi od modula elastinosti E
duine tijela l i poprenih dimenzija tijela a i b.
U sluaju (b) etiri puta vei nego u sluaju (a).
Dijagram naprezanja za deformaciju istezanja

A
granica elastinosti

B
granica fluidnosti

C
kritini napon ili
granica kidanja
OA podruje linearnih
elastinih deformacija
ABBC oblast plastinih
deformacija
Bakar, elik, guma, miina vlakna, imaju znatno veu granicu kidanja od
granice elastinosti (
C
>>
A
). Ovi materijali imaju iroku oblast i elastinih i
plastinih deformacija.
Staklo, mramor, kosti, imaju granicu kidanja i granicu elastinosti gotovo
jednake (
C
=
A
). Oblast plastinih deformacija praktino ne postoji za ova
tijela (ne mogu se plastino deformirati).
o
C
Tkivo

c
(MPa)
Vrsta
deformacije
kost 100 sabijanje
kost 83 istezanje
kost 27,5 savijanje
tetiva 68,9 istezanje
mii 0,55 istezanje
Kritini napon za neka tkiva pri raznim transformacijama
F
C
=S
C
kritina sila, minimalna sila koja moe izvriti
destrukciju tijela
Za butnu kost S=6cm
2
= 610
-4
m
2
, pa je kritina sila za frakturu
kosti pri sabijanju F
C
=610
4
m
2
10010
6
Pa=610
4
N.
To znai da je potrebno optereenje od preko 6 tona da bi dolo
do loma kosti.
NELINEARNE ELASTINE DEFORMACIJE
Polimeri imaju specifine deformacione osobine, drugaije od deformacionih
osobina monomera:
- veliku mogunost elastinih deformacija (veliku granicu elastinosti)
- elastine deformacije nisu linearne (ne podvrgavaju Hookeovom zakonu)
- veliku vrstou (veliku granicu kidanja)
To je posljedica posebne grae molekula polimera. Molekule polimera su dugi
lanci sastavljeni iz ogromnog broja atoma ili atomnih skupina.
Polimeri su mnogi bioloki materijali i tkiva u ljudskom organizmu (koa, miii,
tetive, krvne ile, veina bjelanevina, nukleinske kiseline, polisaharidi,
glikolipidi,...), ali i guma i razni plastini materijali.
Mnogi polimeri se mogu elastino deformirati i preko 100%.
- mii se moe elastino istegnuti na dvostruku duinu,
- guma se moe elastino istegnuti i do 300%,
- elik (monomer) je mogue elastino istegnuti svega 0,3%
Primjer nelinearnih elastinih deformacija
Tkivo krvne ile je izgraeno od kolagena i elastina , pri emu je E
kol
10
3
E
elas
.
Kolagenska vlakna su dua od elastinskih, pa se pri manjoj sili deformiraju samo
elastinska vlakna (tangenta na poetni dio krivulje istezanja) i deformacione
osobine tkiva su primarno odreene elastinim osobinama elastina. Nakon
poravnanja, vanjska sila istee i kolagenska vlakna. Zbog veeg modula
elastinosti bie potrebna i vea sila za istu deformaciju (tangenta na kraju
krivulje istezanja).
ENERGIJA ELASTINO DEFORMIRANOG TIJELA
}
A
=
l
p
Fd x E
0

Elastino deformirano tijelo posjeduje potencijalnu energiju jednaku radu kojeg
izvri vanjska sila pri deformaciji tijela. Pri elastinom sabijanju tijela duine l i
presjeka S, za l, akumulirana potencijalna energija je:
x
l
ES
F =
V=Sl
Gustoa potencijalne energije:
2 2
2
1
2
1
o o
E
E
V
E
e
p
p
= = =
2
2
0
2 2
) (
o
EV l
l
ES
xd x
l
ES
E
l
p
=
A
= =
}
A
Za kost (E =14 GPa) ne postoji oblast plastinih deformacija pa je granica
elastinosti jednaka kritinom naponu (
A
=
C
). Kritinom naponu odgovara
kritina gustoa potencijalne energije:
( )
3
5
9
2
2
6
m
J
10 6 , 3
Pa 10 14 2
Pa 10 100
=


=
pc
e
Ako sistem butna kost i kosti potkoljenice ine jedinstveno tijelo duine l=90cm i
poprenog presjeka S=6cm
2
, energija koju e ovaj sistem apsorbirati pri
sabijanju do frakture na najslabijem mjestu je:
J 193 10 6 , 3 9 , 0 10 6
5 4
= = =

pc pc
e Sl E
Energija koju bi apsorbirale potpuno ispravljene dvije noge je 386 J.
To bi bila energija koju bi apsorbirale kosti potpuno ispravljenih nogu
ovjeka mase 70kg, pri skoku sa visine od samo 57,6cm jer je:
J 386,5 m 576 , 0
s
m
81 , 9 kg 70
2
=
Meutim, energija pri skoku sa te visine ne apsorbira se samo u
kostima nogu:
apsorbira se u cijelom tijelu (veem volumenu od volumena nonih
kostiju)
djelimino se transformira u toplotu
dio energije se utroi na rastezanje miia, tetiva i drugih tkiva
noge su u trenutku doskoka savijene u zglobovima, amortizacija
udarca