146

Alen Jugovi, Blanka Kesi, Igor Jakomin Organizaca i razvoj pomorsko-putnikih luka Informatologia 40, 2007, 2, 146152

INFO- 983 Primljeno/Received: 2006-04-11

UDK: 656.615: 65.012.4 Struni rad/Professional Paper

ORGANIZACIJA I RAZVOJ POMORSKO-PUTNIKIH LUKA ORGANIZATION AND DEVELOPMENT OF SEE PASSANGER PORTS Alen Jugovi*, Blanka Kesi*, Igor Jakomin**
Pomorski fakultet, Sveuilite u Rijeci, Rijeka, Hrvatska* Fakultet za pomorstvo i promet, Sveuilite u Ljubljani, Portoro, Slovenija** Faculty for Maritime Studies, University of Rijeka, Rijeka, Croatia* Faculty for Maritime Studies and Traffic, University of Ljubljana, Portoro, Slovenia*

Saetak
Pomorsko-putniki promet u svijetu u posljednjem je desetljeu u znaajnoj ekspanziji. Suvremeni putniki terminali preduvjet su optimalnog odvijanja i razvijanja linijskog pomorsko-putnikog prometa i krunih putovanja. Odgovarajue dimenzioniran i organiziran pomorsko-putniki terminal je i preduvjet razvijanja brojnih komplementarnih djelatnosti vezanih uz pomorsko-putniki promet, prvenstveno je promotor oplemenjivanja turistike ponude i razvitka turizma. Iz takvih spoznaja proizlazi potreba sustavnog i znanstveno utemeljenog istraivanja organizacije pomorskoputnikih luka kako bi se na temelju znanstvenih injenica stvarale najvanije pretpostavke za poveanje kvalitete ponude, racionalizacije poslovanja i razvoja pomorsko-putnikih luka. Poslovanje koje e voditi stvaranju pomorsko-putnikih luka koje e biti nositelji determiniranja urbane i razvojne strategije cjelokupnog lukog sustava. Dugaka i razvedena obala Republike Hrvatske jedan je od najvanijih prirodnih resursa. Razvijanje svih oblika pomorsko-putnikog prometa i izgradnje modernih putnikih luka generator je vrednovanja primorskog poloaja Republike Hrvatske.

Abstract
In the last decade sea passenger traffic in the world is in significant expansion. Modern sea passenger port terminals are prerequisite for optimal functioning and development of liner sea passenger traffic and cruises. Adequately organized sea passenger terminals are also a condition for developing numerous activities connected to sea passenger traffic. Above all promotes the improvement of tourist offer and tourism. This understanding reflects the need for systematic and scientifically based research of sea passenger ports organization in order to make the most important assumptions for increasing offer, management rationalization and development of sea passenger ports. This type of management leads to create a sea passenger ports which will be a bearers of well structured urban and developing strategy of port system. Long and abounding coast of Croatia is one of its basis important natural resources. Development of all forms of sea passenger traffic and construction of sea passenger ports is the basis for proper evaluation of maritime status of Republic of Croatia.

1. UVOD
Pomorsko-putnike luke jedan su od bitnih preduvjeta za razvitak prometa, turizma i gospodarskih djelatnosti u funkciji turistike ponude i zadovoljenja potreba putnika za transportom. Optimalan razvitak putnikoga lukog sustava mogue je ostvariti jedino pravilno voenom lukom politikom usklaenom s ciljevima i mjerama ukupne gospodarske politike. Posebnost je luka u tome da nisu same sebi svrha, ve su u funkciji korisnika usluga, pa za njihovo poslovanje i razvitak trebaju biti zainteresirani svi koji od luka imaju koristi. Porast prosjene veliine putnikog broda i ukupne veliine putnike mornarice odrazio se i na pomorskoputnike luke. Takav kvalitativan i kvantitativan zamah postavio je pred luke koje su u funkciji putnikog prometa zahtjev za

izmjenom fizionomije i naina ponaanja. Od klasinih putnikih luka nastali su suvremeni putniki terminali koji moraju zadovoljiti potrebe i brodara i putnika. To su terminali ija se funkcija ne iscrpljuje u prihvatu broda, ve se proiruje na kvalitetan prihvat putnika, udobnost za vrijeme boravka putnika na terminalu te efikasan prihvat sredstava drugih prometnih grana. Izgradnju pomorsko-putnikog terminala kojim se proiruje proizvodni program luke treba u prvom redu sagledavati s makro-ekonomskog aspekta jer propulzivno utjee na razvitak niza komplementarnih djelatnosti. Propulzivnost pomorsko-putnikih terminala toliko je opsena u regionalnom razvitku da malo koja svjetska regija nije iskoristila prirodne uvjete koje joj omoguuje geoprometni poloaj.

ISSN 1330-0067

Coden: IORME 7

Alen Jugovi, Blanka Kesi, Igor Jakomin Organizaca i razvoj pomorsko-putnikih luka Informatologia 40, 2007, 2, 146152

147

2. TENDENCIJE KRETANJA U SVJETSKOM POMORSKO-PUTNIKOM PROMETU

Optimalno opsluiti brod znai osigurati odgovarajue suprastrukturne kapacitete. Suprastrukturni kapaciteti na suvremenom putnikom terminalu (trajektnom ili za kruna putovanja) moraju biti tako dimenzionirani i profilirani da omoguavaju brzu protonost putnika i vozila te da se u njima osigura potreban komfor za putnike, a to su /1/: 1) ponuda (usluge) u lukama: protonost, rasprostranjenost, popratni sadraji, sadraji ponude i pristupanost; 2) ljubaznost osoblja, gostoljubivost i srdanost posluitelja razliitih usluga; 3) sposobnost i organiziranost ljudi zaposlenih na radnim mjestima (carina, policija); 4) usluge i servisi (usluge popravka, mehaniarske usluge, benzinske crpke); 5) ugostiteljski objekti i restorani; 6) stajalita za osvjeenje i odmor, odmaralita, moteli, hoteli, mjenjanice; 7) dobro opskrbljene prodavaonice, trgovine, samoposluge; 8) javni WC-i i sanitarni vorovi uz prometnice; 9) parkiralita (veliina, dovoljan broj mjesta, pristupana cijena); 10) dodatni sadraji za putnike (kina, zabavne igre). Na crteu 1 prikazuje se simulacija suvremenoga pomorsko-putnikog terminala. Da bi takav terminal opravdao uloena sredstva

i da bi se optimalno koristili instalirani kapaciteti, potrebno je zadovoljiti i odreene zahtjeve iz makrookruenja ime se osigurava trite lukih usluga, odnosno privlae putniki tokovi u te luke. Osnovni uvjeti su /2/: dobra prometna povezanost (povezanost prometnica); dobra povezanost s mjestima i njihova ekonominost (sati puta); prometna mrea ("u najkraem vremenu najsigurnije do cilja"); razgranata mrea prometnica/brodskih linija; povezanost i integriranost razliitih vrsta i grana prometa; kvalitetno obavjeivanje; brzina odvijanja prometa; uestalost veza; prohodnost, protonost, nesmetano odvijanje, i normalni tijek prometa. Zahtjevi makrookruenja, poveanje svjetskih pomorskoputnikih tokova i inovacije u brodarstvu promijenili su sliku svjetskoga pomorskoputnikog trita pa se luke, kao vaan segment odvijanja i regulacije pomorskog prometa, moraju prilagoavati novonastalim uvjetima. Proces prilagoavanja starih ili izgradnja novih modernih luka ovisi o prostornim i ekonomskim mogunostima same luke, a esto je otean ili limitiran odreenim imbenicima vanim za razvoj i poslovanje luke, odnosno krutou samoga lukog sustava kao gospodarskog subjekta. Svako prilagoavanje suvremenom brodarstvu skupo je

Crte 1: Izgled suvremenoga vienamjenskoga putnikog terminala Izvor: Kesi, B., Jugovi, A.: Nova trajektna i putnika luka Zadar, Luka uprava Zadar, 2003. ISSN 1330-0067 Coden: IORME 7

148

Alen Jugovi, Blanka Kesi, Igor Jakomin Organizaca i razvoj pomorsko-putnikih luka Informatologia 40, 2007, 2, 146152

i teko, u pitanju je ne samo visina investicijskog ulaganja ve i rentabilnost eksploatacije skupih obala, prekrcajnih rampi i mostova, to ovisi o stupnju iskoritenosti kapaciteta, odnosno o stupnju koncentracije putnikog prometa.

3.ORGANIZACIJA POMORSKOPUTNIKIH LUKA

Karakteristike, prometni kapacitet, namjena i izgled putnike luke ovise o brodovima koji se na terminalima oekuju. U svijetu se razlikuju luke/ terminali namijenjene za: brodove u linijskom prijevozu brodove za kruna putovanja. Navedena podjela luka vezana je uz organizacijski aspekt poslovanja luka u ijem se fokusu nalazi putnik kao predmet transportiranja. Postoji jo jedna podvrsta pomorskoputnike luke, a to je nautika luka ili marina. Marina predstavlja primarni objekt nautikog turizma, izgraen, rekonstruiran, proiren ili moderniziran u cilju pruanja svih usluga sudionicima raznih vidova turistike i zabavne navigacije na moru /3/. 3.1. Organizacija luke za linijski prijevoz putnika S obzirom na karakteristike i vrstu brodova u linijskom putnikom brodarstvu bit e definirana i organizirana putnika luka sa svim potrebnim objektima i sadrajima. Linijski putniki promet dijeli se na klasine putnike brodove, RO-RO putnike brodove i vrlo brze putnike brodove, a osnovna i najvea razlika izmeu tih brodova je u predmetu prijevoza /4/. Iako je ta distinkcija znaajna za linijski putniki promet i glavna je znaajka prepoznatljivosti vrste prijevoza u putnikom brodarstvu, u organizaciji putnikih luka ona je gotovo zanemarena. Razlog tome je to je veina pomorsko-putnikih luka profilirana za prekrcaj i opskrbljivanje svih podvrsta linijskoga putnikog brodarstva, tj. luke su organizirane kao vienamjenski terminali. Do te je svestranosti dolo zbog velikih trokova izgradnje pomorskoputnike luke i nefleksibilnosti takvih investicija jer jednostavno je bilo nemogue pri svakom znaajnijem razvoju putnikih brodova izgraditi novu luku. Nametnula se potreba izgradnje specijaliziranih putnikih terminala i ureaja (automatizirane rampe, mostovi i sl.) unutar jedne luke koji e biti sposobni primiti i odgovoriti na sve zahtjeve putnikog brodarstva i potranje za pomorsko-putnikim prijevozom. Razvoj putnikih
ISSN 1330-0067

brodova podjednako zahtijeva razvoj kapaciteta pomorskih luka koje, ako ele sudjelovati u putnikom brodarstvu, moraju odgovoriti na izazove koje takvi brodovi predstavljaju. Na terminalima za linijski putniki promet, posebno su znaajne povrine za smjetaj cestovnih vozila, pristupne ceste, rampe posredstvom kojih se obavlja ukrcaj i iskrcaj s broda te kontakt sa sredstvima drugih prometnih grana. Stoga su u prednosti lokacije u blizini grada ili one u blizini terminala ostalih prometnih grana. Najznaajnija je komunikacija s cestovnim prometom jer je koncepcija RO-RO putnikih brodova (trajekata) zasnovana na mogunosti raspolaganja putnika automobilom tijekom itavog putovanja. Kako bi se pojednostavio ukrcaj/iskrcaj, tj. komunikacija putnika koji putuju bez vozila izmeu pomorskih i kopnenih terminala, u suvremenim putnikim lukama postavljeni su putniki (natkriveni) pokretni mostovi (slino kao na aerodromima). Njima je omoguen izravan protok putnika iz terminala u brod i obrnuto. Ovakav reim rada posebno je uinkovit u lukama za meunarodni promet radi lake i bre policijske i carinske kontrole. Na shemi 1 prikazana je struktura suvremene vienamjenske putnike luke. Organizacijsku razinu linijskoga pomorskoga putnikog prometa u pravilu ine velika brodarska poduzea, s mogunou znatnih investicijskih ulaganja u brodovlje, koja su najee ustrojena kao dionika drutva. U dravama gdje je odravanje linijskih veza izmeu obale i otoka opedrutveni interes, brodari su esto dravna poduzea (npr. Jadrolinija u Republici Hrvatskoj). Organizacijska struktura putnikoga linijskog brodara sloenija je od klasine prijevozne funkcije s obzirom da na putnikim brodovima treba osigurati uvjete za ponudu ugostiteljskih i ostalih usluga putnicima, to viestruko poveava potrebu za bijelim osobljem i razvijenom nabavnom funkcijom. 3.2. Organizacija luke za kruna putovanja U novije vrijeme u svijetu, zbog ekspanzije meunarodnih krunih putovanja, razvijaju se specijalizirani terminali za tu vrstu prometa. Dosadanji razvitak luka/terminala za kruna putovanja rezultat je /5/: progresivnog rasta standarda drava zapadne i sjeverne Europe, Sjeverne Amerike i u zadnje vrijeme Japana, June Koreje, Singapura i Tajlanda; /6/
Coden: IORME 7

Alen Jugovi, Blanka Kesi, Igor Jakomin Organizaca i razvoj pomorsko-putnikih luka Informatologia 40, 2007, 2, 146152

149

Shema 1: Simulacija suvremenoga putnikog terminala u luci Zadar Izvor: Kesi, B., Jugovi, A.: Nova trajektna i putnika luka Zadar, Luka uprava Zadar, 2003.

angairanja turoperatora koji prije negoli ustanove itinerar ele definirati dva parametra: 1) ekonomske, tehnoloke, kulturoloke i infrastrukturne pogodnosti luke ukrcaja i ticanja i 2) postojanje dovoljne platene potencijalne potranje. Tek tada slijedi intenzivna medijska propaganda tijekom duljeg razdoblja, a to predmnijeva upoznavanje s programom putovanja s aspekta pogodnosti i sadraja, uz nezaobilazno naglaavanje novog iskustva u ivotu suvremenog ovjeka koje se stjee takvim putovanjem. Dakle, terminal za kruna putovanja uvjet je bez kojeg se ne moe zamisliti komercijalno iskoritavanje odreenog prostora. Dosadanje iskustvo turistikih organizatora na tritu krunih putovanja upuuje na to da je ulaganje u terminal osnova ekonomskog vrednovanja kulturne batine i manifestacija borbe za presti u odnosu prema konkurentnoj luci /7/. Funkcija luke za kruna putovanja je dvojaka ovisno o tome radi li se o /8/:polaznoj luci (engl.
ISSN 1330-0067

home port) za kruna putovanja i 1) luci ticanja (engl. port of call). Luke ticanja su luke koje spadaju u jednu od turistikih destinacija koje brod na krunim putovanjima u sklopu svog itinerara (programa putovanja) namjerava posjetiti. Od takvih luka se oekuje da udovolje sljedeim osnovnim zahtjevima: 1) prihvate brodove na krunim putovanjima, 2) osiguraju carinske i policijske formalnosti, 3) organiziraju izlete na okolna znamenita mjesta ili raznovrsne lokacije (muzeji, restorani, kockarnice i sl.), 4) usluge i servisi za popravak i opsluivanje broda, 5) ugostiteljski objekti, restorani i prodavaonice. Iako se ovi zahtjevi ine brojni i sveobuhvatni, oni su ipak puno manji od zahtjeva koje mora zadovoljiti polazna luka za kruna putovanja. Polazna luka, osim to mora optimalno posluiti brod, mora omoguiti putnicima i brodovima dodatne sadraje i usluge kao to su /9/: dobra povezanost sa svim prometnim granama i uestalost veza (cesta, eljeznica, brodske linije i dr.);

Coden: IORME 7

150

Alen Jugovi, Blanka Kesi, Igor Jakomin Organizaca i razvoj pomorsko-putnikih luka Informatologia 40, 2007, 2, 146152

prostor za parkiralite osobnih vozila i autobusa; budui da putnici dolaze s udaljenih emitivnih trita, najee zrakoplovom, neophodno je da terminal bude lociran u blizini zrane luke; kako putnici mogu biti u situaciji da dulje ekaju na poetak putovanja (raniji letovi, razgledavanje grada i sl.), terminali se ponudom sadraja i vizualnim doivljajem oblikuju na nain da turisti ve i boravak na terminalu doivljavaju kao sastavnicu turistikog proizvoda; u prednosti su lokacije terminala u centru grada jer su turistima na raspolaganju i sadraji u samom gradu pa e zahtjevi za osiguranjem turistikih usluga na terminalu biti manji, a sama ponuda raznovrsnija i kvalitetnija; siguran i stalan vez. Kruna putovanja su oblik prijevozne i turistike usluge. Turistika usluga se odnosi na turistike destinacije s djelatnostima koje pridonose kvaliteti usluge u toj destinaciji (sportsko-rekreacijski sadraji, trgovine, banke, kockarnice, muzeji, kulturne znamenitosti i dr.). Turistike agencije specijalizirane su za organizaciju krunih putovanja, a raspolau razgranatom mreom poslovnica koja omoguava kvalitetnu pokrivenost emitivnog trita jedne svjetske regije ili ak nekoliko svjetskih regija. Zbog takvog rasporeda emitivnih i receptivnih trita te relativno velike udaljenosti, agencija e u pravilu ponuditi i organizirati prijevoz zrakom do i od luke polazita. Prijevoznu ili prometnu funkciju krunog putovanja obavlja brodarsko poduzee koje je specijalizirano upravo za taj vid brodarske djelatnosti. Ono stavlja na raspolaganje brod i posadu, a u manjoj mjeri moe obavljati i prodajnu funkciju, ali je to najee preputeno turistikoj agenciji. Nositelji prijevozne funkcije osim specijaliziranih brodara mogu biti brodarska poduzea koja se bave drugim oblicima pomorskog prijevoza ili multinacionalne kompanije iji je predmet poslovanja industrija zabave i slobodnog vremena (primjerice Disney kompanija). Vaan element prijevozne funkcije u proizvodnji kompletne turistike usluge su i putnike luke ili terminali koji predstavljaju vrata koja vode do turistike destinacije. Turistika destinacija obuhvaa najrazliitije turistike sadraje koji predstavljaju motiv dolaska turista. Organizacija krunih putovanja predstavlja se kao kompleksan proizvod brodarstva, lukih
ISSN 1330-0067

djelatnosti, kopnenog i zranog prometa, opskrbljivaa brodova, kulturolokih ustanova, ugostiteljskih objekata, trgovine, turistikih i pomorskih agencija te drugih poduzetnika. Ona predstavlja meuovisnost i interakciju pomorskog prometa (brodovi i luke) i turizma (turistika destinacija i zabava). 3.3. Organizacija turistike luke marine Turistika luka je specijalizirana luka u kojoj se obavlja promet nautikih turista i koja raspolae kompleksom suvremeno izgraenih i organiziranih objekata, ureaja i djelatnosti za prihvat, smjetaj i odravanje plovila nautikog turizma. Turistike luke predstavljaju primarni turistiki objekt nautikog turizma izgraen ili rekonstruiran, proiren ili moderniziran u cilju pruanja svih usluga sudionicima raznih vidova turistike i zabavne navigacije na moru, rijekama i jezerima /10/. Prevladavajui tip turistike luke u svijetu je marina pa stoga ona predstavlja primarnu turistiku luku i to iz jednostavnog razloga to se samo u marini zadovoljavaju najrazliitije potrebe i elje nautiara. Zbog sloenosti nautike usluge te svrhovite potrebe njene organizacije i smiljene politike nautikog turizma, oigledan je proces usavravanja i unapreivanja svih turistikih luka u marine. Marina je, dakle, prihvatna postaja nautiara koja mora imati, ovisno o kategoriji, sljedee elemente: privezite u moru i na suhom, sposobnost pruanja logistikih usluga na vezu i u okrugu marine, sposobnost pruanja kvalitativnih tehnikih i servisnih usluga, trgovaku ponudu, ugostiteljske sadraje te parkiralite za vozila. Osim ovih osnovnih elementa, za uspjean rad marine znaajne su sljedee komparativne prednosti: lokacija uz poznata turistika naselja ili uz nacionalne parkove dobra prometna povezanost. Prema organizaciji i tipovima gradnje marine u svijetu razvrstavaju se na /11/ : ameriki tip, atlantski tip i mediteranski tip. Ameriki tip marine karakteristian je po jednostavnoj (i standardnoj), kvalitetnoj i relativno jeftinoj izgradnji, funkcionalnom razmjetaju sadraja, dobroj opremljenosti i efikasnoj organizaciji poslovanja.
Coden: IORME 7

Alen Jugovi, Blanka Kesi, Igor Jakomin Organizaca i razvoj pomorsko-putnikih luka Informatologia 40, 2007, 2, 146152

151

Atlantski tip marina, kao i sve europske marine, u arhitektonskom smislu nema jedinstveni model izgradnje. Te su marine slabije opremljene i u prosjeku imaju manji kapacitet od amerikih. Mediteranski tip karakteriziraju relativno manje kopnene povrine s vrstom gradnjom infrastrukturnih objekata. Vezane su uz turistiko naselje ili su esto njegov dio. Posjeduju ogranien broj vezova i namijenjene su preteito gostima u ljetnoj sezoni koji krae borave u luci. Motivi dolaska turista u nautiko-turistiku luku su, primjerice, dobava i opskrba gorivom i namirnicama, radovi na plovnoj jedinici, sklanjanje od nevremena ili oluja, odmor, rekreacija, poduzimanje kraih ili duih izleta, obavljanje sportskih aktivnosti na moru, kupanje i ribarenje, najam jahte i motornih amaca i sl. Bez obzira koji motiv imali turisti (korisnici marine) za dolazak u marinu, jedna je injenica uvijek ista, a to je da je njihov dolazak spontan (neorganiziran) i da ima obiljeja rekreacije.

ZAKLJUAK
Pomorsko-prijevozne usluge putnika u linijskom prometu i na krunim putovanjima obiljeene su ovim procesima: intenzivan porast potranje; koncentracija brodskih linija na manji broj luka; uvoenje raznovrsnih usluga namijenjenih putnicima; porast kvalitete usluga namijenjenih putnicima; smanjenje broja brodara na nekoliko velikih (pojedini brodari tijekom pedesetih godina toliko su se ekonomski razvili da su imali snagu i mo odrediti pravce kretanja dobara i ljudi); izgradnja suvremenih putnikih luka (prema uzoru na zrane luke); proirenje sadraja i organizacija dodatnih aktivnosti u luci i izvan nje. Prekomorski linijski prijevoz putnika danas se smanjuje zbog jake konkurencije prijevoza putnika zranim putovima jer potranju za takvom vrstom prijevoza ljudi na dugim prometnim pravcima zadovoljava mnogo bolje, bre i djelotvornije. Zbog toga su danas rijetki brodari specijalizirani iskljuivo za prekomorski linijski prijevoz putnika. Suvremeni putniki brodari koji djeluju u prekomorskom linijskom prijevozu putnika upotpunjuju takvo djelovanje

drugim oblicima i vrstama morskog brodarstva, proirujui ga i na prijevoz putnika u kabotai i organizaciju turistikih putovanja. U godinama to slijede treba oekivati eu pojavu veih i bogatije opremljenih putnikih prostora, posebice u odnosu na postojee manje RORO putnike brodove koji su se proteklih godina uobiajeno sretali na jadranskim putnikim prugama od obale prema otocima. Oekivani razvoj linijskog prometa u skoroj budunosti ponajprije e ovisiti o tehnolokom razvoju brodova i luka te njihovoj meusobnoj tehnolokoj i organizacijskoj usklaenosti. Poveanje jedininih prijevoznih kapaciteta prati porast opsega i kvalitete usluga namijenjenih putnicima. Raznovrsnost, opsenost i kvaliteta tih usluga na dananjim putnikim brodovima i putnikim terminalima pridonijet e porastu potranje za pomorskoprijevoznim uslugama. Malo je trendova koji se po znaenju mogu mjeriti s promjenama u duini i kapacitetu te s cjelokupnim razvojnim kretanjima osnovnog proizvoda krunih putovanja - brodova za kruna putovanja. Razvoj brodova za kruna putovanja jedan je od glavnih mehanizama koji je potaknuo rast i razvoj crusinga. Brodarske kompanije i dalje ulau milijarde amerikih dolara u nove, vee, sigurnije i luksuznije brodove kako bi bile spremne odgovoriti na konkurentske izazove i ostvariti sklad izmeu koliine ponude i potranje. Svi sudionici krunih putovanja (luke vlasti, brodari, turistiki agenti, ponuai usluga, lokalna zajednica) moraju se prilagoditi, meusobno suraivati i ponaati kao partneri u zajednikom poslu kako bi namirili sve vee potrebe i zahtjeve putnika na krunim putovanjima. Propusti samo jednog partnera mogu ostaviti lo dojam na turistiku destinaciju, dok uspjeno realizirana kruna putovanja mogu prerasti u biznis koji moe postati pokretaka snaga gospodarskog i drutvenog razvoja konkretne turistike destinacije i svih subjekata u proizvodnji usluge krunih putovanja. Kruna putovanja u svijetu u stalnom su porastu i ne moe se nazrijeti nijedan razlog koji bi ubudue djelovao na suprotan smjer kretanja, odnosno na usporavanje rasta. Razumljivo je da e oscilacija biti jer su i kruna putovanja pod utjecajem ciklikih kretanja, ali e trend biti uzlazan.

ISSN 1330-0067

Coden: IORME 7

152

Alen Jugovi, Blanka Kesi, Igor Jakomin Organizaca i razvoj pomorsko-putnikih luka Informatologia 40, 2007, 2, 146152

Biljeke:
/1/ Holjevac Avelini, I.: Upravljanje kvalitetom u turizmu i hotelskoj industriji, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija 2002., str. 159. /2/ Kesi, B.: Ekonomika luka, Sveuilite u Rijeci, Rijeka, 2003. /3/ amanovi, J.: Nautiki turizam i menadment marina, Visoka pomorska kola u Splitu, Split, 2002., str. 60. /4/ RO-RO brodovi su, za razliku od drugih dviju vrsta, sposobni osim putnika prevoziti i prijevozna sredstva na kotaima kao to su automobili, kamioni, motori, kamp prikolice i vagoni /5/ Mrnjavac, E.: Promet u turizmu, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2002., str. 29. /6/ Japan je jo uvijek neosvojeno trite s obzirom da Japanci ne tee za godinjim odmorom, a ako se i odlue za odmor, on nije dulji od tjedan dana. /7/ Za primjer valja navesti izgradnju terminala u luci La Valleta na Malti, gdje je isti izgraen za potrebe krunih putovanja. Tijekom 1991. godine, zbog rata u Perzijskome zaljevu, Sredozemlje je postalo zona visokog rizika. Mnogobrojni turisti odustali su od posjeta Sredozemlju, ali unato tome vlada Malte nije ni u jednome trenutku posumnjala u ispravnost odluke o zavretku izgradnje pomorskoputnikog terminala.

/8/ Kesi, B., Jugovi, A.: Nova trajektna i putnika luka Zadar, Luka uprava Zadar, 2003. /9/ Ibidem /10/ Jadrei, V.: Nautiki turizam, Pedagoka akademija, Zadar, 1978., str. 24. /11/ Barievi, H.: Promet u turizmu, Visoka kola za turizam, ibenik, 2003., str. 91.

Literatura:
1. Alderton, M. P: Port Management and Operations, London, Hong Kong, 1999. 2. Duli, A.: Nautiki turizam i upravljanje lukom nautikog turizma, Sveuilite u Splitu, EKOKON, Split. 3. Kesi, B., Jugovi A.: Desetogodinji plan razvoja lukog sustava RH 2001.-2011., Zagreb, 2003. 4. Statistics 04 The Year book for passenger shipping traffic, Ship Pax, vedska, 2004. 5. www.jadrolinija.hr 6. www.medcruise.com 7. www.miamidade.com 8. www.mmtpr.hr 9. www.strategis.ic.gc.ca

ISSN 1330-0067

Coden: IORME 7