Zlatko Turi*

BRODARSTVO

ISSN 0469-6255 (101-108)

FINANCIRANJE HRVATSKOG BRODARSTVA KREDITNIM LEASINGOM

Financing Croatian shipping industry by means of credit leasing
UDK 656.61*338.47:339.727 Pregledni lanak Review

Saetak Globalizacija je trgovanja imperativ dananjem nainu gospodarenja u svijetu. Zato je sasvim razumljivo to se naa mlada hrvatska vlast, nakon osamostaljenja, odluila za globalno-liberalnu vanjskotrgovinsku politiku izvozno propulzivne strategije, utemeljenu na privatnom vlasnitvu i proizvodno-trinim odnosima. No, ne ba najbolje odabrani model privatizacije, sa znatnim elementima prvobitne akumulacije kapitala, nefunkcioniranje pravne drave, te dosta brojni egzogeni faktori, osobito velike ljudske rtve i golema ratna razaranja koja je Hrvatska doivjela tijekom Domovinskog rata, a i gubitak trita bive Jugoslavije - uzrokovali su u nas dosta stagnantne, a ponekad i negativne tendencije u gospodarstvu. To se posebno snano pokazalo u hrvatskom brodarstvu, gospodarskoj djelatnosti od koje u Hrvatskoj posebice u junom dijelu - ive mnoge obitelji. Financiranje hrvatskog brodarstva i njegov izlazak iz ekonomske krize, posebice temeljem kreditnog leasinga, zato e biti i tema moje analize. Kljune rijei: brod, brodarstvo, trgovaka flota, kredit, leasing, stagnacija, deficit, devize, menadment.

especially great casualties and enormous war devastation Croatia experienced during Croatian War of Independence, as well as market of former Yugoslavia lost, caused zero growth and sometimes negative trends of the economy. Negative trends were especially shown in Croatian shipping industry. This industry is very relevant for citizens of south Croatia. Therefore the financing of Croatian shipping industry and its emerging from economic crises especially by means of credit leasing will be the topic of these analyses. Key words: ship, shipping industry, merchant marine, credit, leasing, stagnation, deficit, foreign currency, management

1. Uvodne napomene
Introducing remarks
Zbog ne ba najbolje odabranog modela pretvorbe, nefunkcioniranja pravne drave i mnogih egzogenih i endogenih imbenika, hrvatsko gospodarstvo, posebice hrvatsko brodarstvo, ve gotovo petnaestak godina biljei stagnantna kretanja vidi tablicu 1. i sliku 1. Navedeni nam podatci nedvojbeno pokazuju da je negativna stopa gospodarskog rasta u razdoblju od 1991. do 2004. godine iznosila oko 1 % prosjeno godinje. Pritom je bila ostvarena i zabrinjavajue negativna stopa porasta puanstva od gotovo 1 % prosjeno godinje. U analiziranom razdoblju zabiljeena je i negativna stopa zapoljavanja od prosjeno godinje 2,76 %. Ovakva se negativna kretanja u ratnim i poratnim uvjetima u znanosti smatraju atipinim pojavama. Naime, uobiajeno je da se u ratnim i poratnim uvjetima u gospodarstvu koristi gotovo svim raspoloivim resursima, a posebice resursom rada, s obzirom na to da ratne mobilizacije trebaju vojno i radno sposobne mukarce, pa bi logino bilo dodatno zapoljavanje ena, umirovljenika. 101

Summary Global economy is the imperative of present way of doing business in the world. Therefore it is easy to understand why young Croatian government has chosen global and liberal international exchange policy of export propulsive strategy that was grounded upon private property and capital production-wise market relationship. Not adequately chosen model of privatisation with the elements of primary capital accumulation, bad operations of legislation, numerous exogenous parameters,
* mr. sc. Zlatko Turi, direktor Hrvatskih cesta, irolina 4, 10000 Zagreb

"Nae more" 52(3-4)/2005

Z. Turi: Financiranje hrvatskog brodarstva

(101-108)

30.000 25.000 20.000 BDP (mil. $ iz 1994.) 15.000 10.000 5.000 0 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. ------- BDP (mi. $ iz 1990.) ____ BDP per capita ($ 1990.)

6.000 5.000 4.000 3.000 2.000 1.000 0

BDP per capita ($ 1994.)

Slika 1. DBP i DBP per capita 1994. 2004. Picture 1. DBP i DBP per capita 1994. 2004. Izvor: I. Drui, H.G.R., E.F., Zagreb, 2003., str. 115. Godinji ljetopis Zavoda za statistiku i vlastiti izraun Tablica 1. Bruto domai proizvod od 1991. do 2004. Table 1. Gross domestic product 1991 2004
Godina 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. Stopa rasta -20,6 -11,7 -0,9 0,64 1,69 4,21 6,8 2,5 -0,9 2,9 3,8 5,2 4,3 4,0

Gospodarski razvitak Republike Hrvatske, nakon Bljeska i Oluje, te provedene prve faze pretvorbe, za razdoblje 1996. 2004. biljei znatno povoljnija kretanja. Stope su gospodarskog rasta ve pozitivne, i iznose 4 % prosjeno godinje. Najvia je zabiljeena 1997. godine, dok je samo u 1999. negativni rast od 0,9 %. to se tie BDP per capita, treba rei da je on ostao priblino na istoj razini kao prije deset godina, i iznosio je oko 4.400 USD. Dosta su znaajni pomaci u ovom razdoblju ostvareni i u stabilizacijskoj monetarnoj politici, tako da se Hrvatska od hiperinflatornoga gospodarstva preobrazila u ekonomiju s vrlo niskim postotkom deprecijacije novca, koji je iznosio u prosjeku 4 5 % godinje, to se nedvojbeno moe smatrati vrlo pozitivnim trendom. Korijene pozitivnih kretanja u monetarnoj konsolidaciji hrvatskog gospodarstva ponajprije treba traiti u politici skupa novca. Realni je kamatnjak ponekad bio ak i dvocifren. Antiinflacijskoj je politici pridonijela i politika vrstih dravnoproraunskih ogranienja. Restrikcija fiskalnih, pa i parafiskalnih izdataka, uinjena je restrukturiranjem MORH-a, MUP-a, zdravstvenog osiguranja i mirovinskog osiguranja, a uz svekolike reforme u procesu odgoja i obrazovanja, uz smanjenje fiskalnih i parafiskalnih rashoda dolazi vrlo brzo i do veoma uspjene i uinkovite reforme javnih prihoda, u emu primarno znaenje ima uvoenje hrvatskog poreza 2 na dodanu vrijednost. Nepovoljna su se gospodarska kretanja pokazala i u hrvatskom brodarstvu, posebice u sektoru pomorskog prijevoza. Dosta brojne prijevoznike tvrtke u nas su ve bankrotirale. Pred steajem su i mnoga brodograevna poduzea, koja danas zapoljavaju vie od 20.000 radnika.
2

Izvor: Godinja izvjea HNB razna godita Nepovoljni su makroekonomski trendovi posebno bili izraeni u razdoblju od 1991. do 1995. godine. Negativna prosjena godinja stopa rasta premaivala je tada 20 %. Zaposlenost je u ratnim uvjetima takoer padala po negativnoj stopi i nerijetko je prelazila 10 %, to se teko objanjava ekonomskim imbenicima. Stopa je inflacije u razdoblju konstituiranja samostalne hrvatske drave, gospodarskog osamostaljenja, ratnih napora i uvoenja vlastite nacionalne valute - bila na razini ak vie od 500 % godinje. U tim su uvjetima odnosi prema inozemstvu pokazivali relativno povoljne trendove, pa je 1 pokrivenost uvoza izvozom bila na prosjenoj godinjoj razini od ak 90 %. Meutim, ovdje treba dodati i to kako je Hrvatska u reenom razdoblju bila de facto pod tihim sankcijama, to je utjecalo na usporavanje uvoza, a i sama koncentracija potencijala na oslobodilaki rat jako je utjecala na smanjenje uvoza roba i usluga.
1

I. Drui, Hrvatski gospodarski razvoj, E.F. Zagreb, 2003, str. 115.

A. H. Konjhodi, Utjecaj leasing poslova na vanjskotrgovinsku razmjenu u Republici Hrvatskoj, Ekonomski fakultet Zagreb, 2005, str. 86

102

"Nae more" 52(3-4)/2005

Z. Turi: Financiranje hrvatskog brodarstva

(101-108)

12 10 8 6 4 2 0
1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003

-2
C ije n e n a m a lo T e m e ljn a in fla c ija C ije n e p r i p r o iz v o a im a

Slika 2. Cijene na malo, temeljna inflacija i cijene industrijskih proizvoda pri proizvoaima, prosjene godinje stope promjene Picture 2. Retail price, inflation and prices of industrial product, average changing rates Izvor: Godinje izvjee HNB, Zagreb, 2003., str. 34. Meutim, usprkos svemu brodogradnja i pomorstvo su za nau dravu, a posebice za priobalni dio Hrvatske, vana gospodarska djelatnost, koju Vlada Republike Hrvatske i pomorskogospodarski menadment trebaju 3 unaprjeivati i poticati. U poslovno-financijskoj teoriji i praksi dosta su brojni oblici poticanja i financiranja ove djelatnosti, a kao najbitnije svakako valja istaknuti: koncesiju, franchising, joint venture, akviziciju, samostalni ulazak i kreditni leasing. U posrednom leasing-odnosu, za razliku od izravnoga, sudjeluju barem tri sudionika, a to su proizvoa ili isporuitelj neke stvari, korisnik ili primatelj leasinga lessee, i davatelj leasinga ili leasing trgovako drutvo lessor. Za financiranje pravim leasingom je svojstveno sklapanje dvaju odvojenih ugovora, i to ugovora o prodaji to ga zakljuuju proizvoa i leasing trgovako drutvo i ugovora o leasingu to ga zakljuuju leasing-drutvo i korisnik leasinga. Temeljem prvog ugovora o prodaji proizvoa leasing-opreme stvari predaje opremu leasing trgovakom drutvu, a ono za tu opremu proizvoau isplauje ugovorenu kupovnu cijenu. Potom leasing-drutvo zakljuuje s primateljem ugovor o leasingu, pa mu s tim u svezi daje opremu na koritenje. Korisnik je leasinga duan leasing-tvrtki plaati naknadu mjeseno, tromjeseno, godinje itd., ovisno o tome kako je ta obveza regulirana u ugovoru o leasing-odnosu. Znai, kod pravog leasing-odnosa leasing-drutvo lessor kupuje i financira nabavu odreene opreme za potrebe korisnika leasinga lessee. Sve upuuje na to da leasing-drutvo kupuje opremu i druge stvari, isplauje za to kupovnu cijenu, pa tu istu opremu i stvari predaje na uporabu korisniku leasinga, s tim to korisnik plaa leasing-tvrtki naknadu u redovitim obrocima. U sreditu leasing-odnosa nalazi se leasing-drutvo koje se 6 pojavljuje u ulozi financijera.

2. Pojava i oblici financiranja leasingom

The appearance and ways of finance with leasing
Financiranje gospodarske aktivnosti leasingom, pa prema tome i uporaba leasinga u brodarstvu, ve je odavno poznata. Leasing je bio poznat i u drevnom 4 Egiptu. No, tek je dobio na znaenju u uvjetima globalizacije, posebice u SAD-u i u Europskoj uniji. Financijsko-gospodarska praksa poznaje brojne oblike leasing poslovnih odnosa. U najpoznatije oblike, po naem sudu, treba ubrojiti: izravni i neizravni leasing, kratkoroni i dugoroni leasing, leasing investicijske opreme, leasing kompletnih postrojenja, leasing trajnih potronih dobara, leasing neupotrebljavanih stvari i leasing upotrebljavanih stvari. Izravni leasing (nepravi leasing, proizvoaki leasing) je takav oblik leasing-odnosa u kojemu su uspostavljeni izravni odnosi izmeu proizvoaa i korisnika. U njemu, znai, sudjeluju samo dva subjekta samo dvije stranke, a to su davatelj leasinga (proizvoa ili trgovac leasing-objekta) i 5 primatelj korisnik leasinga (vidi sliku 3.).
3 4 5

B. Glavan, Ekonomika morskog brodarstva, kolska knjiga, Zagreb, 1992, str. 211-215. M. Laur, Lapport du credit-bail aux tehniques financieres, societ Gnrale, Paris, 1977, str. 3. A. H. Konjhodi, Leasing i njegova obiljeja, Zbornik radova Pravnog

fakulteta, Mostar, 13/2000, str. 291. Z. Antonijevi, M. Petrovi i B. Perievi, Bankarsko pravo, SA, Beograd, 1982, str. 234.

"Nae more" 52(3-4)/2005

103

Z. Turi: Financiranje hrvatskog brodarstva

(101-108)

Izravni leasing

Tvrtka A davatelj leasinga (proizvoa)

Tvrtka B
primatelj leasinga

Slika 3. Izravni leasing Picture 3. Direct leasing

Neizravni leasing

Tvrtka A proizvoa

Tvrtka B davatelj leasinga

Tvrtka C primatelj leasinga

Slika 4. Neizravni leasing Picture 4. Indirect leasing Ovisno o vrsti leasing-objekta razlikujemo: leasing trajnih potronih dobara (Leasing of durables), koji se odnosi na potrone stvari dueg roka upotrebe, kao to su: osobni automobili, televizori, hladnjaci, videotehnika i sl.; leasing investicijske opreme (Equipment Leasing), u kojem davatelj leasinga ustupa na uporabu jednu ili vie pokretnih investicijskih stvari, kao to mogu biti: razni strojevi, kompjutorska i informatika tehnologija, buldoeri, dizalice i sl.; leasing kompletnih postrojenja (Plant-Leasing), koji za predmet leasinga ima nepokretna investicijska dobra, kao to su: zgrade, zemljite, bolnice, tvornice, dvorane i sl. esto se ovaj leasing kombinira s inenjeringom tako da se u leasing daje kompletna tvornica s obvezom davatelja da uredno odrava postrojenja i osposobljava struni kadar primatelja leasinga; leasing novih neupotrebljavanih stvari (FirstHand Leasing), koji za predmet leasing-odnosa ima nove tek proizvedene stvari; leasing upotrebljavanih stvari (Second-Hand Leasing), koji za predmet posla ima rabljene, tj. ve jedanput ili pak vie puta upotrebljavanje 7 stvari dobra. Polazei od vrijednosti i roka amortizacije leasing-objekta razlikujemo operativni i kreditni leasing. Operativni leasing (Operating Leasing) je kratkoroni leasing-odnos pa se on zakljuuje na vrijeme krae od gospodarskog vijeka trajanja leasing-predmeta. Zbog toga je i leasing-naknada manja od vrijednosti predmeta objekta ugovora, pa davatelj leasinga ne moe iz leasing-ugovora amortizirati svoj leasing-proizvod. Zato se operativni leasing naziva i ugovorom o djelominoj amortizaciji non full pay out contract. esto je u ovoj vrsti leasinga davatelj istodobno i proizvoa leasing-objekta, te najee zadrava obvezu i servisiranja stvari. Operativni leasing obino se pojavljuje u sezonskom zakupu strojeva i vozila u poljoprivredi i graevinarstvu. Za kreditni ili financijski leasing (Financial Leasing) svojstveno je ugovaranje leasing-odnosa na dui rok, bez prava na otkaz, tako da trajanje poslovnog odnosa odgovara redovitom vremenu gospodarskog iskoritenja predmeta leasing-odnosa. Rije je, znai, o ugovorima pune amortizacije full pay out contract tako da davatelj moe u potpunosti amortizirati svoje investicijske trokove. Financijskim se leasingom rjeava istie I. Andrijani pitanje financiranja odreene investicije. U takvim sluajevima investitor poduzetnik simultano donosi investicijsku odluku i odluku o nainu financiranja projekta. U tom odluivanju ugovor o leasingu znai alternativu ulaganju vlastitih sredstava ili 8 uzimanju zajma od banke na tritu kapitala. Glede alternativnih prava primatelja leasinga razlikujemo: normalni leasing-ugovor, leasing s pravom opcije i leasing s pravom otkupa. Kod normalnog (standardnog) leasinga primatelj vraa, nakon isteka ugovorenog roka, leasing-predmet davatelju leasinga. Kod leasinga s pravom opcije primatelj, nakon isteka ugovorenog roka, samostalno odluuje hoe li predmet leasing-odnosa vratiti, hoe li ga otkupiti ili e pak produiti njegovo leasing-koritenje. Kod leasinga s pravom otkupa primatelj samostalno
7

N. Knego, Meunarodni privredni menadment, Ekonomski fakultet, Biha, 2004, str. 298.

I. Andrijani, Vanjska trgovina, Mikrorad, Zagreb, 1999, str. 609.

104

"Nae more" 52(3-4)/2005

Z. Turi: Financiranje hrvatskog brodarstva odluuje hoe li predmet leasinga vratiti davatelju ili e ga otkupiti. Produenje leasing-odnosa nije uobiajeno. Hrvatske brodarske tvrtke udruene su u Mare nostrum - udrugu hrvatskih poslodavaca brodara u meunarodnoj

(101-108) pomorskoj plovidbi, koja s 14 lanica predstavlja vodee hrvatske brodarske tvrtke to pruaju razliite servise, kao to su slobodni linijski, putniki i turistiki prijevoz te 9 usluge u lukama i razliite tehnike usluge na moru.

Tablica 2. Zbirni prikaz kapaciteta lanica Mare nostrum, Zagreb Table 2. Overview of the combined fleet of Mare Nostrum's member organisations 31. prosinca 2002.

Red. broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Naziv brodarskog poduzea TANKERSKA PLOVIDBA D.D. ATLANTSKA PLOVIDBA D.D. JADROPLOV D.D. LOINJSKA PLOVIDBA D.D. ULJANIK PLOVIDBA D.D. JADROLINIJA MEDITERANSKA PLOVIDBA D.D. BRODOSPLIT PLOVIDBA D.D. BRODOSPAS D.D. SPLITSKA PLOVIDBA D.D. JADRANSKI POMORSKI SERVIS D.D. BRODOGRADILITE CRES D.D. RAPSKA PLOVIDBA D.D. SEM MARINA D.O.O. UKUPNO

Broj brodova 17 20 7 16 5 49 10 2 25 7 19 3 5 4 189

GT 604.143 429.950 164.659 97.129 89.619 74.435 65.212 61.540 16.934 11.297 9.462 2.942 1.008 788 1.629.118

DWT 1.062.316 747.855 253.396 108.939 139.630 6.493 67.387 90.934 18.095 16.668 10.168 5.938 0 0 2.527.819

TEU 0 2.288 4.599 2.682 1.844 0 1.164 0 0 0 0 0 0 0 12.577

Hrvatska gospodarska komora, Sektor za promet i veze, Promet i veze, GPA, Zagreb, lipanj 2004.

N. Knego, o. c., str. 305.

"Nae more" 52(3-4)/2005

105

Z. Turi: Financiranje hrvatskog brodarstva

(101-108)

Tablica 3. Zastave brodova hrvatskih brodara lanova Mare nostruma Table 3. Flags under which Mare Nostrum ships sail 31. prosinca 2002.
Naziv brodarskog poduzea Hrvatska Malta St. Vincent Liberija Cipar Bahama Luksemburg Belgija Ukupno

ATLANTSKA PLOVIDBA D.D. BRODOGRADILITE CRES D.D. BRODOSPAS D.D. BRODOSPLIT PLOVIDBA D.D. JADRANSKI POMORSKI SERVIS D.D. JADROLINIJA JADROPLOV D.D. LOINJSKA PLOVIDBA D.D. MEDITERANSKA PLOVIDBA D.D. RAPSKA D.D. PLOVIDBA

20 1 18 2 2 4 2 1

20 3 25 2

19 49 2 14 6 5 4 7 1 2 150 12 10 5 2 9 2 11 2 1 1 2 1 2 2 5 2

19 49 7 16 10 5 4 7 17 5 189

SEM MARINA D.O.O. SPLITSKA PLOVIDBA D.D. TANKERSKA PLOVIDBA D.D. ULJANIK D.D. UKUPNO PLOVIDBA

Hrvatska gospodarska komora, Sektor za promet i veze, Promet i veze, GPA, Zagreb, lipanj 2004.

3. Pogodnosti i slabosti financiranja leasingom

Pros and cons of financing with leasing
U leasing gospodarsko-financijskim odnosima za davatelja leasinga, ali i za primatelja, nastaju dosta brojne prednosti. U najznaajnije pogodnosti leasingodnosa s pozicije davatelja valja ubrojiti: uinkovitiji menadment prodaje, uinkovitija analiza trita, optimalizacija plasmana kapitala i poveanje profitabilnosti u poslovanju. Redovito davatelj leasinga ima brojno i dosta struno osoblje i opremu, pa je u mogunosti voditi uinkovitiji menadment prodaje svoje, a i tue robe. Opremljen je i za svakodnevnu obradu podataka, to mu omoguuje obavljanje i dodatnih financijsko-prometnih poslova, kao to su: obraunavanje provizije, obraun i uplata poreza, 106

voenje statistike prometa i sl. Sve to, nesumnjivo, pozitivno utjee na uinkovitiju prodajnu politiku na tritima koja su za davatelja leasinga nova. Davatelj je lesinga u leasing-odnosu uinkovitiji i pri analizi marketinko-financijske situacije na tritu roba i usluga. S tim u svezi vodi raznovrsne poslovne evidencije, promovira proizvode svojih dobavljaa, esto posreduje u njihovo ime i za njihov raun, posreduje u pruanju usluga otpreme i dopreme, osiguranja robe i sl. Posebno je za davatelja leasinga, a i za njegove dobavljae, bitna analiza kreditne sposobnosti primatelja leasinga. Optimalizacija poslovanja robnog i financijskog kapitala uz srednjorone i dugorone relativno stabilne uvjete gospodarenja trea je i veoma znaajna pogodnost iz leasing-odnosa s pozicije davatelja leasinga. Ope je poznato, naime, da lessor - tvrtke raspolau velikim i esto neplasiranim robnim i novanim kapitalom, pa im njegovo plasiranje relativno sigurnim

"Nae more" 52(3-4)/2005

Z. Turi: Financiranje hrvatskog brodarstva leasing-odnosom prua dosta solidnu i relativno visoku zaradu. Maksimizacija profita temeljni je cilj svakom gospodarstveniku, pa tako i lessoru; upravo je to leasing-odnos, koji u suvremenim uvjetima gospodarenja omoguuje snienje trokova poslovanja davatelja leasinga temeljem ekonomije obujma u gospodarenju, a na osnovi koje se ostvaruju, leasing-naknadom, i vei prihodi od poslovanja. Smanjenje trokova poslovanja, s jedne strane posebno oportunitetnih, i porast prihoda od kapitala plasmana, s druge strane, temeljne su postavke za poveani profit iz leasing-odnosa. Poslovanje temeljem leasinga prua brojne pogodnosti i za primatelja, od kojih, po mojem sudu, treba navesti: uinkovitiji menadment nabave, poveava se konkurentnost tvrtke, smanjuje se rizik u poslovanju, uinkovitiji je financijski menadment, smanjuju se trokovi poslovanja i raste njegova profitabilnost. Voenje se nabave s pomou leasing-odnosa uvelike pojednostavnjuje za primatelja leasinga i preteito se svodi na optimalan izbor nove opreme i drugih stvari iz podruja suvremene tehnike i tehnologije. Ovim se inom uveava konkurentna sposobnost primatelja jer se koristi opremom koja je posljednja rije tehnologije, a smanjuje se i rizik postojeih proizvodnih kapaciteta u odnosu prema moguim konjunkturnim promjenama na tritu dobara i usluga. Uvelike je s pomou leasing-odnosa olakan i pojednostavnjen i financijski menadment tvrtke jer se, temeljem leasing-aranmana, ne moraju angairati vlastita financijska sredstva primatelja za nabavu opreme i drugih stvari uzetih u leasing. Zato je leasing neutralan financijski posao u odnosu prema financijskoj strukturi primatelja. U takvim okolnostima raspoloivim se sredstvima lessee moe koristiti u druge svrhe: uveavati zalihe, kreditirati svoje kupce, otkazivati ili prije roka isporuivati zajmove i sl. Prikladnost financiranja leasingom dobiva vanost osobito u razdobljima visoke konjunkture, kad su poduzetnicima za dopunske poslove potrebna dodatna novana sredstva i kad su uvjeti 10 leasinga relativno povoljni. Financiranje temeljem leasinga moe pozitivno djelovati i na smanjenje trokova poslovanja. To se posebice odnosi na izdatke povezane s poreznim davanjima. Naime, leasing-obroci rate, padaju na teret materijalnih trokova poslovanja pa su, redovito, odbitne stavke pri oporezivanju dobiti i dodane vrijednosti. Osim toga, leasing-naknade isplauju se iz prihoda ostvarenih uporabom predmeta leasinga, po naelu pay as you earn, te izravno utjeu na financijski rezultat primatelja. Smanjenje trokova poslovanja, poveana likvidnost i solventnost, poveanje prodaje, rast prihoda i sl. imaju, nesumnjivo, veoma pozitivne uinke i na poveanje profitabilnosti primatelja leasinga. U tom se kontekstu smanjuju i oportunitetni trokovi poslovanja, a sukcesivno rastu prihodi s pozitivnim profitnim trendovima u poslovanju. Poslovanje s pomou leasinga, kao uostalom i ostalih financijskih instituta, moe imati i izvjesne slabosti nedostatke. U temeljne nedostatke leasing-odnosa s
10

(101-108) pozicije davatelja, po mojem sudu, valja istaknuti usporavanje obrta kapitala, te poradi toga poveanje tendencija u padu profitne stope lessor-tvrtke, i porast stope rizika u poslovanju zbog velike bojazni od poveanja trokova moralne amortizacije stalnih dijelova kapitala. No, ima nedostataka leasing-odnosa i s pozicije primatelja. U najznaajnije valja, po mojem sudu, spomenuti injenicu da je leasing dosta skup nain financiranja, jer su leasing-naknade, uglavnom, vrlo visoko odmjerene, tako da u sebi sadravaju: rentu, trokove kamata, proviziju, premije osiguranja zbog eventualne nenaplativosti, trokove moralne amortizacije i sl. Jednako tako, injenica je da u leasing-odnosima moe doi do neravnopravnosti stranaka zbog ekonomske nadmoi lessora u usporedbi s lesseom pa 11 tako i do zakljuivanja tetnih ugovora za primatelja.

4. Zakljuak
Conclusion
Financiranje hrvatskoga gospodarstva, pa i hrvatskog brodarstva, s pomou kreditno-financijskog leasinga vrlo je sloeno i znaajno gospodarsko pitanje, pa bi kao zakljuak trebalo istaknuti sljedee: Prvo, hrvatsko gospodarstvo zbog ne ba najbolje odabranog modela pretvorbe, nefunkcioniranja pravne drave i zbog endogenih i egzogenih imbenika (rat i poratna dogaanja, velike ljudske rtve, visoke gospodarske tete i sl.), ve vie od petnaestak godina stagnira. Drugo, stagnacija se gospodarske aktivnosti posebno negativno oitovala u hrvatskoj brodogradnji i pomorstvu. Tree, zbog znaenja hrvatskog brodarstva, posebice za priobalni dio Hrvatske, Vlada i na gospodarskopomorski menadment trebali bi rabiti suvremenije metode financiranja u brodarstvu i morskom prijevozu. etvrto, koncesija, joint venture, franchising, akvizicija, samostalni ulazak inozemnog kapitala i leasing nedvojbeno su pritom najvaniji. Peto, leasing i leasing-odnosi u hrvatskom brodarstvu tek su u zaetku. Rije je uglavnom o izgradnji i nabavi plovnih objekata, pa bi se ba u toj domeni brodarstva, po mojem osobnom sudu, kreditno-financijski leasing mogao umnogome proiriti, posebice ako se zna da je 99 % naeg bankarstva u inozemnom vlasnitvu, te da raspolae golemim neiskoritenim novanim kapitalom. esto, u hrvatskom bi se pomorstvu mogao rabiti i operativni leasing, posebice u svezi s leasingom jahta i brodica za vrijeme turistike sezone.

I. Andrijani, Vanjska trgovina, Mikrorad, Zagreb, 1998, str. 615.

11

A. Bori, Meunarodna privreda, Logos, Split, 2001, str. 288.

"Nae more" 52(3-4)/2005

107

Z. Turi: Financiranje hrvatskog brodarstva

(101-108) 6. 7. 8. B. Glavan, Ekonomika morskog brodarstva, kolska knjiga, Zagreb, 1992. Godinje izvjee HNB, Zagreb, 2003. N. Knego, Meunarodni privredni menadment, Ekonomski fakultet, Biha, 2004. A. H. Konjhodi, Utjecaj leasing poslova na vanjskotrgovinsku razmjenu u Republici Hrvatskoj, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2005.

Literatura
References

1. 2. 3. 4.

I. Andrijani, Zagreb, 1999.

Vanjska

trgovina,

Mikrorad, 9.

Z. Antonijevi, M. Petrovi i B. Perievi, Bankarsko pravo, SA, Beograd, 1982. A. Bori, Meunarodna privreda, Logos, Split, 2001. T. Delibai, Ekonomski aspekt suvremene pomorsko-turistike plovidbe, Novi turizam, Rijeka, 2002. I. Drui, Hrvatski gospodarski razvoj, E. F. Zagreb, 2003.

10. A. H. Konjhodi, Leasing i njegova obiljeja, Zbornik radova Pravnog fakulteta, Mostar, br. 13/2000. 11. M. Laur, Lapport du creditbail aux tehniques financieres, societ Gnrale, Paris, 1977. 12. B. Masnjak, Leasing kao vanjskotrgovaki oblik poslovanja, RiF, br. 11/98. Rukopis primljen: 19.4.2005.

5.

108 "Nae more" 52(3-4)/2005