Professional Documents
Culture Documents
Potraga za izvorom sirovina stalno je prisutna kod proizvoaa orua, sve od najstarijih prapovijesnih razdoblja bez obzira o kojem je materijalu rije U vezi s time razvilo se rudarstvo kao vana gospodarska djelatnost vrlo vjerojatno ve tijekom mezolitika, pa ak i mlaeg paleolitika. Ono ne poinje dakle s kovinskim razdobljima, ali je uz njih vezan njegov osobit procvat i razgranatost.
Primjeri neolitikog rudarstva: rudnik kremena u Maueru kod Bea , rudnik kremena Grimes Graves, rudnik cinabarita uplja Stena na Avali
I. poetna faza primarne obrade bakra vezana je uz samorodni bakar i njegovu uporabu kao petrografske sirovine II. faza: prelazak na iskoritavanje karbonatnih ruda podrazumijeva poetak prave metalurke aktivnosti koju potvruju ostaci topljenja bakra u naseljima vinanske kulture III. faza: serijska proizvodnja poinje s uvoenjem tehnologije lijevanja u kalupima, osobito onima dvodijelnog tipa
III. faza: serijska proizvodnja poinje s uvoenjem tehnologije lijevanja u kalupima, osobito onima dvodijelnog tipa
Vinanska kultura - stupnjevi Vina Plonik I i II, odn. Vina C i D razliitih regionalnih varijanti (ali najbrojniji u podruju Srbije i istone Bosne, pa Kosova): Vina : komad bakra naen na dubini 7,5 m tj. u sloju rane Vine; ovalne bakrene perle naene kao zatvoreni nalaz na podu kue u dubini 6,6m, tj. poetak kasne vin. kulture; nalazi cinabarita o kojima je ve opirno pisao M.M. Vasi u prvoj knjizi posveenoj Vini i pretpostavio da taj cinabarit oito potjee iz rudnika uplja Stena na Avali koji je tek dvadesetak kilometara udaljen od Vine.
Gomolava Ib (Vina C): bakrene perle, dio prstena, masivna narukvica naena in situ na ruci kostura u grobu Divostin - bakrene perle, vie komada amorfnih grumena bakra - ostaci bakrenog liva; Fafos kod Kosovske Mitrovice u sloju I naselja ml. vinanske kulture kao zatvoreni nalaz u jamama uz ulomke keramike i ivotinjske kosti naeni su ostaci smrvljene zelenkaste bakrene rude pomijeani s ostacima gorenja (mineraloki ugl. malahit s malo kuprita i azurita), oito je rije o ostacima rude koja je prola proces dobivanja bakra Gornja Tuzla III (sloj odgovara Vini 6-4m, tj. C stupnju) : 22 bakrene perle otkrivene na jednom mjestu; skupina od 13 bakrenih perli; prsten od spiralno uvijene bakrene ice lunog presjeka; ulomak tanke ice okruglog presjeka; tri ulomka bakrenog ila etvrtastog presjeka; u blizini graevine viekratno obnavljane uoeni su ostaci bakrenog oksida vj. otpaci prerade bakra Gornja Tuzla II (Vina D): valjkaste bakrene perle, manja igla ili ilo povijenog gornjeg dijela, ulomak ukrasa tipa salta leone, 2 udice od ice etvrtastog presjeka, komadi bakrene ice krunog presjeka, grumeni bakrenog oksida Velika gradina kod Stapara (Uice): narukvica od bakrene ice pravokutnog presjeka, komad amorfnog bakra, komad bakrene ice. No najznaajniji nalazi su nalazi masivnog bakrenog orua iz ostava u Ploniku
Gomolava Ib (Vina C): bakrene perle, dio prstena, masivna narukvica naena in situ na ruci kostura u grobu
Rudnik bakra Rudna glava takoer je iskoritavan ve u vrijeme vinanske kulture od strane njezinih nositelja to dokazuju nalazi 4 keramike ostave na rudarskim platformama s tipinom vinanskom keramikom te rtvenikom s protomama ovna.
Ostave u Ploniku - vjerojatno radionica ili ljevaonica na tom mjestu (mlaa vinanska kultura) - blizina znaajnih leita bakra u istonoj Srbiji i sjeverozapadnoj Bugarskoj: ostava I - 12 bakrenih dlijeta, dugaka s ravnim sjeivom, 1 masivna sjekira-eki, 5 laganih kamenih sjekira (krenjak=vapnenac) ostava II - 2 sjekire-ekia, od kojih jedna jednostavno ukraena, 2 dlijeta, 3 bakrene narukvice ostava III - 5 dlijeta, od kojih pojedina imaju luno sjeivo, 1 sjekiraeki ukraena snopovima kratkih ureza u obliku riblje kosti, 1 bakrena narukvica masivnog tipa, fragmentirana igla s dvojnospiralnom glavom, 2 kamene sjekire ostava IV - 1 cilindrina keramika posudica za topljenje bakrene rude
Predmeti od zlata
Ostava Split-Gripe osim bakrenih sjekiraekia, krine sjekire i dlijeta sadravala je i zlatne bikonine perle, narukvice od zlatne ice, traku zlatnog lima, puce i prstenje (zlatni predmeti iz ove ostave nisu sauvani) Privjesak iz Progara (Srijem) Bodrogkeresztur kultura
prstenasti privjesci