Hrvatska umjetnost u prvoj polovici 20.

stoljeca
Slikarstvo

 Prva dva desetljeda 20.stoljeda u Hrvatskoj vlada paralelizam likovnih zbivanja i pluralizam stilova, izostaju sva avangardna kretanja iz zapadne Europe i Rusije Drutvo Hrvatskih umjetnika, 1898. i prva izloba u Umjetnikom paviljonu u Zagrebu, umjetnici se ved 1904.godine okupljaju u Prvoj jugoslavenskoj umjetnikoj izlobi u Beogradu. Umjetnici se pokuavaju oduprijeti pokuajima maarizacije.

Drutvo Meduli
Prvi ozbiljni pokuaj okupljanja umjetnika doao je s osnivanjem Drutva Medulid. Skupine mladih hrvatskih umjetnika iz Dalmacije (Ivan Metrovi, Miroslav Raki i Tomislav Krizman ) pod vodstvom Emanuela Vidovida, u Splitu 1908. Njihova djela bila su izrazito monumentalna. to govori i sam plakat koji je izradio Raki prema Metrovidevoj skulpturi Marka Kraljevida. Nadnaravno krupni konj i nadljudski miidavi konjanik simbolino predstavlja "zaboravljeno" junatvo junoslavenskih naroda. Raki je u svjetskoj umjetnosti upamden i zbog jednog od najboljih likovnih tumaenja Danteova Pakla.

M.Raki, plakat za izlobu Medulida, litografija, 1910.

 U hrvatskoj umjetnosti djeluje i intimistika-tiha, ali i umjetniki vana skupina slikara Josip Raid, Miroslav Kraljevid, Vladimir Becid i Oskar Hermann ine tzv. Minhenski krug imali su zajedniki nov i suvremen, anti-akademski odnos prema likovnom radu.

Jedna od Raidevih posljednjih slika Pont des Arts, ulje na kartonu, 1908., Moderna galerija, Zagreb.

J.Raid, Mati i dijete, ulje na platnu, 1908., Moderna galerija, Zagreb

J.Raid, Veliki autoportret, ulje na platnu

1908., Moderna

galerija,

Zagreb.

Lj.Babid, Crna zastava, ulje na dasci, 1916.,privatno vlasnitvo, Zagreb. Babideva simbolistika slika, visi nad bezbinim, otmjenim drutvom, u odjedi raskonih boja. Neponovljiva Babideva, Crna zastava izdvaja se iz svih suvremenih strujanja i stilova. Posvedena raspadu Austro-Ugarske.

Babid se povezuje s ekspresionizmom i Krleom, to je najjasnije u njegovoj naslovnici i plakatu za asopis Plamen.

Slikarstvo izmeu dva rata

1920.do 1941. brojni hrvatski slikari doseu razinu prepoznatljivog osobnog stila i visoku likovnu vrijednost. Pojava asopisa Zenit za umjetnost i kulturu. Istiu se: Seissel, V.Gecan, S.Glumac, Sonja KovaidTajlevid posebno .umanovid (kubistike osobitosti). (nadrelistike) K.Hegeduid, L.Junek, Ivanievid, V.Radau, A.Motika.

V.Gecan, Cinik, ulje na platnu, 1921., Moderna galerija, Zagreb.

Z.ulentid, ovjek s crvenom bradom, Moderna galerija, Zagreb.

Proljetni salon i Zemlja

Sliku razdoblja najbolje ocrtava djelovanje dviju skupina suprotnih nastojanja: likovna skupina Proljetnog salona (Vladimir Varlaj, uro Tiljak i dr.) kojima je zajedniko vrsto voluminozno oblikovanje, i umjetnika skupina Zemlja (Krsto Hegeduid, Oton Postrunik, Miroslav Detoni, Edo Kovaevid, uro Tiljak te naivci Miroslav Virius i Ivan Generalid) koja je tragala za odgovorima drutvenih pitanja. Na izlobama svakog proljeda u Umjetnikom paviljonu u Zagrebu (tzv. Proljetni salon), slike su predstavljale brda ili drvede kao da su od keramike i pocakljeni, a kude i naselja podsjedaju na rane kubistike radove. Svijet u njihovoj viziji izgleda nepokretan, neivotan i okamenjen.

.Tiljak, Park (Lipe), ulje na platnu, 1928., Moderna galerija, Zagreb.

I.Generalid, Rekvizicija, ulje na dasci, 1934.

 Za razliku od nejasnog formalistikog pristupa Proljetnog salona, skupina Zemlja, koju je osnovao arhitekt Drago Ibler 1929., imala je jasan program: neovisnost likovnog izraza, suzbijanje nekritikog preuzimanja stilova iz inozemstva, borba protiv diletantizma i umjetnosti to je sama po sebi svrha (l'art pour l'art), a za umjetnost koja de odraavati ivot sredine i odgovarati suvremenim potrebama zajednice.

L.Junek, Maternite de Porte Royal, ulje na platnu, 1940., Moderna galerija, Zagreb.

Umjetnici esto slute i predviaju bududnost, takvih djela ima i u hrvatskoj umjetnosti. Jedno od najsugestivnijih je Fantazija oronulog zida (1938.), M.Detonija, koji slika prizore rata i razaranja, to de kod nas postati tek 1941.

Crna boca, E.Kovaevida, predstavlja stvarnu sliku gladovanja, i primjenjenim sprektrom boja, tadanjih zagrebaih ulica preplavljenih vojnikim uniformama, slikovito predoava tadanje stanje, teror i mrak poslije ratovanja.

Nakon rata Hrvatska je postala dijelom Socijalistike Jugoslavije. Na velikim kolektivnim izlobama ULUH-a 8Udruenje likovnih umjetnika Hrvatske), zastupljene su iskljuivo ratne teme. Nakon 1948. poinje snaan preokret i nova epoha slobodne likovnog istraivanja i izraavanja.