GRAD U ROMANU VJEBANJE IVOTA NEDJELJKA FABRIJA Dejan Duri Sveuilite u Rijeci, Hrvatska

The paper considers the issue of multiculturalism in Nedjeljko Fabrios novel Practising Life, as well as the possibilities of intercultural dialogue between oppositional groups through the prism of an urban space. The emphasis is primaril placed on the comple! representation of an urban space in the novel, where the author"s representation of the cit is actuall twofold since the cit is viewed both as a ph sical realit and a cultural construct. #ccording to $ichard Lehan, urban constructs must constantl be re% e!amined because the are artificial and diverse, and through them one can interpret &and reinterpret' past and our sense of realit . Thus, Fabrio in a distinctive wa shows how effects of commercial and industriali(ed processes transform the cit and relations among people and also affect political developments in it because, at the same time, the capital is in an unbreakable connection with the dominant political tendencies.

) studiji o gradskome prostoru u knji*evnosti $ichard Lehan lucidno je (aklju+io kako je grad uvijek igrao veliku ulogu u ljudskoj sudbini u poduga+kom vremenskom ra(doblju od posljednjih pet stotina godina, be( ob(ira na na+in kako je bio predstavljen. ,rad je stvorio vlastiti povijesni ritam - tvrdi Lehan - iako su mu se funkcije tijekom vremena mijenjale i transformirale, a njegova stvarnost bila rekonstruirana i transformirana. Prema Lehanovu mi.ljenju urbani konstrukti moraju neprestano biti preispitivani jer su oni artificijelni i diver(ni, a ono .to je osobito bitno (a moj predmet bavljenja u ovom radu, kro( njega mo*emo interpretirati &dodao bih i reinterpretirati' pro.lost te na. osje/aj realnosti &Lehan, 01123 414'. 5 tome svjedo+i i bogata romaneskna produkcija o gradu $ijeci nastala u posljednjih tridesetak godina, u rasponu od novopovijesnih iskustava Nedjeljka Fabrija u Vjebanju ivota, preko eg(ilskih iskustava 6arise 6adieri u Vodnozelenom, do eg(istencijalisti+kih preokupacija 7a.e 7rndi/ u Laica format, romanu koji nije ni.ta drugo doli jednoga otrovnoga i prvokativnoga &anti'ljubavnoga pisma spomenutom gradu. Tako /e 7anijela 8a+i/%9arkovi/ re/i da grad Rijeka zadnjih desetlje a biva kotom narativnih ekskurzija! biva afektivna tema izrazite semantike gusto e" #abrijeva $uologija i kultno u%rizorenje Vjebanja ivota utrli su osobnim i knjievnim istraivanjima identiteta na %ozadini ratnih kataklizmi, egzodusnih, refugijalnih sudbina i ugaslih genealogija

&8a+i/%9arkovi/, 4::43 04'. ) ovim djelima mo*emo pratiti na koji se na+in funkcija grada (apravo mijenjala te na koji je na+in njegova realnost bila rekonstruirana i transformirana. Fabrio, 6adieri i 7rndi/ podastiru +itatelju vlastitu vi(iju pro.losti, nje(inu reinterpretaciju - shva/aju/i da su naposljetku povijest&i' manje ili vi.e subjektivne repre(entacije onoga .to pojedini povjesni+ar ili skupina povjesni+ara smatraju da je nu*no da se (apamti0, pa su one u sva tri slu+aja najobi+niji narativni konstrukti koji, kao takvi, utje+u na eg(istencije subjekata, a oni su vi.e nego primorani povinovati im se. To je ono .to 6ilanja u svojoj studiji o novopovijesnom romanu na(iva fatumom povijesti &6ilanja, 011;3 0:4', a on nei(ostavno predodre<uje eg(istencije subjekata ovih pro(a, koje su pak neraskidivo pove(ane sa sudbinom grada. Fabrio tako sagledava situaciju i( perspektive ra(li+itih etnikuma i kultura koje su se na.le na istom urbanom prostoru te propitkuje mogu/nost su*ivota, sugeriraju/i da su obje strane bile u (abludi kao *rtve politi+kih okolnosti inkarniranih u vidu povijesnoga kru*enja. 6adieri pak promatra grad i( vanjske perspektive, kro( pri(mu Trsta koji joj je pru*io uto+i.te i u kojem, kao u (rcalu, pronala(i odra( $ijeke. 7rndi/ promatra grad i( perspektive 7rugoga koji se (atekao u njegovom labirintu, ali njegovu politi+ku i povijesnu kompleksnost mo*e sagledati i(vana. =toga je nje(in roman krajnja dekonstrukcija multikulturalnoga identiteta grada jer anali(iraju/i sloj po sloj njegov identitet kro( pri+u u kojoj se sudaraju, (rcale i isprepli/u pro.lost i sada.njost, dola(i do pra(noga prostora u sredi.tu. ) spomenutim je pro(ama grad repre(entiran kao otvoren, trusan i ambivalentan prostor, koji je +esto mijenjao dr*ave, nacije i vlasti, dakle, sasvim ra(li+it od onoga kojega je predstavljao, primjerice, >agreb u konceptu nacionalnoga romanti(ma. ?ini mi se da je usporedba sa >agrebom vi.e nego dobrodo.la. Tako je dana.nja prijestolnica u ideologiji nacionalnih romanti+ara +esto bila repre(entirana kao sredstvo okupljana nacionalnih snaga, u +emu je osobito prednja+io #ugust @enoa, jer taj je grad bio sredi.te i( kojega su se mogle onda konstruirati mape (ajednice i eti+ka na+ela na kojima ta (ajednica po+iva. >agreb je (apravo bio Arvatska. @enoa ne samo da nastoji konstruirati, i(graditi jedan monumentalisti+ki, pa i po(itivisti+ko%antikvarni pristup povijesti, nego nastoji konstruirati i jedan moralni obra(ac svijeta, odnosno onovremenoga hrvatskoga dru.tva, napose gra<anskoga, te ponuditi u(orne primjere svojim +itateljima koji bi na taj na+in trebali prona/i svoje u(ore. ) kontekstu urbanoga prostora on konstruira povijest, Fabrio i spomenute autorice je dekonstruiraju, demistificiraju i demitologi(iraju. $ijeka je stoga oduvijek
1

Bidi3http3CCen.wikipedia.orgCwCinde!.phpDtitleEFulturalGmemor HprintableE es, Aistoriographical #pproach

bila poput prostitutke Flare, +iju pri+u donosi 7a.a 7rndi/ u svom romanu, a koju mo*emo i.+itavati i kao samu parabolu o gradu. ) mladim je danima Flara bila otmjena i tra*ena lokalna prostitutka, kao .to je tijekom devetnaestoga stolje/a $ijeka bila bogat, prosperitetan i rasko.an grad rastrgan i(me<u ma<arskih, austrijskih, talijanskih i hrvatskih utjecaja. 9ako se Flara podavala onome koji je mogao najbolje platiti, tako se $ijeka koristila onom vla./u od koje je u datom trenutku mogla i(vu/i najve/u korist (a vlastiti ra(voj i dobrobit svojih gra<ana koji su do.li i( ra(li+itih dijelova Iurope. Flara naposljetku umire sama, kao sifiliti+na starica besku/nica, a umrtvljena $ijeka ostaje uljuljana u snove o velikoj i slavnoj pro.losti, a pri+e o nje(inoj multikulturalnosti, na kojima se ba(iraju sva tri spomenuta romana, postaju najobi+niji mitologem od kojega vi.e nitko nema koristi. ) ovome /u se radu posebice po(abaviti Fabrijevim romanom i pitanjem multikulturalnosti u njemu te mogu/no./u interkulturnoga dijaloga i(me<u suprotstavljenih grupacija u njemu jer preostala dva spomenuta romana samo dodatno, i s mnogo vi.e kritici(ma, seciraju urbano tkivo $ijeke. #utorova repre(entacija grada je (apravo dvostruka jer ga promatra kao fi(i+ku stvarnost, ali i kulturni konstrukt pa je u pravu Lehan kada tvrdi da tekstuali(acija grada stvara vlastitu realnost, postaje na+in gledanja na grad, ali u isto vrijeme takva tekstuali(acija ne mo*e biti (amjena (a fi(i+ki grad. Prije no .to grad postane konstrukt, knji*evni ili kulturni, on je fi(i+ka realnost s vlastitom dinamikom &Lehan, 01123 410'. =toga je ra(voj grada kao fi(i+koga entiteta lociranoga u odre<eni prostor, s njegovom kartom i labirintom4, (apravo nei(ostavan od njegove povijesne i kulturne matrice. 7rugim rije+ima, specifi+an polo*aj i osobite povijesne prilike, koje su uvjetovale ra(voj njegove mape i labirinta, u isto vrijeme preodre<uju i sudbine ljudi koji su se odlu+ili nastaniti u njemu, jer su polo*aj i ve(a sa (ale<em utjecali na ra(voj ra(li+itih oblika ljudske djelatnosti, koje su pak bile atraktivne svima onima u potra(i (a uspjehom i samoostvarenjem. =plet ra(li+itih politi+kih odnosa, u kojima je grad u po+etku pripadao svima i

Fabrijeva repre(entacija grada kao fi(i+koga entiteta ve(ana je u( dvije emblemske figure3 labirint i kartu, .to su mo*da dva najtipi+nija na+ina predstavljanja urbanoga prostora. 9arta se odnosi na pogled i(nad u kojem se stvara pogled na glavne ulice, trgove i predjele grada te najpo(natije gra<evine, koje mahom slu*e kao orijentacijske to+ke. Labirint je ono .to $ichard =amin na(iva ground level - splet ulica kojima subjekti lutaju, skrivaju se ili bje*e. =amin, $ichard3 Rea%%raising the m&th of the ne' South (frica! )has'ane *%e+s ,elcome to -ur Hillbro', http3CCwww4.univ%reunion.frCJageofCte!tCKLc40e22%;0:.html

nikome, u+inio ga je otvorenim (a sve one koji su bili dovoljno hrabri da oku.aju svoju sre/u, be( ob(ira na njihovu nacionalnu pripadnost i je(ik. # sve (apo+inje kro( pri+u o slobodnoj luci na jadranskoj obali gdje su po(vani svi koji *ele ostvariti bolju budu/nost, a me<u njima se na.ao i Farlo koji dola(i u $ijeku kao mladi/ i gradi uspje.nu karijeru konopara. 9ro( njegov *ivot i *ivot njegove obitelji, odnosno potomaka, sagledana je jedna strana povijesti grada. = jedne strane, dakle, ona je ve(ana u( njegov industrijski ra(voj - od propadanja jedrenjaka, pojave parodroda, *elje(nice, a naposljetku i industrije inkarnirane u mitskoj rafineriji nafte smje.tenoj na 6laci, koja je tada bila periferija grada. Pojava industrijali(acije i kapitali(ma neraskidivo je pove(ana s politi+kim procesima u gradu te su oni +esto proporcionalni. =ve ve/im ra(vojem grada i njegove industrije te pojavom stranoga kapitala, otvara se potreba (a ra(nolikom radnom snagom i djelatnostima pa Fabrio na osobit na+in prika(uje kako u+inci komercijalnih, industrijali(acijskih procesa transformiraju grad i odnose me<u ljudima. ) isto vrijeme je kapital u neraskidivoj ve(i s politi+kim strujanjima jer kapital dola(i i( dr*avnih sredi.ta kojima je ra(voj geografski i(vrsno postavljene luke jedan od gospodarskih prioriteta, a naravno da ra(voj luke donosi sa sobom ni( ostalih djelatnosti. 6e<utim, politi+ka strujanja, kako sam ve/ rekao, svoje /e kona+ne oblike (adobiti u ra(li+itim povijesnim kretanjima i procesima. Tako je i kro( pri+u o Farlu i njegovoj obitelji sagledana pojava talijanskoga elementa u gradu i njihova sve ve/a prevlast jer su #ustrija i 6a<arska poticale naseljavanje talijanskoga stanovni.tva kao opo(icije hrvatskom stanovni.tu i nastojanju hrvatskih politi+ara da $ijeku integriraju u Arvatsku. = jedne strane, dakle, vidimo potrebu (a jeftinom radnom snagom, +ije se mjesto otvaralo u kontekstu sve ve/e industrijali(acije grada, a s druge strane mo*emo u tom +inu i.+itati ra(li+ite politi+ke i povijesne procese, premda, prema mi.ljenju autora ovoga romana, to nije trebala biti nikava prepreka su*ivotu ra(li+itih grupacija na podru+ju grada, koji /e imati dalekose*ne posljedice na *ivote subjekata, iako je u ovom slu+aju bolje re/i objekata povijesti. Na drugoj je strani, kao svojevrsna protute*a, hrvatska obitelj 7espot, koja *ivi na rubu grada. 9ako se grad preobra*avao s ob(irom na promjenu njegove funkcije, tako je i sredi.te postajalo mnogo kompleksnije jer poslovi i populacije postaju diver(iraniji. Takva pak diver(acija neosporno vodi k 7rugom, odnosno urbanom elementu, naj+e./e manjini, (adr*anoj i(van gradske (ajednice. ) mitsko%simbolisti+kom vidu, 7rugi je misterio(ni stranac &Lehan, 01123 2'. Tu se (apravo Fabrijev diskur( uslo*anjava jer on dvije strane, inkarnirane u talijanskoj i hrvatskoj obitelji, kro( slo*ene dru.tveno%politi+ko%industrijali(acijske procese dovodi u

me<usoban odnos, a spomenuti /e procesi neupitno utjecati i na njihove me<usobne odnose. =toga u romanesknom tkivu Vjebanja ivota nai(mjence pratimo reakcije +lanova Farlove obitelji i obitelji 7espot na pojedine politi+ke, dru.tvene i gospodarske doga<aje. Msto tako pratimo na koji na+in sudbine pripadnika obiju obitelji ovise o ideji%politici. )pravo to rastere/enje pri+e oko jednoga glavnoga junaka, .to Fvjetko 6ilanja i smatra jednim od najbitnijih karakteristika novopovijesnoga romana &6ilanja, 011;3 0:;', omogu/ilo je autoru da situaciju sagleda s dviju strana koje (apravo stoje u svojevrsnom (rcalnom odnosu, kao .to u svojevrsnom (rcalnom odnosu stoje i dva dijela romana. )pravo Nulijana 6atanovi/ ka*e da se posebna pa*nja u novopovijesnom romanu %osve uje svjedoku doga.aja i njegovoj toki gledanja &6atanovi/, 011;3 00;', a kro( veliki broj likova, nekoliko kompo(icijskih linija i nekoliko pri+a koje se kri*aju, ovi romani (apravo temati(iraju povijestCpolitiku kao sudbinu i eg(istenciju &6ilanja, 011;3 00;'. Posrijedi je dakle polifona struktura romana. Polifonija o(na+ava gla(beni termin koji podra(umijeva dva ili vi.e glasova koji su savr.eno pove(ani, ali ipak sadr*avaju relativnu ne(avisnost. Prema mi.ljenu 6ilana 9undere, temeljno na+elo svih velikih polifoni+ara bilo je jedinstv !"as va, odnosno niti jedan glas ne smije dominirati djelom, a isti tako niti jedan ne smije slu*iti kao obi+na pratnja &9undera, 4::43 KO'. )pravo preko polifoni+nosti, osobitoga vida dijalogi+nosti, Fabrio dovodi u jedan interkulturalan dijalog svoje suprotstavljene strane. 7vije strane stoga predstavljaju dva svjedoka &povijesno%politi+kih' doga<aja, pa te dvije pri+e, jednako va*ne jer repre(entiraju dva iskustva, osvjetljavaju jedna drugu te +ine kontrapunkt velikoj %rii )ovijesti/)olitike jer %ri%ovjeda im su%rotstavlja male %rie i zgode o %ojedincu, o individuima, o njihovoj ivotnoj historiji, njihovim intimnim eljama, njihovim obiajima, svakodnevnim, 0malim1, ali jedino njihovim jednokratnim i ne%onovljivim ivotima &6ilanja, 011;3 00:'. Msto kao .to talijanska strana kao u (rcalu osvjetljava hrvatsku, a hrvatska talijansku, tako se pro.lost i sada.njost susre/u kao u (rcalu u samome sredi.tu romana. ) prvome dijelu romana radnja kre/e od odre<ene to+ke u pro.losti prema sada.njosti. 7rugi dio romana po+inje od odre<ene to+ke u sada.njosti i kre/e prema pro.losti do trenutka gdje je prvi dio (avr.io. Na taj se na+in stvara svojevrsna (rcalna slika o apsurdnosti povijesti. =toga je autorovo poimanje povijesti podosta ni+eansko3 kao u mitu o vje+nom povratku ona je osu<ena na besciljno lutanje i vra/anje. =ubjekti, preci i potomci, ni.ta nisu nau+ili jer neprestano i i(nova +ine iste gre.ke pa i prestaje biti od presudne va*nosti ve*e li se ne.to (a pro.lost i sada.njost kada smo neprestano i(lo*eni istim procesima na koje ne mo*emo utjecati,

ali koji utje+u na nas. 6ilanja je dobro uo+io da je u Fabrijevom romanu sredinja 2figura3 instancija 4obiteljske5 %rivatnosti, za%ravo intimna %rivatnost u koju se %ovijest, kao %olitika, u%le e kao zlo koje ju destruira i rastae &6ilanja, 011;3 002', drugom rije+ima - novim je %ravilom u tematsko6motivskom smislu %ostalo %remjetanje %anje %romatraa s jakih na takozvane slabe i krhke figure %ovijesti &8a+i/%9arkovi/, 4::43 00'. 5bje obitelji tako predstavljaju dva semanti+ka sredi.ta romana, koja stoje u spomenutom (rcalnom odnosu - jedan odra*ava drugi kro( sra( ili su*ivot ra(li+itih kultura, a upravo oko ekspresije nekih od arhetipskih toposa u *ivotu svakoga +ovjeka - ljubavi i smrti. 7akle, u kontekstu poetike novopovijesnoga romana u kojem se napu.ta monumentalno tuma+enje povijesti, Fabrio i(nosi biografije pripadnika nekoliko generacija jedne talijanske i jedne hrvatske obitelji, dakle, sasvim prosje+nih, ne(natnih obitelji kakvih je pun grad i koje nikome mo*da svojom (animljivo./u ne bi (apele (a oko. Mste politi+ke i povijesne (gode, u skladu s polifonom strukturom romana, pre(entirane su sa stajali.ta obiju strana, pa se njihovi vidovi, koji se ra(likuju jer su napose pripadnici ra(li+itih kulturnih krugova, ukr.tavaju upravo kro( urbani prostor jer je grad onaj lokus oko kojega se vrti pri+a o povijesti i koji (apli/e *ivote subjekata pa je tako (a 6ilanju spomenuti fatum povijesti (apravo fatum determinacije &6ilanja, 011;3 00:', ovdje sagledan kro( pri(mu urbanoga mikroko(mosa. Povijest i politika su ono .to determinira, predodre<uje ljudsko pona.anje i djelovanje jer dola(i i( centara mo/i koji vr.e utjecaj, a s ob(irom na svoje interese i ciljeve, na *ivote pojedinaca. Pripovjeda+ je stoga ironi+an, kometira politi+ko%povijesne procese, ali i vlastiti +in pisanja, odnosno vlastiti diskur(. Na taj na+in povla+i paralelu i(me<u +ina pisanja i kreiranja povijesti jer kao .to je njegov tekst narativni konstrukt, tako je i povijest narativni konstrukt kojega su stvorili centri mo/i. M( ovoga mo*emo (aklju+iti da su vrijeme, odnosno povijesno kru*enje vremena, i naracija (a Fabrija dvije neraskidivo pove(ane kategorije, podjednako krhke i nepou(dane te podlo*ne manipulaciji, (bog koje pojedine strane vide samo ono .to im odgovara, a vi.estoljetne represirane anksio(nosti prijete da i(biju na povr.inu. =toga treba postaviti pitanje tko je od njih 7rugiD >a talijansku stranu, 7rugi je hrvatska strana, a (a hrvatsku stranu to je talijanska strana, me<utim sve je to sagledano kro( ve/ prije spomenuti fatum povijest koja determinira. M dok Farlo tako dola(i u obe/an grad te gradi miran su*ivot s ma<arskom i hrvatskom stranom, njegovi /e potomci postati *rtve povijesnih (abluda, a isto /e se dogoditi i s nekim +lanovima obitelji 7espot, koji /e poradi osiguravanja eg(istencije morati promijeniti svoje politi+ke opcije i strane.

7rugim rije+ima, kada (bog spomenutih povijesnih, industrijali(acijskih i politi+kih procesa svaka od skupina po+inje diskur(ivno &rije+ima, simbolima, pri+ama, odnosno ra(li+itim mitologemima i ideologemima' graditi vlastiti nacionalni identitet, koji negira svoju kreiranost ra(li+itim mitolo.kim i ideolo.kim aparaturama, i po+ne ga nametati drugima, (na+enje ,rada se po+inje rastakati. Tu dola(i do onoga .to Freud na(iva narcizam malih razlika7, kada kulturno bliske etni+ke skupine nastoje naglasiti svoju kulturnu ra(liku u odnosu na susjedne i bliske kulture. =toga Fabrio (apravo kro( pri+u o $ijeci promatra nastanak segregativnoga multikulturali(ma, koji je karakteristi+an (a procese devetnaestoljetnoga romanti+koga nacionali(maL u kontekstu brojnih slavenskih nacionalnih romanti(ama koji su se javili i bili osobito karakteristi+ni (a prostor #ustro%)garske 6onarhije i 5tomanskoga carstva,P +ime se nagla.ava kulturna ra(likost prema susjednim narodima ili pak etni+kim skupinama s kojima se dijeli isti &gradski' prostor.; ) jednoj pomaknutoj ver(iji, dakle, nastanak segregativnoga multikulturali(ma mo*emo promatrati i u kontekstu gradskoga prostora u ovom romanu. Ner brak Talijana Farla i Arvatice Fanice na po+etku romana simboli(ira su*ivot ra(li+itosti, prihva/anje ra(li+itih kultura i njihovo me<usobno pro*imanje te oboga/ivanje. ,rad je prostor otvoren svima. Neuspjeh ostvarivanja ve(e i(me<u Lucijana i Imilije u kona+nici svjedo+i pak o nepremostivim ra(likama koje su nastale kao re(ultat povijesnih, gospodarskih i politi+kih procesa kro( odre<eno du*e vremensko ra(doblje, na koje protagonisti nisu imali nikakvoga utjecaja. ,rad stoga postaje (atvoren i i(oliran prostor, o +emu /e u kona+nici vrlo kriti+ki progovoriti 7a.a 7rndi/ u spomenutom romanu. Mdentieti pojedinih grupa u Fabrijevu romanu tako se grade kao sredstvo ra(likovanje od drugih, s kojima se dijeli isto &gradsko' podru+je
3

Termin je Freud osmislio 010K. godine kako bi naglasio da ljudi s manjim ra(likama me<u sobom mogu biti konfliktniji i skloni me<usobnoj mr*nji, nego ljudi s velikim me<usobnim ra(likama. 4 )rema doktrini romantikoga nacionalizma, svaka kultura %redstavlja samodostatan moralni univerzum" 8a svakoga od nas, obzori nae misli odre.eni su granicama nae kulture" 9i%ino, romantiarski nacionalisti zakljuili su iz toga da su kulture nesumjerljive jer ne %ostoji transkulturalno gledite s kojega bi ih se moglo us%orediti &8arr , 4::;3 O0K'. 5 Segregativni multikulturalizam na %rostoru :alkana %oinje da dominira us%oredno sa %rocesom stvaranja nacionalnih drava tokom ;<;" veka" =una %ret%ostavka za njegovo nastajanje > kao to je to sluaj s etnonacionalizmom uo%te > jeste %rimordionalno jedinstvo tla i krvi &=tojkovi/, 4::L3 0P;'. 6 =li+nom se situacijom bavi i Mgor @tiks u svom romanu ?lijahova Stolica. Bidi moj rad *ultikulturalizam u romanu ?lijahova stolica <gora @tiksa, 9onfrencija mladih slavista, Prag 4::K. &u tisku'.

jer identitestske sli+nosti i ra(like treba shvatiti kao kategorije koje nisu imanentne niti univerzalne odre.enom diskurzu, ve %onovno nastale iz %otrebe za kategoriziranjem, uvo.enjem reda, svrstavanjem u obrasce %odre.enosti i nadre.enosti, klasificiranjem u skladu s %roizvedenim i nametnutim 4vrijednosnim5 kriterijima &6arot 9i., 4::23 LO:.' 9reba imati hrabrosti zanijekati, razoriti, odbaciti onu %rolost koja nas titi i s%utava ivot" )rolost e onda dos%jeti %red sud dananjice, tvrdi Qmega. u svom radu o koncepciji povijesti u novopovijesnom romanu &Qmega+, 01103 ;:', a tragika Fabrijevih subjekata je u tome .to oni nikako ne uspijevaju odbaciti pro.lost koja se neprestano poigrava s njima. Nedini koji istu uspijeva kriti+ki ra(motriti sam je pisac pa njegov roman u kona+nici djeluje poput podu*ega eseja o proma.enosti i (abludama povijesnih procesa i kretanja, u kojem *ivoti i eg(istencijalne situacije samih subjekata slu*e tek kao potvrde (a njegove te(e i slutnje. Pripovjeda+ je onaj koji is%od mitskih i ideolokih naslaga %ronalazi nalije %ovijesne zbilje &Qmega+, 01103 ;4, ;O'. 6e<utim, Qmega+ je u pravu kada ka*e, po(ivaju/i se na Niet(chea, da okraj moe biti koliko god snaan, naa volja da se obraunamo s %rolo u koliko god jaka, i%ak e i u nama ostati svijest da smo i mi obiljeeni tvorevinama i inima %rolih generacija i da smo %osljedak njihovih stran%utica, strasti i zabluda &Qmega+, 01103 ;:'. Nigdje se to toliko dobro ne vidi kao u Fabrijevu romanu, gdje su *ivoti protagonista s ra(li+itih strana, premda moramo postaviti pitanje .to su to (apravo strane i opravdano dvojiti o njihovoj smislenosti kako je to +inio i Farlo na po+etku samoga romana, dovedeni u dijalog. M kao .to je Lacan rekao da je Na uvijek u podru+ju 7rugoga, i( +ega mo*emo na uop/enoj ra(ini i.+itati da je mogu/e upo(nati sebe samo ako upo(namo i druge, one koji nas okru*uju i s kojima dijelimo isti prostor, Fabrijevi subjekti (apravo svojim postupcima i *ivotnim situacijama dovode u pitanje takav koncept. Tu je topos grada ponovno od presudne va*nosti, jer grad je ono .to s jedne strane spaja, a s druge strane ra(dvaja subjekte. >ablude pro.losti i ograni+enih otaca tako /e nastojati ispraviti njihova djeca, u ovom slu+aju Imilija i Lucijan, +iji je ljubavni odnos (apravo poku.aj da se umakne fatumu povijesti, me<utim, njihovo ra(dvajanje u (avr.nici nudi ultimativno pesimisti+nu vi(iju u kojem nikakav bijeg od njega nije mogu/. Fabrio ostavlja pitanje mogu/nosti su*ivota otvorenim, jer mogu/nost njegova ostvarivanja ostaje upitna, ne (bog toga .to mo*da subjekti ovoga romana ne bi to htjeli, nego .to i(nad njih neprestano lebde aveti pro.losti i duhovi ra(li+itih ideologija kroje su tijekom pro.losti protutnjale kro( grad, ne donijev.i ni.ta dobro njegovim protagonistima. Tako /e i roman u (avr.nici napraviti puni krug i time samo potkrijepiti vi(iju o apsurdnosti pro.losti -

Farlo je prije sto i pedesetak godina do.ao u $ijeku, a njegovi /e je potomci isto tako napustiti, ne osvrnuv.i se (a sobom, kao .to se niti on nije osvrnuo odla(e/i i( Mtalije.

Literatura 8arr . 8rian. 4::;. 9ultura i jednakost3 egalitarna kritika multikulturali(ma. >agreb3 Naklada Nesenski i Turk. 8a+i/%9arkovi/. 7anijela. 4::4. Nostalgija fiumana u RBodno(elenomeS 6arise 6adieri. $ije+ki filolo.ki dani. L. $ijeka. 00 - 42. 8ur( Tska. #nnaU 6arkowski. 6ichaV PaweV. 4::;. Teorie literatur WW wieku PodrXc(nik. 9rakow3 Y dawnictwo >nak. Foha. =u(ana. 4::;. 6itologemi i ideologemi u funkciji kreiranja nacionalnoga identiteta u poe(iji #ugusta @enoe. $ije+ki filolo.ki dani. ;. $ijeka. L0P - LLL. Fabrio. Nedjeljko. 4::L. Bje*banje *ivota. >agreb3 Be+ernji list. 9ova+. >vonko. 4::0. Poredbena iCili interkulturalna povijest knji*evnosti. >agreb3 Arvatsko filolo.ko dru.tvo, 8iblioteka 9nji*evna smotra. 9undera. 6ilan. 4::4. )mjetnost romana. >agreb3 6eandar. Lehan. $ichard. 0112. Fit in Literature3 an intelectual and cultural histor . 8erkele CLos #ngeles3 )niversit od Falifornia Press. 6atanovi/. Nulijana. 011P. Arvatski novopovijesni roman, $epublika. 1%0:. >agreb. 12 - 00L. 6arot 9i.. 7anijela. 4::2. 9ultura ra(mjene u diskursu pograni+ne knji*evnosti. $ije+ki filolo.ki dani. K. $ijeka. L41 - LL:. 6ilanja. Fvjetko. 011;. Arvatski roman 01LP%011:. >agreb3 >avod (a (nanost o knji*evnosti Filo(ofskoga fakulteta =veu+ili.ta u >agrebu. Nemec. 9re.imir. 4::O. Povijest hrvatskoga romana MMM &od 01LP. do 4:::.'. >agreb3 @kolska knjiga. Nemec. 9re.imir. 011;. Aistoriografska metafikcija Nedjeljka Fabrija &Promi.ljanje povijesti u Zjadranskoj duologiji['. $epublika. 0%4. >agreb. L1 - PO. Niet(sche, Friedrich3 5 korisnosti i .tetnosti historije (a *ivot, 6atica hrvatska, >agreb, 4::L. =tojkovi/. 8ranimir. 4::L. 6ulikulturali(am, 8alkan i planetarna kultura. 0LP - 0;:. u =emprini. #ndrea. 4::L. 6ultikulturali(am. 8eograd. Tadi/%@okac. =anja. 4::P. Fabrijev novopovijesni roman u pri+i o samome sebi, $ije+. 4. $ijeka. 0OP - 0P4. Qmega+. Biktor. 0110. Povijesni roman danas. $epublika. P%;. >agreb. P2 - KP.