BURHANUDDIN EZ-ZERNUDl

Uputa ueniku na putu sticanja znanja

Sa arapskog jezika preveo NIJAZ UKRl

SADRAJ
I POGLAVLJE............................................................................................................................................................ 5 SUTINA ZNANJA I FIKHA) (PRAVA) ................................................................................................................ 5 II POGLAVLJE .......................................................................................................................................................... 7 CILJ ODGOJA I OBRAZOVANJA.......................................................................................................................... 7 III POGLAVLJE......................................................................................................................................................... 9 IZBOR ZNANOSTI, PROFESORA, KOLEGE I ODLUNOST U NAUCI............................................................ 9 IV POGLAVLJE....................................................................................................................................................... 11 CIJENJENJE NAUKE I ONIH KOJI SE NJOME BAVE....................................................................................... 11 V POGLAVLJE ........................................................................................................................................................ 14 OZBILJAN RAD, NAPOR I INTERESOVANJE .................................................................................................. 14 VI POGLAVLJE....................................................................................................................................................... 19 POETAK UENJA - STUDIJA, INTENZITET I RASPORED........................................................................... 19 VII POGLAVLJE ..................................................................................................................................................... 23 AKTIVAN OSLONAC NA ALLAHA D.. - ETTEVEKKUL ............................................................................ 23 VIII POGLAVLJE.................................................................................................................................................... 24 VRIJEME STICANJA ZNANJA ............................................................................................................................ 24 IX POGLAVLJE....................................................................................................................................................... 25 SAMILOST I SAVJET ........................................................................................................................................... 25 X POGLAVLJE ........................................................................................................................................................ 27 ISKORITAVANJE MOGUNOSTI .................................................................................................................... 27 XI POGLAVLJE....................................................................................................................................................... 28 POBONOST U VRIJEME STICANJA ZNANJA ................................................................................................ 28 XII POGLAVLJE ..................................................................................................................................................... 30 DOBRO PAMENJE I ZABORAV ....................................................................................................................... 30 XIII POGLAVLJE.................................................................................................................................................... 32 TA POSPJEUJE OPSKRBU RIZQ, A TA JE UMANJUJE, KAO I TO TA PRODUUJE, A TA SKRAUJE IVOT................................................................................................................................................ 32

Raduje me da naem itaocu mogu u prijevodu na na jezik predstaviti Uputu ueniku na putu sticanja znanja djelo o vjersko-moralnom vladanju uenika. Napisao ga je, na arapskom jeziku, Burhanuddin ez-Zernudi, oko 600/1203 godine. Da pristupim prijevodu, ove upute, rukovodilo me je vie razloga: Djelo je kroz vie stotina godina bilo prihvaeno u islamskom svijetu, kao udbenik ili pomona literatura predmeta udorea - etike - ahlak. Doivilo je vie komentara i prijevoda na druge jezike i tampano u Tunisu, Kairu, Istambulu i Kazanu. Od osnutka islamsko-prosvjetnih institucija (mekteba, medresa, biblioteka, hanikaha) u naim krajevima ovo je djelo prihvaeno kao udbenik. Mada se njegovim sadrajem koristilo preko 450 godina (npr. od osnutka Gazi Husrevbegove medrese u Sarajevu 1537. do 1948. godine) u svim niim i viim medresama u BiH, pa i drugim krajevima gdje je bilo ovih kola, djelo nije prevedeno na na jezik, nego je koriten original, ili turski prijevod uz komentar. Obzirom da nema jednog cjelovitog rada o programu, radu, udbenicima i nastavnom kadru u naim medresama za proteklih 5 vijekova, to e prijevod ovog djela pomoi istraivaima vjersko-prosvjetno-kulturnog ivota muslimana BiH, da bar djelimino steknu uvid u program izuavanja, makar jednog predmeta. Djelo je svojim sadrajem, mada ne u cijelosti, i danas aktuelno u vaspitno-obrazovnom procesu mladih, bilo pri vjerskoj pouci u damijama ili medresama. Karakteristino je da sadraj djela podjednako tretira odgojnu i obrazovnu stranu islamske linosti uenika, i priprema ga da kao kompletna linost nastupi u ivotu, radu i pozivu za koji se sprema. Primjetno je da i danas zna doi do raskoraka u ova dva procesa, tako da sve vie imamo islamski obrazovanih, ali ne i islamski odgojenih linosti. Pisac djela nastoji, preko autoritativnih islamskih izvora Kur'ana, hadisa i rada priznatih uenjaka - uleme, humanizirati uenikovu linost. Ueniku se stalno ukazuje na vanost emaneta - znanja kog se prihvata, kao i opasnost i tetu koju moe imati, ako taj emanet iznevjeri. Sarajevo 30. IX 1980. Mr. Nijaz ukri

BURHANUDDIN EZ-ZERNUDI UPUTA UENIKU NA PUTU STICANJA ZNANJA Hvala Allahu, koji odlikova ovjeka, znanjem i radom, nad svim u svijetu. Neka je mir i spas na Muhammeda, prvaka Arapa i nearapa, na njegov rod i drugove, izvore znanja i mudrosti. Nakon to zapazih da mnogi koji, tragaju za naukom, ulau napore a ne dolaze do znanja, zbog ega su lieni njegovih plodova jer grijee u putevima pristupa i naputaju njegove uvjete. elim, i drago mi je, da im objasnim metod uenja, na osnovu onog to sam naao u literaturi i uo od mojih profesora, naunika i filozofa. Nadam se da e me se sjetiti dovom oni, koji ovaj metod prihvate iskreno, s nadom za uspjeh i spas na Sudnjem danu. Nakon traenja Allahove d.. pomoi, djelo sam nazvao: Ta'limu l'mutlim fi tariqi te'allum (Uputa ueniku na putu sticanja znanja). Djelo sam podjelio na poglavlja: I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. XIII. Sutina znanja, nauke i njihove odlike. Cilj odgoja i obrazovanja. Izbor znanosti, profesora, kolege i odlunosti u nauci. Cijenjenje nauke i onih koji se njome bave. Ozbiljan rad, napor i interesovanje. Poetak uenja gradiva, intenzitet i raspored. Aktivan oslonac et-tewkul na Allaha d.. Vrijeme sticanja znanja. Samilost i savjet. Iskoritavanje - mogunosti. Pobonost u vremenu sticanja znanja. Dobro pamenje i zaborav. O tome ta pospjeuje opskrbu (rizq), kao i to ta je ugroava, ta produuje ivot, a ta ga skrauje.

Nema drugog oslonca do Allaha, na Njega se potpuno oslanjam i Njemu se odazivam.

I POGLAVLJE SUTINA ZNANJA I FIKHA1) (PRAVA)

Allahov Poslanik a.s. je rekao Traiti znanje dunost je svakog muslimana i muslimanke. Znaj da on ovim ne zahtijeva od svakog muslimana i muslimanke traenje bilo kakvog znanja, nego time Poslanik a.s. stavlja u dunost traenje znanja, koje muslimana ini muslimanom -'ilmu l'hal.- Kae se da je najbolje svrsishodno znanje i rad na njegovu ouvanju. Zato se i zahtijeva od muslimana da traga za onim znanjem, koje od njega data situacija (hal) zahtijeva. Na primjer, musliman je duan obavljati namaz, pa mu nuno postaje da naui ono to je potrebno za namaz. Isto tako mu je nuno da naui kako se izvrava vadib-dunost, jer sve to je potrebno za pravilno izvrenje farza, postaje farz, kao i sve ono to vodi izvrenju vadiba, postaje vadib. Slino je i sa postom, kao i zekatom, ako musliman ima bogatstva, hadom ako ga je duan obaviti, te trgovinom ako se njome bavi. Muhammedu b. Hasanu, Allah mu se smilovao, je reeno: - Zar nee napisati djelo o zuhdu-asketizmu? Napisao sam knjigu o kupoprodaji, ree. Ovo znai da je asketa-zahid onaj ko se uva sumnjivog i pokuenog u trgovini i drugim poslovima i zanimanjima. I svako, ko se bavi neim slinim, mora stei znanje o uvanju od zabranjenog - haram u svemu tome. Muslimanu je potrebno i znanje o stanjima srca u odnosu na: oslonac i potpuno predanje Allahu, strah-haje, zadovoljstvo - rida prema Bogu, jer srce dolazi u sva ta stanja. Ugled koji uiva znanje nije tajna nizakog, jer je ono privilegija ovjeka, poto sva druga svojstva imaju, pored ovjeka, i druga iva bia. Ta svojstva, osim znanja, su: hrabrost, smjelost, snaga, plemenitost, samilost i dr. Znanjem je Allah d.. odlikovao Adema a.s. nad melecima naredavi im da mu seddupoklon uine. Ustvari, ugled znanja je u tome to je ono put bogobojaznosti -taqwa, pomou koje se zasluuje ast kod Allaha d.. i vjeita srea. Muhammed b. el Hasanu je reeno: Ui jer znanje je ukras njegova vlasnika, Prednost i simbol svega pohvalnog. Svakim danom koristi i uveaj znanje i zaplovi u mora koristi. Shvati i upoznaj fikh, jer je on najbolji voa ka dobroinstvu, pobonosti i najravnomjerniji je put. On je znak i vodi putevima Upute, On je utvrda koja titi od svih nesrea, Jedan poboan fekih-islamski pravnik, Opasniji je za ejtana od hiljadu bogomoljaca. Znanje je nuno i u drugim kategorijama morala-ahlaka, kao to su: ednost, krtost, kukaviluk, smjelost, oholost, skromnost, potenje, prekomjernost, bijeda i dr. Poto su oholost, krtost, kukaviluk i rasipnitvo haram - zabranjeni, nemogue ih se je uvati osim sa znanjem o njima, kao i poznavanjem onog ime im se suprotstavlja. I zato je nuno da svaki ovjek zna. Cijenjeni imam, ehid Nasiruddin Ehu l'Kasim je napisao divno djelo o moralu, o kome bi svaki musliman morao voditi rauna. Briga o neemu u to se, ponekad, dogaa moe biti djelimian farz - dunost i ako se neko u mjestu pobrine o njegovu ispunjenju, spasti e dunost s drugih, a ako se niko u mjestu ne zainteresuje za problem svi su sauesnici u grijehu. U tome sluaju halifa-imam je duan da im naredi da rijee postojei problem.
1

Fikh, pored znaenja islamskog prava, kao discipline, kod islamskih klasika, Imami Gazalije (1111,) i drugih, znai i pravilno razumijevanje vjere. (Primjedba prevodioca).

Kae se da ima znanja, koje je nuno za ovjeka u svim prilikama i ono je na stepenu hrane, koja je potrebna svakom. Ima znanja koje je kao lijek koji je potreban ponekad, na primjer denaze namaz, posjeta bolesnicima i sl. Bavljenje astrologijom (gatanjem po zvijezdama, horoskopom) na stepenu je bolesti i njeno uenje je haram, jer teti, a nekoristi, poto je nemogue izbjei Allahovo odreenje. Svakom muslimanu je neophodno da se sjea Uzvienog Allaha u svakom momentu. Da Mu se skrueno moli, uenjem Kur'ana, sadakom-iskrenim djelom, koje titi od neprilika (el-bel). Vjernik moli Uzvienog Allaha za oprost i zatitu, na ovom svijetu (ed-dunj) i onom svijetu (el hire), od tekoa i bijede, jer Onaj ko je dao dovu, ne zapostavlja odziv na nju. Ako bude odreeno da ta tegoba strefi ovjeka, ne moe se izbjei, ali Allah d.. je moe olakati tako da mu da strpljenja (sabr), zahvaljujui obraanju dovom Allahu d.. Bavljenje astronomijom (zvjezdarstvom-ilmu n 'nuum) je dozvoljeno u onoj mjeri, koliko je potrebno ovjeku za orijentaciju prema Kibli (Ka'ba u Mekki) i ustanovljenju vremena namaza.2) to se tie izuavanja medicinskih znanosti, ono je dozvoljeno, i sam Vjerovjesnik, mir i spas s njim, se lijeio. Pripovjeda se da je e'afi'i, Allahova milost s njim, rekao: Dvije su znanosti bitne: znanost fikha, za razumjevanje vjere i medicinska znanost za upoznavanje tijela, i sve drugo je samo dopuna.

Znanje je objanjeno na taj nain to kroz ovo svoj stvo zablista onaj ko se njime bavi. Fikh - razumijevanje vjere je potpuna je poznavanje materije o kojoj je rije. Ebu Hanife, Allah mu se smilovao, je rekao: Fikh je upoznavanje onog to je korisno, a to je tetno za ljudsku duu! Zatim je kazao: ta je znanje do postupak po njemu, a rad po njemu je naputanje kratkotrajnog (prolaznog-ovaj svijet) u korist vjenog trajnog-onaj svijet. Potrebno je da ovjek ne zanemari svoju duu - njene mogunosti - i da sazna ta joj koristi, a ta teti, na ovom i onom svijetu. Da dui daje ono to joj koristi i odbije ono to joj teti kako se nebi desilo da ovjekov um i znanje budu dokazi protiv njega i uveavaju mu kaznu. Utiemo se Allahu, od Njegova gnjeva i kazne. O vrijednosti i odlikama znanja objavljeno je mnogo kur'anskih ajeta, a ima i vjerodostojnih hadisa, koje neemo iznositi, kako ne bismo oduili s pisanjem.

Ovakav stav prema astronomiji, koja je u klasinom periodu islamske kulture, zajedno sa ostalim, tada poznatim, prirodnim znanostima, dostigla zavidan nivo, zauzet je u vrijeme ope stagnacije islamskih naroda. Stagnacije koja je bila izazvana objektivnim i subjektivnim tekoama u koje su ovi narodi zapali tokom XII i XIII stoljea. Mnoge znanosti i istraivanja doivljavaju deformaciju. Iz njih se eli izvui samo prividna i trenutana korist. Tako je bilo sa hernijom, fizikom, pa i astronomijom, koja se postepeno pretvara u svoju karikaturu-astrologiju. A to je gatanje i proricanje sudbine i sree putem zvijezda (horoskop) i sl. Ovo je ljude odvodilo daleko od prave svrhe prouavanja svemira, te izvlaenje pouke i koristi iz tog. Ovo je navelo i pisca, da skrene ueniku panju na opasnost od bavljenja astrologijom, a ne astronomijom. (Prim. prev.)

II POGLAVLJE CILJ ODGOJA I OBRAZOVANJA

Za onog ko stie znanje, nuno je da ima dobru nakanu-nijet, u vrijeme naukovanja, jer je nakana osnov svakog posla. U ovom smislu je Allahov Poslanik a.s. rekao: Djela se prosuuju prema nakani., Ovo je priznati hadis-sahih. Prenosi se od Poslanika a.s. da je rekao: Koliko se djela zamisli u vidu ovosvjetskih, a sa dobrom namjerom postanu onosvjetska, a koliko je opet poslova koji se urade kao onosvjetska, ali budu zbog loe namjere, obino ovosvjetsko djelo. Onaj ko eli stei znanje treba u tome eljeti: Allahovo zadovoljstvo (rid) Onaj svijet (hire) Otklanjanje neznanja od sebe i drugih-neukih. Oivljavanje vjere. Opstanak islama, a on je zagarantovan sa znanjem, jer asketizam (zuhd) i bogobojaznost (takwa) nisu ispravni sa neznanjem (dehl).

Opisujui neke od ovih, cijenjeni uitelj, eih i imam, Burhanuddin pisac djela El Hidaje (iz fikha) citirao mi je slijedee stihove: Velika teta-fesad je nemoralan uenjak-'alim, A jo vea sramota, je dahil pobonjak, Oni su strasna smutnja svijetu, Koji bilo kog od njih dvojice, u vjeri, slijedi. Nadalje traenjem znanja treba da ima, onaj ko ga trai, za cilj: Zahvalnost na blagodati uma. Tjelesnom zdravlju. Poasti i priznanja svijeta, Pribavljanje, samo, dobara ovog svijeta, Naklonost vladara i drugih.

Kod sticanja znanja ne bi trebalo imati za namjeru:

Muhammed b. Hasan je rekao: Kad bi sav svijet bio moje roblje, oslobodio bih ga i odrekao se prava na njeg. Onaj ko nae slast znanja i postupka prema njemu, rijetko e hlepiti za onim to je kod svijeta. Iz diktata Ebu Hanife, citirao nam je ove stihove, uvaeni profesor, eih i imam Kavamuddin Hamad b. Ibrahim b. Ismail es'Saffr el'Ensri, Allah mu se smilovao: Ko trai znanje za svijet koji slijedi (el'mi'ad). Postii e ga zahvaljujui pravom putu (er'read). Ah, kakav gubitak imaju oni, koji ga trae, za naklonost ljudi. Od ovog se izuzima samo ako se trai ast i ugled s ciljem da se moe raditi vie na dobruma'ruf i boriti se protiv zla, te sprovoditi istinu-el' hak i pomaganje vjere, a ne radi udovoljenja niskim linim prohtjevima. Naravno, i ovo izuzimanje je u granicama dozvoljeno, onoliko koliko je dovoljno da se uspostavi norma borbe za dobro i spreavanja zla i nedostojnih djela. Uenik - student treba dobro da razmisli o ovome, jer on znanje stie sa mnogo truda i rtve i ne bi trebalo da ga troi samo na ovaj ogranieni, prolazni, a ponekad, i nakaradni svijet. Stih: Ovaj svijet-ed'dunja neznatniji je od neznatnog. A zaljubljenik njegov je ponieniji od ponienog.

Svojom arolijom svijet ogluhljuje i osljepljuje, Zaljubljenici njegovi zbunjeni bez vodia lutaju, Stoga ljudi od nauke i znanja-ehlu l'ilm-ne trebaju sebe poniavati u pohlepi za beskorisnim, uvati se trebaju onog to u sebi sadri ponienje za znanje i nosioce mu. Lijepo je da bude skroman, a skromnost je stanje izmeu ponosa i poniznosti, i da bude edan. Sve je ovo obraeno u knjizi o moralu. Recitovao mi je cijenjeni eih, imam, profesor, stub islama-Ruknuddin-poznat kao el'Muhtar, svoje stihove: Skromnost je svojstvo bogobojaznog, S njim se on kod Uzvienog uzdie, Jedno od uda je da neznalica-dhil ne zna Stanje svoje; je li sretan ili nesretan, i Kako e okonati ivot i duu svoju, Na dan kad se povija onaj koji nisko pada i onaj ko se uzdie, Uzvienost je svojstvo samo naeg Gospodara, Kloni je se i budi bogobojazan. Ebu Hanife je (rekao svojim drugovima: Uveajte vae ahmedije i iroko krojite rukave. Ovo je rekao, kako se znanje i njegovi nosioci ne bi omalovaavali. Onaj koji trai znanje trebao bi nabavit knjigu Kitabu l'vesijje (Knjiga savjeta), koju je napisao Ebu Hanife, Jusufu b. Halidu es'Simtiji, neka je Allahova milost na njega, kad se je ovaj vraao svojoj porodici. Knjigu moe nai onaj ko je potrai, jer onaj ko se trudi i trai taj i nae. Na profesor, eih, prvak imama, Ali b. Ebi Bekr, Allah mu blagoslovio plemenitu duu, naredio mi je da prepiem ovu knji gu, po povratku u moj kraj, to sam i uinio. Nuno je da, ovu knjigu, pri ophoenju sa svijetom, imaju i muderds (profesor) i muftija.

III POGLAVLJE IZBOR ZNANOSTI, PROFESORA, KOLEGE I ODLUNOST U NAUCI

Potrebno je da uenik - student izabere iz svake znanosti ono najbolje, to mu je potrebno za stvari vjere u datoj situaciji - hal, kao i potrebe koje iziskuje vrijeme. U ovome e znanje o Boijoj jednoi (ilmu'tevhid) imati prednosti. Ta znanost pomae spoznaji Allaha d.., uz dokaze, koji govore o Njegovom postojanju. Onaj iji je iman obino oponaanje i nije zasnovan na linom uvjerenju, makar kod nas i bio ispravan, ipak je pogrean ako je bez argumenata. U izboru znanosti treba dati prednosti tradicionalnim znanostima, vie nego novim. Rekli su: drite se drevnih znanosti, a uvajte se novotarija. Izbjegavajte prazne diskusije koje su se pojavile nakon to izumrijee velikani uleme. Ova prazna naklapanja dedel udaljuju uenika od znanosti fikha, uine da prokocka ivot, prouzrokuju grubosti i neprijateljstva, a to je znak Sudnjeg dana i nestajanja znanosti i pravog razumijevanja vjere - fikh. Ovako je navedeno u hadisu. to se tie izbora profesora, uenik - student treba da pronae uena, pobona i starijeg profesora, kao to je to uradio Ebu-Hanife. On je nakon dubokog razmiljanja, naao Hamad b. Sulejmana, Allah mu se smilovao. Za njega je Ebu Hanife rekao: Vidio sam da je dostojanstven eih - profesor, milosrdan i strpljiv, te sam ostao kod njega. Rekao je i ovo, Allah mu se smilovao: uo sam jednog mudraca iz Semerkanda da kae: Jedan uenik me je konsultovao o traenju znanja. Zbog nauke je bio odluio da ode u Buharu. Ovako se treba dogovarati u svemu, jer je i Allah d.. naredio svom Poslaniku dogovor - muaveru, u nekim problemima: I dogovaraj se s njima .... Mada od njega nije bilo otroumnijeg ipak mu je nareeno savjetovanje. Boiji Poslanik, a.s. je konsultovao svoje drugove - ashabe skoro u svim stvarima, pa ak i u nekim pitanjima domainstva. Ali b. Ebu Talib, Allah ga oplemenio ree: Ne propada ovjek koji se savjetuje. Reeno je: Postoji kompletan, polovian i bezvrijedan ovjek. Kompletan ovjek je onaj koji ima svoje ispravno miljenje i savjetuje se s drugima. Polovian ovjek je onaj, koji ima ispravno miljenje ali se ne konsultuje, ili to ini bez vlastitog stava. Onaj koji nema ni svog miljenja, a niti se savjetuje je niko i nita.

Dafer es-Sadik, AUah bio zadovoljan njime, je rekao es-Sevriji: Savjetuj se u ivotu s onima koji se Allaha boje. Traenje i izbor znanosti je od najvanijih i najteih pitanja, radi ega je savjetovanje vano i nuno. Pomenuti mudrac - es-Semerkandi - je rekao svom ueniku: Ako ode u Buharu, ne uri se pri izboru profesora, kod kog e sluati. Ostani dva mjeseca, dok dobro ne razmisli i izabere profesora. Jer, ako ode kod jednog i pone sluati predavanja, moda ti se ne svidi i napusti ga, pa ode drugom, pa ti ni tu ne bude naukovanje blagoslovljeno. Da ti se to ne bi desilo razmiljaj dva mjeseca o izboru profesora i savjetuj se. Nee ti biti potrebno tada da ga napusti i ostavi, nego e ostati i naukovanje kod njega e ti biti blagoslovljeno. Tada e se svojim znanjem obilno okoristiti. Znaj da je strpljenje i ustrajnost velika osobina u svim stvarima. Svako stremi i kree se ka savrenstvu, ali je malo ljudi koji ustraju na tom putu. Kae se da je hrabrost, strpljivost u momentu tekoe. Uenik treba biti ustrajan i strpljiv sa profesorom i s knjigom, da ga ne ostave manjkavim. Ne treba da prelazi s jedne na drugu naunu disciplinu, dok jednu ne usavri. Nije pohvaljeno da naputa, mijenja i seli se iz jednog mjesta u drugo bez potrebe, jer se tada zbrkaju stvari, preokupira um, izgubi vrijeme, a i zamjeri se profesoru. Onaj ko trai znanje treba se suzdravati od raznih prohtjeva. U tom smislu pjesnik ree: Strast je sama po sebi ponienje rtva svake strasti je predmet ponienja Na ueniku je da se strpi u tekoama i nezgodama, jer je reeno da riznice elja vode preko mnogih tekoa.

Naiao sam na ove stihove, za njih se kae da su Ali b. Ebi Taliba, Allah bio zadovoljan s njim: Znanje e postii, samo, sa est stvari, Na koje u ti jasno ukazati; Otroumnost, udnja, izdrljivost, dostatnost (onoliko koliko je dovoljno za ivot), Uputa profesora i dosta vremena. Za druga je potrebno izabrati ovjeka radina, pobona i zdrave prirode, a uvati se od lijenine, besposliara, brbljivca, pokvarenjaka i smutljivca. Stihovi: Ne pitaj o ovjeku nego mu pogledaj druga, Jer drug druga slijedi. Ako je zao brzo ga napusti, A ako je dobar drui se s njim, bie upuen. Citirao sam i stihove: Ne uestvuj sa lijeninom u njegovom stanju, Koliko je dobrih iskvarilo se s porokom drugog. Zaraza glupog brzo pree na pametnog, Kao ika koja se stavi u pepeo i ugasi se. Vjerovjesnik je rekao: Svako roene rodi se u prirodi islama, a roditelji ga pojevreje, pokrste ili uine vatropoklonikom. (Hadis) Jedna perzijska mudrost glasi: Zao ovjek je opasniji od zmije Tako mi Allaha, utoita svega, Jer te vodi dehenemu, A dobar drug te vodi dennetu. U ovom smislu je reeno: Bude li traio znanje i uene, Ili pitao prisutnog za otsutnog, Cijeni zemlju po onom kako je zovu, A druga uvaavaj po njegovu drugu.

IV POGLAVLJE CIJENJENJE NAUKE I ONIH KOJI SE NJOME BAVE

Znaj da onaj koji traga za znanjem postie cilj sa cijenjenjem znanja i znanih te potivanjem i uvaavanjem profesora. Reeno je da niko ko je postigao znanje nije to uspio bez potovanja. A razlog neuspjeha nekih je u naputanju ovog potovanja. Dalje je reeno: Potivanje je bolje od poslunosti. Zna se da ovjek ne postaje nevjernikom grijehom, nego nevjerstvo ispoljava dranjem samog grijeha olahkim i nepotivanjem Allaha! Potivanjem znanja potuje se i uitelj. Ali b. Ebi Talib, Allah ga oplemenio, je rekao: Ko me naui ma i jednom slovu, uinio me je robom, kog, ako hoe, moe prodati, osloboditi ili trajno zadrati. U vezi sa ovim citiram stihove: Nalazim da je najvee pravo, pravo uitelja, uvanje ovog prava je najvea dunost svakog muslimana. Bilo bi pravo da mu se iz potovanja pokloni, Za obuku samo jednog slova - harfa hiljadu dirhema. Zaista onaj ko te naui jednom slovu, potrebnom u vjeri, je tvoj otac u vjeri. Sedidu d'din e'irazi, na uvaeni profesor i imam, Allah mu se smilovao, kae da su rekli nai uitelji: Ko hoe da mu dijete - sin bude znan treba paziti fekihe strance, astiti ih, gostiti, potivati i neim nagraditi. Ako mu sin ne postane uen bie mu unuk. U potivanje i cijenjenje uitelja spada da: uenik ne ide ispred uitelja ne sjeda na njegovo mjesto ne poinje govoriti bez njegove dozvole ne govori previe u njegovu prisustvu osim sa dozvolom ne pita ga u momentu umora cijeni njegovo vrijeme ne kuca na vrata nego strpljivo eka dok uitelj izae.

Ovako postupajui stei e uiteljevu naklonost i izbjei prijekor. Uitelja treba podravati, osim u neposlunosti prema Allahu, jer je, kazano da: Nema poslunosti stvorenju, ako je ovaj neposluan Stvoritelju. U potivanje uitelja spada i cijenjenje njegove djece i prijatelja. Na uvaeni profesor, pisac el'Hidaje, Burhanudin, priao nam je: Da je jedan od velikih imama Buhare, u vrijeme dok bi predavao, ponekad, ustajao s mjesta. Upitali su ga zato to ini. Rekao je: Dijete mog profesora igra se s djecom na ulici, i ponekad doe do vrata damije. Kad ga vidim, ustanem iz potovanja prema mom profesoru. Kadija, imam Fahrudin el Arsabendi, bio je na elu uleme Merva, vladar tog mjesta ga je neobino cijenio. Priao je da je na poloaj kadije doao sluei profesora. Bio sam na usluzi mom profesoru, kadiji i imamu Ebu Jezid ed'Debusiji, 30 godina. Za to vrijeme sam mu spremao hranu, a od nje nisam nita jeo. Uvaeni imam, eih, sunce imama, El Hulvani, Allah mu se smilovao, otiao je iz Buhare nakon to mu se neto dogodilo. Nastanio se je u jednom selu. Uenici su ga posjeivali. Izuzev ejh, imam, kadi Ebu Bekr ez' Zemendjevija, Uzvieni Allah mu se smilovao. Kad ga je sreo profesor ga upita: Zato me nisi posjetio? Bio sam zauzet. Pomogao sam majci, odgovorio mu je. Na to mu profesor ree: Bie podaren ivotom, ali ne i uspjehom u nastavi. Tako se i dogodilo. Vei dio ivota Ebu Bekr, je proveo na selu. Ko uvrijedi svog profesora bie lien berieta - blagoslova znanja.

Stih: Oba i uitelj i ljekar, Nee ti biti naklonjeni, ako ih ne cijeni Trpi svoju bolest, ako joj podcjeni lijenika, A zadovolji se svojim neznanjem ako se zavadi s uiteljem. Pria se da je halifa Harun er'Reid poslao svog sina El Asmeiji da ga poduava nauci i lijepom ponaanju. Jednog dana, halifa je vidio da mu sin poljeva vodu na nogu El Asmeije, dok je uzimao abdest. Zbog ovog je ukorio El Asmeiju i rekao mu: Poslao sam ti sina da ga naui i lijepo vaspita. Zato mu nisi naredio, da s jednom rukom poljeva vodu, a s drugom da ti pere nogu. Uz potivanje uitelja cijeni se i knjiga. Uenik ne treba uzeti knjigu a da nije potpuno ist. Pripovijeda se da je, eih, imam, emsu l'eime, Hulvani, Allah mu se smilovao rekao: Ovo znanje sam postigao uz potivanje - nauke. Papir sam uzimao samo kada sam pot puno ist - s abdestom. eih, imam, emsu l'eime, Serhasi, Allah mu se smilovao, imao je problema sa stomakom. Nou bi mnogo itao. Za jednu no znao je uzeti po sedamnaest puta abdest, jer nikada nije prilazio knjizi bez abdesta. Ovo je inio zbog toga, to je znanje nur svijetlo, a i abdest je nur kojim svijetlo znanje postoje jo jae. U duno potovanje knjige el kitab je i to da se ne prui ni noga prema njoj. Knjige tefsira - komentara Kur'ana, iz potovanja, treba stavljati iznad drugih knjiga. Nije lijepo na knjigu stavljati neto drugo. Na profesor ejhu l'islam Burhanudin, Uzvieni Allah mu se smilovao, priao je od nekog ejha, da je jedan fekih - pravnik stavio pisai papir i tintarnicu na knjigu, pa mu je ovaj na perzijskom rekao jalov si. Na profesor, kadija, uvaeni imam, poznat kao Kadihn, Alah mu se smilovao, je rekao: Ako s tim postupkom nije imao namjeru omalovaavanja, to nije neto, ali je bolje da izbjegava tako initi. U duno potovanje prema knjizi spada i usavravanje pisanja. Ne treba pisati zbijeno i sitno da bi ostao prostor za komentar, osim u nudi. Vidjevi pisara da usitnjava slova Ebu Hanife, Uzvieni Allah mu se smilovao, upita: Zato usitnjava rukopis? Dok ivi kajae se, a kad umre bie gren. to znai ako ostari i vid ti oslabi, kajae se zbog toga. Pria se da je rekao eih, imam Nedmuddin s'Serhesi: Pokajali smo se za sve to smo sitno napisali, skraivali i ono to nismo poredili - kolocionirali. Knjigu treba rezati u etvrtastom obliku. Ovako je inio i Ebu Hanife. Ovaj nain je laki za dizanje, slaganje i itanje. U knjizi ne bi trebalo biti crvenila, koje je izum filozofa. Ranije generacije muslimana - selef nije upotrebljavala crveno mastilo, a i meu naim profesorima je bilo onih koji to nisu voljeli. U uvaavanje nauke spada i cijenjenje: kolege u struci, i onog od koga se neto ui.

Laskanje je pokueno svojstvo osim u traenju nauke. Uenik moe polaskati profesoru ili kolegama s ciljem da se okoristi njihovim znanjem. Kad je u pitanju znanje i mudrost uenik treba da ih slua i prima s potovanjem i respektom, makar da o nekom pitanju - meseli, ili rijei vie puta uje isto. Kae se ije potovanje nekog naunog problema i hiljaditog puta ne bude jednako respektu prvog puta, ne spada u znanstvenike - ehlu l-ilm. Uenik ne bi trebao sam da izabire struku nego treba da to prepusti profesoru, jer profesor ima vie linog iskustva, a zna i ta najbolje odgovara prirodi svakog uenika. Uvaeni imam, eih, profesor Burhanuddin veli: Nekad su uenici - studenti povjeravali stvar svog obrazovanja, svojim profesorima i postizali su eljene ciljeve i namjere. Sada oni to sami ine i ne ostvaruju eljene rezultate u nauci i znanju. Priao je da je Muhammed b. Ismail el Buhari, Uzvieni Allah mu se smilovao, poeo uiti iz knjige o namazu, pred Muhammed el Hasanom, Allah mu se smilovao pa mu je ovaj rekao: Idi i studiraj nauku hadisa. Primijetio je da ova nauka vie odgovara Buharinoj prirodi. Zapoeo je studije hadisa i u tom znanju postao prvi meu muhadisima.

Nepotrebno je da uenik, za vijeme nastave, sjedi blizu profesora, nego je lijepo da izmeu njih, iz potovanja, bude udaljenost jednog luka. Uenik se treba uvati loeg morala - ahlaka, jer je lo ahlak duhovni pas. Allahov poslanik a.s. je rekao da meleci ne ulaze u kuu u kojoj je pas i slika. ovjek ui preko meleka. Pitanje loeg morala je obraeno u knjizi o moralu - Kitabu l'ahlak. Ovo nae djelo nije obavezno da objanjava moral pogotovo na onaj dio koji se odnosi na oholost - tekebbur. Sa oholou se ne postie znanje. Reeno je: Znanje je u sukobu sa oholim mladiem, Kao to je poplava u borbi sa uzdignutim mjestom Takoe se kae: Sa sreom, ne s trudom, postie se svaka ast, A da li je slava bez truda prava ast. Koliko je robova dolo na poloaj slobodnog, A koliko je slobodnih palo na stepen roba.

V POGLAVLJE OZBILJAN RAD, NAPOR I INTERESOVANJE

Onome ko trai znanje nuni su: ozbiljnost upornost i permanentan rad.

Na ovo uzvieni Allah ukazuje u Kur'anu rijeima: One koji se, u ime Nas trude uputiemo naim stazama Allah je uistinu sa onima koji ine dobro. Kae se ko neto trai i trudi se nai e, a ko kuca dokuca. Reeno je: Prema uloenom trudu postii e i cilj. Za sticanje znanja i razumijevanja vjere - fikh potreban je trud trojice: Uenika, oca mu, ako je iv i profesora. Stihove imami e'afie mi je citirao eih, imam, profesor Sediduddin e'irazi, Uzvieni Allah mu se smilovao: Svakog ovjeka trud priblii udaljenom. A rad otvori svaka zatvorena vrata. Meu Allahovim stvorenjima najveu panju zavrjeuje ovjek: Ambiciozan i onaj ko je izloen tekoama ivota. Kao dokaz odreenja - kada i Njegove mudrosti su: Nevolje pametnog i udoban ivot glupog. Onaj kome je data pamet, uskraeno mu je bogatstvo, A dvije suprotnosti se potpuno iskljuuju. Od drugog citiram ove stihove: elio si postati uen i takmiiti se u tome. Bez napora to je besmislica Ni sticanje bogatstva - ml nije bez tekoe, Koju treba podnijeti, pa kako se znanje moe stei bez toga. Ebu Tajjib - el Mutenebbi, ree: Ne vidim kod svijeta vee mane Od nedostatka ljudi koji mogu, do kraja, neto usavriti. Potrebno je da uenik bdije i noima, kao to to i pjesnik veli: Prema uloenom trudu, slijedi i napredovanje, Ko traga za slavom, taj probdije noi. Postigni neto, u ivotu, pa onda mirno spavaj nou, Ko trai bisere, zaroni duboko u more. ast i slava stiu se naporom i odlunou, A snaga i vrstina je i u bdijenju nou, Ko cilja na slavu bez truda, ivot gubi u traenju praznog. Gospodaru moj, ostavih san noima, Da postignem zadovoljstvo Tvoje, Gospodaru svega, Pomozi mi u sticanju znanja i Uini da postignem najvii cilj. Neko ree: Upotrijebi no kao devu-jahalicu, Stii e s njom do cilja.

U ovome cilju i pisac ovog djela, sroi ove stihove: Ko eli da ostvari svoje sve elje, Nek no svoju uini devom, da bi ih stigao. Smanji hranu, da bi nou mogao bditi, Ako hoe, prijatelju moj, postii savrenstvo. Reeno je: ko sebe navikne na bdijenje nou, obveseli srce danju. Onaj ko eli znanje mora biti ustrajan, u uenju i ponavljanju, na poetku i kraju noi. Blagoslovljeno je vrijeme izmeu akama i jacije, kao i zore. O ovome su izreeni i stihovi: Uenice, budi poboan, uvaj se pretjeranog spavanja i jela, Budi ustrajan u uenju i ne prekidaj ga, Jer znanje se stie neprestanim uenjem; Iskoristi dane mladosti i njenu svjeinu. Takoe je reeno: Po uloenom trudu, postie se ono to se eli, Ko eli elju ostvariti, nou ustaje, Dane mladosti iskoristi, Jer mladost ne traje vjeno! Ipak, ne treba pretjerivati i optereivati se, jer psiha ovjeka moe oslabiti i dovesti do prekida s radom. Mora se imati blagosti koja je u svemu dobro svojstvo. Muhammed a.s. je rekao: Uistinu je, ova vjera, vrsta i prilazite joj blago. Svojoj dui nemoj omrznuti ibadet Uzvienog Allaha, jer ovjek tada niti predaje zemlju, niti jahalicu sauva. Nadalje Allahov Poslanik, neka je mir i spas s njim, je rekao: Dua ti je jahalica, pa budi milostiv prema njoj. Onaj ko trai znanje treba imati i dosta ambicije u nauci, jer ovjek leti krilima svojih ambicija, kao to ptica leti svojim krilima. Pjesnik Ebu Tajjib el'Mutenebi kae: Prema snazi odlunih se ostvaruju i ciljevi, A u stepenu plemenitog dolaze i plemenitosti, U oku malodunosti i sitne stvari se uveaju, A u oku odlunog i velike brige postaju sitne. Za postizanje eljenih ciljeva, bitan je uporan rad i velika odlunost. Na primjer, ko ima ambicije moe, napamet nauiti brojne knjige. Muhammed b. Hasan, Allah mu se smilovao, s tim je udruio rad i odlunost. I nauit e ih sve ili pola. Ali, ako ovjek ima veliku ambiciju, a nema upornosti u radu, ili radi bez volje, ima samo polovian uspjeh u nauci. Cijenjeni profesor, eih Radiuddin en'Nisaburi, Allah mu se smilovao, u svojoj knjizi Odlike morala, spominje da se Zulkarnejn (Aleksandar Veliki), kad je poao u osvajanje Istoka i Zapada, savjetovao sa mudracima o tome i rekao im: Zato da putujem za ovako mali dio posjeda, jer ovaj svijet je mali. Prolazan je i vlast na njemu je neto beznaajno i ne pobuuje velike ambicije. Mudri mu odgovorie: Putuj da bi stekao dobit ovog i onog svijeta. E to je ve bolje, odgovori im Zulkarnejn. Allahov Poslanik a.s. je rekao; Zaista Uzvieni Allah voli stvari i djela visoke vrijednosti, a ne voli bezvrijedno u njima.

Reeno je: Obuzdaj svoju elju, i ne uri s njom, Jer, tap ti nije okaljan za vjenost. Ebu Hanife ree Ebu Jusufu, Allah im se obojici smilovao: bio si zaostao, pa te je spasila upornost u radu. uvaj se ljenosti. Ona je velika nesrea i bolest. eih, imam Ebu Nasr es'Safari el'Anasari, Allah mu se smilovao, je molio: O duo moja, ne kloni pred radom, Na dobru, pravdi i ne odgaaj dobroinstvo, Jer, svakome radniku na dobru se zavidi, Svaka nesrea i zlo je pri ljenini. U ovome smislu sam i ja napisao stihove: Duo moja, kani se ljenosti i odgaanja rada, Ako nee, ostani u ponienju, Ne vidim da srea daje ljeninama. Ita drugo do kajanje i promaene elje. Neko je rekao: Koliko srama, nemoi i kajanja, ovjeku se izrodi iz ljenosti, Ne budi lijen u ispitivanju sumnjivog, U onom to si nauio, ili posumnjao. Rezultat ljenosti je i nerazmiljanje o odlikama i vrijednostima znanja. Razmiljajui o vrijednosti znanja uenik - student, treba da se trudi da ga radom to vie stekne. Rezultati znanja ostaju, dok bogatstvo prolazi. Emiru l'mu'minin Ali b. Ebi Talib, Allah ga oplemenio, je rekao: Zadovoljni smo podjelom Monog, Nama znanja, a neprijatelju blago, Zaista blago brzo nestane, A znanje ostaje vjeno. Korisnim znanjem se stie dobar glas, koji ostaje i poslije smrti njegova nosioca, a to je vjeiti ivot. Cijenjeni imam, eih Hasan b. Ali el'Marginani nam je citirao ove stihove: Neznalice su mrtvi i prije prave smrti, Ueni su ivi, iako su davno pomrli. eihu l'islam Burhanudin spjevao je neto slino: U neznanju je smrt njegovih vlasnika, prije prave smrti, A tijela su im rake, prije grobova na groblju, Ako je ovjek, koji ne ivi u znanju, mrtav, Onda on nema ni proivljenja, na Dan proivljenja. U ovom smislu su i ovi stihovi: Prijatelj nauke i poslije smrti vjeito ivi. Makar da su mu, pod zemljom, i kosti istruhle, Neznalica je mrtav makar i hodao po zemlji, Ubraja se u ive, ali je davno izgubljen. Neko je rekao: Znanje je ivot srca, i domogni ga se. Neznanje je smrt srca, pa ga izbjegavaj.

eih, profesor Burhanuddin, Allah mu se smilovao citirao nam je ovo: Ako je znanje na elu svih odlika, Onda je sve iza njega u povorci. Znanom se ugled, stalno, uveava, A neznalica, nakon smrti, pada u prah zaborava. Daleko su oni, to ih mo vlasti i sile, Ometa da postignu ugled koji daje znanje. Posluajte, o nauci u vam rei jo neto: Nemoan sam spomenuti sve odlike znanja, Ono je nur-svijetlo, koje uva od slijepila, Neznalica je u vjeitom mraku, Znanje je vrh brda, koje prua zatitu ko mu pribjegne, I na njemu omrkne siguran od nesree. Znanje te spaava, dok je svijet u nemiru, U njega se uzdaj i kad je dua na ispustu. ovjek se njime zauzima, za onog ko ode kao grijenik, U najnii dio vatre, to je kobna posljedica. Ko znanje trai i eli, ispunit e mnoge elje, A ko ga stekne ostvario je sve ciljeve. O pameti! Ono je visok poloaj, Ako znanje dobije, neka ti, izmicanje poloaja, bude nevano. Ako te mai ovaj svijet i blagodati njegovih ljepota, Zamiri, jer znaj da je znanje najbolji dar. Nekima sam citirao ove stihove: Ako se uen pohvali znanjem, Hvala znanjem fikha-vjere je najprije. Koliko mirisa miri, ali ni jedan nije kao misk. Koliko ptica leti, ali ni jedna nije kao soko. Citirao sam takoe: Razumjevanje vjere-fikh je najvrijednije to sabire, Ko se bavi naukom, nije jo izuio sve vrijednosti. Pametnu je dovoljno poziva i podsticaja, Ka sticanju blagodati: fikha, znanja i razuma. Deava se da ljenost nastane iz prevelike sluzi i vlage u tijelu. One se smanjuju uzimanjem manje koliine hrane. Kae se da se sedamdeset vjerovjesnika sloilo u tome da zaboravljanje dolazi od vee koliine sluzi-balgam u tijelu, koju stvara pretjerano uzimanje vode, kao rezultat unoenja vee koliine hrane. Suh hljeb dokida sluz. Isto ine i groice, ako se uzimaju na gladan stomak. Ne treba ih pretjerano uzimati jer i one izazivaju e i trae vodu, to uveava, kasnije, sluz. Upotreba misvaka (etkica za zube od drveta arak) smanjuje sluz-pljuvaku, pomae pamenju i rjeitosti. Njegova upotreba je i svijetli sunnet, ime se uveava i nagrada prilikom klanjanja namaza i uenja Kur'ana. Kihanje takoe smanjuje pluvaku i tenost. Nain da se smanji prekomjerno uzimanje hrane jeste u razmiljanju o: koristi manjeng jela, dobrog zdravlja, skromnosti i nesebinosti. Reeno je: Sramota je, i to prava sramota, Da je ovjek nesretan, zbog prejedanja.

Prenosi se da je Pejgamber a.s. rekao: Uzvieni Allah prezire trojicu, iako ine grijeh: izjelicu, krtca i oholog. Nuno je da ovjek razmilja o tetnosti pretjerivanja u jelu, koja izaziva razna oboljenja i krutost naravi. Davno je reeno: pretrpan stomak odnosi otroumnost. Pria se da je Galinius rekao: Nar-ipak je sav koristan, a riba nije, ali je i malo ribe korisnije od mnogo ipka. U pretjeranom uzimanju jela ima i materijalne tete. Kako je ono, znai potpuno teta, to zasluuje i kaznu na drugom svijetu. Izjelica je, inae, nepoeljan kod ljudi. Nain da se suzbije pretjeranost u jelu je, da se uzme manje, ali ukusnije i kalorinije hrane. Pristup jelu sa veim apetitom je dozvoljen jedino s dobrom namjerom, a to je: da se bude jak pri postu, namazu i teim poslovima.

VI POGLAVLJE POETAK UENJA - STUDIJA, INTENZITET I RASPORED

Na profesor, eihu l'islam Burhanuddin, Uzvieni Allah mu se smilovao, zapoinjao bi svoja predavanja srijedom. Ovaj postupak bi dokazivao hadisom, po kom je Allahov Poslanik a.s. rekao da nita nije poeto srijedom, a da nije - s uspjehom zavreno. Ovako je radio i Ebu Hanife, Allah mu se smilovao. Ovaj hadis je prenosio od svog profesora cijenjenog imama Kavamuddina Ahmed b. Abdurreida, Svevinji Allah mu se smilovao, uo sam, od onog ko je pouzdan, da je eih Ebu Jusuf el'Hamadani, Allah mu se smilovao, svaki dobar posao otpoinjao srijedom, jer je srijeda dan kad je Allah stvorio nur - svijetlo. To je dan blagoslova za vjernike mu'mine. Ebu hanife prenosi od kadije, imama Omer b. imam Ebu Bekr ez'Zerneije, a ovaj od svojih uitelja (e-ujuh), Uzvieni Allah im se smilovao, da su rekli: Gradivo za poetnika, obimom, treba biti toliko, da ga on moe lahko savladati, uz dvostruko ponavljanje. Gradivo se moe poveavati, svaki dan, kraim saoptenjem. Ako se blago i postepeno izlae, mogue je i due lekcije savladati uz dvostruko ponavljanje. Ukoliko se, u poetku, neko gradivo odui, treba ga ponoviti, i vie puta (10), makar se i zavrilo, jer e se tako uenik navii na ponavljanje i utvrivanje preenog gradiva. Kae se: Lekcija vrijedi jedno slovo, a ponavljanje hiljadu. Lekciju treba zapoeti s onim, to je najblie uenikovu shvatanju. eih, profesor erefuddin el'Ukajli, Uzvieni Allah mu se smilovao, ree: Nai uitelji su ispravno postupali u ovome. Oni su poetniku izabirali kratko i jednostavno tivo, koje je bilo razumljivo, lahko za savladati, upotrebljivo i daleko od dosade. Jako je korisno da uenik, nakon to je savladao i ponovio gradivo to i pismeno rezimira. Nije dobro da uenik biljei ono to ne razumije, jer mu to umanjuje otroumnost i odnosi inteligenciju. Ovim gubi i na vremenu. Potrebno je da uenik nastoji shvatiti gradivo koje mu profesor izlae, kroz razmiljanje i pronicljivost. Ovome pomae i ee ponavljaje, uz razmiljanje. Davno je reeno: Upamtiti dva slova-harfa, bolje je nego presluati dva tovara-knjiga, a shvatiti dva harfa, korisnije je nego napamet nauiti dva tovara - knjiga. Ulijeni li se uenik i ne trudi li se da shvati i razmilja jednom pa drugi put, pree li mu to u naviku, poslije ne poima ni obian govor. Ovako neto uenik ne smije sebi dozvoliti, nego treba biti uporan u radu. Uz ovo treba se obraati Uzvienom Allahu molbom i poslunou. On se odaziva onom ko ga moli, i ne iznevjerava nadu onog ko Ga iskreno trai. Cijenjeni imam, eih Kavamuddin Hammad b. Ibrahim b. Ismail es'Saffar, Uzvieni Allah mu se smilovao, citirao nam je stihove kadije El Halil b. Ahmea es'Sendarije o ovome. Slui nauci uslugom korisnika, Ustraj u uenju pohvalnim radom. Ne naui li to napamet, ponovi ga, I sve to dobro utvrdi, Pribiljei to da mu se moe navratiti, I lijepo ga nauiti. Kad bude siguran, da te nije mailo, Pouri poslije njega novom - gradivu, Ponavljaj ono to si preao, savladat e i novo Poduavaj ljude znanju, da bi ivio. I ne budi daleko od pametnih. Skriva li znanje, zaboravljen e biti, Izgledat e neznalica ili glupak. Na Sudnjem danu vatrom e zauzdan biti, I izgorjeti u ognju ivom.

Onaj ko trai znanje, treba ulaziti u razgovor, pa i diskusiju, s tim da nastoji biti pravian. Ovo e initi polahko i promiljeno, uvajui se da ne pada ili izaziva srdbu, gnjev ili nered. Cilj dogovaranja, razgovora, diskusije i podsjeta je da se doe do onoga to je istina i tano-sevab. Ovo se, jedino, postie sa osjeanjem pravednosti, mirno i razumno, a ne prepirkom i ljutnjom. Dakle, svrha je doi do istine, a ne prisila i bacanje sagovornikaprotivnika na koljena. Ukoliko sagovornik nije od onih kojima je cilj doi do istine-tanog, onda je sa takvim dozvoljena izvjesna taktinost i varka. Muhamed b. Jahja, Uzvieni Allah mu se smilovao, kad bi mu bilo postavljeno neko sloeno i nejasno pitanje, na koje ne bi imao odmah gotov odgovor, rekao bi: Ovo to pita je vano. Ja u o njemu razmisliti, jer nad svakim pametnim ima pametniji. Korist diskusije i razmjena miljenja je vea od obinog ponavljanja, jer u njima, ba, ima ponavljanja. Reeno je: sat diskusije, bolji je od mjeseca ponavljanja, ako se ona vodi sa diskutantom iste namjere. uvaj se diskusije i razgovora sa tvrdoglavim, nezdrave prirode, jer su ovo svojstva koja potkradaju ahlak-moral, koji tei pribliavanju i meusobnom uticanju. U slijedeiom stihovima, koje spominje Halil b. Ahmed ima dosta pouke: Svojstveno je znanju, da onome ko ga slui, Uini sav svijet njegovim slugama. Onaj ko trai znanje treba stalno da razmilja, ak i o nekim sitnicama u nauci i da se privikne na to. Detalji se promiljanjem jedino i mogu dokuiti, zato se i kae: Razmisli, shvatit e. Treba promisliti prije nego se neto kae, tako da rijei budu poput strelica. Govor treba pravilno usmjeriti, tako da pogodi cilj. U dijelu o usuli fikhu (osnovi islamskog prava) je osnovno pravilo da fekih-pravnik - koji vodi raspravu, svoje rijei bazira na dubokom razmiljanju. Reeno je da je vrhunac pameti govor koji je promiljen i argumentovan. Neko je rekao: Savjetujem ti da u govoru ima u vidu pet stvari, ako si milostiv i posluan prema oporuitelju, Ne zanemari: povod razgovora, njegovo vrijeme, mjesto, nain i duinu. Da bi neto nauio, uenik treba koristiti svako vrijeme, priliku i osobu. Allahov Poslanik a.s. je rekao: Mudrost je izgubljena stvar mu'mina, gdje god je nae, uzme je. Reeno je: Uzmi ono to je jasno i isto, A ostavi mutno i sumnjivo. uo sam cijenjenog imama, eih Fahruddina el'Kaanija, Uzvieni Allah mu se smilovao, gdje pria: Sluavka Ebu Jusufa je bila, docnije, u slubi Muhammeda, Allah se obojici smilovao. Jednog dana je upitao: Jesi li upamtila neto iz fikha, dok si bila kod Ebu Jusufa? Ne, odgovorila je, osim to sam ula da ponavlja ovo: Dio cjeline je otpao. Ovo je Muhammed zapamtio od nje. Bilo je to pitanje koje ga je, odavno muilo, pa je pomou rijei, koje je uo od sluavke rijeio problem. Muhammed je, tada, uvidio da se u nauci moe okoristiti od svakog. Na pitanje, kako je doao do znanja, Ebu Jusuf je rekao: Nisam se ustruavao da se, u nauci, okoristim od bilo koga, niti sam u njoj krtario. Ibni Abbasa, Uzvieni Allah im se smilovao, su pitali: ime si doao do znanja? Jezikom pitalicom i srcem punim razuma, odgovorio je. Talib-onaj ko trai znanja, je i nazvan tako, zbog pitanja, kog esto ponavlja: ta je prije reeno, o ovom pitanju? Sam Ebu Hanife postao je glasovit fekih-pravnik, mnogim istraivanjima i razmiljanjima, dok je kao bezzz-trgovac svilom, radio u svom duanu. Ovim saznajemo da sticanje znanja-fikh, moe ii uporedo sa sticanjem zarade za ivot. Ovako je i Ebu Hafs, u isto vrijeme privrjeivao i uio.

Ako onaj ko trai znanje, istovremeno mora i privrjeivati, da bi zaradom izdravao porodicu i druge, neka radi i ui, a ne da ljenstvuje i napusti dalje obrazovanje. Tjelesno i umno zdrav ovjek, nema opravdanja za naputanje uenja i obrazovanja. Ne moe biti siromaniji, vie, nego je to bio Ebu Jusuf, Allah mu se smilovao, koga neimatina nije omela od nauke. Lijep li je imetak, kod dobra ovjeka, kad se troi na putu nauke. Neki uenjak je upitan: S im si postigao svoje znanje? Odgovorio je: Sa bogatstvom svoga oca, koji je pomogao uene im ljude. Njegovo dobroinstvo je proisteklo iz zahvalnosti prema Allahu, na razumu i znanju, pa je On dao da se uveaju. Ebu Hanife kae: Znanje i nauku sam sa zahvalom sticao. Kad god bih neto shvatio, uspio u fikhu i mudrosti, rekao sam, hvala Uzvienom Allahu, On mi je znanje uveao. Ovako treba, svako ko trai znanje, da je zahvalan Allahu, jezikom i svim svojim biem, moralno i materijalno. Da je vrsto uvjeren da mu znanje i uspjeh dolazi od Uzvienog Allaha. Od Njega trai uputu, s molbom i pokornou, a On je taj koji vodi, pravim putem, onog ko mu se pod vodstvom stavi. Ljudi istine, Ehlu s'Sune ve l-dem'a (Sljedbenici Sunneta), traili su pravu istinu od Allaha Istinitog, pa ih je On uputio i ouvao zablude i lutanja. Zabludjeli su umiljeni. Oni trae istinu i uputu od nemona stvorenja a to je pamet-'akl, koja je svojim poimanjem ograniena i ne poima sve, kao to ni oko ne vidi sve. Takvi su nemoni da pojme. Lutaju i druge zavode. Allahov Poslanik a.s. je rekao: Ko upozna sebe, spoznao je i svog Gospodara! Kad ovjek uoi svoju nemo, spoznat e Alahovu svemo i nee se samo na sebe i svoju pamet oslanjati. Oslonoc e traiti i u Allahu d.. molei Ga da mu otkrije put istine. Ko Mu se iskreno preda On mu je dovoljan. Povest e ga pravim putem - tariki mustekim. Ko je bogat nek ne krtari i nek se Allahu d.. utie od krtosti. Vjerovjesnik a.s. je rekao: Nema vee bolesti od krtosti. Otac cijenjenog imama, eih El Halevanija je bio siromaan. Prodavao je ulicom slatkie. Davao bi ih i fekihima i govorio: Molite za mog sina. Uz beriet njegove dareljivosti, iskrene vjere i pobonosti, sin mu je postigao ast i ugled u nauci. Na ueniku je da sebi nabavlja i kupuje knjige i da radi na njihovu umnoavanju, pomaui tako nauku i prosvjetu. Muhammed b. Hasan je bio veoma bogat. Imao je ak tri stotine radnika-pomagaa. Na putu sticanja znanja je sve potroio, tako da mu nije ostalo ni vrijednije odijelo. Vidjevi ga tako, u pohabanoj odjei, Ebu Jusuf mu je poslao lijepo odijelo, ali ga Muhammed nije primio. Rekao je: Vama je dato brzo - na ovom, a mene eka - na onom svijetu. Moda ga nije htio primiti, mada je primanje hedije-poklona sunnet, zbog toga to je u tome vidio ponienje za sebe. Allahov Poslanik a.s. je rekao: Mu'min-vjemik, ne treba sebe poniavati. Pria se da je eih Fahrul islam eTArsabendi, Uzvieni Allah mu se smilovao, pobrao kore lubenice, baene na jedno prazno mjesto, oprao ih i pojeo. Neka sluavka ga je vidjela gdje to radi i obavijestila je svog gospodara. Ovaj ga je pozvao da ga nahrani, ali je eih to odbio. Onaj ko trai znanje i nauku treba ovako biti visoka ponosa i da ne hlepi za imetkom drugih. Allahov Poslanik a.s. ree: uvaj se pohlepe, jer je ona gotovo siromatvo. Uenik ne treba krtariti, nego troiti na sebe, a i drugim pomoi. Vjerovjesnik a.s. je rekao: Svi ljudi su u siromatvu, iz straha od siromatva. Nekad su ljudi prvo nauavali neki zanat, pa se onda bavili naukom, tako da ne bi hlepili za imetkom drugih. Jedna mudrost glasi: Ko trai imetak svijeta, osiromait e. Nemaran i pohlepan 'alim-uenjak, ne dri do asti znanja, niti govori istinu. Radi svega ovoga Allahov Poslanik a.s. se utjecao Allahu d.. i molio: Boe utjeem Ti se od pohlepe, koja pribliava sramoti. Stoga pravi mu'min ne trai ni od koga do od Uzvienog Allaha i ne strahuje ni od koga osim Njega, a to pokazuje ne prelazei granice Njegova zakona-eri'ata.

Ko iz straha, od nekog, grijei prema Uzvienom Allahu, znai da se, osim Allaha, plai drugog. Prava molba Allahu je od onoga ko ne grijei Njemu iz straha od obina stvorenja, pazi na eriatske propise, ne kri ih i boji se samo Boga d.. Uenik treba odrediti sebi taan obim gradiva za ponavljanje, jer mu ono nee lei u srce, dok ne bude u potrebnoj mjeri. Ono to pomae ueniku, da bolje upamti i naui gradivo, je da: jueranje gradivo ponovi pet puta, prekjueranje etiri puta, lekciju prije ovoga tri puta, a prije ove dva puta, a prije ove jedan put.

Ne treba se navikavati ponavljanju u sebi, jer i uenje i ponavljanje moraju biti intenzivni i poletni, to ne znai da trebaju biti preglasni. Sredina je najbolja. Pria se da je Ebu Jusuf, veoma marljivo, radio fikh sa kolegama. Zet bi mu se udio i govorio: Poznato mi je da gladuje ve pet dana, pa i pored toga ustro raspravlja. Ne bi smjelo doi do kolebanja kod uenika, jer ono moe biti fatalno. Na profesor, eih Burhanuddin, Allah mu se smilovao, govorio je: Pretekao sam moje drugove s tim to u studiju (uenju) nisam zapao u nedoumicu niti sam se pokolebao. Priao je i za eih El Isbidabija da je ovaj, zbog nekih promjena na vlasti, poremetio i prekinuo studije punih dvanaest godina. Poslije ovoga je, s jednim svojim kolegom iz dana u dan, dvanaest godina, vodio naune rasprave-disputacije-el'munazara. Na koncu, kolega mu je postao eihu il'islam afi'iskog mezheba, kome je i on pripadao. Na profesor, kadija i imam Kadihan je govorio Onaj ko eli postati pravnik-fekih, trebao bi bar jedno fikhsko djelo znati napamet i ponavljati ga, to bi mu olakalo da pamti ono to uje iz fikha.

VII POGLAVLJE AKTIVAN OSLONAC NA ALLAHA D.. - ETTEVEKKUL

Onaj ko trai znanje treba biti vrsta oslonca u Allaha d.. i da se ne optereuje brigom o ospkrbi-rizq. Ebu Hanife prenosi od Abdullah b. Hasana ez'Zu-bejdija, druga Allahova Poslanika a.s., da je Poslanik rekao: Ko se uputi u razumijevanje Allahove vjere, On ga sauva brige i opskrbi ga odakle se i ne nada. ije srce bude zaokupljeno, samo brigom o pribavljanju hrane i odjee, malo e nai vremena, da neto uradi na ostvarenju i postizanju veih moralnih i drugih ideala. Nekome je reeno: Kani se traganja za moralnim vrlinama, Sjedi, jer ti se brine jedino za hranu i odjeu. Neki ovjek ree Mensuru el'Halladu da ga savjetuje. Ovaj mu ree: Pripremi duu svoju i zaposli je dobrim, Ako ti nju ne uposli, ona e tebe svojim prohtjevima zaposliti. Nuno je da svako, svoju duu zaposli radom na dobru, da ga ona ne bi zaokupila svojim prohtjevima. Pametan ne pridaje vanosti stvari ovoga svijeta, jer briga i tuga ne koriste niti sprejavaju nesreu. One tete srcu, umu i tijelu. On posveuje panju dobrim djelima i brine o onome svijetuahiretu, jer tu je korist. U rijei Allahova Poslanika spadaju i ove: Ima meu grijesima takvih, koji se jedino iskupljuju brigom za ivotni opstanak. Onaj ko trai znanje, treba da u granicama svojih mogunosti smanjuje svoje ovosvjetske veze. Ovo je razlog da su mnogi uenjaci izabirali samou. Na putu sticanja znanja mora biti spreman da podnese napor i tekoe putovanja. Musa a.s. je rekao o putovanju zbog znanja, ovo: Na ovom naem putu iskusismo tekou. Ovim je htio istai to da put do nauke nije lahak i bez napora. Ovaj napor je pribraniji od borbe. Nagrada u ovome je prema podnijetim tekoama i mukama. Ko se strpi u svemu tome, taj e uoiti prednosti slasti znanja, nad osatlim ovosvjetskim uivanjima. Muhammed b. Hasan, koji je mnoge noi probdio, kad bi rijeio neko pitanje u nauci, zadovoljan bi uzviknuo: Kako su kraljevski sinovi daleko od ovih uivanja. Uenik se ne bi trebao, za vrijeme sticanja znanja, optereivati neim drugim do naukom. Nek ne izbjegava i bavljenje fikhom. Muhammed b. Hasan, Uzvieni Allah mu se smilovao, je rekao: Naa struka-fikh, zahtjeva neprekidan rad, od beike do groba, ko je napusti samo jedan sat, vrijeme ga pregazi za toliko. U vrijeme kad je Ebu Jusuf bio na samrtnoj postelji, posjetio ga je jedan fekih-pravnik. Skoro na izdisaju Ebu Jusuf ga upita? Je li bolje bacati kamenie na Mini u vrijeme obreda hada jaui ili pjeice? Ovaj nije znao pravog odgovora, pa mu je Ebu Jusuf rekao pjeice. Ovako treba svaki alim-uenjak, biti stalno prisutan i raditi u nauci kojom se bavi. Tad e osjetiti pravu slast znanja. Govori se da je neko usnio Muhammed b. Hasana nakon njegove smrti, i upitao ga: Kakav si bio u trenutku smrti? Bio sam zauzet rjeavanjem pitanja iskupa roba, pa nisam osjetio momenta izlaska due. Pria se da je Muhammed b. Hasan rekao: na koncu svog ivota, bio sam toliko zauzet pitanjima iskupa roba da se nisam pripremio za ovaj dah-smrti. Ovo je rekao iz skromnosti.

VIII POGLAVLJE VRIJEME STICANJA ZNANJA

Reeno je: Vrijeme uenja je od kolijevke do groba. Hasan b. Zijad-uenik Ebu Hanifepoeo je sa izuavanjem fikha u poodmaklim godinama ivota (80?). Nije na vrijeme legao zbog izuavanja - etrdeset godina. Nakon toga je jo etrdeset godina davao fetve pravna miljenja. Najbolja starosna dob za sticanje nauke je poetak mladosti, a najpogodnije vrijeme uenja je zora i vrijeme izmeu akama i jacije. Uenik - student treba racionalno da koristi vrijeme. Kad mu dosadi uenje jedne znanosti, nek pree na drugu. Kad bi Ibni Abbasu, Allah im se smilovao, dosadio rad na apologetici -k'elamu- rekao bi: Dajte mi divan pjesmama. Muhammed b. Hasan je malo spavao nou. Kod sebe je stavljao deftere-sveske, kad bi mu itanje jedne sveske dosadilo, prelazio je na drugu. Pored sebe je ostavljao vodu i njome ostranjivao san. Obiavao je rei: San dolazi od toplote, radi toga ga treba otklanjati vodom.

IX POGLAVLJE SAMILOST I SAVJET

Uen ovjek treba biti milostiv i sklon pruanju savjeta, a ne zavidan. Zavidnost mu teti, a ne koristi. eihu l'islam Burhanudin je rekao: Kau da uiteljev sin postaje uen, zbog toga, to uitelj-muallim, eli da mu uenici budu upueni u znanosti Kur'ana, te bereketom-blagoslovom svog vrstog uvjerenja i samilosti prema uenicima sin mu postaje uen. Pripovjeda se da je imam Sadr Stariji, odredio vrijeme presluavanja odreenog gradiva svojim sinovima: Husamuddinu (Sadr ehid) i Se'idu Taduddinu, kasno pred podne, poslije presluavanja svih drugih uenika. Oni su mu se potuili rijeima: Raspoloenje nam je loe tad, a i dosadno nam bude. Otac im je odgovarao: Stranci i sinovi uglednika mi dolaze iz udaljenih mjesta, pa im moram dati prednost u uenju. Tako su mu sinovi, uz bereket njegove samilosti, svojim znanjem fikha, nadmaili mnoge fekihe u zemlji. Da ne bi gubio dragocijeno vrijeme, nije lijepo da se uenik svaa i sukobljava ni sa kim. Reeno je: Dobroinitelju je nagrada njegovo dobro, a loem je dovoljno njegovo zlo. Uvaeni eih, imam i alim Ruknuddin Muhammed b. Ebu Bekr, poznat kao Imamzade, muftija, Allah mu se smilovao, kae da mu je Havade Jusuf El Hamadani citirao ovaj stih: Pusti ovjeka i ne kanjavaj ga za zlo, Dovoljno mu je ono u emu je i ono to je uinio. Reeno je: ko hoe protivnika pobjediti, nek se sjeti ovih stihova: Ako eli svog protivnika uniziti, Ubiti ga tugom i saei brigom, Vini se u visine i uveaj znanje, Jer onaj ko uveava znanje, Zavidniku mu se jad poveava. Kae se: Nastoj se svojim poslovima pozabaviti, a ne satiranjem protivnika, jer ako udovolji svojim potrebama obezbijeena ti je pobjeda, nad protivnikom. uvaj se neprijateljstva prema drugom, jer e te ono osramotiti i odnijeti dragocijeno vrijeme. Budi spreman na podnoenje, naroito onog, to dolazi od neuraunljivih osoba ludih. Isa b. Merjem a.s. (Isus) je rekao: Podnesite jednu neugodnost od glupaka, da bi ste izbjegli drugih deset. Nekim sam citirao: Isprobah ljude, s vremena na vrijeme, I pri njima, ne naoh nita drugo, do varke i obmane, Ne vidjeh ozbiljnije i opasnije stvari, Vie nego li je meusobno neprijateljstvo ljudi, Isprobah gorinu mnogo ega, I nita gore mi ne bi od moljenja nekog. uvaj se od loe pomisli mu'minu, Jer je loa pomisao zaetak neprijateljstva. Ovakva misao nije dozvoljena-halal, Ona nastaje iz zle i tajne namjere. Pjesnik Ebu Tajjib-El Mutenebi pjeva: Kad ovjek pogora svoj rad i misao mu loom postaje, Te smatra tanim ono to je uobiajio obraziljom, Sukobi se s prijateljima rijeima svojih neprijatelja, Zbog crne sumnje ivi u tamnoj noi.

Nekim sam citirao: Bjei od zla i ne uveavaj ga, Kog dobrom obdari, poveaj ga, Dosta ti je svake spletke od neprijatelja, Ako neprijatelj spletkari ti ne uzvraaj. eih El 'Amidi Ebu l'Feth El Bisti je, sam, citirao ove stihove: Pametan se teko spaava neznalice, Koji ga opsjeda i tereti podvalom i nepravdom, Nek odgovori mirom, na njegov rat, I nek na njegove rijei odgovara utnjom.

X POGLAVLJE ISKORITAVANJE MOGUNOSTI

Onaj koji trai znanje, treba da koristi svaki tren za sticanje nauke. Jedan od naina korienja - je da ima pribor za pisanje, uzase i da ono to uje korisno, zabiljei. Reeno je: to se pamti izezne, a to je zapisano ostaje. Dalje se veli: Znanje je ono to je usmeno, jer ljudi pamte najbolje od onog to uju i govore najljepe od onog to upamte. uo sam eiha, imama, profesora i knjievnika El Edib El Muhtara, da kae: Hilal b. Jesar veli: uo sam Vjerovjesnika a.s. gdje svojim drugovima - ashabima, govori o nauci i mudrosti - hikma, pa rekoh, Boiji Poslanie, ponovi to i meni to si njima kazao. Ima li pribor za pisanje, upita me. Nemam ga, odgovorih. Tada Vjerovjesnik a.s. ree: Hilale, ne rastavljaj se od pribora za pisanje, jer u njemu i u onim koji ga upotrebljavaju ima hajra koristi sve do Sudnjeg dana. Sadru 'eria Husamuddin je savjetovao sina emsuddina da svakim danom napamet naui neto iz nauke i mudrosti, jer e vremenom, to malo, postati puno. 'Issam b. Jusuf je kupio pero za dinar, da bi odmah zapisivao to uje. ivot je kratak, a znanja je mnogo. Niko ne bi smio gubiti vrijeme i sate uzalud. Treba koristiti i noi i slobodno vrijeme. Pria se da je Jahja b. Mu'az er'Razi rekao: No je duga i ne krati je svojim spavanjem. Dan je svjetao i ne pomuuj ga svojim grijesima. Uenik treba da koristi prisustvo starijih osoba, jer je Allahov Poslanik a.s. rekao: Bereket je sa vaim starijim! Od njih se treba koristiti, jer to promakne od nauke ne nadoknauje se lahko. Za ovo kae na profesor, eihu l'islam, u svom djelu Meihat, koliko sam velikih, uenih i dobrih profesora sreo, a da ih nisam u nauci iskoristio, zato se sad kajem. U vezi ovog citiram stih: tete li velike od proputenih susreta, Ne stie se ono to umakne i nestane. Ali-b. Ebi Talib-Uzvieni Allah bio s njim zadovoljan, kae: Ako neto pone ustraj u njemu, jer dosta je tete i ponienja u suprostavljanju Allahovu znanju, uvaj se od toga, danju i nou. Neizbjeno je da e onaj ko trai znanje, na tom putu doivljavati tekoe i ponienja. Laskanje je kao svojstvo, islamom pokueno, osim pri traenju nauke. Ponekad je potrebno polaskati profesoru, kolegama i drugim samo s ciljem korienja njihovim znanjem. Reeno je: Znanje je ponos i nema ponienja u njemu, a ne postie se osim poniznou u kojoj nestaje ponosa. Ovo unienje vodi vjenom ponosu. Neko je rekao: Vidim da ti dua eli biti mona, Nee postii mo dok je ne unizi.

XI POGLAVLJE POBONOST U VRIJEME STICANJA ZNANJA

U vezi ovog, neki, prenose hadis Allahova poslanika a.s. da je rekao: Ko u vrijeme sticanja svog obrazovanja ne bude poboan, Uzvieni Allah ga unesrei sa jednom od tri stvari: da umre mlad, da ivot provede u pustom kraju, meu svijetom koji ga ne shvata, da postane sluga vladaru.

Koliko onaj koji trai znanje i nauku bude poboniji, to e mu znanje biti korisnije, uenje lake, a koristi obrazovanja raznovrsnije. Dobro je da uenik izbjegava uzimanje jela u ariji, ako to moe, jer hrana u ariji moe biti neista, a i daleko od spomena Allaha d.. u vrijeme spravljanja i bliska gafletu - nemaru. Ovo radi toga to na tu arijsku hranu padaju gladni pogledi sirotinje. U nemogunosti da je kupe, nanosi im se nepravda i bol i zbog toga sa te hrane i jela nestaje berieta. Pria se za eiha, imama Muhammed b. Fadla, Allah mu se smilovao da u vrijeme studija nije jeo hrane iz arije. Otac mu je stanovao u oblinjem selu i donosio mu je hranu. Dolazio bi mu petkom. Jednog dana je uao u sinovu sobu i vidio kod njeg hljeb iz arije. Naljutio se i nije htio odmah progovoriti sa sinom. Sin mu se izvinuo i rekao: Hljeb je, mimo moje volje, kupio moj kolega. Na to mu otac ree: Da si se uvao i bio poboan, kolega te ne bi uvukao u to. Ovako je ranija ulema bila pobona, radi ega su i uspijevali u nauci i njenom irenju, a ime im ostaje do Sudnjeg dana. Jedan vrlo poboan fekih ovako savjetovae nekog uenika: Izbjegavaj ogovaranje i sijela gdje se mnogo pria, jer onaj ko puno govori potkrada ti ivot i troi vrijeme. U pobonost uenika spada i izbjegavanje besposliara, pokvarenjaka i grjenika. Treba nastojati da se bude u drutvu dobrih ljudi, jer druenje sa ovakvima pomae stabilnosti, a ne prevrtljivosti karaktera. Lijepo je da u vrijeme uenja sjedi okrenut prema kibli - strani Meke i da u ivotu prihvata sunnet - ivot i rad Muhammeda a.s. Treba da se koristi hajir-dovom dobrih ljudi i uva kletve mazluma - onih kojim je nepravda nanijeta. Pria se da su dva ovjeka krenula u tuinu traei znanje. Bili su kolege po struci. Nakon izvjesnog vremena obojica su se vratila u svoj kraj. Jedan je uspio u nauci. Postao je fekih a drugi nije. Ueni ljudi tog kraja razmiljali su o ovom sluaju i raspitivali se za njihov ivot, rad, druenje i sjedenje. Obavijeteni su da se onaj, koji je uspio u nauci fikha, u vrijeme uenja okretao licem prema kibli, a drugi joj je okretao lea. Na koncu su zakljuili da je onaj, koji je uspio u nauci fikha, bio potpomognut bereketom upravljanja sebe i misli prema kibli - Kabi, jer je to sunnet pri sjedenju u svakoj prilici, osim ako je ovjek prisiljen drukije. Isto je i sa dovom - molbom pobonih i dobrih ljudi, kojih se uvijek nae u mjestu. Izgleda da je neki od ovih pobonjaka, nou, uputio dovu Allahu d.. za pomenutog uenika, to je bilo primljeno. Uenik ne treba da se ogluuje o lijepo ponaanje, odgoj i sunnet. Onaj ko omalovai moral lien je sunneta, a onaj ko potcijeni sunnet biva lien farza, a onaj ko zapostavi farz, lien je nagrade - Ahireta. Neki vele da je ovo hadis Allahova Poslanika a.s. Da bi imao olakanje u uenju i osigurao bolji uspjeh, lijepo je da uenik skrueno obavlja svoj namaz, pa i nafilu neobavezan namaz da klanja. Citiram stihove uenog i pobonog eiha el-Haad Nedmuddin Omer b. Nesefije: uvaj zapovjedi i zabrane, U namazu ustrajan budi, Trudi se i trai znanosti eri'ata Radei dobro postae fekih i hafiz, Moli Boga da ti sauva naueno, eli od Njeg dobro, jer Allah je najbolji zatitnik.

Rekao je i ovo: Budite posluni Bogu i Njegovom Poslaniku, Uporno radite i ne lijenite se, Vratiete se svome Gospodaru, Ne spavajte, jer odabranici, nou, malo spavaju. Uenik treba uvijek uza se imati svoju svesku i potrebnu literaturu, da bi je u svakoj prilici koristio. Reeno je: Ko nema deftera u rukavu, Mudrost mu ne ostaje u srcu. U svesci treba imati uvijek dovoljno prazna prostora kako bi imao gdje zabiljeiti ono to od ljudi uje.

XII POGLAVLJE DOBRO PAMENJE I ZABORAV

Faktori koji pospjeuju dobro pamenje su: uporan rad ustrajnost umjerena ishrana dobrovoljni noni namazi nafila i uenje Kur'ana sa razumijevanjem.

Kae se da nita tako ne razvija pamenje kao uenje Kur'ana gledajui. U ovom smislu su i rijei Allahova Poslanika a.s.: meu posebno vrijedna djela mog ummeta je uenje Kur'ana gledajui. eddad b. Hakem je u snu vidio nekog svog prijatelja nakon njegove smrti i upitao ga: ta ti je tamo najkorisnije? - Uenje Kur'ana gledajui, odgovori mu ovaj. Lijepo je da uenik pri uzimanju knjige proui ovo: U ime Allaha, neka je svaka slava i hvala Allahu. Allah je najvei. Nema moi i snage osim Allaha, Velikog, Monog i Silnog. Hvala Mu onoliko puta koliko je slova napisano i koliko e se za sva budua vremena napisati. Kad neto napie uenik treba rei: Vjerujem Allaha, Jednog, Istinitog. On je bez druga, osim Njega druga sva boanstva odbacujem. Potrebno je da esto donese i salavat na Vjerovjesnika a.s., jer je on Allahova opomena svemu svijetu. Reeno je: Potuih se Veki'u na loe pamenje, Savjetova me da napustim grijehe. Dobro pamenje je Allahov dar, A Njegov dar ne daje se grijeniku. Dobrom pamenju pomau i ova sredstva: upotreba misvaka, pijenje meda, jedenje tamjana sa eerom, uzimanje 21 crvene groice na tate.

Osim toga to ova sredstva pomau pamenju, ona su lijek od mnogih bolesti i slabosti. Sve to umanjuje balgam-sluz i tekuine, uveava pamenje, a sve to ih poveava, uzrokuje zaboravljanje. Meu uzronike brzog zaboravljanja spada: neposlunost Allahu, mnogi grijesi, brige, tuga i sjeta, prezaposlenost, mnoge veze sa svijetom.

Ve smo kazali da pametan ovjek ne pridaje velike vanosti ovosvjetskim dunjaluk stvarima, jer mu one vie tete nego koriste. Ovosvjetske brige pomrauju srce - duu, a onosvjetske unose nur - svjetlo u srce. Ovo se najbolje osjeti u namazu. Dok ovosvjetska briga ovjeku uskrauje hajir - dobro, dotle mu ga briga za ahiretom donosi.

Skrueno obavljanje namaza i rad na sticanju znanja odbijaju brigu i tugu. O ovom ree eih i imam Nasr b. Hasan el Marginani stihove: Pomozi se Nasir b. Hasane, Svim znanjem koje se stie, to je ono to tugu odganja, Sve drugo je lano i nepouzdano. Cijenjeni imam, ejh Nedmuddin Omer bin Muhammed en Nesefi, ovako pjeva jednoj djevojci: Selam onoj koja me oara ljepotom, Svojim pogledom i blijeskom obraza, Zarobi me i privue divna djevojka, Um mi je stao pred opisom njene ljepote, Ostavi me i oprosti, rekoh joj, Zauzet sam sticanjem i otkriem znanja. Preda mnom je traenje znanja, dobra i pobonosti, I nemam potrebe za pjesmom pjevaica i poznanstva s njima.

XIII POGLAVLJE TA POSPJEUJE OPSKRBU RIZQ, A TA JE UMANJUJE, KAO I TO TA PRODUUJE, A TA SKRAUJE IVOT.
Ueniku je potrebna hrana i poznavanje onog ime se ona uveava, kao i to ta uva ivot i zdravlje kako bi se potpuno mogao predati nauci. O ovom je dosta napisano i neto od toga u ukratko navesti. Allahov Poslanik a.s. je rekao: Sudbinu - kader odbija samo dova, a ivot se produava dobroinstvom. ovjeku biva opskrba uskraena radi grijeha koji ga snae. Ovim hadisom je potvreno da opskrba biva uskraena grijehom koji se poini. Naroito la moe biti uzrokom siromatva. O ovom ima i poseban hadis. Spavanje u zoru, takoe, ugroava rizq-opskrbu. Pretjerano spavanje uzrok je mnogom siromatvu, pa i siromatvu znanja i nauke. Neko je rekao: Veselje svijeta je u lijepom odijevanju, A uveanje znanja u naputanju spavanja. Drugi kae: Nije li teta da noi prolaze beskorisno, i ubrajaju se u ivot. Stih: O ti, ustani nou, moda e biti upuen, Dokle e nou spavati, a ivot prolazi. Ono to donosi siromatvo moglo bi biti i ovo: Spavanje i mokrenje go, uzimanje hrane dunub neist, jedenje oslonjen na stranu, nipodatavanje hrane koja padne sa stola, metenje kue nou i ostavljanje metle u kui, hod ispred starijih, pozivanje roditelja samo njihovim imenom, akanje zuba bilo kakvim predmetom, pranje ruku glinom ili prainom, sjedenje na pragu vrata, oslanjanje na krilo vrata, uzimanje abdesta u klozetu, ivanje odjee na sebi, brisanje lica odjeom, ostavljanje pauine u kui, izigravanje sa namazom, ubrzavanje izlaska iz damije poslije sabah-namaza, rani odlazak u ariju i spor povratak iz nje, proklinjanje djeteta, ostavljanje neopranog posua, gaenje svjetiljke puhanjem.

Ovo smo saznali putem tradicije eser. U uzroke siromatva moglo bi se spomenuti i ovo: pisanje slomljenim perom, eljanje krnjavim eljem, naputanje dove za dobro roditelja, pravljenje ahmedije sjedei, oblaenje hlaa stojei.

Svemu ovom se moe dodati i: krtost, rasipnitvo, ljenost, nemo, nemarnost i sporost u izvravanju poslova.

Allahov poslanik a. s. je rekao: Molite za opskrbu-nafaku sadakom i ranjenjem. Rano ustajanje je beriet u svemu, a posebno u sticanju opskrbe za ivot. Lijepo pisanje je jedno od kljueva rizqa-opskrbe. Veselo lice i lijepa rije pospjeuju nafaku. Prenosi se od Hasan b. Alije, Allah bio zadovoljan s njima, da je rekao: Metenje ispred svoje kue i pranje posua pomae bogaenju. Obavljanje namaza: skrueno, s potovanjem, pravilno uz nastojanje da se svi vadibi i sunneti namaza dosljedno izvre, jedan je od vanih uzroka da neko dolazi do bolje opskrbe. Za opskrbu pomae i obavljanje duha-namaza, zatim uenje sura: el-Waki'a, naroito nou u vrijeme spavanja, el-Mulk, Muzemmil, el-Leyl, es-erh, te dolazak u damiju prije ezana, ustrajnost u istoi, klanjanje sabahskog sunneta i vitr namaza kod kue. Poslije vitr namaza ne treba priati o ovosvjetskim stvarima, sjediti sa enama, osim iz nude. Inae nije lijepo da se govori o besposlicama koje su beskorisne za vjeru i ovaj svijet. Reeno je: Ko se bude bavio onim to ga se ne tie, mai ga ono to ga se tie. Bezer Demher - ministar perzijskog cara Enuirvana je rekao: Ako vidi ovjeka da puno pria, budi siguran da nije normalan. Ali b. Ebi Talib, Allah s njim bio zadovoljan, ree: Kad ovjeku sazrije pamet, umanji se pria. O ovom pisac napisa stihove: Kad ovjek umno sazrije, umanji govor. Budi uvjeren u glupost nekoga, ako je brbljivac. Govor je ukras, a utnja spas. Ako pria ne pretjeraj u tome. Za utnju se nisam pokajao ni jednom, ali sam se za priu pokajao vie puta. Opskrbu uenika uveava i to da se svakog dana, u raanje zore do vremena namaza, izgovori stotinu puta: Neka je svaka hvala i slava Allahu Monom. Hvala Allahu. Od Njeg molim oprosta i Njemu se kajem. Zatim da izgovori jutrom i veerom, svakog dana, stotinu puta: Samo je Allah Bog, Svemoni Vladar, Jasna Istina. Poslije sabah i akam namaza je potrebno da kae 33 puta: Hvala Allahu, svaka slava Allahu, samo je Allah Bog, Allah je najvei. Lijepo je da sedamdeset puta, poslije sabah namaza, izgovori: Uzvieni Boe, od Tebe oprost molim. Vie puta moe prouiti slijedee, donosei pri tome i salavat na Vjerovjesnika a.s.: Nema druge moi i snage do Allaha, Uzvienog i Monog. Petkom je lijepo da ui dovu: Boe moj, Svojim halalom me zatiti od harama. Uini da mi Tvoja dobrota bude dovoljna i da se nikom osim Tebe ne obraam.

Inae, slijedee rijei zahvale Allahu d.. treba danju i nou upuivati: Ti si Allah, Moni, Mudri, Ti si Allah, Svemoni Vladar, Ti si Allah, Milostivi, Plemeniti, Ti si Allah, Stvoritelj, po ijoj se volji zbiva dobro i zlo, Ti si Stvoritelj denneta i dehennema, Ti si onaj koji zna dokuivo i nedokuivo ovjeku, Ti si onaj koji zna tajno i skriveno, Ti si Allahu, Velik, Uzvien, Ti si Allahu, Stvoritelj svega, kome se sve vraa, Ti si Allahu, Jedini kome se odgovara Sudnjega dana, Ti jesi i ostaje zauvjek Allah, osim koga drugog Boga nema, Ti si Allah, Ti si Jedini, Ti si utoite svakom, Nisi rodio i roen Nisi i niko Ti ravan nije, Nema drugog Boga osim Allaha, Ti si Milostiv i Samilosan, Samo si Ti Bog, Svemoni Vladar, Ti si Onaj koji je bez nedostatka, Onaj koji svakog obezbjeuje, Onaj koji nad svim bdi, Silni, Uzvieni, Gordi, Nema drugog Boga, osim Allaha, Ti si Tvorac, Onaj koji iz niega stvara, Onaj koji svemu daje oblik, Ti ima najljepa imena. Tebe hvale oni na nebesima i zemlji, Ti Si Silni i Mudri. Ljudski ivot produava: injenje dobra, neuznemirivanje - ezijjet drugog, uvaavanje i potivanje starijih osoba i roaka. Svaka slava pripada Allahu, mjerom Njegove vage, znanja, zadovoljstva i teinom Njegova 'ara. Hvala Allahu, u teini Njegove vage-mizan, znanja, zadovoljstva i 'ara. Nema drugog Boga osim Allaha. Allah je najvei! Nije dobro da uenik-talib sijee sirovo drvee-zelenilo osim iz nude. Abdestu i namazu uenik e pristupiti sa dunim potovanjem. Kod odlaska na had nastojat e zajedno obaviti i had i 'umru. Potrebno je da pazi i na svoje zdravlje. To e uspjeno uiniti ako naui neto iz medicine. U ovom e mu dobro doi medicinsko djelo zvano Et'Tibbu n'nebevi (Vjerovjesni-kova medicina). Djelo je napisao Ebu l'Abbas el'Mustagfiri, a moe ga nai ko god ga bude traio. Allahov salat i selam na Muhammeda i sve ostale Allahove poslanike, njihove drugove i one koji ih slijede.

Kad omrkne i osvane, uenik treba izgovarati i ovo, tri puta,

Separat iz Takvima 1981. god. Izdaje: PREDSJEDNITVO UDRUENJA ISLAMSKIH VJERSKIH SLUBENIKA U SRBiH tampa: IRO Veselin Maslea, Sarajevo OOUR tamparija Mostar Za tampariju: Rudo Bandi, ecc. Tira: 5.000 primjeraka