2/20/2014

Branko Milanovi Ubudue e se radom bogatiti sve manje ljudi. Super plaeni poslovi postat e prolost - Jutarnji.hr

Autor: Marina Klepo Objavljeno: prije 41 min INTERVJU Branko Milanovi, vodei svjetski eskpert za problem nejednakosti

'Ubudue e se radom bogatiti sve manje ljudi. Super plaeni poslovi postat e prolost'

Branko Milanovi, vodei svjetski eskpert za problem nejednakosti: Piketty je u pravu. Ako se raslojavanje nastavi, mogli bismo se vratiti u 19. stoljee, kada se do znaajnijeg bogatstva moglo doi samo udajom ili nasljedstvom
Globalno istraivanje kuanstava pokazuje da je od 1988. do 2008. realni prihod 50 posto najsiromanijih Amerikanaca porastao samo 23 posto, a jo su loiji pokazatelji za siromane u Njemakoj i Japanu. Istodobno, prihod jedan posto najbogatijih Amerikanaca povean je ak 113 posto, a ne iskljuuje se mogunost da je rastao i vie. Nejednakost je porasla gotovo svugdje u svijetu, izuzev u Latinskoj Americi, kazao je nedavno Branko Milanovi, srpski ekonomist koji je dobar dio radnog vijeka proveo u Svjetskoj banci gdje je vodio odjel istraivanja i bavio se upravo problemima nejednakosti i siromatva. Na skuptini Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, gdje je i predstavljeno istraivanje o nejednakosti, Milanovi je ustvrdio da e siromani i dalje nastojati postati bogatiji, a ako to nebudu mogli kod kue, sreu e traiti u inozemstvu. Kako on vidi problem raslojavanja u budunosti i koliko migracije mogu biti odgovor za ublaavanje nejednakosti Milanovi je bio spreman odgovoriti pisanim putem. Trenutano je profesor na sveuilitu City University u New Yorku. O problemu nejednakosti objavio je brojne publikacije, meu kojima i 40-ak radova u Svjetskoj banci. U posljednjoj knjizi The Haves and the Have-Nots objanjava neravnomjerno irenje bogatstva po svijetu, sada i kroz povijest i na taj nain govori o glavnoj drutvenoj podjeli na one koji imaju i one koji nemaju, koliko su bili bogati stari Rimljani u odnosu na dananje bogatae, koliko je dobila Ana Karenjima kada se zaljubila ili gdje je u dohodovnoj distribuciji Kenije spadao Obamin djed.

Kljuni trendovi
Podaci govore da je financijska kriza poveala nejednakosti u razvijenim zemljama, da su bogati postali bogatiji, siromani siromaniji te da se smanjuje srednja klasa. Moete navesti glavne trendove? - Porijeklo raslojavanja ide dalje, od poetka Thatcher-Reagan revolucije. Najoiglednije smanjenje srednje klase je u SAD-u i Velikoj Britaniji, ali ima ga, iako manje, i u zapadnoj Europi. Na primjer, ako srednju klasu, kao to se to konvencionalno radi, definiramo kao sve one iji je dohodak oko medijana (sredine) distribucije
http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=1166577 1/2

2/20/2014

Branko Milanovi Ubudue e se radom bogatiti sve manje ljudi. Super plaeni poslovi postat e prolost - Jutarnji.hr

onda je njen broj smanjen s oko 1/3 stanovnistva u SAD 1979. godine na 27 posto danas. Pored toga, smanji se i njihov udjelo u ukupnom nacionalnom dohotku: od 32 posto na samo 21 posto. Ovaj proces nastavio se i u razdoblju krize: prosjeni realni dohodak stagnira, tako da se raslojavanje sada vie primjeuje nego ranije. Je li izgledno da se trend raslojavanja kojeg je nametnula kriza korigira, ili okrene u drugom smjeru? - Ja sam pesimista, naroito to se tie Amerike. Razlog je sljedei: raslojavanje je, u najvecoj mjeri, posljedica tri faktora. Prvo, tipa tehnolokog progresa koji valorizira visoko obrazovanu radnu snagu i vlasnike kapitala, drugo, globalizacije koja poslove seli u jeftinije zemlje, i tree, promenjene u fisklalnom sistemu. Samo je ovaj poslednji predmet moguih politikih odluka. Jedna takva odluka bila bi poveanje poreza i socijalnih davanja. Ali, za tako neto, nema skoro nikakve politike spremosti u Americi, niti kod demokrata niti, naravno, kod republikanaca. Zato mislim da se proces poveanja nejednakosti moze nastaviti.

rtveni jarac
Ako se sve vei broj ljudi osjea gubitnicima globalizacije, na koji je nain uope mogue nastaviti taj proces? - Ovo je odlicno pitanje na koje je teko odgovoriti. Mislim da raste politika mo i uticaj bogatih koji imaju interesa da se proces globalizacije nastavi. Taj interes ima i puno siromanih u zemljama u razvoju, ali oni, naravno, nisi glasai u Americi ili drugim bogatim zemljama. To moe da vodi nekoj vrsti vladavine bogatih, plutokratiji, i nastavku globalizacije. Ali, s druge strane, vjerujem da ima i obrnutih pritisaka i opasnosti od politikog populizma u nekim zemljama Europe to se ovih dana prilino jasno vidi kroz anti-imigracione odluke u vicarskoj, Britaniji, Francuskoj, Italiji, Grkoj itd. Ja sam vjerovao, na poetku krize, da e val pronalaenja rtvenog jarca krenuti protiv imigranata dosta brzo, i eto pokazalo se da je za to trebalo est godina nultog ili negativnog ekonomskog rasta.

Piketty je u pravu
Pojedini su ekonomisti vrlo pesimistini. Slaete li se s ocjenom Francuza Thomasa Pikettya da je stjecanje bogatstva dobro plaenim poslom ideja 20. stoljea koja blijedi i da emo se vrati u 18. i 19. stoljee kada se bogat moglo postati udajom ili nasljedstvom? - Piketty razpolaze veoma dobrim i prilino nedvosmislenim podacima koji pokazuju da se povecava broj ljudi koji mogu dobro ivjeti bez ikakvog rada. To je, prije svega, drutveni i moralni problem. Otvara prilino neugodne usporedbe s ranim kapitalizmom. Ipak, situacija je danas donekle drugacija, jer pored vi sokih dohodaka od kapitala ima i veoma visokih dohodaka od rada. Drugim reijeima, potpuna podudarnost izmeu injenice da je netko kapitalista i njegovog mjesta u raspodjeli dohodaka, da je bogat, nije toliko jaka kao prije sto godina. Ali, ako se ovi negativni trendovi raslojavanja i nejednakosti nastave, do toga moe doi. to politiari mogu uiniti da bi sprijeili taj trend? Je li oporezivanje bogatstva pravi odgovor? U tom sluaju javlja se problem bijega kapitala u zemlje koje imaju manje poreze? - To je oigledno osnovni problem kod oporezivanja dohotka od kapitala ili samog bogatstva. Takvu akciju ne moze provoditi nijedna zemlja sama, ak ni najmonija kao to je Amerika. Znai, kako Piketty pie, to bi bilo mogue samo u saradnji, recimo Europske Unije i Amerike, i cijelog OECD-a. Ali, i tada ostaje problem drugih zemalja, recimo, Singapura, Emirata ili Kine koje sigurno nee u tome sudjelovati.

Pogrean dojam
to govore podaci za ovaj dio svijeta, koliko je problem osiromaenja i nejednakosti izraen u Hrvatskoj, kao i iroj regiji, te kako ga je mogue ublaiti? - Problem je izraen u cijeloj istonoj i centralnoj Europi, iako manje u ovoj potonjoj, jer je bogatija. Ali, iako je objektivno gledano nejednakost relativno umjerena u ovom regiji, ak su Slovenija i Slovaka zemlje sa skoro najmanjim koeficijentima nejednakosti u svijetu, osjetljivost na nejednakost je prilicno izraena, iz, mislim, dva razloga. Prvi je to je prethodni sistem, socijalizam, inzistirao na jednakosti i mislim da je to jo uvijek izraeno u psihi mnogih ljudi. Drugi razlog je to je tijkom tranzicije dolo do oiglednih malverzacija i nelegalnog prisvajanja imovine, tako da se skoro svaka nejednakost sada povezuje sa necim nelegalnim, skoro s kraom. Copyright Jutarnji list. Sva prava pridrana.

http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=1166577

2/2