Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveuilini nastavniki studij matematike i informatike

Seminarski rad iz kolegija Uredsko poslovanje E-uenje

Studentice: Ivana Matii !roj indeksa: "#$ %& Ivana 'imi !roj indeksa: ($) %&

Osijek sijeanj *#+*,

E-uenje

Sadraj
Sadraj.................................................................................................................................... 2 1. Uvod.................................................................................................................................... 3 2. to je e-uenje?..................................................................................................................3 3. Definicija............................................................................................................................. 3 4. Klasifikacija......................................................................................................................... 4 . !rednosti i nedostaci e-uenja............................................................................................ .1. !rednosti...................................................................................................................... .2. "edostaci ..................................................................................................................... # #. Sustavi e-uenja..................................................................................................................# $. %lati &a e-uenje..................................................................................................................$ $.1. '(S.............................................................................................................................. $ $.2. ')(S............................................................................................................................ $ *. S+),.................................................................................................................................. * -. ,-uenje u +...................................................................................................................... * -.1. /snovne i srednje 0kole................................................................................................* -.2. 1akulteti........................................................................................................................ 12. Dan e-uenja..................................................................................................................... 11. 3akljuak........................................................................................................................... 'iteratura............................................................................................................................... 12

E-uenje

1. Uvod
Iako jo uvijek mnogi imaju negativan stav prema uenju na daljinu polaznika teajeva euenja je sve vie, .rema istra/ivanjima manje od polovice stanovnitva ima raunalo s pristupom Internetu a vrijeme na njemu veinom provode pretra/ivanjem sadr/aja i pregledavanjem e-poruka, 0li korisnici Interneta imaju jo jednu mogunost 1 uiti putem interneta i to od strani2 jezika i informatike do teajeva zatite na radu ili oso!nog napretka, STATISTIKE KORITENJA INTERNETA ( 1.! ."!11.# Re$%je &opula'%ja (roj kor%sn%ka In)erne)a (roj kor%sn%ka u pos)o)'%*a ++ 35 *& (5 )( &5 &+ $5 $( &5 &4 *5 4# +5 !0"1

0frika +,#&$,)*3,#)( ++(,4#",4*# 0zija &,($",$3#,($$ "**,&*",))3 6uropa (+4,3*4,&34 3$4,*+&,"&) 7liski Istok *+4,*)(,(3& 4(,))&,444 Sjeverna 0merika &3$,&"3,($# *$*,#44,### 8atinska 0merika )"$,*(&,+4) *+),"&",3## 0ustralija i Oceanija &),3*4,"") *+,*"&,(&# UKU&NO U S+IJETU ,.- !.!...1./ ".!-..!!,.!!. Tablica 1: Statistike koritenja Interneta u svijetu

9anas je prisutna potre!a ali i /elja da se unaprijedi kvaliteta i dostupnost razliiti2 o!razovni2 programa pri emu je uenje postalo cijelo/ivotnim procesom i potre!om, .ostalo je jasno da se to ne mo/e ostvariti !ez odgovarajue i uinkovite upora!e informacijski2 i komunikacijski2 te2nologija u o!razovnom sustavu,

". )o je e-uenje2
6lektroniko uenje ili e-uenje :engl, Electronic learning ili E-learning; je jedan od !rojni2 pojmova s prefiksom <e= koji oznaava izvo>enje odre>ene djelatnosti uz pomo informacijsko-komunikacijske te2nologije :I?@;, 9akle e-uenje je proces o!razovanja uz pomo informacijsko-komunikacijske te2nologije :tj, multimedije i Interneta; koja pri tome doprinosi unaprje>enju kvalitete toga procesa i kvalitete is2oda o!razovanja,

. 3e4%n%'%ja
.ostoji vie razliiti2 definicija e-uenja a one o!ino ovise o profesiji i iskustvima oso!a koje i2 koriste, Mo/emo i2 svrstati u dvije grupe: 1. $rupa 5)e6n%k%67 de4%n%'%ja Ovdje se naglasak stavlja na te2nologiju :na <e= dio u imenu;, .rimjer jedne od <te2niki2= definicija glasi: E-obrazovanje je bilo koji oblik uenja, pouavanja ili obrazovanja koji je potpomognut uporabom raunalni te nologija, a posebno raunalni mre!a temeljeni na Internet te nologijama"#

E-uenje ". $rupa 5peda$o8k%67 de4%n%'%ja Ovdje je pak naglasak na o!razovanju tj, na uenju i pouavanju :na <learning= dio u imenu;, Jedna od takvi2 definicija je: E-learning je interaktivan ili $vosmjeran proces izme%u nastavnika i uenika uz pomo& elektroniki me$ija pri emu je naglasak na proces uenja $ok su me$iji samo pomo&no sre$stvo koje upotpunjuje taj proces"#

/. Klas%4%ka'%ja
6-uenje kao o!lik o!razovanja postoji na vie razina: kao potpuno samostalan o!lik ali i kao sastavni dio ili nadopuna klasinog o!razovanja, Ovisno o intenzitetu i nainu koritenja I?@-a razlikujemo nekoliko o!lika e-uenja: klas%na nas)ava :'(' ili 'ace-to-'ace; - nastava u uionici nas)ava u9 po*o: I;T-a :I)T supporte$ teac ing an$ learning; - te2nologija u slu/!i po!oljanja klasine nastave 6%<r%dna %l% *je8ov%)a nas)ava : *bri$+blen$e$ learning, mi,e$ mo$e; - kom!inacija nastave u uionici i nastave uz pomo te2nologija :I?@;, onl%ne nas)ava :'ull* online; - nastava uz pomo I?@-a u potpunosti organizirana na daljinu te se sudionici nastave ne susreu u/ivo,

Slika 1" E-learning kontinuum Idui s lijeva u desno po Avremenskoj crtiA e-o!razovanja u o!razovnim kategorijama se koristi sve vie i vie te2nologije, <Bremenska crta= e-uenja prikazuje o!razovanje kao kontinuum na ijem je lijevom kraju klasina ili tradicionalna nastava :'(' predavanja;, .omak prema e-uenju zapoinje uvo>enjem I?@ pomagala u f*f nastavu :npr, koritenje .oCer.oint prezentacija pri predavanjima u razredu ili koritenje Ce! stranica sa informacijama o nekom predmetu;, D sredinjem dijelu <vremenske crte= koji se odnosi na e-uenje je 2i!ridna nastava ili mjeoviti pristup uenju, Online o!razovanje kao samostalan o!lik nastave smjeteno je na desnom kraju ovog kontinuuma, Iako se e-uenje i uenje na daljinu esto izjednauju nije rije o istim o!licima o!razovanja: postoje vrste e-uenja koje se ne odvijaju online a isto tako postoje i o!lici uenja na daljinu koji ne koriste I?@ :npr, dopisni teajevi na daljinu putem o!ine pote;,

E-uenje

Slika (" -$nos e-learninga i uenja na $aljinu

.. &rednos)% % nedos)a'% e-uenja

.rije uvo>enja sustava e-uenja va/no je odvagnuti njegove prednosti i nedostatke,

..1. &rednos)%
Me>u glavnim prednostima e-uenja su: +re*enska % pros)orna 4leks%<%lnos) Denje je prilago>eno individualnim potre!ama korisnika :!ilo kada !ilo gdje; tj, korisnici ue neovisno o vremenu i prostoru a time o!razovanje postaje dostupno i onima kojima dolazak u uionicu ne !i !io mogu npr, z!og geografske udaljenosti ili zdravstveni2 potekoa, In)erak'%ja %9*e=u s)uden)a % nas)avn%ka Eako se komunikacija odvija putem raunala :npr, e-mail forumi; ona je esto intenzivnija nego komunikacija u razredu, Eorisnik aktivnije sudjeluje i ima vie komunikacije jer se pitanja postavljaju slo!odnije !ez stra2a od autoriteta nastavnika te tako mogu doi do izra/aja i srame/ljivije oso!e koje inae ne komuniciraju u /ivo, Ko*un%ka'%ja % $rupn% rad @imskim radom na zajednikim projektima razvijaju se socijalne i komunikacijske vjetine, >lo<aln% pr%s)up o<ra9ovno* sadr?aju Omoguen nam je pristup materijalima iz cijelog svijeta, Ak)ualn%je % a?urn%je o<ra9ovne *a)er%jale Sadr/aji za uenje mogu !iti prilago>eni pojedinim studentima npr, mogu se dodati sadr/aji za one s ni/om razinom predznanja kao i za napredne studente koji /ele nauiti vie, In)erak)%vn% sadr?aj% 9a uenje Eoristimo razliite medije :uz tekst i slike i zvuka videa animacija ,,,; za prezentiranje sadr/aja, "/@A 9ostupnost sadr/aja je *3 sata svaki dan u tjednu, +%r)ualne u%on%'e Omoguen neogranien !roj uenika u <uionici=, Sa*os)alna provjera 9nanja

E-uenje

..". Nedos)a'%
Ovo uenje ima i neke svoje nedostatke: Odre=ena 9nanja % vje8)%ne 6-uenje za2tijeva od korisnika odre>ena znanja i vjetine kako !i se mogli njime koristiti, 7ez odre>ene raunalne pismenosti gradivo u sklopu e-uenja postaje !eskorisno, Osim toga za provo>enje e-nastave !itno je i da svaki korisnik ima za to odre>enu opremu, +e:a od$ovornos) % *o)%va'%ja kor%sn%ka 6-uenje svojim uenicima donosi veu odgovornost, Oni se tako sami moraju motivirati to mo/e dovesti do upitni2 rezultata i sla!og napretka u procesu uenja, Nedos)a)ka kon)ak)a u ?%vo F!og nedostatka kontakta u /ivo kod korisnika se mo/e javiti osjeaj osamljenosti i izdvojenodsti Opre*a n%je s)opos)o)no pou9dana Gi najkvalitetnija oprema na kojoj se izvodi e-nastava nije stopostotno pouzdana, 0ko te2niki pro!lemi ne dovedu do prekida u izvo>enju e-nastave svakako e doi do pada koncentracije korisnika a samim time i pada kvalitete e-uenja,

,. Sus)av% e-uenja
6-uenje u pogledu te2nologije isporuke nastavni2 sadr/aja mo/e !iti ostvareno asinkronizirano ili sinkronizirano, 0sinkronizirano je ono uenje kod kojeg se interakcija nastavnika i uenika doga>a povremeno s vremenskim kanjenjem, Gastavnik i uenik komuniciraju a pri tome nji2ove aktivnosti nisu vremenski sinkronizirane, Sinkronizirano uenje podrazumijeva interakciju nastavnika i uenika u naelu u realnom vremenu aktivnosti su sinkronizirane prvenstveno vremenski i odvijaju se po unaprijed dogovorenom scenariju na unaprijed dogovorenim mjestima, Interakcija se mo/e odvijati putem audio ili videokonferencijski2 sustava ili dvosmjerne /ive komunikacije putem radio ili @B ure>aja, Sustav e-uenja gradi se u skladu s te2nologijom isporuke nastavni2 sadr/aja pa i2 dijelimo na asinkronizirane i sinkronizirane, @ako>er !itne su i glo!alne funkcionalnosti sustava e-uenja a to su: o!likovanje nastavni2 sadr/aja infrastruktura koja omoguuje o!likovanje spremanje pristup i isporuku nastavni2 sadr/aja te me2anizmi za upravljanje ili na vioj razini vo>enje procesa uenja i pouavanja, D skladu s navedenim navodimo sljedee komponente sustava e-uenja: Ko*ponen)a 9a os)var%vanje ko*un%ka'%je posreds)vo* raunala Ovaj nain raunalnog posredovanja doputa ueniku i nastavniku me>uso!nu komunikaciju i to i privatnu i javnu kao i komunikaciju u pret2odno definiranim grupama, Nav%$a'%jsk% ala)% 0lati za kretanje unutar definiranog nastavnog sadr/aja, Dz pomo ovi2 programski2 alata omoguena je organizacija nastavni2 sadr/aja na HHH prostoru u vidu sadr/ajni2 modula i lekcija, Gastavni sadr/aji zajedno s programskim alatom omoguuju uenicima sagledavanje potpune strukture i svi2 pojedinosti koje je nastavnik o!likovao i namijenio ueniku za uenje i prouavanje, Ko*ponen)a 9a upravljanje )eaje*
#

E-uenje D tradicionalnom razredu ovo predstavlja nastavnikov nadzor uenika i njegovog postignua, Eod e-uenja potre!no je ostvariti podrku i privatnost pristupa razliitim vrstama sudionika :kao to su uenici nastavnici,,,;, Ko*ponen)a 9a *jerenje pos)%$nu:a @estiranje znanja uenika o!ino se odvija putem online kvizova s mogunostima do!ivanja ocjenje odma2 nakon ispunjavanja, Ocjena o!ino ukljuuje !roj !odova i neki pisani komentar a pitanja u kvizu su o!ino sastavljena po predlocima, @i predloci imaju neku od sljedei2 formi: da-ne odgovori odgovori viestrukog iz!ora nadopunjavanje jedne ili vie rijei koje nedostaju i slino, Au)orsk% ala)% .redstavljaju okru/enje nastavni2 sadr/aja o!likovanje lista za vo>enje rasprava i slino, Ipak nemaju svi sustavi e-uenja autorske alate te se po tome me>uso!no razlikuju,

A. Ala)% 9a e-uenje
@renutno postoji vie definicija alata za e-uenje a ovo su neke od nji2: .rogrami i podaci koriteni u treningu temeljenom na raunalu izvor: @2e Iree On-line 9ictionary of ?omputing SoftCare dizajniran za edukacijske primjene izvor: Dltralingua,Get

A.1. BCS
Sustav za upravljanje uenjem :eng, ./S 0 learning managment s*stem; je program koji automatizira administriranje o!razovni2 doga>aja, Jini ga komplet standardizirani2 komponenti za uenje koje omoguuju centralizirano okru/je uenja pomou raunala koje pokriva registraciju korisnika :uenika nastavnika K; praenje uenikovog napretka davanje materijala te omoguuje provjeru znanja !rine se o sigurnosti podataka a administratorima omoguuje definiranje razina pristupa za svakog pojedinog korisnika, Denik sustavu pristupa sa svog raunala i ukljuuje se u proces nastave kada mu to odgovara oda!ire modul za uenje i pristupa nastavnom sadr/aju, ?ijeli proces je kontroliran od strane 8MS-a koji u !azu podataka !ilje/i vrijeme pristupa pojedinom modulu uspjenost u svladavanju gradiva rezultate provjera te je na taj nain mogua analiza i prezentacija ti2 podataka, Ovime se osigurava kvalitetna povratna informacija kako ueniku tako i nastavniku te omoguava uvid u dijelove gradiva na koje se uenici vraaju odnosno koje gradivo te/e usvajaju, 8MS se sastoji od nekoliko modula koje je po namijeni mogue grupirati na tri razine: osnovna: prijava autorizacija dodjela prava statistika sadr/ajna: upravljanje sadr/ajem praenje testovi uenje i komunikacije: lekcije novosti forum e-mail

A.". B;CS
8?MS :eng, learning content managment s*stem; je sustav za kreiranje po2ranjivanje sastavljanje i isporuku sadr/aja e-uenja u o!liku o!razovni2 o!jekata, Govost 8?MS-a u odnosu na 8MS je aplikacija za automatizirani proces izrade sadr/aja opskr!ljujui autore predlocima pomou koji2 mogu razviti cijeli teaj na temelju postojei2 o!jekata u
$

E-uenje repozitoriju kreiranjem novi2 o!jekata ili kom!inacijom o!aju principa to uvelike u!rzava dugotrajan razvoj sadr/aja,

D. SR;E
Sveuilini raunski centar :Srce; osnovan je +"$+, godine, Geke od njegovi2 djelatnosti danas su: projektiranje izgradnja i odr/avanje raunalno-komunikacijski2 mre/a pose!no 2rvatske akademske i istra/ivake mre/e ?0LGet projektiranje izgradnja i odr/avanje informacijski2 i aplikacijski2 sustava za potre!e akademske i znanstvene zajednice promicanje informatiki2 znanja u Mrvatskoj i u svijetu sudjelovanjem u organiziranju konferencija i drugi2 o!razovni2 i struni2 doga>anja promicanje informatiki2 znanja organiziranjem strukovni2 susreta i tri!ina i izdavanjem prirunika knjiga i asopisa u elektronikom i drugim o!licima priprema organizacija i provo>enje opi2 i specijalizirani2 o!razovni2 programa teajeva i radionica u podruju informacijske i komunikacijske te2nologije i srodnim podrujima Dloga Srca je svojom djelatnou osigurati sta!ilnu pouzdanu kvalitetnu i naprednu e-infrastrukturu povezanu s europskom za potre!e akademske i istra/ivake zajednice u Mrvatskoj a pose!no Sveuilita u Fagre!u te pru/iti efikasnu i svima dostupnu podrku pri upora!i te e-infrastrukture i I?@ openito, Srce koristi tri sustava e-uenja a to su Merlin Mo9 i MuS, Merlin se !azira na softverskom rjeenju Moodle koje je razra>eno i prilago>eno potre!ama korisnika, Ga sustavu Mo9 nalaze se kolegiji vezani uz projekte e-uenja u zajednici koji su nastali ili su pokrenuti u okviru akademske zajednice dok je sustav MuS zapravo Merlin u koli,

-. E-uenje u RE
Fa sada su u Mrvatskoj vrlo rijetki primjeri da neka o!razovna ustanova sustavno potie primjenu e-uenja0 )e 9a )o ne pos)oje n% os)al% preduvje)% (9akonsk% prop%s%0 r%je8ena p%)anja 9a8)%)e au)orsk%6 prava % dr.#. Sl%na je s%)ua'%ja pr%je dese)ak %l% v%8e $od%na <%la % u on%* 9e*lja*a u koj%*a je danas e-uenje vrlo ra9v%jeno.

-.1. Osnovne % srednje 8kole

D osnovnim kolama mo/emo pronai primjere primjene te2nologija kao pomoi u pouavanju gotovo svi2 nastavni2 predmeta i u izvannastavnim aktivnostima npr: matematika korelacija izme>u nastave informatike i drugi2 predmeta informatika @ako>er nekoliko je :osnovni2; kola na svojim Ce! stranicama otvorilo portale za e-uenje kao na primjer O' .opovaa, Geke srednje kole su uvele i malo am!icioznije projekte iz razliiti2 predmeta a u nekima je omoguen i potpuno online o!lik e-uenja, Ba/no je spomenuti i ?0Lnetov portal za kole CCC,skole,2r na kojem se mogu nai materijali koje su izradili nastavnici ali i uenici i dali i2 svima na koritenje,

E-uenje

-.". Fakul)e)%
Ga visokokolskim ustanovama u Mrvatskoj ima mnogo primjera e-uenja koji se koriste na razliite naine najee u kom!inaciji online i tradicionalne nastave, Jedan od alata koji se esto koristi je Moodle, @o je sustav temeljen na sustavu otvorenog koda a namjenjen je izradi elektroniki2 sadr/aja i odr/avanju nastave na daljinu, Eao primjer kolegija koji se dijelom odvija preko Moodle-a navodimo Dredsko poslovanje na Odjelu za matematiku u Osijeku,

1!. 3an e-uenja

Sveuilini 9an e-uenja organizira se svake godine druge srijede u prosincu kako !i se akademskoj zajednici prvenstveno nastavnicima Sveuilita u Fagre!u omoguila razmjena iskustava te stjecanje novi2 spoznaja o primjeni informacijski2 i komunikacijski2 te2nologija i te2nologija e-uenja u o!razovnom procesu, Organizira ga ?entar za e-uenjeNDred za e-uenje Sveuilita u Fagre!u,

11. Gakljuak
Dnato svim prednostima e-uenja mnogi jo uvijek imaju negativan stav prema uenju putem Interneta ali to je upravo ono to nam donosi napredak te2nologije uiti i razvijati znanje s !ilo kojeg mjesta u !ilo koje vrijeme, Go zapamtimo da je e-uenje izvo>enje o!razovnog procesa uz pomo informacijsko-komunikacijske te2nologije :I?@;, .ri tome se ne smije staviti naglasak samo na te2nologiju i zanemariti va/nost kvalitetnog uenja i pouavanja, Jer e-uenje ne mo/e zamijeniti klasian pristup uenju i o!razovanju openito,

E-uenje

B%)era)ura
+, S, Stankov 6-Denje :verzija *,#; Split *##", *, 2ttp:NNa2yco,ffri,2rNportalN%lavna,aspOPI9?lankaQ+( :*&,+,*#+*,; &, 2ttp:NN2r,Cikipedia,orgNCikiN6-u5?35(9enje :*&,+,*#+*,; 3, 2ttp:NNpil*,mscommunity,netN.ortalsN#NsadrzajNelearningNlearningR+RnovoNsestaStranicaRprviRkolegij,2tml :*&,+,*#+*,; ), 2ttp:NNpil*,mscommunity,netN.ortalsN#NsadrzajNelearningNlearningR&RnovaRverzijaNelearningRinfrastrukturaR*,2tml :*&,+,*#+*,; 4, 2ttp:NNCCC,carnet,2rNe-pressoNterminologijaP neCsR2kQ)$*##SneCsRidQ+***Sms2oCQ("()"TmodRneCs :*&,+,*#+*,; $, 2ttp:NNCCC,srce,unizg,2rNproizvodi-i-uslugeNo!razovanjeNcentar-za-e-ucenjeNdan-eucenjaN :*&,+,*#+*,; (, 2ttp:NNCCC,srce,unizg,2rNproizvodi-i-uslugeNo!razovanjeNcentar-za-e-ucenjeNe-ucenjeN :*&,+,*#+*,; ", 2ttp:NNCCC,srce,unizg,2rNproizvodi-i-uslugeNo!razovanjeNcentar-za-e-ucenjeNmerlinN :*&,+,*#+*,; +#, 2ttp:NNCCC,srce,unizg,2rNproizvodi-i-uslugeNo!razovanjeNcentar-za-e-ucenjeNmodN :*&,+,*#+*,; ++, 2ttp:NNCCC,srce,unizg,2rNproizvodi-i-uslugeNo!razovanjeNcentar-za-e-ucenjeNo-centruN :*&,+,*#+*,; +*, 2ttp:NNCCC,srce,unizg,2rNakademske-i-ostale-ustanoveNpodrska-za-e-ucenjeNsustav-zae-ucenje-korisnike-iz-osnovnog-i-srednjeg-o!razovanjaN :*&,+,*#+*,; +&, 2ttp:NNCCC&,ttf,2rNcmsmadesimpleNindeO,p2pPpageQuvod :*&,+,*#+*,;

12