ABRAHAM otac je uzvien, praotac hebrejskog naroda, on je praotac nae vjere (monoteizma).

.U ikonografiji se prikazuje kao sjedi starac s bradom i dugom kosom. Bog se objavio Abrahamu i pozvao ga da napusti svoj rodni kraj (Ur a!dejski). "ada je Abrahamu bi!o #$ godina. %d tada Abraham &ivi nomadskim &ivotom. Bio je izuzetno bogat. 'omadski ga je &ivot doveo u anaan (dananja (a!estina). )ena mu je bi!a nerotkinja (*ara), a s!ukinja mu je bi!a +gip,anka -agara. Bib!ija spominje i brati,a mu .ota. Bo&je obe,anje Abrahamu je bi!o da ,e mu dati brojno potomstvo /kao zvijezde na nebu0, to je Abrahamu bi!o neshvat!jivo (zbog &ivotne dobi). 1e2utim, Bo&je se obe,anje ispuni!o3 Abraham je dobio sina i dao mu ime 4zak. 5aista od 4zaka se rairi!o Abrahamovo potomstvo (4zrae!ci) koje je dospje!o u +gipat, u ropstvo, a!i se Bog i tu pokazao kao onaj koji spaava. ADAM prema Bib!iji to je prvi 6ovjek kojega je Bog stvorio. Uz njega je stvorio (od Adamova rebra) +vu. 'jih dvoje su, po Bo&joj namis!i, posta!i jedno, punina stvaranja i nauma Bo&jega u stvaranju 6ovjeka. 7ao im je zadatak3 p!oditi se i mno&iti i napu6iti zem!ju. Adam umire u dubokoj starosti. (ostoji !egenda vezana uz Adama3 kad je bio na smrti, sin mu *et stav!ja u usta tri sjemenke sa stab!a spoznaje dobra i z!a. 4z tih sjemenki je izras!o stab!o od kojeg je kasnije na6injen 4susov kri&. ADORACIJA !at. k!anjanje. "o je vanjski znak potovanja prema Bogu. 'aj6e,i ob!ik adoracije je k!e6anje na oba ko!jena pred kri&em i!i (resvetom euharistijom. (oznato je 89:satno k!e6anje u ;e!ikog tjedna promatranje ristove 1uke. ADVENAT !at. i6ekivanje do!aska to je vrijeme u !iturgijskom ka!endaru pred Bo&i,. 'jime zapo6inje nova crkvena godina. "raje 8 tjedna. "ada se vjernici pripremaju na sve6ani do6ek 4susova ro2enja. "o je vrijeme pokore i odricanja kako bi pros!ava Bo&i,a odjeknu!a u svoj svojoj s!avi. 7oa,e je na 4stoku uvedeno u 8. sto!je,u a na 5apadu u #. (o6etak adventa je nedje!ja najb!i&a b!agdanu sv. Andrije (<9. studenoga). AGAPE gr6. !jubav kr,anska !jubav, os!obo2ena putenosti. Agape ozna6ava i kr,ansko objedovanje koje se obav!ja!o kao uvod u euharistijsko s!av!je ( po uzoru na ristovu pos!jednju ve6eru). U 8. sto!je,u su Agape zabranjene zbog neprik!adnih pojava na njima (sabor u artagi i .aodiceji). 'akon te zabrane, obi6aj Agape:a se prenio na grob!ja, da bi kasnije bio potpuni naputen. ALBA !at. bije!a ozna6ava bije!u ha!jinu koju sve,enik ob!a6i za misu. 7opire do g!e&njeva. %na predstav!ja ha!jinu u koju je -erod dao obu,i 4susa da mu se naruga. A!ba je simbo! 6isto,e, nevinosti i vje6ne radosti onih koji su otkup!jeni ristovom krv!ju. U srednjem vijeku se a!ba ukraava!a raznim vezovima na rukavima, na dnu i na prsima simbo!ika $ rana 4susovih. ALFA i OMEGA prvo i zadnje s!ovo gr6kog a!fabeta. "ime se ozna6uje 4sus rist kao po6etak i kraj svega. U njemu jesmo i u njemu umiremo. ALELUJA heb. hva!ite =ahvu . AMEN heb. neka bude tako ANAFORA gr6. podizanje i!i prinos ozna6ava sve6anu euharistijsku mo!itvu (kanon). 7io kanona koji je promjenjiv se zove preds!ov!je. U 5apadnoj !iturgiji su u uporabi 8 kanona (anafore), a preds!ov!ja ima vie, ovisno o b!agdanima i prigodama. ANAMNEZA gr6. sje,anje to su mo!itve koje se mo!e nakon pretvorbe u misi, a izri6u sje,anje na dje!a Bo&ja koja je on u6inio za spas 6ovjeka (dje!o otkup!jenja) i mo!itva da ova &rtva (+uharistija) bude njemu ugodna a nama na spasenje. Anamneza zavrava dokso!ogijom (hva!om) (resvetom "rojstvu ((o ristu i s ristom i u ristu>). ANEO gr6. vjesnik An2e!i su nevid!jiva bi,a. %ni se k!anjaju i s!u&e Bogu, a nekada su i vjesnici Bo&je objave !judima (opomena, savjet, pouka,>). %ni imaju ob!ik !judski, 6esto s kri!ima. 'ajpoznatiji su3 Mihael 1ihovi! /"ko je kao Bog0 je vojskovo2a nebeske vojske i pobjednik nad .uciferom? Gabriel /junak Bo&ji0 je Bo&ji g!asonoa !judima. %n navijeta ro2enje 4susovo i Rafael /Bog je ozdravio0 je prati!ac !judi koji 6uva od bo!esti. @afae! u ruci ima posudicu u kojoj je !ijek. APOKALIP A gr6. otkrivenje pos!jednja knjiga '5. Autorstvo te knjige pripada sv. 4vanu, aposto!u i evan2e!istu. 'asta!a je za vrijeme njegova progonstva na otok (atmos, a izra&ava viziju 'ovoga neba i 'ove zem!je. Apoka!ipsa je jedina knjiga '5 proro6kog karaktera. APO TOL gr6. pos!anik ovo je naziv AB:orice 4susovih u6enika koje je on ov!astio propovijedati +van2e!je i 6initi znamenje u njegovo ime. Aposto!e nas!je2uju biskupi. U dananjem zna6enju rije6i, aposto!i su sve,enici (navjestite!ji @adosne vijesti). 4mena AB:orice aposto!a3 Cimun (zvani (etar), brat mu Andrija, =akov 5ebedejev (stariji) i brat mu 4van, Di!ip i Barto!omej, "oma, 1atej (carinik), =akov (m!a2i) A!fejev, =uda ("adej), Cimun ( ananej) i =uda (4kariotski) koji se objesio, a na njegovo mjesto kockom bi izabran 1atija (6estit mu&).

AP IDA gr6. spoj, svod, prigradnja po!ukru&ni zavretak crkava gdje sjedi predvodite!j euharistijskog s!av!ja. U tom se dije!u na!azi o!tar. BABILON KA KULA dovrenje gradnje visoke ku!e (simbo! !judske oho!osti) je &e!ja !judi biti kao Bog, uzdi,i se do neba. Bog takvo ponaanje ka&njava brkanjem jezika (me2usobno se nisu mog!i razumjeti, pa su se razi!i po svijetu). %vo je s!ika kako 6ovjek bez Boga ne mo&e biti u sk!adu s drugim !judima i pomutnje koja iz toga proiz!azi. ao antitetika / u!e babi!onske0 je propovijed aposto!a nakon si!aska 7uha *vetoga, kad su svi !judi okup!jeni oko aposto!a razumijeva!i njihov govor (a bi!i su s raz!i6itih jezi6nih podru6ja). BAKLJA ! i!i zub!ja jedan je od znakova =udine izdaje i ristove muke. 'ekada je i ristovo ro2enje obi!je&eno svjet!ima bak!je %n je svjet!o donio na ovaj svijet. Bak!ja ozna6ava i svece koji raznose svjet!o vjere po svijetu, a!i i muku koju su podnosi!i na !oma6ama radi vjere. (as s bak!jom u ustima ozna6ava sv. 7ominika. BI" je jedan od znakova ristove muke. Eest se prikazuje zajedno sa stupom za kojega je rist bio privezan za vrijeme bi6evanja.. Bi6 uz sveca ozna6ava njegov pokorni6ki &ivot. BAZILIKA gr6. kra!jevska dvorana, sudnica, tr&nica u antici je to javna zgrada pravokutnog ob!ika s trijemom i po!ukru&nim 6e!om. 7o!askom kr,anstva, bazi!ike uzimaju zna6enje ve!ike crkve. %bi6no su bi!e trobrodne i!i peterobrodne.. 7anas se ovim imenom nazivaju posebno va&ne crkve (starost i!i ve!i6ina i!i pak koja druga izuzetnost). (osebno zna6ajne bazi!ike u su3 *veti. 4van .ateranski (majka svih crkava) u @imu, *veti (etar u ;atikanu (sjedite zapadnog patrijarhata), *veti (avao izvan zidina i *anta 1arija 1aggiore sveta 1arija ;e!ika. BEATIFIKACIJA !at. prog!aenje b!a&enim sve6ani 6in kojim papa prog!aava i!i odobrava javno tovanje osobe koja je umr!a na g!asu svetosti. BENEDIKTINCI !at. Ordo sancti Benedicti, OSB red svetog Benedikta. 'ajstariji samostanski red u 5apadnoj crkvi. %snovao ga je sv. Benedikt $BF. godine u 1onte Gassinu, odak!e se ubrzo rairio po cije!oj +vropi. Uz tri uobi6ajena zavjeta imaju i 6etvrti stabilitas loci /stabi!nost mjesta0, tj. da ,e cije!i &ivot &ivjeti u jednom samostanu. %snovno im je na6e!o Ora et labora /1o!i i radi0. "ime je Benedikt htio od !utaju,ih pustinjaka stvoriti aktivne 6!anove drutva. 'jihovi se samostani zovu opatije, na 6e!u kojih je opat. *vaka je opatija samosta!na. U nae su krajeve do!i vr!o rano. 'ajstariji njihov samostan u -rvatskoj je onaj u @i&inicama kod *o!ina, kojeg je osnovao knez "rpimir F$B. godine. %d A$. st. po6inju opadati, a zadr&a!o se samo neko!iko njihovih samostana u 7ubrova6koj @epub!ici, no i oni propadaju propa,u @epub!ike. %dije!o im je crne boje, a sastoji se od habita, kapu!ara, kuku!jice i p!ata.

BR#LJAN se uvijek ve&e sa smr,u i besmrtno,u. ao zimze!ena bi!jka, on ozna6uje &ivot, a kao parazit be&ivotnost i smrt. %n 6vrsto prianja uz svoju pod!ogu, pa je tako simbo! privr&enosti i nepro!aznog osje,aja. CEDAR ! je stab!o koje je osobito cijenjeno zbog svoga izg!eda i 6isto,e. 4na6e, cedar je znak 4susa rista. 'jegova !jepota i uznositost i /dostojanstvo0 asociraju na 4susa. (rorok +!izej spominje cedar kao s!iku 1esije i njegova kra!jevstva. CENOBITI gr6. koinos + bios zajedni6ki &ivot. @ije6 je o redovnicima koji &ive u zajednici u za to posebnoj zgradi, samostanu, a!i nisu zatvoreni, nego su aktivni u sredini u kojoj &ive. *udje!uju u drutvenim zbivanjima. CIBORIJ ima dvojako zna6enje. A. nebnica podignuta iznad o!tara, izra2ena od kamena i poduprta stupovima to podsje,a na kov6eg saveza. B. drugo ime za piksidu (posuda u kojoj se na!aze posve,ene hostije) i!i 6esti6njak (svete 6estice). U ovom zna6enju simbo!izira euharistiju. CI TERCITI !at. ordo cisterciensis red cistercita redovnici koji su nasta!i reformom benediktinaca. @ed je osnovao u Drancuskoj A9HF. godine sv. @obert u mjestu GiteauI. @ed je kasnije organizirao sv. Bernard. (otkraj A#. st. cisterciti do!aze u -rvatsku gdje kr6e ume, u6e narod gospodarstvu, podi&u brojne crkve u 6ast Bogorodice. (rvi im je samostan u "opuskom (AB9J. godine), zatim na *avskom otoku kod (odsuseda odak!e se!e u 5agreb A<A$. godine. U A$. sto!je,u gotovo nestaju iz naih krajeva. %dije!o im je bije!e boje, a sastoji se od habita, duga6kog, kapu!ara, kuku!jice i p!ata. CREDO !at. vjerujem. "o je kratka formu!a i sa&etak vjere u kojem su sadr&ane sve g!avne istine vjere. 5ove se i simbol dogovoreni znak (u smis!u vjerskih pitanja). 'ajkra,e i najstarije je Apostolsko vjerovanje koja sadr&i vjerovanje kako su ga iz!aga!i aposto!i. ako se teo!ogija razvija!a a pojedinci upada!i u krivovjerja, sabori su u6i!i pravu nauku crkve. "ako je najstarije od konci!skih vjerovanja ono

Nicejsko-carigradsko na kojem je osu2ena kriva nauka Arija (ovo se vjerovanje mo!i na svetoj misi).

E+"4@4 : ovaj broj ima perspektivu strana svijeta, cje!ovitosti. U Bib!iji on ozna6ava cije!u zem!ju, a u 8 godinja doba ozna6ava sveukupnost povijesti. Uz broj 8 je vezan i broj 89 on ozna6ava dob sposobnosti za &enidbu, to!iko traje vrijeme posta i pokore? 1ojsije je bio 89 dana na brdu, 4!ija je putovao 89 dana do -oreba, 4zrae!ci putuju kroz pustinju 89 godina, 4sus 89 dana boravi u pustinji> DEKALOG ! gr6. deset zapovijedi savez na *inaju izme2u Boga i 4zrae!aca (posrednik je 1ojsije). (o tom savezu, Bog je 4zrae!ce u6inio narodom. 7eka!og je sa&etak naravnog prava. orijen tih prava (izuzev prve zapovijedi) se mo&e na,i i kod drugih anroda. *misao mu je iskorijeniti z!o iz zajednice. 'apisan je u imperatinu. 7eka!og je sa&etak ispita savjesti (ispovijed). (rve tri zapoviejdi se odnose na 6ovjekov odnos prema Bogu, a osta!ih sedam na me2u!judske odnose. DEKAPOLI =ordana). $ deset he!enskih (gr6kih) gradova koji su pripada!i rimskoj provinciji *iriji (kraj isto6no od

7+*+" 6esto ozna6ava samo ve!iki broj. 7eset je pojam savrenog i dovrenog (zak!ju6nog) reda (deset generacija od Adama do 'oe). 7eset je savrenost Bo&jeg dje!ovanja (deset dje!a stvaranja, deset egipatskih za!a, deset zapovijedi, deset 4susovih 6udesa,>)>. Uz broj deset je vezan i pojam desetine davanje desetoga dije!a prihoda kra!ju, sve,enicima i !evitima. (o 5akonu 4zrae!ci su du&ni davati godinju desetinu od hrane u hram. 74;4;4 nad!judski visoka bi,a, koje poznaje i 4zrae!, kao i svi drugi narodi. U (ostanku (J,A:8) se koristi mit o vezi Bo&jih sinova s !judskim k,erima. (!od te veze su divivi, kao oznaka !judsek z!o,e prije potopa. *5 i kasnije pri6a o divovima3 izrae!ske uhode izvjetavaju o divovskim stanovnicima anaana (BrA<,<<). 1e2u te divove spadaju kra!j baanski %K ((z<,AA), Di!istejac K%.4=A" (A*amA#,8) i *A1*%' (*uA<,AJ). 7% +"45A1 : pokuaj da se rijei prob!em dviju ristovih naravi na na6in dje!omi6nog i!i potpunog nijekanja njegova 6ovjetva. (o toj nauci rist je samo prividno (dokein, gr6. pri6injati se) bio 6ovjek, uzeo je prividno !judsko tije!o, a u stvarnosti nije bio 6ovjek. (rema toj nauci rist je samo prividno umro. (rotiv ove hereze (krivovjerja) vode se borbe ve, u A. i B. sto!je,u. 7@A-1A gr6ki srebreni kovani novac. ;rijednost mu je bi!a oko F9 z!atnih feniga. ovanica od 8 drahme se zva!a stater. (vidi novac). 7UKA hebr. ratni !uk prema kaznenom sudu potopa, duga je znak vo!je za savezom od strane samoga =ahve, koji je svoj /ratni !uk0 zauvijek ostavio po strani (obe,anje da ne,e vie ka&njavati !jude na taj na6in). @asko duginih boja, znak je s!ave Bo&je, an2e!a i neba. U umjetnosti se duga upotreb!java kao Bo&je prijesto!je. %na je znak izmirenja !judskog roda s Bogom. . 7;A'A+*" broj punine i dovrenja, mo&da zbog podje!e godine na AB mjeseci, i!i zbog AB p!emena 4zrae!ovih. AB:orica aposto!a se 6esto nazivaju /jedinstvo0 : /dvanaestorica0. 'ovi =eruza!em ima AB vrata. LA %' gr6. pos!u&ite!j kad se crkva po6e!a hijerarhijski struktuirati, 2akon je s!u&ba podre2ena biskupu (starjeini). %n je su bi!i veza zajednice i starjeina. Lakon se postajao po!aganjem ruku. "a je s!u&ba bi!a trajnog karaktera. 7anas postoje /trajni 2akoni0 koji tu s!u&bu vre do kraja &ivota i /privremeni kojima je 2akonska s!u&ba stepenica prema sve,eni6koj s!u&bi. LA %'4*A jo je sporno jesu !i 2akonise ima!e v!astitu s!u&bu u prvim kr,anskim zajednicama. 5namo da su krtava!e i pou6ava!e &ene kr,anskoj vjeri.

+. : najstarija semitska rije6 za Boga. 5na6enje rije6i je3 jaki, vo2a, zapovijednik. U *5 se upotreb!java od saveza s Abrahamom da ozna6i Boga 4zrae!ova. 1no&ina ovoga pojma je Elohim koji odgovara naem pojmu boanstvo. %vdje spominjemo i naziv Elohist koja ozna6ava anonimnog autora jedne knjige (etoknji&ja. %n nag!aava Bo&ju duhovnost pa upozorava da se ne smije praviti /urezana !ika0 Bo&jega +1A'U+. vidi3 imanuel

+%' prema hebrejskom mi!jenju zna6i da!eko vrijeme, a prema gr6. vje6nost. U jeziku *5 to je beskona6no razdob!je, nepromjenjivo trajanje Bo&jeg dje!ovanja, Bo&jeg suvereniteta nad vremenom i povje,u. U Bib!ijskom zna6enju Eon ozna6ava nada!je i onostrani svijet sakriven !judskim o6ima. U '5 se Eon upotreb!java u zna6enju /u vijeke vjekova0, bez kraja. Gije!i svijeti povijest su upu,eni na vje6nost. 'ovi +on je zapo6eo s 4susom ristom. +(4DA'4=A vidi3 uka anje +*-A"%.%K4=A je nauka o pos!jednjim stvarima (smrt, uskrsnu,e, sud, novo stvaranje). Bib!ijska eshato!ogija govori o kona6nom smis!u i usmjerenju cje!okupne pa&nje na spasenje, kao i na dovrenje svijeta. %vaj pojam sadr&ava napetost koja v!ada izme2u onoga to se dogodi!o i onoga to ,e se dogoditi (sadanjost). Uz ovaj pojam se ve&e i eshatolo!ka eg istencija &ivot u svijesti da je budu,e dovrenje, iako skriveno, ve, sada nazo6no. +U-A@4*"4=A gr6. zahva!jivati za dar ona je odraz 4susove pos!jednje ve6ere. (raaposto!ska predaja, kad spominje /"ije!o0, to se odnosi na pravo tije!o, osobu, a / rv0 zna6i &ivot koji je povezan s krv!ju i upu,uje na nasi!nu smrt> "eo!ogija kod (av!a nag!aava3 euharistija je izra&aj zajednitva s @aspetim? *inoptici nag!aavaju /tije!o i krv0 su materija za &rtvu, 4sus se 6ini &rtvom za spasenje? 4vanova teo!ogija3 euharistija je koncentracija cje!okupnog spasenjskog doga2aja. +U"%.%K4=A gr6. !ijepi govor rabi se u smis!u pohva!e (dokso!ogija). U Bib!iji se 6esto prevodi s rije6ju blagoslov. )idovi su obi6ava!i b!agos!iv!jati 6ak i Boga, ime Bo&je, u smis!u davanja hva!e. U kr,anskom zna6enju ona ozna6ava s!u&bu Bo&ju (dati Bogu s!avu koja mu pripada). +;A ime koje je Adam dao svojoj &eni, nakon to ju je nazvao mu&icom, 6ovje6icom. U ovim je rije6ima izra&eno isto dostojanstvo mu&a, 6ovjeka i &ene. 4me Eva ozna6ava /1ajka svih &ivih0, a odnosi se na prenoenje &ivota (ra2anje). %na je primjer zavedene &ene. U kr,anstvu Eva prima zna6enje Grkve, 1arije, koja je 'ova +va. +;A'L+.=+ gr6. dobra, radosna vijest "ako se zva!a vijest o pobjedi nakon neke bitke, carev ukaz, prog!as, zapovijed,> r,ansko zna6enje je3 pronositi vijest koju je rist donio na zem!ju (!jubav, pomirenje, pratanje,>). 4sus sam sebe shva,a kao g!asnika koji poziva i donosi spasenje? prva crkva nag!aava da je spasenje do!o po ristu, a (avao rije6 +van2e!je rabi da bi ozna6io potrebu propovijedanja po svem svijetu. 8 su +van2e!ista (1atej, 1arko, .uka i 4van). (rva tri se zovu sinoptici (s!i6an im je redos!ijed opisa, dok je 4vanovo +van2e!je teo!oko. DA@45+= vjerska skupina u &idovstvu, 6iji po6eci se&u u doba drugog hrama. *amo ime do!azi ozna6ava one koji su odijeljeni (vjerojatno zbog toga to bi!i rigorozni u potivanju 5akona u smis!u strogosti). Darizeji su proizi!i iz pokreta hasida. "o je bi!o po pri!ici B$9 godina prije rista. U6enje farizeja bi!o je3 svaki je )idov obvezan strogo ispunjavati 5akon ("%@A). '5 os!ikava farizeje kao protivnike 4susove i one koji pridaju ve!iku va&nost vanjtini (formu). 4pak, ne odgovara istini mi!jenje da su svi farizeji bi!i dvo!i6njaci, !icemjeri. D+BA gr6. dostav!ja6ica poganska kr,anka, vjerovatno dostav!ja6ica (os!anice @im!janima. (avao ju naziva s!u&benicom (diakonos), vidi LA %'+*A. D4.4*"+=G4 dio morskih naroda koji su oko AB99. godine pr. rista, osvoji!i oba!ni pojas *irije i (a!estine. 7o!i su vjerojatno s rete. (ovremeno su pobje2iva!i 4zrae!ce, a!i ih je 7avid odbacio na njihovo podru6je. *naga Di!istejaca je !e&a!a u &e!jezu. 'aime, oni su za oru&je upotreb!java!i &e!jezne ma6eve, i to im je bi!a ve!ika prednost. 4na6e, ma!o znamo o njihovoj ku!turi i jeziku. D@4KA pokrajina u 1a!oj Aziji s indoevropskim stanovnitvom, koje se use!i!o u AB. st. pr. rista. 'eko je vrijeme bi!a nezavisna, a potom sta!no pod tu2om v!a,u. (avao ju je dva puta pohodio. (7jAJ,J? AF,B<). K+@4541 sveto brdo jugozapadno od Cekema. %d 8. st. pr. rista ono je ku!tno mjesto *amarijanaca, koji i danas na njemu s!ave pashu. %no je jo i danas sporno mjesto izme2u )idova i *amarijanaca (gdje se mo&e va!jano k!anjati Bogu3 =eruza!em i!i KerizimM). 4sus daje odgovor3 Bogu se treba k!anjati u 7uhu i 4stinu, a mjesto je nebitno. K+"*+1A'4 ime vrta na 1as!inskoj gori u kojem je 4sus uhi,en. "o6an po!o&aj je nesiguran, tako se danas mo&e pokazati na vie mjesta u podru6ju 1as!inske gore. *vakako, ime mu je po mas!inicima. 4 danas na tom podru6ju ima mas!ina iz 4susova vremena. GILGAME# ! junak babi!onskog epa (k!inasto pismo), koji u potrazi za bi!jkom &ivota do!azi na da!eki otok uz pomo, Utnapitima, (koji je umakao potopu). ' pri6a Ki!gameu o svojem spaavanju. *5:tna pri6a o potopu, s!i6na je s onim kod oko!nih naroda. @az!ika poganskih i bib!ijskih izvjetaja je u tome to poganski bogovi osje,aju strah pred potopom pa se di&u u visine, a bib!ijski Bog je suveren nad potopom. Utnapitim se svojom vjetinom spasio pred potopom, a 'oa je vo2en od Boga kao onaj iz koga ,e izi,i brojno potomstvo novog 6ovje6anstva.

GLAD ! 'a putovanju kroz pustinju Bog je iskuao 4zrae!ce g!a2u i &e2u (provjera vjernosti i 6vrsto,e vjere). Bog je htio iskuati3 /&ivi !i 6ovjek samo o kruhu0. (reko g!adi Bog poziva na obra,enje. K!ad za Bogom je put obra,enja, a Bog ,e onda svima uk!oniti g!ad kad se s njime sjedinimo. Euidesno umna&anje kruha je znak kako 4sus otk!anja g!ad !judi, a!i uvijek nag!aava g!ad za Bogom koju treba uta&iti. *toga %n !judima ostav!ja svoje tije!o za kruh i krv za pi,e hraniti se Bogom i gasiti e" jedino njime. GLO OLALIJA ! govor jezika nerazumno i neartiku!irano govorenje u ekstazi. %vo je dar 7uha *vetoga. (avao je posjedovao ovaj dar. 4pak, nije rastuma6eno niti jasno do kraja o 6emu se zapravo radi. "o je nerazum!jiv govor, a opet razum!jiv u 7uhu>

HADAD ! zapadnosemitski bog p!odnosti, 6esto nazivan Baa!.'jegova ku!tna mjesta su A!epo i 7amask, a kasnije i 7ura:+uropos i Baa!bek. %bjav!juje se u o!uji i grm!javini. 'jegov simbo! je !ik bika. U *5 se -adad pojav!juje kao v!astito ime edomskih kra!jeva. (oznat je riva! izme2u 4!ije i Baa!ovih sve,enika, gdje 4!ijin Bog (=ahve) pokazuje da je on pravi Bog. HAGAJ ! hebr. b!agos!ov!jeno dijete deseti od ma!ih proroka. 'akon su&anjstva je pokrenuo obnovu hrama. 'jegova knjiga sadr&i 8 to6no datirana govora iz godine $B9. pr. rista. "u on poziva na obnovu hrama? poziv na po6etak radova? obe,anje spasenja i obe,anje 7avidovu potomstvu da ,e ih =ahve o6uvati od neprijate!jskih naroda.. -agaj nag!aava prednost Bo&je s!ave nad privatnom. -AKA@A *arina s!ukinja +gip,anka koju je odbaci!a zbog !jubomore. -agara je majka =imae!ova i pramajka AB njegovih p!emena. =edno od tih p!emena se zva!o #A$%&'(&, a &ivje!i su beduinski, a bori!i su se u vrijeme kra!ja Cau!a na strani 4zrae!aca. -A'A'4=A gr6. Ananija heb) 'ahve je milostiv !a&ni prorok, =eremijin protivnik? =edan od trojice 7anije!ovih prijate!ja u pe,i? 6!an kr,anske zajednice u =eruza!emu, koji zajedno sa svojom &enom, &e!i prevariti aposto!e? ve!iki sve,enik koji predsjeda (av!ovu sas!uanju. HARFA ! otac svira6a na harfi se zvao =uba!. "o je &i6ani instrument, no ne odgovara dananjem izg!edu harfe, nego je mnogo manja, s!i6an !utnji. 4ma!a je najmanje $ &ica. *vira!a se prstima i!i nekim tapi,em. HA MONEJCI ! od =osipa nada!je naziv za 1akabejce, a oni su vodi!i borbu protiv he!enizacije (a!estine. HEBREJI ! Abraham je nazvan takvim imenom. "o je ime za narod u rasu!u, narod koji nema domovine. U Bib!iji se upotreb!java onda kad se neki izrae!ac imenuje u odnosi spram tu2inca.. U po6etku se #ebrej nije odnosio na rasnu skupinu nego na drutveni po!o&aj. '5 raz!ikuje -ebreje od -e!ena (u =eruza!emu). (rvi su pa!estinski )idovi, a drugi proze!iti. (avao se stav!ja spram protivnika (nag!aava da je -ebrej). -ebrejski jezij je skup narje6ja ju&nog anaana. asnije on postaje zaseban i mnoge su knjige Bib!ije na njemu napisane. HELENIZAM ! razdob!je kad je A!eksandar ;e!iki osvojio perzijski kra!jevstvo (<<A. g.pr. rista). "raja!o je do <A. pos!ije rista (do!azak rimskog carstva). HENOH ! spominje se u rodos!ov!ju aina ( ainov sin). % -enohu je zapisano kako je imao b!izak &ivot s Bogom i kako je prije vremena uznesen. Uz -enoha je povezana apoka!ipti6ka knji&evnost 4zrae!a. U te -enohove knjige spadaju3 Etiopska #enohova knjiga opis pada an2e!a, 'oa najav!juje kaznu, vizija o nebeskom =eruza!emu, o 1esijinu sudu, o uskrsnu,u mrtvih? Slavenska #enohova knjiga proiz!azi s gr6kog orgina!a, pa je prevedena na s!avenski. "u su opisan -enohova putovanja kroz sedmera nebesa, povratak na zem!ju, opomene, oprotajni govor. HEREZA ! gr6. izbor fi!ozofska nauka i!i ko!a. 7anas ona ozna6uje specifi6an krivi nauk protivan crkvi. "o je krivovjerje. %bi6no se u herezi nije6e ristovo bo&anstvo, 6ovjetvo, bezgrenost B!. 7j. 1arije, i druge vjerske istine. HETITI !narod s indoevropskim jezikom to su u B. st. pr. rista prodr!i u a!u Aziju. asnije su se sve vie iri!i. -etitsko carstvo je propa!o oko AB99. godine. (osebno su bi!i poznati na podru6ju prava (vaza!ski ugovori) i pisanju povijesti (ana!i). -etiti koje spominje Bib!ija, ve,inom su iz ma!ih dr&ava i!i zbirno ime za predizrae!sko pu6anstvo (a!estine. HIK I ! egipatski3 v!adar strane zem!je etni6ka skupina (*emiti, Arijci, -uriti) koji su oko A#99. godine v!ada!i u (a!estini i +giptu. Uve!i su kao bojno oru&je : konje, bojna ko!a i ma6 u ob!iku srpa. HIMAN $ hva!ospjev u 6ast Bogu. U Bib!iji se kao sadr&aj himna uzima nabrajanje svega to je Bog u6inio za svoj narod.. Eest pjevanje himana prati bogata g!azba. (oto narod nije mogao nau6iti cije!e himne na pamet, predvodite!j je pjevao prvi dio, a svi ponav!jaju redak zvani anti*ona (vidi A'"4D%'A). HODO"A#%E ! tri puta godinje ((asha, (edesetnica, b!agdan sjenica) mukarci trebaju i,i u =eruza!em da bi se zahva!i!i Bogu i &rtvova!i. (utem bi se pjeva!e hodo+asni+ke pjesme. U njima se odra&avao duh pos!unosti =ahvi. 1e2u psa!mima su postoja!i oni koji su upravo za tu prigodu hodo+asni+ki psalmi. *!ika hodo6a,a je3 6ovjek je putnik na ovoj zem!ji koji svojim hodom (putovanjem) 6asti Boga, &ivot u sk!adu s Bo&jim zakonima. r,anstvo je preuze!o hodo6a,e od )idova, a!i su ga proiri!i, pa se mo&e hodo6astiti u Kospodnja svetita, 1arijina, svetaca>

HO#EA ! hebr. =ahve spasio pripadao je sjevernom kra!jevstvu (*amarija) koje je #BB. godine potpa!o pod *a!manstar ;. -oea se na!azi me2u AB proroka. %n uzima s!iku braka da bi opisao kako je narod nevjeran =ahvi (jer su mnogi )idovi potpa!i pod Baa!ov ku!t). HRAM ! za )idove je Bog bio tamo gdje je kov6eg *aveza. ad je naprav!jen hrah u =eruza!emu i u njega postav!jen ov6eg, to je bio centar )idovstva (ovaj hram je sagradio *a!amon). -ram se sastojao od3 predvorja, svetita i svetinje nad svetinjama, a zajedno s kra!jevom pa!a6om je tvorio jednu cje!inu. Gentar &idovstva (hram) prvi je put poruen od Babi!onaca $F#. pr. rista. 'a njegovim ruevinama nastao je ($B9. $A$. godine) postegzi!ski -ram. 'a koncu je -ram zbrisan s !ica zem!je vojnici rimskog vojskovo2e "ita #9. god. pos!. rista. r,anstvo ima pojam -rama, a!i ne onoga )idovskog. r,anski hram opisuje sv. (avao3 /,i ste hram -uha Svetoga. . -ijerarhija u -ramu je bi!a3 ve!iki sve,enik, sve,enici i !eviti. %vi pos!jednji su bi!i zadu&eni za g!azbu i pjevanje u procesijama i kod bogos!u&ja. 5a uzdr&avanje ku!ta, svaki je )idov morao p!a,ati A eke!a, a nakon razorenja hrama, p!a,anje je bi!o dobrovo!jno za uzdr&avanje vjerskih ko!a u (a!estini. .eviti su ima!i s!uge koji su se briga!i oko odr&avanja, 6i,enja i stra&arenja oko hrama. (ovratak na vrh k!ikni ovdje 4 IDIOT ! gr6. privatna osoba, nasuprot s!u&benoj, !aik nasuprot stru6njaku, odat!e jednostavno nezna!ica, neobrazovan. U '5, idiot se pojav!juje zna6enju neobrazovana 6ovjeka, neuka, onaj koji ne razumije g!oso!a!ije (vidi). 4diot ozna6ava onoga koji nije 6!an zajednice sprem onoga tko pripada zajednici. IDOLOPOKLON TVO ! 6a,enje tu2ih bogova. *5 tra&i priznavanje i 6a,enje jedino =ahve (pravi Bog), teme!je,i to na iz!asku iz +gipta. )idovima je zabranjeno 6astiti tu2e bogove (prva zapovijed deka!oga (vidi). roz cije!u povijest je v!ad!a napetost izme2u ove zapovijedi i ku!turo!okog utjecaja susjednih naroda. U tu se svrhu ismijava!o tu2e bogove koji su od drva, dje!a !judskih ruku> 5a ido!opok!onstvo je postoja!a kazna (nekada i smrtna). IDUMEJA ! u gr6ko:rimsko doba je ime za ju&nu =udeju. (ropa!a je razorenjem -rama (#9. god. pos!ije rista). 4.4=A hebr. moj Bog je =ahve rodom je iz "ibe u Ki!eadu. Bio je najve,i prorok *jevernog kra!jevstva u H. st. pr. rista. 5na6ajno u 4!iju je to se zauzimao za tovanje =ahve (nije Baa!, nego =ahve gospodar i ravnate!j prirode). asno &idovstvo je o6ekiva!o 4!iju kao 1esijina prete6u. ILIRIJA ! brdoviti kraj sjeverozapadno od 1akedonije i Kr6ke, kasnije nazvan 7a!macija. (avao je na svojim misijskim putovanjima doao do 4!irije, s njim je bio i "it. IMANUEL ! (+manue!) simbo!i6no ime koje zna6i3 s nama Bog upotreb!java se kao oznaka ro2enja 1esijina (obe,ano dijete od m!ade &ene). 46ekivanje +manue!ova do!aska se ispuni!o ro2enjem 4susa rista. IME $ bitni sastavni dio osobnosti njegova nosite!ja. %naj tko nema imena, taj i ne postoji. 5A 6ovjeka se dr&i da je on ono to mu ime ka&e. ad se nekoga pita za ime, pitanje se odnosi na cije!u osobu. ( ad 6ovjek upie ime Bo&je u svoju ruku, time on priznaje svoju pripadnost njemu. 5a )idove je ime veoma vano, to se ne mo&e re,i za 5apadnu civi!izaciju. %sim !judi, imena imaju i pojedina mjesta. "a imena u Bib!iji, upu,uju na posebnosti kraja, a mnoga nose i imena bo&anstava koja su se ondje tova!a. I KU#ENJE ! izvanredni Bo&ji zahvat u &ivot nekoga s ci!jem prokuavanja, u6vr,ivanja> U povijesti 4zrae!a, iskuenje se uvijek doga2a!o iznova. %naj tko pobjedi iskuenje, postaje b!agos!ovom. *vakako nije snaga pobjede nad kunjom u 6ovjeku nego u Bogu. I PRAZAN ! (ojam je viezna6an. U Bib!iji ima zna6enje bezvrijednost, nitavi!a> I TO"NI GRIJEH ! je objanjenje porijek!a z!a i patnje u svijetu. 5mija je stvorenje od Boga, i ona je dija!oki partner 6ovjekov u +denu. Krijeh poti6e od 6ovjeka, jer ru&na tvrdnja zmijeda Bog svoju zapovijed nije dao radi 6ovjeka nego radi sebe. "ada 6ovjek po6inje sumnjati u Boga i uskra,uje mu vjeru. 7ak!e, nevjera je korijen prvoga grijeha. 'a nevjeru se nastav!ja grijeh u&itka> (os!jedice grijeha su stid, strah pred Bogom i nestanak so!idarnosti s !judima. Eovjek biva ka&njen protjerivanjem iz Bo&je b!izine. I TOK ! strana svijeta na kojoj iz!azi sunce. * istoka do!azi spas kao i propast. *inovi istoka su beduinska ne&idovska p!emena. %vaj pojam ima u sebi pozitivnog (m!ado sunce do!azi s istoka) i negativnog (z!i vjetrovi, neprijate!ji,>) zna6enja. IVAN EVANELI T ! 5ebedejev sin, 4sus ga je pozvao sa njegovim bratom =akovom starijim. (os!ije Uskrsa dje!uje zajedno s (etrom u =eruza!emu, a kasnije u 1a!oj Aziji. "u su nasta!i njegovi spisi. 'apisao je < pos!anice, +van2e!je i %tkrivenje (iako je danas sporno njegovo autorstvo za nabrojena dje!a). Umro je oko A99. godine na otoku (atmosu u dubokoj starosti. IVAN KR TITELJ ! prete6a 4susov i ro2ak. 'jegovo javno dje!ovanje prethodi!o je pripremanje u pustinji. 1ogu,e je da je bio u uskoj vezi s umranskim redovnicima (vidi U1@A'). %n propovijeda krtenje na obra,enje i pranje od grijeha (obredno rpanje). 5bog prigovora -erodu (vidi -+@%7), 4vanu je odrub!jena g!ava. 1nogi su ga dr&a!i 1esijom, a!i je on to otro pobijao tvrde,i3 1esija do!azi pos!ije njega, on je samo njegov g!asnik. IZAIJA ! sin nekog, ina6e nepoznatog, Amosa, za vrijeme kra!ja Uzije (N#8B. pr. rista). Bog ga je pozvao za proroka. (retpostav!ja se da je potjecao iz kra!jevske obite!ji. Babi!onski "a!mud prenosi !egendu o

njegovoj mu6eni6koj smrti pod 1anaeom. 4zaija je imao dva sina. *pada u ve!ike proroke *5. 4zri6ito je navijetao 4susov do!azak od djevice. IZAK ! smatra se sinom obe,anja. 'jegova povijest je usko vezana uz oca mu Abrahama. 'jegovi sinovi su +zav i =akov. +zavu je odre2en nomadski &ivot, a =akovu v!ast i posjedovanje zem!je. IZIDA I OZIRI ! vjerojatno u de!ti 'i!a udoma,ena v!adarska bo&ica 4zida i vegetacijski i kra!jevski bog %ziris, bi!i su prvotno samosta!na bo&anstva (bo&anski par). .egenda ka&e da je 4zida bi!a &a!osna zbog smrti svoga mu&a, kojeg je ubio njegov brat *et. ad je kona6no prona!a raskomadano mu tije!o, o&ivje!a ga je i s njim je ima!a sina -orusa koji osve,uje svoga oca, koji potom postaje gospodar podzem!ja. od tovanja ova dva ku!ta postoja!a je vjera u prekogrobni &ivot (mrtvi faraon, a pos!ije i svaki +gip,anin, postaje %ziris te posti&e besmrtnost). IZOP ! ma!i aromatni6ni grm s gustim !i,em na granama koje se upotreb!javaju za prskanje (krop!jenje). IZOP%ENJE ! u *5 se to zove #erem, tj. odje!jenje. 4zop,ivanje je bi!o u praksi kod svih naroda. %no se odnosi na drutveni i vjerski &ivot. "ako se u ratu s poganima sve njih mora!o izop,iti (pobiti), a s njima i stoku i sve to se mi6e. %va zapovijed je bi!a to!iko stroga da se prijestupnici protiv nje ka&njavaju naj6e,e smr,u.. asnije je kod )idova uvedena praksa /opomene0, a potom kaznu /ekskomunikacije0. (ovratak na vrh k!ikni ovdje = JA ! (sam). 'asuprot mnotvu stvari koje mo&emo spoznati, sebe do&iv!java kao sama (ja). /=a0 izvire iz odnosa s drugim !judima, a koji nisu /=a0.Bog se objavio /koji jesam0, tj. jedino on ima postojanje sam u sebi, koji trajno postoji. 4 6ovjek je sam, iako ovisan o Bogu, po s!obodi. Bog ga poziva imenom te mu na taj na6in omogu,uje da bude sam, /ja0. JABUKE LJUBAVI ! bi!jka sa svjet!ocrvenim, mirisnim p!odovima, koji s!u&e kao afrodizijak i poma&e pri porodu. JAFA ! gr6. =opa, danas predgra2e "e! Aviva od $. tisu,!je,a prije rista nastanjeni grad s promjenjivom povje,u. Bi!a je to ve!ika !uka na (a!estinskoj oba!i. (etar, aposto! je jedno vrijeme proveo u =afi. JAHVE ! ja sam onaj koji jesam v!astito ime Boga izrae!ova iz +gipta. %n obe,ava 4zabranom narodu svoju pomo,. JAMA ! kao zamka za !ov div!ja6i, dobro je poznata u *5. %na je s!ika opasnosti i !ukavosti. 'ekada ona ozna6ava grob, a s!ikovito smrt i podzem!je. JANJE ! sitna stoka. 'aj6e,e &rtvovana &ivotinja u *5. =anje je simbo! nedu&nosti i bezaz!enosti, posebno je ugodna &rtva. B!agova!a se za pashu po izri6itim propisima. 4van rstite!j je upirao u 4susa govore,i3 /+vo jaganjca Bo&jeg0, da poka&e njegovu envinost i &rtvu koju ,e podnijeti za !jude. JARAM ! naprava od drvenih tapova i konopa za uprezanje dviju teg!e,ih &ivotinja. U prenesenom smis!u zna6i breme i te&inu koju je netko nametnuo. =aram je oznaka za ropstvo. JA LICE ! bet!ehemske su sigurno bi!e s!i6ne onima koje su se na!azi!e u svakoj ta!i. Cta!e su se gradi!e u sk!opu neke pe,inice. =as!e su bi!e od drveta, a ispod su bi!a kamenja. 4z njih bi &ivotinje je!e. =+BU*+=G4 prastanovnici =eruza!ema, koji se zbog toga i zove grad =ebusejaca i!i =ebus. 7avid je osvojio njihovu utvrdu te je u6inio svojom rezidencijom. JEREMIJA ! *4' *;+O+'4 A -i!kije iz Anatona (Benjaminovo p!eme), rodio se oko J$9. pr. rista. (reko 89 godina navijetao je u =eruza!emu. 'jegove pos!jednje rije6i potje6u iz vremena nakon razorenja =eruza!ema ($F#P$FJ. pr. r.). 'jegova knjiga je /natrpana0 mono!ozima i ispovijestima. JERIHON ! najstariji poznati grad, smjeten B$9 m ispod morske razine u jordanskoj do!ini. 4me mu zna6i /grad pa!mi0. Bio je to grad:utvrda. 4skapanja pokazuju njegove padove i uspone. 7o!askom 4zrae!aca =erihon je ponovno procvao. (okraj njega je -erod podigao svoju zimsku pa!a6u. JEROBOAM ! izrae!ski kra!j (HBJ:H9#. pr. r.). %n se ustao protiv samomona, a!i je bio pobje2en. (os!ije *a!omonove smrti, postav!jen je za kra!ja. 7rugi =eroboam je &ivio od #F#. do #8#. godine prije rista. 5a njegova vremena izrae!sko kra!jevstvo je bi!o na vrhuncu mo,i. . JERUZALEM ! teko pristupa6an grad na visoravni zapadno od =ordana, oko #J9 m nadmorske visine. ;jerovatno je nase!jen ve, od 8. tisu,!je,a pr. rista. (rocvat je do&ivio za kra!ja 7avida, koji je osvojio tvr2avu jebusejaca. "ada je =eruza!em postao g!avni grad 4zrae!a. U njemu se 6uvao ov6eg saveza i sagradi!i su hram. %n je vjersko, naciona!no i ku!turno sredite. @azoprenje =eruza!ema se dogodi!o #9. godine pos!ije rista. "o je u6inio rimski vojskovo2a "it. JI#MAEL $ hebr. Bog 6uje Abrahamov sin s egip,ankom -agarom. *matra se praocem p!emena koje je kasnije nase!i!o =eruza!em =imae!ci. JOB ! hebr. gdje je otac on nije izrae!skog porijek!a. 'jegova domovina je U5, vjerojatno jugoisto6no od 7amaska. )ivio je u doba opatrijarha. =ob je bogobojazni 6ovjek ranog doba, te se pokazuje kao uzor pravednosti i ustrajnosti. JOEL ! -ebr. =ahve je Bog 'ajstariji *amue!ov sin.

7rugi =oe! je (etue!ov sin, prorok koji je dje!ovao u postsu&anjskom vremenu, vjerojatno u =eruza!emu. 'jegove su rije6i prenesene u =oe!ovoj knjizi (oko 899. pr. rista). JOJAKIM ! hebr. =ahve podi&e sve,eni6ko i kra!jevsko ime. "ako se zvao djed 4susov (otac B!. 7j. 1arije, mu& Ane, majke 1arijine). JONA ! prorok iz F. st. pr. rista koji je najavio =eroboamu njegova kra!jevstva. %nje g!avni !ik knjige o =oni (nasta!a oko 899. pr. r.). "o je pou6na humoristi6na knjiga. =onu je Bog pos!ao u ve!iki grad 'inivu navijetati @ije6 =ahvinu> =onin znak zahtjev za 6udom kako bi se povjerova!o, potvrda propovijedanju. JORDAN ! najve,a rijeka u (a!estini, koja nastaje iz vie izvora na -ermonu. 'ajprije te6e ravnicom, a zatim strmo pada u Kenezaretsko jezero, a odat!e u!azi u 1rtvo more. JO IP ! (atrijarh =akov!jev sin, njegova su ga bra,a proda!a u +gipat. 7rugi =osip je zaru6nik B!. 7j. 1arije, 7avidova porijek!a. )ivio je kao zanat!ija u 'azaretu i predstav!jao se u drutvu kao otac 4susov. JO#IJA $ Amonov sim, kra!j =udeje. (roirio je granice carstva preko Bete!a i 1egida. U borbi protiv faraona 'eka, potu6en je i poginuo kod 1egida. J9H. god. pr. r. %n je u6inio reformu ku!ta, hram je o6i,en od s!ika i kipova, =ahve postaje jedini gospodar -rama, a =eruza!em vjersko sredite )idova. JO#UA $ hebr. Boj je pomo, "im imenom se u knjizi Brojeva imenuje 'unov sin, koji je bio dozapovijednik i jedan od uhoda koji su i!i kao prethodnica u anaan. %n je nas!jedio 1ojsija i preveo 4zrae!ce preko =ordana u %be,anu zem!ju. (rema izvorima, umro je u ekemu i pokopan u "imnat:*erahu (+frajim). 7rugi =oua kojeg Bib!ija spominje je bio ve!iki sve,enik u =eruza!emu, koji je obnovio &rtvenik za pa!jenje &rtava pri s!u&bi &rtvovanja. JUDA ! gr6.:!at. A. aposto!, =akov!jev sin koji nosi nadimak .ebej? B. =uda brat 4susov, je pisac =udine pos!anice? <. =uda 4kariotski (6ovjek s bode&om), koji se u popisu aposto!a stav!ja na zadnje mjesto, on je izdao 4susa iz poh!epe i na poticaj *otone. Umro je samovjeanjem. JUDA ! ime p!emena (=udini sinovi), to su se nase!i!i u ju&noj (a!estini. (otje6u od .ee i =akova. *jedite p!emena bijae Bet!ehem, kasnije -ebron. (odru6je koje su oni obitava!i se zove =U7+=A. JUDITA ! hebr. )idovka A. -eti,anka i &ena +zavova? B. )idovka vjerna zakonu, pobo&na i !ijepa iz Cimunova p!emena, 1ararijeva k,i i 1anaeova udovica. %na je g!avni !ik =uditine knjige. JUG ! A. strana svijeta, predio sre,e? B. 'egev (ju&na zem!ja) ju&no od judejskog gorja (zem!ja za stanovanje, a dje!omi6no pustinja s tajanstvenim &ivotinjama i stranim o!ujama. (ostojao je i ju&ni izvor kao oznaka za najstariji izvor iz njige postanka. (ovratak na vrh k!ikni ovdje KADE# $ hebr. posve,en /izvor gdje se sudi0 : oaza u pustinji (aran i!i *ion na ju&noj granici 4zrae!a. "u su 4zrae!ci boravi!i za vrijeme putovanja pustinjom. "u je bi!o izrae!sko sudite. KADIONA &RTVA ! upotreba tamjana i drugih mirisnih bi!jaka u 6a,enju ku!ta. %va je &rtva bi!a pridr&ana Aronovim sinovima. Uz onaj pojam je povezan i kadioni miris) %no se upotreb!java!o jutrom i u ve6er. Bio je to tamjan, ba!zam, stakta, ga!bana i so!, kasnije se ova mjeavina proiri!a i na jo sedam mjeavina. Upotreb!javao se samo u ku!tne svrhe. KAFARNAUM ! 8:$ km zapadno od utoka =ordana u Kenezaretsko jezero. *redite 4susova dje!ovanja /njegov grad0, a!i usprkos tomu prok!et jer zbog svoje nevjere. KAFTAN $ od &e!jeznog doba to je oznaka za dugu ha!jinu s!i6nu kou!ji koja se kroji!a od !ana i!i vune, a nosi!i su je mukarci i &ene. (ri hodi i!i radu ona se visoko veza!a. (osebna vrsta kaftana je ona koju su nosi!i bogatiji bi!a je nabrata (poznata je kod -etita). A4' hebr. stek!a sam sina prvi sin izme2u Adama i +ve. Bio je ratar i &rtvovao od po!jskih p!odova. Bog odbija njegovu &rtvu, a primio je &rtvu njegova brata Abe!a (sto6ara). 4z zavisti ain ubija Abe!a. 5a kaznu biva protjeran s oranica u pustinju. KAIRO ! gr6. trenutak, pogodno vrijeme to je od!u6ni trenutak, trenutak od!uke, mi!osno vrijeme. KAJANJE ! *5:tni spisi govore o kajanju =ahvinu zbog njegovih 6ina, a to je prigovor 6ovjeku to ne pristaje uz Bo&ju ponu2enu ruku i to neprestano grijei. U '5 kajanje je duhovni rast, iz njega se razvija vjera. KAJFA $ nadimak &idovskog ve!ikog sve,enika, zeta sve,enika Ane. *!u&bovao je za vrijeme 4vana rstite!ja i procesa protiv 4susa. KAMENOVANJE ! kod )idova je to bi!a uobi6ajena smrtna kazna a izrica!a se za hu!u na Boga, pok!on ido!ima, oskvrnu,e subote, b!udnost> U kamenovanju je sudje!ova!a cije!a zajednica pri 6emu su svjedoci baca!i prvi kamen. %vakva smrt je sudbina mnogih proroka. )idovi su tra&i!i 4susa kako bi ga kamenova!i. (rvi kr,anski mu6enik *tjepan je kamenovanjem ubijen. KAPADOCIJA ! rimska provincija u 1a!oj Aziji, visoravan sjeverno od "unisa, izme2u Armenije i Ka!icije. U 7je!ima aposto!skim se spominju kr,ani apadocije.

KARMEL ! hebr. vo,njak A. bregovito podru6je izme2u *redozemnog mora i =izrae!ovske zaravni, bogato drve,em i mnogim pe,inama. ;r!o rano je nastanjeno? B. Krad u =udeji, ju&no od -ebrona, posebno va&an u *au!ovo i 7avidovo vrijeme. KATA TROFA ! u Bib!ijskom na6inu izra&avaja ovaj pojam ima zna6ajnu u!ogu. "u 6ovjek osje,a svoju krhkost i ranjivost, a!i i Bo&ju b!izinu. 'akon grijeha se govori o katastrofi, tu je i potop 6ovjek je ugro&en tamo gdje je grijeh. Eesto se ovaj pojam tuma6i kao kazna Bo&ja. KATENE ! !at. !anac su !abavo poredana kratka objanjenja uz bib!ijske tekstove, uzete iz komentara crkvenih otaca. 'ajstarije potje6u iz $. st. (oznata je (atena Aurea "ome AQuinskoga uz +van2e!ja. KAZNA ! ona je u *5 sastavni dio Bo&jeg suda, koja se ve&e uz podru6je pravednosti. KEFA ! aramejski stijena, gr6. (etar ime aposto!a Cimuna, a tako ga zove 4sus, a (avao ga 6esto zove Cimun (etar. KENI%ANI ! 'omadsko p!eme na jugu (a!estine, s ainom kao praocem, povezano s Ama!e6anima. U *au!ovo vrijeme su sta!ni stanovnici =udeje, a drugdje ih susre,emo i kao nomade po Ka!i!eji i!i pak kao putuju,e obrtnike. eni,ani su tova!i =ahvu. KERIGMA ! navjestite!jsko propovijedanje, izgovorena i!i navjetena rije6. %na je najkra,a formu!a vjere istina o &ivotu i dje!u 4susa rista na zem!ji, za spas 6ovjeka. KIBELA ! !at. ve!ika majka frigijski ob!ik bo&ice p!odnosti koja se u 1a!oj Aziji 6asti!a kao majka &ivota. %na je s Atisom tvori!a bo&anski par. *redite njezina ku!ta je u (esinu. *amo s!av!jenje je bi!o pra,eno ve!ikim orgijama, samosaka,enjem i samoranjavanjem. %d B98. pr. r. *e bo&ica ibe!a 6asti!a u @imu. KI#A ! vrijeme kie u (a!estini je od !istopada do travnja. 'ajprije padaju !agane kie koje smekaju t!o te se sije &ito. asne kie su u o&ujku i travnju, i o njima ovisi urod. Eeste su iznenadne i jake kie. *am pojam ozna6ava p!odnost i b!agos!ov. KLANJANJE ! prignuti se Bogu u znak poniznosti, priznati ve!i6inu Bo&ju. %no je 6esto povezano sa &rtvama, pohva!ama i mo!itvom za pomo,. U kona6nom dovrenju ,e se svi narodi pok!oniti pred !icem Bo&jim. KLJU" ! tko ima k!ju6 mo&e u,i u ku,u. ;!asnik k!ju6a je gospodar. !ju6evi kra!jevstva Bo&jeg su u Bo&joj ruci. rist ima k!ju6eve smrti i tako je spasio !jude od prok!etstva. KNJIGA DVANAE TORICE PROROKA ! se zove zbirka dvanaest proro6kih spisa -o:1a!. 'asta!a je u dugoj povijesti (od vremena izgnanstva. Autori se zovu /ali proroci, zato jer su njihovi spisi na!i mjesto zajedno u jednom svitku s drugim prorocima. 'ije kategoriziranje po kva!iteti i!i proro6anstvima nego po zbiru u kojem se na!aze (ovdje su oni sabrani u jedan svitak). KNJIGA IZLA KA ! egzodus iz!azak ime je 1ojsijeve knjige, a to joj je ime da!a *eptuaginta, jer ona po6ima s iz!askom iz +gipatskog ropstva. Uz ovu knjigu jednu cje!unu tvore i .evitski zakonik i njiga brojeva. 4z!azak je centra!ni zahvat Boga u )idovsku povijest. ao spomen na njega s!ave pashu. KNJIGA JUBILEJA ! kasno&idovski spis izvorno napisan na hebrejskom, a sa6uvan u etiopskom prijevodu. ;jeruje se da je knjiga pripada!a esenima (vidi). 'asta!a je oko A99. god. pr. r. njiga se zove i /ali postanak zbog navo2enja krono!okim redom doga2aja u povijesti spasenja otud naziv jubilej. *ve je raspore2eno u broju sedam (# tjednih godina sa po sedam R8H, pa je $9:ta bi!a jubi!arna). KNJIGA MUDRO TI ! najm!a2i spis *5 (A. st. pr. r.). 'asta!a je na gr6. jeziku. (ripisuje se *a!amonu, a!i je to samo !iterarna fikcija. 'epoznati autor je vjerojatno obrazovani )idov iz dijaspore (a!eksandrija). njiga je i namjenjena )idovima u dijaspori. KNJIGA PO TANKA ! gr6. geneza R postanak prva knjiga (etoknji&ja. 'aziv je dobi!a prema sadr&aju prvih pog!av!ja (prapovijest). %va knjiga nije povijest, nego s!ikovit prikaz istine o Bo&jem zahvatu u povijest (stvaranje i ure2ivanje svijeta i sevmira). KNJIGA AVEZA ! ovo je najstarija zbirka u kojoj su napisani 4zrae!ski zakoni. %na sadr&i visoku mjeru so!idarnosti i jednakosti svih pred zakonom. %na se odnosi na vrijeme kad su )idovi u anaanu a!i jo nisu ima!i kra!ja. KOCKA ! (bacanje kocke), re!igiozni obi6aj za zazivanje Bo&je od!uke. "o su u *5 izvodi!i sve,enici. Eesto je bacanje kocke rjeava!o sporne situacije. U prenesenom smis!u kocka zna6i udio u po!o&aju, koji je nekoga zapao. KOHORTA ! desetina !egije. U '5 spomenute kohorte regrutira!e su se iz ne&idovskog pu6anstva. U =eruza!emu je bi!a sta!no po jedna kohorta (tvr2ava Antonija). KOINE $ gr6. op,i zajedni6ki jezik u vremenu he!enizma (oko <99. pr. r $99. po. r). %n je bio umjesto raznih dija!ekata. A!eksandar ;e!iki je ovaj dija!ekt u6inio s!u&benim. 'a 0O&NE je napisana *eptuaginta i '5. KOLO#ANI ! stanovnici grada o!osa u 1a!oj aziji, na jugu Drigije, u b!izini gradova -ieropo!isa i .aodiceje. 5ajednica je (av!u osobno nepoznata. ;jerojatno ju je uteme!jio (av!ov u6enik ( o!oanin +pafra). (os!anica o!oanima je u ci!ju o6uvanja od krivih u6ite!ja i poganskog ku!ta. KOMORNIK ! A. prvobitno sobar p!emi,kih &enskih ku,a na starom 4stoku, a prednost su ima!i eunusi? B.

najva&niji !judi od povjerenja i!i s!u&benici kra!ja, zapovjednici tje!esne stra&e i!i vojske, vrhovni rizni6ari. KONKORDANCA ! abecedni popis svih rije6i, koje se pojav!juju u Bib!iji, sa svim njihovim pojavnim mjestima. KOPRENA ! veo, prevjes ma!eni rubac, kojim se prekriva!o !ice i vrat radi zatite od vru,ine i praine. )ene (posebno nevjeste) su njime prekriva!e !ice pred mukarcima u znak potenja, skidanje koprene sa &ene, zna6i!o je njezino oskvrnu,e. KORAH ! prvi sin =isharov, !evit koji je za vrijeme putovanja kroz pustinju poticao na ustanak protiv 1ojsija i Arona. Bog ga je unitio. orahovci su obnaa!i ni&e hramske s!u&be (6uvari hramskih vrata i posu2a), a nekada su bi!i i hramski pjeva6i. KORIN%ANI ! stanovnici grada orinta. *a6uvane su dvije (av!ove pos!anice !judima orinta, a pretpostav!ja se da je (avao napisao 6ak J pos!anica. *vaka je pos!anica ima!a svoj povod. *am grad je bio ve!iko trgova6ko i ku!turno sredite. U ratu s @im!janima je bio razoren a!i ga je Gezar obnosio. B#. pr. r. (ostao je g!avni grad provincije Ahaje. KRETA ! otok u *redozemnom moru, ju&no od Kr6ke. %d najstarijih vremena bio je ku!turno sredite. Arheo!oki ostaci svjedo6e njihovu povezanost s +giptom, 4stokom i podunav!jem. KRVNA NJIVA ! prema 7jA,AH, to je ime za njivu koju je =uda 4kariotski kupio i na kojoj je umro, a prema 1tB#,F, to je njiva to ju je *inedrij (;e!iko vije,e &idovsko) kupio za vra,ene =udine novce i tu na6inio grob!je za strance. KRVNA O VETA ! prema starinskom shva,anju rodbina je bi!a odgovorna za krivnju svojih ro2aka (b!i&a krvna rodbina). %sve,ivanje, kad nije bi!o mogu,e doti6nom, vri!o se b!i&oj rodbini. *matra!o se da se na taj na6in poravnavaju bo&ji ra6uni, daje zadovo!jtina. KRVNO O KVRNU%E $ od najstarijih vremena postoja!a je stroga kazna za spo!no op,enje s b!i&im krvnim srodnicima. "aj 6in se zvao krvno oskvrnu1e. P'(ra)a* +a (rh ! *li*+i ovdje . LAIK ! gr6. onaj koji pripada narodu, masi, nepou6enima kod Krka ovaj pojam ozna6ava onoga tko nije upu,en u ku!t (pu6ani). U '5 se laos 2 narod upotreb!java u zna6enju Grkve, puk Bo&ji. %d <. st. se !aik upotreb!java u smis!u raz!i6itog od k!era. LAKI# ! od ranog bron6anog doba nase!jeni grad na jugozapadu (a!estine. =oua ga je osvojio. asnije ga je razorio 'abukodonozor. LAODICEJA ! ime frigijskog grada, kojeg je sagradio Antioh 44. u 6ast supruge .aodike. .aodiceja je bi!a sredite ondanje medicine. r,anstvo je do!o rano u ovaj grad (+pafra). (avao se posebno brigao za ove kr,ane. LA&NI APO TOLI ! misionari koji su neov!ateno nastupa!i zahtijevaju,i za sebe aposto!ski autoritet. LEA ! starija .abanova sestra koja je bi!a podmetnuta =akovu kao &ena umjesto njezine !jepe sestre @ahe!e. %na je majka @ubena, *imeona, .evija, =ude, =isakara, *ebu!ona i 7ina. (okopana je u pe,ini 1akpe!a. LEGIJA ! vojna jedinica od J999 pjeaka i AB9 konjanika. U '5 nikad se ne upotreb!java u vojnom zna6enju, nego u ozna6avanju ve!ikog broja (an2e!i i!i demoni). LEVIJATAN ! mito!oko morsko 6udovite. U *5 on je s!ika z!ih si!a.5ami!ja se kao zmaj s vie g!ava, a =ahve ga je razmrskao kad se on podigao i postao opasan. LEVITI ! oznaka sve,eni6ke s!u&be koja podrijet!o vu6e od =akova sina .evijeva (od razbijenoga .evijeva p!emena). LIDIJA ! zem!ja na zapadnoj oba!i 1a!e Azije, zvana jo i =onija jer su je nastanjiva!i =onjani. 'ekada je .idija bi!a sredite ve!ikog kra!jevstva, a kasnije je potpa!a pod v!ast (erzijanaca i *eku!ovi,a te tako posta!a dio Azije. LIRA $ &i6ani instrument koji se u ophodima nosio u ruci. 1a!i broj &ica bez sed!a (kobi!ice) mogao se prstima doticati kao pratnja pjevanju. LITURGIJA ! s!u&enje u interesu dr&avne i!i re!igiozne zajednice. asnije je zadr&ao samo re!igiozno zna6enje. LOGO ! gr6. rije6, govor, mi!jenje, razum to je za grke dinami6an princip koji ure2uje kozmos i u svakoga 6ovjeka u!a&e k!icu razuma. U '5 logos je transcedenta!an. (rimjenjuje se na 4susa. LOT ! ne,ak Abrahamov, koji je s njim iao u anaan i nastanio se u =ordanskoj do!ini. .ot je izbjegao propast *odome i Komore (nije se okretao) i postao je praotac 1oabita i Amonita. LUKA ! to je kratica od imena 3ucanius i!i 3ucije. %n je suradnik aposto!a. 'apisao je +van2e!je 4susa rista i 7je!a aposto!ska (&ivot prve crkve). U svom +van2e!ju on se poziva na ve, prije napisano o 4susu (vjerojatno na evan2e!ista 1arka). P'(ra)a* +a (rh ! *li*+i ovdje .=

.=+(%"A ovaj pojam kod 4zrae!aca ima drugo zna6enje u odnosu naoko!ne poganske narode. 5a pogane je !jepota materija!na (&ena, je!o, stab!o,>), dok je u Bib!iji !jepota duhovne naravi (Bog, an2e!i, stvaranje, spasenje,>). 4skustvo Boga je savrena !jepota, a u kona6nici vrhunac !jepote je u eshato!ogiji (dovrenju). LJETOPI ! napisane su dvije knjige !jetopisa, a tvore zajedno krono!oku cje!inu. 4me potje6e od sv. =eronima koji je time htio ozna6iti kako je ovdje sadr&ana /krono!ogija spasenja0, povijest spasenja. LJUD KE &RTVE ! potvr2ene su u drevnim isto6nja6kim re!igijama. od 4zrae!aca su ih zakoni i proroci strogo zabranjiva!i te tra&i!i kaznu za njih, a!i ih je, ipak, ponekad bi!o, to potvr2uje knjiga o *ucimaAA,<: 89. )rtve djece su se prinosi!e u vremenu kra!jeva, kad su poganski utjecaju prijeti!i unitenjem ku!ta =ahvi. 4pak, !judske &rtve nisu nikada bi!e sastavni dio &rtvenog obreda. P'(ra)a* +a (rh ! *li*+i ovdje 1 1AG%" ovo je hebrejska rije6 koja u mno&ini zna6i kruhove koji se priprav!jaju bez kvasa. 1og!i su se spremati na brzinu. %vakav se kruh pekao pri iz!asku iz +gipta (pasha!ni kruhovi) ) MAGDALA ! Baramejski rib!ja ku!a grad na sjeverozapadnoj oba!i Kenezaretskog jezera s razvijenom ribarskom trgovinom. "u je 4sus dovrio svoje dje!ovanje u Ka!i!eji. Krad 1arije 1agda!ene. MAGI ! medijsko p!eme, koje je u perzijskoj re!igiji obnaa!o sve,eni6ku s!u&bu. "i su sve,enici bi!i i aszto!ozi i nosite!ji tajne znanosti, u !iterarnom zna6enju ova rije6 ozna6ava 6arobnjaka. 1udraci s 4stoka se nazivaju /agi u smis!u u6enosti, poznavaoci zvijezda. MAGIJA ! vjerovanje da neki !judi, predmeti i obredi posjeduju tajnovitu snagu, da odre2enim sredstvima proizvSedu nasi!no, ve,inom negativno dje!ovanje. %na se prakticira!a i u 4zrae!u (jabuke !jubavi, Aronov 6arobni tap, zak!injanje mrtvih vra6anje>). Brojne zabrane pokazuju da je magija nespojiva s vjerom u =ahvu te zas!u&uje smrtnu kaznu. '5 odbacuje svaki ob!ik magije. Earobnjaci su neprijate!ji +van2e!ja (Cimun Earobnjak, Barjesus). +feki su kr,ani su, na (av!ov poticaj, spa!i!i magijske knjige. MAKABEJCI ! 6etiri knjige, predane u *eptuaginti se smatraju3 A:B su kanonske, a <:8 su apokrifne. A1ak je nasta!a krajem B. st. pr. r. 'a hebrejskom jeziku, a sa6uvana na gr6kom.. Kovori o 1akabeksjim bitkama Antioh 4;. =e smi!jenim oskvrnu,em hrama htio izazvati i iskorijeniti idovski vjeru. %va je knjiga va&an dokumenat &idovske povijesti. B1ak je svjedok re!igije kasnog &idovstva i sukob s he!enizmom. MALAHIJA ! hebr. moj g!asnik zadnja knjiga dvanaestorice ma!ih proroka. 'asta!a je u $. st. pr. r. *adr&i razgovor izme2u =ahve i proroka i s!uate!ja. (rekorava rastavu braka i mijeane &enidbe. "u je i navjetaj suda. 'evo!je koje poga2aju narod su p!od vjerske ravnodunosti. "u je i napomena obdr&avanja 1ojsijeva zakona. MAMON $ stara aramejska rije6 koja ozna6ava !uksuz i bogatstvo. *!u&enje mamonu je to!iko sna&no da prije6i s!u&enje Bogu (poput demonske snage koji dobrim prog!aava materija!ne stvari a zanemaruje duhovne). MAMRE $ staro svetite u b!izini -ebrona, a 6esto se izjedna6ava sa samim -ebronom. Abraam se nase!io kod hrasta 1amre i tu mu se ukazao =ahve u !iku trojice !judi i objavio mu potomstvo. B!izu 1amre je bi!a pe,ina u kojoj su se pokapa!i patrijarsi (1ahpe!). MAMA $ 6udesno je!o 4zrae!aca u pustinji. 4zg!edom je bi!a s!i6na inju (bije!a i!i &u,kasta), a ima!a je okus medenjaka. ao s!ikovita mana je +uharistija u '5. 4su nas hrani svojim tije!om kao to je 4zrae!ce hranio kruhom. MANDEJCI ! ime s!jedbe u 4ranu. U njihovim spisima je sadr&ano &idovsko:kr,ansko b!ago, izmjeano s iranskim e!ementima. 1endejci su vjerojatno &idovsko:gnosti6ka krstite!jska s!jedba. 4maju neke povezanosti s umranom i 4vanovim spisima. MARANATA $ !iturgijski mo!itveni pok!ik prve crkve. "o je aramejska rije6, a zna6i3 Kospodin je doao i!i /7o2i Kospodine0. U maranata je sadr&ana eshato!oka 6e&nja ponovni do!azak 4susa rista. MARDUK ! gradsko bo&anstvo Babi!ona. asnije je postao g!avno bo&anstvo. "aj uspon je uvjetovao +numa e!i, ep o stvaranju svijeta. 1arduk je pobjedio "ijamata (bog kaosa) te doao na najvii bo&anski stupanj. MARI $ zna6ajan grad u srednjem +ufratu. *a6uvano je vie hramova, toranj sa stubama i brojni kipovi. ;rhunac 1arove povijesti se zbio u AH. i AF. st. pr. r. -amurabi ga je razorio oko A#99. pr. r. %d tada je po!iti6ki bezna6ajan. U usponu snage je imao bogatu knji&nicu s oko B9 999 tab!ica napisanih k!inastim pismom. 'a njima je vid!jiv na6in &ivota nomada i njihova putovanja. MARKO $ izvorno rimsko ime. Bio je sin neke 1arije, 6ija je ku,a bi!a okup!ja!ite jeruza!emskih kr,ana. (avao i Barnaba su uze!i 1arka kad su i!i u Antiohiju, odak!e ih 1arko prati na misijskom putovanju na Gipar kao pomo,nik. 1arkovo +van2e!je je, prema tradiciji, najstarije. MA EBA ! nek!esan i!i obra2en kamen, usprav!jen kao stup, koji ozna6ava neko sveto mjesto, grob i!i podsje,a na =ahvinu objavu. MA#AL $ izrae!ske pjesme ruga!ice, a!i i pos!ovice.

MATEJ ! hebr Bo&ji dar on je na popisu aposto!a (F po redu). 7anas se ne mo&e poistovjetiti pisac +van2e!ja s aposto!om 1atejem (carinik .evij). ao g!avni izvor 1atejeva +van2e!ja je bio 1arkov evan2eoski spis. MATIJA ! prema 7jA,B<, 1atija je izabran kockom u natjecanju s =osipom Barsabom na mjesto =ude 4kariotskoga. U da!jnjim tekstovima '5 ne spominje se njegovo ime. MEDIJA ! dr&ava u sjevernom iranu, ju&no od aspijskog mora nastanjena indoevropskim stanovnitvom. 'akon to je osvoji!a 'inivu JAB. pr. r. posta!a je ve!ika kra!jevina s g!avnim gradom +kbatanom. asnije ju je kra!j ir prik!onio ve!ikom perzijskom kra!jevstvu. MEGIDO ! kanaanski utvr2eni grad u =uzraee!skoj ravnici. 4zrae!ci su ga osvoji!i za vrijeme 7avida, a za *a!omona je postao g!avni grad sjeverne pokrajine i stanite vojnog garnizora koji je posjedovao i konjicu. %vdje pogiba =oija J9H. godine pr. r. u borbi protiv 'eka. MEGILOT ! hebr. svici knjige to je ime za pos!ijebib!ijsku skupinu knjiga koje su s!u&i!e za sve6ano 6itanje na &idovske b!agdane i svetkovine. MELEK ! hebr. kra!j sin 1ikin, unuk 1eribaa!ov i praunuk =onatanov. MERIBA $ hebr. prepirka, zadjevica tim se imenom zove sveti izvor, koji se, prema tradiciji, na!azi u pustinji *in u adeu i!i b!izu njega. 4me 1eriba ukazuje na sukob kojeg su ondje ima!i 4zrae!ci s 1ojsijem zbog nedostatka vode. ME#IN KAMEN ! u 7ibonu na2en crn baza!tni kamen na kojemu se na feni6ko:starohebrejskom pismu donosi izvjetaj o otpadu moapskog kra!ja 1ee od 4zrae!a nakon Ahabove smrti i o njegovoj gradite!jskoj aktivnosti, svjedo6anstvo ondanje izrae!ske s!abosti. MEZOPOTAMIJA ! zem!ja izme2u rijeka ozna6ava podru6je izme2u +ufrata i "igrisa. U *5 se ovo mjesto zove /aram dviju rijeka0. 5bog bogatog t!a, nase!java!i su je brojni narodi (*umeri, Akadi, Babi!onci? Asirci,>). "u je cvjeta!o pismo, zakonodavstvo, !iteratura, astronomija> MIDJANCI $ savez nomadskih p!emena. 7ovode se u vezu s Abrahamom. %ni su najstariji nomadi s devama. U po6etku su odnosi izme2u 1idjanaca i 4zrae!a bi!i dobri, a!i je kasnije do!o do sukoba jer su 1idjanci prodr!i na obradivu zem!ju. 5bog pokret!jivosti im je teko odrediti stanite. ;jerojatno je to *inajski po!uotok. MIRJAM ! A. 1ojsijeva i Aronova sestra. %na pjeva, uz zvuke, pobjedu =ahve nakon pro!aska kroz Grveno more. Umire u adeu. B. jedan =udejac MOAB ! 4zrae!cima srodan narod, koji je nastanjivao podru6je p!odne visoravni izme2u 1rtvoga mora i sirijsko:arapske pustinje. 1oab se &e!io iriti prema sjeveru. %d toga su trpje!i Kadovo i @ubenovo p!eme, a!i su ugro&ava!i i podru6je =erihona. "o je dovodi!o do ratova izme2u njih i 4zrae!aca. Cau! je pobijedio 1oapce, a kasnije i 7avid, koji ih je prisi!io na p!a,anje poreza. Ctova!i su Baa!a kao bo&,anstvo. MOLOH ! kra!j on je pojam u&asa, jer su i 4zrae!ci u FP#. st. pr. r. &rtvova!i u -inonskoj do!ini 1o!ohu time to su pokua!o da im djeca idu kroz vatru, tj. da izgore, iako su =ahvi !judske &rtve odurne. MORDOKAJ $ prema knjizi o +steri, on je deportirani )idov. 5ajedno sa svojom ti,enicom +sterom uvodi kao spomendan za spaavanje )idova od unitenja sve6anost purima, kasnije nazvanu 1ordokajev dan. MRTVO MORE ! zove se od drugog sto!je,a ostatak zaso!jenog s!atkovodnog jezera u =ordanskoj do!ini (F$ km dugo, AJ km iroko i <H9 m ispod povrine mora). *jeverni dio jezera je dubok 899 m, a ju&ni je p!itak. 5bog koncentracije so!i, &ivot je nemogu, pa je odat!e i ime dobi!o. Bib!ija ga naziva i /*!ano more0, /(ustinjsko more0. MURABAAT ! do!ina jugoisto6no od =eruza!ema (<9 km). 4stra&ivanjem AH$B. godine be!gijski istra&iva6i su prona6!i brojne papiruse ( umranskog porijek!a). P'(ra)a* +a (rh ! *li*+i ovdje ' NAAMAN ! aramejac, zvani *irijac vojskovo2a iz 7amaska, kojega je +!izej os!obodio gube. NABATEJCI ! semitski nomadi u arapskoj pustinji, koji su u $P8. st. pr. rista posta!i sjedioci te tako potisnu!i +domce i kona6no zauze!i isto6nojordanski zem!ju. 4ma!i su jako kra!jevstvo. K!avi grad im je (etra. @azorio ih je "rajan A9$.PJ. godine. 'ABU %7%54@ 44 babi!onski kra!j (J9<. $JB.) @atovao je protiv naroda na zapadu kra!jevstva, prije svega protiv +gip,ana, koje je J9$. god. pr. r. porazio kod arkemia. Kodine $H#. pr. r. osvojio je =eruza!em a =ojakima odveo u ropstvo, a na njegovo mjesto postavio je *idkija, koji se odmetnuo, pa je 'abukodonozor ponovno osvoji =eruza!em ($F#.) i najve,i dio stanovnitva deportirao. =eremija ga naziva s!ugom =ahvinim jer je izvrio njegovu vo!ju jer 4zrae! nije s!uao =ahvu. NAHUM ! hebr. tjeite!j A. prorok iz mjesta +!koa, koje ne mo&emo !ocirati. %n je navijestio propast asirskog g!avnog grada 'inive, to se dogodi!o JAB. godine, a time i os!obo2enje =udeje od asirske v!asti. B. jedan od 4susovih predaka. NAMJE NIK ! prokonzu!, zema!jski upravite!j po na!ogu kra!ja i!i neke ve!esi!e izvrava zapovjednitvo

nad nekom provincijom i!i regijom. NAPOJNICA ! &rtva )idovski ku!t nije poznavao nikakve &rtve napojnice. od njih postoji samo pa!jenica i!i pri6esnica, te iz!ijevanje vina i!i u!ja po podno&ju &rtvenika (za pri6esnice). NATAN ! hebr. Bog je dao u *5 6esto ime3 A. u 4susovu rodos!ov!ju nazvan je tim imenom sin 7avidov. B. prorok u 7avidovo i!i *a!amonovo vrijeme i kao savjetnik kra!jev, utjecajna osoba na kra!jevskom dvoru. *astavio je povijest 7avidovu i *a!amonovu. (rok!eo je 7avidovo brako!omstvo s Bet:ebom i umorstvo njezina mu&a Urije. (rorekao je kako 7avid ne,e sagraditi -ram, nego njegov nas!jednik *a!amon. NAZIREJ ! Bogu posve,en 6ovjek, nosite!j karizmi (trajna s!u&ba). asnije se nazirej uzima kao zavjetna s!u&ba (vremenski ograni6ena), a doti6ni se odricao vina, ku!tne ne6isto,e i ianje kose, kao i prenoenje &rtve na kraju svoga zavjeta (*amson). NEBO $ A. brdo na isto6noj =ordaniji, odak!e je 1ojsije g!edao obe,anu zem!ju i gdje je umro. B. grad u 1oabu <. grad u =udeji. NEPLODNO T $ se kod )idova smatra!a posebnom Bo&jom kaznom. 'asuprot tomu trudno,a se smatra!a posebnom mi!o,u. "rudno,a +!izabete nije bi!a to!iko 6udo zbog dobi, nego vie kao b!agos!ov zbog dara potomstva. NIKODEM se spominje samo kod 4vana. Bio je &idovski rabin (u6ite!j), pripadao je ve!ikom vije,u i 6!an stranke farizeja. 5ajedno sa svojim ko!egom =osipom iz Arimateje pobrinuo se za 4susov ukop. NINIVA ! vr!o staro nase!je na rijeci "igris koju je osnovao 'imrod. U njoj se na!azio hram bo&ice 4tar i bi!a je u F. st. pr. r. g!avni grad Asirije. "aj se grad obratio na propovijedanje proroka =one. NI AN $ prvi mjesec (o&ujakPtravanj) u &idovskoj ka!endarskoj godini kojim zapo6inje vjerska godina, a u gra2anskoj je bio sedmi mjesec. U tom se mjesecu od A8. BA. nisana s!avi!a (asha. 4me je dobio od babi!onskog porijek!a. NOA ! hebr. mir, tjeiti od!u6uju,i doga2aj njegova &ivota je bio op,i potop i sk!apanje saveza. (reko svojih sinova *ema, -ama ( anaan) i =efeta, =ona ne praotac novoga !judskog roda. *am je 'oa ozna6en kao pravednik. P'(ra)a* +a (rh ! *li*+i ovdje '= "renutno nema uneenih pojmova P'(ra)a* +a (rh ! *li*+i ovdje % %BA74=A abdija, hebr. s!uga =ahvin 6esto ime u *5. %badija je ime autora %badijine knjige. U njoj je prikazana nada i patnja onih koji vjeruju u =ahvu. OBREZANJE ! osim kod Di!istejaca, obrezanje se obav!ja!o kod svih semitskih naroda (i u +giptu). %no je bi!o uvjet za brak (kod osta!ih naroda), a kod 4zrae!aca ono ima vjersko zna6enje. (rema (osA#,H, Bog je Abrahamu naredio obrezanje kao znak saveza. *am obred kao uk!anjanje muke ko&ice na spo!ovi!u, obi6no je obav!jao otac, nikada sve,enik, i to osam dana nakon ro2enja. U 4susovo vrijeme jo su samo )idovi vri!i obrezanje u (a!estini. %no je bi!o va&nije od subotnje zapovijedi. 4pak se uvijek nag!aava kako je uza!udno obrezanje tije!a, ako nema obrezanja srca, tj. svojih izopa6enih sk!onosti. ODIJELO ! u najva&nije odjevne predmete spadaju3 prega6a od tkanine, kaftan (vidi gore) i ogrta6. )ene su ima!e s!i6na odije!a, a!i se ona moraju strogo raz!ikovati od mukih (du&i kroj, arenije boje i finija tkanina). *ve,eni6ko se odije!o raz!ikuje od profanoga. 5a izra&avanje &a!osti nosi!e bi se podreane ha!jine (vre,e). (rema Bib!iji, odije!o je odraz osje,aja i stida, go!otinja je sramota i njoj su se iz!aga!i zarob!jenici, osu2enici i bjegunci. OLTAR ! &rtvenik uz &rtvu i o!tar je bitni dio re!igije. Kdje se god pojavio =ahve, gradio bi se o!tar. 4pak se nije na svim o!tarima &rtvova!o. %ni prikazuju Bo&ju prisutnost. %!tar u crkvi je mjesto &rtve 4susa rista. %n je centar crkve, sve to se u njoj doga2a (bitno) je na o!taru. 5bog toga on izaziva !judsko strahopotovanje. OP JEDNU%E ! neobi6no dje!ovanje neke izvan!judske osobne z!e si!e u ob!iku nekog opsjedanja. %no do!azi izvana. 7anas se za opsjednutost (potvrdu) crkva dr&i veoma suzdr&ano. (arapsiho!ogija na!a&e da ne smijemo neto na brzinu prog!aavati neobjanjivim. ORAKUL ! prorotvo, proro6ite, rije6 bo&anstva, kojom ono objabv!juje svoju vo!ju i namjeru, a istodobno mjesto gdje se ovo objav!juje. "a se vo!ja Bo&ja o6ituje na razne na6ine (kocka, g!edanje u utrobu &rtvovanih &ivotinja, ume, drve,e, &uborenje izvora>). U poganskim re!igijama su oraku!e bi!e rairene. ORDAL ! Bo&ji sud, postupak koji Bogu priputa od!uku o nekom pravnom s!u6aju (npr. 4!ija i Baa!ovi sve,enici) i!i utvr2ivanje kockom krivca odnosno nedu&nog. O KVRNU%E ! ono to je posve,eni =ahvi mora se prema tomu ispravno pristupati i potivati. %skvrnu,e zna6i ne raz!ikovati sveto od profanoga, koristiti sveto isto kao i profano. "akvi postupci su usmjereni protiv =ahvine svetosti te se za njih mora dati zadovo!jtina.

O VETA ! *5 mis!i na osvetu Bo&ju, kad Bog ponovno uspostav!ja povrije2eno pravo. 4zrae! se, dok ga neprijate!j nepravedno t!a6i, nada Bo&joj osveti prema t!a6ite!jima. OZIRI ! vidi 4zida P'(ra)a* +a (rh ! *li*+i ovdje ( PALA"A ! kra!jevska ku,a a nekada ozna6ava i ve!iku i utvr2enu ku,u u nekom gradu. *a!amonova se pa!a6a je obuhva,a!a vie zgrada i dvorite. -erod ;e!iki je sagradio vie pa!a6a po svojoj regiji (strateki raz!ozi). U njima su stanova!i posebno odabrani !judi i s!uge. PALE TINA ! tim su imenom gr6ki mornari naziva!i podru6je na isto6noj oba!i *redozemnog mora koje su nastanjiva!i Deni6ani i Di!istejci. Kodine A<$. pr. r. @im!jani su preimenova!i =udu u (a!estinu. (o svom geografskom po!o&aju, (a!estina je bi!a poprite seoba i ratova (most izme2u 1ezopotamije i +gipta). PAMFILIJA ! usko podru6je na ju&noj oba!i ma!e Azije s burnom povje,u. "u je (avao neko!iko puta do!azio i posje,ivao gradove (erge i Ata!iju. PARTI $ iransko p!eme, prvotno nastanjeno u sjevernoisto6noj (erziji, koje je bi!o svjetska ve!esi!a (B8F. pr. r.), osvojivi cije!i 4ran i 1ezopotamiju. Bi!i su opasni neprijate!ji @im!janima. PA HA $ pasha!ni objed je uspomena na iz!azak iz +gipta. B!agova!o se gorko ze!je, beskvasni kruh i meso (janje i!i koz!e bez mene) pe6eno na vatri. *am objed se doga2a u sve6anoj odje,i s pojasom oko bokova i s tapom u ruci (izraz spremnosti na iz!azak iz +gipta). %d tada svi )idovi svake godine s!ave pashu kao spomen 6in 4z!aska. U kr,anstvu je pasha zamijenjena +uharistijom (4sus je &rtveno janje). r,ani o6ekuju otkup!jenje, spasenje od grijeha (eshato!ogija). PATMO ! otok u +gejskom moru <H 6etvornih ki!ometara ve!ik, sa strmim stjenama. 'a (atmos je prognan sv. 4van aposto! za vrijeme cara 7omicijana. "u je i umro oko A99. godine. PAVAO ! o njemu postoje mnogi povijesni izvori. 5namo za njegov put obra,enja i gor!jivost u propovijedanju kr,anstva (/%rija kr,anstva0). Ustanovio je mnoge kr,anske zajednice po ondanej svijetu. 'jima je pisao pos!anice (pisma podrke i odgoja u vjeri). PENTATEUH ! prvih pet knjiga *53 (ostanak, 4z!azak, .evitski zakonik, Brojevi i (onov!jeni zakonik. Autorom se smatrao 1ojsije, to ne mo&e odgovarati pravoj istini. (+@4 %(A odje!jak Bib!ije za 6itanje na s!u&bi Bo&joj. 'ajprije bi se pro6itao izabrani od!omak, a zatim bi se on tuma6io. PERI&ANI dio stanovnitva anaana koje su 4zrae!ci zatek!i pri zauzimanju zem!je. (eri&ani su vjerojatno drutveni s!oj koje su anaanci potisnu!i, a 4zrae!ci pobjedi!i. PERZIJANCI ! indoevropsko p!eme, koje je oko A999. pr. r. do!o na iransku visoravan i kasnije se nase!i!o na podru6ju isto6no od +!ama. 'jihovo ve!iko kra!jevstvo je osnovao ir. (od njegovom su upravom )idovi ra,eni iz Babi!onskog zato6enitva u (a!estinu. Kodine <<<. pr. r. se raspa!o go!emo (erzijsko carstvo. PE#ITA ! op,a sirijska crkvena Bib!ija, koja je po6etkom $. st proiri!a starosirijski kanon od jednog +van2e!ja, (av!ovih pos!anica i Apoka!ipse na BB novozavjetne knjige. PILAT (oncije, od BJ. <J. godine upravite!j je pokrajine =udeje. %n je od!u6io na sudskom procesu protiv 4susa te naredio da ga se razapne.. )idovski ga spisi prikazuju kao bezobzirna, nepravedna i okrutna v!adara. PI MOZNANCI zapravo pisari, njihov sta!e& je tapo6eo u vrijeme proroka +zre. 5ada,a im je kazuisti6ki interpretirati "oru. U6i!i su po sinagogama, bavi!i su se teo!ogijom. ;e,ina ih je pripada!a farizejskoj s!jedbi te u '5 nastupaju na strani protivnoj 4susu. PITOM hram boga Atuma u +giptu u istoimenom gradu. PIZIDIJA gorovita pokrajina na jugu 1a!e Azije, 6iji su stanovnicibi!i na g!asu kao razbojnici. B$. pr. r. @im!jani su je osvoji!i i podije!i!i na dva dije!a3 (amfi!ija i Ka!acija. (avao je na putu u Antiohiju proao (izidijom. PLEME socija!na jedinica koja se gradi na obite!ji, ve!ika obite!jska stab!a. *rastanje manjih jedinica u p!eme dug je proces, 6estzo ovisan o povijesnim pretpostavkama. (ojedina su 4zrae!ska p!emena tek do!askom u anaan dobi!a jasne ob!ike pripadnosti 4zrae!cima. POJA naprav!jen od ko&e i!i tkanine s!u&io je za povezivanje donjeg rub!ja, 6uvanje novca i za noenje oru&ja. *!ikovito, pojas je znak pripravnosti a!i i radosti i pravde. POLI gr6. grad zove se, u k!asi6no vrijeme, po!iti6ki samosta!ni grad:dr&ava. asnije se polisom naziva svako gradsko nase!je. PONOVLJENI ZAKON gr6. drugi zakon nazvan u septuaginti za petu knjigu (etoknji&nja. (rema svom vanjskom ob!iku (nz je govor opomene 4zrae!u da dr&i =ahvin zakon, kojeg je obdr&avao 1ojsije. PONT A. pokrajina u 1a!oj Aziji na ju&noj oba!i Grnog mora. B. @imska provincija u kojoj su &ivje!i )idovi i kra,ani. "u je ujedno i Akvi!in zavi6aj.

POPI NARODA U *5 se navodi u knjizi (ostanka popis pu6anstva po imenima osoba (#A ime naroda i!i pojedinih osoba). "aj popis se svodi na 'oine sinove *ema, -ama i =afeta. Autor je imao namjeru kva!ificirati !jude po narodnoj i!i po!iti6koj orijentaciji. '5 spominje popis pu6anstva po!iti6ka pozadina (kontro!a od strane po!itike). PO T op,enito re!igiozna vje&ba, kojom se 6ovjek u pojedina vremena uzdr&ava od je!a i pi,a. 1otiv posta u *5 je oprost i!i za posebne prigode (izvanredno Bo&je dje!ovanje). (ostom 6ovjek izra&ava da je ovisan o Bogu, da se zahva!juje svome *tvorite!ju. %dricanje od hrane i pi,a vje&bamo svoju nutrinu za ve,e darove. POTOP prirodna katastrofa iz koje se spasio samo 'oa sa svojom obite!ji. *!i6no Bib!ijskom izvje,u govori i Ki!game i +numa:e!i. U '5, potop je uzor krtenja i do!azak op,eg suda. POTRE u (a!estini je 6est iako ne zahva,a iroko podru6je. Uzrok su podzemne up!jine koje dovode do obruavanja povrine. POZDRAV na 4stoku je on pun oduev!jenja i dugo traje. U!judnost zahtjeva da pozdravite!j i pozdrav!jenik ustanu sa svojih mjesta, da si2u s jaha,e &ivotinje i!i da krenu jedan prema drugomu u susret. *ve6ani pozdrav podrazumijeva padanje na ko!jena i dodirivanje 6e!om t!a. @o2aci i dobri prijate!ji pozdrav!jaju se po!jupcem, a mukarci dodiriva!i za!iske. 'epozdrav!janje je jednako prok!etstvu. 'aj6e,i pozdrav rije6ima je /1ir s tobom0. PRA%KA sredstvo za !ov i nava!no oru&je pastira, ponekad i ratnika. "o je ko&nat remen i!i vuneno p!etivo, u sredini proireno kako bi mog!o prihvatiti kamen. 'akon neko!iko kru&nih okreta, baca6 bi u pravom trenutku pustio drugi kraj i tako poga2ao ci!j. PRANJE ono to je ne6isto treba oprati. Eak se i ne6isto i sveto prenosi!o dodirom. "ako se nakon dodira s ne6istim treba!o prati. *ve,enici bi se pra!i prije s!u&be u hramu, a nakon u!aska u /svetinju nad svetnjama0, morao je prati odje,u (to je iz raz!oga to se sveto ne smije dodirnuti s profanim ne6istim). PRAVEDNIK to je oznaka kva!itete neke osobe. Apso!utni pravednik je Bog. Eovjek je pravednik kada s!ua Boga. 4sus je po smrti u6inio !jude pravednicima (Bogu ugodnima). PRELJUBNICA 4sus se dru&io s grenicima, tako i pre!jubnicom, za koju su farizeji tra&i!i smrtnu kaznu. 4sus priznaje krivnju pre!jubnice, a!i ne doputa njezinu osudu.. *am 4sus osu2uje njezino dje!o, a!i nju titi. PREZBITER gr6. starjeina kod )idova je to 6!an ;e!ikog vije,a. U prvoj crkvi taj naziv imaju sve,enici. PROKLETI ozna6ava dje!ovanje osu2ivanja. ad Bog jekoga prok!inje to ozna6ava da je doti6ni izgubio spasenje. 4sus ne doputa nikoga osu2ivati. PRORO"ICA tim se imenom u Bib!iji naziva vie duhom obdarenih &ena. %ne ne pripadaju krugu proroka. PROROK A. u *5 se oni zovu 'AB4, a gr6: naziv je (@%D+"+*. "aj pojam ozna6ava onoga tko je pozvan od =ahve. %ni se nekada nazivaju i vidiocima. B. u *5 je postojao proro6ki pokret koji korijene vu6e iz prastarih vremena. PRO TITUCIJA KULTNA prakticirana od starine u re!igijama +gipta, Babi!ona, a posebno anaana. )ene i mukarci su se nudi!i, u obredu /svete svadbe0 u svetitima u uvjerenju da tako 6aste svoga boga te osigurati p!odnost naroda i zem!je. %vaj se obred prenio i na 4zrae!ce, a!i su ga proroci 6vrsto odbaciva!i, a zakon zabranjivao. PROZELITI gr6. prido!ice zovu se pogani koji su preko kupe!ji, &rtve i obrezanja (u vremenu nakon izgnanstva), primi!i &idovstvo. PURIN &idovska svetkovina radosti ize2u A8. i A$ adara (izbav!jenje perzijskih )idova preko 1ordokaja i +stere, opisano u +sterinoj knjizi). Akadsko ime /purin0 zna6i /kocka0 i 6esto zastupa uvjerenje da ,e dan unitenja biti odre2en kockom. ;jerojatno je ovaj b!agdan perzijskog porijek!a. PU TINJA zem!ja u&asa kojom nitko ne pro!azi, puna tjeskobe, demona, jada i srd&be =ahvine. (ro!azak kroz pustinju vrijeme kunje i izbav!jenja. U!oga pustinje kod )idova je to!iko va&na da je smatraju spasenjskim mjestom, odak!e do!azi 1esija. P'(ra)a* +a (rh ! *li*+i ovdje @ RABI /moj gospodine0 : kasnije titu!a &idovskih u6ite!ja, pismoznanaca. 7anas se obi6no prevodi s /u6ite!j0. "im su nazivom aposto!i zva!i 4susa. @abini su ima!i svoje pri6e (zbirke nasta!e pos!ije '5), svoje ko!e (teo!ogija). RAFAEL hebr. Bog je iz!ije6io ime an2e!a kod "obije, a u!oga mu je !ije6iti !judske bo!esti. RAHAB morsko 6udovite. 'eprijate!jska si!a suprotna =ahvi. RAHABA anaanska prostitutka u =erihonu koja je kod sebe sakri!a izrae!ske uhode i pomog!a im pri bjegu. (rizna!a je =ahvu Bogom neba i zem!je. 5bog toga je bi!a pote2ena pri razorenju =erihona. RAHELA hebr. maj6instvo k!i .abana i najdra&e =akov!jeve &ene. (reko s!ukinje Bi!he, @ahe!a je majka 7ana i 'afta!ija, a sama je majka =osipova i Benjaminova (pri 6ijem je ro2enju umr!a). RAMZE g!avni grad +gipta kojeg je osnovao @amzes 44. u de!ti 'i!a, a sagradi!i su ga 4zrae!ci. "u je

zapo6eo 4z!azak iz +gipta. REBEKA k,i Betue!ova, sestra .abanova i &ena 4zakova. 7eset godina nije ima!a djece, pa je rodi!a +zava i =akova. 'jezinim !ukavstvom =akov je ukrao prvenstvo +zavu. %pisuje se kao !ijepa &ena, a pokopana je u pe,ini 1ehpe!i. RIBNJAK skup!jena voda, na 4stoku rab!jena u obrtni6ke svrhe. U =eruza!emu je bi!o vie kupa!ita u kojima se spominje iz!je6enje bo!esnika. ROG puha,i instrument naprav!jen od savijena ovnova roga, kasnije od kovine (ob!ik &ivotinjskog roga). Upotreb!javao se kao znak upozorenja (u hramu kod obreda a!i i u vrijeme bitki). %n je znak /dana =ahvina0. RUTA knjiga pu6kog pripovijedanja, nasta!a nakon progonstva ($.P8. st. pr. r.). ABA zem!ja i narod *abejci u =u&noj Arabi!i. (osta!a je bogata po trgovini. ra!jica od *abe je tra&i!a mudrost *a!amonovu. ABLAZAN zamka, spoticaj ono to je povod za nevjeru i!i grijeh. rist je kamen spoticanja. )idovi ga odbacuju. %naj tko sab!azni (na z!o) bit ,e najstro&e ka&njen. ADUCEJI uz farizeje i esene, ovi tvore izrazito po!iti6ku stranku. 4me im je izvedeno od ve!ikog sve,enika *adoka. *voje pripadnike su ima!i u p!emstvu i sve,enicima. %dbijaju usmeno u6enje, nisu vjerova!i u uskrsnu,e. @abini su ih smatra!i hereticima. AKA%ENJE kao kazna bi!o je uobi6ajeno na 4stoku i u 4zrae!u (a!i samu u tekim s!u6ajevima) kao odmazda. AKRAMENAT naziv ukazuje na he!enisti6ku re!igioznost. "o je naziv za svetinje ostav!jene od 4susa rista. %ni su vid!jivi znakovi a daju nevid!jivu mi!ost Bo&ju. ALMANA AR asirski i babi!onski v!adar (#B#. #BB. pr. r.). ALOMA A. k,i -erodijade, &ene -eroda Di!ipa. %na je na nagovor svoje majke zahtjeva!a g!avu 4vana rstite!ja. B. majka aposto!a =akova i 4vana, a staja!a je pod ri&em 4susovim. ALOMON sin 7avidov i Betebe, kra!j 4zrae!a i =ude (oko HJ$. HBJ. pr. r.). %n je podije!io carstvo na AB dje!ova, osuvremenio vojsku u koju je uveo konjicu. =eruza!em je u6vr,en i sagra2en hram. AMARIJA g!avni grad *jevernog kra!jevstva. %snovao ga je oko FF9. pr. r. kra!j %mri, a njegov je sin ondje izgradio hram Baa!u. *amarija je za proroke pojam grijeha. asnije su je zauze!i Asirci. %ndej je dje!ovao aposto! Di!ip, (etar i 4van. AM ON junak iz vremena sudaca, a!i ne karizmatski !ik kao vo2e onoga doba. 'jega se ve!i6a kao ratnika i 6ovjeka ogromne snage. 4stakao se u borbaka protiv Di!istejaca, a!i je bio poznat kao su!o&nik s pogankama. AMUEL sin +!kane i Ane iz @ame. %n se u predaji ozna6uje kao sve,enik, vojskovo2a, nazirej, a!i najvie kao sudac i prorok. ARA hebr. kneginja po!usestra i &ena Abrahamova. U starosti je rodi!a 4zaka. (okopana je u pe,ini 1akpe!i. AREPTA !u6ki grad na feni6koj oba!i izme2u *idona i "ira. "u se zadr&ao 4!ija u vrijeme g!adi. EFANIJA hebr. =ahve skriva, titi A. prorok koji je s =oijom propovijedao o =udi protiv viestrukih po!iti6kih, socija!nih i re!igioznih z!oporaba. =edan je od AB ma!ih proroka. ELEUKIJA ime vie he!enisti6kih gradova. "u je (avao zapo6eo svoja misijska putovanja. EM najstariji sin 'oin. %d njega do!aze /semiti0 : p!emena koja pripadaju istom govornom podru6ju. FINGA komp!eksno bi,e s tije!om !ava i g!avom 6ovjeka, a u +giptu predstav!jaju bogo!ike kra!jeve i kra!jice. asnije se !ik sfinge proirio u Kr6ku. IBILA anti6ka proro6ica. 'eko!iko se gradova spori oko njezina zavi6aja. IDKIJA hebr. =ahve je moja pravednost zadnji kra!j =udeje. 'amjestio ga je 'abukodonozor nakon osvajanja =eruza!ema ($H#. pr. r.). 'akon te izdaje kra!ja, os!jep!jen je i umro u Babi!onu. IDON !u6ki grad u Deniciji. 5bog toga se feni6ani zovu i *idoncima. (avao je na putu u @im bio u *idonu. INAGOGA skup!ja!ita )idova nakon razorenja -rama. INOPTICI s!i6ni opisi +van2e!ja (4susova povijest i poruka) 1atej, 1arko i .uka. OLUN grad u 1akedoniji. 4mao je dosta stanovnika. (avao je tu bio na 44. misijskom putovanju. OTONA svatko tko se suprostav!ja neprijate!jski prema Bogu (nekada su to tu&ite!ji).*otona je nebesko bi,e, neprijate!jski raspo!o&eno prema 6ovjeku. 'aziv za 2av!a. REBRNIK njih je primio =uda za svoju izdaju. 'jim se p!a,ao hramski porez. Bio je to kovani novac.

TOTNIK oznaka za vojni6ki 6in (skupnog zna6enja). U '5 tom se rije6ju ozna6ava hramski 6uvar kao i vo2e kohorte (tisu,u !judi u rimskoj vojsci). UBOTA dan mira. 'akon tjedna stvaranja, to je dan odmora. %na u po6etku nije ima!a teo!oki nego samo socija!ni karakter. 5ove se i /dan poseve,en =ahvi0. UMERANI narod nepoznata podrijet!a, koji su vjerojatno u 8. st. pr. r. prodr!i u 1ezopotamiju. 'a 6e!u su ima!i kra!ja. 4ma!i su s!ikovno pismo koje se razvi!o u k!inasto. K!asovit je spis /Ki!game0. #ADAI jedan od *5:tnih oznaka za Boga, a zna6i /uzvieni0. #AMAJ -i!e!ov suvremenik i suparnik u disputama. Uteme!jio i vodio rabinsku ko!u. #AUL hebr. izmo!jeni A. edomski kra!j. B. sin Cimunov <. .evit. 8. sin Benjamita ia iz Kibee i prvi kra!j 4zrae!ov (A9AB. A998. pr. r.) ;jerovatno ga je nakon pobjede nad Amoncima, za kra!ja pomazao *amue!. U njegovom vremenu su se vodi!e borbe s Di!istejcima, koje on nije do kraja pobjedio3 U borbi s njima pogima u gorju Ki!boe. #EFEL mjera (posuda) za &ito od oko F,# !itara. #EKEM hebr. !e2a grad u gorju +fraimu. 'astanjen je od 8999. pr. r. procvat je do&ivio u doba -iksa. "u su abraham i =akov sagradi!i &rtvenik. "u je obnov!jen savez s =ahvom za =oue. Cekem je g!avni grad *jevernog kra!jevstva. #OEL starozavjetno ime za kra!jevstvo mrtvih, a zna6enje nije sigurno (podzemni svijet). #ET hebr. nadomjestak Adamov sin koji mu je ro2en kao zamjena za umorenog Abe!a. %d Adama do 'oe ima A9 generacija s visokom &ivotnom dobi. #ILO grad u +frajimu, stanite kov6ega saveza. "u je +!i bio sve,enik, a *amue! odrastao. #ULAMIT djevojka iz Cu!ema. %tud je potjeca!a 7avidova s!ukinja Abiaga, g!asovita po !jepoti. Ca!amit je prototip za &ensku !jepotu. 'eki je povezuju s babi!onskom bo&icom Ca!manitom. TABOR ! brdo u grani6nom podru6ju p!emena 5ebu!onova, 4zaharova i 'afta!ijeva. %d davnih vremena je to sveto brdo, na njemu je 4zrae! obav!jao bogos!u&je (protiv toga se borio -oea). U '5 tu se dogodi!o 4susovo preobra&enje. TADEJ ! priimenak aposto!a =ude koji se jo zove i =uda =akov!jev. U '5 se jo spominje u 4vA8,BB, gdje se ozna6ava izri6ito kao 4kariot. TALMUD ! hebr. u6enje, studij naziv zbirke 1ine i Kemare. "a!mud sadr&i &idovski vjerski zakon i rasprave o tome. A. B. jeruza!emski "a!mud je zak!ju6en oko 899. godine. babi!onski je dovren oko $99. godine

%ba su stek!i kod )idova ve!iku vrijednost. TAMARA ! osobno ime i naziv za mjesto. A. B. <. 8. snaha praoca =ude, koja je nakon smrti mu&a +ra, obu6ena kao b!udnica, od =ude stek!a potomka. 7avidova k,i Aba!omova k,i grad na ju&noj granici anaana.

TAR#I# ! zem!ja (i!i grad) koji se ne mo&e to6no !oka!izirati. * njim je "ir odr&avao trgova6ke veze. %dande su se uvozi!e kovine. "ariki su brodovi bi!i &e!jezni i!i op,enito ve!iki, osposob!jeni za putovanje morem. TARZ ! grad u Gi!iciji, kojeg su *eku!ovi,i he!enizira!i. %d J8. pr. r, g!avni grad rimske provincije, zavi6aj (av!ov. "o je g!asovit grad duhovnog &ivota. TEREBINTA ! u *5 sna&no stab!o poput hrasta za koje se 6esto govori da je sveto. (roroci su brani!i njegovo 6a,enje, jer je to s!u&enje ido!ima. TIMOTEJ ! sin )idovke, koja se obrati!a na kr,anstvo, i Krka (poganina). )ivio je u .istri i bio je ug!edan u ma!oazijskim zajednicama. ad ga je (avao primio na /misijsko putovanje0, obrezao ga je iz obzira prema )idovima. 7vije su (av!ove pos!anice nas!ov!jene na njegovo ime. U pos!anici -ebrejima se spominje njegovo os!oba2anje iz zarob!jenitva. TIT ! suradnik (av!ov vjerojatno iz Gi!icije. (avao ga je obratio. U po6etku je bio pogansko:kr,anski misionar. Bio je (av!u pomo, i potpora, organizirao je sabiranje mi!odara za kr,ane =eruza!ema. TLAKA ! posao u korist kra!ja, raz!ikuje se od ropskog rada. 'akon zauzimanja anaana, kananejci su radi!i za 4zrae!ce kao /t!aka0. asnije su i 4zrae!ci radi!i t!aku za svoga kra!ja. TORA ! davanje tore je zada,a sve,enika. U njoj su pitanja ku!ta (sveto i greno raz!ikovanje). asnije

se taj naziv proirio na prvih pet knjiga Bib!ije zakon kako 6astiti =ahvu. TROJA ! pokrajina i !u6ki grad na zapadnoj oba!i 1a!e Azije, koju je (avao posjetio u 44. misijskom putovanju. 4z "roje je (avao preao u +uropu. TU&ITELJ ! hebr. satan tu&ite!j u sudskom procesu, koji je kao i branite!j, imao svoje mjesto s desne strane optu&enoga. asnije je ovaj pojam prenesen na bogs!u&je (zna6enje onaj koji brani i komentira *avez). "eko je utvrditi ko!iki je utjecaj na formiranje !ika *otone ima!o ovo zna6enje. 'ajvie se sotona, kao osoba z!a, opisuje u %tkrivenju. UBIJANJE ! nekog 6ovjeka, kod 4zrae!aca, dozvo!jeno je u nekim s!u6ajevima3 rat, ratni dvoboj, ako je netko poticao na k!anjenje i s!u&enje ido!ima, krvna osveta i smrtna kazna. 'aprotiv, ubijanje 4zrae!aca je teki z!o6in. 'ehoti6no ubojstvo se ka&njava, tako2er, smr,u, a!i se ubojica mo&e ute,i azi!u. Ubojstvo je izaziva!o, po )idovskom shva,anju, Bo&ju osvetu, pa se vjerova!o da se krvnom osvetom ostvaruje pomirba. UBRU ! ru6nik kojim se brie znoj s !ica i pokriva !ice mrtvaca. U njemu se 6uvao novac. UDOVICA ! 'akon smrti mu&a, &ivot &ene je bio u ve!ikoj nesigurnosti, stoga se *5, uz siromahe, za njih posebno brigao i pru&ao im zakonsku zatitu. U '5 se pojavio sta!e& udovica koje su se posve,iva!e karitativnom pos!u. UR ! a!dejski, Abrahamov zavi6aj. ;e, u $. tisu,!je,u tu je bi!o ve!iko trgova6ko sredite ju&nog Babi!ona. UTO"I#TE ! kod )idova ima zna6enje ku!e koja je sigurna od neprijate!ja, toranj nedohvativ. VATRA ! A. u *5 je koritena u svakodnevnoj uporabi, a!i i u ku!tu. ;atra ozna6ava nedostojnost 6ovjeka u prib!i&avanju svetosti (=ahvi). B. &idovstvo isti6e vatru kao s!iku pos!jednjeg suda, eo! (podzem!je), 6i,enje (6isti!ite). <. '5 u vatri vidi Bo&ju objavu kao i *5 VELIKI VE%ENIK ! u vrijeme kra!jeva on je bio na 6e!u sve,enika, kao kra!jevski s!u&benik iz kruga *adokovih potomaka, koji su se poziva!i na korijene od Arona. asnije je na ve!ikog sve,enika pre!o i po!iti6ko vodstvo naroda. 5a njega vrijede posebni propisi i zakoni (posebo o 6isto,i). VELIKO VIJE%E ! sanhredin, sinedrij najvia &idovska v!ast nad!e&na za primjenu vjerskih zakona. U '5 je broji!o #A 6!ana (starjeine, ve!iki sve,enici, pismoznanci, farizeji, a na 6e!u je bio jedan ;e!iki sve,enik. %vo je vije,e ima!o v!ast izricanja smrtnih presuda. VULGATA ! se od AJ. st. naziva !atinski prijevod Bib!ije koji je stvorio =eronim. ZABLUDA ! iza ove rije6i stoji isto6nja6ko nomadstvo, &ivot u pustinji i!i stepi, gdje je umje,e, va&no za &ivot, prona,i pravi put, te izbje,i stranputice. 'ada!je zab!uda ima zna6enje skretanja s puta vjere. ZADOVOLJ#TINA ! grijeenje protiv =ahvina zakona je nepravda te je za nju potrebno dati zadovo!jtinu. 'ije se zado!jo!java!o Boga nego osobu kojoj ne neto u z!o u6injeno. 5adovo!jtina je uvjet za oprotenje. %b!ik je bio3 &rtva, mi!ostinja, post i!i koja druga pokora. ZAHARIJA ! hebr. =ahve se sjetio 6esto *5:tno ime. A. jedan od ma!ih proroka, suvremenik -agaja? B. prorok ubijen u hramu (B.jrtB8,B9:BB)? <. otac 4vana rstite!ja, mu& +!izabete, sve,eni6kog roda. ZAKEJ ! nadcarinik u =erihonu. 4sus mu se svra,a, iako su carinici smatrani ve!ikim grenicima. 'akon susreta s 4susom, 5akej se obra,a. ZARUKE ! su u *5 bi!e s!u&beni zakonski obi6aj koji je prethodio sk!apanju &enidbe, a ostvarivao se p!a,anjem zaru6ni6kog novca ocu zaru6nice. "ime je zaru6nica bi!a zakonito vezana uz zaru6nika te joj je u s!u6aju nevjere prijeti!a smrtna kazna. ZELOT ! revnite!j su radika!ni po!iti6ari koji su i6ekiva!i 1esiju kao svjetskog vo2u koji ,e ih po!iti6ki i 6ak vojno os!oboditi. orijen im je u vremenu 1akabejaca. 1e2u AB aposto!a bio je i Cimun 5e!ot. &U" ! teku,ina u &u6nom mjehuru, a izvan njega ozna6ava otrov. U starini je upotreba rib!je &u6i s!u&i!a za !ije6enje o6iju. &UKUN GRM ! do B m visok pustinjski grm bez !i,a s bije!im cvjetovima. (rera2ivao bi se u ug!jen, a korijen mu je u nevo!ji s!u&io za je!o.

U NAVEDENOM LEKSIKONU POJMOVA IZ BIBLIJSKE TERMINOLOGIJE POSLUILI SMO SE: - Praktini Biblijski leksikon, uz suradnju ka !"#$k#% # &'an(&"#$k#% )r#r&d#! An !n Gra*n&r + ,a#d&r- KS- Za(r&*- .//01 &!"!(a

- Leksikonzapadnog kranstva- ur&d#! An2&"k! Badur#na- S'&u$#"#3na nak"ada L#*&r- KS- Za(r&*- ./451