INTERNEWS B&H

NOVINARSTVO U FUNKCIJI LJUDSKOG NAPRETKA

The Thomson Foundation

Priredila: Nermina ai

SARAJEVO , 2003

Izdava: INTERNEWS B&H

Za izdavaa: Amir Ibrovi Recenzija: prof.dr. Besim Spahi prof. dr. Hidajet Repovac Urednik: Erna Ribar Prevodilac: Svjetlana Pavii Lektor: Bahrija ehovi Korektor: Lana Kneevi Naslovna stranica: Almir Deli tampa: BEMUST,SARAJEVO Za tampu: Mustafa Beirevi Tira: 500

CIP-Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 070.41 (075.8) NOVINARSTVO u funkciji ljudskog napretka / priredila Nermina ai; (prevodilac Svjetlana Pavii). -Sarajevo: Internews B&H, 2003.-375 str.; 21 cm Novinarstvo u funkciji ljudskog napretka: (Human Development Reporting): pogovor/Besim Spahi: str 372-375.-Biljeke uz tekst 1.ai, Nermina COBISS/BH-ID 11675910 ISBN 9958-9294-0-6

SADRAJ Predgovor, 6 I IZVJETAVANJE O LJUDSKOM RAZVOJU Definiranje pojma razvojno izvjetavanje, 8 Reporter o ljudskom razvoju, 9 II VIJESTI Pisanje vijesti, 14 Priroda vijesti, 14 Faktori koji utvruju vrijednost vijesti, 16 Hard i Soft vijesti, 18 Stil pisanja, 19 Ekonomija rijei, 20 Reenice, 21 Rijei, 22 Izvori rijei, 24 Umjetnost uvoda, 25 Struktura informativnog teksta, 28 III INTERVJU Umjetnost intervjua, 31 Rizici, 32 Istraivanje, 34 Iznalaenje to je vie injenica, 34 Istraivanje kao oblik igre, 34 Pitanje pitanja, 35 Istraivanje nakon intervjua, 36

Odnos i potovanje, 36 Elementi intervjua, 37 Snimanje, 37 Plan, 38 Ritam, 38 Kvalitete dobrog reportera, 38 Znatielja, 38 Sposobnost sluanja, 39 Sposobnost da ljudima dozvolite da govore a da pritom ne izraavate svoje miljenje, 39 Tolerancija razlika u odnosu na druge, 39 Pisanje intervjua, 39 IV IZVJETAVANJE U KONKRETNIM SLUAJEVIMA V REPORTAA Umjetnost pisanja reportaa, 44 Uloga reportaa, 46 Sadraj reportaa, 52 Pisanje reportaa poinje sa idejom, 55 Istraivanje, 58 Pitanje stila, 62 Struktura reportae, 63 Stvaranje strukture, 64 Pisanje uvoda, 66 Izgradnja radnje, 70

VI PRAKSA KROZ PRIMJERE

4

Vijesti, 74 Ekonomija rijei, 112 Pisanje uvoda, 119 Struktura informativnog teksta, 123 Intervju, 127 Izvjetavanje o konkretnim sluajevima, 157 Reportaa, 252 VI PRILOZI Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, 337 Konvencija o pravima djeteta, 345 Fakultatitvni protokol uz Konvenciju o pravima djeteta o prodaji djece, djeijoj prostituciji i djeijoj pornografiji, 353 Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima djeteta o ukljuivanju djece u oruane sukobe, 364 VII POGOVOR

PREDGOVOR Ova knjiga, pisana svakodnevnim jezikom i stilom, i bez veih naunih ambicija namjenjena je novinarima i studentima urnalistike i ima za cilj da im ponudi irok spektar tema o kojima e sutra pisati i injenica o kojima e izvjetavati. Knjiga je nastala iz jednog djela materijala za obuku novinara kojeg su zajednikim snagama pripremili i izradili UNICEF i Thomson fondacija. Zahvaljujui UNICEF-u BiH, INTERNEWS-u B&H i Fakultetu politikih nauka u Sarajevu materijal je preraen i pretoen u knjigu pod naslovom NOVINARSTVO u funkciji ljudskog napretka. Milion je naunih i praktinih argumenata zbog koji je neophodan jedan novi pristup izvjetavanja u bosanskohercegovakim medijima. Iako ostaje neizvjesno, da li e ova knjiga uistinu utjecati na izbor pria o kojima e nai novinari sutra pisati, ipak nema sumnje da e ona podstaknuti njihova gledita na svijet i njegove stanovnike. Dovoljno je proitati bilo koje novine na svijetu, posebno u Bosni i Hercegovini i uvidjeti da se gotovo svaki naslov odnosi na politiku. Politiki govori, diplomatske prepirke, izbori, dravni udari, ratovi dominiraju u informativnim medijima svugdje na svijetu. A nakon politike dolaze loe vijesti kriminal, prirodne katastrofe, nesree, itd. Kao to kau Mehr Khan i Gareth Price1 takve stvari su bitne i svakako da imaju tendenciju da postanu i prominentne, ali nama je potrebno vie pria o pitanjima koja idu ispravnim tokom, i vie pria o ljudima, osobito o djeci i enama. Dalje, istiu oni i takve prie su povezane sa politikom, jer je ljudski napredak sutina svih domaih i meunarodnih nastojanja u pravcu razvoja. UNICEF je inae miljenja da pitanja koja se odnose na ene i djecu tradicionalno zauzimaju nisko mjesto u hijerarhiji vrijednosti vijesti, posebno u medijima u zemljama u razvoju. Stoga eli podstai novinare pisanih i elektronskih medija da ponovo razmotre svoje prioritete i da temama o enama i djeci daju vie prostora u pisanim medijima, kao i vie prostora na
1

Mehr Khan je direktor odjela za informiranje UNICEF-a, a Gareth direktor Thomson Fondacije.

Price

radiju i televiziji. Ne radi se samo o pitanju pravine dodjele prostora dvjema kategorijama koje skupa ine dvije treine stanovnika nae planete. To je, to je jo vanije, i pitanje humanog razvoja, ljudskih prava i dostojanstva. S druge pak strane, Thomson fondacija dijeli nastojanja UNICEF-a da se u medijima zemalja u razvoju podstaknu vii profesionalni standardi. Bolji standardi izvjetavanja, kritini pristup vijestima e se automatski odraziti u priama iz ireg spektra ljudskih aktivnosti. Rezultirat e boljim novinama, boljim biltenima, boljim emisijama o aktuelnostima koje e proizvoditi profesionalno odgovorni novinari. A to e opet podsticati razvoj pravinijeg i brinijeg drutva u kojem e svi imati jednako mjesto. Knjiga ima i praktini dodatak primjera za sticanje znanja iz oblasti razvojnog izvjetavanja. Posebno je bogati dio priloga sa Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, Konvencijom o pravima djeteta, Fakultativnim protokolima o prodaji djece, djeijoj prostituciji i djeijoj pornografiji, te ukljuivanju djece u oruane sukobe itd Knjiga NOVINARSTVO u funkciji ljudskog napretka namjenjena je novinarima i studentima koji se posebno interesiraju za ljudske probleme i izvjetavanje o njima u printanim medijima. Za njeno nastajanje su zasluni: Erna Ribar (UNICEF), Amir Ibrovi (INTERNEWS B&H) i prof.dr. Besim Spahi (FPN). Posebno treba zahvaliti Val Wiliams-u (uredniku materijala za obuku novinara Djeca i ene u vijestima) i njegovim saradnicima: Hilary de Boerr, Lindi Christams, Ken Coatesu, Bob Hitchcocku, Gareth Jenkins i Jean Rafferty.

Sarajevo, 18.11.2002.

Mr. Nermina ai

I IZVJETAVANJE O LJUDSKOM RAZVOJU 1. DEFINIRANJE POJMA RAZVOJNO IZVJETAVANJE Koncept razvojnog novinarstva nije nov, iako je sam pojam uao u uobiajenu novinarsku praksu prije tridesetak godina. Ba kao i mnogi drugi termini, i on je nejasan, a definicije se mogu rastezati toliko da obuhvate razne ideje. Ako je izvjetaj loe uraen, onda moe biti oajno dosadan, ak i negativan. A ako je dobro uraen, onda se moe itati, informativan je, edukativan, ak inspirativan. Jedna od definicija podrazumjava: izvjetavanja o ljudskom razvoju

injenino i itljivo izvjetavanje o napretku u odreenoj zemlji, kao i o zastoju progresa u urbanim i ruralnim sredinama. Ovaj oblik novinarskog izraavanja treba da izgradi informativni most izmeu vlasti i javnosti, izmeu urbanih i ruralnih zajednica. Dugorono, cilj ove vrste novinarstva je da doprinese poboljanju stila ivota. Problem sa kojim se suoavaju novinari razvojnog novinarstva je injenica da ono ne postoji u zapadnoj tradiciji prikupljanja vijesti koja je usvojena, barem u teoriji, irom svijeta. Novinari sa zapada odrastaju uz vijesti koje se primarno prikazuju u smislu dogaaja ta se dogodilo i kriza. Kao to se kae, loa vijest je dobra vijest. Razvojno novinarstvo se vie koncentrie na pitanja i procese. Novinarstvo na Zapadu, sa svojom istorijom i glasom psa uvara, odnosno glasom opozicije, traga za negativnim, dok razvojno novinarstvo stavlja vei akcenat na pozitivno. Ovakvo odreenje je previe pojednostavljeno, i lako je pronai primjere koji bi ga proturijeili, iako ono sadri dovoljnu dozu istine koja ga i opravdava kao polazite za diskusiju. Isto tako to odreenje nije obavezno kritika novinarstva na Zapadu koje se stoljeima razvijalo da bi se uklopilo u potrebe visoko-razvijenih drutava. 8

Sr diskusije je da norme novinarstva na Zapadu nisu uvijek openito prihvaene od strane manje razvijenih drutava sa daleko kraom historijom novinarstva u praksi. Svi bismo trebali stvoriti stil i formu novinarstva koji e odgovarati naoj vlastitoj kulturi, naim vlastitim potrebama i naem vremenu. U zemlji koja je u razvoju, to gotovo sigurno obuhvata barem elemenat podsticanja na nacionalni razvoj putem izvjetaja koje bi nae kolege sa Zapada ignorirale. Sadraj i vrijednosti vijesti koje su izraene u naem novinarstvu trebale bi se razvijati u kontekstu naeg drutva, a ne samo oponaati vrijednosti za koje se smatra da odgovaraju monijim ili sofisticiranijim drutvima u drugim zemljama. Vrijedi postaviti pitanje: da li novinarstvo koje se nudi u vaoj zemlji iskreno odgovara njegovim dananjim potrebama? To, svakako, ne znai da nemamo nita nauiti od drugih zemalja. Testirajue tehnike prikupljanja vijesti, prodoran i estok format pisanja i prezentaciona ekspertiza najboljih informativnih medija na Zapadu vrijedni su izuavanja kako bismo ustanovili ta i oni mogu ponuditi kao model. 2. REPORTER O LJUDSKOM RAZVOJU Jedan od elemenata zapadnog pristupa vijestima kojeg novinari bez obzira gdje se nalazili trebaju vrlo paljivo razmotriti jeste naglasak na LJUDE. Vijesti u nekim zemljama se mogu definirati kao ta neko-neko vrlo bitan kae. Novine u tim zemljama pune su izjava politiara, izjava za medije koje daju paralelne organizacije, govora uvaenih graana i posjetitelja, i znaaj prie njena vrijednost uglavnom ovisi o znaaju onog ko pria, a ne o onome to on ili ona kae (a to je obino on). Ako predsjednik estita lideru susjedne zemlje Dan nezavisnosti, njegova izjava se moe proitati na prvim stranicama informativnih medija. Jednostavno zato to je njegova izjava

dola kao izjava za tampu iz najjaeg sjedita moi u dravi, a ne zato to ona prenosi neto to bi bilo vano. Jedva da ete na stranicama takvih novina nai priu o obinim ljudima. Oni se mogu pojaviti u prii o nekom sudskom sluaju ili kao rtve saobraajne nesree, ali sigurno da biste trebali jako puno i detaljno tragati da biste nali bilo ta u vezi s njihovim ivotom, strahovima, nadama, uspjesima ili katastrofama. Ali ipak se radi o ljudima koji ine naciju. Ako razvoj znai bilo ta, onda on mora podrazumijevati razvoj boljeg okvira postojanja za ljude mukaraca, ena, djece. A efikasne informacione organizacije bi trebale i zabiljeiti njihov napredak. Onda, o kojim bi priama reporter razvojnog novinarstva trebao pisati? One su podijeljene na dvije vrlo iroke kategorije. 1. one koje su vezane za PROJEKAT 2. one koje su vezane za PITANJE PROJEKTI obuhvataju sve od izgradnje nove hidroelektrane do uspostavljanja sistema iste vode u selu sa zagaenom vodom, od utvrivanja novih metoda uenja ljudi da itaju do inoviranja nove rotacije usjeva. Oni se uglavnom tiu STVARI, ali gotovo uvijek se o njima moe izvjetavati u smislu LJUDI. Tada su daleko interesantniji. PITANJA se ak i vie razlikuju. esto se tiu problema koje je potrebno rijeiti i ponekad naina na koje se rjeenje moe nai. Eksploatacija ena kao jeftine radne snage s jedne strane, i stvaranje enskih zadruga kojim se napori ena pristojno nagrauju. Zlo djeje prostitucije i otvaranje radnih mjesta kako bi siromani roditelji mogli djecu drati kod kue umjesto da ih alju na ulicu. ta se dogaa kada se, recimo kao u Indiji vri preveliki pritisak na porodice da raaju sinove umjesto kerki, koji dovodi do debalansa meu polovima? Ona se takoer tiu pitanja poput zdravlja, obrazovanja, zapoljavanja, pravde, moi (i nedostatka moi) ili eliminacije siromatva? 10

PROJEKTNE prie se MOGU ispriati u smislu LJUDI, dok se prie o PITANJIMA JEDINO mogu ispriati u smislu ljudi. Prikupljanje vijesti se moe podijeliti u dvije forme PASIVNU i AKTIVNU. PASIVNO prikupljanje vijesti ima svoje mjesto, iako je uvijek efikasnije ako reporter doda odreeni AKTIVNI elemenat. Ali pasivne prie su one koje dolaze u tekst bez imalo nastojanja na strani novinara (Izjave za novinare, izjave, zvanini izvjetaji) Ili dogaaji koju su planirani unaprijed kao to su suenja, sjednice parlamenta, press konferencije, govori, sveane parade, konferencije i izlobe, sportski dogaaji i nacionalne godinjice. Moramo raditi na tome da ih sve pokrijemo, svakako, ali za to ne trebaju nikakve vjetine, niti imaginacija da bi se unijeli u informativni dnevnik. Katastrofe koje imaju tendenciju da dominiraju prvim stanicama zemljotresi, prometne nesree, rat, ubistva i politiki ili komercijalni skandali koji privlae ak i vie panje takoer se dogaaju bez intervencije reportera. A on ili ona treba da utvrdi ta se dogodilo i da o tome podnese izvjetaj. To je osnovni zadatak, svakako, i zahtijeva znatne vjetine, ali u veini sluajeva sam DOGAAJ je kreator. Imaginacija nije potrebna, inicijativa nije potrebna na strani reportera da bi STVORIO priu tamo gdje je nema. U tome je razlika AKTIVNOG prikupljanja vijesti, koje se ponekad naziva INICIJATIVNIM izvjetavanjem. AKTIVNI reporteri posmatraju ivot oko sebe kako bi uoili stvari koje se oko njih deavaju a koje su bitne i interesantne za njihove itatelje. Ponekad su to prie koje nastaju iz konvencionalnih vijesti ta je prouzrokovalo poplave koje su unitile veliki dio zemlje; gdje e poljoprivrednici ivjeti nakon to su se pomakli sa svoje zemlje da izgrade novu branu; zato je dolo do porasta stope razvoda brakova; kako poveana pismenost ena utie na odnose u porodici? Pitanja, uvijek pitanja. Ko? ta? Gdje? A posebno kako i zato? 11

Ali isto tako postoje i prie koje se jednostavno odnose na ivot, onakav kakvog ga ive obini ljudi. Ljudi u urbanim sredinama, ali takoerr i u ruralnim u selima koji jedva da postoje za mnoge nove organizacije. Kakav je ivot na selu? Kako se on mijenja? Kako se porast saobraaja u gradu odraava na djeju igru? Prema konvencionalnim standardima novinarstva, to nisu uope nove prie. Objavljuju se na stranicama rezervisanim za reportae, a ne na prvim stranicama novina. Ali, to su prie o napretku ljudi, napretku nacije. Prie koje mogu podstai napredak, naglasiti nepostizanje napretka, istaknuti dostignua i osuditi eksploataciju. Ukratko, to je razvojno novinarstvo. Evo jo nekoliko ideja od kojih mogu nastati prie: Izum kojim se spaava ivot ili tedi ljudski rad Isticanje napretka malih preduzea, kako ona pomau zapoljavanju i podstiu domau privredu Nove mjere za borbu protiv kriminala Razgovor o tetnim navikama, kao to je obrezivanje ena, te podsticanje praksi kojim se podie moral ili koje su korisne, kao to je kontrola raanja Novi projekti u oblasti navodnjavanja, mainstva, prevoza, obrazovanja, zdravstva Pomaci u naunom i medicinskom istraivanju Ovisnost o drogama i mjere kontrole Rast turizma

U nekim zemljama u razvoju ivotne prilike ena i djece se poboljavaju, ali u drugim zemljama ene i djeca se i dalje sramotno eksploatiu. Njihovi problemi, njihova borba, njihov trijumf predstavljaju plodno tlo za novinare koji se bave izvjetavanjem o ljudskom razvoju. Ovo je samo kratka lista mogunosti.

12

Maloljetne mlade Djeja prostitucija ene na vlasti Djeacima doputeno obrazovanje, dok djevojice moraju ostati kod kue da rade Dostignua talentovane djece Radni uvjeti za ene i djecu u fabrikama u urbanim podrujima i na selu Zloupotreba djece i nasilje nad enama edomorstvo

Ispravan pristup takvim priama zahtijeva reportere sa kvalitetnim tehnikama ispitivanja, intervjuisanja, istraivanja i pisanja. Dobra tehnika i iroko ope znanje se gradi konstantnim itanjem novina, magazina i knjiga, sluanjem radija i gledanjem televizije.

13

II VIJESTI 1. PISANJE VIJESTI 1. 1. Priroda vijesti Kvalitet vijesti u novinama definira i njihov kvalitet i renome. Ukoliko novine mogu ponuditi iri spektar tekstova, vea e biti dubina pokrivenosti, vea e biti neovisnost od uticaja van ureivake politike, a informacije e biti pouzdanije time se poveava i reputacija u sredini u kojoj se novine itaju, kao i u meunarodnoj novinskoj zajednici. Onda, koja je najvea vrijednost naeg posla, vijesti? Evo nekoliko definicija William Randolph Hearst Vijesti su neto to neko negdje eli potisnuti. Sve ostalo su reklame (tj. vijest=otkrivanje). Ali ta je sa reklamama? Zar i one ne mogu biti vijesti? Anoniman autor Vijest je razlika izmeu svijeta juer i svijeta danas. Vijest je ivot; ono to se deava svugdje oko nas. Vijest je ono o emu se podnosi izvjetaj. Charles Dana, urednik New York Sun Vijest je sve zata je zainteresirana ira zajednica, a na ta im nikad nije skrenuta panja. (Ali, ta je to ira zajednica? Zar ne moe neto to je interesantno manjem krugu biti takoer vijest?)

14

Istina, svakako, jeste da je vijest isuvie kompleksna ideja za jednostavnu definiciju, ali Charles Dana se moda, u vrijeme dok je bio urednik New York Sun-a, najvie pribliio definiciji koja odraava potrebu za hard vijestima i koja moe obuhvatiti i potrebu za eksplanatornim i istraivakim priama. Njegova definicija ima tri osnovna elementa. ZAINTERESIRANOST NOVOST SREDINA Zainteresiranost Cilj svake novine je itanost, informativnog programa sluanost ili gledanost. Novine koje su itateljima dosadne nee opstati, dok sluatelji gase radio i tv prijemnike ukoliko su vijesti koje uju dosadne. Tako, pria mora biti neto to e za itatelje biti interesantno neto to je za njih relevantno, ili to podstie njihovu znatielju. Novost Novost je jedan od faktora ali samo jedan koji doprinose zainteresiranosti. Ako je pria ve ranije ispriana, postoji manja vjerovatnoa da e je itatelji i sluatelji primijetiti. Ali je vano napraviti razliku izmeu novine - PRIE i novine -AKTIVNOSTI koju pria biljei. Ako vai itaoci o tome nisu ranije itali, to je za NJIH novo, i to je ono to je vano. Sredina Ko su vai itatelji? Od vitalnog je znaaja da reporteri i pisci svih profila poznaju svoju publiku. Da li piete za itateljstvo u svojoj zemlji ili na lokalnom nivou? Da li novine kupuju bogatiji ljudi u drutvu ili najobrazovaniji, ili cijela zajednica? Da li su vai itaoci mladi ili sredovjeni ljudi? Identificiranje vae publike SREDINE znati ta je za njih relevantno i ta ih interesira pomoi e vam da utvrdite ta je za vae novine vijest. 15

Vrijednost vijesti ovisi o itateljima o tome ta oni ele proitati ili ta im moe privui panju. Moda postoji etvrti osnovni element vijesti kojeg Dana ne pominje. To je ISTINA. Prie koje se baziraju na netanim podacima bez obzira iz kojeg se razloga prua neistina mogu biti nove i esto su interesantne, ali ne mogu biti vijest. 1.2. Faktori koji utvruju vrijednost vijesti Blagovremenost Blizina Da li je pria aktuelna? Da li ve postoji interesovanje za tu temu? 1. Geografska Dobra pria iz lokalne sredine pobjeuje nad dobrom stranom priom svaki put, rekli su stari urednici informativnog programa. Dom, ili lokalna sredina znai podruje uticaja novine ili radija i televizije podruje tiraa. Da li se pria odnosi na neto to se dogodilo u tom podruju? Nekoga ko u njoj ivi ili je ivio? 2. Blizina interesa Da li pria utie na ljude koji ive u podruju tiraa? Da li je relevantna za njihove aktivnosti? Veliina Veliina dogaaja ili linosti (ili moda vjetina maine publiciteta). Obim reakcije publike. Kakav e efekat dogaaj imati? Koliko je vaan za vau publiku? Na koliko ljudi ima uticaja?

Znaaj

16

1.3. Tema Koje vrste pria ljudi vole da itaju? Pitanje je teko pitanje ovisi o vremenu i mjestu. Ljudi u industrijski visoko-razvijenim zemljima imaju drugaije interese od ljudi koji ive uglavnom u ruralnim sredinama. Ali, evo nekih novih razmiljanja. Samointeresovanje ta tu ima za mene? Kako to utie na moj ivot, moj posao, moju porodicu, moju zajednicu? Cijene, nadoknade za rad, ali i prie o bogatstvu i siromatvu. Pobjednici na lotu, moda, ili oni koji su bankrotirali. Romansa i seks, ali isto tako i odnos izmeu roditelja i djeteta, radnika i efa, prijateljstvo, neprijateljstvo. ovjek protiv ovjeka, nacija protiv nacije, neslaganja, svae, bitke. Osnova u velikoj mjeri politikog izvjetavanja i moda sve vrste sportskog izvjetavanja. Pas ujeo ovjeka? Nema prie. ovjek ujeo psa to je ve neto drugaije. Sve to je drugaije od uobiajenog. Prie o poznatim i zloglasnim. Sportske zvijezde, filmske zvijezde, nacionalni lideri, religijske voe. Katastrofe, sport, izbori, avanture

Novac

Odnosi

Konflikt

Neobina dogaanja

Slavljenje heroja

Neizvjesnost i drama

17

Ljudski interes

Prie koje djeluju nelogino, ali koje udahnjuju ivot novinama i potpomau razumijevanje. Lijeenje AIDS-a. Let kroz svemir na Mars. Kriminal se isplati onima koji tragaju za vijestima.

Otkrie i izum Kriminal

Meutim, od svega je najvanije da su itatelji zainteresirani za LJUDE. ta ljudi kau, ali to je jo vanije, ta ljudi rade. I ta je njima uraeno. itajui novine u nekim zemljama, moete pomisliti da su vijesti u principu ono to ljudi KAU. Posebno ljudi na vlasti vlade, ministarstva, industrijalci, itd. Njihove rijei mogu nainiti vijest ali oni sami ne mogu. Stoga analizirajte ono to ljudi kau. Da li je to novo, interesantno ili bitno? Da li je to vano za vae itatelje, ili vae sluatelje? Ako je to za njih vano, onda to i piite. A ako nije, onda zaboravite to to su kazali? Ono to ljudi rade ini najbolje prie. Razni ljudi obini ljudi, kao i moni ljudi. Poznati urednik Daily Expressa iz Londona je rekao da ne postoji pria koja se ne moe ispriati kroz LJUDE, jer LJUDI prave prie. 2. HARD I SOFT VIJEST2 Veina novinara e se sloiti ta je to to ini hard priu. To je neto sa jakom, dramatinom poentom koja trenutno pobuuje interes itaoca. Prie o katastrofama, kriminalu i ratu; prie o glavnim politikim dogaajima; prie o aktivnostima poznatih. to
Hard vijesti se odnose na politiku, ekonomiju, vlast, kriminal, domae i meunarodne vijesti, sa akcentom na direktne injenice. Soft vijesti su reportane prie o slavnim linostima, ljubimcima, stilu, ivotu, modi itd, sa naglaskom na aspekte ljudskog interesiranja.
2

18

je linost via, i pria je vea. Neto to utie na hiljadu ljudi ini vijest jaom nego neto to se tie desetak ljudi. 3. STIL PISANJA Bez obzira da li se radi o hard ili soft vijesti, cilj svih pria je itatelj. Stoga bi svako pisanje vijesti trebalo biti konsistentno jasno i koncizno. Treba se pisati jednostavnim i direktnim jezikom, prostim reenicama, paragrafima i strukturama. Svaki paragraf se treba odnositi na jednu ideju. Nova ideja zahtijeva i novi paragraf. To znai krai paragrafi moda ak i od samo jedne reenice. Ovo je osobito vano kada se pie za itatelje koji nisu dobro obrazovani. Paragrafi od jedne reenice itatelju daju jasne signale. Oni nisu optereeni masivnim cjelinama. Za pisanje dobrih vijesti potrebno je znati: Pravilne znakove interpunkcije Pravilno pisanje rijei bez greaka Konzistentnu gramatiku Jasan, direktan jezik (piite kao to govorite) Jasno znaenje

Ekonomija jezika je od vitalnog znaaja.Novinari su komunikatori - oni moraju ispriati priu na nain koji e privui itatelje. Govornik bilo da govori privatno ili u javnosti koristi mnoge nepotrebne rijei, da bi stavio akcenat ili zbog efekta. Novinar koji pie informativnu priu mora odstraniti viak rijei i koristiti samo rijei koje su bitne. Prenoenje slubenog jezika i argona u svakidanje rijei je neophodno. Takav jezik je u konstantnoj upotrebi pompeznih i samobitnih osoba, politiara i birokrata. Zato? Moda da bi izbjegli odgovore na pitanja i da bi izbjegli suoavanje sa istinom. Moda da prikriju pravo znaenje. Moda oni koji se slue takvim jezikom ne znaju bolje.

19

Ali mi zato znamo. Na je posao da damo jasnu poruku naim itateljima. Navodi trebaju imati snanu poruku. Trebaju se puno koristiti da bi se pruila ilustracija i dodao autoritet i prizvuk, kao i da bi se promijenio ritam. Budite selektivni u odabiru onoga to citirate, i nauite kada je bolje da koristite indirektan govor umjesto citata. Moete efikasnije komunicirati kroz dobro pisanje nego kroz jednostavno reprodukovanje svega to ljudi kau. Informativni tekstovi bi trebali tei, a ideje se trebaju predstaviti loginim slijedom, kako bi se zadrala itateljeva panja. To obino ne ide hronolokim redom. To je redoslijed koji osigurava da itatelj uvijek razumije priu koju vi priate. Neka vam reenice budu u aktivu. Pasivna reenica ide uvijek s kraja na poetak i tee ju je shvatiti. Manje je logina i kompleksnija je. Usporava akciju. Budite ekonomini sa pridjevima i prilozima. Eliminirajte kliee i sve nepotrebne rijei. Neka same injenice govore. 4. EKONOMIJA RIJEI Mogunost efikasnog komuniciranja sa SVIMA koji itaju novine, sluaju radio ili gledaju televiziju predstavlja dio vjetine novinara. Informativni tekstovi moraju biti jasni, koncizni i lako razumljivi. Ipak, gotovo sve novine na svijetu gube prostor koristei rijei i fraze koje su nepotrebne, beznaajne, komplikovane ili se samo ponavljaju. Dobro pisanje zahtijeva eliminaciju bespotrebnog jezika. Iz tri razloga: 1. Najkrae izraavanje je jasnije. Najlake e se shvatiti. Imae najvei odjek.

20

2. Utedit e se prostor za vei broj injenica, kako bi se prenijele dodatne informacije. 3. Jasnoa i kratkoa e vam pomoi da stvorite stil koji se moe lako itati i zadrati panju. To znai da pisci informativnih tekstova moraju koristiti rijei koje su jednostavne, jasne i koje prenose znaenje na nedvosmislen nain. Ne moemo sebi priutiti da gubimo prostor u novinama koritenjem rijei koje su nepotrebne, bez znaenja, nepotrebno komplikovane ili argonske. Ako tako radimo, rizikujemo da izgubimo itatelje jer e im to dosaditi ili e ih tekstovi ostaviti zbunjenim. Novinari ponekad biraju duge rijei, vjerujui da e impresionirati svoje itaoce. Ali grijee. Kratke, direktne rijei umjesto kompleksnih ine priu lako razumljivom za sve itatelje. Vai dobro obrazovani itatelji e isto razumjeti jednostavan jezik koji koristite, i sigurno o vama nee nita loe misliti. Ali e oni koji s potekoom itaju va tekst biti poraeni intelektualnijim jezikom. Zapamtite, dobar novinar pie za cilj - itatelja. Pa neka svaka rije bude bitna. Tretirajte rijei kao to krtac tretira novac mislite na svaku rije kao na novanicu koju treba utedjeti. Ekonomian stil omoguava da znaenje bira rije, a ne obratno. 4.1. Reenice Reenice bi trebale biti kratke i prenositi jednu misao ili par ideja koje su meusobno povezane. Ne dozvolite da reenica luta. Ne plivajte u rijeima. Pokuajte da ne obrete redoslijed u reenici tako to ete na prvo mjesto staviti zavisnu reenicu. To moe pokvariti dojam prilikom prvog itanja. Koristite aktiv. Nemojte rei: Upozoreni su od strane nadlenih organa. To ima manji efekat od aktiva: Nadleni organi su ih upozorili.

21

Budite direktni, tako da vaa reenica prenosi poruku. NEMOJTE REI: Akcija pronalaska zlata nije bila uspjena. BOLJE JE REI: Propalo je traganje za zlatom. Koristite rijei sa jaim znaenjem tamo gdje je to opravdano. NEMOJTE REI: Govor mu je bio siromaan. RECITE: Loe se obratio. Izbjegavajte monotoniju koritenjem reenica razlie duine. Koristite razliite tipove reenica isprekidane, konverzacione, injenine, citate. To e doprinijeti ritmu i raznovrsnosti pisanja. 4.2. Rijei Uvijek dajte prednost kraim rijeima koje su u opoj upotrebi. Na primjer, ne transport, nego prevoz, ili ak autobusi, vozovi ili bicikla. Uvijek prednost dajte jednostavnim rijeima u odnosu na one sa vie slogova. Konkretne rijei sa preciznim znaenjem su bolje nego apstraktne ili birokratske. Zato? Svi znaju ta je bolnica, ali moraju razmisliti ta je zdravstvena ustanova. Kua je kua ili stan, nikad stambena jedinica. Turistiki smjetaj moe biti sve, od najboljih hotela, do planinske kolibe. SUMNJAJTE u rijei poput objekta, infrastrukture, input. ta one znae? Ostale rijei sumnjive vrijednosti ukljuuju aktivnost, npr. Uivali su u rekreativnoj aktivnosti; osnova, npr. radi na dobrovoljnoj osnovi; uvjeti, npr. ivjeli su u siromanim uvjetima; objekti, npr. u trgovinskim objektima; situacija, npr. situacija sa dostavom hrane je ozbiljna. Ima jo puno primjera. Openito, razmislite pre nego to upotrijebite rijei sa prefiksima, kao na primjer: pre-, re-, de-, anti-, i sufiksima, kao na primjer izacija. esto postoji i jednostavnija alternativa.

22

Izbjegavajte pridjeve osim ukoliko su zaista neophodni. Imenice i glagoli, osobito jaki i izraajni glagoli, su bitan dio reenice. Pridjevi i prilozi su esto samo line prirode. Izbriite modifikatore koji nemaju znaenja. Postoji samo jedan jedinstven. Prilino jedinstven ili gotovo jedinstven su besmisleni. Kao to je i vrlo jedinstven. Ta kratka rije vrlo se toliko pretjerano koristi da je izgubila znaenje. Izbacite je. Upotrijebite drugu rije da biste stavili akcenat na neto. Izbjegavajte bespotrebna ponavljanja. Najee se radi o ponavljanju izvora. Ponovite ga samo da biste uveli ime sagovornika ili izvor materijala. Novinske agencije openito navode izvor za svaki paragraf, dok se novine mogu oslanjati na itateljev um koji ime govornika prenosi i na slijedei paragraf. Ima puno drugih primjera ponavljanja. Ponekad se ponavlja ideja, ponekad rije. Provjerite tekst paljivo kako biste vidjeli da li se ponavljate, ili da li moete isto rei na drugi nain. Ali nemojte ii preduboko u nastojanju da izbjegnete ponavljanje rijei ili imena u istoj reenici ili paragrafu. Ako jedino moete izbjei ponavljanje rijei putem kompleksne i umjetne fraze, onda je bolje da istu rije upotrijebite dva puta. Razmislite o frazama kada je jednostavna prepozicija sasvim dovoljna. Primjer: U oblasti zato ne samo u U vezi sa obino o S ciljem da samo da Jedna rije (ili, iako, zbog, jer) mogu zamijeniti prevaziene fraze, kao na primjer, uprkos injenici da.zbog injenice da, usljed injenice da., iz razloga to. Postoje prepozicijski glagoli. Rukovoditi SA odjelom, konsultirati SE S nekim. To je puko razbacivanje rijeima.

23

4.3. Izvori rijei Izbjegavajte argon, struni jezik kojeg samo va izvor i strunjaci mogu razumjeti, kao i zvanine termine koji su efikasniji ako se prevedu na obian jezik. Izjave za medije, zvanine izjave, politiki govori, zvanini izvjetaji i govori posebnih interesnih grupa su optereeni fraziranjem. Obini ljudi ne razumiju takav jezik. Na posao je da sve to prevedemo u krae, razumljive rijei. To znai da moramo biti sigurni da znamo ta one znae.Morate birokratama i strunjacima postavljati pitanja da biste doli do znaenja koje se skriva u zvaninoj izjavi. I nikada nikada ne smijete dozvoliti da u va tekst ue rije koju vi ne razumijete. Time na ruan nain izdajete svog itatelja. Slubeni jezik je rasprostranjen i novinari su jedini koji ga provjeravaju. Takvim jezikom govore svi zvaninici. Dolazi iz legalnih izvora i upotrebljavaju ga javni govornici, a posebno politiari i vladini dunosnici. U izjavama za medije se javlja kao argon. itatelj nije pravnik, naunik, niti hirurg koji operira mozak. Svi smo laici u veini oblasti. Novine su, za razliku od specijalizovanih magazina, namijenjene opoj javnosti i trebalo bi da ih svi univerzalno razumiju. Nemojte napisati ili rei kao to bi to uradila vlada: Data je autorizacija da se postigne dati obim kupovinom preko uobiajenih trgovinskih kanala. ta to znai? Moete samo nagaati. Citati Indirektno izvjetavanje je vrlo ekonomino. Direktni citati su bitni da bi se udahnuo ivot u govor ili izjavu, ali je potrebno citirati samo punoznane rijei. Izbjegavajte izraze poput: u stvari, a sada, to se tie pitanja.

24

Sudstvo Ekonomija rijei podlijee odreenim pravnim ogranienjima. Optunice se moraju prenositi u cijelosti. Ali, da li moramo rei policijske snage umjesto policija, ili pratila ih je na razdaljini od 10 kilometara u istonom smjeru, umjesto pratila ih je 10 kilometara prema istoku. Bolnice Koriste puno argona. Neko pati od povrede noge kada zaista povrijedi nogu. Abrazija i kontuzija su generalno poznate kao posjekotine i modrice. rtve su smrtno nastradale umjesto da su poginule. Visoka tehnologija ivot postaje kompleksniji, a rijei kojima se opisuju tehnika dostignua su sve matovitije. Ali, da li ba svako zna ta je file server ili software? Naunici komuniciraju jedni s drugima (primjeujete da ne razgovaraju) svojim argonom. Tako i novinari. Budite oprezni. 5. UMJETNOST UVODA Uvod je najbitnji dio prie. Cilj uvoda je da itaocima kae o emu se u prii radi, i da privue njihov interes kako bi priu proitali do kraja. Slijedee take se odnose na dobar stil pisanja uvoda Uvod treba da odgovara prii Uvod treba zainteresirati itaoca tako da on proita cijelu priu Uvod bi trebao biti kratak U hard vijestima uvod bi se trebao bazirati na glavnu poentu prie U soft vijestima, uvod moe imati drugaiji pristup

Mnogi novinari priznaju da je uvod najtei dio prie. Ponekad je problem odluiti gdje se krije vijest u nizu povezanih i kompleksnih injenica. Nismo, na primjer, sigurni, da li ponosna 25

najava formiranja jedinice za 15 transplantacija srca koju je dao ministar zdravlja vie vijest sama po sebi od njegovog pominjanja smanjenja trokova za ambulante i odluke o uvoenju obaveze plaanja ambulantnih trokova lijeenja. Transplantacija srca je krupna vijest. Po prvi put takve operacije e se izvoditi u zemlji. Poznati hirurg iz Sjedinjenih Drava e doi i raditi operacije transplantacije srca. Svake godine e od toga imati koristi 15 ljudi. Ali ta je sa novom obavezom plaanja koja je nametnuta za ambulantske preglede? Ona se odnosi na hiljade ljudi, a mnogi nee biti u stanju da to plate. Dobro poznata formula za pisanje novinske prie je davanje odgovora na est kljunih pitanja KO, TA, GDJE, KADA, ZATO i KAKO. Stari udbenici su sugerirali da biste trebali dati odgovor na sva ta pitanja u samom uvodu, ali jasno je da to nije uvijek mogue. Vea je vjerovatnoa da e uvod dati odgovor na dva do tri pitanja, dok e ostali odgovori uslijediti u daljim paragrafima teksta. Najee e uvod dati odgovor na pitanje TA, moda i na KO, KADA, GDJE. ZATO i KAKO su kompleksnija pitanja koja zahtijevaju i objanjenje u daljem tekstu. Morate razmisliti o uvodu pre nego to ponete pisati. Zaista biste trebali razmiljati o tome jo dok prikupljate materijal. Trebate utvrditi mogue uglove dok bude tekao proces prikupljanja informacija. Vodite rauna o tome da imate dovoljno informacija o najjaim elementima vijesti kako biste mogli odgovoriti na sva pitanja. Jedan od naina na koji ete moi identificirati uvod je da zamislite glavnog reportera kako se vraa u redakcija. Pita vas: Pa, ta se dogodilo? ta je rekao? Va brz odgovor na to pitanje je gotovo sigurno osnova za va uvod. Alternativno moete pokuati napisati naslov za vau priu. To ponekad pomae. Oblikujte ga u dobar pisani jezik i spremni ste da nastavite pisati ostatak prie. 26

Uvod mora biti kratak. Kratki uvod se lako ita. Jasan je i omoguava efikasnu komunikaciju. Jedan autoritet je rekao da je idealna duina 25 do 30 rijei, iako neke novine kau da je to najvie 20 rijei. Broj rijei nije nita vie od smjernice. Ako se uvod od 31 rijei lako ita i ne sadri nepotrebne rijei, onda neka bude tako. Obino dobar uvod je i jedna reenica, ali dvije kratke, proste, dobro povezane reenice su daleko bolje od jedne reenice koja sadri puno zavisnih reenica i koja je predugaka. Uvod bi trebao biti jednostavan, direktan i neoptereen injenicama. To vai i za njegovu strukturu i za sadraj. Struktura reenice bi trebala biti logina i jednostavna, bez nekoliko zavisnih reenica. Ako morate upotrijebiti vie od dva zareza, struktura je vjerovatno isuvie komplikovana. to se tie sadraja, uvrstite samo osnovne detalje. To znai detalj kojeg zahtijeva italac da bi shvatio uvod i da zna o emu se radi. Glavni problem kojeg reporteri moraju rijeiti je pitanje izvora u uvodu. Citiranje izvora uvijek komplicira reenicu, a reporteri esto citiraju izvore i tamo gdje nema nikakve potrebe. Ton uvoda mora biti odgovarajui prii koja slijedi, a to utie na nain na koji soft prie ili prie o pitanjima poinju. One doputaju uvod koji e biti deskriptivniji da bi se zadobila panja itatelja na drugaiji nain. One su vie kao reportae u tom pogledu, tako da je potreban slian pristup uvodu3. Cilj takvih uvoda je da se postavi scena za kljuni element prie, element koji e biti nositelj efekta i poruke u daljem tekstu.

Vidi dio knjige sa praktinim primjerima

27

6. STRUKTURA INFORMATIVNOG TEKSTA Kad ste napisali kratak i jasan uvod kojim privlaite panju vaeg itatelja, vi ve imate dobar poetak. Slijedei zadatak je da uobliite ostatak teksta kako bi drugi, trei i svaki naredni paragraf bio podrka uvodu i naslovu. Pria treba da tee prirodno i da vodi itaoca kroz paragrafe tako da se informacije koje ste prikupili i predoili mogu lako apsorbovati, sa interesovanjem. U prirunicima za novinare se ponekad sugerie da informativni tekstovi budu struktuirani u obliku izvrnute piramide, iako je moda lake razmiljati o pravilno postavljenoj piramidi! To znai da tema vae prie najotriji ugao bude na samom vrhu. Podrku mu daju sve iri slojevi dodatnih informacija, s tim to je najmanje vana informacija na dnu. To bi moglo izgledati ovako: UVOD VIE INJENICA PRATEI CITATI POZADINSKE INFORMACIJE VIE INJENICA MANJEG ZNAAJA MINORAN DETALJ ZA BOLJE RAZUMIJEVANJE NAJMANJE VANA INFORMACIJA ILI ZAVRNI CITATI Cilj ovog dijagrama nije da pokae gdje bi se trebali staviti citati, ni pozadinske informacije, jer oblik svih informativnih tekstova utvruje sadraj. Radi se samo o vizuelnom prikazu informativnog teksta tema prie je na vrhu piramide, a pratei materijal je ispod vrha, kao potpora. A ako trebate presjei priu kao piramidu sa dna, ona e opet imati temelj. Ovom zbiru injenica, (obilato koritenih) citata i pozadinskih informacija potrebna je nit kontinuiteta. Ona povezuje paragraf sa slijedeim paragrafom, tako da pria tee glatko od jednog elementa do drugog. 28

UVOD INJENICE POZADINA CITAT INJENICE Kako postii kontinuitet, VEZU meu tim komponentama? Prezentovanje injenica loginim slijedom, davanje odgovora na pitanja ko, ta, gdje, kada, zato i kako na interesantan i razumljiv nain stvara tok prie. Nain na koji je pria ispriana bi trebao pojaati taj tok, kako bi se stvorio cjelovit opis koji se moe lako razumjeti. To se moe postii tako to e svaka vaa reenica logino slijediti iz prethodne. itaoci bi trebali biti pripremljeni za svaku novu situaciju, tako da nikad ne budu preputeni nagaanju znaenja i da ne ekaju objanjenje u daljem tekstu. Paragrafi bi trebali imati isti kontinuitet, povezan rijeima ili idejama. Veze se mogu sastojati od slijedeeg: Kontinuitet misli: Ako ste u uvodu pisali o mladoj djevojci koja je kidnapovana, dajete vie detalja u drugom paragrafu, kao i pozadinsku informaciju da se radi o desetom kidnapovanju ove godine koja e itaoca provesti kroz priu. Tok bi bio presjeen ako biste pomenuli drugu vrstu kriminala pljaku na primjer usred opisa dogaaja. To bi trebalo doi na kraj teksta ili potpuno odvojeno od vae prie. Ponavljanje kljunih rijei: U Uvodu stoji da enske organizacije pokuavaju dogovoriti sastanak sa Predsjednikom u vezi sa sve veim brojem napada na ene. Drugi paragraf poinje ovako: Predsjednik je javno osudio kriminal protiv ena i obeao je da e se sa prestupnicima od sada ozbiljnije postupati.

29

Trei paragraf bi mogao poeti sa On ili na drugi nain, ime se ponavlja ideja da se radi o Predsjedniku, bez ponavljanja iste rijei. Koritenje veznika i prilokih odredbi. ALI socijalni radnici kau da problem poinje kod kue, od stava mukaraca. U MEUVREMENU je policija osnovala specijalni odred za borbu protiv kriminala nad enama, i apelirala je na ene da obznane informacije koje e pomoi u privoenju kriminalaca pravdi. SLIJEDEE SEDMICE e komisija koja se bavi istraivanjem kriminala objaviti svoje rezultate istrage. Druge korisne rijei i fraze u istoj funkciji su ipak, meutim, a, ovaj, onaj, istovremeno. Meutim, ako zainite svoju priu nepotrebnim veznicima, kao na primjer u nastavku, rekao je onda to ve nije dobar stil. Za dobar tok su vani kratki paragrafi. Tekst na jednoj stranici izgleda bolje, a istraivanja su pokazala da se lake ita, jer se oko njega nalazi vea margina. A sa profesionalne take gledita, lake je uzeti isjeak iz prie sa kraim paragrafima.

30

III INTERVJU 1. UMJETNOST INTERVJUA Ljudi misle da je lako voditi intervju, odnosno da samo trebate otii na odreeno mjesto i postaviti nekoliko pitanja. Svako ko ima malo strpljenja moe to uraditi. Meutim, istina je drugaija: dobar intervju je umjetnost i teak zadatak. Prvo razmislimo o svim ciljevima jednog intervjua. Informativni intervjui i reportani intervjui imaju drugaije ciljeve i njih emo kasnije obraditi, ali generalno sa intervjuom elite postii tri stvari. Informacije Gole injenice: ta se dogodilo, gdje ste ili, kakve imate planove, koliko e sve to kotati. I primjeri za ilustraciju vae teme. Citati koji doprinose autoritetu, boji i efektu. Autoritet: Prije ete povjerovati imenovanim i citiranim izvorima koji govore vlastitim rijeima. Boja: Kvalitet jezika. Govor je fleksibilniji od formalnog pisanja. Citati mogu pribliiti linost. Efekat: Dobro koritenje citata ide u prilog isticanju kljunih stvari. Njima se mogu naglasiti efikasne izjave ili odraziti raspoloenje. Boja Ne samo boja jezika. Dobri intervjui naroito autori reportaa koriste oi i ui za neto vie od samih rijei koje uju. Oni tragaju za detaljima na odjei osobe koju intervjuiraju, sredini u kojoj se intervju vodi, manirima. Ovakve stvari prii daju ivotnu pespektivu. Faktori o kojima je potrebno razmisliti kada se radi o intervju se mogu sumirati na slijedei nain: 31

Rizik Istraivanje Odnos Potovanje 2. RIZICI Svaki intervju sadri i dozu RIZIKA. Ovo moda zvui prilino melodramski. Kakav je rizik razgovarati sa drugom osobom osim ukoliko ne idete u ratnu zonu ili ne razgovarate s nekim ko je izmuen nekom boleu? Ali svaka komunikacija izmeu dvoje ljudi uvijek sadri emotivne rizike za obje strane. Osobi koju elite intervjuirati se ne dopada va izgled i priat e vam samo o nebitnim ili ak neistinitim stvarima Osoba koju intervjuirate je tog dana loeg raspoloenja i odluila je da vam priredi neprijatne trenutke Moda na kraju i neete imati priu a) Rizik 1 Osobi koju elite intervjuirati se ne dopada va izgled i priat e vam samo o nebitnim ili ak neistinitim stvarima Obino se kae da bi osoba koja vodi intervju trebala biti neutralna, ali se time ignorie pravo postojanje hemije meu ljudima. Nekim ljudima ete se dopasti zbog svog izgleda. Drugima se odmah neete svidjeti, ili vam se oni na prvi pogled nee dopasti. Isto tako mogu biti sumnjiavi prema vama. Osoba koja vodi intervju mora iznai naine da bude relaksirana sa raznim profilima ljudi.

32

b) Rizik 2 Osoba koju intervjuirate je loeg raspoloenja i odluila je da vas maltretira. Rizik 2 vjerovatno zvui puno kao rizik 1 i njegov efekat je zaista isti osoba koja postavlja pitanja se nalazi u problemima. Ali sa rizikom 1, gdje se sugovorniku ne dopadate na prvi pogled, stiete dojam da neto nije u redu s vama. Kod rizika 2 oito da neto kod njih ne tima. Znai, neko odlui da maltretira osobu koja postavlja pitanja. Osnovna stvar koju osoba koja postavlja pitanja mora imati na umu je da ne smije zapasti u zamku. Intervju nije kutija iz koje se ne moete izvui. To je izazov u kojem reporter koji postavlja pitanja mora biti AKTIVAN, a ne pasivan. Onaj ko postavlja pitanja mora KONTROLIRATI situaciju, te stoga mora biti spreman da preduzme akciju u tekoj situaciji. Ako to podrazumijeva promjenu pravila usred intervjua, onda osoba koja postavlja pitanja mora biti dovoljno hrabra da ih promijeni. Ponekad ak i najmanja promjena pristupa moe biti dovoljna da se promijeni kompletna atmosfera. c) Rizik 3 Moda neete na kraju imati priu. Uvijek postoji rizik da e osoba koja vodi intervju na kraju pomisliti da nisu nita dobili. Moda i NEMAJU nita na kraju, jer je sagovornik direktno odbio da govori. Osnovno je kada se tako neto dogodi da ne paniite. Priu moete dobiti od nekog drugog u slinoj situaciji. Moda ete iznai nain da napiete priu i bez intervjua. Ili moda ete morati sve to pripisati iskustvu i slijedei put kvalitetnije postupiti. Kojih se drugih rizika moete sjetiti?

33

3. ISTRAIVANJE ISTRAIVANJE je najvee oruje novinara. Razlog za to je to intervju poinje prije nego to se sastanete sa svojim sagovornikom. Moda poinje danima ili sedmicama unaprijed, kada morate pokuati iznai to je vie mogue injenica u vezi sa vaim sagovornikom. I ne samo o njemu, nego takoerr i o samoj situaciji. Idealno bi bilo da znate daleko vie nego to e vam ikada trebati. Autori informativnih lanaka moda nemaju vremena za takav pristup, ali autori reportaa moraju za to imati vremena. U procesu istraivanja postoje etiri faze: 3.1. Iznalaenje to je vie mogue injenica

Sigurno da postoje oigledna pitanja koja bi svaki voditelj intervjua elio postaviti. Ali e isto tako biti i mnogih drugih stvari koje je potrebno pronai a koje isprva izgledaju kao da nemaju nita zajedniko sa osobom s kojom vodite intervju, ali koje moete iskoristiti prilikom pisanja lanka. Lateralno razmiljanje je od ovdje od kljune vanosti. Ne samo da elite pronai to je vie mogue informacija u vezi sa vaim sagovornikom dana, nego elite biti u stanju da osvijetlite njegovu situaciju to je vie mogue. 3.2. Istraivanje kao oblik igre

Kada novinar koji vodi intervju prikupi to je vie mogue informacija, tada pristupa konanoj fazi istraivanja. Tada ulazite u fazu ODNOSA. Niste se susreli sa enom koja radi u siromanoj etvrti u Bombaju. Ali morate zamisliti njen ivot. Znanje moe biti va zatitni oklop, ali vam je imaginacija jedno od najjaih oruja. Ovo moda ne zvui kao istraivanje, ali kad se stavite u neiju situaciju, tada se nalazite u gotovo najvanijem dijelu istraivanja 34

u pripremi za intervju. Novinari koji vode intervju moraju razmisliti o tome kako ljudi ive, kakve su efekte proizvele njihove aktivnosti, ta osjeaju. Zatim moraju razmisliti o njihovom ivotu i kakav je on. U ovoj fazi pitanje kakva je vrsta lanka potrebna pomoi e vam da oblikujete va intervju. Ako se radi o informativnom lanku, moda ete tragati za citatima u podrci injenicama i brojkama. Ako se radi o reportai, tada tragate za neim dubljim, za osjeanjima koja se kriju iza povrine. Bez obzira koliko je ozbiljan posao voenja intervjua, ovaj dio koji se odnosi na pripremu je gotovo kao igra. Studenti moraju nauiti kako e svoj um prenijeti u neiji svijet. Ljudska bia se mnogo ne razlikuju. Postoje dobre anse da ukoliko osjetite neku emociju u njihovoj situaciji, i oni e osjetiti istu vrstu emocije. Zakljuak je da stvari koje ostavljaju najvei dojam na itatelje su one koje svi osjeamo, one male stvari koje ljudi izgovore ili rade a koje odmah uoimo. 3.3. Pitanje pitanja

Mnogi iskusni novinari koji rade intervjue imaju listu pitanja koju namjeravaju postaviti u toku intervjua. I sigurno je da je takva lista korisna kao sigurnost uz vas ukoliko iznenada zablokirate, imate pred sobom papir koji e vas spasiti od neprijatne situacije. Ali ete moda biti sigurniji ako zabiljeite ire informacije na datu temu, umjesto konkretnih pitanja. Novinari po tradiciji misle da kontroliraju intervju zato to oni postavljaju pitanja, ali je korisno istai studentima da to moe biti beznadeno optimistian stav o moi novinara tokom intervjua. Osnovna stvar koju je potrebno naglasiti je da novinar mora biti fleksibilan i da je u stanju da razmilja usred posla. Moete biti pripremljeni za intervju i zamiljati ga na odreen nain, ali ustanoviti kasnije da se radi o potpuno drugaijem intervjuu. Neko je jednom rekao da je posao novinara da postavlja pitanja koja bi postavilo inteligentno dijete. U tome je dosta toga sadrano. Mnogi ljudi se osjeaju obeshrabreno da postavljaju 35

pitanja koja ih mogu uiniti glupavim. Nema veze da li druga osoba misli da ste idiot. Djeca mogu stalno zapitkivati i biti bez takta, ali isto tako mogu probiti odreene drutvene barijere koje ljudi postavljaju izmeu sebe. Novinar koji vodi intervju uvijek pokuava probiti te barijere. 3.4. Istraivanje nakon intervjua

Isto kao to intervju ne poinje onog trenutka kada sjednete sa sagovornikom, on se i ne zavrava kada sagovornik ode. U toku intervjua se mogu javiti pitanja o kojima novinar nikad ranije nije razmiljao. Ili se moe otkriti druga strana pitanja za kojeg su smatrali da su ga u detalje istraili. Ako nakon intervjua provedete dodatno istraivanje, tada sebi pruate novu ansu da napiete dobar lanak. 4. ODNOS I POTOVANJE Ono to je zbunjujue u vezi s intervujom je to to intervju izgleda kao konverzacija. Dvoje ljudi sjedi i razgovara. Jedna osoba postavlja pitanja. Druga odgovara. Ali intervju uope nije konverzacija. Osoba koja postavlja pitanja nastoji usmjeriti konverzaciju kako bi dola do odreenih informacija. Druga osoba ima priu i moda nije zainteresirana za osobu koja postavlja pitanja, osim kao sredstvo putem kojeg prenosi svoju poruke. ODNOS predstavlja nain na koji premotavamo prazninu. To ne znai da se koristite svojim armom ili da pokuavate da se dopadnete. Daleko je vanije da VAM se oni DOPADAJU. Vi pokuavate da ih shvatite, kao i ono to se njima deava, te stoga ne moete nametnuti vlastiti sud4. Radi se o izuzetno delikatnom odnosu i osoba koja vodi intervju mora biti i budna i oprezna i istovremeno oputena kako bi
Ako pisci tekstova ele iznijeti kritiki stav, oni e uvijek imati zadnju rije kod pisanja lanka.
4

36

najbolje situaciju iskoristila. To nije lako kao to zvui. Neki ljudi su iznenaeni kada ustanove da su prije intervjua nervozni. To je smijeno. Radi se samo o drugoj osobi. Zato bismo ih se bojali? Ali, ponekad ih se bojimo, ponekad s dobrim razlogom. Moda je sagovornik doivio groznu traumu, zbog ega je i intervju bolan i za novinara i za sagovornika. Ili sagovornik moda nije voljan da razgovara, to moe biti uzrujavajue u toku intervjua. Postoje dva vrlo jednostavna pravila: Opustite se. Pomozite i sagovorniku da se opusti. Moda zvui udno da se novinar koji vodi intervju stavlja na prvo mjesto, ali je to zdrav razum. Niko nee uraditi dobar posao ako je isuvie nervozan da bi direktno razmiljao. Ali ne postoje pravila za regulisanje stanja uma. Kao to je svaki intervju jedinstvena situacija, tako je jedinstven i svaki novinar koji vodi intervju. Opustiti se znai da novinar koji vodi intervju mora uraditi sve to je mogue da bi stvorio uvjete u kojima e se osjeati oputeno. Na taj nain poveavate svoje anse da ete posao uraditi kvalitetno. To znai da drite pod kontrolom praktine elemente intervjua: 5. ELEMENTI INTERVJUA 5.1. Snimanje Prije svega, SNIMAJTE razgovor. Hoete li intervju snimiti tonski ili su biljeke dovoljne? Bez obzira na va izbor, vaem sagovorniku on treba biti predoen kao gotova stvar. ak i ako je sagovornik nervozan kada vidi magnetofon pred sobom, obino na njega zaboravlja kako intervju odmie. (Sa djecom biste mogli imati problem. Kako ga uzeti natrag?). Ako se odluite za stenografiju ili pisanje kompletnih reenica, vidjeete da su se 37

vai sagovornici toliko navikli na razgovor s vama koji vi biljeite da se nau uvrijeeni ukoliko zastanete barem na sekundu. 5.2. Plan Kako organizirati PLAN intervjua. Kao to smo ve govorili, novinar koji vodi intervju bi trebao pokuati osigurati odgovarajui ambijent. Ne morate biti toliko blizu da se sagovornik osjea opkoljenim; ali isto tako ne elite biti ni toliko daleko da je nemogue govoriti o intimnim stvarima. 5.3. Ritam Trea stvar putem koje novinar koji vodi intervju moe olakati stvari je da kontrolie RITAM intervjua. Kada se radi o hard informativnoj prii sa striktinim rokom, to prije doete do sri pitanja to bolje. Ali ako se radi o reportai, onda morate nastojati da dobijete to je mogue vie vremena. Ako to nije mogue i znate da ete imati malo vremena, onda morate biti dovoljno oprezni da kontroliete vrijeme koje ste posvetili odreenom pitanju. Ovo moe biti osobito vano kada ete postaviti teko pitanje. Zdrav razum sugerie da nije ba mudar potez postaviti sagovorniku krupno pitanje odmah na poetku; uvijek je sigurnije da postepeno doete do takvog pitanja. U tom sluaju ukoliko oni burno odreaguju, vi opet imate neto ime to moete dokazati. Ali ne moete ni dopustiti da takvo pitanje postavite prekasno u toku intervjua, samo zato to se moe dogoditi da nemate vie vremena. 6. KVALITETE DOBROG NOVINARA 6.1. Znatielja

Novinarstvo je znatieljna profesija. Reporteri vole znati ta se dogaa, kako ljudi ive, o emu razmiljaju i tako dalje. Nema poente voditi intervju ukoliko niste zainteresirani za iznalaenje to vie detalja u vezi sa vaom temom. 38

6.2.

Sposobnost sluanja

To podrazumijeva koncentraciju na ono to sagovornik kae. Dozvoliti mu da govori bez nepotrebnog prekidanja. Potrebna je ponekad suosjeajnost, ali bez strasti. 6.3. Sposobnost da ljudima dozvolite da govore, a da pritom ne izraavate vlastito miljenje

Cilj intervjua je izvjetaj o onome to druge osobe imaju da kau. Reporteri trebaju zadrati svoje miljenje za sebe bez obzira koliko se ne slau sa sagovornikom osim ukoliko ne postoji dobar razlog za izraavanje miljenja. Na primjer, postoje neke situacije kada je potrebno da reporteri istaknu suprotno miljenje kako bi izvukli miljenje od sagovornika. 6.4. Tolerancija razlika u odnosu na druge ljude

Jedno od zadovoljstava novinarstva je bogata raznolikost ljudi koji ispunjavaju kolumne naih novina. Neki se doimaju kao ekscentrici, drugi su nejasni, a neki opet nastupaju dogmatski. Njihova stajalita, njihov ivotni stil, moe biti potpuno drugaiji od vaeg. Oni mogu biti u velikoj mjeri radikalni ili striktno konzervativni. Mogu vae heroje posmatrati kao nitkove, i obratno. Nita od ovoga ne bi smjelo uticati na mogunost da ih intervjuiete i da na kraju imate priu. 7. PISANJE INTERVJUA

Obavili ste intervju. ta sada? Ve smo se dotakli razlika izmeu voenja intervjua za vijesti i za reportane prie. Kada se radi o vijestima vi u sutini pokuavate da utvrdite injenice. Ako se radi o reportai, pokuavate otkriti neto o ljudima iza pukih injenica. Bez obzira o kojem se intervjuu radi, trebali biste imati jako puno materijala. Kako voditelj intervjua iskoristi ono to ljudi kau? 39

Kada doe do pisanja intervjua, postoji jedna stvar koja autorima mora biti jasna. Njihov zadatak se ne tie osobe koju su tek intervjuirali, nego materijala kojeg su prikupili. Oni moraju napisati najmoniju izjavu uz pomo materijala koji im je na raspolaganju. Njihova uloga nije da napiu izjavu u ime osobe sa kojom su vodili intervju. esto neiskusni reporteri smatraju da trebaju udovoljiti svom sagovorniku kroz lanak kojeg e napisati zato to su uivali u toku intervjua. Ako su intervju vodili s nekim monim, i moda zastraujuim, razumljivo je da imaju istu naklonost kako bi osigurali da se njihovom sagovorniku dopadne ono to je napisano. U idealnom svijetu je meutim irelevantno da li se vaem sagovorniku pria dopada ili pak ne dopada. Zato autori na Zapadu vrlo esto odluno odbijaju po svaku cijenu da sagovornik proita priu prije njenog objavljivanja ili pravo sagovornika da tekst odobri prije objavljivanja. Ukoliko postoji potreba za provjerom injenica, uputno bi bilo da sagovornik proita priu. Ako intervjuirate naunika, na primjer, u vezi sa nekim novim otkriem u nuklearnoj fizici, onda bi bilo uputno da ste napisali sve naune injenice korektno. Pod normalnim okolnostima, ako primjerak pokaete sagovorniku, od vas se onda moe traiti da unesete neke smijene promjene koje u potpunosti mijenjaju stil prie, moda ak i sadraj. (Vano je napomenuti da se ljudi rijetko protive stvarima za koje oekujete da e im se usprotiviti. Obino se radi o sitnim detaljima koji na naki nain vrijeaju njihovu sujetu, ili nain na koji upotrebljavate zareze.) Nita od ovoga ne mijenja znaaj jednog od faktora o kojima smo ve razgovarali u domenu voenja intervjua POTOVANJE. Isto vai i za pisanu formu. To znai da biste trebali osigurati da je va izvjetaj o intervjuu precizna, iskrena refleksija onog to je reeno.

40

Ukoliko autor kae neto to vam se ne dopada ili to je suprotno vaoj tezi, ne moete to tek tako ispustiti. Ne, ako je to relevantno. A ako nije relevantno, onda svakako da se moe izbrisati, odnosno treba se izbrisati. Jedan od uitaka reportanog novinarstva je to to je autoru dozvoljeno da daje komentare i da stavi u perspektivu ono to je reeno, bez obzira to se mora omoguiti sagovorniku da i on kae odreene stvari sa svoje strane. Obino postoje dva glavna cilja koritenja materijala sa intervjua: 1. sagovornik je tu da bi ilustrirao iru priu 2. pria je tu da bi ilustrirala konkretnu osobu U oba sluaja itatelj bi trebao iznai jedno i drugo u vezi sa osobom i irim kontekstom. Jedino se donekle razlikuje prioritet u oba sluaja.

41

IV IZVJETAVANJE O KONKRETNIM SLUAJEVIMA Poznati britanski urednik je memorandumu za svoje osoblje: jednom prilikom napisao u

Ne postoji pria koja se ne moe napisati u svjetlu ovjeka. Bio je zabrinut zbog prevelikog broja pria o politikim dogaajima, ekonomskim problemima i meunarodnim pitanjima opisanim na suhoparan tehniki nain, zbog ega su za itatelja konvencionalne tampe takve prie neprivlane. elio je da se reporteri fokusiraju na ljude pojedinano i ustanove kako se na njih odraava ekonomski razvoj, kako su se ponaali u konkretnoj situaciji itd. To je sutina izvjetavanja o konkretnim sluajevima. Mnoge dananje prie se mogu napisati kroz direktno nabrajanje injenica, statistikih podataka i terminologije. One su savreno jasne, ali ipak na kraju zagonetne za prosjenog itatelja ukoliko ih prosjean itatelj ikad i proita. Prie o konkretnim dogaajima se fokusiraju na sitnije elemente kojima se osvjetljava krupnija tema. Kada, na primjer, vlada odlui da povea poreske obaveze, analizirajte prosjenu porodicu kako biste utvrdili kako e se vladina odluka odraziti na njen ivotni standard. U selu se formira odjeljenje odraslih osoba koje e proi kroz kurs opismenjavanja uzmite primjer jedne ene i analizirajte ta taj kurs znai konkretno za nju. Kompletna pria ne mora biti napisana na ovakav nain. Moda je samo dio prie takav, ili pria sadri pojedinane analize nekoliko konkretnih sluajeva. Efekat je isti. Na taj nain u priu unosite ljudski efekat i ona postaje zanimljivija za itanje, a i lake e je itatalji shvatiti.

42

Evo jedne definicije: Efikasno izvjetavanje o konkretnim sluajevima zaokuplja interesovanje itatelja i proizvodi priu putem direktnog sagledavanja posljedica nekog dogaaja, pitanja ili politike po datu osobu ili grupu ljudi. Pria o konkretnom sluaju se bazira na direktnom posmatranju. Ona itaocu prua ansu da sagleda tu osobu, da dozna pod kakvim se pritiskom nalazi i ta se to konkretno deava bilo njoj ili njenoj porodici. Prie o konkretnim sluajevima nisu ograniene samo na pojedince ili ljude. One mogu biti koncentrisane na zajednicu, selo, etniku zajednicu, grad sa odreenom industrijom, na neku profesiju, zanimanje, kao to je, na primjer, tkalaka ili poljoprivredna djelatnost, zatim na medicinske radnike, prosvjetni kadar, ak i na sportske ekipe, komercijalna preduzea ili preduzea za pruanje raznih usluga.

43

V REPORTAA 1. UMJETNOST PISANJA REPORTAA Jezik, elja da se rijeima u stvari udahne ivot, ono je to nas ini ljudskim biima. Reportae dobivaju sve vaniju ulogu u novinama. Nekada su novine ulagale glavninu svojih resursa i nastojanja u izvjetavanje: neto se dogodi u zemlji ili inostranstvu i reporteru se da u zadatak da istrai ta se dogodilo. Reportae su takoerr bile sastavni dio svih novina, ali su u irem smislu bili u funkciji olakavanja koliine vijesti u novinama koje su se uglavnom odnosile na katastrofe, kriminal i probleme bilo koje vrste. Takve reportae su uglavnom objavljivane u novinama koje su izlazile vikendom i obraivale su teme kao to su kupovina, pitanja potroaa, vrtlarstvo, kuhanje, putovanja i razni hobiji. Danas je sinopsis autora reportane prie iri i vezan za aktivnost datih novina. Reportae opisuju oblasti od novinarskog interesa i predstavljaju glavni izraz identiteta urednika novina. One dodaju dubinu i omoguavaju istraivanje raznih uglova prie. Mogu predvidjeti trendove, pomoi formiranje miljenja i stvoriti veze sa itateljam. I dobre su za novinare. Reportae nude anse za ire i imaginativnije pisanje, kao i potpunu eksploataciju novinarskih vjetina. Postoji nekoliko razloga zbog kojih su reportae postale toliko bitne. Rast RTV emitiranja podrazumijeva da veina ljudi uje vijesti sa naslovne strane na radiju i televiziji, a oni koji itaju novine trebaju neto vie od toga. To neto vie su pozadinski lanci koji stavljaju vijest u kontekst. Vijesti dio informacija ne omoguavaju ljudima da shvate ta se dogaa u svijetu. I zaista bogatstvo informacija samo po sebi stvara konfuziju, ali jedna

44

dobra reportana pria omoguava itatelju da pretoi informaciju u razumijevanje. Drugi razlog za prelazak na pisanje reportanih pria je porast stope pismenosti i obrazovnih standarda, i uz to ire znanje o nacionalnim i meunarodnim dogaanjima. Obinom graaninu, kao i onome koji odluuje potrebne su informacije i razumijevanje sve vee dubine date teme. Porast broja ena u novinarstvu i sve vee priznanje uloge ena u drutvu u cijelosti je takoer moda povezano s tim. ene unose novi plan u novine; one su zainteresirane za iri dijapazon pitanja: djecu, porodicu, zdravstvo, obrazovanje, socijalnu politiku i okoli. Teme mukaraca i novinar-mukarac se radije fokusiraju preusko na bazu moi. Oni poinju sa politikom koja dolazi od onih koji se etaju hodnicima moi (uglavnom mukarci) i tek na kraju razmiljaju ako uope i razmiljaju - o onima na koje se politike odluke odnose. Dobre reportae, dobro novinarstvo, poinje sa ljudima, i tek onda vodi ka politici; oni pomau bolje razumijevanje. Novine su u najboljem sluaju edukatori naroda; njihov cilj je da se neprekidno informiraju mase itatelja. Njihov cilj mora biti udahnue ivota raznim stvarima putem rijei. Dok su se ene u Evropi i Sjedinjenim Amerikim Dravama godinama borile za jednakost, ene Treeg svijeta tek otvaraju takvu borbu. ene i djeca se jo uvijek nalaze meu najeksploatisanijom kategorijom stanovnitva, onom koja je najvie ugnjetavana. Borba za poboljanjem situacije tek poinje. Novinari Treeg svijeta imaju pred sobom bitnu ulogu. Reportae su idealno oruje.

45

Putem reportaa mogue je postii nekoliko pravaca. Reportae mogu: Objasniti ta se dogaa. Opirnije pisati o odreenoj vijesti, zvaninoj izjavi. Ispitati ideje, koncept vijesti. Istraiti pitanja, socijalne probleme, skandale. Opisati vee i manje dogaaje; mjesta; izdatke; putovanja; ljude. Zabaviti uz humor, ili slikovit opis. Voditi kampanju za ispravljanje onog to je pogreno, poboljanje ljudskih uvjeta. Komentirati obino u formi kolumne.

2. ULOGA REPORTAE Informacija Reportae se mogu koristiti za informiranje itatelja o nekom pitanju, ideji, dogaaju. To ne znai da reportaa treba biti dosadno navoenje injenica. Neka bude interesantna, to moete postii izgradnjom prie u vezi sa ljudima. Na primjer, u Sjedinjenim Dravama je donesen zakon kojim se zaustavlja, ili barem smanjuje obim rada djece u zemljama u razvoju. Reportaom moete istraiti efekat zakona na vau zemlju koje mjere preduzimaju vlada i industrijski sektor kojim se osigurava prihvatljivost izvoza u SAD-u; ta to moe eventualno znaiti za porodice koje se vie ne mogu oslanjati na ekstra prihod svoje djece; da li se moda radi o mjesecima ili godinama prije nego to takva mjera bude imala efekat. Potraite analize sluajeva u

46

vezi sa efektima djejeg rada. Ljudi ele da znaju kako e se sve to odraziti na njih. Obrazovanje Informacija je drugi oblik, ali moda vie javna usluga. Edukativna uloga reportae je vana u svim drutvima, ali je ak vanija u zemljama u kojima je pristup informacijama moda ogranien zbog visoke stope nepismenosti, siromanih obrazovnih institucija, kontrole vlade nad medijima i slabe distribucije novina izvan, ponekad ak i unutar velikih gradova. Ovi izazovi irenja znanja ne bi trebali obeshrabriti novinare od uloge prema kojoj trebaju pomoi ugroenim kategorijama u drutvu da dobiju vee ovlasti djeci, enama, starim osobama, siromanim, neobrazovanim. Usmena tradicija u ruralnim drutvima prua ansu irenju informacija iz novina na iroj osnovi u poreenju sa jednostavnim pristupom tampi. Edukativne reportae su esto neblagovremene, to znai da se mogu uvati za informaciju, ili se mogu postaviti na oglasnim ploama u zajednici, ili u zdravstvenim centrima kako bi se poveao pristup javnosti. Takva reportaa bi mogla educirati itatelje o vanosti imunizacije; kako je jednostavna procedura (koritenje analiza sluajeva je od pomoi), koliko je neophodno da se to uradi, gdje treba otii, kada, najbolja starosna dob djeteta za imunizaciju, kako se to radi? Vano je da takve informacije budu napisane razumljivim jezikom ako ne, koja je onda poenta? Zabava Ljudi su zainteresirani za ivot i iskustva drugih ljudi, u nekim sluajevima zato to su slina njihovim, a u drugim zato to su u velikoj mjeri drugaija. Zabavne reportae mogu pruiti voajerska putovanja u druge svjetove. One su neophodne za jedne novine ili magazin kako bi se itaocu pruilo olakanje niko ne eli da u urnalu ita samo vrlo ozbiljne prie. Ali ak i ozbiljne prie mogu biti ugodne za itanje ako su zabavne. Neki novinari moda smatraju da neke teme ne bi smjele biti prikazane u trivijalnom svjetlu. Zabava u ovom kontekstu ne podrazumijeva pod obavezno humor. 47

Kampanje Serija reportaa sa jasnim ciljem da se unesu promjene, sastojae se od serije lanaka umjesto samo jednog na neku posebnu temu, kao to je briga o djeci ili sida. Kampanje dozvoljavaju posebno duboko ispitivanje teme i mogu odigrati centralnu ulogu u podizanju svijesti javnosti. Takve reportae se obino organiziraju u saradnji sa dobro organiziranom nevladinom organizacijom ili ak ministarstvom u vladi, a uz nju se moe objaviti i pratei materijali, kao pamfleti i posteri kako bi podstakli publikovanje pitanja. Kampanja o sidi u trajanju od sedam dana bi mogla, na primjer, obuhvatiti i reportau o simptomima oboljenja, historijat nekog sluaja oboljelog, koritenje kondoma, kako bolest utie na djecu, briga o osobi koja je oboljela od side. Ali takoer postoje i kampanje sa ciljem ispravljanja pogrenih stvari u drutvu. Kolumne Stranice na kojima se objavljuju reportae mogu posluiti kao forum za lina miljenja i miljenja formirana na osnovu informacija, gdje ekspert (koji, svakako, moe biti novinar) zauzima stav o nekom pitanju i promovira odreeno miljenje. Tako na primjer, pisac moe traiti odreenu mjeru ili aktivnost kojom bi se zaustavila prostitucija djece ili ozloglasio uvoz lijekova u njegovu zemlju koji su zabranjeni na Zapadu. Za takve lanke se smatra da su provokativni, i mogu biti popraeni lankom koji promovira suprotno miljenje. Takav lanak moe biti objavljen i naknadno u drugom broju. Serije Kao i reportane kampanje, kroz seriju se posmatra neka tema kroz razne reportae koje se objavljuju u nastavcima nekoliko dana ili sedmica zaredom. Serija moe biti i openitija. Na primjer, serija o zaposlenim enama moe posluiti za dubinsku analizu pojedinih industrujskih grana, kao to je tekstilna i poljoprivredna industrija, ribarstvo, prodaja na malo, te za istraivanje uvjeta sa kojima se suoavaju ene u radnom 48

odnosu. Druga serija se moe fokusirati na mogunosti obuke ena u raznim sektorima. uvar Ideja da novine budu uvar u ime svojih itatelja je asna tradicija koja se primjenjuje na razne naine u svim drutvima. Ponekad je sadrana u informativnim kolumnama, ali reportae nude snano oruje. Njihov cilj je da ospore neku normu, da preispitaju detaljno rad vlade ili neko preduzee, da dre na oku korupciju i nepravinost. Da li je vlada odrala svoje obeanje da e poboljati sanitarne usluge u urbanim zonama? Da li je ostvarila prologodinji cilj smanjenja stope nezaposlenosti mladih kroz lokalne eme zapoljavanja? Detaljan novinar e obiljeiti godinjice u svom dnevniku, i pratit e situaciju kako bi ustanovio da li su obeanja ispunjena, kratkoroni i dugoroni ciljevi ostvareni. Da li uvoznici prave prevelike profite? Zato je javni prevoz toliko lo? Ali novine trebaju biti uvar drutva openito, kao i uvar onih koji imau ovlasti i dre vlast. Da li su rasistiki stavovi u porastu? Da li mladi ljudi postaju opsjednuti video igrama? Sve validne teme u smislu psa uvara uobliuje lave autora teksta. Postavljanje scene Novinar koji je svjestan predstojeeg dogaaja moe postaviti scenu unaprijed i time stvoriti interesovanje kod itatelja za dalje izvjetaje i alarmirati ga u pogledu bitnih pitanja. Zamislimo da e se odrati meunarodna populacija i razvoj, naredne godine. Prije odri, novinari mogu pisati o kratkoronim i programima, sadanjoj situaciji u njihovoj za budunost, itd. konferencija na temu nego se konferencija dugoronim ciljevima, zemlji, predvianjima

49

Profili Slikanje slike rijeima o nekoj osobi ili mjestu predstavlja izazov za sve vae vjetine koje posjedujete kao novinar. To zahtijeva dobru tehniku voenja intervjua, dobru sposobnost zapaanja i osobito sposobnost pisanja. Dobar profil znai posmatranje osobe (to ne mora biti samo poznato ime) sa svih aspekata. Reportae koje se baziraju na jednom intervjuu i nisu dobre. Ali ipak i takve reportae mogu pruiti interesantan lanak. Novinske reportae Novinska reportaa predstavlja mogunost da se detaljnije sagleda pria objavljena u novinskoj kolumni, gdje su vrijeme i prostor omoguili objavljivanje tek neto vie od pukih injenica. Analiza Mogunost istraivanja kompleksnog materijala i objanjenja tog materijala na nain koji je itatelju razumljiv. To moe biti politiko ili diplomatsko pitanje koje su posljedice tehnikog razvoja u Africi, na primjer ili tehniki razvoj kojeg je potrebno laiku objasniti. Kako unitenje ozonskog omotaa utie na poljoprivedu i usjeve, ili kako e se obalna podruja zatiti od godinjih razarajuih poplava. Potreban je doprinos strunjaka ili strunog pisca ili strunog izvora kojeg e novinar intervjuirati. Propaganda Neovisne novine ne mogu preivjeti bez propagande, i mnoge publikacije objavljuju posebne dodatke na posebne teme kako bi podstakli propagandu strunjaka. U takvim dodacima se istrauju pitanja okolia, turizam, tehnoloka i urbana dostignua. Prua se ansa kompanijama, vladinim ministarstvima i nevladinim organizacijama da daju svoj doprinos i da im se uje glas preko propagande u kontekstu odgovarajueg redakcionog pitanja. U drugim sluajevima, oglaiva moe traiti od novinara da pie o njegovoj kompaniji uz reklamu, i to je obino razjanjeno kroz naslov iznad reportae Reklamna reportaa. 50

Novinari obino ne vole takve reportae jer smatraju da je to tek neto vie od odnosa sa javnou. U pravu su, ali i ne moraju biti. The Financial Times novine koje izlaze u Londonu, meu najprestinijim novinama na svijetu zarauje veliki dio prihoda od posebnih reportanih pria za koje se smatra da su znaajni tekstovi objektivnog novinarstva.

51

3. SADRAJ REPORTAE Ve smo govorili o injenici da razliite vrste reportaa zahtijevaju razliite tipove pristupa intervjuisanju i istraivanju. Pretpostavimo, na primjer, da ste dogovorili intervju sa ministricom obrazovanja. Ako planirate napisati reportau o njenom profilu jer je ona prva ena u vladi koja je imenovana na top poziciju postavit ete odreena pitanja o njenom ivotu, stilu, vjerovanjima itd. Ali bi ista pitanja bila u potpunosti neadekvatna ako ste planirali informativnu reportau na temu rada ministarstva obrazovanja, njegovih politikih odluka, itd. Statistika/injenine informacije Sve reportae e vjerovatno obuhvatiti injenine informacije neke vrste, ali tokom intervjua ili istraivanja novinar mora biti svjestan potrebe za statistikim podacima i detaljima kako bi potkrijepio argumente, zatim potrebe da se izbjegnu ope generalije i da se doda dubina. Koliko neko ima godina? Koliko ima djece u porodici? Ko je izveo eksperiment? Na koliko ljudi? Koji su trokovi? Kada se to prvi put dogodilo? Previe detalja moe biti konfuzno, moe biti iritirajue i opteretiti mozak. Grafikoni se takoer mogu koristiti kao sredstvo rjeavanja prevelikog broja cifara. Praktina informacija moe obuhvatiti adrese i kontakt telefone grupa pomenutih u lanku, ili kompletne nazive izvjetaja ili knjiga, to se moe dodati na kraju reportae. Anegdote Lina pria moe pomoi osvjetljavanju reportae koja se moe lake itati obino putem isticanja rijetkog dogaaja ili situacije, ili naglaavanjem neeg uobiajenog, ime se zaokuplja panja itaoca jer je i on proao kroz isto.

52

Boja/opis Predstavljanja putem rijei konteksta i atmosfere ti mali detalji koji toliko puno govore o linom stilu ili o onome to u itateljev dom unosi horor, ili ljepotu neke scene, koji daju boju reportai i podupiru njenu privlanost. Opis ljudi, nain oblaenja, okolina, scenario, drugi su naini na koje u reportau moete unijeti razliitost i dodir realnosti. Citati Prave rijei koje ljudi upotrebljavaju, uz mjeavinu slenga i lokalnih idioma, dodaju boju drugaije vrste. Citati u zadnjem paragrafu primjera u kojem se djeci prua ansa da sami govore, su izraajni, i daju vie informacija nego to to ine same rijei. Koritenje indirektnog govora u ovakvim sluajevima smanjilo bi nivo informiranosti i kvalitet pisanja. Ali postoji veliki broj prilika u kojima je indirektan govor najbolji izbor, zato to je moda krai, ili moda zato to je jezik kojim se govornik sluio neadekvatan (moda je isuvie birokratski, ili pregrub, na primjer) ili zato to na taj nain autor moe parafrazirati govor. Citati pomau da potkrijepimo iskaze u lanku, ali isto tako mogu olakati lanak koji je dug ili obrauje komplikovanu temu. Historijat/pozadina Bez adekvatne pozadinske informacije veina onoga to novinar napie ne bi imala smisla. Morate razviti osjeaj za koliinom takvih informacija. Previe pozadinskih informacija pretvara priu u dosadnu lekciju iz historije, a premalo e ostaviti itatelja nesigurnog u vezi sa znaenjem. Kontrasti/komparacije Ova vrsta informacije moe dati znaaj kroz isticanje slinih situacija iz prolosti ili isticanjem razlika. 53

Komparacija pomae da utvrdite vrijednost odreene informacije, i da je stavite u kontekst. Argumenti Suprotni argumenti daju dubinu reportai, posebno onim analitikim, kao i balans. ivot nije sukcesija jasno ispravnih stvari i pogreaka, i uvijek postoji barem jo jedna strana prie, a moda i nekoliko. Ilustracija Novine podrazumijevaju timski rad. Osjetljivi pisci reportaa e biti oprezni kada su u pitanju ilustracije. Prvo, tragajui za mogunostima fotografa da napravi snimak koji e puno toga rei. Drugo, tragajui za mogunostima grafike ilustracije karta ili ak crte koji e naglasiti poentu. I tree, prikupljanjem ilustrativnog materijala tokom rada prikupljanjem starih fotografija ili materijala iz drugih objavljenih izvora. Zakljuak Veina dobrih reportaa e vjerovatno biti kombinacija vrsta informacija. Previe statistikih podataka ili citata postaju itatelju dosadni. Svjesnost o postojanju opcija trebala bi pomoi voenje intervjua i tehnike pisanja. Obino je potrebno posvetiti prilino vremena osobi s kojom razgovarate kako biste zadobili njeno povjerenje. Kao to je poznato veini novinara, najbolje prie obino uslijede nakon intervjua, kada je blok odloen, kasetofon iskljuen. A u svoj notes trebate zabiljeiti ne samo rijei koje neko koristi, nego i sva zapaanja koja e vam pomoi da priu nadahnete ivotom. Nemojte se oslanjati na memoriju.

54

4. PISANJE REPORTAA POINJE SA IDEJOM Najbolje reportae se razlikuju od vijesti po jednoj osnovnoj stvari. Izvjetavanje o vijestima je uglavnom reaktivno: neto se dogodi i onda novine o tome piu. Reportae mogu biti proaktivne; pisci pronau priu i definiraju sami svoj plan. Do sada najvaniji aspekt pisanja reportaa je IDEJA. Kako pronai ideje, kako ih prepoznati, kako dogaaje meusobno povezati? Bez toga pisac reportae ne bi mogao ni postojati. Odakle dolaze IDEJE? Jednostavan odgovor bi bio od svugdje. Mnogi mladi novinari smatraju da je traganje za idejama teko. Oni misle da je njihova prva uloga u novinama uloga primaoca ideja od urednika, starijih kolega i sl. Pogreno. Kada se naviknu trae ideje, tada e ustanoviti da ih imaju vie nego to ih mogu novinarski obraditi. Ideje izviru iz onoga to proitamo. Dok student ita novine ili magazin, trebao bi razmiljati o onome to ita, umjesto da samo guta sadraj. Kad lanak proita, treba se zapitati: da li su dati svi odgovori? Na koja pitanja treba odgovoriti? Da li vrijedi da dalje razvijam istu ideju? Ako je odgovor DA, trebali bi isjei lanak i ostaviti ga po strani. Studenti moraju jako puno itati raznovrsno tivo. Obino ih je potrebno stimulisati. Predavai bi trebali redovno provjeravati ta studenti itaju. Moda bi trebali odrati kviz kako bi provjerili ta su proitali od dnevne tampe i magazina. Ideje ne dolaze samo iz printanog materijala. Isti promiljen pristup bi se takoerr trebao primijeniti i na praenje televizije i sluanje radija ili na odlazak u kino. Bez obzira o kojoj se emisiji radi sapunici, drami, laganom zabavnom programu, vijestima ili analitikoj emisiji uivo sve se moe iskoristiti kao generator ideja.

55

Isto se odnosi i na gledanje filmova, odlazak u pozorite i bilo koji vid javne zabave. To ak podrazumijeva i drutvo porodice ili prijatelja. Sluajte ta ljudi govore. Kod novinara nikad nema kraja radnog vremena. Studentica novinarstva je otila na sud da podri prijatelja u nevolji. Vratila se vidno uzbuena jer je bio osloboen optube. Ko je bio sudija, upitao je predava. Odgovorila je: Ne znam. Nisam tamo bila kao novinar. Bila sam tamo kao prijatelj. Dobar novinar NIKADA ne gasi svoju profesionalnu znatielju. Sve ideje bi se trebale zapisati i uvati u dosjeu. Evo nekoliko drugih plodonosnih izvora ideja o reportaama: -Izjave za medije -Informativne prie -Ostale publikacije -Izvjetaji/istraivanja -Reakcije italaca -Oglasi -Svakodnevni ivot/opservacije -Godinjice Izjava za medije Vodite rauna o tome da se vaa adresa nalazi na mailing listi raznih organizacija kompanija, ministarstava u vladi, nevladinih organizacija, utjecajnih grupa, itd. Informativne prie Informativne prie mogu ponuditi krupne ideje za reportane lanke. Budite oprezni u vezi sa mogunostima, i prilikom voenja intervjua/istraivanja za informativne prie, vodite rauna o mogunostima za pretvaranje prie u reportau. Pria objavljena u The Guardian novinama u vezi sa prevelikim brojem mukaraca nudi nekoliko mogunosti. Pisac reportae bi mogao sagledati drutvene implikacije debalansa u broju 56

mukaraca i ena ili personalizirati pitanje tako to e ispriati priu o dvije ene jedna je odluila da abortira enski fetus, a druga je odluila da rodi ensko dijete. Pria o eni-taksisti iz Islamabada bi se mogla dalje razviti kroz sagledavanje izazova pred enom koja radi tradicionalno muke poslove, ili potekoe samohranih majki. Ostale publikacije Konkurentne novine, strane novine, opi i specijalni magazini i knjige esto su izvor ideja koje odgovaraju vaem itateljstvu. Izvjetaji/istraivanje Ministarstva u vladi, nevladine organizacije, univerziteti i istraitelji trita izdaju mnogobrojne izvjetaje pune statistikih podataka i grafikona o trendovima (na primjer, veliki porast broja samohranih roditelja, vei broj ena u radnom odnosu). Obini itatelj ih nee lako primijetiti, i za mnoge bi smatrao da su teki za razumijevanje i itanje. Meutim, oni za pisca reportae nude bogatu etvu informacija. Pisma uredniku Ovaj dio novina ili magazina je rezervisan za itatelje gdje izraavaju otvoreno svoja stajalita. Tako se uje dobra ideja o pitanjima koja ih interesiraju i koja ih se tiu. Stoga itajte tu rubriku gdje ete nai ideje koje se mogu pretoiti u reportau. Oglasi Nemojte ignorisati komercijalne stranice novina. One nude mnoge reportane ideje. Cijela lepeza oglasa moe proizvesti reportau, veliki pano, kao i povjerljive stranice i line kolumne.

57

Za mlade, reportaa bi se mogla fokusirati na problem miraza, probleme sa kojima se obrazovane ene ponekad suoavaju, a koji se odnose na pronalazak odgovarajuih partnera, ili ak i osnovnija pitanja, kao to je mijeani brak ili trend formiranja braka iz ljubavi. Drugi oglas gotovo da moli da bude osporen. ta industrija zaista radi to je dobro za okoli i divlja? ta ine preduzea u regionu u pravcu zatite okolia? Svakodnevni ivot/opservacije Ponekad se dobre ideje za reportau nalaze na dohvat ruke razgovori u autobusima, npr. o problemima sa lokalnim transportom, nedostatku prodavnica sa prehrambenim namirnicama, itd. Godinjice Praenje dogaaja od prole godine, ili onih koji su se dogodili prije nekoliko mjeseci, kako biste ustanovili postignuti napredak predstavlja kljunu funkciju novinarstva. Novinari bi trebali precizno zapisivati u svoj dnevnik datume svih znaajnih dogaaja i godinjica. ZAKLJUAK Ideje za reportanu priu se mogu nai gotovo svugdje, i novinar treba biti budan, fleksibilan i dobro organiziran. Budite u kontaktu sa osobama koje znate, itajte izjave za medije koje dobivate i pratite konkurenciju. 5. ISTRAIVANJE Imate ideju i ta sada? 1. Provjerite novine ili magazine u svojoj biblioteci kako biste pronali isjeke o osobama ili o temi o kojoj namjeravate pisati. Provjerite ta je prethodno napisano; PROITAJTE paljivo jer isjeci se mogu odnositi na izvjetaje koji su objavljeni ili na imena eksperata na terenu. Ukoliko redakcija 58

nema takvu biblioteku, onda bi bilo dobro da novinari ponu sami voditi fasciklu sa isjecima tema za koje su posebno zainteresirani. 2. Kome ete se obratiti kako biste zapoeli istraivanje? Prva osoba mora biti paljivo odabrana kako biste imali najbolju osobu koja e iznijeti sve pozadinske informacije. Vladina ministarstva imaju redakcije za odnose sa medijima koji vam takoer mogu dati informacije ili sugerirati ko bi vam mogao dati informacije. Paljivo razmislite o pitanjima koja ete postaviti. Nemojte se odmah obraati najvanijoj osobi..nego na kraju kada imate toliko informacija da najbolje moete iskoristiti prisustvo strunjaka. 3. Napravite listu izvora prema redoslijedu intervjuisanja; podijelite listu na one koje ete intervjuisati i one sa kojima ete razgovarati preko telefona, ukoliko je to mogue. Reportae zahtijevaju sistematsko istraivanje ili e novinar potonuti u obilju teko svarljivih informacija. To se obino deava kada novinari imaju tri ili etiri dana (ili vie) za rad na reportai. Oni se tada usmjere na sve strane i imaju konfuzne rezultate. Istraivaka strategija, poput one koja je opisana u gornjem tekstu, e to sprijeiti. Na kraju svakog radnog dana reporteri MORAJU proitati svoje zabiljeke kako bi bili sigurni da ih razumiju. itanjem zabiljeki ete ustanoviti da li su neka pitanja ostala bez odgovora. Trebate napraviti zabiljeke nakon itanja novih putokaza i novih pitanja koja ete sutra rjeavati. Na kraju drugog dana ponovo proitajte zabiljeke od PRVOG dana kao i od DRUGOG dana i sainite spisak pitanja koja trebate pojasniti, kao i pitanja koja trebate postaviti. Na kraju TREEG dana proitajte zabiljeke koje ste napravili tokom sva TRI dana, itd. Ovo moda zvui kao veliko optereenje. Ali je vrlo bitno. Istraivanje mora biti akumulativno i detaljno. Ako usvojite ovakav sistem, planiranje vae reportae e biti daleko lake.

59

5.1.Tehnike pisanja reportae Novinari mogu pretpostaviti da imaju vremena i resurse za putovanja na relevantna mjesta gdje e voditi intervjue/istraivanje. O kojim e priama pisati? Zato? Koga e intervjuisati? Kako? Na koje e eventualno prepreke/izazove naii? Kako ih planiraju rijeiti? Koji e istraivaki materijal koristiti? Moda je dobra ideja da se ta pitanja stave na papir na vidno mjesto kako bi ih mogli vidjeti. Posjeta na licu mjesta Za novinara je daleko lake da napie lanak, a za itatelja daleko vei uitak da ga proita ako je novinar proveo neko vrijeme na licu mjesta. lanak o izazovima koji stoje pred uiteljem u ruralnoj sredini bi bio daleko manje interesantan ako se temelji na izvjetaju ministra za obrazovanje, u odnosu na novinara koji je vidio tog uitelja ili uiteljicu, odnosno prljav pod uionice, nestaicu vode za pie, prenatrpana odjeljenja i nedostatak knjiga. Ukljuivanje Uee u projektu na primjer projekat za izgradnju male brane za navodnjavanje poljoprivrednog zemljita moe dati osjeaj onoga to ljudi sve trpe. To e se prenijeti i u pisanju. Ljudi e biti susretljiviji u intervjuu ako pokaete spremnost da im pomognete u tekom poslu i s vama e razgovarati dok svi skupa radite. Posmatranje i zapisivanje detalja Nemojte se pouzdati u pamenje, te stoga sve zabiljeite, odnosno zapiite svoje opservacije (sve dotle dok se to ne kosi sa intervjuom ili osjetljivou lokalnog stanovnitva). esto se radi o malom detalju koji priu ini uspjenom. Da li djeca izgledaju zdrava? Kako su obuena? U koliko soba ive? ta jedu? Osjetite li miris kanalizacije (ili je nema)? Da li se uje konstantna buka iz oblinje fabrike? uje li se prizvuk muzike? Postavite scenu 60

koristei se sa svih pet ula, ukoliko je to mogue vid, miris, sluh, dodir, ukus ali svakako prije svega prva tri. Budite fleksibilni Novinar mora biti u stanju da se prilagodi, ponekad brzo. Ako tragate za jednom priom, a naiete na drugu ili ustanovite da je vaa originalna teza pogrena budite spremni na promjenu svog ugla gledanja. Imajte alternative u sluaju da va sagovornik ne doe. Uradite domai zadatak, ali pokuajte sve svoje zakljuke koje ste donijeli unapijred ostaviti iza sebe. Iskoristite raspoloiva sredstva Moda vam urednik nee dozvoliti sredstva za odlazak na lice mjesta ili neka druga sredstva kojim biste poboljali kvalitet svoje reportae. Kako moete doi do izbjeglikog kampa na granici? Tu trebate iskoristiti svoje kontakte. Da li ijedna nevladina organizacija planira putovanje, i da li biste joj se mogli prikljuiti ili da li neka organizacija zna da neko na to mjesto putuje? Moete tako ostvariti pristup vrijednom istraivackom materijalu koji ne postoji u vaoj redakcijskoj biblioteci. Iskoristite resurse kojima raspolau strunjaci na terenu. Ostali problemi Bilo bi frustrirajue da doete na intervju i da ustanovite da niko od vas ne govori istim jezikom. Uradite domai zadatak i vidite da li vam je potreban prevoditelj? Upoznajte se sa lokalnom kulturom i tabuima. Neprihvatljivo ponaanje bi moglo unititi vae anse da doete do prie. ZAKLJUAK Utvrivanje plana istraivanja moe vam pomoi da mediokritetsku reportau pretvorite u savrenu i da novinaru utedite dragocjeno vrijeme. Postavite sebi slijedea pitanja: kakva je uloga reportae? Kakve bi informacije trebala 61

sadravati? Za koga je napisana (itatelj sportskih vijesti, poslovnog magazina, itd.)? Koga je najbolje intervjuirati? Pisanje ete olakati odgovorima na ta pitanja prije nego to se date na posao. 5. PITANJE STILA Stil pisanja je teka tema za obradu. Stilova ima koliko i pisaca, kao i pogleda na stil koliko i kritika. Svaki stil je line prirode, tako je i reakcija svakog itatelja individualna. Ne moete, kao stari kliei, u svako doba zadovoljiti sve ljude, ali zato moete pokuati. Za pisca novina ili magazina cilj je usmjeren na iroku i raznovrsnu javnost. Stil znai sastavljanje rijei i injenica na nain koji odgovara temi i itatelju. Nije dobro koristiti jezik disko kluba ako su vam itatelji sredovjeni ljudi sa sela. Iako dobro obrazovani itatelji mogu shvatiti, moda ak i uivati, kompleksne reenice i nejasan jezik, obini itatelj nee shvatiti. Tako je poruka jedan za pisca reportaa: ZNAJTE KO SU VAM ITATELJI. Znajte za koga piete, ta oni znaju i ta je za njih interesantno. A druga poruka je: TRAGAJTE ZA HARMONIJOM IZMEU TONA I TEME. Stil lanka mora varirati prema temi. Moe biti nepristrasan, moe biti u prvom licu, emotivan, direktan, zabavan i ovakav i onakav moe biti harmonian, moe biti lagan. Ali ton mora uvijek odgovarati temi. Ne moete se aliti na temu stresa, niti zbijati alu na raun dubokih vjerskih uvjerenja. Ne moete pisati na nepristrasan nain o tragediji ili se sluiti istim stilom kada piete prie o djeci i o meunarodnoj trgovini.

62

To ne znai da prie o tekim temama moraju biti napisane tekim, jakim stilom. Zato je potrebno prihvatiti moto: ozbiljnost cilja, lakoa dodira. Ali sve dotle dok je stil adekvatan. Mnogi autori tekstova koji ih kasnije potpisuju temelje svoje tekstove na vlastitoj linosti, a ne na temi. Oni temelje svoju cijelu karijeru na pisanje veselim tonom koji e zabaviti itatelja. Stil je brbljiv, lian je i obino ga je lako itati. Ali onaj ko prodaje novine je pisac, a ne tema. Za veinu nas tema o kojoj piemo je ono to privlai itatelja a ne ko smo mi. Ali je jo uvijek vano nametnuti vlastiti peat prii. Ne doskoicama linog stila, nego stavom, odnosno STAJALITEM. Efikasni pisci reportaa urade vie od prezentacije materijala na dotjeran, struktuiran nain. Oni razmiljaju o svom materijalu, s njim su ivjeli danima, ak sedmicama. Oni filteriu materijal kroz svoj um, osjeanja prije nego to ga predstave itateljima. STAJALITE meutim nije isprika za pisce da pokau svoj ego ili predrasude, na taj nain se oni fokusiraju na materijal. Drugi pisci mogu zauzeti neutralan stav, i tu nema nita pogreno. Radi se o izboru pisca. Oba pisca na koje smo obratili panju poeli su emotivnim stajalitem, iako ne piu emotivnim stilom. Oni koriste fiziki detalj za stvaranje scene, vizualnu imaginaciju i slikovite informacije kojima itatelj bude okiran ili dirnut. 6. STRUKTURA REPORTAE Ako su novine jedino zainteresirane za injenice, onda su popunjene novim priama. Ali nisu. One predstavljaju forum za mnoge razliite vrste pisanja analize vijesti, prie od ljudskog interesa, kolumne o linom miljenju, profili linosti.

63

Iznad svega ovoga stoji naslov reportae, tako da nije mogue jednostavno rei: Ovako se pie reportaa. Postoji onoliko razliitih naina pisanja koliko i pria. Ali bez obzira o kojoj se vrsti reportae radilo, ona itatelju treba da prui neto vie od pukih injenica. Reportae su generalno due od novinskih pria i pisac ima vie materijala za manipulisanje. I ima vie validnog materijala. Stoga morate imati ideju o formi lanka pre nego to ponete pisati. Vama je potrebna struktura. Cilj strukture prie je da vaoj reportai prui emu, odnosno redoslijed koji e olakati itatelju da je apsorbuje. Bez strukture ak i jednostavne prie postaju zbunjujue i teko ih je shvatiti. Vaoj prii je potrebna kontrola. Njoj je potreban poetak, sredina i kraj. To zvui tako jednostavno. Ali je iznenaujue koliko iskusnih pisaca, kao i poetnika smatra da je teko stvaranje strukture reportae. Struktuiranje nije lako, posebno kad imate veliku koliinu akumuliranog materijala. Struktura je neto to jedino pisac moe uoiti. To je uglavnom slino ljudskom kosturu ne moete ga vidjeti, ali bez njega bi tijelo jednostavno doivjelo kolaps. Tako je i sa priom. Meutim, nije dovoljna samo struktura. Dobar pisac provodi itatelja jasnim putem od prve rijei do posljednje. On moda ima krivine, ili moda ide ukrug, ali se razvija kao stepenite korak po korak od vrha do dna, ujedinjeni umijeem. ak su i spiralne stepenice takve tako da ima prostora za fleksibilnost u nainu na koji vi gradite svoj put. 7. STVARANJE STRUKTURE U hard novinskoj prii, struktura obino polazi od samog uvoda. Pravu stvar stavite u prvi paragraf, i neka odatle tee ostatak prie. Reportae su drugaije. Njihov sadraj je kompleksniji, njihov obim je iri i njihov cilj je drugaiji. Sve to utie na strukturu. 64

Tako, prvo trebate odluiti ta je cilj reportae. ZATO piete reportau? Koja PITANJA postavljate na koja dajete i ODGOVOR? Koju priu nastojite ispriati? ta vam je TEMA? Odgovor na ova pitanja e vam pomoi da uspostavite svoje prioritete koji e vam pomoi da savladate materijal do kojeg ste doli u toku istraivanja i u toku intervjua. Pripremite plan strukture. Razni pisci usvajaju razne pristupe ovome, ali svi pristupi podrazumijevaju prelaz preko materijala kojeg ste sakupili i odabir pitanja koja su bitna a vau temu i odbacivanje irelevantnih. Moda bi bilo korisno da uradite transkript vaih intervjua sa trake u biljenicu. Preite preko materijala i oznaite dijelove koje elite iskoristiti. Obiljeite citate koje ete upotrijebiti. Napravite spisak na posebnom papiru, preite preko njega kako biste ih povezali sa podtemama. Redakcijske take unutar podteme tako da su meusobno povezane i da se meusobno podupiru, poredajte podteme po redu uz logian razvoj koji pomae vau glavnu temu. Neki ljudi to rade piui teme na malim papirima i onda ih premijetaju kako bi iznali najbolji redoslijed. Jedan pisac je sve kucao u propisno zavrenim, ali nepovezanim paragrafima, onda izree otkucani tekst makazama i poreda paragrafe na najbolji nain! To nije sistem koji odgovara veini ljudi, iako nije ba daleko od onoga o emu razgovaramo. Kao i pisac, iznaite metod koji vam odgovara i koristite ga. Izgleda kao da vam je za to potrebno vrijeme, ali e vam to ipak utediti vrijeme. Ako vam ne utedi, razlika u smislu kvaliteta vae reportae e biti nadoknada za vrijeme. Kako budjete prelazili preko vaeg materijala za intervju, ponekad se naete i pred izazovom da razmatrate intervjue jedan po jedan. Piete u reportai sve to je osoba A rekla, i kada s tim 65

zavrite, poinjenete sa osobom B. To je zamka koju biste trebali izbjei. Radi se o strukturi vrsta, svakako, ali openito govorei, ne o dobroj strukturi. Daleko je bolje da uzimate podteme jednu po jednu i citirajte svakog sagovornika pre nego to preete na slijedeu temu. Recimo da se vaa reportaa odnosi na obrazovanje djevojica. Osnovna tema bi mogla biti diskriminacija u kolstvu u mnogim zemljama. Nakon uvoda (o kojem emo u daljnjem tekstu vie govoriti), prva podtema bi mogla biti obim diskriminacije djevojica. Izaberete detalje iz istraivanja kojim ete pokazati kako se djeaci obrazuju vie od djevojica, i moda ete dati i nekoliko citata kao podrku statistikim podacima. Onda prelazite na podtemu 2. Zato postoji veliko suprotstavljanje ideji obrazovanja djevojica? Citati onoga to su rekli roditelji, socijalni radnici i rukovodstvo na lokalnom nivou. Treom podtemom analizirate efekat takvog stava na djevojice tokom njihovog odrastanja. Ponovo citati onoga to su rekli roditelji, moda opet citati onog to su izjavili isti socijalni radnici i lokalno rukovodstvo, ali i citati onoga to su rekle same djevojice. etvrto, moda ste u toku istraivanja pronali porodicu koja se suprotstavila tradiciji i omoguila svojoj kerki kolovanje. Citirate ih, citirate nastavnike i svakako i same djevojice. Peto, to nije i posljednje, imate podtemu kojom gledate u budunost i pokuavate procijeniti efekat diskriminacije na zajednicu koja se mijenja u skladu sa razvijenijim drutvom. I ta sad? Imate strukturu sa kraim planom redoslijeda rijei kojeg odabirete za itatelja. I naredni korak zvui kao lak. Pronaite uvod. 8. PISANJE UVODA Uvod reportae se razlikuje od uvoda u hard novinsku priu. On je povezan sa glavnom temom prie, koncizan je i direktan. Pisac reportae zauzima otvoreniji stav uz razne pristupe prii. To moe biti direktan frontalni napad, ali e najvjerovatnije graditi 66

indirektan put do same prie. Koristie se naracijom, analizom sluajeva, citatima i anegdotama. Ono to novinske prie i reportae imaju zajedniko je to to su one osnovne za prodaju jedne prie. Kvalitetan novinar koristi uvod da bi privukao panju. Ako uvod ne zgrabi panju, odnosno ne odvue itatelja dalje u priu, itatelj nee proitati ostatak teksta. A kod reportaa, uvod je dui nego uvod novinskih pria, i predstavlja veliki gubitak vremena novinara, resursa novina i novac samog itatelja. Stoga, uvod reportae, kao i uvod u vijesti, zahtijeva otrinu da bi se ostavio efekat i privukla panja. Uvod mora biti dobro napisan, ali za razliku od uvoda u informativnu priu, moe biti napisan ak u dva ili tri paragrafa. Ovisno o materijalu. Budite konkretni. Koristite se analizom sluaja za uvoenje i ilustraciju ire ideje. To vam omoguava da harmonizirate ili personalizirate problem, da postavite veliki problem tako da ga itatelj moe lako shvatiti i suosjeati s njim. Luis Alberto ne oekuje da e doekati dvadesetu godinu ivota. Kada mu je bilo sedam godina pobjegao je od nasilja svojih roditelja da bi ivio na ulici. Kada mu je bilo osam godina hranu je zaraivao prostitucijom. Bio je homoseksualac. Devet godina kasnije dobio je AIDS. Ve je vidio kako mu prijatelji umiru. Ali konkretnu ilustraciju odmah dovedite u vezu sa irim pitanjem tako da itatelj zna, ve na poetku prie o emu se radi i zato priu vrijedi proitati. Pria o Luis Albertu se nastavlja: Lancet je prolog mjeseca najavio da se djeca koja ive na ulicama Kolumbije gamines suoavaju za opasnou zaraze HIV virusom i da bi mogla postati izvorom zaraze ireg kruga javnosti.

67

Koristite naraciju u uvodu, kako biste privukli itatelja, brzo probudili interes, ba kao to ini neko ko pria priu. AP poinje izvjetaj o uasnom masakru u umi Amazona u Brazilu na slijedei nain: Mukarci iz Yanomamija su otili nakon to je izaao mladi mjesec da pomognu pripremanje slavlja u oblinjem selu. Supruge i djeca e im se priduriti kasnije. Jutro je ve odavno svanulo i mnoge ene i djeca su se pribliili rijeci Hwaaximeu. Sakupljali su voe za ceremoniju. Nijedna nije ula rudare sa kojima su bili na feudalnom posjedu kako se polako primiu selu. Na lealjci u kolibi su bili starac Makoxi, dvije ene i dva mladia. S njima su bile i dvije djevojice adolescentne dobi i jo osmoro druge djece. Prvo je kripa izama odzvanjala u daljini. Zvuk se polako pribliavao i zatim nestao. Jedna ena je otila do vrata i vireim pogledom pratila tajanstvenu tamu drvea i puzavica. Kroz umu je odjeknuo 20-mm pucanj. Kia metaka se sa svih strana sasula na kolibe od iblja, predivno drvo, grnariju i ljude. itatelju odmah iznenaenje. ponudite udarni detalj, element koji budi

Na Novom Zelandu je medicinski tretman namjerno uskraen za 100 ena koje su oboljele od raka kako bi doktori iz Nacionalne bolnice za ene u Aucklandu mogli pratiti razvoj te bolesti. Ili ponite udarnim citatom. Ali vodite rauna o tome da se zaista radi o udarnom citatu, i da neete ostaviti svog itatelja da nagaa.

68

Sranje, tiho ree Nata Duvvury. To je njen komentar na teoriju prema kojoj ene iz Kerale imaju veu seksualnu slobodu od drugih ena u Indiji, i da se to moe pripisati obiajima Nair kaste. Koristite se vijestima u uvodu - ili pristupom kojeg koristite kada piete informativnu priu, ako se radi o takvoj reportai. Vodite rauna o uvodu tipa fiktivnog argumenta paragrafu sa konstatacijom koja ponovo obara s nogu. Kao ova: Djevojice iz Pakistana znaju svoje mjesto. Iza djeaka, bilo oca, brata ili mua. Ali ne i Benazir Bhutto. Postala je premijer. Uvod vodi itatelja, sasvim namjerno, do pogrene linije samo da bi ga ponovo vratio. Daleko je bolje poeti direktno: Benazir Bhutto je neobina - ena koja se izborila do vrha u zemlji kojom dominiraju mukarci. Vodite rauna o historiji u uvodu. Jedino e historiare i djecu privui pria koja poinje ovako: Nekada davno Drugim rijeima, zadrite osnovne pozadinske informacije za kasnije. I, vodite rauna o uvodu uvoda. To znai dva ili tri paragrafa na poetku reportae koja su samo priprema, ak i pozadina, prave prie. Proitajte svoju reprotau i pogledajte da li ita gubite ako iskljuite prva dva ili tri paragrafa. Ako je odgovor negativan, upali ste u zamku. Kako pronalazite uvod? Svakako da ne postoji set pravila koji e automatski proizvesti uvod, ali ima jedan savjet koji e vam pomoi. Tragajte za uvodom od momenta kada ponete istraivanje. Iskusni pisci obino sjednu za kompjuter barem sa idejom o nainu na koji e poeti. Moda e to biti anegdota, citat koji e odmah privui panju, zapanjujua injenica ali se ipak radi o neemu to su primijetili u procesu prikupljanja podataka za 69

priu, to moe biti mogu poetak. Kada ponu pisati moda e uvidjeti da njihov uvod ipak nije dobar - ak i najbolji pisac ponekad naleti na probleme ali su barem poeli stavljati rijei na papir. I to je jedna od kljunih stvari. Ako ne znate kako da napiete uvod, nemojte sjediti s glavom u rukama i ekati na inspiraciju. Nee doi. Uinite neto. Ponite pisati. Jedan pisac je tvrdio da uvijek poinje usred svoje reportae, ne zna ta hoe da kae, sve dok to ne napie. Moda se radi o loem planiranju, ali njegova metoda sadrava zametak ideje. Ponite s pisanjem. Ponite s pitanjem, moda samo da krenete. Kaite da je to reportaa o kampanji za podizanje stepena pismenosti ena u ruralnim sredinama. Ponite ovako: Zato se ene u Shenji vraaju u kolu? Nije to dobar uvod, ali vam omoguava da ponete pisati. Uvijek moete, ak i u tom sluaju, morate se vratiti na pisanje uvoda, jer moete biti sigurni da e osnovna ideja, uvod nadoi dok budete pisali. 9. IZGRADNJA RADNJE Kada ste utvrdili uvod, va zadatak je popunite plan strukture injenicama, citatima, anegdotama, analizama koje ete prema vlastitom odabiru koristiti. Ali se sve to ne moe predoiti kao paket pojedinanih doprinosa prii. Moraju se skupa uklopiti da bi stvorio jasan tok osnovnog dijela prie o kojem smo ranije govorili. To podrazumijeva lingvistike i tematske veze koritenje povezanih rijei, kao na primjer ena i ona; ponavljanje rijei, rijei i fraza, na primjer ali, s jedne strane, a koje sada imaju funkciju veze, kao i redoslijed povezanih ideja.

70

SREDSTVA PISANJA Dobri pisci naue da se koriste i da dovode u vezu cijeli spektar sredstava u svojoj prii, i daju im znaenje, ritam i raznovrsnost. Pogledajmo neke od njih. Naracija Naracija je zaista odgovor na osnovno pitanje koja je tema, koju ete priu ispriati, zato je piete? Naracija nije jednostavno hronoloki redoslijed u kojem su se stvari desile iako je to ponekad opcija kada se radi o oblikovanju prie. Naracija je motivacija prie. ivi materijal ivi materijal jednostavno znai da vi, kao pojedinaan pisac, prikupljate taj materijal. To moe biti anegdota, citat, injenica, mali detalj ili opservacija. Bez obzira o kojem se obliku radilo, ivi materijal predstavlja jednu od stvari koja pravi razliku izmeu dva pisca. Kada se novinski budet striktno kontrolira, mnogi lanci su malo vie od posla koji se obavlja makazama i ljepilom. Pisac pregleda kolekciju isjeaka i vadi sve interesantne detalje u vezi sa temom, citate koje su prikupili drugi pisci i objedinjuje ih kako bi napravio neto to nalikuje na priu. Imidi Imid je jedan od pievih najvanijih, ali ponekad pogreno koritenih instrumenata. Ali imid takoer moe biti nain na koji se prenose ideje, stvaraju apstraktne ili naune misli koje su za itaoca stvarne. Imid najbolje funkcionie a. kada ima cilj b. kada je precizan 71

Tenzija Tenzija je jedan od najjaih instrumenata koje pisac ima na raspolaganju, bez obzira da li se radilo o tenziji u tradicionalnom smislu, kao o stvaranju psihike nesigurnosti, ili se tenzije stvaraju suprotstavljenim idejama. Tenzije u smislu psihike napetosti se stvaraju paljivim stvaranjem zapleta. Ono to je oekivano se iznenada i nakratko presijeca neim vanrednim. italac poinje osjeati da neto nije sasvim uobiajeno u odnosu na ono to je opisano, s tim to ne mora biti uvijek svjestan ta je to. POZADINA Jedan element vae reportane prie e gotovo sigurno biti pozadinska informacija koja e omoguiti itaocima da shvate priu. Bilo bi pogreno tretirati pozadinu kao jednostavnu podtemu, ili dati pozadinu u jednom komadu. Ako tako postupite, vaa reportaa e najvjerovatnije biti knjiga historije, a to nije stil pisanja koji e podstai ljude da kupe va list. Koliko pozadine ukljuiti je pitanje o kojem samo vi moete odluiti. To ovisi o vaim itaocima koliko oni najvjerovatnije znaju? Trebalo bi da poznajete svoje itaoce dovoljno da biste donijeli ispravne odluke. Pozadinski materijal je tu da bi potpomogao razumijevanje. To nije pria. Stoga obuhvatite dovoljno pozadinskih informacija kako bi pria bila razumljiva, imajui na umu i dovoljno informirane itaoce i obinije koji se ne sjeaju pozadine ak i dobro poznatih pria. Ali pozadinske informacije dajte u prolazu, kao djelie koje dodajete ivom materijalu. Uvijte pozadinske informacije u tkanje vae prie tako da ih italac apsorbuje gotovo da ih ne primijeti.

72

O ZAKLJUKU Hard novinske prie se zavravaju kada doete do posljednje injenice, zadnje take. Reportaama je potreban pravi zakljuak. I za to je potrebno planiranje i to moete uraditi na isti nain kao i to postupate sa uvodom. Budite uvijek spremni za mogue zakljuke dok provodite istragu. Tragate za neim ime ete zaokruiti svoju priu, sumirati je, ili moda simbolizirati sve to ste kazali u nekoliko stotina rijei. to moe biti dobar citat, ili jo jedan dio istrage nekog sluaja. Moete se pozvati na uvod, pokuavajui ga prilagoditi strukturalno. Ili moete dati neki pogled u budunost.

73

1. VIJESTI Planom stambene izgradnje u ruralnim sredinama podie se status ljudi Sarlahi, 19. februar (RSS):
Ministar za stambenu politiku i urbanizam Bal Bahadur Rai je jue inaugurisao ured za implementaciju projekta pri Kompaniji za stambenu izgradnju u ruralnim podrujima i izgradnju naselja u Suke Pokhariju. U svom inauguralnom obraanju ministar Rai je izjavio da je Kongresna vlada Nepala odluna da ispuni osnovni ovjekov uvjet, kao to je stambena izgradnja, putem implementacije projekata u ruralnim sredinama. Ured za projekat je uspostavljen sa ciljem podizanja statusa ruralnog stanovnitva kroz pripremu master plana za stambenu izgradnju. Ministar turizma i civilne avijacije Ramhari Joshi je primijetio da se samo putem uspjene implementacije razvojnih programa mogu ostvariti snovi paenika. Takoer je izjavio da su nakon povratka demokratije pokrenuti razni programi iji je cilj pruanje direktne pomoi ruralnom stanovnitvu. Predsjedatelj i generalni direktor kompanije Shailendra Prasad Singh istakli su aktivnosti ove kompanije. The Rising Nepal 20. februar 1993.

74

Smrtnost dojenadi u padu u Sudanu

KHARTOUM: Smrtnost dojenadi u Sudanu u proteklih 10 godina iznosila je 90 do 100 dojenadi na 1000 roenih u odnosu na 140 na 1000 roenih prije deset godina, prema izvjetaju Nacionalnog vijea za brigu o djeci. Kako prenosi Sudanska novinska agencija (SUNA), u izvjetaju stoji da je kampanja imunizacije obuhvatila 57 posto djece u sjevernom Sudanu, ali bez ikakvih podataka za jug zemlje. Primijeeno je da ima samo pet djejih bolnica i svega 89 doktora sa specijalizacijom u pedijatriji. U bolnicama nema opreme, ni sredstava za izvoenje programa o brizi o djeci, stoji u izvjetaju. U izvjetaju se takoer navodi da 30 posto stanovnitva na sjeveru Sudana nema pristupa istoj vodi i da 25 posto sudanskih porodica ivi ispod linije siromatva. AFP The News, Islamabad 1. mart 1993. godine

75

aron: UNIFEM se ne moe ukljuiti u zatitu ena u globalnim krizama

Pie: Rukhsana Aslam ISLAMABAD: Nismo zadovoljni meunarodnim mjerama koje se primjenjuju u vanrednim situacijama na ene u globalnim krizama, niti u pogledu njihove zatite i ishrane, ali bez obzira, ne moemo se angairati na rjeavanju tih problema jer spadaju u drugaiju kategoriju. Ovo je izjavio direktor Fonda Ujedinjenih nacija za ene (UNIFEM), Sharon Capeling-Alakija, na press konferenciji u Informativnom centru Ujedinjenih nacija. Ona odlazi u Pakistan na konferenciju Samita o enama sa sela. Na pitanje da prokomentarie organizirano nasilje i kriminal nad enama, kao to je bio sluaj u Kamiru, u Palestini i u Bosni, Sharon je dala dvosmislen odgovor. UNIFEM, rekla je, je razvojna agencija. Na to je dopisnik primijetio: Ali razvoj koji ne titi osnovna prava ena moe se u najboljem sluaju nazvati siromatvom. Iako se Sharon s tim sloila, insistirala je na tome da su takva pitanja u nadlenosti Meunarodnog pokreta ena. Meutim, dodala je da se nastojanja ulau u UN sistem u pravcu povezivanja zloina protiv ena sa razvojem. Stimulirajui znak je taj to je prvi put u historiji Vijee sigurnosti UN-a donijelo rezoluciju o silovanju, rekla je Sharon. Sharon je takoer izjavila da e UN uskoro objaviti publikaciju o nasilju nad enama pod nazivom Izmueni snovi. Ona e, nadamo se, biti poetak, rekla je. Govorei o angamanu ena na globalnom nivou, Sharon je djelovala sasvim nezadovoljno. On postoji u prii, ali kad doete do globalne zastupljenosti ili odluivanja, ene su nevidljive. ak i u tijelima UN-a zastupljenost ena je manja od 30 posto, otkrila je Sharon. 76

U odgovoru na drugo pitanje, Sharon je rekla da UNIFEM nema konkretnog programa za Pakistan (niti za bilo koju drugu zemlju), nego je navela dva mala projekta u saradnji sa nevladinim organizacijama kojima se prua tehnika pomo i uspostavljaju modeli za meunarodne razvojne agencije i vlade. Na primjer, ministar za okoli je najavio 30 miliona Rs, za projekte za zatitu okolia koji se odnose na ene u Lahoru. Mi ne radimo u svakoj zemlji posebno, nego imamo regionalne urede koji odabiru globalna pitanja poput problema ena izbjeglica, tetnih utjecaja na okoli, itd. Meutim, u projektima koji slue kao model, na glavni cilj je usmjeren na ene u poljoprivrednom sektoru, sektoru trgovine i industrije. Na pitanje kako utvruju prioritetne oblasti, odgovorila je da moraju ograniiti obim operacija zbog nedostatka sredstava. Na ukupan budet iznosi 15,5 miliona dolara to je u sutini nita, tako da smo primorani da radimo sa drugim agencijama, dodala je. Sharon je otkrila da su meunarodne razvojne agencije odabrale projekat Odjela Punjab Fishery iz Malewala, sela u blizini Lahora, kojeg finansira UNIFEM kao model projekat. Sharon je primijetila da je stotinu ena iz lokalne sredine koje su prole obuku unutar projekta sada u boljoj situaciji ekonomski, socijalno i individualno. The News, Islamabad, 23. februar 1993. godine

77

Neudata prema vlastitom izboru, bez kajanja

Pie: Redakcijski reporter New Delhi BITI RAZVEDENA, ivjeti u velikom, ali loem gradu bez djece nije ba neka nona mora, ali nije ni neka zabava. Kao i sve ene u Indiji, i one su eznule za tim snovima: sretan brak, djeca i siguran, sreen ivot. Ali kad je trenutak odluke doao na red, one su se povukle, bez obzira na ishod. Tako, njihov je dom danas samaka garsonijera ili sobica u stambenoj zoni u New Delhiju. Pitajte Nalini, biveg vladinog radnika, a danas uspjenu pravnicu regionalnih sudova u Patiala Housu. Ili Piyaliju, novinarku vodeeg finansijskog dnevnog lista. Ili ak Deepti, direktoricu software firme u Hauz Khasu. Refren je isti. Shalini Bose, predava na univerzitetu, Susan, dekorater interijeta koja ima svoju firmu u Greater Kailashu, i Deepika, sekretarica u Connaught Place firmi, s druge strane, neudate su prema vlastitom izboru, bez kajanja. Solo ivot je odluka koju su same svjesno donijele, i na nju su ponosne. Pogledajte najnoviju brigadu indijske prijestonice: urbana, sofisticirana i definitivno pripadnica vie klase, s jedne strane. S druge, iscrpljena od borbe i izuzetno neovisna. Nisu za njih radnika prenoita za ene, sa dugim listama ekanja i politikim prizvucima. Deepti koja je iznajmila stan u Safdarjang enklavi kae: Kad sam prvi put dola ovdje nakon to sam se razvela prije sedam godina, prijavila sam se za smjetaj u jednom od ovih domova. Jo uvijek nisam dobila sobu.

78

Nai smjetaj je moda najvei problem sa kojim se samice suoavaju. Gazde najee kau: Aurat jab akeli rehena chahti hai, to zaroor koi chakkar hai. (definitivno ima neto sumnjivo ako ena eli ostati neudata) Shalini koja ivi u Saketu, klima glavom u znak odobravanja: Obraala sam se enskim organizacijama. Rekli su mi da se prvo moram sama dokazati kroz sudjelovanje u politikim skupovima i sastancima. Za takve stvari nemam vremena. One su meu sretnijim. Nai smjetaj je moda najvei problem sa kojim se samice suoavaju. Gazde najee kau: Aurat jab akeli rehena chahti hai, to zaroor koi chakkar hai. (definitivno ima neto sumnjivo ako ena eli ostati neudata). Piyali, na primjer, je izbaena iz est kua, nakon ega joj je kolega naao smjetaj kod svog prijatelja. ak je i tada bilo traeva. Susan kae: Svaki put kad je navratio neko od mojih prijatelja, mukaraca, moji susjedi su izvirivali kroz prozor. Moja gazdarica je vrlo prijatna ena, ali se ona oigledno s tim ne slae. S druge strane, Nalini ima drugaiji problem. Ona je pristala na prijevremenu penziju nakon to je radila u Vladi. Kao advokat u krivinim postupcima poela se baviti privatnom praksom. S obzirom da je neudata i da nema porodinu penziju, bila je primorana da se bavi privatnom praksom. Iako je njena pria uspjena (ivi u ureenom stanu u Asia kui u Kasturba Gandhi Margu), ogorena je na cijeli sistem. Vlada toliko puno tedi na naim penzijama. Zato ne bi mogla pomoi nama, samicama? pita se Nalini. Nije iznenaujue to na klubove samica sa velikim interesovanjem gleda svaki Romeo i svi drugi prolaznici. Svakodnevno ih nazivaju makicama, posebno ako je enska osoba mlada. Shalini, koja je redovito rtva svega toga, stalno se

79

obraa policiji. Oni ih dovedu ured, ali za mjesec ili dva jave se novi, kae sa umjetnim osmjehom. Drugi voajerski avanturisti igraju na sigurnu kartu: oni u te svrhe koriste telefon. Govore, na primjer: Hej, bejbi, da se naemo, Imam petsto dolara. eznule za tim snovima: sretan brak, djeca i siguran, sreen ivot. Ali kad je trenutak odluke doao na red, one su se povukle, bez obzira na ishod. Njihov dom je danas samaka garsonijera. Ima i onih koji su ozbiljni. Piyali tvrdi da je povremeno na ulici zaustavljaju ugledni mukarci koji joj nude brak. S njima nisam bila gruba samo im kaem da mi brak trenutno nije u planu i da u mu se obratiti kada se predomislim, kae kroz osmijeh. Trik je, sarkastino dodaje Deepika, da im kaete da vam je mu van grada. Upornima takva ala nije dovoljna. Susan ima teko iskustvo: Onaj ovjek je prokopao moju prolost i pronaao da nisam udata. Onda mi je poslao dugako pismo i objasnio mi da eli popuniti tu veliku prazninu u mom ivotu. Nisam znala da li da se smijem ili plaem, dodala je. The Pioneer, New Delhi, 4. januar 1992. godine Pitanja za razmiljanje: Na koje se elemente ova pria oslanja da bi se mogla itati? ta mislite ko bi je proitao? ta je motiviralo reportera da je napie? Zato su novine objavile tu priu? 80

Zabiljeke: Prave potekoe na koje neudate ene nailaze, ak i one koje su uspjene u karijeri, tiu se odgovorajueg smjetaja i itatlj je vjerovatno zainteresiran za konkretna iskustva ena-to je interesovanje i mukarca i ene kao itatelja. Pria odaje diskriminatorske stavove prema enama koje su neudate ili razvedene. Objava prie bi mogla dovesti do javne debate.

81

Migrantski radnici iz Oriye prisjeaju se uasa

Nagesh Rao Bhubaneswar GODABARISH PRAGHAN ima tek sedam godina, ali uasna pria koju je u nedjelju ispriao prestravila bi svakog ovjeka. Pradhana i jo pet djeaka iz sela Khallikote u Ganjam disktriktu na Orissi izvoa je radova Dushasan Sahu naveo da pou u Maharashtru, obeavi im hranu i posao. Ali djeaci su bili primorani da rade pod najnehumanijim uvjetima na petrohemijskom projektu u blizini Ratnagirija. Pradhan kae: Nakon napornog i iscrpljujueg rada po itav dan, preputeni smo bili sami sebi na cii zimi, bez hrane i odjee. Plaene siledije izvoaa radova ne samo da su nas mlatili na mrtvo ime, nego su nas i seksualno zlostavljali. Naknadu za rad nismo dobijali. Nas est se nekako izvuklo iz klijeta khaatadara i doli smo do Bhubaneswara, babu. Deba Pradhan, star 11 godina, jedan od onih koji su uspjeli pobjei, kae da su sveukupno 22 djeaka uspjela pobjei iz kampa na eljezniku stanicu u Puneu, ali ih je 16 uhvaeno i vraeno na gradilite. estoricu djeaka koji su uspjeli pobjei iz klijeta izvoaa radova policija je na eljeznikoj stanici Pune stavila u voz. Pratio ih je gospodin A.K. Swain koji navodno radi kao nastavnik u Bombaju. U nedjelju su djeaci stigli na eljezniku stanicu u Bhubaneswar, dopola goli. S obzirom da je bio praznik, komesara za pitanja rada nije nigdje bilo. Tako su se djeaci susreli sa ministrom rada na dravnom nivou, Prafulla Samalom, koji je veselo izjavio: Nastojimo premostiti praznine u zakonu. Ali premotavanje zakonskih praznina je upravo ono to do sada nije uraeno. Jer Godabarish, Deba i drugi koji su uspjeli pobjei 82

od izvoaa radova nisu jedini koji svake godine bivaju primorani da napuste Ganjamu i druge regije u Orissi. Prema zvaninim izvorima, godinji egzodus iz Ganjama iznosi najmanje 60,000. Puri distrikt je slijedei sa 40,000. A stvarni broj je moda daleko vei jer se radi o naprednijim obalnim distriktima. Broj ljudi koji svake godine emigriraju iz distrikta u unutranjost, kao to su Kalahandi i Bolangir, kree se oko nekoliko hiljada. Ve ove godine blizu dvije hiljade ljudi, uglavnom djece, napustilo je Orissu. Gotovo svi e zavriti u raljama beskrupuloznih poslodavaca koji ne samo da im kradu veliki dio dnevnica, nego ih i eksploatiu na brutalan nain. Svaki put kad se vijesti o eksploataciji nau u naslovima, Vlada imenuje nekoliko komisija i izrekne nekoliko suhoparnih fraza. Kada se bura stia, zaboravi se na cijelu aferu. 1987. godine je Vlada u Orissi morala neto poduzeti kada su Punjab i ubili 20 migranata (dadan) radnika. U to vrijeme je isplata biveg gratia koju je vrila Vada porodicama rtava postala krupan medijski dogaaj. Iste te godine je komitet visokih dunosnika, na elu sa tadanjim glavnim sekretarom, N. K. Pandom, izdao 11 preporuka, izmeu ostalog, i o formiranju agencije koja e voditi rauna o zapoljavanju migranata, uvoenju istraivanja na terenu u cilju identifikacije danan radnika, formiranju biroa za posredovanje u zapoljavanju u podrujima sa najveim brojem migranata, o direktnoj isplati naknada za rad i eliminiranju praznina u meudravnom aktu o migrantima-radnicima. Nema potrebe isticati da ti prijedlozi nikada nisu vidjeli svjetlo dana. Istina, uspostavljen je odjel za migrante - radnike u Balugaonu blizu Chilke, ali jo uvijek nije popunjenjo mjesto oficira ranga komesara za rad.

83

Istraivanje koje je provela Vlada je u ozbiljnoj mjeri umanjilo veliinu problema. Reeno je da svega 70,000 radnika emigrira svake godine, iako je tada stvarna brojka bila iznad dvije hiljade. Danas se brojka poveala za jedan i po put, prema nezvaninim izvjetajima. Glavni ministar Biju Patnaik suosjeao je sa migrantima kada je bio u opoziciji. Ali danas je njegov entuzijazam pomalo izblijedio. Uprkos meudravnom aktu o radnicima- migrantima (regulisanje zapoljavanja i uvjeta rada), migranti nastanjeni u depovima naprednih obalnih regija, te zaostalih distrikta kao to su Kalahandi, Bolangir i Mayurbhanj, zapoljavaju se kod beskrupuloznih izvoaa radova i iskoritavani su na raznim lokalitetima gdje se izvode projekti u raznim dravama. Ironino je to to je Orissa bila jedna od prvih drava koja je primijenila Akt o zapoljavanju migranata, ali samo na papiru. Prema Aktu, svakom migrantu-radniku se treba isplatiti nadoknada za rad na terenu u iznosu od 50 posto od mjesenih primanja ili 75 Rs, odnosno od iznosa koji je vei i to u vrijeme zapoljavanja. Ali poslodavci nikada nisu isplatili tu vrstu naknade. Bez obzira na sva pisanja medija, Vlada nije preduzela mjere protiv poslodavaca ija imena jedva da su tajna u Orissi. Prema zvaninoj anketi u Balasoreu, Puri i Ganjamu relativno naprednijim distriktima na obali preko 88 posto porodica iz kojih su migranti zaposleni ivi ispod linije siromatva i 79,2 posto su u vjenom zaduenju. Ekstremno siromatvo, nedostatak stalnih sredstava za ivot i eksploatacija od strane poslodavaca ili posrednika natjerala ih je da emigriraju u druge zemlje kako bi preivjeli, stoji u rezultatima ankete. Dravna vlada se hvali statistikim podacima o iznosima koje se utedjeli poslodavci kroz to to nisu plaali svoje obaveze.

84

Meutim, to je samo isprazno blebetanje jer broj migranata koji su repatrirani u bilo kojoj godini kree se na stotine, dok broj migranata se kree na hiljade od kojih veina nije plaena, nego je brutalno eksploatisana, ak i seksualno. Broj kojim manipulira Vlada iz Oriya o broju radnika koji su ubijeni od 1900. je 205, to je ogromno zatakavanje istine. Vlada tvrdi da postoji samo 110 posrednika u zapoljavanju u Orissi, to je apsurd. Na primjer, zvanino ima samo devet registrovanih izvoaa radova koji djeluju u Ganjam distriktu, ali u praksi postoji preko 300. Takoer, registrovani izvoai radova unajmljuju daleko vei broj radnika nego to imaju pravo. The Pioneer, New Delhi, 22. januar 1992. godine Pitanja za razmiljanje: Koliko je djelotvoran uvod u ovu priu? Koliko je interesantan elemenat iskoriten da bi se privuklo interesovanje itatelja ve u prvom dijelu prie? Zato je reporter napisao tako dugu priu? S kim bi se jo mogao voditi intervju? Zabiljeke: Uvod predstavlja pokuaj da se zadri interesovanje itatelja kroz grozno iskustvo sedmogodinjeg djeaka. U prvom djelu prie reporter pie o maltretiranju Pradhana i drugih djeaka. Ostatak prie je kontekst, prazna obeanja Vlade i konstantna eksploatacija migranata-radnika. Prvi dio prie bi mogao biti daleko konkretniji, npr. koji su seoski uvjeti primorali djeaka da napusti kuu. Potom, kako su djeca pretuena i zlostavljana? Kako su njih estorica uspjela pobjei? Djeakova pria je mogla biti ispriana daleko ivlje. Mogli su se intervjuisati izvoai i drugi koji unajmljuju rad migranata, kao i pomenuti ministar, odgovorni dunosnici Vlade itd. 85

Uenica preivjela strahote kidnapovanja

Pie: Mile Ssali iz Masake Teddy Nanyunja, staru 13 godina, uenicu estog razreda osnovne kole u Nakivubou, kidnapovala su etiri mukarca, ubacivi je u auto u Lukuli, predgrau Kampale. Ostavili su je na putu izmeu Masake i Mbarare. 10. februara 1993. godine Teddy Nanyunja, siroe koje ivi sa bakom Nyense u Lukuli, pola je u posjetu tetki Nagawa u Mubaraki u podruju Makindye. Djevojica kae da joj je baka dala 100 ilinga za taksi. Nosila je etiri kuhana kukuruza i neku staru odjeu u politenskoj torbi. Nanyunja kae da je ula u taksi u Lukuli u kojem su bila etiri mukarca. Nisu traili da plati. Ali kad je od vozaa traila da se zaustavi u Ssetende, jedan mukarac je zamahnuo maramicom ispred njenog nosa nakon ega je duboko zaspala. Kada je dola sebi, ve je bila no i sjedila je s mukarcem u kolibi sa krovom prekrivenim travom. U istoj prostoriji je primijetila ljudski skelet. Neko je upitao da li su doveli djeaka. Mukarac je odgovorio da su grekom doveli djevojicu. Teddy Nanyunja je imala na sebi kratke hlae i majicu i s obzirom da joj se jo uvijek grudi nisu razvile, liila je na djeaka. Ali je glas iza zavjese od jarbola insistirao da mukarac dovede djeaka. Stavili su djevojicu u auto iju marku i registraciju ne zna i odvezli su je do ume eukaliptusa gdje su je i ostavili. Teddy je ila putem za kojeg misli da je Entebbe cesta i oekivala je da e uskoro stii do Kibuye. Ali kada se od pjeaenja umorila i kako se primicalo jutro, skrenula je i svratila u kuu ljubazne ene koja joj je ponudila aj i hladnu vodu. Bilo je jutro, 11. februar 1993. godine.

86

ena je kontaktirala RS 1 u Kaboyo selu koji je sluaj proslijedio RC 11 i policiji u Kinoni trgovinskom centru, dvadesetak km od Masake na putu izmeu Masake i Mbarare. Teddy je privremeno zadrana u policiji kako bi pomogla istragu koja bi mogla dovesti do hapenja otmiara. Kada je Minotor razgovarao sa Teddy Nanyunja u stanici policije u Kinoniju, jo uvijek je kod sebe imala 100 ilinga koje joj je baka dala, kao i kukuruze i odjeu koju je ponijela sa sobom. The Monitor, Kampala, 19. februar 1993. godine Pitanja za razmiljenje: Zato je vrijedno objaviti ovu priu? Kako je reporter mogao do nje doi? ta ova pria ilustrira? Ko bi proitao ovu priu? Zabiljeke: Pria naglaava ugroenost djevojaka i mladia. To je rezultat toga to je reporter istraivao naznake koje je dobio kada je dobio policiju. Roditelji, te njihova djeca rado bi proitali ovu priu koja ima neobian obrt situacije sa sretnim zavretkom, kombiniranim sa zloslutnim podtonom. Pitanje koje je ostalo bez odgovora je, svakako, ta su namjeravali mukarci u kolibi sa krovom pokrivenim travom. Jo jedna pria u nastavku ove bi itekako mogla dati odgovor.

87

Naglaena uloga razvoja ena u socijalnom usponu

Razvoj ena u zemljama poput Banlgadea i Indonezije je neophodan da bi se polovina stanovnitva je ukljuila u aktivnosti na nacionalnom nivou, reeno je na meunarodnoj radionici odranoj u ponedjeljak, izvjetava BSS. Zajedniki organizirana od strane Odjela za pitanja ena pri Vladi Bangladea, Centra za razvojno istraivaje u Bangladeu (CDRB) i Ambasade Indonezije u Dhaki, uesnici radionice su sasluali apele vodeih ena u vladi iz obje zemlje na saradnju u pravcu promoviranja ena. Dravni ministar za pitanja ena Sarwart Rahman bila je glavni gost u toku obraanja pomonika indonezijskog ministra za obrazovanje u uredu Ministra za ulogu ena, gospoe Sjamsiah Achem, Dr. Srihartati, P. Pandi, zamjenika efa razvojnog programa, Kooridnacionog odbora za planiranje porodice na nivou drave Indonezije, Dr. Mohammada Yunusa, glavnog direktora Grameen banke, Dr. Mizanura Rahman Shelleu, direktora CDRB, profesora Mahmuda Islama sa Univerziteta u Dhaki, profesora Khaleda Salauddina, dopredsjedavajueg bangladekog Unnayan Parisada, madam Soemakno Iswadi, supruge indonezijskog ambasadora u Bangladeu i Rofija Ahmeda Chowdhuryija, direktora Odjela za pitanja ena. Sarwart Rahman je u svom obraanju rekla da je razvoj ukupni proces koji bi se jedino mogao zavriti uz uee ena koje ine polovinu ovjeanstva. Demokratska vlada koju predvodi Begum Khaleda Zia, kao je rekla, pristupa pitanju ena u razvoju sa holistikog i integriranog stajalita. Bivi predsjednik Ziaur Rahman pokrenuo je nekoliko mjera u tom pravcu i aktuelna vlada prati politiku vrlo ozbiljno u pravcu promoviranja ena u svim oblastima, dodala je.

88

Ministrica je navela korake koji su do sada preduzeti u tom pravcu i dodala da Banglade jo uvijek treba prei dug put prije nego to postigne potpunu integraciju ena u razvoj. Osvrnula se na zajednike karakteristike ena u Bangladeu i Indoneziji jer su obje zemlje islamske u azijsko-pacifikom regionu, i rekla je da bi te dvije zemlje trebale ostvariti efikasnu saradnju u razvoju ena. Sjamsiah Achmad je u svom obraanju detaljno navela razloge za uvjete u kojima ene ive u njenoj zemlji koji traju godinama i dodala da ene u Indoneziji polako dolaze na scenu u raznim oblastima kako bi ispunile zadau koju drava od njih oekuje. Prema njenim rijeima, iako je princip jednakosti mukaraca i ena duboko uklesan u indonezijske principe i Ustav iz 1945. godine, uloga ena u izgradnji nacije je tek priznata 1978. godine. Dr. Mohammad Yunus je rekao da 92 posto od 1,4 miliona osoba koje uzimaju kredite od Grameen banke su ene, to pokazuje kako su ene u zemlji poput Bangladea postale svjesne svoje kreditne sposobnosti i mogunosti. Dr. Mizanur Rahman Shelley je rekla da je CDRB u saradnji sa ambasadom Indonezije odrao seminar u avgustu 1991. godine na temu ruralni razvoj u Indoneziji i juno-juna saradnja, zbog velikog broja slinosti izmeu te dvije zemlje. Radionica u kojoj su uestvovale ene iz dvije zemlje takoer daje vrijedan doprinos razvoju ena u obje zemlje, dodala je na kraju. Dr. Shelley je predsjedala uvodnom sesijom. Prisutni su bili ambasadori i diplomate iz raznih zemalja, ukljuujui i ambasadora Indonezije, penzionisanog vice marala zrakoplovstva S. Iswaldija. Daily Star, Dhaka, 26. januar 1993. godine 89

Pitanja za razmiljanje: ta je doprinijelo da pria bude objavljena? Da li se radi o bitnom pitanju? Koliko je pria interesantna? Kako se moe napisati bolje? Zabiljeke: Ova pria je u nekoj mjeri rutinsko pokrivanje seminara o razvoju ena u dvije zemlje: Indoneziji i Bangladeu. Tmurna je i dosadna, prioritetnim potrebama. siromana konkretnim detaljima i

U treem paragrafu sa imenima uesnika itatelj gubi interesovanje, i moda je ve izgubljen nakon prvog ili drugog paragrafa. Prije svega je potrebno efikasnije pisanje, koje je mogue usavravati i intervjuom sa sugovornikom koji bi se eventualno osvrnuo na urgentne potrebe, drutvene stavove koji su prepreka napredovanju ena, kao i mogue naine postizanja jednakih mogunosti. Odreena osoba ili grupa mora da se nalazi iza organiziranja radionice. Bio je potreban intervju s nekim ko ima jarku elju da se neto kae, s nekim ko ima rei neto interesantno, sa snanom porukom. injenica da ene uglavnom uzimaju kredit od Grameena Banka je moda mogla biti dodatno obraena ili je reporter mogao iznai naine na koje bi dvije zemlje mogle ostvariti surdanju u oblasti unapreenja statusa ena.

90

Socijalni radnici podiu bebe zaete tokom invazije Kuvajta

KUWAIT: Naputene bebe Kuvajanki koje su silovale irake trupe podiu socijalni radnici dvije godine nakon invazije u toku koje su zaete. Arab Times je u etvrtak prenio zvaninu izjavu da bebe, koje su majke napustile zbog stida, predstavljaju do sada nevien ljudski problem u konzervativnom emiratu. Jedno dravno sirotite zbrinjava 37 beba u sobama koje su ukraene likovima iz crtanih filmova. Dnevni list na engleskom jeziku pie da su to neka od djece koje je prema procjenama rodilo 500 Kuvajanki koje su navodno seksualno napale irake trupe u toku sedmomjesene invazije. Protivno bi bilo naim pravilima rei da su to djeca irakih vojnika ili Kuvajanki koje su silovane, izjavio je Ali al-Sadi, direktor zavoda za maloljetnike pri Ministarstvu socijalne zatite. To su jednostavno djeca nepoznatih roditelja i na osnovni cilj je da ih odgojimo kao Kuvajane bez ikakvih etiketa, prenosi dnevni list. Zvaninik je dodao da je bebama dato kuvajtsko dravljanstvo i da e biti odgojene kao Muslimani. Drava za svako takvo dijete odvaja 30 dinara (65 dolara) mjeseno na bankovni raun. Djeaci e taj novac dobiti kada navre 21 godinu, a djevojice kada se udaju. Dnevni list takoer pie da su ene koje su zatrudnile nakon to su silovane u toku invazije imale abortus nakon to su religijski zvaninici to odobrili, pod uvjetom da fetus nema vie od 16 sedmica. U islamu je abortus zabranjen. - Reuter. The News International, Islamabad, 26. februar 1993. godine Zabiljeke: Obratite panju na jednostavan, direktan stil i kratke paragrafe od po jednu reenicu. 91

U Japanu trgovina Azijatkinjama naglaava problematino pitanje

Pie: James Sterngold New York Times Servis Kyoto, Japan. Djevojka iz ri Lanke u svijetlo crvenom demperu marke Goofy nije djelovala kao izvor za zabrinjavajuu priu, isprianu u njenoj sobi u predgrau Kyotoa. Opisala je svoj dolazak u Japan gdje je dola da bi pohaala kurs za kompjutere. Meutim, nala se usred nezakonite prodaje mladih Azijatkinja, odnosno braka pod prisilom sa japanskim biznismenom, i na koncu, usred historijskog sudskog procesa u kojem je njen namjeteni brak poniten. Ovo je zamrena pria djevojke Priyani, stare 27 godina, koja je izabrala da na sudu i van njega bude poznata samo po tom imenu. Priyanijin susret sa realnou savremenog Japana ilustrovao je trend sa kojim se japanska nacija na udan nain suoava: sve vei broj Azijatkinja se uvozi kao budue mlade. Tu pojavu neki strunjaci opisuju kao produkt oaja Japanaca koji su odlagali brak godinama, dok su za njih moderne Japanke previe samostalne; za druge Azijatkinje se vjeruje da su daleko poslunije. Ali u irem smislu, trend je simbolian za japansko teko prilagoavanje socijalnim nus-efektima njegove transformacije u ekonomski centar Azije. Japanske trgovinske i investicijske veze sa nacijama Istone Azije napreduju bre od onih sa preostalim dijelovima svijeta, iako je Japan bio nepristupaan, ak neprijateljski raspoloen prema ostalim Azijatima kada se radi o njihovom nastanjenju u Japan. A oni koji i dou esto se ale na diskriminaciju.

92

Komitet pravnika je nedavno izdao izvjetaj u kojem se kae da japanski sudovi rutinski postupaju nepravino prema drugim Azijatima. Japan se suoava i sa nedostatkom radne snage, ak vie nego sa nedostatkom mladih djevojaka, ali 100,000 do 300,000 nekvalifikovanih radnika iz Azije za koje se smatra da e nadomjestiti nedostatak mora ui u Japan ilegalno; stoga su i plijen raznim vrstama zloupotreba. Ovaj sluaj predstavlja vrh ledenog brijega, rekao je Hisashi Nakamura, profesor ekonomije na Ryukoku univerzitetu u Kyotu. On je pomogao Priyani. Rekao je da je paradoksalno to je Japan postao najvei svjetski donator pomoi, s tim to najvie sredstava odlazi u druge azijske zemlje, ali da je malo utroio za pomo drugim Azijatima u samom Japanu ili za regulisanje poslova koji ih dovode u Japan. Profesor Nakamura procjenjuje da ima preko 700 branih posrednika koji uvoze Azijatkinje u Japan. Broj strankinja koje se udaju za Japance skoio je na 17,800 u 1989. godini, sa 4,396, 1980. godine i svega 2,108, 1970. Nema preciznih podataka, ali oko 60 posto njih su iz Koreje i Kine, a veina ostalih dolazi iz June Azije. Sve je to poelo zbog nedostatka ena za udaju u ruralnim dijelovima Japana, iz kojih su mladi ljudi odlazili u gradove. Zatim se trend proirio i na gradove jer su finansijski rasli; cijene usluga provodadisanja se kreu i do 20,000 dolara. Priyani se javila na oglas iz novina koji je objavio kurs za kompjutere u Japanu 1987. Obeano je da e se kandidati kasnije vratiti i zaposliti u japanskim fabrikama.

93

Ali njen san o novom ivotu nije trajao dugo. Priyani kae da ju je odveo posrednik Yukio Nittsu, od aerodroma u blizini Tokija do jedne kue u Nagaru. Vozila se nekoliko sati automobilom. Ne poznavajui jezik, ak ni podruja kroz koja je prolazila, njoj i jo nekoliko djevojaka iz ri Lanke je sutradan ujutro reeno da se lijepo obuku za sastanak sa nekim Japancima. Kada je odbila da sudjeluje u onome zata sada zna da je bilo namjeteno, Priyani kae da joj je gospodin Nittsu odgovorio da e mu morati nadoknaditi trokove avionske karte i smjetaja, to bi za nju bila ogromna suma. Niti gospodin Nittsu niti njegovi advokati nisu uzvraali na pozive kojima su trani komentari. Na kraju se Priyani udala za bogatog vlasnika kojem je oko 50tak godina, koga su ona i sud identifikovali samo kao Suzuki. Jedva da su mogli razgovarati i najee su razgovarali preko druge ene iz ri Lanke. Kada se Priyani vratila kui da posjeti bolesnog oca nakon nekoliko mjeseci, gospodin Nittsu ju je nazvao i rekao da Suzuki eli razvod. Odbila je, kako kae, iz principa i nakon to je primorana u brak nee trpiti da je sada primorava na razvod. Priyani se vratila u Japan i utvrdila da je njen mu ve pribavio razvod. Sva bijesna, dola je do advokata, pokrenula postupak i dokazala da je njen potpis falsifikovan. Razvod i Suzukijev brak sa drugom enom iz ri Lanke su poniteni. Priyani se sada razvodi od Suzukija prema svojim uvjetima. Priyani je i dalje ljuta, ali jo uvijek nije izgubila elju za onim to Japan nudi nekome ko dolazi iz siromane zemlje. Moja najvea nada trenutno, rekla je je da dobijem vizu koja e mi omoguiti ostanak i posao. New York Times 94

Zabiljeke: Obratite panju na uvod koji je sasvim drugaiji od stila pisanja hard pria. Ovom priom se istrauje vano socijalno pitanje i pristup u uvodu to odraava. Fokus prie je sluaj jedne osobe iz ri Lanke koja je odluila da bude poznata samo po imenu Priyani. Pisac je odluio da naglasi njeno prisustvo kako bi privukao itateljevu panju. U drugom paragrafu se objanjava kako je otila u Japan na obuku za kompjutere, ali se nala u zamci nezakonite prodaje mladih Azijatkinja za brak pod prisilom. Na kraju, historijski sluaj se naao pred sudom u kojem je njen natimani brak poniten. injenice su date tek u drugom paragrafu koji podupire nestalan pristup uvodu. itatelj je zainteresiran za ostatak prie. Takoer, obratite panju na razvoj prie, nain na koji su paragrafi povezani, oblikovanje prie, sastavne elemente itd?

95

Drutvo odgovorno za zloin nad enama

Od naeg redakcijskog novinara U Tamilnadu je novoroenoj enskoj bebi dato zrno rie koje joj je poderalo crijeva, od ega je odmah nastupila smrt bebe. estogodinju djevojicu su roditelji bacili u Yamuna rijeku samo zato to je ostala sakata zbog otvorene rane na nozi, a njeni roditelji nisu mogli podnijeti teret rizika njene udaje. U zloglasnom sluaju silovanja opatice u Gajrauli u UP prole godine, doktor je u svom izvjetaju zakljuio da je devetnaestogodinja rtva iskoritena za seksualni odnos.

Svi ovi sluajevi o kojima su govorili uvaeni panelisti dali su ton diskusiji na temu ene i kriminal koje je odrano u glavnom gradu Indije u nedjelju, u organizaciji Medicinskog udruenja Delhi. Govornici su bili DCP Kamaljeet Singh Deol, potpredsjednik Janwadi Mahila Samiti Kirti Singh i dr. Sharda Jain. Diskusijom je predsjedavao zajedniki sekretarijat za informisanje i emitiranje, M. Damodaran. Penalisti su zajedniki smatrali indijsko drutvo odgovornim za porast kriminala nad enama.Upravo drutvo priprema teren za kriminal, a kriminalci ga samo izvravaju. Tako da se drutvo treba smatrati prvooptuenim, a ostali kao pomagai. Protivno takvom stavu, gospoa Deol je rekla da policija i doktori odraavajui uglavnom muki stav potpomau uglavnom kriminal nad enama. Ako se rtva silovanja usudi da obavijesti policiju o svom sluaju, ona policiji mora ispriati svoju priu po stotinu puta, zatim i u bolnici, kao i sudskim organima. Mislim da rtva nikad ne bi bila u stanju ivjeti normalan ivot nakon svih tih gonjenja. Apelirajui na doktore i policiju, rekla je da se takav sistem centriran na gonjenje treba zamijeniti sistemom centriranim na 96

rtvu, u kojem bi tretman fokusiran na rtvu trebao pokazati suosjeanje i obazrivost. Ako se drutvo smatra krivcem, gospoa Deol kae da se ne moe puno toga popraviti u interesu Indijki uprkos sveobuhvatnoj pravnoj zatiti od zloupotrebe djece, ubistva zbog miraza, fizikom maltretiranju ena i silovanju. Na primjer, psihiko i fiziko maltretiranje udate ene je poznato krivino djelo zbog kojeg suprug moe zavriti u zatvoru do tri godine. Ali se ovaj zakon nikad ne bi mogao primijeniti jer kada se ena obrati policiji da prijavi svoga mua koji ju je tukao, policajac odbija da registruje sluaj. On radije kae rtvi da je to njihovo kuno pitanje i da se treba vratiti svom muu. Gospoa Deol je apelovala na promjenu stava i iskazala nadu da e zakoni iz naeg zakonika jednog dana postati realnost. Drugi govornik, Kirti Singh je istaknula da bi policija i doktori trebali biti osjeajniji i odgovorniji prilikom postupanja sa enama koje su rtve. Osvrui se na medicinski izvjetaj o sluaju iz Gajraule, rekla je da je vrlo neetino i neprofesionalno da doktori pokazuju takvu pristrasnost u svojim izvjetajima. Isto tako policija iskrivljuje ubistvo zbog miraza kadgod registriraju sluaj kao pokuaj samoubistva, umjesto da to navede kao jasno ubistvo ene. Dr. Sharda Jain je naglasila poseban problem visoko obrazovanih ena koje su u radnom odnosu. Istina je da se mu ene koja je doktorica ne bi oenio drugom ako mu ena ne moe podariti sina. Ali doktorica je prvo ena koja podlijee neeljenim i antisocijalnim elementima unutar svoje profesije i van nje. Rekla je da ena koja radi ne bi smjela biti podvrgnuta nasilju u porodici, smrti zbog miraza ili premlaivanju, nego je rtva nehumano dugog radnog vremena u privatnoj i dravnoj praksi. 97

Kao Indijka, za nju je nemogue da kombinira kune poslove sa radom u uredu. Citirajui istraivanje o profesionalnim enama, rekla je da je 50 posto ena izrazilo nezadovoljstvo radnim uvjetima. Naglasila je da je ene potrebno stimulirati u veoj mjeri za profesionalno bavljenje medicinom, bankarstvom i elektrotehnikom. The Patriot, New Delhi, 13. januar 1992. godine Pitanja za razmiljenje: Obratite panju na naslov teksta? ta mislite zbog ega se reporter opredjelio za ovakav uvod, i koliko je on efikasan po vaem miljenju? Zabiljeke: Pria je poentirana tako da je drutvo, kroz stav koncentriran na mukarca, krivo zbog zloina nad enama, uprkos zakonu.

98

Akcija iskorjenjivanja prosjaenja

Od naeg redakcijskog reportera NEW DELHI, 16. januar. Po prvi put je preduzet ozbiljan pokuaj iskorjenjivanja prosjaenja u glavnom gradu putem utvrivanja i likvidacije ak i meudravnih grupa, koje povremeno eksploatiu nevine i siromane ljude protiv njihove volje, tako to ih primoravaju da prose. Na nedavnom sastanku kojeg je sazvao Odjel za socijanu politiku pri Administraciji Delhija izraena je strategija iz tri dijela. Neki vii policijski dunosnici iz Delhija su takoer prisustvovali sastanku na kojem je donesena odluka da se prosjaci prate kako bi se utvrdila ruka koja se iza njih skriva. U provoenju nove strategije dunosnici Odjela skupa sa uniformisanom policijom otpoeli su akciju okruivanja prosjaka na ulicama u raznim dijelovima Delhija. Od pokretanja akcije 27. novembra, ukupno 450 prosjaka je opkoljeno. Policija ima jasne upute da provede ozbiljnu istragu svih prosjaka kako bi utvrdila identitet grupa, bez obzira da li su domae ili meudravne, koje stoje iza njih. Odjel ima razloga da vjeruje da su takve grupe aktivne i da eksploatiu prosjake. Rehabilitacija: prema gospoici Niti Bali, sekretaru/direktoru Odjela za socijalnu politiku, Administracija predlae da preduzme ozbiljnu reformu postupanja. Prosjaci vie nee biti samo opkoljeni i potom pritvoreni bez pokuaja da im se udahne osjeaj samopotovanja i ponosa putem obuke u raznim zanatima. U stvari, u svakom od pet kampova e biti imenovani savjetnici za privedene prosjake. Oni e prosjake motivirati i usmjeravati tako da oni napuste posao kojim su se do tada bavili i da prihvate stil ivota kojim e se integrisati u drutvo. Odjel se poigrava idejom povezivanja sa drugim odjelima Administracije kako bi dosadanji prosjaci dobili posao, kao i sa 99

obrazovnim institucijama gdje bi proli kroz obuku. Takoer e se Odjel moda obratiti i zavodima za obuku u oblasti industrije kako bi proli kroz obuku u raznim zanatima. Jo jedan problem sa kojim e se Odjel morati suoiti u procesu rehabilitacije prosjaka se odnosi na njihovu socijalnu prihvatljivost. Gospoica Bali je rekla da je sigurna ako se na tome bude ozbiljno radilo problem e se postepeno rijeiti. S tim u vezi, dodala je, Odjel trai pomo dobrovoljnih organizacija ne samo da bi se promijenili drutveni stavovi ka rehabilitiranim prosjacima, nego i da se pronae posao za njih kao to su poslovi kuhara ili vrtlara u bogatim kuama. Sud drugaije misli. Gospoica Bali je naglasila da iako drutvo u veini smatra da su prosjaci smetnja i teta po drutvo, za Odjel su prosjaci ljudi kojima je itekako potrebna rehabilitacija. Meutim, sudovi oigledno ne dijele isto miljenje. Prema dosadanjem iskustvu Odjela, prijestup prosjaenja se tretira kao prekraj tako da se prosjaci putaju uz line garancije, ime im se oduzima ansa da prou kroz rehabilitaciju. U stvari, od 450 prosjaka koji su do sada uhvaeni, polovinu je sud ve oslobodio. Trei dio napada na problem prosjaenja se odnosi na neke nedostatke u zakonu. Zakonom je trenutno dozvoljeno privoenje prosjaka u trajanju do tri dana, nakon ega se prosjak mora izbaciti iz doma ak i ako prosjak eli ostati u domu gdje bi zavrio obuku ili kurs. Odjel razmatra i mogunost obraanja Centru za izmjene i dopune zakonskih odredbi. Odjel predlae i to nakon to detaljno razmotri zakon. The Hindu, New Delhi, 17. januar 1992. godine

100

U Hindi pojasu kriminal nad enama u porastu

KRIMINAL nad enama je posljednjih godina u alarmirajuem porastu uprkos vladinom uvaru koji prati status ustavnih i zakonskih garancija koje su date enama, izvjetava PTI. Preko 25,000 sluajeva silovanja, kidnapovanja i maltretiranja uz gotovo 2,500 ubistava zbog nasljedstva miraza do kraja 1991. godine obeshrabrujue svjedoe o uzlaznoj putanji porasta kriminala, iako se za statistiku poslovino kae da je vrh ledenog brijega jer mnogi sluajevi ostaju nepoznati. Prema zvaninim podacima, u cijeloj zemlji do novembra prole godine registrovano je ak 2,448 sluajeva ubistva zbog nasljedstva miraza, 5,916 sluajeva silovanja, 12,902 sluaja kidnapovanja i otmice. Za Hindi pojas sa niom stopom pismenosti se tvrdi da ima vie rtava, dok su se samo u U.P. dogodila 2,074 sluaja ubistva zbog nasljedstva miraza i silovanja. Iako je broj silovanja u oblasti Madhaya Pradesh manji 245, do jula 1991., prijavljeno je ak 4,117 sluajeva maltretiranja. Delhi se jo uvijek nepouzdano razlikuje od Ujedinjenih teritorija po maksimalnom broju od 3,186 sluajeva kriminala nad enama, u ta se ubraja i 111 sluaja ubistva zbog miraza, 182 sluaja silovanja, 196 sluajeva maltretiranja i 384 sluaja nasilnog ponaanja mueva i njihovih roditelja. Takve vrste muenja e postojati sve dok drutvo bude pratilo tradicionalne obiaje u kojima se brak uglavnom zasniva na ulogu i metodinom ujedinjenju dvoje ljudi na nehuman nain, kae gospoa Ranjana Kumari, potpredsjednik Mahile Dakshita Samiti u New Delhiju. U mnogim sluajevima treba roditelje kriviti zato to ne preduzimaju preventivne mjere. ak se ne vodi ni osnovna evidencija dobara koja daju kerkama prilikom sklapanja braka, 101

kae gospoa Ranjana Kumari. To bi u velikoj mjeri pomoglo identificiranju krivca. Zakoni su u naoj zemlji kvalitetni i utemeljeni, ali agencije koje rade na njihovoj primjeni ne vre koordinaciju rada, niti su dovoljno kompetentne, kau aktivisti agencije Saheli, koja dobrovoljnim radom traga za promjenama u cijeloj zemlji. Aktivisti tvrde da se iza svakog prijavljenog samoubistva mlade udate ene krije simptom ubistva mlade, i dodaju da bi prava brojka bila astronomska. Zbog stava policije i tegobnih procedura rtva prolazi kroz pravu agoniju. Kultura konzumerista je prouzrokovala sve veu okrutnost prema enama, bez obzira da li se radi o obistvu zbog novca ili tv prijemnika u koloru, kae gospoa Yamin Hazarike, DCP, iz Odjela za prevenciju zloina nad enama pri Policiji u Delhiju. ena je izjednaena sa tv prijemnikom ili friiderom i problem postaje sve gori, kae Hazarike i dodaje da nema rupa u zakonu koje omoguavaju poiniocu da proe nekanjeno. Tvrdei da krivulja pokazuje marginalni pad kriminala u Delhiju u toku 1990., prema DCP, u nekim sluajevima tuitelji povlae sluajeve zbog emotivnih, kao i finansijskih aspekata, to ih dri na okupu. Naa nastojanja idu u pravcu objedinjavanja ljudi, a ne njihovog razmimoilaenja, iako ulogu savjetnika neki ljudi kritikuju. Time bi se mogao postii uspjeh, nada se ona. Iako roditelji smatraju da je dom njihove keri samo onaj u kojem ivi sa svojim muem, maltretirana ena, s obzirom da nema kud, okonava svoj ivot.

102

I upravo u tom kontekstu je policija iz Delhija odluila da jo jednom pokua naglasiti preko novina sve mogunosti koje se nalaze pred rtvom, kae gospoa Hazarika. Nedostatak dokaza i otezanje pravde igraju osnovnu ulogu u takvim sluajevima, kae gospoa Ranjana Kumari. Nakon prvog pokuaja i koncipiranja tube, kad se sluaj nae pred sudom, druge strane nema, i stvar se odugovlai. Oni koji ude za pravdom ostavljeni su s vrlo malo snage i nade, rekla je, dodajui da je odgoena pravda poreknuta pravda. Iako je postojao zakon kojim se zabranjuje Stree Dhan, u praksi on nikad nije proveden. Dobrovoljni aktivisti organizacije Saheli kau da i davanje imovine takoer postaje vie obaveza i za djevojku i za njene roditelje. Takoer, zakon o nasljedstvu je samo podvala: Djevojka moe naslijediti imovinu svojih roditelja samo na papiru. Obiaji to zabranjuju, dodala je istiui nedosljednosti u zakonu. Sve je u zemlji orijentirano na mukarce, a djevojke jo uvijek nose peat kerke tog i tog, ili supruge tog i tog. Ona nema svoj identitet i smatra se robom, tvrde dobrovoljci organizacije Saheli. Jasnom politikom o imovinskim pravima, preispitivanjem postojeeg sistema sklapanja brakova, kao i stvarnou u kojoj bi i mladii i djevojke sami odluivali o svom buduem partneru, te promjenom stava mukaraca, puno bi se uradilo na iskorijenjivanju ovog zla, kae gospoa Ranjana Kumari. Iskreno, djevojke se ne bi htjele udati bez miraza, kae stari brani par, indirektno ukazavi na vezu izmeu miraza i braka. Odnedavno Vlada intenzivnije radi na postojeim zakonima kako bi sprijeila kriminal nad enama. Rad vlade se odnosi na slijedee: (A) krivina djela iz Zakona o zabrani miraza su kanjiva i poinioci se ne mogu pustiti na slobodu uz kauciju, (B) novo poglavlje je dodano u indijski krivini zakon, koje obuhvata 103

djela maltretiranja i okrutnosti nad enama od strane njihovih mueva i svekra, i ( C ) novi lanovi, 113 A i 113 B dodati su u zakon o dokazima, kojim se predvia pretpostavka suda o pomaganju kod izvrenja samoubistva/ubistva zbog miraza ako je okrutnost ili maltretiranje zbog miraza dokazano. Uz slab zakon koji sadri i nekoliko praznina preuzimanje zadatka bi bio Herkulesov posao za nekoliko enskih organizacija. Ali se zlo mora zaustaviti, a tamo gdje zakon ne uspije, drutvo mora uraditi svoj dio, kae gospoa Ranjana Kumari. The Statesman, New Delhi, 12. januar 1992. godine

104

Mohila Parishad apelira da se zaustavi ugnjetavanje ena

Od naeg redakcijskog novinara Bangladesh Mohila Parishad, organizacija za ene je jue apelirala na sve da se odupru ugnjetavanju ena. Na konferenciji za tampu u svom sjeditu u Segunbagichi, generalni skeretar Ayesha Khanom je ustvrdila da su ene esto ugnjetavane u ime religijske presude. Osvrui se na nedavnu traginu smrt Nur Jahan u selu Chhatokchhara ispod Mamolganja u distriktu Maulvi Bazar, Ayesha je rekla da uprkos postojeim zakonima u zemlji neki imami izdaju fetve kojim osuuju ene zbog njihove krivice. Rekla je da je Nur Jahan bila osuena na smrt kamenovanjem sa 101 kamenom 10. januara ove godine, nakon to je lokalni imam proglasio njen drugi brak nezakonitim. Ayesha je traila da se kazne svi oni koji su odgovorni za ubistvo Nur Jahan, kao i zabranu takve fetve. Generalni sekretar se takoer osvrnula i na nedavni napad na ene i djecu po pitanju Barbi damije, kao i na napade mornara na stanovnike Halishahara u Chittagongu. Traila je nadoknadu za sve rtve incidenata, kao i rekonstrukciju hramova oteenih u toku incidenata. Takoer je apelirala na vladu da zabrani komunalnu politiku u Bangladeu. U svom obraanju je predsjednica organizacije Begum Sufia Kamal izrazila aljenje to nijedna politika stranka nije reagovala na traginu smrt Nurjahane. S obzirom da po tom pitanju nije nita uraeno, eljeli bismo ljude probuditi ovom konferencijom za novinare, dodala je na kraju.

105

Konferenciji za novinate su prisustvovali i Chitra Bhattacharya, potpredsjednica, i Baby Maudud, sekretar Organizacije. Daily Star, Dhaka, 25. januar 1993. Godine

106

Tri djevojice spaene iz bordela

Od naeg redakcijskog reportera Policija je u petak spasila tri mlade enske osobe, meu njima i jednu udatu, iz crvene zone u glavnom gradu, iz kothe broj 58, u GB ulici. Vlasnica kothe, neka Poonam, uhapena je s tim u vezi. ef policije, PR Meena, je identificirajui djevojke kao Anitu i Shikha iz Pargana 24, zapadni Bengal, i Shanti poznata kao Salla iz Tirupathija, Andhra Pradesh, rekao da su djevojke spaene nakon upozorenja da su navodno primorane na trgovinu tijelom. ef policije je govorei o Aniti (18) otkrio da je nakon svae napustila kuu svoga mua. U braku je od svoje 12-te godine i ima dva sina, koje je ostavila kod mua koji ima lou reputaciju. Anita je stupila u kontakt sa jednom djevojkom dok je traila posao. Djevojka ju je odvela do eljeznike stanice Howrah odakle su je tri mukarca koja su joj prijetila smru dovela u Delhi. Ta tri mukarca su Anitu drali u hotelu tri dana da bi je kasnije prodali Poonam za 15,000 Rs. ef policije je dodao da je u kothi Anitu navodno neki Abdullah silovao, i kasnije primorao na prostituciju. Gospodin Meenaje dodaje da je pria Shikhe i Shanti slina. Zabiljeeni su sluajevi kidnapovanja, silovanja, nezakonitog pritvora, kriminalnog zastraivanja, skupa sa ITP inom. Pokrenuta je akcija traganja za Abdullahom i drugim okrivljenim u konkretnom sluaju. Razbojnik uhvaen: Policija je uhapsila navodnog razbojnika, Raja Kumara, poznatog kao Raju iz Janakpurija u podruju Mayapuri u petak kada je razbojnik oteo 610 Rs iz ruku Pramod Kumar nakon to joj je bacio ili u oi.

107

Policija izvjetava da je Pramod Kumar brojala novac od prodatih autobusnih karata kada je Raj Kumar pokuao krivino djelo. Kondukter je trao za poiniocem i kasnije ga je predao policiji. Patriot, New Delhi, 25. januar 1992. godine

108

Tri djevojice spaene iz bordela

Redakcijski reporter New Delhi TRI TINEJDERKE je u petak rano ujutro iz bordela u GB ulici spasila Kamla Market policija Djevojke, starosne dobi od 16 do 18 godina, kidnapovane su u decembru prole godine u Zapadnom Bengalu i Andhra Pradeshu. Dva otmiara su tri djevojke silovali prije nego to su ih predali vlasniku kothe u GB ulici. Na poetku, kada su djevojice odbile da zabavljaju muke klijente, drane su u podrumu, a prisni prijatelji vlasnice bordela su ih redovito tukli. Policija je uhapsila vlasnicu Poonam i doveli je efu policije JP Sharmi koji ju je zadrao u pritvoru do 7. februara. ef policije je izdao nalog za hapenje dva kidnapera, Zaheera i Abdullaha, bez mogunosti putanja na slobodu uz kauciju. Djevojke su upuene u dom za ene uz naredbu oficira Station House Kamla Market policije da se napravi odgovarajui aranman za njihovo putanje kui. The Pioneer 25. januar 1992.

109

Zapaljena domaica
NEW DELHI, 23. januar (HTC). Dvadesetogodinju enu, koju su njeni svekar i svekrva navodno maltretirali zbog miraza, zapalio je jue njen etrnaestogodinji djever i svekrva u Trilokpuri. rtva, Kanta, se bori za ivot sa opekotinama na 90 posto njenog tijela, a doktori smatraju da su male anse da e preivjeti. Jutros je glasnogovornik policije iz istonog distrikta izjavio da je dvadestogodinja Kanta, u izjavi koju je dala efu policije navela da ju je svekrva maltretira zbog miraza otkako se udala za Ramesha prije sedam mjeseci. Kanta takoer tvrdi da su je maltretirali i ostali lanovi muevljeve porodice. Ona ne optuuje svoga mua, izjavio je glasnogovornik policije. Priajui kako se sve dogodilo, ena je kazala da su je jue oko podne svekrva i etrnaestogodinji djever, jedini lanovi porodice koji su se zatekli kod kue, uhvatili dok je spremala hranu u kuhinji, polili je kerozinom i zapalili. Kantu su spasili susjedi koji su je uli kako vriti. Odvezli su je hitno u bolnicu Lok Nayak Jaya Prakash Narain i male su anse da e preivjeti. Na osnovi Kantine izjave policija je zabiljeila sluaj broj 307 (pokuaj ubistva), a kao poinitelje njenu svekrvu i djevera. Protiv njih je takoer zabiljeen i sluaj pod odjeljkom 498 IPC, maltretiranje zbog miraza, izjavio je glasnogovornik. Hindustan Times, 23. janura 1993. godine Pitanja za razmiljanje: Razmislite o strukturi prethodne tri prie. Kako bi se ova pria mogla poboljati?

110

Zabiljeke: Obrati panju na najvanije injenice iz prie o djevojkama iz bordela. To su: Policija je uhapsila vlasnicu bordela, Poonam, i priveli su je efu policije J.P. Sharmi. U pritvoru je ostala do 7. februara. ef policije je izdao nalog za hapenje dva kidnapera, Zaheera i Abdullaha, bez mogunosti putanja na slobodu uz kauciju. Kidnaperi su navodno silovali tri djevojice starosne dobi od 16 do 18 godina, i potom ih predali vlasniku Kothe u GB ulici. Djevojice su kidnapovane sa zapadnog Bengala i Andhre Pradesh u decembru prole godine. Kamla Market policija ih je u petak ujutro spasila iz bordela na GB ulici. Na poetku, kada su djevojice odbile da zabavljaju muke klijente, drane su u podrumu, a prisni prijatelji vlasnice bordela su ih redovito tukli. Policija kae da su se djevojice oporavile nakon upozorenja da su navodno bile primorane na trgovinu tijelom.

111

2. EKONOMIJA RIJEI

Institut za lijeenje gube prodaje organe pacijenata

Pie: ARVIND N. DAS NEW DELHI, 15. januar. DOBROINSTVO moe i ne mora poeti kod kue, ali izgleda da varvarizam moe cvjetati u dobrotvornim ustanovama. Tvrdi se da Central Jalma institut za lijeenje gube u Agri, koji je inae stalni institut Indijskog Vijea za medicinsko istraivanje, mami ljude oboljele od gube da se u njemu lijee, nakon ega prevarom odstranjuju njihove organe kao to su bubrezi i oi koje prodaju bogatima kojima su takvi organi potrebni za transplantaciju. Uasnut takvom nehumanom praksom koja nadmauje varvarski in iskoritavanja slijepih u Bhagalpuru, advokat sa socijalnom svijeu, koji radi na Vrhovnom sudu, gospodin Sushil Kumar Verma, dostavio je sudu pisanu peticiju po ovom pitanju. 20 IDENTIFIKOVANO: U aneksu koji je dostavljen uz peticiju navodi se preko 20 identifikovanih pacijenata kojima je izvaen bubreg ili oko. Za slijedee osobe, meu mnogim drugim nesretnim pacijentima, tvrdi se da im je izvaen bubreg: gospodin Neela Mani iz Siddipeta, gospodin Subbhaiya iz Warangala, gospodin Gopala Raju iz Nizamabada, gospodin Pullaiah iz Karimnagara, gospodin Siddha Gangaya iz Ashwaraopea, gospodin Pochamma iz Adilabada, gospodin Kanthamma iz Adilabada, gospoa Lalitha iz Balacheruvua, gospodin Sobhanachalam iz Balachevurua, gospodin Seshagiri iz Rampadua, gospodin Anantaramulu iz Hussainabada, gospodin Bapanayya iz Atmakuru, gospodin Allimelu iz Nadgampallia, gospoa Vasanthiof iz Pujampalama, gospoa Jayamma iz Hanmakonde, gospoa Bebamma iz Yadgirija, gospoa Varalakshmi iz Totapalama, gospodin Ramachandram iz Nizamabada i gospoa Yashoda iz Kashimpura. Gospodinu Easubabu iz Ashwaraopeta i gospoi Ayana iz Sayashripalema je izvaeno po jedno oko. Veina pacijenata instituta su Dalits ili

112

Adivasis i mnogi su primorani na prosjaenje jer su odbaeni kao gubari. Gospodin Chava Rama Krishna Rao, MLA iz Ungutur zajednice u Andhra Pradesh tvrdi da zvaninici Central Jalma instituta za lijeenje gube mame pacijente iz drave i iz Maharashtra, a koji boluju od gube, da dou u institut. Obeavaju im besplatan tretman, hranu i sve to je potrebno, i ak su im putni trokovi do instituta plaeni. Reeno im je da se novac obezbjeuje iz vladinih sredstava za ugroeno stanovnitvo. ISKORITAVANJE: Kada pacijenti stignu u Agru, gdje se ne mogu ni sporazumjeti jer ne znaju jezik, odvode se u institut gdje im se prua odreeni tretman, a potom se nastoje uvjeriti da je neophodno ostraniti neki organ kako bi se sprijeilo dalje irenje gube po tijelu. Tvrdi se da se pozivaju doktori koji rade u privatnoj praksi da odstrane organ koji se potom prodaje bogatim pacijentima. Neto sredstava se takoer nudi i donatorima kao nadoknada od strane vlade za lijeenje kod kue. Pacijentima kau da e organi biti pohranjeni u bankama za bubrege, za oi i kod vladinih organizacija koje se bave istraivanjem. Andhra MLA i lokalni drutveni aktivist su obavijestili nekoliko istaknutih linosti, meu njima i gospodina L.K. Advanija, gospodina G.M. Lodha i gospodina L. Khuarana u vezi sa ovom varvarskom trgovinom organima bespomonih ljudi oboljelih od gube. Od svih informisanih jedino je ovo pitanje na dnevni red stavio gospodin Dilip Singh Bhuria, lan parlamenta i predsjednik Dalit Utthan Morcha. U novembru 1991. se obratio tadanjem premijeru, gospodinu Chandri Shekhar. Meutim, s obzirom da se nita nije dogodilo, isto je pitanje pokrenuo pred parlamentom. Nije pokrenuta nikakva akcija.

The Times of India, New Delhi, 16. januar 1992. godine

113

Sluaj grupnog silovanja uzdrmao skuptinu Karnataka

Press Trust of India BANGALORE Pitanje grupnog silovanja ene iz kaste i Raichur distrikta navodno od strane etvorice ljudi, meu njima i trojice vladinih dunosnika, i njena smrt nakon toga uzdrmao je zakonodavni organ u Karnataki u petak u kojem su opozicioni lanovi izveli dharnu i napustili ga, bojkotirajui postupak. Pitanje je pokrenula opozicija i u skuptini i u vijeu u formi zahtjeva za prekidom sjednice, traei poduzimanje mjera protiv poinilaca odgovornih za kukaviki podlo djelo. Zamjenik ministra S.M. Krishna najavio je u skuptini suspenziju tri vladina dunosnika, meu njima i tehsildara grada Kusthagi u distriktu zbog navodne umijeanosti u silovanje ene kao pomaga anganwadi, 20. februara. Gospodin Krishna je takoer najavio da e istragu incidenta voditi korpus detektiva. U skuptini su Janata Dal i lanovi Samajwadi Janata stranke bojkotovali ostatak sjednice toga dana ime su izrazili nezadovljstvo vladinom mjerom, dok je cijela opozicija umarirala u ograeno mjesto vijea gdje su izveli dharnu, to je dovelo do prekida. lanovi opozicije su takoer eljeli da se preduzmu mjere i protiv policajaca za koje se tvrdi da su bili uesnici u zloinu, jer su dozvolili da se tijelo kremira umjesto da se izvri ukop. Policija je registrovala sluaj tek nakon to su politike stranke pokrenule ovo pitanje. Opozicione stranke dalje tvrde da je lokalni zakonodavni organ stajao iza zatakivanja cijelog sluaja. 114

Pitanje je pokrenuto preko zahtjeva za prekidom sjednice, a debata je trajala preko tri sata. lanovi su, prevazilazei stranake razlike, apelirali na vladu da kazni krivce. Gospodin P.G.R. Sindhia (Janata Dal) je rekao da vlada nema moralno pravo da nastavi sa mandatom s obzirom da je incident ostavio ljagu na civilizirano drutvo. elio je da Centralni biro za istraivanja preuzme sluaj i zatraio suspenziju najviih dunosnika iz Raichur distrikta zbog toga to vladu nisu upoznali sa cijelim sluajem. Gospodin Krishna je najavio da je vlada izdala upute najviim dunosnicima korpusa detektiva da istrae sablasan incident. Dodao je da vlada nee nita uraditi ime bi zatakala incident. Weekend Observer, New Delhi, 6. mart 1993. godine

115

Djeca iz Natorea u zagrljaju sitnih poslova umjesto da idu u kolu

Od stalnog dopisnika NATORE, 25. januar: Veliki broj djece iz udaljenih seoskih podruja starosne dobi od 8 do 12 godina koja ive u raznim dijelovima Natore distrikta angaovana su na raznim poslovima, umjesto da idu u kolu. Zbog toga se stalno poveava broj djece koja naputaju osnovne kole u udaljenim mjestima. Osiromaeni poljoprivrednici umjesto da svoje tienike alju u kolu, daju ih na poslove kroz koje mogu neto zaraditi, kao to su poslovi uvanja krava ili vuenja rike. Tako, u svojoj ranoj dobi djeca su primorana da rade na razliitim poslovima na kojima daju fiziki rad u zamjenu za odreene nadoknade od kojih ive. Veina farmera u distriktu, bez obzira da li su profesionalci ili bez zemlje, ne mogu priutiti obrazovanja svoje djece. Zbog nedostatka odgovarajue svijesti, mnogi ne odabiru obrazovanje kao opciju za svoju djecu. Sam otac podstie djecu da rade bilo ta za aku rie ili sitan novac. Veina farmera ima od estoro do desetoro djece usred oglaavanja programa za planiranje porodice na sva zvona. Suoeni sa ogranienim sredstvima za ivot, farmeri alju svoju djecu da rade za bilo kakvu zaradu. Zbog toga djeca postaju radnici i zarauju vrlo malo za svoje siromane porodice. Radnici dobivaju vrlo siromane naknade zbog najezde i vala iste klase u udaljenim podrujima. U toku sezone etve veliki broj poljoprivrednih radnika odlazi u udaljena mjesta u potrazi za poslom gdje bi mogli dobiti jo koju naknadu za rad. Ipak, osnovne kole u udaljenim podrujima distrikta suoavaju se s akutnim manjkom uenika, dok se problemi svakodnevno intenziviraju. Nadleni organ skupa sa nastavnicima osnovnih 116

kola je vrlo indiferentan u tom pogledu iz razloga koji su najbolje poznati njima. Lokalna elita smatra da bi vlada trebala preduzeti odgovarajue korake za obuzdavanje takvog trenda i praenje uvara u cilju obrazovanja njihovih tienika. Zabiljeke: Ovo je dobar primjer iskrivljenog pisanja sa puno ponavljanja koje je vrlo esto u mnogim novinama. Izbriite sve bespotrebne rijei i ponovo napiite tekst kojim ete poboljati jasnost.

117

Informaciona mrea ruralnog razvoja

Informaciona mrea ruralnog razvoja (INRI) uspostavljena je u Bangladeu nakon inicijative koju je pokrenuo Centar za integrisani ruralni razvoj Azije i Pacifika (CIRDAP), stoji u izjavi za tampu. Ova nacionalna informaciona mrea bie dio regionalne informacione mree koju CIRDAP planira uspostaviti uz uee svih jedanaest zemalja lanica. INRD povezuje 27 vlada, nevladinih i meunarodnih organizacija koje rade u oblasti ruralnog razvoja i obezbjeuje kanal za prikupljanje i distribuciju informacija o ruralnom razvoju. Da bi se olakalo funkcioniranje INRD, radni komitet sainjen od predstavnika Direkcije za umarstvo, bangladekog instituta za razvojne studije (BIDS), Meunarodnog programa hrane (WFP), Djejeg fonda Ujedinjenih nacija (UNICEF), biblioteke za razvoj (CDL), Akademije za ruralni razvoj iz Bangladea (BARD) i CIRDAP uspostavljen je uz koordinaciju CIRDAP-a. Radna grupa e utvrditi dugoroni program rada INRD-a, uzimajui u obzir potrebe lanova mree. Zabiljeke: Ova bestidno napisana pria na osnovu izvjetaja za medije je u stvari beskorisna.

118

3. PISANJE UVODA
Primjer 1 Nakon jueranjeg upada u banku u junom dijelu Bombaja est naoruanih mukaraca je pobjeglo sa gotovo milion dolara u keu. (KO, TA, GDJE, KADA) Utajivai poreza e se idue godine suoiti sa veim kaznama. (KO, TA, KADA) Cijena rie se smanjuje zbog svjetskog vika zaliha. (TA, ZATO) Poznavanje formule od est pitanja i nije od velike pomoi reporteru koji nastoji utvrditi uvod. Morate vidjeti koja su od tih pitanja najvanija, odnosno na koja je potrebno odgovoriti. Primjer 2 Predsjedniki izbori e se odrati 5. novembra. injenica je da e se izbori odrati 5. novembra, te stoga nema potrebe za izvorom U UVODU. Dalje u tekstu moete jasno navesti da je najava izbora dola iz kabineta premijera. Ali Jue je lider opozicije izjavio da bi Predsjednik trebao dati ostavku kako bi se odrali novi izbori. Pria za zasniva na pojedinanom miljenju, te je stoga izvor neophodan. Isto vai ukoliko je izjava kontroverzna, ili joj se neki drugi izvor moe suprotstaviti. Ponekad znaaj izvora odreuje vrijednost vijesti iz prie.

119

Ser Edmund Hillary, prvi ovjek koji se popeo na Everest sa Nepalcem Sherpom Tensing 1953. kae da bi se svako penjanje na planinu trebalo zabraniti zbog tete po okoli. Stav Ser Edmunda daje mu autoritet nad Everestom, s im se veina drugih ljudi ne moe porediti. U takvoj prii uglavnom je efikasno staviti izvor na poetak reenice, a ne na kraj. Izvor je element koji takvu vijest prodaje. Koristite sadanje vrijeme kad god moete. Prolo vrijeme smanjuje efekat prie jer se doima kao zastarjela, a ponekad je i samo pisanje nespretno u prolom vremenu. VJEBA: Napiite uvod za svaku od nie navedenih tekstova na osnovu datih injenica a) Odjel za socijalnu politiku pri administraciji u Delhiju sazvao je nedavno sastanak u New Delhiju na kojem se razgovaralo o problemu prosjaenja. Prisutni su bili policajci vieg ranga iz tog grada. Donijeta je odluka sa se identifikuje skrivena ruka iza prosjaka. Dunosnici i policija su poeli akciju opkoljavanja prosjaka na ulicama grada. 450 prosjaka je opkoljeno u roku od est sedmica i policija istrauje ivot svakog prosjaka pojedinano kako bi utvrdili bande, bilo lokalne ili meudravne, koje stoje iza njih. Ovo je prvi ozbiljan pokuaj iskorjenjivanja prosjaenja u glavnom gradu koji se provodi putem utvrivanja i likvidacije grupa koje povremeno eksploatiu nevine i siromane ljude protiv njihove volje tako to ih primoravaju da prose. b) Press Trust iz Indije izvjetava o preko 25,000 sluajeva silovanja, kidnapovanja i maltretiranja u toku 1991. godine uz oko 2,500 ubistava zbog nasljedstva miraza. Ove brojke obeshrabrujue svjedoe o uzlaznoj putanji porasta kriminala, iako se za statistiku poslovino kae da je vrh ledenog brijega jer mnogi sluajevi ostaju nepoznati. Uprkos vladinom praenju statusa ustavnih i pravnih garancija, kriminal nad enama je u nekoliko posljednjih godina u alarmirajuem usponu. Aktivisti Saheli dobrovoljne organizacije koji tragaju za promjenama, kau da su zakoni dobri i da imaju zdravu osnovu, ali agencije za 120

provedbu zakona nisu kompetentne. Iza svakog neprijavljenog samoubistva mlade udate ene lei simptom ubistva mlade, kau aktivisti. Dodaju da bi prava pozicija bila astronomska. c) Zvaninici sektora zdravstva iz Ujedinjenih nacija su zavrili istraivanje na Maralskim otocima na kojima je utvreno da ukupno 1,700 predkolske djece pati od umjerene do teke neuhranjenosti i jo 3,000 ima tjelesnu teinu ispod normalne. Ni novac, ni ivotni standard ni urbanizacija ne predstavljaju glavne razloge, tvrde autori izvjetaja dr Neal Palafox, direktor preventivnog zdravlja na Maralskim otocima i dr Emilie Flores, doktor iz UNICEFA. Dr Flores kae da je glavni uzrok neznanje. Roditelji hrane svoju djecu nezdravom hranom i kupuju sodu, itarice, bombone i kolae koji obiluju eerom i masnoama, umjesto da ih hrane hranjivim sastojcima. d) Na press konferenciji u svom sjeditu u Segunbagichi generalni sekretar enske organizacije iz Bangladea Mohila Parishad, Ayesha Khanom ustvrdila je da se ene esto ugnjetavaju u ime vjerske presude. Osvrui se na nedavnu traginu smrt Nur Jahan u selu Chhatokchhara ispod Mamolganja u distriktu Maulvi Bazar, Ayesha je rekla da uprkos zakonima u zemlji neki imami izdaju fetvu kojom osuuju ene zbog njihove krivice. Rekla je da je Nur Jahan bila osuena na smrt kamenovanjem sa sto i jednim kamenom 10. januara ove godine nakon to je lokalni imam proglasio njen drugi brak nezakonitim. Ayesha je traila da se kazne svi oni koji su odgovorni za ubistvo Nur Jahan, kao i zabranu takve fetve. Apelirala je na sve da se odupru ugnjetavanju ena. Pogledajte nie navedene uvode i uporedite ih sa onim to ste sami napisali. 1. Uvod iz Hindu novina, New Delhi, 17. januar 1993. Prvi ozbiljan pokuaj iskorjenjivanja prosjaenja u glavnom gradu putem utvrivanja i likvidacije ak i meudravnih grupa koje povremeno eksploatiu nevine i siromane ljude protiv njihove volje tako to ih primoravaju da prose. (32 rijei) 121

Kako bi se ovaj uvod mogao poboljati? (Mogu odgovor: meudravne grupe koje prisiljavaju siromane na prosjaenje na meti pokuaja iskorjenjivanja prosjaenja u glavnom gradu) 2. Uvod iz Statesmana, New Delhi, 12. januar 1993. Kriminal nad enama je u nekoliko posljednjih godina u alarmirajuem usponu uprkos vladinom uvaru koji prati status ustavnih i zakonskih garancija, izvjetava PTI. 3. Mogu uvod za priu sa Maralskih otoka: Prema UN istraivanju, roditelji djecu hrane brzom hranom, to je osnovni razlog neuhranjenosti predkolske djece na Maralskim otocima. 4. Uvod iz Daily Stara, Dhaka, 25. januar 1993. Bangladesh Mohila Parishad, enska organizacija, jue apelirala na sve da se suprotstave ugnjetavanju ena.

122

4. STRUKTURA INFORMATIVNOG TEKSTA Trgovina Azijatkinjama u Japanu

Pie: James Sterngold New York Times servis KYOTO, Japan. Djevojka iz ri Lanke u svijetlo crvenom demperu marke Goofy nije djelovala kao izvor za zabrinjavajuu priu, isprianu u njenoj sobi u predgrau Kyotoa5. Opisala je6 svoj dolazak u Japan gdje je dola na kurs za kompjutere. Meutim, nala se usred nezakonite prodaje mladih Azijatkinja, odnosno braka pod prisilom sa japanskim biznismenom, i na koncu, usred historijskog sudskog procesa u kojem je njen namjeteni brak poniten. Ovo7 je zamrena pria djevojke Priyani, stare 27 godina, koja je izabrala da na sudu i van njega bude poznata samo po tom imenu. Priyanijin8 susret sa realnou savremenog Japana ilustrovao je trend sa kojim se japanska nacija na udan nain suoava: sve vei broj Azijatkinja se uvozi kao budue mlade. Tu pojavu9 neki strunjaci opisuju kao produkt oaja Japanaca koji su odlagali brak godinama, dok su za njih moderne Japanke previe samostalne; za druge Azijatkinje se vjeruje da su daleko poslunije.
Lagan uvod, baziran na pojedinanom sluaju. Ne ponavlja se ime, nego se glagolom u treem licu povezuje prvi i drugi paragraf. Drugi paragraf podrava uvod i daje saetak Priyanijine prie. 7 ovo je upotrijebljeno da bi se pisac vratio na drugi paragraf. Priyani je veza sa slijedeim paragrafom. 8 etvrti paragraf je iri i daje generalnu izjavu i situaciji koja je opisana u prii o Priyani. 9 Pojava je veza. Naredna tri paragrafa objanjavaju temu i daju pozadinske informacije.
6 5

123

Ali u irem smislu, trend je simbolian za japansko teko prilagoavanje socijalnim nus-efektima njegove transformacije u ekonomski centar Azije. Japanske trgovinske i investicijske veze sa nacijama Istone Azije napreduju bre od onih sa preostalim dijelovima svijeta, iako je Japan bio nepristupaan, ak neprijateljski raspoloen prema ostalim Azijatima kada se radi o njihovom nastanjenju u Japan. A oni koji i dou esto se ale na diskriminaciju. Komitet pravnika je nedavno izdao izvjetaj u kojem se kae da japanski sudovi rutinski postupaju nepravino prema drugim Azijatima10. Japan se suoava i sa nedostatkom radne snage, ak vie nego sa nedostatkom mladih djevojaka, ali 100,000 do 300,000 nekvalifikovanih radnika iz Azije za koje se smatra da e nadomjestiti nedostatak mora ui u Japan ilegalno; stoga su i plijen raznim vrstama zloupotreba. Ovaj sluaj predstavlja vrh ledenog brijega, rekao je Hisashi Nakamura, profesor ekonomije na Ryukoku univerzitetu u Kyotu. On je pomogao Priyani.11 Rekao je da je paradoksalno to je Japan postao najvei svjetski donator pomoi, s tim to najvie sredstava odlazi u druge azijske zemlje, ali da je malo utroio za pomo drugim Azijatima u samom Japanu ili za regulisanje poslova koji ih dovode u Japan. Profesor Nakamura procjenjuje da ima preko 700 branih posrednika koji uvoze Azijatkinje u Japan. Broj strankinja koje se udaju12 za Japance skoio je na 17,800 u 1989. godini, sa 4,396 1980. godine i svega 2,108 1970. Nema
10

Ilustraciji trebaju i statistiki podaci. VODITE RAUNA O JAKOJ VEZI MEU PARAGRAFIMA 11 Ponovo se uvodi Priyani. Snaan, kratak citat. 12 Kljuni statistiki podaci. Koritenje zamjenica da bi se stvorila veza.

124

preciznih podataka, ali oko 60 posto njih su iz Koreje i Kine, a veina ostalih dolazi iz June Azije. Sve je to poelo zbog nedostatka ena za udaju u ruralnim dijelovima Japana, iz kojih su mladi ljudi odlazili u gradove. Zatim se proirilo i na gradove jer su finansijski rasli; cijene usluga provodadisanja se kreu i do 20,000 dolara. Priyani se javila na oglas iz novina koji je objavio kurs za kompjutere u Japanu 1987. Obeano je da e se kandidati kasnije vratiti i zaposliti u japanskim fabrikama13. Ali njen san o novom ivotu nije trajao dugo. Priyani kae da ju je posrednik Yukio Nittsu odvezao od aerodroma u blizini Tokija do jedne kue u Nagaru. Vozila se nekoliko sati automobilom. Ne poznavajui jezik, ak ni podruja kroz koja je prolazila, njoj i jo nekoliko djevojaka iz ri Lanke je sutradan ujutro reeno da se lijepo obuku za sastanak sa nekim Japancima. Kada je odbila da sudjeluje u onome zata sada zna da je bilo namjeteno, Priyani kae da joj je gospodin Nittsu odgovorio da e mu morati nadoknaditi trokove avionske karte i smjetaja, to bi za nju bila ogromna suma. Niti gospodin Nittsu14 niti njegovi advokati nisu uzvraali na pozive kojima su traeni komentari. Na kraju se Priyani udala za bogatog vlasnika kojem je oko 50tak godina, koga su ona i sud identifikovali samo kao Suzuki. Jedva da su mogli razgovarati i najee su razgovarali preko druge ene iz ri Lanke. Kada se Priyani vratila kui da posjeti bolesnog oca nakon nekoliko mjeseci, gospodin Nittsu ju je nazvao i rekao da Suzuki
13 14

Priyanijina detaljna pria. Pokuaj balansiranja.

125

eli razvod. Odbila je, kako kae, iz principa i nakon to je primorana u brak nee trpiti da je sada primorava na razvod. Priyani15 se vratila u Japan i utvrdila da je njen mu ve pribavio razvod. Sva bijesna, dola je do advokata, pokrenula postupak i dokazala da je njen potpis falsifikovan. Razvod i Suzukijev brak sa drugom enom iz ri Lanke su poniteni. Priyani se sada razvodi od Suzukija prema svojim uvjetima. Priyani16 je i dalje ljuta, ali jo uvijek nije izgubila elju za onim to Japan nudi nekome ko dolazi iz siromane zemlje. Moja najvea nada trenutno, rekla je je da dobijem vizu koja e mi omoguiti ostanak i posao.

15 16

Poeti dva paragrafa jedan za drugim nije odraz dobrog stila. Lijep kraj, sa dobrim citatom i tonom nade.

126

5. INTERVJU NASLJEDSTVO GI JOE

Zdravo Joe! Tinejder koji me je pozdravio koristi argon u obraanju svim mukarcima koji dolaze sa zapada u tom dijelu svijeta. U poetku se to ime odnosilo samo na amerike vojnike. A danas, dok ekam vozilo nakon sastanka u turistikoj zoni Manile, rije slikovito odraava industriju koja je proizila iz R&R (odmor i rekreacija). Joe, treba ti neto? Ne, hvala, ljubazno odgovaram, ne osvrui se na drugu stranu. Ali, Joe, djeak je insistirao, mora da eli mladu djevojku, imamo puno djevojaka, pa moe izabrati. Ili e moda djeaka. Ima puno djeaka, ako hoe. Mislim da je najbolje da mu kaem da nisam turista. Na lokalnom jeziku ga uvjeravam da samo ekam auto kojim se vraam u ured. Zatim opaam otprilike est djevojica na oblinjem trgu, starosne dobi od 11 do 18 godina. Meu njima su i dvije starije ene. Jedna mi prie i ree da sam moda zainteresovan za djevojice. S malim razoarenjem se izvinu kad joj rekoh da nisam turista. Ako niste turista, pa ta onda radite u Manili? Objanjavam da radim za organizaciju koja podrava projekte poput Bahay Tuluyan centra za djecu sa ulice, koji je, tek tako sluajno, u naoj blizini. PROMJENA SCENE Iznenada, kao da smo na pozornici, scena se odmah promijeni: isti likovi, ali drugi karakteri. Postali su interesantniji. Odjednom svi vie lie na ljudska bia. Djevojice, do tada utljive, postadoe vrlo priljive. Drago im je kad su ule da poznajem djecu u centru Bahay Tuluyan i da radim u agenciji koja pomae centru. Rekoe mi da redovito posjeuju drugi centar pod nazivom Kanlungan sa Erma, te koliko im on pomae. 127

Svodnik vie nije bio tu. Starije ene su se predstavile kao Marie i Josie. A ostali su se nakon toga s entuzijazmom predstavili kao Girlie, Vivian i Baby. Znate, kae Marie, bez ova dva centra bili bismo stalno na ulici i na ivot bi bio daleko tei. Svaka djevojica posebno pohvali centre, odnosei se prema njima kao prema svom pravom domu. Promjena njihovog raspoloenja bi toliko oita, od objekata koje pokupe turisti, postadoe priznati ljudi. A onda ih upitah da li je prostitucija ono ime se ele baviti. Ne, odgovorie, Ali kakav nam je izbor? Moete li nam pomoi da naemo posao? Marie dodade: Ovo je ono najbolje to moemo uraditi. Ako ne doemo ovamo, neemo imati ta da jedemo i ne moemo pomoi naim porodicama. Vidite, mi smo siromane, i kada ste siromani, nemate puno izbora. Moje vozilo je stiglo. Pozdravih se sa svojim novim poznanicima, a oni mi poelie puno sree i rekoe: Znate, na centar je sve to imamo i zahvalni smo na pomoi koju prima. Dobro je to ljudi poput vas takoer pomau Bahay Tuluyan. Najvanije od svega je to to Save the Children radi na dugoronijim rjeenjima koja e mladima poput ovih pruiti anse koje sada nemaju. Sean Harrington Direktor ureda na Filipinima Save the Children je prole godine potroio oko 6,200 funti na Bahay Tuluyan, privremeno sklonite za djecu sa ulice, na zakonske trokove zatite prava djece u sukobu sa zakonom, te na projekat za savjetovanje djece, namijenjenog djeci sa ulice. Save the Children

128

Zabiljeke: Prije svega osoba koja vodi intervju ne bi smjela dozvoliti nekome drugom da je karakterie. Na novinare se uvjek gleda sa sumnjom bez ikakvog razloga osim toga to su novinari, ali osoba s kojom se vodi intervju ne mora prihvatiti injenicu da na nju neko gleda na pogrean nain. Ovaj lanak pokazuje koliko je lako drugim ljudima da vas smjeste u kutiju.

129

RACIJA MUSLIMANSKE POLICIJE NA POROK U SOMALIJI

Pie: Richard Ellis, Mogadishu Dok se mujezinov ezan u zoru prole sedmice razlijegao po Mogadishuu, esnaestogodinja Saadio trala je kui kako je ne bi uhvatili na povratku sa tajnog zadatka sa jednim marokanskim vojnikom. Dan donosi opasnost. Sa noktima nalakiranim bojom kane, a oi plavom sjenom, uskoro bi bila javno prikazana kao ono to i jeste: sharmuto, prostitutka iz Somalije. Saadio je jedna od stotine drugih ena koje prodaju svoje tijelo da bi preivjele otkako je izbio graanski rat prije dvije godine. Vrativi se bezbjedno u tronu kuu sa dvije sobe u kojoj je ivjela sa sedam drugih prostitutki, Saadio je rekla da nema nita drugo od ega bi mogla ivjeti: Ja moram jesti. Meutim opasnost njenog zanata nije vie povezana sa nasilnim muterijama ili opasnou zaraze od side. Islamski fundamentalisti, tragajui za ekspoatacijom bezakonja u zemlji, a podgrijavani novcem i pomagaima iz Irana, Sudana i Saudijske Arabije, pokrenuli su kampanju s ciljem iskorjenjivanja poroka. Grupe religijskih zelota po ugledu na saudijski mutawain, religijsku policiju koji vode rauna o striktnom potivanju islamskog zakona patroliraju ratom unitenim ulicama u Mogadishu. Da su noas uhvatili Saadio, premlatili bi je, skinuli dogola i provodali gradom. Fundamentalisti iz Somalije pokuavaju iskoristiti bijes koji je eksplodirao u Mogadishiju nakon nedavnih sukoba izmeu Ujedinjenih nacija i naoruanih napadaa generala Mohameda Faraha Aideeda, vojnog diktatora za kojeg nikad ne znate gdje je. Njihov konaan cilj, prema njihovim oponentima, je da od Somalije naprave Afriki Iran.

130

Njihova poruka koja se stalno ponavlja u damijama irom zemlje je da prisustvo na desetine hiljada UN trupa vri korupciju Somalijaca ba kao i Saadio, i da postoji skriven zao plan iza amerike i zapadne vojne intervencije. Mislim da je veoma jasno zato su ovamo doli-jedan od glavnih razloga je da iskorijene Islam, da zaustave njegov uticaj, rekao je Abdulkadir Abdullah Addon, potpredsjedatelj Islamske fondacije. Pamfleti o kranstvu su podijeljeni. Zato to rade u zemlji koja je 100% muslimanska? lanovi radikalne islamske stranke iz Somalije, Ittihad al-Islami (Islamska stranka jedinstva) iznijeli su druge neosnovane sumnje o Zapadu: da amerike trupe dijele Bibliju sa zvijezdama i prugama na koricama, da vojnici imaju klub u svojoj bazi gdje dovode Somalijke i gdje ih ue puenju, pijenju alkohola i seksu; da je vojska otvorila bordele sa Somalijkama. Bez obzira koliko to bilo bizarno, takvim glasinama obino stanovnitvo koje gladuje za istinom a gdje se vijest obino iri od usta do usta i povjeruje. Iako do sada fundamentalisti nisu dobili iroku podrku, promatrai se pribojavaju da su nedavne borbe ile u prilog radikalima. Naa stvar dobija na znaaju i damije su ovih dana pune,, rekao je Mohamed Abdul Kadir, direktor kole, koju finansira Saudijska Arabija i Sudan, a u kojoj se djeca sa tek pet godina ue matematiku, arapski i islamske studije. Amerikanci rade vrlo dobar posao time to ubijaju oni za nas rade, time odvraaju Somalijce od sebe, i usmjeravaju ih na podrku nama samima. Naa stvar dobija na znaenju. Amerikanci rade vrlo dobar posao time to ubijaju UN dunosnici su takoer sve vie zabrinuti nainom na koji Aideen, koji je prole sedmice izmakao hapenju, koristi islamsku poruku da sauva svoju suprotstavljenost amerikom 131

kriminalnom kolonijalizmu nad Somalijom. Okupljanja u podrci njemu u njegovom uporitu u junom Mogadishu postala su radikalno islamska, sa imamima iz Ittihad pokreta koji apeliraju na dihad (sveti rat) protiv Amerikanaca. Jedan vii dunosnik UN-a izjavio je da se Aideed igra vatrom time to flertuje sa fundamentalistima. Izuzetno je opasno, rekao je. Oni ga koriste. Ako ikada doe na vlast, oni e ga sruiti. Opasnost koritenja radikala koje savjetuju poslanici iz Teherana, Kartuma i Rijada nisu sprijeile Aideedove simpatizere. Ukoliko uskoro vlast ne dobije povjerenje, sasvim je sigurno da e njeno mjesto zauzeti fundamentalisti, rekao je Hussein Dimbil, poznati voa Aideedovog pokreta. Ali prepiranje oko Islama i budunosti Somalije imalo je malo znaenja za Saadio prole sedmice, dok se pripremala za jo jedno nono traganje za muterijama. Ako fundamentalistiki reim doe na vlast i ako bude primorana da zavri svoju karijeru sharmuta, ta e raditi? Ne znam, rekla je. ta to ima drugo za nekoga poput mene? The Sunday Times

132

HRABRO SUPROtSTAVLJANJE BIJESU MASE Nakon to su u siromanoj etvrti Bombaja izbili neredi meu zajednicama, Sushobha Barve je napustila sigurnost svoga doma da bi ivjela sa rtvama. Jean Brown je istraila njene razloge.
Pod normalnim okolnostima Sushobha Barvese se ne bi tako otvoreno suprotstavila starijem mukarcu. Ali ovo nisu bile normalne okolnosti. Tenzije su rasle. U Dharavi u Bomaju, najveoj sirotinjskoj etvrti u Aziji, ve je dolo do prolijevanja krvi, i izgledalo je kao da e jo krvi biti proliveno. Ne mogu vie kontrolirati te mlade ljude, rekao je starac. Zato sam im rekao da idu i rade ta god hoe. Barve je prikupila svu hrabrost. Prihvatam to da ih ne moete kontrolirati, ali neu prihvatiti da vi u mom prisustvu kaete: Idite i radite ta god hoete. Nastupila je zapanjujua tiina. U redu, rekao je , povlaim to to sam rekao. Za nekoliko trenutaka Barve je nazvala stanicu lokalne policije i alarmirala ih je da postoji mogunost izbijanja novog vala nasilja. Zatim je nazvala policijskog komesara i sugerirala da vojska promarira gradom sa bijelim zastavama. Komesar se sloio. Takoer je traila da na lice mjesta doe i vii policijac i da se susretne sa grupom. Kad se narod pokrene, rekla je ,najbolje je otii i sasluati sve to osjeaju, pustiti njihov unutranji nemir da iz njih izae to je pola posla. Njeni zahtjevi su ispunjeni i to brzo, a opasnost rune situacije se smanjila. U Dharaviju, stisnutom na svega 1,75 kvadratnih kilometara bive movare, ivi oko 750,000 ljudi. Mrane, uske uliice predstavljaju dom za ljude iz cijele Indije, fizike radnike sa niskim prihodima i zanatlije, kao i krijumare i sitne kriminalce. 8. decembra 1992. godine su Hindu militanti demolirali Barbi damiju u Ayodhyiji, historijskoj taki sukoba muslimanskih i 133

Hindu interesa. Nakon stravine tiine, nasilje meu lokalnim zajednicama je izbilo u cijeloj zemlji. I u cijeloj zemlji obini graani, kao to je Sushobha Barve u Mombaju, preuzeli su izvanredne napore da pomognu ljudima u zonama sukoba, da ih sasluaju i utjee, da im pomognu da poprave svoje kue, da im obezbijede medicinsku pomo i hranu, kao i da budu uz sve one koji su izloeni zastraivanju da svoje pritube prijave policiji. Barvino interesovanje za lokalno pomirenje i zacjeljivanje rana je godinama postajalo sve vee. Ona potie iz porodice iz visoke Hindu kaste. Mnogi iz njene zajednice, meu njima i jedan njen roak, bili su izloeni progonu nakon ubistva Mahatme Gandhi 1948. godine, zato to su pripadali istoj zajednici kao i ubice. Kao student hrabro se suprotstavila svojoj predrasudi i sumnji o muslimanskim kolegama iz razreda. Izvinuvi se jednoj djevojici pronala je novu osjetljivost prema oiljcima muslimanske manjine od otcjepljenja od Indije i sticanja nezavisnosti 1947. Preko 20 godina Barve radi za meunarodni program MRA i iz prve ruke je posvjedoila oslobaajuu dinamiku mijenjanja stavova i odnosa. 1984. godine je sva ta pitanja doivjela lino kao traumu. Sa prijateljicom je putovala vozom ka sjeveru. Bilo je to onog dana kada su Indiru Ghandi ubili njeni tjelohranitelji iz Sikh sekte. Bijesni seljani su zaustavili voz i tragali za putnicima iz Sikh sekte. Napali su Barve dok je pokuavala zatiti dva pripadnika Sikha u istom kupeu. Mukarci su nasilno izvueni iz voza i zapaljeni uz prugu. Pretpostavila je da su mrtvi. To me je do sri potreslo, zapisala je kasnije. Osjeam bijes zbog onoga to su nai ljudi uradili i krivom to nisam bila u stanju da zatitim nevine ljude. Jedne noi sam razmiljala da sve dotle dok u srcu osjeam krivicu, bijes i krivnju neu biti u mogunosti da pomognem Sikhima koji su se osjeali duboko povrijeeno i ponieno, niti onima koji nisu Sikhi, koji su smatrali da su ispravni i u odreenoj mjeri krivi.

134

Tri mjeseca nakon tog dogaaja Barve je ustanovila da su mukarci, bez obzira na teke opekotine, preivjeli. Posjetila ih je i obila njihove porodice i izrazila aljenje to nije bila u stanju da ih zatiti. Ne samo da nisu iskazali ogorenost, nego su joj se i izvinuli to su upravo oni bili razlog napada na nju. Uspostavila je veze sa Sikhima u cijeloj zemlji, i svakom se duboko izvinula za bol i otuenost koju osjeaju. Jedan od njih joj je rekao: Nadam se da ete uvijek biti otvoreni prema patnjama drugih, bez obzira o ijim se patnjama radilo. Molim se za to, rekla je bolan izbor kojem se najvie odupire. Indijska dua nee biti mirna ako kao nacija i kao ljudi ne proemo kroz ogromno iskustvo pokajanja, kae Barve. Svi su propatili i svi imaju udjela u uzroke patnje. Bez pokajanja nema ni pravog oprosta, a bez oprosta nema mira, a bez mira, siromatvo i sva druga pitanja u vezi s tim se nee nikad rijeiti. Od 1984. godine je gradila neformalne mostove povjerenja i razumijevanja i sa svojom zemljom i sa svojim susjedima. Nekoliko puta je odlazila u ri Lanku, Pakistan i Banglade, i obino je druge vodila sa sobom. Obinim ljudima je potrebna ansa da iskuse toplinu i gostoprimstvo drugih. To je daleko tee nego otjerati osjeaj gostoprimstva. Poetkom 1990. godine je ila sa mirovnjacima iz raznih zajednica, ukljuujui i Gandijce, u Bhagalpur u Biharu, nekoliko mjeseci nakon razarajuih nereda izmeu Hindu grupa i Muslimana u gradu. Ljudi su pronali izvor zacjeljivanja rana u spremnosti posjetilaca da sasluaju, da posreduju i da podijele svoje iskustvo i ubjeenja. Barve je predloila da ljudi iz cijele zemlje pomognu izgradnju Bhagalpura, kao in pokora za ono to je uraeno nevinim ljudima. Ideju su sve strane sa entuzijazmom podrale. Kada su izbili nemiri u njenom gradu, Bombaju, prolog decembra, Barve je bila u jednoj od nezvaninih graanskih grupa koja se sastala da planira pomo za one najugroenije. Formiran

135

je mirovni komitet sa dravnim guvernerom i glavnim ministrom, a policija je podsticana na formiranje lokalnih mirovnih odbora. Barve i njene kolege su dobile prolaznice na osnovu kojih su se mogli kretati i u toku policijskog sata, tako da su mogli odlaziti i u sredine gdje su vladali najvei neredi. Mi smo podstakli policiju u njihovom mirovnom radu i traili smo njihovu pomo kada nam je bila najpotrebnija, dodaje. Ali nikad za sebe nismo traili policijsku zatitu. U januaru je dolo do erupcije drugog vala nereda koji su izgleda bili politiki inspirisani. Na stotine porodica je u panici pobjeglo iz Dharavija, od kojih veina nije ni imala kud da ode. Jedno vee, dok je Barve pokuavala da zaustavi jednu porodicu, jedna ena joj je rekla: Vi se ne morate suoavati sa kamenjem koje na vas bacaju, niti sa vatrom. Barve, koja se svaku no vraala u relativnu sigurnost svog vlastitog doma u drugi dio Bombaja osjeala je ogranienje. Nisam imala nikakvo moralno pravo da apeliram na te ljude da ostanu ako ni ja sama na to nisam bila spremna. Uselila se kod jedne muslimanske porodice i ostala kod njih est noi. Jedva da je iko osjeao blizinu. Jednom drugom prilikom ostala je kod Hindu porodice u jednom mjestu gdje je vladao veliki strah i visoke tenzije. Tokom sasluanja Muslimana ona se suprotstavila liderima ekstremista Hindu frakcije, a kada su se Hindu predstavnici alili da je pristrasna prema Muslimanima, sazvala je sastanak na kojem su se sasluale pritube Hindu zajednice. Sada, kadgod postoji potreba, ona je spremna ostati u Dharaviju, i dobro je dola kod mnogih porodica iz razliitih zajednica. Kada su ljudi bili duboko povrijeeni, proces zacjeljivanja rana je dug. ivot s njima kroz period ponovne izgradnje pomirenja je iscrpljujui i razbija iluzije. Barve udi broj ljudi koji se staraju i koji su ukljueni od direktora preduzea do domaica i studenata. To je boji rad, kae ona jednostavnim rjeima. Vjerovatno to uvjerenje goni tu jednostavnu, sredovjenu enu iz 136

visoke Hindu kaste da ode u podruja gdje bi se mnogi drugi aneli bojali kroiti. For a Change, juli/august, 1993 Pitanja za razmiljanje: Da li bi vi ukoliko ste zainteresirani za religiju detaljnije obradili porijeklo islamske, Hindu i Sikh religije? ta je pomoglo Barve da shvati religijsku netolerantnost? Da Barve ima djecu, da li bi posebno naglasili opasnost njenog posla? Zabiljeke: Pitanja na koja je DAT odgovor u ovom intervjuu su sljedea: Kako izgleda Dharavi? Zato u Indiji izbijaju religijski neredi? ta konkretno Barve radi u Dharaviju? Koje je Barve religije? Da li Barve radi samo na lokalnom nivou ili je dio neega ireg? Pitanja na koja NIJE DAT odgovor u ovom intervjuu su sljedee: Da li Barve ima porodicu ili mua? Da li je Barve dobrovoljni radnik ili je plaa MRA organizacija? Koliko je Barve obrazovana? Reeno nam je da je student, ali ne znamo ta studira, niti gdje studira? Kakva je Barve osoba kada ne radi za religijski mir? Koliko je drugih mjesta na svijetu razoreno religijskim sukobima?

137

ZNAKOVI STRESA
Dok smo trali ka potoku, moj otac je trao ka cesti Nikad ga vie nisam vidio. Porodica Changusua je slomljena zato to je otac nestao nakon napada na selo. U ovom lanku analiziramo efekat nasilja na djecu i razmatramo naine na kojima im se moe pomoi da se s tim pomire. Da li postoji ili ne postoji neto to bi se moglo nazvati standardom je diskutabilno. Ali ono to je jasno je da postoje odreena iskustva koja govore da se ni od jednog djeteta ne moe oekivati da proe bez ozljeda. U Mozambiku su cijenu uasnog dugog graanskog rata koji se zavrio u oktobru 1992. godine platiti odrasli i djeca jednako. Mulwene je imao 12 godina kada mu je kua napadnuta. Dok je bjeao od masakra, naiao je na djevojicu koja je sjedila pored tijela svoje majke. Prvo to mu je palo na pamet bilo je da je uzme odatle i povede sa sobom. Ali mu je onda na pamet pala njegova porodica koja jedva da je mogla voditi rauna o sebi. Kako bi mogli prehraniti jo jedna usta? Tako je Mulwene ostavio djevojicu preputenu svojoj sudbini. Nekoliko dana kasnije, izmuen i gladan, doepao se sigurnosti izbjeglikog kampa. Ali u sigurnosti kampa lik djevojice koju je ostavio ga je i dalje proganjao. Dr. Naomi Richman (djeji psihijatar koja radi za Save the Children) kae: Trebao je objasniti razlog zbog kojeg je ostavio djevojicu. Trebao je ublaiti osjeaj krivnje koji ga je drao nou budnim, kao i da savlada ljutnju koju je osjeao zbog toga to je bio primoran da donese tako bolnu odluku. Kakve su vjetine potrebne kojima se moe djeci pomoi da savladaju uasna iskustva koja prate graanske ratove? U saradnji sa Vladom Mozambika, Save the Children pomae radionice na kojima nastavnici, socijalni radnici i radnici u zajednici mogu razviti vjetine sluanja i komuniciranja sa djecom koja su rtve rata i katastrofe. Cilj radionioca je da se prui pomo onima koji rade sa djecom kako bi zadobili njihovo povjerenje i da se suoe sa bolnim emocijama koje predstavljaju 138

neizbjene posljedice tako bolnog iskustva, a koje mogu dovesti do teih oblika ponaanja. Za odrasle moe biti teko da prihvate snane i ponekad agresivne reakcije mlade djece. Radionice u Mozambiku ue radnike u zajednici da prihvate, na primjer, da razmiljanja o osveti mogu biti prirodna reakcija djeteta koje je svjedok ubistva svojih roditelja. Takve misli omoguavaju djeci da se suoavaju sa osjeajem krivice zbog toga to nisu bili u mogunosti da pomognu svojim roacima i prijateljima. Djeca oekuju pravinost u svijetu i mogu se osjeati ogoreno i van sebe zbog boli ako zla djela ostanu nekanjena. Oni tragaju za objanjenjima zato su patili, te nainima na koja e se suoiti sa svojim iskustvima. Radionice pokazuju da postoji puno naina na koja se moe uspostaviti komunikacija sa djecom. Taj bol se moe izraziti i ublaiti kroz igru, pjesmu, ples i religijske ceremonije. Prije svega, rijei i ponaanje djece koja su doivjela traumu rata ili katastrofe treba sasluati i tumaiti, a ne prosuivati. Worlds Children, ljeto 1993. godine Zabiljeke: Poenta ove prie je da znate da je sasvim mogue voditi intervju sa Mulwene i imati samo polovinu prie- o napadu na njegovu kuu i njegov bijeg u izbjegliki kamp. Osim toga, to je samo po sebi dramatino jeste skrivena pria o djevojici. Razmislite kako se dolazi do skrivene prie

139

SMRTNA KAZNA ZA ENSKI SPOL

Ubistvo beba enskog spola u nekim dijelovima Indije doseglo je epidemijske proporcije. Pie: Atlya Singh iz Salema Jedna ena je bila sasvim iskrena. Deset puta sam raala. Ubila sam 7 kerki. Sada imam dva sina i jednu ker. Ako ne raamo sinove onda kau da smo jalove. Rodbina kae: Zato hoe udio u imovini? Nema sina. Supruga sveenika je takoer priznala da je ubila svoju bebu enskog spola. Drala sam je ivu mjesec dana, ali svako je, ukljuujui i moga mua, vrio pritisak na mene. ak su i posjetioci govorili: ve imate dvije kerke, zato ete zadrati i ovu? Dala sam joj tri tablete za spavanje koje sam prethodno pripremila. Moda u morati ubiti i narednu ako opet bude djevojica. Druga majka objanjava tehnike edomorstva. Od erukkampala (mlijeka drveta calotropia) brzo se umire. Drugo lako sredstvo su tablete za spavanje. Inae se bebe dave mokrim pekirom i prevrnu se naopake. Ubijanje enskih beba i fetusa je uobiajeno irom Indije, ali nedavno istraivanje u distriktu Salem u junoj dravi Tamil Nadu okiralo je naciju rasprostranjenou ovog sve teeg problema. Prema rezultatima istraivanja 51% anketiranih porodica je u zadnje dvije godine pribjegavalo edomorstvu. Anketari su razgovarali sa 1,250 ena u 100 sela odabranih prema sluajnom uzorku. Razgovori su snimljeni na video trake. 111 ena je priznalo da je svaka ubila po barem jedno dojene, 547 je izjavilo da se edomorstvo dogodilo u njihovim porodicama, 837 je reklo da im je poznato da je edomorstvo u njihovim selima uobiajena praksa.

140

Studija koju je provela enska organizacija Adithi i jedna nevladina organizacija, Vodi za rad u zajednici, sugerie da je problem intenziviran. Istraiva Viji Srinivasan vjeruje da je poplava ubistava u posljednjih deset godina rezultat uspjeha socijalne politike dravne vlade. Srinivasan kae da su indijski programi ishrane, staranje o predkolskoj djeci, porast pismenosti kod ena i bolje zdravstvene usluge doveli do toga da ljudi sve vie i vie ele malu porodicu s jednim ili dva djeteta. Problem je taj to ta djeca moraju biti muka. Nova tehnologija je pridonijela problemu. Perspektivni roditelji mogu platiti 1,000 rupija (20 funti) za utvrivanje spola djeteta putem amniocenteze, testiranja amniotine tenosti u maternici, ili putem ultrazvuka za svega 50 rupija. Ako je fetus enskog roda, vri se abortus. Direktan razlog: djevojice su skupe. Za prosjenu porodicu cijena svih djejih ceremonija, braka, uspostavljanja doma i potom raanja djeteta to je sve na roditeljima kree se do 70,000 rupija (1,500 funti) po djevojici. Sa mirazom povrh svega, u vrijednosti od 50,000 rupija i vie, cijena podizanja djevojice postaje astronomska, posebno za siromana porodina primanja koja jedva da iznose 20 rupija dnevno. Stvari su bile lake uz sistem proirene porodice, kada su trokove vjenanja dijelili svi lanovi porodice djevojke. Ne elim da moja djevojica pati kao ja, i zato sam je ubila. Korijeni problema su dublji. U patrijarhalnom sistemu djevojice se jednostavno ne vrednuju kao djeaci i smatraju se neproduktivnim teretom za porodicu. Mnoge ene su istraivaima rekle: Moj mu odluuje da li u zadrati dijete.

141

Iako mukarci donose ovu odluku, istraivai su pronali da u najveem broju sluajeva majke ubijaju svoje djevojice. Jedna im je ena rekla: Ne elim da moja djevojica pati kao ja, i zato sam je ubila. Organizacije ena, negodujui edomorstvo, konano su alarmirale glavnu ministricu Tamil Nadua Jayaram Jayalalithu, na preduzimanje mjera. Prema jednoj emi za borbu protiv ovog zla, kada se rodi ensko dijete, vlada polae 2,000 rupija na ime roene bebe na oroeni period od 20 godina. Dok djevojica ne napuni godine za udaju, ulog poraste na 20,000 rupija. Da bi se kvalificirali za polog, roditelji moraju ispuniti tri uvjeta: jedan od roditelja mora biti steriliziran do 35-te godine starosti; trebaju ve imati jednu ili dvije kerke, i nijednog sina i da porodica ivi ispod linije siromatva. Druge eme koje se utvruju ukljuuju otvaranje radnih mjesta i struno osposobljavanje ena. Kritiari odobravaju ove eme, ali trvde da se njima jedva moe sprijeiti bujica ubistava. Osim toga, vladine eme, prema njihovom miljenju, obino se ne provode ispravno. Jedna profesorica sa koleda kae: Nijedan politiki lider nije spreman da pokrene rat za okonanje te zlikovake prakse jednostavno zato to on ne bi dobio glasove. Drugi odgovor zvaninika iz distrikta je da se postave bijele kolijevke pored 116 bolnica i klinika u kojima bi roditelji mogli ostaviti svoje neeljene bebe. Majke tiho dou, ostave dojene i odu bez osvrtanja. Reakcija policije je otrija. Nakon objave rezultata istraivanja, 14 osoba je uhapeno za ubistvo est novoroenadi. Meu uhapenima je i devet mukaraca koji su optueni da su natjerali svoje supruge na edomorstvo. Scotland on Sunday, 30. maj 1993. godine

142

Zabiljeke: Iz ove reportae je oigledno da je autor intervjuirao odreen broj ljudi - nekoliko majki koje su ubile svoje kerke, suprugu sveenika u hramu i istraitelja ije je istraivanje ukazalo na rasprostranjenost fenomena.

143

KOZE I POVJERENJE U KENIJI

U toku sue i gladi 1984. i 1985. godine Oxfam je u Wajiru u Keniji pomogao 30 ena da obogate stada koza. Na svom nedavnom putovanju jedan radnik Oxfama se susreo sa enama da bi vidio kako su one to iskoristile Koze su dobile Nuria Hujale i njena svekrva Abdia Hassan. Njihova porodica je jedna od est porodica koje dijele posjed oko pet kilometara zapadno od Tarabaja. Meu drugim porodicama su i Nurijini roaci, ali i prijatelji. Osnova ivota je uglavnom pastoralna. Istu zemlju koristi nekoliko porodica. I upravo je ta neovisnost neophodna za svaije preivljavanje: ovce se posuuju svim ugroenim na imanju i drugim porodicama van njega. Radi se o recipronom aranmanu, odnosno onom koji pod normalnim okolnostima pomae svakoj porodici u kriznim situacijama. Ali kada su svi izgubili ivotinje, to postaje ve drugaija pria. Cijela zajednica pati. Nema koza koje bi se posudile i nestaje tradicionalan nain ivota. Zato je snabdijevanje ivotinjama koje vri Oxfam bilo neophodno da bi se povratio uobiajeni stil ivota mjetana. Zahvaljujui naem znanju o lokalnim metodama ivota i drutvenim sistemima, obezbjeivanje ivotinja je bio veliki uspjeh. Nijedna druga pomo nije mogla obezbijediti oporavak kao ivotinje. Dobili smo koze od Oxfama na kraju sezone sue 1984. godine, na samom kraju sue, istie Abdia. im su koze stigle, poela je kia. Bio je to blagoslov. Dobili su 30 koza i jednog jarca. Za godinu dana 26 koza je dobilo mlade i do 1991. godine Abdia i Nuria su imale preko 250 koza. Bile smo u stanju da pomognemo drugim porodicama tako to smo im iznajmljivali mlijeko. Prodavali smo jarce i stare koze, zata smo kupovali odjeu i hranu. Dobro nam je ilo, pa smo koze poeli mijenjati za krave i kamile.

144

Ali je upravo tada nastupila katastrofa. Najvea sua koje se iko sjea, jaa od one 1984. Ne bismo preivjele da nismo prodavali koze da kupimo hranu. Ali su otkupne cijene bile toliko niske da nikad nije bilo dovoljno novca. Jer su strano porasle cijene itarica. Da bi preivjele, porodice su morale prodavati mnoge ivotinje. Do poetka novembra prole godine, kada su poeli krai kini intervali, Nuria i Abdia su ponovo imale 30 koza. Bez svoje krivice. Ali nakon sedam godina, neka dalekovidna pomo i podrka ljudi poput vas pomogla je Nuriji, Abdiji i njihovoj zajednici da preive najgoru suu u zadnjih 50 godina. Da nam Oxfam nije donirao koze, kae Abdia, prosile bismo da preivimo. Kada je jasno reeno da se radi o poklonu, osjeale smo se daleko sigurnijom u pogledu nae budunosti. Uz vau podrku to je sigurnost koju takoer moe osjetiti i ostatak Afrike. Oxfam Pitanja za razmiljanje: Obratite panju na to kako se koriste citati u ovoj prii?

145

SOBA ZA DEBLJANJE
Waririke narod iz Nigerije smatra da debljanje poveava anse za udaju, tako da mlade djevojke odlaze u salu za debljanje na etveronedjeljni tretman gdje se od njih oekuje da dobiju pohotnu figuru za koju se smatra da je lijepa. Pie: Christine Aziz Fotografije: Alwin H. Kuchler Florence Okumgbe sjedi polugola sa etrnaest prijateljica na trgu u Ogolami. Oko njih se okupila ogromna gomila ljudi. Osjeti se traak slavlja i oekivanja. Posmatrai otvoreno govore o kreposti otkrivenih grudi djevojaka i o sloenim crteima ugraviranim tintom na njihovim tijelima. Nestaje tiina dok se Florencina baka, Monday Moses, impozantna starija ena, polako pribliava mladim djevojkama poredanim u red, pregledajui njihova lica i grudi. Traga za znakovima trudnoe natekli trbuh, zatamljene bradavice na grudima, tamna crta od pupka do stidnica. Povremeno zastane i laganim dodirom opipava dojke. Dolazi i do posljednje djevojke u nizu, okree se prema poglavarima grada koji sjede s druge strane trga. Smijee se. Sve su djevojke prole kroz inauguraciju Irie prastare ceremonije upoznavanja djevojaka iz Waririke klanova u Ogolomi i Oguu u Nigeriji koje spolno sazrijevaju sa dobom zrelosti, brakom i majinstvom. Gomila naglas iskazuje svoje veselje. Florence, stara sedamnaest godina, studentica, smijei se na svoju baku. Da je ocijenjeno da je ijedna od djevojaka trudna, te stoga neasna, gomila bi istog trenutka negodovala iz sve snage glasa i proklela je, i ona bi bila primorana da nosi dronjke, kukuruzni klip i koljke. Po tijelu bi joj posuli pepeo i samljeveni drveni ugalj i ona bi bila diskvalifikovana iz inauguracije. Florence i njene prijateljice se podiu sa sjedita i u pratnji enskog lana svoje porodice prilaze stolu poglavara jedna po jedna. ednim hodom istiu uti prah injuju u kosi, ogrlice od kamena i bisera oko vrata i iroke suknje koje se njiu poput kolijevke dok hodaju. U zraku se osjeti miris ulja kambalovine 146

utrljan u njihova tijela. Okupljena gomila svakoj djevojci izraava poast, a posebno slavi vrstotu i drskost njenih grudi. Povremeno mladi mukarac iskoi da bi utinuo bradavice jedne od djevojaka. Poglavari pozdravljaju svaku djevojku ponaosob, estitaju joj na kreposti i uruuju joj potpisanu karticu na osnovu koje moe ui u slijedeu i najvaniju fazu Irije - etveronedjeljni boravak u sobi sa debljanje gdje treba dobiti na teini kako bi poboljala svoje anse za udaju. Puna, zaobljena figura se smatra vrlo lijepom. Iria je u poetku bila ansa za sudionice da pronau mua. Takoer je stavljan vei akcenat na nevinost, koja se obino dokazivala jajetom ako se slomi u vagini onda je potvrena istota djevojke. Ovaj test je naputen u korist diskrecije samih sudionika. Ako djevojka koja nije nevina pristupi Iriji i ne otkrije se da nije nevina, ona e imati teak porod i izgubie dijete, upozorava Monday. Iako je Ogoloma danas moderan gradi smjeten na ivici rafinerija ulja u Nigeriji, iste su se tradicije zadrale preko monog starog enskog reda poznatog pod nazivom Egbele Ereme (starije ene). Njega ine ene u dobi nakon menopauze, nepobitne mudrosti i moralnih standarda. lanice ove enske elite odabiru i prate djevojke tokom Irije i postaju njihove zatitnice tokom boravka u sobi za debljanje. Prije ceremonije Florence je obeala Monday da e odbiti sve brane ponude koje tardicionalno dolaze nakon Irije. Monday, efica Egbele Ereme, se nevoljko sloila s tim, mrmljajui da namjera Irije nije samo da se potvrdi nevinost djevojaka, nego da se nae i budui suprug. Nakon inauguracije sin poglavara je upitao Monday da li bi Florence pristala da bude njegova supruga. S nevoljom Monday dri svoje obeanje i odbija ga. Rekla sam baki da u pristupiti Iriji pod jednim uvjetom da se ne udam odmah poslije, insistirala je Florence. Zavriu kolovanje i neto od svog ivota napraviti prije nego to se udam. Hou da budem nastavnica. Nikad nisam imala momka, ali ipak znam za kakvog bi se mukarca udala. Voljela bih da to bude kranin, neko ko e me sasluati i ko e se izvinuti ako uradi neto pogreno.

147

Razoarenje koje je Monday osjeala prema Florence nestaje nakon neoekivane drame u toku inauguracije. Florencina prijeteljica Asikiye Senibo, studentica muzike i kerka jednog od poglavara, odbila je da otkrije svoje grudi pred oima javnosti, ime je nanijela veliko sramotu i nepotovanje prema svojoj porodici. Moji roditelji su htjeli da to uradim na tradicionalan nain. Ali ja to ne elim, kae Asikiye, koja vie ne ivi sa roditeljima. Ne elim da pokaem svoje grudi. To je samo izgovor za mukarce da kriomice bulje u nas, dodaje. Njena majka vri konsultacije sa Egbele Ereme, ali nita ne moe promijeniti odluku koju je Asikiye donijela. Dok njene prijateljice paradiraju kroz centar grada razotkrivenih grudi, Asikiye se zakljuala u svoju sobu. Susjedi su se okupili oko kue dok se Asikiye i njena majka i dalje glasno prepiru. Narednog dana Asikiye se vraa kui u Port Harcourt, dok e njeni roditelji platiti kaznu poglavarima Ogolome. ta ona misli ko je ona? pita ljutiti susjed. Da li ona misli da je bolja od nas, da su njene grudi isuvie dobre da bi ih pokazala? To su samo grudi. Za nas otkrivene grudi nisu nita njima se pokazuje poniznost i svetost u oima ljudi i Boga. U meuvremenu Monday odabire sobu u svojoj kui koja e biti Florencina soba za debljanje. Ona priprema najomiljeniju hranu svojoj unuci i kratki sarong rappas koji e Florence nositi u toku boravka u sobi sa debljanje. Lokalni kova je pozvan da oko njenih nogu privrsti bakrene krugove (ikpala). Oni klapu dok djevojka hoda i onemoguavaju joj da pobjegne iz sobe ili da vodi ljubav. Ako djevojka vodi ljubav, ikpala se jako puno uje kao zvonca za krave tako da svako onda zna ta ona radi, objanjava Monday. U poetku sam bila uzbuena oko noenja ikpale, kae Florence, ali sada, nakon to ih nosi ve neko vrijeme, sve me stalno boli po itavom tijelu. Noge su mi nateene koriste toplu vodu za masau, ali to ne pomae. elim ih skinuti ali mi ljudi kau da u ostati paralizovana ako ih skinem. Imam ranu na nozi i zbog teine se ne mogu kretati, tako da sjedim ovdje, stalno na istom mjestu. To je dio kulture i obiaja i zato to toleriemo kako 148

bismo svakom udovoljili. Ako ne uestvujem u ceremoniji, ljudi e rei da sam jogunasta, bludnica i nemoralna. Bez obzira koliko je teko nositi ikpalu koja se skida na kraju Irije, Florence uiva u boravku u sobi za debljanje. Stalno mi pridonose hranu, i puno spavam. Kada se probudim, otprate me do toaleta i mijenjaju mi rappu. Vie ne moram raditi po kui. Prije sam ila po vodu, mela, prala odjeu i brinula se o djeci. U sobi za debljanje ljudi o meni vode rauna. To je za mene praznik. DAVNO SE NEVISNOST DJEVOJAKA TESTIRALA JAJETOM. Za razliku od svojih predaka, Florence se ne eli udebljati i zadovoljna je to se ni nakon tri obilna obroka u sobi za debljanje nije toliko udebljala. Ne jedem toliko da bih se udebljala u sobi za debljanje. Ne elim biti toliko debela pa da ljudi kau da sam nezgrapna. Neki mukarci ne vole debele djevojke, kao to neki ne vole mrave. Volim da budem prosjena tako da mi dobro stoji sve to nosim. Monday i druge lanice Egbele Ereme posjeuju Florence i njene prijateljice i ue ih kako e biti dobre domaice, majke i ljubavnice. U sobi za debljanje govorimo djevojkama ta moraju raditi kada odu kod svojih mueva, objanjava Monday. Sramota bi bila da djevojka kae da s njim nee da spava. Ako kae ne, a on mora putovati po moru, amac e se prevrnuti i ona e biti kriva za njegovu smrt. Nakon to budu vodili ljubav ona ga mora oistiti specijalnom krpom koju joj je dala majka. Ako to ne uradi, njenom ljubavniku e biti hladno i dobie groznicu. Njegovi roditelji e znati da nije ispunila svoju dunost koju je trebala i bie kanjena, a njegovi prijatelji e potroiti novac, kae Monday. Florence slua starije s panjom i slae se. ena mora znati dobro kuhati, spravljati ukusnu hranu za svoga mua, odravati kuu istom i sama biti ista.

149

Mukarcima je zabranjen ulaz u sobu za debljanje bez specijalne dozvole straara. Neki mukarci alju prijatelje u sobu za debljanje kako bi se raspitivali za karakter djevojke i njeno ponaanje i da li uvijek samo spava u roditeljskoj kui, i da li je jogunasta, objanjava Monday. Ako mu se svidi ono to uje, onda e doi kod djevojke i rei e joj da mu se svia. Ako se on dopada djevojci, ona mu to nee rei, nego e ga poslati njenim roditeljima. U toku Irije djevojke mogu napustiti sobu za debljanje kada se kupaju u oblinjem jezeru. Na kraju perioda debljanja, Florence odlazi sa prijateljicama na jezero zadnji put. Ikpala odzvanja po noi. Kupaju se u vodi, a Monday i njene prijateljice iz Egbele Ereme daju ponude vodenim duhovima. Iznenada iz mraka grupa mladia dolazi do ivice vode i podiu djevojke visoko na svoja ramena i odvode ih na gradski trg. To je poetak onoga zata Florence i njene prijateljice smatraju da je najbolji dio uvoenja u doba ene Brurumoie. Roditelji svake djevojke dodjeljuju dva mladia koji cijelu no peru njeno polunago tijelo sa miriljavim sapunima i mirisnim uljima. Poslije svakog pranja mladii podiu djevojku na ramena i odvode je na novu lokaciju gdje je ponovo kupaju i konano je ujutro dovode kod bake i djeda. Narednog dana njihova su tijela tek obojena indigom i Florence i njene prijateljice ponovo odlaze na gradski trg ovoga puta da pleu i pjevaju pred tandovima koje su njihove porodice specijalno postavile i ukrasile, sa njihovim fotografijama, skupim tkaninama i vjeniima. Florence je slobodna da se pridrui gomilama i da se sastane sa prijateljicama a da se pri tome ne osramoti. itav dan ljudi dolaze na tandove da vide djevojke i da s njima pleu i pjevaju. Odjekuju bubnjevi i mukarci se guraju da bi uhvatili pogled djevojaka koje slave svoju enstvenost u magli parfema i pozlaene kose. Marie Claire Zabiljeke:

150

lanak se bazira na utemeljenoj novinarskoj opservaciji i na intervjuu. Intervju je voen sa Florence Okumgbe. Ali kroz Florence moemo ustanoviti razne procese kroz koje prolaze mlade ene iz Waririke naroda prije nego to se smatraju zrelim za udaju. Florence predstavlja narativnu vezu koja itatelja provodi kroz rituale.

151

USTALA U ODBRANU SVOJE ZEMLJE

Rigoberta Menchu nominirana je za Nobelovu nagradu za mir i osporila nain na koji svijet doivljava Latinsku Ameriku. Pie: Laurie Critchley Iste godine kada su drugi slavili otkrie novog svijeta Rigoberta Menchu iz Gvatemale je konano dobila meunarodno priznanje za svoja nastojanja u ime izvornih stanovnika, kada je kandidirana za ovogodinju Nobelovu nagradu za mir. Od svoje desete godine kada je prema majanskoj tradiciji osoba punoljetna, Rigoberta Menchu bila je u prvom planu uroenike borbe za ljudska prava. Pridruivi se svom ocu, radila je kao kateheta. Pronala je vitalno sredstvo u biblijskim priama otpora prema nepravdi koje je pamtila, ali nije mogla itati. Danas je Rigoberta Menchu koordinator kampanje za otpor koja traje pet stotina godina na amerikom kontinentu, koja predstavlja izazov zvaninoj historiji Kolumbovog putovanja. U Liverpulu na reliju organiziranom u ast Kolumbove regate, u prvoj luci iz koje je obnovio prvo putovanje, kazala je da je podudaranje ovogodinjih dogaaja ironino. S jedne strane imamo Nobelovu nagradu za mir, koju mi, uroeniki narod a ne samo ljudi iz Gvatemale zasluujemo. S druge strane, imamo Kolumbovu godinjicu koju zemlje svijeta slave. Za nas, sinovi i keri onih koji su u poetku bili vlasnici kontinenta, ovo je vrlo znaajna godina jer nam prua ansu da iskaemo svoje miljenje i da nas uju irom svijeta, kadgod se spomene 500 godina. Odgojena da na ivot gleda kao na seriju obaveza zajednice i svojih predaka, kae jednostavno za svoj rad: Svako od nas ivi onaj ivot koji mu je predodreen. Mi imamo svoju ulogu koja nije neto za im trebamo tragati.

152

Mirno lice Rigoberte Menchu pokazuje malo tragova traume te uloge. Iako jo uvijek nosi bogaro izvezenu bluzu i originalnu suknju iz svoje domovine koja u liverpulsko sivilo unosi svjeinu, Rigoberta je posljednjih 12 godina ivjela u egzilu. Njeno opredjeljenje nije roeno iz neeg dobrog, nego je roeno iz nesree i gorine. Roena je 1959. godine u planinskom selu Chimel. Kada je imala osam godina gledala je svog najmlaeg brata kako umire od neuhranjenosti dok je njena porodica brala kafu na obalnoj plantai. Svi su bili otputeni zato to nisu doli na posao na dan njegove sahrane. Kada je vojska napala njihovo selo vojsku je potplatio jedan biznismen koji je tvrdio da je zemlja njegova Rigobertin otac Vincente Menchu preuzeo je na sebe obavezu da odbrani selo i postao je lider. Kao to se prisjea: Znali smo jako dobro da zemlja nije imala vlasnika prije nego to smo se mi naselili(ali) mnogo godina sa mojim ocem se manevrisalo jer nije govorio panski. Niko od nas nije govorio panski. Tako je moj otac morao putovati po cijeloj Gvatemali da bi potpisivao papire, pisma, telegrame, to znai da se cijela zajednica morala boriti sa plaanjem trokova. Sve je to kod nas odmah na poetku razvilo svijest. Tako je Vincent Menchu doao u kontakt sa drugim zajednicama koje su bile voljne da stanu iza njega u odbrani njihovih sela protiv vojnih okupatora. Do 1978. godine temelji su udareni i otac i njegova kerka su pomogli formiranje Komiteta za jedinstvo seljaka (CUC). Odluna da naui panski, Rigoberta je ubrzo postala znaajna u uspostavi alijansi izmeu CUC-a i sindikalnih organizacija, to je kulminiralo serijom uspjenih trajkova za bolje radnike uvjete 1980. i 1981. Godinu dana nakon to je formiran CUC, Rigobertinog esnaestogodinjeg brata je kidnapovala vojska. Javno ga je muila i na kraju ubila. Sa 20 drugih mukaraca polili su ga naftom i ivog spalili pred porodicom i prijateljima. Ljudi su okupirali pansku ambasadu i zahtijevali prijem kod Predsjednika. 153

Tad su vladini vojnici podmetnuli poar u zgradi koja je izgorila do temelja. Nekoliko lanova osoblja ambasade, 30 seljaka, meu njima i Vincent Menshu su izgubili ivot. Nekoliko mjeseci kasnije uhvaena je i Rigobertina majka. Muili su je do smrti. Nakon to je slinu sudbinu jedva izbjegla, Rigoberta je konano pobjegla da bi spasila ivot 1981. Njeno prvo iskustvo u egzilu, prisjea se, ostavilo je na nju dojam rastrojene, slomljene enekoja je bila primorana da napusti svoju zemlju. Ali kao aktivna lanica brojnih komiteta za ljudska prava, Rigoberta je takoer pomogla i stvaranje jedinstvene opozicije Gvatemale van zemlje i nacionalni komitet za pomirenje, formiran 1987. godine, koji je insistirao na pronalasku rjeenja tridesetogodinjem ratu u Gvatemali. Iznad svega, ona je doprinijela novoj svijesti o pravima uroenika kroz prianje vlastite prie. Rigoberta Menchu: Indijka u Gvatemali (9,95 funti) koja joj je donijela meunarodnu slavu. To je, naglaava: svjedoenje o mom naroduto se dogodilo meni dogodilo se mnogim drugim ljudima. U toku njenih 33 godine ivota, ubijeno je 100,000 ljudi. 40,000 je nestalo i milion je bilo namjerno raseljeno ili primorano na bijeg. To to je njeno svjedoenje doprlo do ak ire publike, prema njenim rijeima, predstavlja blagoslov koji samo Nobelova nagrada moe podariti. Po prvi put naa zemlja ima meunarodni znaaj, o njoj se govori. Strano smo patili u tiini sve ove godine. Nijedan meunarodni forum gotovo nikad nije Gvatemalu osudio zbog masovnih krenja ljudskih prava. Ovo je prilika da se sa represijom upozna javnost. To je moj san. Osporavajui tvrdokorno miljenje organizirane crkve u Gvatemali da e ponizni naslijediti zemlju Rigoberta je u pitanje dovela i vienje vlastite kulture o enama samo kao suprugama i majkama. Jo uvijek neudata, njena predanost borbi je nadvladala tradicionalne uloge. Istiui da je gotovo jedinstvena u ovome, Rigoberta vjeruje da je popularni pokret proizveo novu enu.

154

Smatram da je ovo era ene. U majanskom smislu ivota, vrijeme je izuzetno vano. Vrijeme je vezano za enu to je za nas plodnost, majka priroda i majka zemlja. Ono to sada vidimo je nova svijest, i ljudi s potovanjem govore o borbi domorodakog naroda i ena. Ranije smo imali problema, morali smo progovoriti protiv pretjeranog osjeanja vlasti. Ali je danas u Gvatemali zaista izvanredan broj domorodakih ena koje su dole u prvi plan. One su pravi lideri na dravnom nivou. One su lideri organizacije udovica, raseljenih osoba, izbjeglica. To je novi fenomen. I one unose neto specijalno u borbu kroz svoje prisustvo. To vidim kao dar ivota, dar za historiju i dar naeg vremena. Rezultat je da se ene konano pribliavaju svom mjestu koje i zasluuju. Ovo je zaista vrlo drugaija situacija. Mi govorimo o enama koje obino imaju petoro ili estoro djece; nemaju izvor prihoda, nemaju posao, a moraju se suoiti sa situacijom u kojoj im je mu nestao ili su izgubile dom. Kao neko ko se bori protiv predrasuda i vlastite mrnje prema Latinoamerikancima, evropskim naseljenicima, Rigoberta insistira na potrebi za neovisnim, ali jednakim identitetima. Njena privrenost njenim tradicijama je neto to s ponosom dijeli, ali samo do odreene granice. Kao to zakljuuje u svom pisanom svjedoenju, potrebe preivljavanja znae jo uvijek je moje indijsko porijeklo tajna. Ono to je bitno, kae, je da se kulturoloke razlike potuju i da se gleda mimo njihovih granica. Mi se nalazimo na bitnoj raskrsnici. Pred nama je prava ansa da se rijei graanski rat politikim sredstvima. Istovremeno, to moe odrediti i drugi put. Meutim, ona je odluna da maksimalno iskoristi trenutne mogunosti. Uprkos smrtnim prijetnjama, ak i pokuajima kidnapovanja, Rigiberta se u oktobru planira vratiti u Gvatemalu na kontinentalnu konferenciju 500 godina kampanje. Everywoman, oktobar 1992. 155

Pitanja za razmiljanje: Da li su se moda mogli uvrstiti slikovitiji citati koji bi otkrili Rigobertina lina iskustva, koja se iskazuju samo kroz prvo lice? Da li je trebalo vie detalja preuzeti iz line opservacije? Imamo li ikakvih informacija o Rigobertinom ivotu danas. Znamo sve o politikim pokretima u koje je ukljuena, ali ne znamo od ega ivi, gdje ivi itd.? Da li su to trivijalni detalji, ili bi oni osvjetlili karakter te ene?

Zabiljeke: U intervjuu doznajemo mnoge stvari o njoj kroz rijei koje ona izgovara. U velikoj mjeri je citirana, to bi trebalo sugerirati da je autor vodio dug intervju sa njom i koristio se detaljima iz njene biografije. Ali ima i mnogo linih detalja i lako je mogue da su svi citati uzeti iz Rigobertinog govora na reliju u Liverpulu. Njen rad je daleko vaniji za autora, nego njena linost. Praktino, svi citati imaju apstraktnu notu. Neki su preuzeti iz njene knjige.

156

6. IZVJETAVANJE O KONKRETNIM SLUAJEVIMA elio je ubiti nae bebe samo zato to su djevojice
U Indiji je cijena raanja enskog djeteta visoka. Tim McGirk je razgovarao sa enom koja je spasila svoju djecu od njihova vlastita oca MANIKEN RAMASWAMI, poljoprivrednik iz june Indije, vlasnik nekoliko komada stoke i zemljita sa kojeg je uklonio kamenje da bi uzgajao leu i papaju, prisjea se stare poslovice prema kojoj je podizanje djevojice beskorisno koliko i zalijevanje susjedove biljke. Njegovo prvo dijete je bilo ensko, to znai da je morao poeti tedjeti za miraz iji je iznos osam puta vei od njegovog godinjeg prihoda u iznosu od 6,000 rupija (130 funti). Onda mu se ena opet porodila. Kao da ga je neko ukleo: ovog puta je dobio bliznakinje. Podstaknut nagovorom starijih lanova svoje obitelji, Maniken je odluio da se bebe usmrte odmah nakon to ih kui donese. Ubijanje beba enskog spola je u nekim ruralnim zajednicama na jugu Indije toliko uobiajeno da Tamil jezik poznaje ak est termina kojim se opisuje ova varvarska praksa. Termin koji je deskriptivniji od ostalih je najvjerovatnije Kuzhi Pappa, to znai ensko dijete osueno na raku. Novoroene se u veini sluajeva ugui mokrim pekirom ili se otruje. edomorstvo uglavnom vri majka bebinog oca. Riina ljuska, otra poput udice, stavi se u mlijeko. Ili se bradavica majke koja doji bebu namae pastom od duhana ili sokom otrovnog utog oleandera, od ega beba moe umrijeti za 15 minuta. Ali to ipak nije bila sudbina Manikenovih bliznakinja. Njegova 23-trogodinja supruga Magheswari, tamnoputa ena ovalnog lica, u svjetlucavo-plavom sariju, pria svoju priu: Bliznakinje sam rodila na carski rez. Otac je bio kod mene u bolnici kada je stigla porodica moga mua. Rekli su mom ocu da 157

djevojice namjeravaju ubiti. Otac je odgovorio: To je moda obiaj, ali ako moja kerka ne eli da one umru, onda bi bebe trebale ivjeti. Naravno da sam svoje bebe eljela zadrati. Prije nego to su Ramaswami brzinom oluje napustili bolnicu, Maniken ju je, kompletno obuzet bijesom, upozorio: eno, ako ikad poeli ponovo doi kui, prvo e morati ubiti bebe. Narednih sedam dana, koliko je zadrana u centralnoj bolnici Salem, Magheswarini roditelji su se smjenjivali pored bebinih kolijevki kako ih porodica mua njihove kerke ne bi kidnapovala, ili ak ozlijedila samu Magheswari zbog sramote koju je nanijela porodici Ramaswami. A danas, devet mjeseci nakon toga, ona sjedi i udie rijedak poslijepodnevni povjetarac pored praga kolibe svoga oca pokrivene palminim liem. Pored nje su lee koju su Magheswari i njena majka spustile na pometen zemljani pod, za veeru. Lee su poredane u savreni krug, kao da su prebrojane, skromno, jedna po jedna. Bliznakinje, Purli i Malavi, igraju se i zveckaju sa desetinama svadbenih narukvica nanizanih na majinu ruku. Magheswari se nikada nee preudati, jer Gounder kasta kojoj pripada to ne dozvoljava. U svakom sluaju, njen otac ne bi mogao obezbijediti jo jedan miraz. On jo uvijek otplauje dug susjedima i roacima u iznosu od 20,000 rupija, kao i dug za svilene sarije i 160 g zlata, koliko su Ramaswamijevi traili u mirazu. Susjedi koji takoer pripadaju Gounder kasti poljoprivrednika komentariu: Zato svoju kerku dri ovdje? Ona mora posluati svoga mua i ubiti ih, rekli su jednog dana Magheswarijinoj majci. Otiao sam u jedno selo u kojem takoerr ive pripadnici Gounder kaste. Smjeteno je 350 milja od Madrasa. Grupa mukaraca i ena je pod drvetom askala i bez ustezanja priznala da su ubili neeljene bebe enskog spola. Djeaci su djelovali zdravo, a djevojke zabezeknute i neuhranjene. Kosa im je bila boje mrkve i izdajniki odavala nedostatak vitamina A. ta moemo uraditi?, 158

slijegao je ramenima jedan uvar krava. Mi smo siromani, i ne moemo priutiti miraz za ensku djecu. Istraivanje koje su nedavno provele dvije socijalne organizacije, Adithi i lokalni Vodi za usluge iz Madrasa, u selima Tamil Nadua pokazuje da je ak 51 posto od 1,250 anketiranih porodica poinilo edomorstvo. Brutalan obiaj koji je nekada bio ogranien na Gounder i Kallar zajednice u Tamil Naduu i na Rajput ratniku kastu iz Rajasthana, iri se po cijeloj zemlji. Tako tvrde neki socijalni radnici. Organi vlasti tvrde da postoje takvi sluajevi u pokrajinama Bihar, Uttar Pradesh i Haryana. Astronomski vrijedni mirazi su najei razlog. Miraz je nelegalan, ali je to zakon kojeg gotovo svi u Indiji kre, od siromanih pa do onih elitnih vladinih slubenika, kako bi udali svoje kerke i ouvali reputaciju svoje porodice. U tako tradicionalnom drutvu za usidjelice nema mjesta. Iako se u indijskim selima donekle osjeti negodovanje okrutnog edomorstva nad enskom djecom, istu praksu primjenjuju, dodue na sofisticiraniji nain, i mnoge obrazovane ene iz srednje klase u urbanim sredinama. Kada putem amniocinteze i ultrazvuka utvrde pol fetusa, odluuju se za abortus, ako se radi o enskom spolu. Feministkinje koje su se borile za ensko pravo na abortus zgraavaju se nad ovom medicinskom zloupotrebom. S obzirom da su enska djeca dobro dola u svega mali broj indijskih porodica, Indija bi se uskoro mogla suoiti sa ozbiljnim debalansom u populaciji. Strunjaci za populaciju tvrde da je na prelasku iz jednog u drugo stoljee bio otprilike jednak broj mukaraca i ena. 1981. godine je bilo 995 ena na svakih 1,000 mukaraca, dok je do 1991. taj broj opao na 929. U Tamil Naduu se pojavila nevjerovatna spasiteljica enskih beba. To je Jayalalitha, biva filmska zvijezda koja je danas mona ministrica na dravnom nivou. Njeni protivnici je odbacuju kao megalomanku, osobu koja podstie oboavaoce da nose tetovae sa njenim likom i postavljaju kolosalne slike njene zdepaste figure

159

u visini od 160 stopa. Voli kad je zovu praiskonskom snagom, ivom boginjom ili jednostavno madam. Nakon to je ljubavnica poznatog glumca postala politiar, Jayalalitha je bila prezrena jer je ula u politiku preko budoara i to nosi nezakonitog sina. Ali sada eli povratiti potovanje graana Tamil Nadua. U distriktu Salem u kojem je stopa edomorstva vjerovatno najvia u Indiji, izdala je upute javnim klinikama da po noi postavljaju prazne kolijevke pored bolnice u koje roditelji mogu ostaviti svoje neeljene kerke. Posteri su zalijepljeni u cijeloj dravi sa apelom na roditelje da prepuste svoju ensku djecu brizi vlade umjesto da ih ubijaju. Oko ponoi 30. oktobra prole godine medicinska sestra zaposlena na klinici u Malluru opazila je siluetu osobe koja se kradomice kretala ispod kronje i u praznu kolijevku spustila zaveljaj. Mukarac je otrao. Medicinska sestra je otila na lice mjesta i pronala zgrenu bebu roenu prije pet dana, teku svega 3,3 lbs. Borei se za ivot, beba je hitno prebaena u bolnicu u Salemu, udaljenu pet milja, u kojoj je Magheswari rodila bliznakinje. Kada je bilo sigurno da e beba preivjeti, ef policijskog okruga Subramaniam joj je dao ime po Madam, Joyalalitha. Od tada je spaeno 30 beba koje su na isti nain ostavljene u kolijevci. Svaka beba je imala svoj broj sve dok joj glavni ministar ne da ime. Neki socijalni radnici kritikuju sistem postavljanja kolijevki kojeg je uvela Jayalalitha. Oni tvrde da su potrebne korjenite promjene, i to one koje e promijeniti status ena, te vrijednosti koje prevazilaze tradicionalno stajalite koje je svojevremeno izrazio Manu, Hindu zakonodavac iz prastarih vremena, koji je napisao: ena u djetinjstvu mora biti sjena svoga oca, u mladosti sjena svoga mua, a u starosti svoga sina. Dr. A.K. Gadhpodrum, koji se stara o djevojicama ostavljenim u kolijevkama u dravnoj bolnici Salem sve dok se ne prebace u novo sirotie kojeg vode sestre Majke Tereze, odakle se 160

uglavnom usvajaju, kae: Jedino to znam je da bi bez kolijevki sve te bebe najvjerovatnije bile ubijene. Porodice polako mijenjaju svoje navike. Neke porodice danas smatraju da je bolje da vlasti ili bogati ljudi tu djecu usvoje, umjesto da ih se rijee. Policijac Supt Subramaniam kae: Teko je promijeniti sve te stare navike i obiaje, ali e se ipak moda promijeniti pod prijetnjom kanjavanja. Zahvaljujui nagradi od 1,000 rupija (20 funti) svakome ko policiji proslijedi informacije o edomorstvu enske djece, policija iz Salema je uhapsila 21 poinitelja ubistava koji e se na kraju suoiti sa kaznom zatvora od svega nekoliko mjeseci. Obino tijela umorenih beba pronalazimo na seoskom smetljitu, ljutito govori Supt Subramaniam. Oni sahranjuju bebe bez ikakve ceremonije, kao mrtvog pacova kojeg nau u kui. Nezgrapan, ali vrlo vrijedan policajac Supt Subramaniam obilazi sela u borbi protiv edomorstva i govori da e svi stariji seljani biti kanjeni za ubistvo enskih beba. Kao poboan Hindu, on podrava prijetnju kaznom i time iskazuje vlastitu istotu: pred prestraenim seljanima hoda bos po usijanom uglju. Do sada su dvije ene lino predale svoje bebe Supt Subramanianu na usvojenje, a trea ena, Shanti, iz sela Attur smjetenog na oblinjim brdima, svjedoi protiv porodice svoga mua zbog ubistva njene enske bebe. Rijetko, moda nikad majka nije spremna sudjelovati u ubistvu svoga djeteta. Majin instinkt je da dijete naravno spasi. Nadamo se da ako ena zna da je policija na njenoj strani, onda joj ta spoznaja daje snagu da se usprotivi svome muu, svekru i svekrvi, kae Supt Subramaniam. The Independent, 8. april 1993. godine

161

Pitanja za razmiljanje: Da li je prii osnovni ton dao dogaaj, pitanje ili problem? ta mislite o konstrukciji prie? Da li je pria uspjena? Zato? Kako bi se mogao napisati nastavak prie? Zabiljeke: Iako se ne radi o aktuelnom novinarskom dogaaju (nije se desio nijedan incident koji bi stimulirao direktnu informativnu priu, odnosno temu), ubijanje beba enskog spola je pitanje koje uveliko zanima mnoge ljude. Ali ne i sve ljude, kao to to iz prie jasno proizilazi. Pria objavljena u britanskim novinama The Independent govori o porodici iz june Indije koja je u prii predstavljena kao konkretan sluaj. Njena dilema postaje sredite sa kojeg se posmatra kako roenje djevojice moe postati tuan dogaaj. Pogledajte konstrukciju prie: U uvodu teksta upoznajemo se sa Maniken Ramaswami, ocem, i jasno nam se stavlja na znanje da ima nisko miljenje o enskom djetetu koje je bilo njegovo prvoroene. U drugom paragrafu se daju odgovori na pitanje zato, zatim se u priu uvode novoroene bliznakinje koje su ak manje dobrodole u njegovoj porodici, te se istie odluka oca, donesena pod pritiskom starijih lanova porodice, da se djevojice usmrte. Trei paragraf govori o praksi koja postoji u mnogim ruralnim zajednicama. Nain na koji se ubistva izvode opisan je u etvrtom paragrafu. itaoevo interesovanje raste sve dok ga zadnja reenica u tom paragrafu ne vrati na porodicu Ramaswami i neizbjeno ga dovodi do njegove supruge, tj. majke neeljenih djevojica.

162

Slijede dva paragrafa u kojima se opisuje pozadina, ukljuujui i prijetnju muevljeve porodice da e djevojice biti ubijene. Podrku joj daje otac kada kae da eli bliznakinje zadrati, iako joj mu kae da joj nee biti dozvoljeno da se vrati kui ukoliko ih ne ubije. Njeni roditelji uvaju bliznakinje u bolnici. Osam paragrafa nie, itamo o dananjem danu Magheswari i njene kerke ive sa Magheswarijinim roditeljima. Nikad se nee preudati jer joj to ne dozvoljava njena kasta - ak i kad bi otac bio u stanju da joj da novi miraz. Skup miraz (nezakonit, ali jo uvijek rasprostranjen u praksi) je sigurno jedan od razloga zbog kojeg se roenje djevojice smatra takvim udarcem. Jaina takvog stava proizilazi iz zadnjeg paragrafa prve kolumne prie u kojem susjedi kritikuju Magheswarijine roditelje to joj pomau. Ovo je gotovo posljednja referenca u prii o Magheswari i njenim kerkama, ali je cilj ispunjen. Koncentriui se na njih, ova uveliko ljudska pria navela je itaoca na razmiljanje o jednom irem pitanju i moguim rjeenjima ponuenim u tekstu reportae.

163

Biti djevojica
Kako je to biti djevojica? Neobino bi bilo da same djevojice to iskau na nain koji odrasli mogu shvatiti. Djeca oba spola nisu kadra objasniti vlastitu situaciju, niti analizirati svoja osjeanja jezikom odraslih. Stoga, veinu pria priaju djevojice ili ene pisci koje se oslanjaju na vlastitu memoriju, ili odrasli novinari i istraitelji na osnovu intervjua. Oni se obino fokusiraju na odreenu temu eksploataciju djevojica, na primjer umjesto da pokuaju otkriti ta to znai biti djevojica. Stoga su tekstovi koji slijede, koji se zaista baziraju na iskustvu, zaista rijetki.

Mala boginja
Shakya klan iz Nepala ima obiaj ustolienja djevojica kao Kumari - ive boginje. Najbitnija kvalifikacija za djevojicu je da ima bezgreno tijelo. Prvi gubitak krvi iz bilo kog dijela tijela bilo posjekotine ili da se radi o prvom zubu znai da boginja vie ne moe ivjeti u njenom tijelu i da se mora preseliti u novo. Anita Shakya je bila Kumari est godina. Bila sam ustoliena kada sam imala svega etiri godine. Sveenici su itali horoskop jednog broja djevojica bez ijednog oiljka na tijelu, i ja sam bila izabrana. Morala sam napustiti svoju kuu i ivjela sam u hramu gdje je o meni vodila rauna jedna porodica. Svako jutro su mi se klanjali od sedam do devet ujutro. Nosila sam crveno-zlatnu svilenu odjeu i sjedila sam na visokom prijestolu. Sveenici su imali svoje dnevne puja (molitve) i glavom su doticali moja stopala. Dok su se molili preda mnom osjeala sam kao da imam pravu boansku mo. Tokom posebnih religijskih prilika, kao to je Indra Jatra, bila sam izloena javnosti. Nosili su me na specijalno napravljenim nosilima kroz cijeli grad, dok mi je na hiljade ljudi odavalo poast. U stvari, to je bio najfascinantniji dio! Voljela sam kad su me nosili. Ljudi su davali novac i odjeu i svake godine mi je Kralj 164

davao zlatni dukat. Ali mi nikad nije bilo dozvoljeno da ga dotaknem svo bogatstvo je uzela porodica koja se o meni starala. Kada sam napunila 10 godina i kako mi se pribliavala menstruacija, morala sam prestati biti Kumari. Kada su me doveli kui shvatila sam da vie nisam boginja i oi su mi bile pune suza. U znak toga to sam bila Kumari dobila sam samo stari, odrpani komad odjee protkan zlatom. Nita vie. A u toku svih tih godina nisam nita nauila. Bilo mi je teko sve to sustii u koli. U stvari, biva Kumari dobiva malu mjesenu stipendiju na ime bive slube. Ali to ne moe biti nadoknada za sve potekoe prilagoavanja normalnom ivotu. Posebno kada se uzme u obzir da postoji vjerovanje da e mukarac koji oeni bivu Kumari umrijeti mlad, tako da e uprkos njenoj ljepoti biti svega nekoliko kandidata koji e zaprositi Anitu Shakya. Sa sjetom kae: Zaista sam uivala dok sam bila Kumari, bilo je zanimljivije nego biti obina djevojica. Tuna sam kad vidim novu Kumari kako je nose. Osjeam veliki gubitak. New Internationalist, Februar, 1993. godine Pitanja za razmiljanje: Da li pria daje preciznu sliku o tome kakav je bio ivot djevojice kada je bila kumari? Koja bi se pitanja mogla postaviti kako bi se pojaao efekat prie i kako bi pria postala interesantnija? Ko bi se jo mogao intervjuirati da bi se u priu o djevojici dodali novi elementi? Zabiljeke: Ovo bi bio dobar primjer pristupa istraivanju konkretnog sluaja, iako je primijenjen samo povrno i kratko.

165

Nekolicina odraslih osoba je u stanju precizno i sa dubinom osjeanja opisati ta to znai biti djevojica. Mentalni stav u ovom kratkom lanku je preuzet iz Glasa djejih radnika, informativnog biltena Centra za radnike sa djecom u Nepalu (CWIN), u kojem se kae da djeaci i djevojice ne mogu objasniti svoj ivot jezikom odraslih. Prie djevojica priaju ene pisci, oslanjajui se na vlastitu memoriju, ili novinari i reporteri koji obrauju konkretnu temu. Tekstovi koji se pokuavaju usmjeriti na iskustvo su rijetki. Pria malo toga govori o ivotu u hramu, na primjer, o nedostatku kontakta sa drugom djecom, o prevelikoj panji kako ne bi dolo do fizikih povreda i posjekotina na njenom tijelu; opisuje se efekat sluenja i potivanja, gubitak kontakta sa roditeljima i porodicom, ogranien kontakt sa stvarnim svijetom. Mogue teme intervjua: Porodica koja se o njoj starala Sveenici u hramu Roditelji i porodica Starija ena i biva kumari da li se udala, itd. Njen uitelj u koli Mladi iz istog klana iznosi svoje stavove o bivim kumarima

166

GLAS SELA

Ne uj zlo
Strah je vladao Kambodom 20 godina, ali Ritta vjeruje da mu se mogue suprotstaviti solidarnou Svjetlost svijee osvjetljavala je krupne tamne oi mlade ene dok je razgovarala o svom snu o selu u kojem ivi. Nije neto naroito obrazovana, ali je oprezna i promiljena. Njena smea loknava kosa pada po runo saivenoj ipkastoj kragni njene bluze. Bosih je nogu, naravno, jer je u kui, ali paljivo nosi usku suknju, saivenu u njenom selu sombot. Posmatram uokvirene fotografije na golom drvenom zidu, jer dobro znam tu porodicu u njihovom Svey Reing selu. Poasna slika je slika aupuka (oca), koji je ubijen u vrijeme Pol Pota samo zato to je bio nairoko priznat uitelj i najobrazovaniji ovjek u selu. Ritta je tada imala est godina. Prije svega se sjea da njena porodica nije smjela plakati kada im je apatom priopena vijest o smrti oca. pijuni koji su samo ekali da vide suze bili su spremni cijelu porodicu proglasiti izdajnicima. Posmatram njen direktan izraz, njene velianstvene pokrete. Kad bi je mukarac sa fotografije samo mogao vidjeti, bio bi zaista ponosan. Majka koja je tada ostala udovica nikad se nije uspjela iupati iz siromatva i obrazovati svoje estoro djece u skladu s njihovim potencijalom. Samo izlazak na ispit kota hiljade rijela koje porodica nikad nije mogla obezbijediti. Ali kvalitet roditelja nastavio je ivjeti u djeci. Ritta je naslijedila inteligenciju i mudrost. Njenog aupuka sa potovanjem pamti cijeli distrikt ak i danas, i mnoge ene i mukarci dolaze kod njene majke po savjet. Duh porodice nije nestao u svim patnjama u toku proteklih 20 godina. Ritta je odluna u procjeni glavnog problema u Kambodi. Ona stie pouzdanje dok govori i njen glas se samouvjereno pojaava: Veina naih ljudi je toliko siromana da srca svih moraju biti ganuta do saaljenja. Ali bogati ne vode rauna o siromanima. 167

Ponekad ak i ljudi u selu ne pomau jedni drugima. Majka mi je priala kako su ljudi jedni drugima vjerovali i pomagali kada je bila mlada. Ali su grozna vremena unitila vjeru u ljude. Ljudi moraju sagraditi novu solidarnost. Ritta je u toku svog mladog ivota vidjela slamanje povjerenja. Kad je bila mala djevojica vidjela je kako kroz selo gromko prolaze konvoji sa namirnicama za komunistike snage u susjednom Vijetnamu. Ljudi su upozoreni da moraju ostati u kuama: Ne uj zlo. Ne govori zlo, ne vidi zlo. Ali djeaci su posmatrali sa eernih palmi samo onako kako to znaju djeaci. Selo je znalo. Oevi i majke su imali svoje miljenje, ali se veina nije usuivala bilo ta rei. Uskoro su Amerikanci bombardirali trajekt koji je prolazio u blizini. Ne uj zlo. Onda su doli Crveni Kmeri i pijuni. Iz straha za ivot, svakako, nisu smjeli govoriti. Nakon osloboenja mobilizacija i jo uvijek strah od pijuna. A sada, ove godine, godine izbora, strah, strah i strah. Cjelokupne Ujedinjene nacije nisu uspjele smiriti situaciju. Ritta i njena majka su razoarane. Imale su nadu. Posmatram ih dok se naslanjaju na trepereem svjetlu i govore njenim glasom. Clat. Strah. Razmiljam: Svi kraljevi konji i svi kraljevi ljudi nisu bili u stanju da to izmijene. Ali se Ritta ne predaje lako. Ljudi iz Kambode to moraju uraditi zbog sebe. Ponovo moramo nauiti da suosjeamo sa siromanima. Moramo skupa djelovati i vjerovati jedni drugima. Posmatram skromnu kuicu. Ne postoji niti jedna jedina stvar koja nije apsolutno neophodna, nekoliko mrea za hvatanje komaraca, nekoliko madraca, lonac za kuhanje na arkoj vatri, nekoliko komada odjee koji vise na ekserima zakucanim za zid. Za to i za hranu cijela porodica radi veliki broj sati dnevno sadi i rukama isti riu. A kada nije potrebno obraivati riina polja, Ritta odlazi u Phnom Penh gdje radi 16 sati dnevno u restoranu. Koliko moete biti siromaniji? Ali, ja znam odgovor. Siromanija je starica preko puta staze koja je slijepa zbog trahoma i prosi aicu rie. Siromaniji je mladi kome je ruka amputirana jer 168

nije imao novca za komplikovaniju operaciju nakon to je povrijeen metkom. Siromanija je mlada majka ija je jedina mogunost zarade prostitucija. Ljudi iz Kambode misle da je za Kambodance rjeenje da ponu skupa rjeavati potekoe, odluna je Ritta. Ona i njena majka pokuavaju ubijediti seoskog lidera da okupi ljude i da runo iskopaju izvore, ili barem jezera. Ali na mjestima na kojima e se svi moi sluiti vodom. ene bi trebale dobiti informacije o sidi. Vie znanja, vie saradnje. Rittino lice odaje entuzijazam. Duh njenog oca i dalje ivi. Joan Healy New Internationalist april 1993. godine

Pitanja za razmiljanje: Da li je uvod dobar i ta kazuje itaocu? ta iz prie doznajemo o karakteru mlade ene? Koja su sredstva koritena da bi se oslikala mlada ena? Navedite njene kvalitete! Koja je ira pria koritena za ilustraciju? Zabiljeke: Uvod daje slike i opis koji oznaava panju, percepciju, senzitivitet, na primjer budan i promiljen, san njenog sela. U prii se dalje iznosi relevantna prolost, gubitak oca, strah od terora i pijuna. italac doznaje da se radi o osobi koja razmilja, koja ima mnoge osobine svoga oca koji jo uvijek uiva potovanje. Posjeduje odlunost i duh, uprkos strahu koji se vratio.

169

Panju zaokupljaju detalji stvari u jednostavnoj kuici koje svjedoe o siromatvu i radu koji je potreban da bi se porodica odrala u ivotu. Pozadina dogaanja u Kambodi i reakcije ljudi. Citat Rittine filozofije: Moramo nauiti da saaljevamo siromane. Moramo raditi skupa i vjerovati jedni drugima. Kvalitetne osobine: hrabra, odluna, inteligentna, mudra, pouzdana, lako uoava, izraajna, vrijedna, puna entuzijazma, poduzetna. Ova analiza sluaja je data za ilustraciju stavova i ivota obinih ljudi u Kambodi.

170

Makumbi apelira na ene da doje djecu

Pie: Dan Nsalasatta ene u Ugandi su pozvane da povedu borbu protiv zloupotrebe dojenja koja je u cijeloj zemlji u porastu. Apel je uputio ministar zdravlja dr. James Makumbi na prvoj ceremoniji dodjele nagrada u okviru pilot projekta i inicijative za bolnice prijatelji djece. Ceremonija je odrana u Mbale bolnici. Inicijativa bolnice-prijatelji djece je zajednika inicijativa SZO i UNICEF-a koja je pokrenuta irom svijeta u cilju podupiranja nacionalnih aktivnosti na ohrabrivanju ena na dojenje. Dr. Makumbi kae da se vlada borila da osigura emancipaciju ene i u borbu se ulo politiki, ekonomski, pravno i obrazovno. Za nadati se da ova akcija emancipacije nee navesti ene da prihvate obiaje kao to je nedojenje beba-praksa koja ne postoji od davnih vremena. Dali smo vam otvorenu kartu, pruili smo vam jo veu pomo za ulazak na univerzitet, dali smo vam jednaka prava, pruili smo vam ansu da se izdignete ekonomski tako to ete dobivati pomo u trgovini i poljoprivredi; kako je mogue da osoba koja je nosila dijete u utrobi devet mjeseci na kraju zaboravi na svoju dunost dojenja, na normu koju su na nas prenijeli nai neobrazovani roditelji? se pita dr. Makumbi. On kae da je razlog taj to stanovnici Ugande imaju obiaj da kopiraju stilove koji su u potpunosti beskorisni u naem kulturolokom i prirodnom okruenju. Makumbi je otkrio da je prema demografskom i zdravstvenom istraivanju iz 1988/89. godine dojenje u Ugandi bilo u opadanju, posebno meu obrazovanim enama, urbanim stanovnitvom i mladim generacijama.

171

On je upozorio da iako svega 40% majki raa u zdravstvenim ustanovama, to su upravo rizine grupe u smislu smanjenja nivoa dojenja. To je tip majki koje koriste hranu za bebe, poinju sa zamjenom za majino mlijeko suvie rano, i ak prestaju dojiti bebu suvie rano. Stoga postoji potreba da se ovaj pad zaustavi prije nego to ode predaleko, rekao je. Ranije, gospodin B. Collins, koji je zastupao UNICEF u toj zemlji, kae da je dojenje praksa koja je uvijek uzimana zdravo za gotovo i koja vjerovatno spaava vei broj ivota u Ugandi. Time se spaava ivot i bebi se daju prvi vani proteini i imunitet protiv bolesti koje mogu usmrtiti novoroene. Radi se o diareji koja je uglavnom prouzroena zamjenom za majino mlijeko. Collins je predvidio da e u Ugandi ove godine, 1993., od diareje nastradati oko 20,000 djece, ali ako se bude podsticao pokret za dojenje, njim e se sprijeiti toliki broj smrtnih sluajeva meu djecom. On je obeao spremnost UNICEF-a da podri inicijativu bolnice prijatelji djece sve dok svaka zdravstvena ustanova u Ugandi ne dobije taj status. Predstavnik SZO profesor Martins kae da je dojenje relativno uspjeno kontraceptivno sredstvo u prevenciji raka dojke i jajnika. On apelira na podsticanje prakse dojenja ak i ukoliko je dolo do pojave side kod dojilja. Nagrada inicijative bolnice prijatelji djece pripala je Mbale bolnici koja je dobila motor Suzuki. Biciklo je pripalo Buwenge zdravstvenom centru koji je osvojio drugo mjesto. New Vision, Kampala, 19. februar 1993. Pitanja za razmiljanje: Kako bi se mogao primijeniti pristup pisanja o konkretnom sluaju. 172

Zabiljeke: Mogunosti ukljuuju fokusiranje na jednu od 40 posto majki koje djecu raaju u bolnici i koja DOJI snanu, oigledno zdravu bebu i koja to uspijeva uz aktivan ivot. Negativan pristup koji dosta toga govori bio bi voenje intervjua sa enom koja je prestala dojiti svoju bebu isuvie rano i dijete nije preivjelo. Alternativno, bolesna beba i majka bi mogle biti prikazane kao kontrast gore navedenom. Obje prie bi mogle ukljuiti autoritativan i lako razumljiv savjet i komentar strunjaka za brigu o djeci.

173

Grupa tinejderki pred sudom zbog krae

Koja bi bila prva verzija Samoa Observera o djeci s ulice koja su se jue pojavila pred sudom za prekraje nakon to su optuena za nekoliko kraa, provala i upada. Podignute su pojedinane optunice starosne dobi od 15 do 18 godina. protiv pet tinejderki

To su Eni Sipili (18) iz Nofoalliaja, Vaisus Faamanatu Iakimo (16) iz Sataua, Upuia Moliga (17) iz Saaga Siumu, Talila Enesi (15) iz Vaivase uta i Elisa Maanaima (18) iz Lelate. Policija je rekla sudu da je djevojke pronala u jednoj straari u Motouta i da one lutaju po ulicama i kradu iz kua i prodavnica u gradu. Protiv njih je podignuta jedna optunica za krau pedeset praznih boca 9. novembra iz kue Liefifi. Priznale su krivicu. Vrijednost boca je procijenjena na 120 dolara. Druge optunice su podignute posebno za svaku mladu djevojku za krau odjee, hrane, satova, video kaseta itd. Veinu optubi su odbacile. Optuenice su se prvi put pojavile pred sudom prije dvije sedmice, ali su morale ostati u pritvoru dok se ne zavri policijska istraga. Jue je sasluanje opet prekinuto i nastavie se u etvrtak, 3. decembra, u vezi sa optunicom za koju su priznale krivicu i optubama koje nisu priznale. Majka jedne optuenice, Eni Sipili, izjavila je pred sudom da optuenica ima etveromjesenu bebu koju majka doji. 174

Pitala je sud da li bi Sipili mogla biti putena uz kauciju kako bi se starala o bebi. Takoer je informirala sud da je Sipili boravila kod kue dva ili tri dana sedmino kada se starala o bebi, dok je ostatak vremena provodila napolju sa prijateljima. Majka je rekla da je pokuala dati savjet svojoj kerki da ostane kod kue, ali Sipili nije htjela posluati. Sudac za prekraje Bill Dillon se zahvalio majci to se pred sudom pojavila u ime kerke. Rekao joj je da koliko je sudu poznato, ove mlade djevojke nemaju porodicu. Koliko je sudu poznato, one ive na otvorenom, u grupi, kradu iz prodavnica i nemaju roditelja koji bi se o njima starali, izjavio je sudija za prekraje. Dillon je rekao da je Sipilina majka prva koja se pojavila na sudu i rekla da je u srodstvu sa jednom od optuenica. Meutim, putanje na slobodu uz kauciju nije odobreno, i od majke je sud traio da uz bebu ostane jo sedam dana. Sud e naredne sedmice razmatrati sluaj Sipili, kao i sluaj ostalih optuenica. Samoa Observer, 25. novembar 1992. godine Pitanja za razmiljanje: Opiite kako biste mogli iskoristiti pristup opisa sluaja za planiranje nastavka obrade iste teme sa fokusom na razloge i zato su tinejderke napustile svoju kuu da bi ivjele u straari u glavnom gradu Apiji i lutale ulicama i krale po tuim kuama i prodavnicama u gradu. 175

Zabiljeke: Jedna mogunost je da intervjuirate jednu od djevojica, moda vou grupe, ili onu sa bebom, kako biste doznali neke informacije u vezi sa njenim ivotom, o roditeljima, koli, selu, te motivu odlaska u glavni grad. ta ima od ivota uzbuenja, ukradene stvari? A ta je sa drugim djevojicama kako su se one u svemu tome nale? Zato? ta rade sa ukradenom robom? Kako je ivjela, ta je jela, kako se oblaila, odakle joj odjea? Da li su njeni roditelji znali? ta su oni mislili o tome? Da li je zaista to ono to eli? Da li su i mukarci bili upetljani? Kako ju je policija tretirala? ta je sa vremenom kojeg je provela u zatvoru ekajui pojavljivanje pred sudom? Kako su je tretirali? Da li je razmiljala o svojoj budunosti?

176

ene bi se trebale prestati bojati mukaraca17

Od redakcijskog dopisnika New Delhi Ukoliko ene ne ele postati rtve seksualnog zlostavljanja trebale bi preuzeti ulogu Chandi, boginje koja evocira strah i potovanje, izjavila je u ponedjeljak drutveni aktivista i urednica Manushija, Madhu Kishwar, tokom predavanja u glavnom gradu Indije. Gospoa Kishwar je tokom predavanja u Fondaciji Vikram Saranhai izlagala na temu Kako ne biti poraen seksualnim zlostavljanjem. Predavanje je organizirala gospoa Kamla Chaudhary, predsjedateljica Fondacije Vikram Saranhai. Mukarci potuju ene koje su mone, rekla je gospoa Kishwar, govorei u interesu ena koje preuzimaju mone uloge u drutvu. Nejednaka mo izmeu mukarca i ene se moe promijeniti jedino ukoliko ene otvoreno ustanu protiv poinitelja seksualnog zlostavljanja. Istiui nekoliko sluajeva seksualnog zlostavljanja na koledima Univerziteta u Delhiju, ak i u mjestima poput Indijskog instituta za tehnologiju u Kanpuru, gospoa Kishwar je rekla da neki mukarci pod obavezno brane svoju vrstu, jer su bili krivi za isti zloin u bilo kojoj fazi svog ivota. Pozvala se na sluaj sa Indijskog instituta za tehnologiju u Kanpuru kada je profesorici uruen otkaz nakon to je podigla glas protiv seksualnog zlostavljanja od strane svoga efa, vieg profesora u istom odjelu.

Ova i naredne prie, Meunarodna bolest seksualnog zlostavljanja, Debata u Keniji, Ismijavanje Sekuhare, i Simptom ubranog otuenja, su prie o seksulanom zlostavljanju. Pitanja za razmiljanje su postavljena na kraju posljednje prie.

17

177

Prema njenoj ocjeni, seksualna uvreda je jedan od najeih trikova kojim se slue mukarci kako bi potinili ene. Gospoa Kishwar je dodala da prijetnja da e njihova reputacija biti javno okaljana ako protestiraju odvraa mnoge ene od pokuaja da dignu svoj glas. Da stvar bude jo gora, kako kae, mnoge ene koje se bore s tim problemom ak nemaju ni podrku porodice. Takoer je istakla da s obzirom da se vrlo esto enama daje podreena pozicija u porodici, ene panju na radnom mjestu esto zamjenjuju s pravom ljubavi. Iako bi odnosi na poslu izmeu mukaraca i ena trebali biti njihovi osnovni prerogativi, sugerisala je da bi se flertovanje trebalo izbjegavati koliko je god to mogue. Izjavila je da bez ozbira da li se radi o birokratiji ili politici, ene se vie ne osjeaju bezbjednim jer su totalno marginalizirane. Ako ene-birokrate zatakaju stvar i ne stanu u odbranu svojih koleginica, balans e i dalje naginjati u interesu mukaraca,dodala je na kraju. Prema njoj, ivot u etiri kuna zida nije rjeenje, jer se ak i u kui ena suoava sa ovnovima koji e je izbaciti, ukoliko neko na nju ukae prstom. ene bi se trebale prestati bojati mukaraca, rekla je. Javno predstavljanje takvih mukaraca i utvrivanje kodeksa ponaanja prema kojem bi odgovarali pred nekim organom vlasti (osim sudskog organa za kojeg kae da je beskoristan) jo su neka rjeenja koja je predloila. The Pioneer, New Delhi, 21. januar 1992.

178

Meunarodna bolest seksualnog zlostavljanja

Zahvaljujui enama koje djeluju irom svijeta, problemu se pristupa s novom panjom Pie: Carlota Bustelo EL PAIS

Seksulano zlostavljanje je poprilino nov termin koji je za mnoge jo uvijek zbunjujui. Njime se opisuje stari fenomen koji se esto javlja na radnom mjestu, ali o kojem se nije govorilo sve do 1970-tih. O njemu se poelo po prvi put javno govoriti u Sjedinjenim Amerikim Dravama nakon svih promjena koje su se dogodile u pogledu balansa moi izmeu mukaraca i ena u drutvu openito, a posebno na radnom mjestu. Kako je sve vie ena sticalo univerzitetske diplome i strune stepenove, te se zapoljavalo, one su poele dovoditi u pitanje tradicionalne stereotipe maoizma i feminizma i podjele rada meu polovima na radnom mjestu. U predloenoj preporuci Komisije Evropske zajednice (EC) o mjerama koje bi trebale preduzeti zemlje-lanice u pravcu zatite ena i mukaraca na radnom mjestu, seksualno zlostavljanje se definira ovako: Svaki vid ponaanja koji ima seksualni karakter ili koji se bazira na seksu, a u vezi sa dignitetom ene i mukarca na radnom mjestu, neprihvatljiv je ako je neeljen i ako osoba koja je predmet takvog ponaanja smatra to uvredom; ako prihvatanje ili odbijanje takvog ponaanja motivira, objanjava ili podrazumijeva odluku koja utie na profesionalno napredovanje ili zapoljavanje, zadravanje posla, plae, ili bilo koje druge uvjete koji utiu na osobu na koju je takav vid ponaanja usmjeren; i ako takvo ponaanje stvara atmosferu zastraivanja, neprijateljstva ili poniznosti osobe na koju je ono usmjereno. Uz preporuku je donijet i kodeks dobrog ponaanja, ili praktini vodi, namijenjen preduzeima, sindikatima i radnicima. U vodiu, izmeu ostalog, stoji i injenica da seksualno zlostavljanje moe biti fiziko, verbalno ili odnosno, tj. ponaanje, kao na primjer, pokazivanje pornografskih ili seksualno sugestivnih 179

fotografija, predmeta ili tekstova ili gesti, zviduci i drugi pokreti koji radnika dovode u neprijatan poloaj ili ga potcjenjuje na radnom mjestu. Mnogobrojne ali nedovrene studije na temu seksualnog zlostavljanja u zemljama Evropske zajednice otkrivaju da se mnoge ene i manji broj mukaraca na radnom mjestu suoavaju sa seksualnim zlostavljanjem. Iako nije mogue uraditi direktnu komparaciju podataka iz tih studija, ipak je mogue zakljuiti da je otprilike polovina cjelokupnog broja radnica u zemljama Evropske zajednice predmet manjeg seksualnog zlostavljanja (pravljenje ala, tapanje, milovanje), dok je oko 25 posto ena bilo suoeno sa snanim fizikim i verbalnim pritiskom, dok je 3 posto ena prolo kroz nasilne napade. Veina takvih ena se sa zlostavljanjem suoila vie puta. Najee rtve su najugroenije ene sa socijalnog i profesionalnog stajalita: ene koje ive odvojeno od svojih mueva, ili one koje su razvedene ili udovice, jer one vie ovise o poslu i nemaju zatitnika, ili ene koje su se tek zaposlile ili rade pola radnog vremena. lanovi grupa koje su u malom stepenu prihvaene od strane drutva ili integrisane u drutvo etnike manjine, invalidi, lezbejke - esto su rtve seksualnog zlostavljanja. Studije pokazuju da su ene koje su u konkurenciji sa mukarcima na relativno visokim rukovodnim pozicijama ili koje se bave poslovima koji su tradicionalno muki, u veoj mjeri izloene seksualnom zlostavljanu ee od prosjene ene. U takvim sluajevima, zlostavljanjem se slue mukarci kako bi ene postavili na pravo mjesto, to znai na mjesto sa ogranienom odgovornou. Seksualno zlostavljanje esto ima vrlo negativne posljedice po same rtve. rtve esto trae premjetaj u druge odjele unutar iste firme ili mijenjaju posao - ak ako to podrazumijeva i nia primanja i nii status kako bi pobjegle od zlostavljanja. Ako prijave sluaj zlostavljanja, tada postoji opasnost da se jednog dana suoe sa osvetom, jer generalno ne mogu raunati na podrku svojih kolega na poslu bez obzira o kojem se spolu radilo, ili od sindikata, kadrovskog odjeljenja, ili ak nadreenog. 180

Zakoni o borbi protiv seksualnog zlostavljanja mogu doprinijeti osjeanju kod ena da su dovoljno zatiene i samouvjerene da se takvom ponaanju mogu suprotstaviti otvoreno i u potpunosti, kao i da ga mogu prijaviti kada njihovo odbijanje nije ispotovano. Ali zakoni nee biti dovoljni ukoliko se ene ne ujedine i ne uvjere firme i sindikate da je na radnom mjestu neophodno primijeniti preventivne mjere, poput onih koje je predloila Evropska komisija. World Press Review, februar 1992. Preuzeto iz madridskog El Paisa. Carlota Bustelo je lanica UN komiteta za eliminaciju diskriminacije ena.

181

Debata u Keniji
Daily NATION Pie: Martha Mbugguss Nakon to su tv i novinske mree irom svijeta objavile sasluanja Clarenca Thomasa, Kenijci su vrlo pomno pratili debatu. Zato? Mnogi intervjuirani mukarci su rekli da je razlog to to ale Thomasa i to ele da on pobijedi. Za njih je Anita Hill (koja je Thomasa optuila za seksualno zlostavljanje) osoba koja unitava mukarce. Mora da je odbio da je oeni ili neto slino, bio je najei komentar. ta je to seksualno zlostavljanje? pitali su mnogi mukarci. Oni su izjavili da tako neto ne postoji u afrikom kontekstu i da ak za to nemaju ni odgovarajui termin. Da li Kenijke u to vjeruju? Ne, hvala!, kae jedna sekretarica. Seksualno zlostavljanje je raireno u toj zemlji. Ono se doima kao meunarodna bolest. Rose Waruinge, partnerica kenijskog Waruinge & Co. Advocates, kae da nije lako ocijeniti da li u Keniji postoji seksualno zlostavljanje. Ona kae da je zakon po tom pitanju sasvim jasan. U njemu jasno stoji ta je to seksualno nasilje. Prema krivinom zakonu ko god u namjeri da uvrijedi skromnost bilo koje ene i djevojke izgovori neku rije, napravi glas ili gest ili pokae bilo kakav predmet, u namjeri da ena ili djevojka uje rije ili zvuk ili primijeti gest ili predmet, kriv je za prekraj i podlijee kazni zatvora u trajanju od godinu dana. Ali bez obzira na takvu odredbu, zakoni djeluju u sredini prihvatanja. To znai da ako su ljudi neinformisani i ne znaju da je pogreno doticati dijelove enskog tijela, oni e i dalje isto raditi. ak i povrijeena strana ne preduzima nita jer ne zna da ima pravo na zatitu od takve vrste ponaanja. Grace Ogot, lanica kenijskog parlamenta, bila je okirana kada su je upitali da li u Keniji postoji seksualno zlostavljanje. Rekla je da je primila pritube od mnogih djevojaka i ena koje su bile 182

izloene seksualnom zlostavljanju na radnom mjestu. Od njih se oekuje da prije razgovora izau na sastanak; druge opet ne poloe ispit, dok je manji broj ak silovan. Ona poziva sve ene da ustanu u ime svojih prava i dodaje da sve organizacije ena, crkva, Parlament, kao i druge grupe trebaju dii otar glas protiv seksualnog zlostavljanja. Da li mukarci zaista znaju da seksualno zlostavljaju ene ili da rade prema prirodnom nagonu? Oni tano znaju ta rade, odluno tvrdi Ogot. Skromnost ene, dodaje, potivana je tokom cijele kenijske historije. Kulturalno, svako ko je zlostavljao enu gubi kredibilitet i ak biva kanjen. Suosjeajui sa savremenim enama koje su seksualno zlostavljane u toku rada, ona kae da ena mora nauiti da kae ne. ta je za enu granica izmeu poziva na seks i seksualnog zlostavljanja? Nema granice, kae. Jedno vodi do drugog. Kako se debata nastavlja, Kenijkama se i dalje deavaju situacije u kojima im je patent zatvara na suknji otvoren dok se voze u prepunom autobusu, a mukarci se na njih naslanjaju. Na nedavno odranom sastanku na kojem je bilo preko 60 ena, jedna je upitala: "Neka neka od vas koja nikad nije seksualno zlostavljana podigne ruku. Nije se vidjela nijedna ruka. World Press Review, februar 1992. godine

183

Ismijavanje Sekuhare?
Seksualno zlostavljanje, poznato u Japanu pod skraenim nazivom sekuhara, postalo je vrua tema u Japanu prije dvije godine, nakon to je SAD pokrenuo tubu protiv japanskih zastupnikih firmi. U mnogim magazinima za ene pisalo se o rtvama sekuhare, a pravno udruenje iz Tokija je uspostavilo vruu liniju i za samo jedan dan se javilo 138 graana tvrdei da su izloeni seksualnom zlostavljanju na radnom mjestu. Meutim, drugi, neprijatan aspekt ovog pitanja je uskoro isplivao na povrinu. Nekoliko barova je otvoreno u Tokiju, i svi su se reklamirali kao sekuhara klubovi. U tim barovima, ureenim kao uredski prostor, polunage hostese su podsticale klijente da uivaju u onome to im je zabranjeno na radnom mjestu. I mediji su poeli pisati o miljenjima mukaraca koji su eljeli da i njihov stav bude uzet u obzir u cijeloj sekuhara tutmuli. Stalno su u kontranapadu ponavljali: Nebitne seksualne prie oputaju odnose na poslu i ene bi trebale sekuharu shvatiti kao znak da ih mukarci jo uvijek cijene. Uprkos tome to neki Japanci o ovom pitanju nisu ozbiljno razgovarali, uloeni su napori da se seksualno zlostavljanje zaustavi. Ali muki ovinizam u Japanu teko odumire. Uenje mladih Japanaca od malih dobi o jednakosti polova je jedini nain na koji se mogu unijeti promjene u duboko ukorijenjeno ponaanje koje se bazira na seksu. Ukoliko Japanci budu dali imalo znaaja stvaranju poslovne klime koja e biti jednako ugodna i za mukarce i za ene, onda e se pitanjem sekuhare istinski morati pozabaviti. Mikiko Taga, Asahi Shimbun (liberal), Tokyo Preuzeto iz neovisnog dnevnog lista Daily Nation iz Najrobija.

184

Simptom urbane otuenosti

INDIAN EXPRESS Pie: Ranjana Sengupta Danas u Indiji radi oko 10 miliona ena. ene su zale u sve oblasti, od medicine do politike i pilotiranja avionima. Seksualno zlostavljanje nije samo u porastu; ono svakodnevno poprima nove i suptilnije oblike. Svega je nekoliko organizacija utvrdilo mjere za rjeavanje ovog problema; jo manji broj organizacija je otvoreno priznalo njegovo postojanje. Problem je meutim taj to je seksualno zlostavljanje teko definirati, te dokazati da u stvarnosti ne postoji zaposlena ena koja se s njim nije suoila u bilo kojoj fazi svoje karijere. Za deset godina koliko radim u ovom uredu stvari su pole nagore, kae direktorica reklamne agencije iz New Delhija. Danas ima vei broj zaposlenih ena, ali se i zlostavljanje povealo. Seksualno zlostavljanje je prisutno u svim profesijama, drutvenim slojevima i nivoima vjetina: javlja se u filmskom studiju, ali i u vladinom uredu. Na primjer, uposlenice koje obavljaju sekretarske i medicinske poslove obino se ale da ih zlostavljaju njihovi efovi ili kolege. U Bombaju su problemi migrantskih radnica popraeni i injenicom da ih ugovarai poslova dovode sa sela; one su potpuni stranci u novoj sredini, to olakava ugovaraima poslova da ih lake seksualno eksploatiu. Seksualno zlostavljanje nije samo skup relativno slabih, te stoga ugroenih ena. ene visokog profila, sa glamuroznim zvanjima takoer podlijeu neeljenoj koliini muke panje. Jedan od nekolicine sluajeva u Indiji, u kojem je ena uspjela dobiti sluaj, dogodio se kada je vladina dunosnica Ela Chaudhuri, koja se alila na seksualno zlostavljanje u toku rada, odbranila svoju ast, a sud je izrekao poinitelju strogu mjeru kazne. Paradoksalno je da uz usvajanje zapadnog stila ivota i svega ostalog meu viim segmentima urbane populacije idu i suptilne 185

nijanse seksualnog zlostavljanja, umjesto da ono u potpunosti nestane. Strah da nee biti cool, te da e postati ena koja nije kadra da se suoi sa brzom dinamikom rasta sofisticiranosti modernog urbanog ivota predstavlja osnovni faktor u tobonjem pristanku Indijki tako neprijatnim situacijama. Djevojka koja je diplomirala sa prestinog fakulteta za menadment, sa nekoliko godina iskustva u multinacionalnoj korporaciji, kae da se zlostavljanje ne skriva poricanjem (njegovog porasta), niti bilo im drugim. Vie se radi o slijedeem: baby, ako ne moe prihvatiti ovu bezobraznu alu ili oigledno seksualnu priu, onda i ne bi trebala biti tu. esto stiete dojam da ste van nekog vanog projekta, jer mukarci smatraju da ste hladan tu. Reakcije mukaraca na pritube na seksualno zlostavljanje obino se kreu od nevjerice do zauenosti ili direktne osude - ena. Geetha Ramaseshan, pravnica iz Madrasa, predana borbi protiv seksualne ekploatacije ena u svim sferama, kae: Iako postoji odredba kojom je regulisano krivino gonjenje poinitelja prema Odjeljku 509. indijskog krivinog zakona, jedva da je ijedan vii dunosnik ikada optuen prema tom odjeljku. Roaci i prijatelji ubijede rtvu da e se halabuka oko toga odraziti na njen karakter. Ovakav stav podriva sve rezultate pokreta borbe protiv seksualnog zlostavljanja. Zato mukarci zlostavljaju ene? Drutveni naunik Ashish Nandy ne smatra zlostavljanje reakcijom mukaraca suoenih sa prijetnjom navale ena na njihova radna mjesta. On to pripisuje osjeaju urbane otuenosti eroziji vrijednosti prouzrokovane brzim promjenama, dotoku migranata iz ruralnih sredina u indijske gradove sa potpuno drugaijim sistemima vrednovanja, utjecaju neurbanih umova tv reklama i indijskih kina. Subharda Bhutalia, predsjednica organizacije ena iz New Delhija, Karmika, se slae. Jedan od najnovijih filmova kojeg smo vidjeli na malim ekranima zove se Rangoli, rekla je. Heroj izaziva heroinu sve dok ona ne popusti i dok se u njega ne zaljubi. Poruka mukarcima iz urbanih sredina je jasna. ene koje rade, meutim, mogu izvui pouku iz onoga to je uradila mlada inovnica iz Madrasa koja je mjesecima tiho patila 186

zbog neprijatnosti koje je doivljala od svog efa sve dok ga jednog dana nije snano udarila po glavi kancelarijskim registrom. Gest je pozdravljen gromkim aplauzom njenih kolega. (nastavie se) World Press Review, februar 1992. Pitanja za razmiljanje: Koliko je seksualno zlostavljanje rasprostranjeno u vaoj zemlji/gradu/zajednici? Da li se seksualno zlostavljanje smatra problemom da li ga ene/da li ga mukraci tako tretiraju? Kako biste opisali seksualno zlostavljanje u vaoj zemlji? Da li ono postoji na vaem radnom mjestu? Opiite ga. Od vas se trai da napiete novinsku informativnu priu o ovoj temi uz pristup konkretnog sluaja. Gdje biste potraili enu koja bi sa vama saraivala tako to bi pristala na intervju (bez navoenja imena i radnog mjesta)? Koja biste pitanja postavili? ta mislite koliko su itaoci zainteresovani za tu temu? Koga biste jo mogli intervjuirati? Dajte komentar na izjavu iz kenijske prie da mnogi mukarci ne poznaju neto to bi se nazvalo seksualnim zlostavljanjem u afrikom kontekstu. U lanku objavljenom u Pioniru, iz New Delhija, drutvena aktivistkinja i urednica Madhu Kishwar je izjavila da mukarci potuju mone ene. Kad biste vi vodili intervju sa gospoom Kishwar, koja biste pitanja postavili?

187

Svega nekoliko kandidatkinja za vijee18

Od naeg specijalnog dopisnika Calcutta, 10. mart: predstojei izbori u zapadnom Bengalu stavilo je pred politike stranke problem za koji jednostavno nisu spremni: nedostaju im kandidatkinje. Prema najnovijim izmjenama Zakona o zastupljenosti naroda, od ukupnog broja mandata, 30 posto treba pripasti enama. Isto pravilo vai za sve tri suprotstavljene struje: Lijevi front, Kongres I i BJP. Oni e morati kandidirati barem 22,000 ena. Ali nijedna od ovih stranaka nema toliki broj kandidata meu enskim lanovima. Nedostatak ena pokrenuo je potragu za potencijalnim kandidatkinjama meu suprugama i sestrama lidera raznih stranaka. Ali to ipak nije laka opcija s obzirom da takav potez moe ukorijeniti pravilo dinastije na lokalnoj razini. Mi jednostavno ne znamo kako da pristupimo tom problemu, priznaje lider Kongresa I kojeg su nedavno uputili u jedan distrikt kao posmatraa sa zadatkom da razgovara sa tamonjim liderima o nominacimama za lokalne izbore. Suoeni sa problemom izbora 22,000 ena, najlaka opcija je kandidatura supruga i sestara onih lidera koji su se posvetili svojim izbornicima sve te godine, kae lider, ali njihova kandidatura moda nee biti dovoljna da bismo osvojili potreban broj mandata, jer je time za nas stvorena posebna situacija. Izmjene Zakona o zastupljenosti naroda, osim to su destabilizirale balans snaga u predizbornoj kampanji, izazvale su
18

Ova i naredne tri prie, Svake godine oslijepi 30000 djece, U Hindi pojasu kriminal nad enama u porastu, kola raskono obiljeila visoke rezultate. Pitanja za razmiljanje i zabiljeke date su poslije navedenih pria.

188

sumnje u njihovu mogunost da poboljaju status ena. Ako imate ene predstavnice, to ne znai da ete time i poboljati njihov status, izjavio je profesor Amal Mukhopadhyay, uvaeni politolog, za Telegraph. Rekao je da je ideja da su samo ene u stanju da uvide nedae slabijeg pola neto to ne moe prihvatiti. Predstavnik mase, bez obzira da li je to mukarac ili ena, treba imati osjeanje za sve one koje zastupa. Profesor Mukhopadhyay je dodao da je proces odluivanja u naoj zemlji toliko elitno pitanje da su prednosti uvijek na strani osoba i mukaraca i ena koje pripadaju viim klasama. Stoga i nije vano za potlaene mase da li ih na nivou lokalnog vijea predstavlja mukarac ili ena. Gospoa Shyamali Gupta, lider Ganatantrik Mahila Samiti, enskog krila CPI (M), suprotstavlja se miljenju profesora Mukhopadhyay: Ujedinjeni narodi se bave ovim pitanjem ve neko vrijeme. UN smatra da su s obzirom na izmijenjene socioekonomske uvjete irom svijeta ene u boljoj poziciji da predstavljaju mase jer su blie svakodnevnim problemima. Iz tog razloga je UN preporuio veu zastupljenost ena u lokalnoj samoupravi. Prema gospoi Gupta, ene su u boljoj poziciji da rjeavaju energetske potrebe i probleme okolia. ene se s problemima mogu suoiti vjetije od mukaraca jer ih isti ti problemi vie pogaaju, rekla je. Na radionici odranoj u Kalayani 25. i 26. januara na temu sistema lokalne samouprave primijeeno je da su ene pokornije, te stoga i kvalificiranije da zastupaju mase. Meutim, gospoa Gupta porie izvjetaje da se njena stranka suoava sa potekoama prilikom imenovanja ena. Mi se za ovaj zadatak pripremamo ve nekoliko mjeseci i nemamo nikakvih problema. The Telegraph, Calcutta, 11. mart 1993.

189

Svake godine oslijepi 30. 000 djece

Od redakcijskog dopisnika Trideset hiljada djece u Bangladeu svake godine oslijepi usljed nedostatka vitamina A i drugih uobiajenih djejih bolesti kao to su dijareja i male boginje. Ovo je izjavio predsjednik Abdur Rahman Biswas tokom jueranje inauguracije 14. Kongresa Azijsko-pacifike akademije za oftalmologiju u Sonargaon hotelu u glavnom gradu Bangladea. Prisutne je takoerr informisao da jo 60 hiljada osoba svake godine oslijepi usljed katarakta, tanke membrane preko oiju. Predsjednik Biswas je izjavio da u zemlji danas ima 150,000 slijepih osoba. Od procijenjenih 30 miliona slijepih na svijetu, 80 posto ivi u zemljama u razvoju. Predsjednik je rekao da bi broj slijepih osoba u zemljama u razvoju mogao biti deset puta vei od broja slijepih u razvijenim zemljama. Dalje je u svom izlaganju istaknuo da je sljepilo povezano sa siromatvom. Oskudna ishrana, nedostatak iste vode za pie, nepostojanje adekvatnih zdravstvenih usluga i kanalizacionog sistema su po njemu glavni uzroci. Predsjednik Biswas je dodao da bi se u 80 posto sluajeva sljepilo moglo sprijeiti, ili lijeiti. Vladine i nevladine organizacije moraju ulagati dosta napora kako bi se takva situacija promijenila. Predsjednik se nada e Kongres Azijsko-pacifike akademije za oftalmologiju u velikoj mjeri doprinijeti iskorjenjivanju sljepila u azijsko-pacifikoj regiji.

190

Predsjednik Azijsko-pacifike akademije za oftalmologiju, profesor Salichi Mishirma, generalni sekretar prof. M. Arthur Lim, predsjednik 14. Kongresa Azijsko-pacifike akademije za oftalmologiju prof. M.A. Matin i potpredsjednici prof. M. Mustafizur Rahman i dr. Rabiul Hossain takoer su se skupu obratili tokom ceremonije otvaranja Kongresa, po prvi put odranog na tu temu u Bangladeu. Na otvaranju je prof. M.A. Matinu dodijeljena Joze Rizal medalja, najvee priznanje koje dodjeljuje Azijsko-pacifika akademija za oftalmologiju, za njegov veliki doprinos oblasti oftalmologije. Na Kongresu sudjeluje ukupno 400 eminentnih okulista iz Bangladea i inozemstva. Daily Star, Dhaka, 25. januar 1993. godine

191

U Hindi pojasu kriminal nad enama u porastu

KRIMINAL nad enama je posljednjih godina u alarmirajuem porastu uprkos vladi kao nadzornom organu koji prati status ustavnih i zakonskih garancija koje su date enama, izvjetava PTI. Preko 25,000 sluajeva silovanja, kidnapovanja i maltretiranja, uz gotovo 2,500 ubistava zbog nasljedstva miraza do kraja 1991. godine, obeshrabrujue svjedoe o uzlaznoj putanji porasta kriminala, iako se za statistiku poslovino kae da je vrh ledenog brijega, jer mnogi sluajevi ostaju nepoznati. Prema zvaninim podacima, do novembra prole godine je u cijeloj zemlji registrovano ak 2,448 sluajeva ubistva zbog nasljedstva miraza, 5,916 sluajeva silovanja, 12,902 sluaja kidnapovanja i otmice. Za Hindi pojas sa niom stopom pismenosti se tvrdi da ima vie rtava, dok su se samo u U.P. dogodila 2,074 ubistva zbog nasljedstva miraza i silovanja. Iako je broj silovanja u oblasti Madhaya Pradesh manji 245 do jula 1991., prijavljeno je ak 4,117 sluajeva maltretiranja. Prema nepouzdanim podacima, Delhi se jo uvijek razlikuje od Ujedinjenih teritorija po maksimalnom broju od 3,186 sluajeva kriminala nad enama, uta se ubraja i 111 sluajeva ubistva zbog miraza, 182 sluaja silovanja, 196 sluajeva maltretiranja i 384 sluaja nasilnog ponaanja mueva i njihovih roditelja. Takve vrste muenja nee prestati sve dok drutvo bude pratilo tradicionalne obiaje prema kojima se brak uglavnom zasniva na ulogu i metodinom ujedinjenju dvoje ljudi na nehuman nain, kae gospoa Ranjana Kumari, potpredsjednica Mahile Dakshita Samiti u New Delhiju. U mnogim sluajevima su roditelji krivi jer ne preduzimaju preventivne mjere. ak se ne vodi ni osnovna evidencija dobara koja roditelji daju kerkama prilikom sklapanja braka, kae 192

gospoa Ranjana Kumari. To bi u velikoj mjeri pomoglo identificiranju krivca. Zakoni su u naoj zemlji kvalitetni i utemeljeni, ali agencije koje rade na njihovoj primjeni ne vre koordinaciju rada, niti su dovoljno kompetentne, kau aktivisti agencije Saheli, koja dobrovoljnim radom traga za promjenama u cijeloj zemlji. Aktivisti tvrde da se iza svakog prijavljenog samoubistva mlade ene krije simptom ubistva mlade, i dodaju da je realna brojka astronomska. Zbog stava policije i tegobnih procedura, rtva prolazi kroz pravu agoniju. Kultura konzumerista je prouzrokovala sve veu okrutnost prema enama, bez obzira da li se radi o obistvu zbog novca ili tv prijemnika u koloru, kae gospoa Yamin Hazarike, DCP, iz Odjela za prevenciju zloina nad enama pri policiji u Delhiju. ena je izjednaena sa tv prijemnikom ili friiderom i problem postaje sve gori, kae Hazarike i dodaje da nema rupa u zakonu koje omoguavaju poiniocu da proe nekanjeno. Tvrdei da krivulja pokazuje marginalni pad kriminala u Delhiju u toku 1990. godine, prema DCP, u nekim sluajevima tuitelji povlae tube zbog emotivnih i finansijskih aspekata, to ih dri na okupu. Naa nastojanja idu u pravcu objedinjavanja ljudi, a ne njihovog razmimoilaenja. Iako neki ljudi kritikuju ulogu savjetnika, njom bi se postigao uspjeh, nada se ona. Iako roditelji smatraju da je dom njihove keri samo onaj u kojem ivi sa svojim muem, maltretirana ena, s obzirom da nema kud, obino okonava svoj ivot.

193

I upravo u tom kontekstu je policija iz Delhija odluila da jo jednom pokua naglasiti preko novina sve mogunosti koje se nalaze pred rtvom, kae gospoa Hazarika. Nedostatak dokaza i otezanje pravde igraju osnovnu ulogu u takvim sluajevima, kae gospoa Ranjana Kumari. Nakon prvog pokuaja i koncipiranja tube, kad se sluaj nae pred sudom, druge strane nema, i stvar se odugovlai. Oni koji ude za pravdom ostavljeni su s vrlo malo snage i nade, rekla je i dodala odgoena pravda je poreknuta pravda. Iako je postojao zakon kojim se zabranjuje Stree Dhan, u praksi on nikad nije proveden. Dobrovoljni aktivisti organizacije Saheli kau da je davanje imovine takoer postalo obaveza i za djevojku i za njene roditelje. Takoer, zakon o nasljedstvu je samo podvala: Djevojka moe naslijediti imovinu svojih roditelja samo na papiru. Obiaji to zabranjuju, kau i istiu nedosljednosti u zakonu. Sve je u zemlji orijentirano na mukarce, a djevojke jo uvijek nose peat kerke tog i tog, ili supruge tog i tog. Ona nema svoj identitet i smatra se robom, tvrde dobrovoljci organizacije Saheli. Jasnom politikom o imovinskim pravima, preispitivanjem postojeeg sistema sklapanja brakova, kao i stvarnou u kojoj bi i mladii i djevojke sami odluivali o svom buduem partneru, te promjenom stava mukaraca puno bi se uradilo na iskorjenjivanju ovog zla, kae gospoa Ranjana Kumari. Iskreno, djevojke se ne bi htjele udati bez miraza, kae stari brani par, indirektno ukazavi na vezu izmeu miraza i braka. Odnedavno Vlada intenzivnije radi na postojeim zakonima kako bi sprijeila kriminal nad enama. Rad vlade se odnosi na slijedee: (A) krivina djela iz Zakona o zabrani miraza kanjiva su i poinioci se ne mogu pustiti na slobodu uz kauciju, (B) u 194

indijski krivini zakon je dodano novo poglavlje koje obuhvata djela maltretiranja i okrutnosti nad enama od strane mueva i svekra, i ( C ) novi lanovi 113 A i 113 B dodani su u Zakon o dokazima, u vezi sa pretpostavkom suda da je izvrenje samoubistva/ubistva potpomognuto zbog miraza, ako je okrutnost ili maltretiranje zbog miraza dokazano. Kako je zakon koji sadri i nekoliko praznina generalno lo, za nekoliko enskih organizacija bi preuzimanje zadatka bilo Herkulesov posao. Ali se zlo mora zaustaviti, a tamo gdje zakon ne uspije drutvo mora uraditi svoj dio, kae gospoa Ranjana Kumari. The Statesman, New Delhi, 12. januar 1992. godine

195

kola raskono obiljeila visoke rezultate

Pie: Nabusayi Lindah Wamboka Osnovna kola smjetena u Buganda ulici prole je sedmice bila domain zabave organizirane u ast izvanrednog uspjeha kojeg su uenici prole godine postigli na zavrnom ispitu osnovne kole. Slavilo se i veselilo na sveanoj ceremoniji na kojoj se okupilo preko 400 uenika i lanova osoblja. Slavlje je po prvi put organizirano od otvaranja kole. Od 368 uenika koji su pristupili zavrnim ispitima, 357 uenika je poloilo sa najboljom ocjenom, dok je 107 dobilo ukupno etiri poena. Najbolje rezultate su postigli Odongpiny Samuel, Aida Ameda, Awor Phillis i Sewava Martin. Direktor Joseph Almeida je izjavio da koli pripada 15 posto najboljih ocjena u zemlji, to se dogodilo po prvi put otkako je kola ula u natjeaj. Poreenja radi, distriktu. 28 najboljih ocjena pripada cijelom Nebbi

Almeida je pohvalio roditelje na saradnji i naporima koje su uloili u obuku i pripremu uenika za ovaj veliki uspjeh. Oni u mene duboko vjeruju zato to ine sve to od njih traim, ukljuujui i redovno plaanje kolarine, rekao je na kraju. Nastavnicima je rekao da bi ove godine trebali raditi ak i bolje kako bi odrali kvalitet rada. Poasni gost, gospodin Francis Babu, pohvalio je rad kole i savjetovao uenike da se ne opuste nakon upisa u srednju kolu, nego da rade vie, te time dokau da sve nagrade iskreno zasluuju. Slavljenike je zabavljao kolski jazz band kojeg vode Frank Katoora i Kasule, bivi uenik iste kole. kolska sala je bila 196

prepuna raznobojnih dekoracija koje su besplatno priredile Keri dobroinstva, dok su raznovrsna hrana i pie stalno pristizali. Vrhunac zabave je prvo bio disko ples organiziran za uenike, a poslije 19,30 sati za lanove osoblja i pozvane goste. Direktor se pridruio bunom slavlju i preruio se u konobara koji je rezao kolae i sluio pie poprilino uzbuenim uenicima. The Monitor, Kampala, 19. februar 1993. godine Pitanja za razmiljanje: Kako biste iskoristili pristup analize sluaja prilikom praenja razvoja situacije? Zabiljeke: Mogui pristupi Intervjuirajte enu politiara u vezi sa potekoama sa kojima se suoavaju ene koje ulaze u politiku i nainima na koje se one savladavaju. Razgovarajte sa enama koje su propustile priliku. Fokusirajte se na dijete koje gubi vid zbog nedostatka vitamina A. Intervjuirajte ene koje su bile rtve pomenutih zloina, enu koja je sretno udata uz potivanje ustaljenih obiaja i enu koja nije sretno udata, enu koja je odbila da se uda za mua koji je za nju odabran. Razgovarajte sa mladiem koji cvjeta od elje da se oeni iz ljubavi, bez ikakvih uvjeta. Fokusirajte se na direktora kole kako postie dobre akademske rezultate, kakva je njegova filozofija, praksa, koja je njegova tajna. Fokusirajte se na dobre uenike i stavove prema uenju.

197

Sa neprijateljem
Tuna je injenica da se u zatvorima nalazi veliki broj mukaraca zbog ubistva partnerica u periodu od 1978. do 1990. ubijeno je 126 ena, dok su partnerice u istom periodu ubile 22 mukarca. Jo uvijek je rijedak sluaj da ena ubije svoga mua, i u gotovo svim sluajevima dolazi do hronine pojave zlostavljanja. Paul Huggett je istraio sluaj Xiao Jing Wang koja je ubila svoga mua, nakon ega je zatvorena, a danas se suoava sa drugom, ak veom kaznom. Nije eljela s njim imati seksualne odnose. Bila je to njena prva no nakon to je izala iz bolnice. Dren joj je strio iz stomaka. Ali on nije odustajao. Dva mjeseca kasnije kada ju je ispitivala policija sa Novog Zelanda, u nastojanju da dozna razloge zbog kojih je usmrtila svoga mua, jednostavno je odgovorila: Bio je vrlo lo ovjek. Bilo je to tako jednostavno, tuno i sumorno, kao i veina stvari u ivotu Xiao Jing Wang. Ono to je Xiao (Diau) Jing Wang, Kineskinja koja je na Novi Zeland dola tek prije 18 mjeseci, uradila u Christchurchu te septembarske noi 1988. godine uslijedilo je nakon etiri godine zlostavljanja rukama njenog mua Li Jing Hua toliko nasilnog zlostavljanja da ga je jedan psiholog kasnije opisao kao torturu. Slijedi pria o Xiao Jing i Li. ..bilo je to tako nasilno i sraunato ubistvo da se nijedna razumna osoba ne bi mogla oteti gaenju. (Iz izvjetaja Ministarstva za imigraciju.) Sve je poelo otprilike kao to se i zavrilo, sa njegovim rukama oko vrata Xiao Jing. Stisci su bili sve snaniji. To se dogaalo pet godina ranije, kada joj je nudio brak u glavnom gradu Kine, Pekingu. Znali su se tek kratko vrijeme. On je bio prijatelj prijatelja koji je Xiao Jing uinio uslugu. Kasnije, kada se htjela oduiti, pomogla 198

je Li da dobije nekoliko amerikih dolara, te mu je neto i posudila. Xiao Jing danas vjeruje da je to bila njena prva i najvea greka: Vjerovatno nisam vodila rauna o svome novcu. Poslovni partner Lija, koji je kasnije postao i njegov susjed, prenio joj je laskave komentare koje je Li pravio na raun njegovog novog finansijskog izvora. Sve to je Xiao Jing tada znala bilo je da je lako uspostaviti komunikaciju sa Li i da je on vrlo fin, iako se samo smijala kada je ula prve brane ponude. Rekla sam ne dolazi u obzir, ne. Sama pomisao da se za tog ovjeka udam mi nikad nije padala na pamet. Ali, Li nije odustajao. Proganjao ju je ponudama, i na kraju postavio ultimatum. Pitae jo jednom, a ako kae ne i ode, odustae od ideje braka s njom, zauvijek. Xiao Jing je znala kako e glasiti njen odgovor. Okrenula sam se i otila, rekla je. Proganjao me. Rukama me je drao oko vrata. Nikad mi niko nije tako neto uradio u ivotu. Bilo me je strano stid, drugi ljudi su prolazili ulicom. Rekla sam: Skloni ruke jer e se drugi ljudi pitati ta se to deava, ali on je i dalje bio uporan. Stisnuta vrata doveo me do svojih vrata. Rekao je Ii u kod tvojih ako se za mene ne uda. I tvoja porodica e imati problema. Slijedeeg jutra smo otili do matiara, a moja porodica nije nita o tome znala. Tada me nije drao za glavu, mada mentalno jeste. Xiao Jing se za Lija udala 8. novembra 1984. godine, u matiarskom uredu u Pekingu. Njoj je bilo 31, a njemu 22 godine. Neko vrijeme sve je bilo manje-vie mirno. Xiao Jing je prieljkivala da povjeruje da bi brak Lija mogao promijeniti, ali su

199

se ubrzo nakon toga strahovi obnovili i Li je po prvi put postao nasilan. Nakon svae oko toga da li je prijateljici posudila kasetu ili nije, trao je za njom niz ulicu sa sjekirom za meso. Zatim je u iskuenju svoje sree otiao predaleko i Xiao Jing je zavrila u bolnici sa probijenim unim bubnjiem. Meutim, kako jo uvijek nije nita govorila, odluila je da doktorima kae da se sve to dogodilo tokom poarne vjebe. Nikome nije nita govorila o maltretiranjima kroz koja je redovito prolazila, jer se bojala, kako kae, da e ljudi rei mora da si negdje pogrijeila ukoliko ti mu to radi. Pa zato se Xiao Jing, obrazovana ena koja je radila za ameriku uvoznu firmu i zaraivala daleko vie od prosjene kineske plae, udala za Lija, oigledno nasilnog ovjeka koji je jednom u lice svoga protivnika utrljao zapaljenu cigaretu? Zato bi se ijedna ena drala uz ovjeka koji na takav nain tretira ljude? U sluaju Xiao Jing odgovor lei, ba kao i u veini sluajeva ozbiljnog nasilja u porodici, u onome to joj se dogodilo u djetinjstvu i mladosti. Xiao Jing Wang je roena 1954. godine. Bilo ih je ukupno sedam sestara. Nauila je vrlo rano ta to znai istina i poslunost. Bila je to lekcija koja je oblikovala nain na koji je razmiljala i postupke koje je poduzimala u toku ivota. Nije nam bilo dozovljeno da kaemo bilo ta to je neistinito, ili da uradimo bilo ta to bi ilo na tetu drugih, rekla je. Vjerovali smo da ako radimo samo ono to je dobro za druge ljude, onda se ak ne moramo ni bojati (ta se moe eventualno dogoditi naoj porodici). Porodino ime je vrlo vano. Kada u Kini uradimo neto to nije dobro, onda cijela porodica pati. Xiao Jing je itekako dobro znala za ove patnje. Njen otac je bio inenjer koji je dobro poslovao, ali mu je posao oduzet tokom 200

revolucije. U zatvoru je proveo godinu dana zato to je bio kapitalista. Nakon toga, uprkos dugom zatoenitvu, za oca Xiao Jinga se i dalje vjerovalo da je kapitalista i potencijalni neprijatelj naroda u oima organa vlasti. Njegova porodica je zbog toga osjeala posljedice. Kada je imala trinaest godina, najgori strahovi Xiao Jing su se obistinili: uprkos to je dobra, uprkos tome to govori istinu, uprkos tome to pomae drugim ljudima, uprkos svemu tome, njenoj porodici su se dogaale loe stvari i po prvi put i njoj lino. Bio je to prvi dug period nasilja u njenom ivotu. Moj otac je morao kleati i nositi magareu kapu, a oko vrata mu je bilo zavezano eljezo teko 15 kg, kasnije je napisala u svojim tinejderskim memoarima kulturne revolucije. Namjera je bila da se pokae da je moj otac radio loe stvari, kao na primjer sisao krv svojih radnika. Jednom su prisilili i moju majku da klekne ispred kue. Natjerali su je da stavi ruke na lea. Ja sam morala stajati pored nje i gledati kako govori da nije dobra. Meni su rekli da sam pasje dijete. Crvene garde su pretukle moju razrednicu, odsjekli su joj kosu i pocijepali su joj odjeu (sic!). Svi uenici su morali sve to gledati. Jedan po jedan gardista se smjenjivao, tukao je i maltretirao. Crveni gardisti su takoerr bili studenti. Moja razrednica je vritala. Od slinih premlaivanja je na kraju podlegla. Jednom su me odveli u podrum kole. Na zidu je bila krv i slike ljudi koji su pretueni na mrtvo ime. Lanci su bili svuda naokolo, koni kaii, bokserske rukavice, i druga sredstva. Sve su nam to pokazali da bi nas prepali. Meni je bilo svega 13 godina. Napisali su da su svi ti ljudi prije nego to su ubijeni morali jesti izmet iz toaleta.

201

Tako je Xiao Jing, tinejderka, preivjevi revoluciju, donijela odluku: Odluila sam da nikada neu povrijediti svoju porodicu. Ne elim da moja porodica pati. Radije bih izabrala da patim sama. Xiao Jing je bila pokorna, mirila se sa uvredama, usta je drala zatvorenim, ako sve to bilo u cilju zatite njene porodice. Kasnije su mnogi ljudi na Novom Zelandu, ukljuujui i policiju, smatrali da se teko pozvati na takvu predanost porodici. Ali je Li, svakako, sve to dobro shvatao. Znao je da je to Ahilova peta njegove supruge. Uz to je iao i njen strah od nasilja, to je bilo sasvim dovoljno za Lija da nad njom uspostavi kontrolu. Ponekad razmiljam o svemu to se dogodilo, i mislim da sam u neemu pogrijeila. Razmiljam Da li sam se mogla izvui?. Ali mislim da nisam uvijek je protiv mene koristio moju porodicu, da me zaplai. Bio je upoznat sa jakim vezama unutar moje porodice. itao mi je misli. Tako je Xiao Jing ostala sa Li, iako je stalno spoznavala nove stvari koje su joj ulijevale sve vie straha. Ali, poeo joj je redovito raditi dvije stvari koje su obiljeile radikalno pogoranje ionako loih odnosa: ucjene i silovanje. 1986. godine je Li primorao Xiao Jing da pita svoju sestru, prodavaa kompjutera u Hong Kongu, da im da dovoljno novca kako bi on i Xiao Jing prvo odselili u Japan, a nakon toga na Novi Zeland. Njegov rezon je bio jednostavan: njena sestra je puno zaraivala i elio je dio. Bio je to prvi od mnogobrojnih slinih zahtjeva. Svaki put su se posljedice odbijanja pogoravale. A njegove mete su uvijek bile u njenoj porodici. Seksualno zlostavljanje je poelo u toku prvih est mjeseci dok je par ivio u Japanu. Xiao Jing nerado govori o tom poglavlju svog ivota - stid uz zlostavljanje je osobito snaan kod Kineskinja. Kasnije se ispostavilo da se zloupotreba ponavljala, bila je nasilna i ukljuivala i sodomiju. 202

Xiao Jing je kasnije pisala o tom periodu svoga ivota: Shvatam da je teko za ljude na Novom Zelandu da shvate kako mu moe toliko dominirati nad svojom enomNije bilo potrebe da me mlati, samo je govorio jednostavne stvari. Kirsten Gamby, psiholog koji se sa Xiao Jing sastao preko 70 puta dok je bila u zatvoru i koji je puno vremena provodio sa rtvama nasilja u porodici, vjerovao je da je reakcija Xiao Jing bila tipina za ene u njenoj situaciji. Ponekad to nije nasilje nego znanje o nasilju koje ljude zaprepatava. Nasilje se dogaalo i u smislu seksualnog nasilja. Ljudi poput Li koji znaju kako mogu iskoristiti osjetljive strane ljudi njihove slabe take - mislim da je tano znao kako e je zastraiti. Napravio je za sebe dobar izbor. Isto tako, osjeanje Xiao Jing da ne postoji bijeg je takoerr uobiajeno, kae Gamby. Osjeala je njegovu zamku osjeala se u njegovom zatoenitvu. To je uobiajena karakteristika odnosa u kontekstu nasilja u porodici. Mnoge ene strahuju da ako izau iz takvog odnosa, ako odu na najudaljeniji dio svijeta, ako odu u sklonite za ene, da e ih mukarci na kraju pronai na alost to je upravo ono to se dogaa najveem broju ena. Osjeaj zamke koji se javio kod Xiao Jing pomae da se objasne razni dogaaji koje su spoznali mnogi strunjaci koji su radili na njenom sluaju. Ona i Li su se razveli u Kini nakon to ga je nala s drugom enom. Ali, uprkos razvodu, Li je insistirao da Xiao Jing i dalje s njim ivi. Na kraju su kao par otputovali u Japan, i kasnije na Novi Zeland, gdje su se, to je jo udnije, ponovo vjenali. Istina, prema kazivanju Xiao Jing, razvod nije nita promijenio. Ona je i dalje vjerovala da je Li u stanju povrijediti njenu porodicu (njegove prijetnje su ukljuivale i unajmljivanje ubica, kao i 203

njegove vlastite ruke) i zakljuila je da je bijeg, bilo putem razvoda ili bez njega, prosto nemogu. Li je ak koristio i frazu kojom je opisivao ta je on, prema vlastitom miljenju, za nju: Ja sam smrdljivo meso, podsjeao ju je. Ne moe se osloboditi moga smrada. Prema njegovim rijeima, njegovog prisustva se moe osloboditi samo ako izvri samoubistvo. 1987. godine su Xiao Jing i Li stigli na Novi Zeland. Li je vjerovao da e mu Novi Zeland ponuditi velike poslovne mogunosti. Kao porodica, preselili su se u stan u Christchurchu. Za Xiao Jing je to bio kraj svijeta. Za Li, bie to, na kraju, kraj. U toku jula te iste godine Xiao Jing je otkrila da je trudna. Za nju je to bila dobra vijest. Mislila je da e joj beba uliti novu nadu u budunost. Za trenutak se njen optimizam inio opravdanim. U toku prvih mjeseci trudnoe Li je znatno poboljao svoje ponaanje prema njoj. ak se i alio da e moda, ako bude on to elio, pustiti i nju i bebu. Ali ta velikodunost nije dugo trajala. Kada im se u aprilu 1988. rodio sin, Lijevo ponaanje se poelo drastino pogoravati. Zabranio joj je da koristi telefon, kontrolisao je telefonske raune da bi vidio da li je zvala svoju porodicu. Pisma koja je pisala je provjeravao. Njen engleski nije bio dobar. Na kraju je ostala bez novca i nije mogla voziti. Osim Lija, kontak je jedino odravala sa jednom od svojih sestara koja je dola iz Kine da joj pomogne oko bebe. Li je ak i tada bio kivan i sugerisao je u jednom trenutku da su sestre ljubavnice. Seksualno je Li postajao sve zahtjevniji. Seksualno zlostavljanje koje je poelo u Japanu kulminiralo je nesretnim sluajem jedne veeri kad se vratila kui nakon to je putena iz bolnice gdje je operisala u. Kada ju je Li primorao na seksualne odnose, Xiao Jing se morala vratiti u bolnicu ve sutradan. Policija je kasnije ispitivala zato im se nije obratila, ili zato se nije za pomo obratila sklonitu za ene. Kirsten Gamby, psiholog 204

Xiao Jing, vjeruje da su takva oekivanja, pod okolnostima kakve su okolnosti Xiao Jing, nerealna. Razumno je po tome to javnost moe uvidjeti da ena ipak ima neku opciju, ali je nerazumno jer je enin um poprilino izopaen njen vlastiti osjeaj moi je ravan nuli. Takoer je teko za enu da se oslobodi realnosti. Da li bi taj ovjek povrijedio porodicu Xiao Jing da ga je ona ostavila? U toj je situaciji gotovo nemogue postavljati takva pitanja. Li je imao Xiao Jing tamo gdje je elio da ona bude. Zatvorena je bila u kui i patila je. To je ustanovljano u toku ozbiljne postnatalne depresije. U stvari, ona bi uradila bilo ta samo da ga ne uvrijedi. Ali se neto u Liju mijenjalo. Ranije je svoje prijetnje upuivao uglavnom njenoj porodici. Ali je kasnije poeo upuivati vrlo eksplicitne poruke samo svojoj supruzi. Za jednu je smatrala da je naroito znaajna. Kae da sam beskorisna, smee, smee. To je za mene vrlo jasna poruka, on kae da sam ja smee. On to i misliJa mu vie nisam bila potreba. Xiao Jing je vjerovala da je za svoga mua postala beskorisna. Li je nedavno stekao novozelandsko dravljanstvo, uglavnom zahvaljujui zajmu koji mu je bio potreban da bi uvjerio novozelandske vlasti u vlastitu solventnost. A to je zajam koji je dobio od Xiao Jingine sestre iz Hong Konga. Barem se u Lijov dep slila jo jedna povea svota iz Hong Konga. Xiao Jing je vjerovala da je Liju dosadio izvor novca i da ga se eli osloboditi. Njeni strahovi su se obistinili kada su poela zajedljiva bockanja na temu smrti. Izgledalo je kao da je Li svaki dan tragao za nainom na koji e se osloboditi svoje ene. ak bi kupio i pitolj, rekao je Xiao Jing. Onda ga moe zadrati, moe ga zadrati, zastraivao ju je. 205

Znam da je imao pitolj, objanjava, bio je to kraj mog ivota. Ostale prijetnje su bile razraene. Stavio bi Xiao Jing iza vrata i pretvarao se da u nju puca sa kraja ulice. Li je zakljuio da tada niko ne bi znao ko je ubica. Jednom je ruke stavio oko moga vrata i rekao: Zapamti, ako jako stegnem, tada je kasno da bilo ta uini. Ponekad bi, im ujutro ustane, sugerisao da nabavi konop i da se sama ubije. Time bi ga spasila troka unajmljenog ubice. Kasnije je na suenju Xiao Jing, Susan Xheng, prijateljica branog para, opisivala hvalisanja koja je Li uzvikivao dok su se vozili kroz umu na putu do Queenstowna. Bila je to grupa izletnika, meu kojima su bili i Xiao Jing i Li. Rekao je da je tu vrlo lako ubitisamo ih baci u umu, a kada se tijelo pretvori u pepeo, niko nikad nee saznati, Xheng je rekla sucima. Xiao Jing je sada bila ubijeena da e umrijeti. Tokom dana je ostala u krevetu, i pretvarala se da je mrtva. Imala je problema sa gutanjem, te da je to posljedica raka. Bila je, kae, runa i stara. Pripremajui se za najgore, zamolila je Susan Xheng da se stara o njenom djetetu nakon to umre. Rekla je Xheng da je sigurna da nee doivjeti Boi. Xheng nije mogla a da ne primijeti kako njena prijateljica grozno izgleda. Strano sam se brinula. Mislim da je bila vrijedna aljenja. Mislim da je bila lijepa kada sam je prvi put srela u Kini, ali sam kasnije uvidjela da nema izraz na licu. Ponekad bi samo buljila. U to je vijeme, kako u svom izvjetaju zakljuuje Kirsten Gamby, Xiao Jing ne samo patila od velike depresije, nego i od odreenog oblika post-traumatskog poremeaja koje se ee javlja kod ratnika. Dr. Les Ding, psihijatar, koji je takoer svjedoio, sloio se i opisao Xiao Jing kao osobu koja pati od teke depresije.

206

Pa ta je Li pokuavao postii muenjem svoje ene, ako je ita uope pokuavao? Da li je samo uivao gledajui je kako se pati, ili je postojalo neto drugo to je upravljalo njegovim ponaanjem? Li je mnoge odgovore ponio sa sobom u grob. Ali ipak imamo neka definitivna rjeenja za ono to se odvijalo u njegovoj glavi. Izgleda da je Li namjeravao na jo jedan nain iskoristiti svoju suprugu, i radilo se o katastrofalnoj osveti. Zadnji dan Lijevog ivota bio je stoti dan zabave njegovog sina i u skladu s kineskom tradicijom, njegove vlastite koja je prireena u njegovom domu. Susan Xheng je sve skuhala jer se Xiao Jing nije dobro osjeala. Po svemu sudei zabava je bila uspjena, ali je P.C. Lee, Lijev poslovni partner, primijetio da se Xiao Jing udno ponaa. Ostalima nije prila sve do kraja jela i izgledala je kao da je tek ustala. Gotovo da nita nije pojela. Lee se prisjea da je tu vee izgledala kao smrt koja se pribliava. Xiao Jing je imala dobar razlog da tako izgleda. U toku te iste sedmice joj je Li pokazao pismo koje je pisao, naslovljeno na policiju u Kini, u kojem je opisao krivina djela vezana za kompjutere za koja je vjerovao da ih je poinila njena sestra u Hong Kongu. U jutarnjim satima, onog dana kada se odrala zabava, primorao ju je da ustane, naredio joj je da kopira pismo koje je napisao, koristei protiv nje najgore strahove. elim, rekao joj je, da svojim rukama ubije svoju sestru. Po prvi put je Xiao Jing uradila neto nezamislivo: odbila je. Te noi nakon to su se gosti razili, dok je leao na krevetu nakon to se ispovraao, Li je ponovo poeo da prijeti. Xiao Jing je trebala nazvati Hong Kong i traiti novac. I to je uradila. Li nije bio zadovoljan. Zloupotrijebio je Xiao Jing, naredivi joj da isto ponovo uini. Kada je konano uspostavila vezu sa Hong Kongom, Li je uzeo telefon i bijesno zatraio 300.000 amerikih dolara. Ubie Xiao 207

Jing i njenu sestru ukoliko ne poalje traeni iznos. Tvoja je sestra u mojim akama, objasnio je. Xiao Jing kae da to nije mogla podnijeti ucjene, vrijeanje njene porodice, vrijeanje nje same. Nikad ranije nije bila toliko bijesna i nikad se ranije nisam toliko prepala i zaista sam ga mrzila. Mislila sam da e mi glava eksplodirati. Morala sam ga ubiti drugog naina nije bilo. Prisjetila se kineske poslovice o psu satjeranom u oak, ali koji jo uvijek moe preskoiti ogradu. Taj pas sam bila ja. etrdeset minuta kasnije, dok je Li bio u snu, Xiao Jing je svezala ruke i noge svoga mua i donijela lanac za psa i no iz kuhinje. Onda, izmeu 3 i 4 ujutro, tog proljea u Christchurchu, Kineskinja, daleko od svoje kue, povukla je lanac oko vrata svoga mua i etiri puta ga noem ubola u stomak. Zatim je preko lica stavila jastuk kako bi bila sigurna da je mrtav. Xiao Jing Wang je proglaena krivom za klanje, a ne ubistvo, i osuena je na kaznu zatvora od pet godina. Nakon tri i po godine je putena na uvjetnu slobodu. Na kraju odsluenja kazne upoznala se i kasnije udala za Kevana Wildea, dunosnika Hokitika Conservation. Xiao Jing je eljela da njen sin ima istu porodinu klimu u kojoj je i sama uivala u djetinjstvu. S tom namjerom zamolila je svoju sestru da izda oglas u novinama putem kojeg je traila ovjeka koji je zainteresiran za izgradnju porodice. Od 30 mukaraca koji su se na oglas javili, Kevan Wilde se doimao najadekvatnijim. Xiao Jing i Kevan su jo uvijek u braku, i to sretnom braku, ali i to bi se moglo promijeniti. Novozelandska vlada eli Xiao Jing deportovati u Kinu. U albi dostavljenoj Tribunalu Odjela za reviziju odluka tijelu koje donosi konane odluke o deportaciji advokat Ministra za imigracije je izjavio: Svaki graanin Novog Zelanda koji potuje ljudski ivot i dostojanstvo gnuao bi se na ono to je uradila (Xiao Jing Wang) i osjeao bi se poprilino razoaranim time to 208

je poinitelju dozvoljeno da ostane na Novom Zelandu.Predlaem da se prihvati da boravite osobe u ovoj zemlji koja je u stanju poiniti takvo nasilje nije u javnom interesu. Tribunal se s tim sloio. Nejasno je s kakvom e se sudbinom Xiao Jing suoiti ako se vrati u Kinu. Meutim, postoje odreena miljenja u vezi s njenom perspektivom. Prema Amnesty International, u Kini se svake godine izvri egzekucija na hiljade ljudi (prema magazinu The Economist taj je broj ak 20,000); 19 krivinih djela podlijee smrtnoj kazni (od kojih se etiri kakva ironija odnosi na poinitelje nasilja nad enama). Ako se deportuje u Kinu i ako joj se tamo bude opet sudilo, to je sasvim izvjesno, prema bivem diplomati koji je bio na misiji u Kini, Xiao Jing bi se mogla osuditi za meunarodno ubistvo, za koje je maksimalna kazna smrtna kazna. U Kini je njena porodica jo uvijek politiki prezrena, dok je otac njenog pokojnog mua traio osvetu; ona je ena koja je uradila neto nezamislivo. Iako je Tribunal odluio da bi njena deportacija bila nepravedno otra mjera, on ipak smatra da ozbiljnost djela kojeg je poinila, kao i rizik koji predstavlja za javni interes Novog Zelanda nadmauju sve druge dileme. U albi Ministarstva Tribunalu za deportacije sugerie se jo jedan rezon: Azijska zajednica koja ivi na Novom Zelandu je naroito zainteresirana za mjere, kao i za suenje apelantu i pratei publicitet. Tvrdim da bi se toj zajednici uputio potpuno pogrean signal ako se apelantici odobri da ostane na Novom Zelandu. Time bi se sugerisalo da drutvo na Novom Zelandu tolerie takav nivo prijestupa i nasilja. Time bi se podstaklo vjerovanje da ukoliko zloinac ima dovoljno novca da unajmi dobrog advokata, onda on moe poiniti djela ekstremnog nasilja bez straha od deportacije jednog dana. 209

Ali strunjaci koji su radili na sluaju Xiao Jing sve to vide drugaije. Oni istiu da je nivo recidivizma meu enama koje su ubile svoje partnere u stvari na nuli. Ona je kanjavana, i kanjavana i kanjavana, izjavila je Kirsten Gamby s velikom dozom ljutnje. I ona je jo uvijek rtva. Ponekad je izuzetno teko uti samu rtvu. Xiao Jing se i dalje bori za preivljavanje. Njena alba na odluku o deportaciji se nalazi pred Visokim sudom. Kae da ponekad ne moe shvatiti zato je toliko mrze. Ona smatra da je dovoljno propatila. Sa svojim bivim muem sam bila u kavezu. Bila sam u kavezu i u zatvoru. I sada me hoe opet vratiti u drugi kavez. Zato, ne razumijem. Nakon svae oko toga da li je prjateljici posudila kasetu ili nije, trao je za njom niz ulicu sa sjekirom za meso. Zatim je u iskuenju svoje sree otiao predaleko i Xiao Jing je zavrila u bolnici sa probijenim unim bubnjiem. Ja sam smrdljivo meso, podsjeao ju je. Ne moe se osloboditi moga smrada. Prema njegovim rijeima, njegovog prisustva se moe osloboditi samo ako izvri samoubistvo. Na suenju Xiao Jing je izjavila da se prije suenja strano brinula. Mislim da je bila vrlo lijepa kada sam je prvi put srela u Kini, ali sam kasnije uvidjela da nema izraz na licu. Ponekad bi samo buljila. Zabiljeke: Sluaj Xiao Jing Wang trajao je dug period u toku kojeg je suprug psihiki i fiziki zlostavljao svoju suprugu. Na kraju ga je ena ubila. Jo uvijek se rijetko dogaa da ena ubije svoga mua i u

210

gotovo svim sluajevima razlog je hronina zloupotreba. Proitajte priu i razmiljajte o pristupu analize sluaja.

211

NAIM OIMA
Sasluajte ta ene govore o dananjem ivotu na Novom Zelandu i u njihovim rijeima ete uti otkucaje srca nacije; njihove strahove i zadovoljstva. Neki kau da je ivot na Novom Zelandu toliko dinamian i pun promjena da im se gadi. Drugi opet smatraju da ima vie uspona nego padova. Je li sve to toliko loe? Ili je Novi Zeland, bez obzira na sve brige, jo uvijek pravo mjesto? Karen Nimmo razgovara sa tipinom grupom ena o njihovom ivotu i nadama za budunost. DEBORAH HAIME (37) Roena Australijanka, samohrana majka dvoje djece od 2 i 16 godina. ivi u iznajmljenom dvosobnom stanu u Mount Albert, Aucklandu, za kojeg sedmino plaa 160 funti. Iako je telefonistica i recepcioner sa iskustvom, ne moe nai zaposlenje. Sedmino prima 227.93 funte kao socijalnu pomo. Preivljavanje. To je najvea stvar koja mi je stalno na umu. Kada je Vlada smanjila pomo, mislila sam da se ali. Kada platim kiriju, ostaje mi samo 55 funti za raune. Nemamo ta da jedemo; kosu peremo sapunom kada ne moemo kupiti ampon. Nemamo telefon, friider, niti sto za ruavanje. Napolju je auto sa praznim akumulatorom. Nemam ga od ega popraviti. Slijedei je televizor. Ako me gurnu u jo veu provaliju, traiu tablete za samoubistvo. Nelagodno se osjeam to primam pomo, radije bih da ja mogu neto doprinijeti. Ne elim da mi mozak odumre u etrdesetpetoj, i da jo uvijek ivim od pomoi. Sve to elim je da radim. elim da mi se prui prilika da sama doprinesem pomoi za moju djecu. Zaista sam kvalitetna telefonistica, ali mi niko ne da posao. Nada mnom se vri diskriminacija jer imam dijete. Moda bi Vlada mogla dati stimulans nekim velikim firmama za brigu o djeci, tako da se samohrani roditelji mogu vratiti na posao.

212

Barem imam prijateljeoni su mi najvee zadovoljstvo. Dou kod mene s hranom i donesu bocu vina i onda mislim: Evo Crvenog kria. Tada mi je neprijatno ali su oni divni. Ipak mislim da je Novi Zeland predivan. Ne bih se vratila u Australiju. Vjerujem u Novi Zeland. Jedino ne vjerujem u njegove politiare. Ipak jo uvijek nisam dotakla samo dno. To se nee dogoditi sve dok sam u karavanu. ANN SCANLAN (30) Stoarski upravnik; nadlean za 2200 ovaca na 1400 jutara zemlje na brdovitom zemljitu u blizini Cromwella. Prima godinje 20,000 do 25,000 dolara, plus zaradu od honorarnog rada na sakupljanju ovaca; radi est ili sedam dana sedmino; ivi u kuici na farmi za koju ne plaa stanarinu. Hobi mu je hokej i obuka pasa. Ono to sam uvijek elio raditi je da uvam ovce, volim kada ih okupljam u stado imam udam osjeaj kada sam tamo sa nekoliko pasa, a preda mnom planine, proteu se miljama, godi mi osjeaj. Volim takav ivot, ljude, prirodu. Nestvarne su mogunosti za nekoga ko voli ivot pod vedrim nebom. Nemam nikakvih ogranienja: sasvim sam drutven. Nita ne prieljkujem. Nemam ni briga, osim vremena, kada iam ovce ili kad zbog sue ostanem bez hrane. A to se tie budunosti, pretpostavljam ta u raditi kad budem imao 45 godina ili 50. Znam da se ovim ne mogu baviti cijeli ivot. Stoarstvo je zapalo u probleme. Jedino je govee meso dobro. Ali ne samo stoarstvo, zar ne? Najvea frka na Novom Zelandu. Pitate se gdje e sve to zavriti. Puno ljudi se bori kroz ivot, i sve izgleda da ide na gore. Ne znam ta bi bio odgovor sluam ta se dogaa, ali me politika ne zanima. Moj cilj je da budem vlasnik komada zemlje ako se ekonomija pobolja. Kako stvari stoje, moda nikad nee. Moda bi bilo bolje raditi za plau. Puno sam putovao i imam ovo iz Afrike.elim

213

otii na Safari i vratiti se preko Indije i Nepala. Ne znam kada za pet, deset godina, moda ali u to uraditi. BRENDA LANGFORD (26) Zaposlena u modnoj kui, zarauje oko 50,000 dolara godinje. Odrasla je na farmi na 10 jutara zemlje u Whitfordu, juno od Aucklanda. Glavna rekreacija skijanje i jahanje. Diplomirala je modni menadment na tekstilnom koledu u Filadelfiji. Suvlasnik je vile u Parnellu. Vozi auto firme u kojoj radi i esto slubeno putuje preko okeana. Smatram da je kalibar mlade osobe koju proizvodimo kroz na obrazovni sistem zabrinjavajui. Prole godine smo objavili oglas za asistenta - primili smo 200 molbi. Jedna ena sa kojom sam razgovarala mi je rekla da nije radila nekoliko prethodnih mjeseci i primala je pomo, to znai da bi mogla biti interesantan kandidat. Osjeala sam se ponieno. Nisam mogla vjerovati da to kae na intervjuu a kamoli da na to bude ponosna. Shvatam ta vlasti rade. Historijski, to je vrlo lako. Odgajani smo da mislimo da su svi jednaki to je predivno ali ljudi nisu spremni da urade bilo ta da krenu naprijed, da urade neto vie. To je pogreno. Mislim da je potrebno pomoi ljudima koji izgube posao, ali vlada ne bi smjela sve to podupirati. Ja sam za brojeve socijalne sigurnosti. Svi smo ubaeni u kompjuter, u svakom sluaju. Tada ljudi ne bi mogli podrivati sistem. ta ima veze, osim ukoliko neto krijete? I svega je nekoliko ljudi na Novom Zelandu spremno da pomogne pravi ljudi, naravno. Novi Zeland je predivna zemlja. Moete se baviti svakom aktivnou u prirodi, ak i ako niste naroito bogati. Uivam u ovome ime se bavim. Imam predivan lini ivot. Porodica je za mene vrlo bitna. Svojoj djeci elim pruiti najbolje obrazovanje. Vlada bi na sve to trebala tako gledati. Djeci je potreban dobar poetak sve se opet svodi na obrazovanje.

214

VAL DOUGLAS (32) Roen u Maoriju. ivi u Mangeru u Aucklandu. Najmlai od devetoro djece i meu nekoliko djece za koju je njegova porodica bila hraniteljska. Obueni je automehaniar i voli ribolov. Kao pomonik u fabrici ribe zarauje oko 20,000 do 30,000 dolara godinje. Vlasnik je lake koije na obali, motocikla i kombija. Uplauje penziono osiguranje u tri fonda. Radim uglavnom dobro. Ne mogu se poaliti. ivot mi nije komplikovan. Blizak sam sa svojom porodicom. Igram odbojku i uzgajam pse. Volim ii na veereda, imam dovoljno za svoje svakodnevne potrebe. Moja najvea briga je moja majka. Ona ivi sama i boji se ako joj ukinu pomo. Tada ne bi mogla izdrati sama. Iao sam s njom u ured za socijalnu pomo i tamo je bio jedan siromaan starac moda se nekad i borio za svoju zemlju. A od njih nije mogao dobiti ni deset dolara. To me vrijea. Kako e sve to izgledati kada ja budem imao toliko godina? Ono to me nervira su ljudi koji zarauju na Novom Zelandu i novac alju svojoj porodici preko okeana. To nije dobro za nau privredu iz nje se crpe sredstva. Da mogu, zaustavio bih imigraciju, a naim ljudima dao ansu da ostvare svoje ciljeve. Maorisi ima vie prednosti nego mnogi drugi. Ali isto tako ima puno lijenih Maorisa. I oni bi mogli uspjeti, ali mnogi nee da se pokrenu s mjesta. Moj posao je OK. Ja radim samo zbog novca. Zadovoljstvo mi prua moja porodica, kao i ideja da neto za sebe stvorim. Hou da budem privatnik moda da imam ribarnicu. Zadovoljan sam u dui. A kada ostarim, tada neu morati misliti o novcu. GRETA SIMMONDS (31) Skupa sa muem i treim partnerom vodi posao iznajmljivanja brodova. Vlasnik je zemljita u Paihiji u Nortlandu. ivi u iznajmljenom stanu. Hobi joj je sadnja drvea, pjevanje; ui 215

svirati gitaru, tri i pliva. Prole godine je zaradila 23,000 dolara. Vozi Toyotu Corolla boje re, proizvedenu 1980. Puno sam putovala i upravo sam se vratila kui u zaljevu otokane postoji bolje mjesto. Nevjerovatno je lijepo. Volim grmlje, obalu, jasnou svjetla. Naroito feioju plodove sa nekoliko zrna. Predivno. Novi Zeland ima najbolje plodove na svijetu. Mene nita ne brine. Ono to je najbolje kada ste privatnik je to to moete kontrolisati svoj ivot. Na neki nain radite vie, ali ne postoji podjela izmeu posla i zadovoljstva. Sve to ide skupa. Proli smo kroz faze stresa kada smo gradili brod, ali sve polako ide na bolje. Ne bih se eljela baviti poslom koji bi me odveo u velike dugove. Drago mi je to sam u turizmu i nadam se da ljudi shvataju koliko je turizam vaan za Novi Zeland. Ovdanji ivot. Na Novom Zelandu i nisam izloena bogatom ivotnom sadraju. Poznat mi je cjelokupni sistem zemlja s punim socijalnim osiguranjem koji je u haosu, ali dugorono, moda e sve biti dobro. Zabrinjavaju me stavovi ljudi. Ne dopada mi se to kod Novozelanana nema vjere u sebe. Ne dopada mi se velika maina za mljevenje kivija, i ne volim ljude kada tragaju za negativnim. Mislim da smo sretni. Hoemo da gradimo kuu. Hou da za nas izgradim dom, da brod stane na svoje noge i da dalje rastemo i uimo. Morate ii za svojim snovima. TRUDIE LAWSON (22) Studentica pete godine. Zavrila je u Otagu kolu tjelesnog odgoja i sada studira. Postae profesorica srednje kole. Najstarija je od etvoro djece. Odrasla je na Sjevernom Islandu, na farmi na kojoj su se proizvodili mlijeni proizvodi. Plaa kiriju 35 dolara sedmino. kola za nastavnike je plaa 126 dolara, a u dugu je 7,200 dolara. U tenisu predstavlja Otago. U tolikom sam dugu samo zbog sporta kojim se bavim. Mogla sam birati izmeu tenisa, honorarnog rada ili rada preko 216

raspusta. Ali imam sree to sam u koli za nastavnike u Dunedinu, na koju se javio 171 kandidat na 22 radna mjesta. Najvie me brine gdje u biti idue godine. To nas sve poprilino plai, zarada i opa nesigurnost u zapoljavanju. Ne volim kada ne mogu kontrolisati svoju budunost. Ali nisam depresivna. Volim da razmiljam ovako: ako sam dovoljno predana i dovoljno kvalitetna, onda u imati posao. Mislim da je vlada morala ljudima situaciju oteati, ali puno ljudi pati. Sada na univerzitet dolaze bogatiji studenti. Vrlo mali broj se moe rasipati novcem i provoditi puno vremena po kafiima. To je u redu, ali je onda sve to tee za one koje roditelji ne mogu pomagati. Zaista je teko ako imate akademskog talenta, a ne moete ga maksimalno iskoristiti. Voljela bih ostati u Dunedinu. To je najbolje uvana tajna Novog Zelanda. Ovdje nema problema meu rasama koji se javljaju drugdje; konzervativan je, ali nije dosadan. Plan mi je da predajem nekoliko godina, a onda da idem preko okeana. Onda u odluiti da li u i dalje predavati. Ali, uvijek u se vratiti na Novi Zeland. Mi imamo svojih problema, ali koja to zemlja nema? Jo uvijek mislim da je on broj jedan. ANGELA PETERSEN (26) Odrasla je u Spreydonu u Christchurchu. Najmalaa je od troje djece. Napustila je kolu kad joj je bilo 17 godina. Zaposlila se u banci. Danas je bankovni ef i zarauje 25,000 do 30,000 dolara godinje. ivi kod kue sa roditeljima. Uiva u tenisu, biciklizmu, atletici i voli ii na trke. Zaposlila sam se u banci jer sam mislila da e to biti prihvatljivo est mjeseci, sve dok ne naem drugi posao ali ga nikad nisam nala. Ovaj mi se posao dopada. To je dobar sektor i upoznala sam jako puno ljudi. Idue godine idem preko okeana, ali samo na tri mjeseca zbog ekonomske situacije. Ima vrlo malo odricanja: ljudi ostaju na istim pozicijama, iako su mogli pokuati neto drugo. 217

Ja najvie mislim na novac. ak je i odlazak u kafi postao skup ili ja moda starim. Nisam napustila kuu, ali sam zato skupila dovoljno novca za auto i mogu planirati putovanje kako bih finansijski stala na noge. elim kupiti kuu i uskoro u biti u poziciji da to i uradim. ao mi je velikog broja ljudi. Vidite da u banku djeca dolaze polugola. To je tuno. Ako nemate novca, kako onda moete planirati bilo ta? Ne bih nipoto voljela da budem na elu Novog Zelanda. Sudei po ekonomskim prognozama koje sluamo, izgleda da e biti jo tee. Ali je situacija slina i drugdje u svijetu, zar ne? Brine me svijet. Neko vrijeme sve je izgledalo sasvim dobro. Onda je dolo do rata u Zaljevu i onda sam pomislila ipak nismo otili tako daleko. Ponekad je izolacija Novog Zelanda dobra stvar. To je dobra zemlja. Morate imati pozitivan stav to vie ulaete u ivot, vie i dobijate. I jo uvijek mislim da ako imate inicijativu i pravi stav, moete se izvui. RAHIRA WALSH (25) Roena je u Tongu. Otac joj je Englez, a majka Maorkinja. Odrasla je u sjevernom Palmerstonu. Pravni je zastupnik firme u kojoj radi. Godinje zarauje 35,000 do 40,000 dolara. Vlasnica je engleske vikendice skupa sa svojim partnerom u Seatoun Heightsu u Wellingtonu. Igra jednu vrstu bejzbola softball - za premijernu ligu. Kada sam primljena u komoru, moja baka nije mogla shvatiti zato ne idemo u kafi. Nije to bila njena neukostnego Maori ive totalno drugaijim ivotom. Zato se nikad i nisam uklopila u univerzitet. Kasnijih godina bila sam jedini student Maori u razredu. Ne bi bilo lijepo vidjeti jo jedan taman ten, kao podrku ovom drugom. Studentima iz sekte Maori nije lako. Finansijski pomo postoji, ali se bore sa konkurencijom i disciplinom. To nas vraa na djetinjstvo roditelji iz sekte Maori esto ne cijene znaaj obrazovanja. Imala sam u tome sree. 218

Shvatam da dobro napredujem za svoje godine. Ne moram razmiljati o tome ta u ubaciti u korpu u prodavnici. Moja jedina briga je kud idem profesionalno. To moram rijeiti. Kao Maorkinja i pravna zastupnica i ensko osjeam da se od mene dosta oekuje, i ne osjeam se pozvanijom od drugih da komentariem. Mislim da se ivot Maora poboljava to je rezultat toga to su se pokrenuli sa mjesta. Slaem se sa mnogim pitanjima koja Maori zastupaju, ali kad ujem za stvari poput zahtjeva za Kaikoura kitove, shvatam zato Pakera ponekad pomisli: Dragi Boe, ta je slijedee? Maori moraju postati jedinstvena snaga kako bi dobili ono to ele. Novi Zeland ima pravi problem. Vidim ta vlada radi na neki nain, ali se ne slaem sa oblastima kojima daju prioritet zdravstvo, obrazovanje, inicijative Maora kao Kohango ReoAli je to predivna zemlja za ivot. Volim sport, prostor, ist zrak i okoladu. DEBBIE WOOD (29) Domaica, majka troje djece od osam i pet godina i 16 mjeseci. Odrasla je u Kui samilosti u Cartertonu. Roena je sa prelomom kime. Vezana je za invalidska kolica. Njen mu, koji izuava zanat kao autoelektriar, zarauje 29,000 funti godinje. Njihov dom u Palmerstonu North je stavljen pod duplu hipoteku. Prije nekoliko mjeseci smo ili na veeru da proslavimo vjenanje naeg prijatelja. Cijena onoga to smo naruili je bila 50 dolara i trebalo nam je etiri sedmice da ustalimo budet. Jedva se provlaimo. Pokuavamo da jedemo meso svake veeri, ali je hrana osnovna mljeveno meso, kobasice, safalada. Piletina je luksuz, a ponekad zbog djece sluimo hladetinu. Ne pijemo puno, samo aicu udnog osvjeavajueg pia sa Kariba. Oboje smo puai na alost. Ne izlazimo puno, samo do grada kada plaamo raune. Gledamo televiziju ili unajmimo video kasete za 3 dolara po kaseti, ili dobijemo novi film po 219

posebno povoljnoj cijeni. Frustrirajue je kada morate kod kue ostati svaki vikend, ali nam i nije tako loe. 29,000 dolara godinje je dobra zarada. Naa djeca idu u katoliku kolu tako da im je prueno bolje obrazovanjekad imate djecu, onda morate imati i ambiciju. Novi Zeland neu naputati. Pejza je lijep, i jo uvijek nas zagaenost ne dodiruje, a ljudi su jo daleko paljiviji od Amerikanaca. Ono to mi se ne dopada je svaa izmeu Maora i bijelaca. To me obara, osjeam se tuno. Da sam ja premijervoljela bih da sam. Ja bih postavila stolove s hranom - eljela bih da uradim neto za ljude kojima je potrebna pomo i dala bih sve od sebe da od Novog Zelanda napravim neto posebno. Ako ne zaustavimo svau, zavriemo kao Juna Afrika. ELIZABETH McLEOD (23) Odrasla je u Lower Huttu. Jedino je ensko dijete u estolanoj porodici. Diplomirala je na odsjeku za umjetnost (s najviim ocjenama iz istorije). ivi u stanu sa jo pet osoba. Za smjetaj sedmino plaa 57 dolara. Sedmino zarauje 127 dolara. Odrasli smo uz etiku starog Boba Jonesa: obrazuj se, radi puno, radi ono u emu uiva, ostvari svoj vlastiti potencijal. Pokuavam! Nisam imala pravi posao otkako sam diplomirala, iako sam predala barem 30 molbi. Razmiljala sam o tome da se vratim na univerzitet i da steknem praktinije iskustvo. Ovih dana nezaposlenost je gotovo prihvatljiv problem, ali vas on ne baca u depresiju. Jedem vie nego to bih trebala, ne mogu kupovati mnogo odjee, ne mogu sebi priutiti odlazak na filmske festivale, a moji prijatelji e ii preko okeana prije mene. Sitni problemi, zar ne? Sve u svemu, poprilian sam optimista. Novi Zeland je sve zata sam ikad znala. To je fina zemlja za ivot, zabavno je i moja porodica i prijatelji tu ive. Ali ponekad osjeam da mi lojalnost izmie. ini se kao da plovimo ka treem 220

svijetu, ali ono nata smo se nekad ponosili zemlja socijalnih davanja nije vie razlog za ponos. Brine me rasno pitanje: odnos meu Maorima i Akehima. Mislim da je subkultura bijesnih mladih ljudi u porastu. Ne znam ta bi bilo rjeenje, ali znam da nismo ni blizu rjeenja. Mislim da bi se porezi trebali poveati. Moj otac bi me za ovo ubio, ali mislim da bi oni koji zarauju vie trebali vie i plaati. Imamo jednu od najniih poreskih stopa na svijetu.Mislim da vlada ne dobiva novac od ljudi od kojih bi ga trebala dobijati. VICKI SALMON (32) Direktorica firme, nadlena za 240 radnika. Zarauje preko 130,000 dolara godinje. Obrazovala se u privatnoj koli; diplomirala je na odsjeku za biznis na Massey univerzitetu. Razvedena je. Vlasnica je kue u gradu Kohimarama u Aucklandu. Vozi Toyotu Celicu. Voli squash i igra golf uz davanje prednosti od 33 boda. Vozim se prema Piha obali i razmiljam ah, ovo je slobodno. Ne morate tamo ii u raskonom autu, ak vam auto i ne treba. Moete samo skoiti u autobus. Mislim da u se moi kupati u Mission zaljevu na gradskoj plai to je predivno. Svia mi se jednostavnost ivljenja na Novom Zelandu; moete uzgajati svoje povre, sunce sija (veinu vremena), a ljudi zaista vode rauna o okoliu. Za mene je vano zdravlje. A planiranje ivota kad budem imala preko 50 godina? Sada dobro zaraujem, ali morate planirati i za ono doba kad neete imati pun kapacitet ili energiju da radite ovoliko. to se tie Novog Zelanda, voljela bih da privreda poraste i da stane na noge. Mi smo na ivici da to preokrenemo, ali moemo i bolje. Imamo toliko potencijala i kvalitetnih ljudi, ali moramo se prihvatiti posla i to uraditi.

221

Mislim da je vladina politika preuzela vostvo nad zemljom. Da mogu, promijenila bih nain na koji vlada tretira biznis. Natjerala bih ih da sasluaju poslovne ljude a poslovne ljude bih natjerala da ekonimiji posvete vrijeme umjesto novca. Da me vlada zamoli da vodim rauna o zajednici, ili sportskom terenu, bila bih za to zainteresiranija daleko vie nego za utjerivanje poreskih dugova. Mogla bih nagovoriti sve ljude ovdje da iza toga stanu. More Auckland, Novi Zeland, oktobar 1991. godine Zabiljeke: Ovo je primjer drugog naina na koji se moe primijeniti pristup analize sluaja. To je da se intervjuiraju odreeni ljudi unutar jedne zajednice. U prii objavljenoj u More magazinu kroz nae oi, prosjene ene govore o svom ivotu na Novom Zelandu.

222

Sklonite za ljude koji nemaju kud drugdje pobjei

DENISE JE DOLA DO PRAGA sklonita za ene. S njom je bilo etvoro djece. Nosila je dva manja kontejnera natrpana odjeom i igrakama. Na vratu je imala ogromne ljubiaste tragove prstiju. Prije nego to je tu dola, glava joj je bila razbijena tapom za kriket; vuena je niz ulicu sa pekirom zavezanim oko vrata, a sa tjemena joj je bio iupan pramen kose. Vrata sklonita su se otvorila i Denise je ve bila unutra. Svae, finansijski problemi, fiziko zlostavljanje, navela je u prijemnom listu kao razloge zbog ve treeg dolaska. Vie to ne mogu podnijeti, grcala je od plaa. Nikad se neu vratiti. Denisin historijat pokazuje da svoj zavjet moe brzo zaboraviti. Iako je oamuena od konstantnih udaraca, bez obzira to osoblje u sklonitu kae da e vjerovatno biti ubijena, ona se stalno vraa i trai jo. Zato? On je njen mu - njen spasitelj. Za njega je vezana finansijski i emotivno. Na svaki prijavljeni napad na enu na Novom Zelandu postoji daleko vei broj koji nikad ne dou na naslovne stranice nasilje koje granii sa okrutnim zlostavljanjem ena u vlastitom domu. Prema procjenama, jedna od sedam ena koja ivi s mukarcem doivljava fizike napade. Statistiki podaci govore da je daleko vjerovatnije da e enu ubiti ili premlatiti mukarac sa kojim spava, nego nepoznata osoba. Iako su ene rijetko povezane sa ubistvom, silovanjem i napadom na mukarca kojeg poznaju, oko polovina ubistava na Novom Zelandu je svake godine povezana sa svaama u kui od kojih veina zavrava umorstvom ene. Prole godine je 12 mukaraca ubilo svoje ene, de fakto ene, djevojke ili bive partnerice, dok su svega dvije ene ubile svoje partnere. Radnici sa osobama koje su potraile utoite kau da je neminovno da se ubistva deavaju i u porodicama, kod kue, s obzirom da se na Novom Zelandu poveava stopa nasilne smrti. Prolog Boia i Nove godine sklonite je bilo prepuno ena i 223

gotovo su sve bile fiziki napadnute direktno prije nego to su potraile utoite. U drugim periodima otprilike polovina ena dolazi nakon batinjanja. Uposlenici u sklonitu su uvjereni da nezaposlenost i stres izazvan finansijskom situacijom doprinose sve veem nasilju u porodici. Iako stres najvjerovatnije nee biti razlog za mukarca koji do tada nije zlostavljao svoju enu da je iznenada premlati, ipak e biti razlog za nasilnika da se dovoljno razbjesni. On e svoju enu i djecu tui ili zlostavljati ee i ee. Ima puno oajnih ljudi, kae Brenda Pilott, koordinator Nacionalnog kolektiva neovisnog sklonita za ene. Brige zbog finansijskog stanja i nezaposlenosti poveavaju pritisak na porodicu. Tamo gdje je uspostavljena praksa nasilja, taj pritisak samo stee klupko. TO JE OBIAN BUNGALOV, sa malterom koji otpada, iskrivljenim potanskim sanduetom, par automobila parkiranih na prilaznoj stazi i velikim kronjama koje bacaju sjenu na travnjak s prednje strane. Nema vrta, nema nikoga, nema linog kontakta nema ni kue zbog koje bi otrali nekome da se pohvale kako je imaju. Ali za mnoge ene iji je dom mjesto brutalnosti, muenja i terora, taj bungalov je ravan raju. To je zapadno sklonite za ene u prigradskom dijelu zapadnog Aucklanda, jedno od 51 sklonita na Novom Zelandu. Finansira ih vlada, uz pomo lokalne zajednice. Predstavljaju glavnu podrku enama koje su do tada zlostavljane. Kolektivno, oni svake godine nude pomo ak 11,000 zlostavljanih ena i njihovoj djeci kroz programe stanovanja i u zajednici. ene i djeca iz Maori naroda ine preko polovine ukupnog broja osoba koje tragaju za sklonitem. ene iz Pakeha naroda ine 35%, ene sa Pacifikog otoka 10%, a one iz drugih etnikih zajednica 4% od ukupnog broja korisnika sklonita. (Nasuprot

224

tome, Evropejci ine 81% od ukupnog broja stanovnitva, Maori 12%, Pacifiki otok 4% i ostale grupe 3%). Aroha Reriti-Crofts, predsjednica Socijalne lige Maori ena, odbacuje svaku rasnu povezanost sa nasiljem u porodici. To nije problem Maora, to je problem drutva, kae. Nezaposlenost je u velikoj mjeri uzrok. Ako nema novca, nema ni strpljenja. Na alost, niko drugi nego ene i djeca bivaju rtvama nasilja i krenja pravilaTo je ono to me brine. Kursevi pozitivne skrbi o djeci, koji takoer obuhvataju i kontrolu bijesa i svjesnost o nasilju, privlae veliki broj uesnika. Kursevi su ipak ogranieni zbog nedostatka finansijskih sredstava i objekata. Potrebno je da takve kurseve proirimo, kae ReritiCrofts. Za sada nismo ak ni zagrebali povrinu. Sklonita su vie privlana za ene iz niih socio-ekonomskih grupacija, jednostavno zato to su njihove opcije u veoj mjeri ograniene. Na primjer, one ne mogu tek tako spakovati djecu i otii u motel. Adrese sklonita su povjerljive, nudei enama ansu da povrate kontrolu nad svojim ivotom u bijegu od opasnosti i zaduljive prisutnosti nasilnih partnera. ene u prosjeku ostaju tri sedmice. Plaaju 60 dolara sedmino, odnosno 125 dolara ako imaju djecu, bez obzira na veliinu porodice. Korisnici sklonita kupuju hranu za lanove svoje porodice. rtve bilo koje vrste nasilja u porodici su dobro dole. Prole godine oko dvije treine od ukupno 92 ene koje su primljene u Zapadno sklonite su prehodno pretuene ili seksualno zlostavljane, dok su ostale mentalno oteene poniavajuim i degradirajuim opaskama. ene koje dolaze u sklonite su optereene krivicom i sramom, depresivne su, bez samopouzdanja. Mnoge su ispijene i zbunjene od ljubavi prema svojim muevima, ali bez iega to bi dobile zauzvrat. Zaboravile su kako to izgleda nasmijati se.

225

Kod njih se javlja ozbiljan nedostatak samopotovanja, kae koordinator Zapadnog sklonita, Heather King. Potrebno je dugo, dugo vremena da ga ponovo izgrade. Stoga jako puno ena u sebi nosi toliko krivice. Oko treine cjelokupnog broja ena vraa se svojim roditeljima. Njih polovina se vraa u sklonite za godinu dana; neke se sele u nova predgraa ili gradove i pojavljuju se u novim sklonitima. Stanje se popravi samo kod malog broja ena. Meutim, za 12 godina King se ne moe sjetiti nijedne ene iji je ivot postao blaenstveno sretan. Vrlo je teko vratiti ugaeni ar, kae. Ljudi moraju sami prieljkivati promjene. I jedan i drugi partner mora imati elju da neto uradi u vezi sa svojom situacijom, da trai pomo, i da na tome radi. ROZ NIJE ZAINTERESIRANA za povrat bilo kakvog ara. Njen odnos s muem, Martijem, se, kako kae, ne moe popraviti. Trebale su joj etiri godine da ga napusti. Kada je ustanovila da seksualno zlostavlja njene dvije kerke, dobila je poticaj koji joj je do tada nedostajao. Spakovala je petoro djece, ukljuujui pastorka, i uputila se u najblie sklonite. Ve u dugovima, jedva da moe platiti za smjetaj svoje porodice i ishranu. Ali ipak vrijedi. Osjea se sigurnom. U kuhinji zagleda u svaki oak friidera nebi li nala neto hrane za svoju djecu. Nosi orts i staru majicu. Duga kosa je sva zamrena. ao, dobacuje hrapavim glasom meu udisajima dima cigarete. Izgleda kao da joj treba puno vremena da vas pozove. Iz nje je istjerano povjerenje. Sklonite je trona, obina kua, ali za ene iji je vlastiti dom mjesto brutalnosti, muenja i terora, otrcani bungalov je pravi raj.

226

Roz je Marty zlostavljao otkako su se vjenali prije etiri godine. Kae da je trebala primijetiti znakove njegova majka je bila alkoholiarka, otac mu je imao moral pacova i Marty je bio alkoholiar. Njegov krivini dosje alkoholiara je veliine enciklopedije. Seksualno je zlostavljao njene dvije kerke, stare 16 i 11 godina, iz prvog braka. Prole godine je bio 10 mjeseci u zatvoru nakon to je osuen za nezakoniti seksualni odnos. Dok je boravio u zatvoru, Roz je bila lojalna supruga koja mu je pisala pisma i redovito mu dolazila u posjetu autobusom koji je vozio do zatvora. Pisao mi je pisma u kojima mi je govorio koliko me voli, kako sam predivna supruga i kako je samo udio za prilikom da mi sve to vrati. Takve stvari vas natjeraju na pomisao da vrijedi jo jednom pokuati, objanjava. Kad je izaao, bio je to najbolji period mog ivota. Donosio mi je doruak u krevet, slaninu i jaja, svijee i cvijee. Uljepao je moj ivot i ivot moje djecemora da ga je gluma dokrajila. Trebalo je da znam da nee moi ostati takav. Ponovo je postao bezobrazan i nasilan. Kada sam bila etiri mjeseca trudna, zavrtio me je oko sofe kao loptu i ja sam pobacila Iznalazio je bilo koji razlog da me udari, bilo je dovoljno da kaem neto pogreno samo jedanput. Pretvorio me u pustinjaka. Nije mi dozvoljavao da idem u prodavnicu, niti da se javljam na telefon. Ako sam pogledala u nekog mukarca, optuio bi me da s njim imam ljubavnu aferu. Bila sam neka vrsta posjeda: elio je da me posjeduje. Nije mi bilo dozvoljeno da razmiljam, niti da osjeam. Nije mi dozvoljavao da budem ena. Ljudi uvijek ponavljaju: Zato ne ode? Kako moe biti s ovjekom koji te tue? Ali nije to tako lako. Nisam imala puno izbora mislim, finansijski. Na primjer, ime bih hranila djecu?

227

Roz zna ta znai dobar odnos, ali izgleda da ga za sebe ne moe nikako osigurati. Moj zet je naJbolji mu i otac na svijetu. Trebali bi napraviti tri miliona njegovih kopija i podijeliti ih irom zemlje. Ali za sebe ne bi nikad poeljela njegovu kopiju. On bi za mene bio predosadan. Ljubazni mukarci su dosadni. Zato u se drati podalje od mukaraca, odsada e tako biti. Uvijek sam za one divljije. Znam da bih pala u istu zamku. KO SU TI DIVLJI? Oni koji zloupotrebljavaju svoju porodicu nemaju naljepnicu na elu; mogu biti bogati ili siromani, direktori firmi ili nezaposleni radnici, kancelarijski slubenici ili proizvoai crnih atletskih majica. Gotovo su svi mukarci, osim vrlo malog procenta ena koje tuku svoje mueve. Raznih su starosnih dobi; pripadaju svim rasama i svim religijama. Nisu ba identini, ali ako zagrebete ispod povrine, nai ete slinosti. Ipak, najea zajednika karakteristika onih koji maltretiraju svoje supruge je historijat nasilja u porodici. Veini je nasilje poznato od ranije; kao djeaci, mnogi su bili svjedoci zlostavljanja njihovih majki ili drugih ena u porodici od strane mukaraca. Kada su odrasli, nastavili su istu praksu. Neki mukarci ak i ne ekaju da formiraju vlastiti odnos u porodici ponu sa maltretiranjem svojih sestara i majki. Djevojke takoer pate zbog toga to je njihov kljuni model uloge u porodici ena koja je zlostavljana. Kao i njihove majke, mnoge zavravaju u vezi u kojoj su maltretirane jer je to ono to im je oduvijek bilo poznato. One to prihvataju kao normalan stil ivota. U gotovo svim sluajevima historija se ponavlja, kae glavni inspektor Dave Smith, nacionalni koordinator za rtve, koji radi za policiju. Nadao sam se da dananje mlade ene nee tolerisati primitivne stvari sa kojima su se njihove bake morale miriti, ali, na alost, neke to jo uvijek rade.

228

Kljuno rjeenje je da se sa mladima pone rano raditi u pokuaju da se promijene njihovi stavovi prije nego to bude potpuno kasno. Mukarci koji zloupotrebljavaju svoje ene obino su u poetku paljivi partneri koji svoje ene obasipaju ljubaznou oni se doimaju kao fini ljudi, mukarci koji imaju puno poznanika. Gotovo bez izuzetka, njihovi partneri kau otprilike: Mislili ste da je najarmantniji mukarac. Nikad ne biste ni pomislili da bi na vas podigao ak i prst. U poetku ene bivaju polaskane panjom, ali nakon udaje se presele kod svog partnera i tada ponu uoavati da njihova sloboda nestaje. Sve ide postepeno, kae Wendy, stara 26 godina. Na odnos je izgledao sasvim normalan, iako sam uvijek znala da neto nije u redu. elio je da nada mnom uspostavi potpunu kontrolu. Nita nisam mogla uraditi a da je to bilo ispravno, ako bih puno priala, onda sam bila glasna kuka. Ako utim, tada sam bila glupa kuka. Svaki put bi me tukao. Nasilje u porodici je igra moi i kontrole. Nasilnici ele od svojih supruga napraviti vlastiti posjed, ele njima dominirati i nad njima uspostaviti potpunu kontrolu. Kadgod se takav autoritet dovede u pitanje, oni posegnu za udarcima. Ljubomora i snaan osjeaj sumnje su oigledni signali. Nasilnici esto svojim enama zabranjuju da viaju svoju porodicu i prijatelje, ak i da idu u kupovinu ili da koriste auto bez odobrenja. Mnoge ene kau da su nepravedno optuene da su imale aferu i da su zbog toga bile pretuene. Druge kau da su ene koje uju tako dobar izgovor sretne. Tua nastane i zbog traga usisivaa na ilimu, ili zato to su obukle farmerice, a ne suknju, ili to su skuhale neto to se njihovim muevima ne dopada, ili zbog nekih drugih trivijalnih razloga. One uzvraaju tako to trae da ih smjeste u osamu. Kada ena stane u svoju odbranu, nasilnik obino reagira: to je njihova igra, 229

demonstracija snage oni moraju imati kontrolu. Provode je batinjanjem. Uvrijeeno je vjerovanje da mukarci dijele kazne u ludilu; da nanose takve tete jer nisu svjesni vlastite snage. Istina je da nasilnici pokazuju veliku kontrolu. Oni uvijek tuku ene van oiju javnosti, nikad u supermarketu ili u kui njihovih susjeda i obino nanose udarce na one dijelove tijela na kojima se masnice ne vide teko da su to djela mukarca koji nije svjestan onoga to radi. ene kau da su iskreni uistinu iskreni znakovi postojali od prvog dana. Ako znakove nisu prepoznali, onda je razlog taj to nisu htjele da ih prepoznaju. I uvijek ima jako puno razloga za ostanak: krivica, strah, emotivna ovisnost, samoa ili strah od toga da e biti samohrane majke. Wendy kae: Drutvo je prilagoeno parovima; niko ne eli biti sam. To je stari sindrom bolje iko nego niko. Kada me udari, jedino elim pobjei. Ali kada se izvine, kada kae koliko mu je ao, kada mi kae da e izvriti samoubistvo, i da bez mene ne moe ivjeti, to ne mogu podnijeti. Osjeam veliku krivicu. Zato i ostanem s njim. NATHAN IMA SEDAM GODINA. Majka ga je dovela u sklonite, skupa sa njegove dvije sestre. On urinira u krevetu, nekontrolirano se trese i ima facijalne tikove. Sa svojim sestrama je grub, sa drugom djecom je nepijateljski raspoloen, dok u koli stalno mijenja raspoloenje. Otac mu kae da je djevojica, vee ga oko glave i tretira ga kao neeljenog ljubimca u porodici. Nathan voli sklonite jer je to lijepa kua. Sa drugom djecom se lijepo igra, a imaju i stepenice. Otprilike nasluuje da je tu zato to njegov tata udara njegovu mamu. Tata mu nedostaje, jer ponekad mi pomae da vozim biciklo.

230

Djeca poput Nathana se mogu vidjeti u svim sklonitima. Neka su batinjana kaiom, konopcem, povocem za pse i rukama od torbi; nekima je otac glavu drao pod mlazom vode ili su zadobili opekotine na pei. Neki su divlji i nekontrolisano se ponaaju, neki ne reaguju i povueni su. U 1999. godini 6,668 djece je primljeno u sklonita na Novom Zelandu skupa sa njihovim majkama. Od tog broja 50% djece je fiziki zlostavljano, 12% je seksualno zlostavljano, dok je 80% prolo kroz mentalne torture. Gotova sva ta djeca su gledala zlostavljanje svojih majki, dok je 82% preivjelo druge oblike zlostavljanja, ukljuujui i izolaciju, zastraivanje, emocionalno zanemarivanje, psiholoko zlostavljanje i glad. Mnoga ranije zlostavljana djeca pokazuju simptome kao to su agresivno ponaanje, nono mokrenje u krevet, none more, hiperaktivnost, govorne mane, oteenje sluha, slomljeni uni bubnjii, gubitak bubrene kontrole, astma, opekotine, epilepsija, nedostaci u uenju, drhtavost ili dislocirani kukovi prouzroeni seksualnom penetracijom. U gotovo svim sluajevima nasilnik je bio majin partner. Ponekad je ak to bila i sama majka. Mnogi e rei da su djeca prave rtve nasilja u porodici, ne samo zato to se fiziki zlostavljaju, nego i zbog nasilnikog naslijea koje im je nametnuto. U sluaju Nathan, otac koji akom ostvaruje svoje namjere, i potlaena majka koja se samo smijulji i koja uzima ono to joj se prua, imaju centralnu ulogu u njegovom ivotu. S obzirom da on smatra da je to prihvatljivo ponaanje izmeu mukarca i ene, najvjerovatnije e nastaviti s istom praksom dok bude odrastao. Strah me je ta e od njega ispasti, kae Carole, Nathanova majka. On je fin deko, ali u njemu prepoznajem veliki dio njegovog oca. To me brine. Kao i mnoge ene u sklonitu, Carole se stara o etvoro djece. esto ima svega 4 dolara za cijelu porodicu preko vikenda. 231

Poprilino je teko. Socijalna pomo ne pokriva telefonske trokove ili trokove automobila sve ono to vam je potrebno, ako hoete da koristite pomo iz sklonita. Mnoga djeca dolaze u sklonite sa ozljedama. Mnoga su povuena ili nasilna zbog vlastitog iskustva. A najtunije od svega, mnoga e odrasti i nastaviti ciklus zlostavljanja u porodici. Izlazak iz veze je prvi veliki korak. Za enu koja je imala pokornu ulogu toliko dugo vremena i koja nema nikakvih prihoda osim onoga to joj obezbijedi partner, za tako neto je potrebna velika hrabrost. Iako naputanjem veze ona naputa i opasnost, time se ipak ne umanjuje bol separacije. Najtei su prvih est mjeseci nakon to napusti partnera. esto e sve pokuati da bi se povukle sve optube protiv njega i kako bi vratio suprugu i porodicu. Najvea stvar koje ene dobiju od sklonita jeste podrka drugih ena koje su se nalazile ili su jo uvijek u istoj situaciji, kae Linda Groenewegen, koordinatorica Istonog sklonita u Aucklandu. esto je to za njih veliko iznenaenje kada spoznaju da nisu jedine zlostavljane ene na svijetu. Tokom boravka u sklonitu ene povrate mjeru samopotovanja. One naue kakav je ivot kada ne moraju hodati po jajima. One naue da je nasilje glavni problem mukaraca a ne njih. Nakon etiri sedmice boravka u sklonitu, Roz se poela smijeiti, ak i otvoreno smijati. Upravo je proivjela jedan od najljepih dana u svom ivotu. Marty je uhapen, a bol usljed batinjanja je splasnula. Njena djeca su se smjestila; ojaala je vlastitu odlunost. Ovoga puta, kae, on je iz njenog ivota izaao zauvijek. Ljudi koji se u tome nisu nali to ne razumiju. I znate ta? Nadam se da nikad i nee razumjeti.

232

TA ONE KAU? Pitali smo nekoliko ena zato se mire sa nasiljem svojih mueva. Da li vam je ikad palo na pamet da uzvratite? Josie: Mukarci su jai pa, veina ih jeste jaa. U veini sluajeva je bolje saviti se u klupko i saekati dok sve bude gotovo. Nisam ni ja sitna, ali je moj mu monstrum teak sedamnaest funti i visok est stopa i etiri ina (107 kg, 193 cm). Jednom kad me je guio djejim uetom za preskakivanje, uhvatila sam ga za muda i zavrnula ih. Pocrnjela su. Bila sam tako ponosna. Zato niste nikom rekli? Josie: Mislila sam da mi niko nee povjerovati. On je bio svaiji prijatelj. Nisam ni imala puno toga pokazati znao je gdje me treba udarati. Zato ste mu se vratili? Pat: Zajednika imovina, novac, djeca. Moerangi: Rekao je da e se ubiti, da e prerezati rune zglobove, skoiti sa mosta u luci. Rekla sam: Hajde - uradi to. Kupiu ti metke. Ali, nikada nije to uradio. Nije imao petlju. Kada me udara i svaa se, tada sam dobro, mogu s tim izai na kraj. Kada me obasipa emocijama, s tim ne mogu izai na kraj raspadam se. Zna kako e sa mnom manipulirati. Josie: Mislila sam da ga volim. I nisam eljela da budem sama. Mislite li da se mogao promijeniti? Prue: Mislila sam, ali kontrola bijesa nije pomogla. Oni djeacima kau da izau kada osjete potrebu za batinjanjem, duboko udahnu i broje do 10. Veliko djelo. Moda im to obuzda nagon na batinjanje, ali to ne obuzdava intenzitet mentalno zlostavljanje. Pretpostavljam da to moe imati uspjeha, ako oni to zaista ele, ali bih radije rekla da se vjerovatno vraaju staroj praksi.

233

Koji biste savjet dali drugim enama koje se nalaze u slinoj situaciji? Prue: Bjei. Denise: To se moe dogoditi samo jednom. Kada se dogodi, vjerujte u to: uvijek e se ponoviti. Bez obzira koliko mukarac stavlja slatku glazuru, nemojte u to vjerovati. Neto uinite po tom pitanju. Wendy: Kada se uhvatite u situaciji da za njih traite ispriku, suoite se sa indikacijom ako su nagli ili ako vas poniavaju. To su stvari koje ba ne primjeujete u poetku onda, iznenada, sve to izmie kontroli. Da samo ene mogu shvatiti da im mukarac nije potreban za preivljavanje. Rekla bih da ne srljaju u novu vezu jer mogu napraviti greku. TA POLICIJA MOE UINITI? Sve do 1987. godine policija nije uhapsila nijednog poinitelja nasilja u porodici, osim ukoliko rtva nije podnijela tubu i ukoliko nije bila spremna da svjedoi na sudu. Generalno, kada je policija pozvana da doe u kuu u kojoj se desilo nasilje, ona smatra da joj je zadatak da povrati mir. Podravajui njihov rad, drutvo je smatralo da je kua mukarca njegov dvorac i ono to on radi u njoj je njegova stvar - ak i ako tue svoju enu. Porodine veze su se promijenile. Danas ak i ako se ena ne buni protiv napada svoga mua, drutvo ne prihvata njegovo ponaanje. Dananja politika policije je takva da obrauje pritube u odgovarajuim sluajevima. To podrazumijeva da oni hapse i podiu krivinu prijavu protiv mukarca ukoliko je: napao svoju enu ili partnericu, ili ako je ona u opasnoti od njega, ili ako je on prekrio naredbu kojom se zabranjuje uznemiravanje (takva naredba se moe primijeniti nakon 234

naputanja veze u kojoj je dolazilo do nasilja. Ova naredba znai da je nezakonit postupak ukoliko se mukarac priblii svojoj partnerici ili njenoj djeci ili je kontaktira bez njenog odobrenja.) Policija ne bi smjela od rtve traiti da uloi prigovor ili da svjedoi osim ukoliko do presude ne moe doi bez njene pomoi. KAKO DOI DO POMOI? Veliki djeaci uistinu plau samo pitajte administrativno osoblje koje radi na pilot projektu za intervencije Hamilton Housa (HAIPP). To je trogodinji pilot program iji je cilj pruanje pomoi nasilnicima i rtvama. Viao sam mukarce koji zavravaju prvu sesiju sa suzama koje se cijede niz njihovo lice, kae administrator projekta, Linda Norton. Kada postanu svjesni oteenja i boli koju su nanijeli svojim partnericama i porodicama, onda to ima efekta. HAIPP projekat je nastao na osnovu sline eme koja se provodila u Duluthu u Minesoti od 1980. Uz finansijsku pomo socijalne skrbi, projekat je poeo prole godine i provodie se tri godine u Waikatou. Evaluacije Duluth programa su pokazale da je to najefikasniji nain smanjenja mogunosti ponavljanja povreda i odvraanja prvih napada u kontekstu nasilja u porodici. Sve u svemu, rezultat je vea sigurnost samih rtava. Program se bazira na tri osnovna elementa: od policije se trai da sudu prijave sluajeve nasilja u porodici ili da iste prijave grupi za monitoring iz okvira HAIPP projekta, nasilnici moraju proi kroz edukativni program, to je sastavni dio kazne nadgledanja poinitelja, policija daje grupi za monitoring ime poinitelja i vodi rauna o bezbjednosti rtve, kao i da rtva dobiva neophodnu podrku. (Krizna linija tokom svih 24 sata dnevno osigurava dolazak advokata kod rtve u roku od sat vremena nakon to prime poziv). 235

Oko 130 mukaraca trenutno radi na programu u trajanju 13 ili 26 sedmica. Mukarci pohaaju dvosatne sesije svake sedmice koje vode mukarci i ene skupa. Time se prua model za odnose izmeu mukaraca i ena. Takoer, prisustvo ena omoguava muku iskrenost. Program je baziran na sigurnosti i odgovornosti prema enama. Cilj je da se promijeni miljenje da mukarci trebaju imati mo i kontrolu nad svojim partnericama. Video kasete i igre uloga se koriste za analizu taktike nasilja. Mukarci bolje reagiraju na intelektualne vjebe nego na one kojima se analiziraju osjeanja, tvrde voditelji sesija. Mnogi mukarci dolaze na prve sesije sa srdbom i bijesom. Kada ih pitaju ta ele od svoje veze, oni kau da je to ljubav, potovanje i intimnost. Nakon toga za njih je lako da uvide da im njihovi postupci onemoguavaju da dobiju ono to ele, kae voditelj sesije i predava psihologije na univerzitetu Waikato, Neville Robertson. Za neke mukarce je prekasno. Ali mnogi parovi kau da im je program pomogao. Zahvaljujui HAIPP programu mnogi parovi su jo uvijek skupa, kae Linda Norton. Kada shvate zato se to dogaa, oni onda na tome rade. Dugorono, elimo educirati djeake stare od 15 do 17 godina. Oni su potencijalni nasilnici. elimo ih educirati prije nego to bude prekasno. More, Auckland, Novi Zeland

236

Zabiljeke: Psihiko i mentalno zlostavljanje ena predstavlja problem. Jedan od naina na koji se to moe sagledati je putem ena koje tragaju za spasom u bezbjednim sklonitima - ene izbjeglice. U ovoj prii reporter razgovara sa ljudima koji vode rauna o izbjeglicama i enama koje tragaju za sigurnou. Ukljuene su bitne informacije, kao na primjer, ta policija moe uraditi, koji postoje programi za osobe koje zlostavljaju ene, i rtve.

237

ivot ene
Pie: Debbie Singh Po prvi put na Pacifiku se vodi debata i polemika oko pitanja nasilja nad enama Tukao me je kao avo.kada bi se kui vratio pijan, slomio je vrata, ja sam spavala sa troje djece i napao me. Imao je nekih problema na ulici i doao je da se osveti na meniudarila sam ga snano, ali bez efekta. Ubo me noem, ali me nije ubio. Rijei su sipale iz Dominikanke koja je preivjela domae nasilje u jednom od najteih oblika. Ali problem gender nasilja nije ogranien na samo jednu klasu ili drutvo. Nasilje nad enama je patern, vladavina sile i terora, a ne samo jedan fiziki napad. Ono obuhvata i nekoliko drugih taktika, kao to su zastraivanje, prijetnje, ekonomsko oduzimanje i stalno fiziko i psiholoko zlostavljanje. U preko 95 posto sluajeva nasilja u porodici napada je mukarac. Rijetki su sluajevi u kojima ene tuku mukarce i ene nekad ubiju napadaa nakon dugog niza godina premlaivanja. Ali nasilje kod kue je u velikoj mjeri u svim drutvima, kulturama i etnikim zajednicama usmjereno protiv ena. Mnoge isprike kao to su alkohol, ljubomora, pritisak rada i bijes koriste se kao razlozi za batinjanje vlastite supruge i nasilje nad njom. Mnogi mitovi su se nadvili nad realnou ovoga pitanja. Religija i kultura su takoer koritene vie od bilo kojeg razloga u odbrani prakse nasilja nad enama, kako u pacifikim zemljama, tako i u ostatku svijeta. Iako su ene uoile da su religija i kultura neophodne da bi se zadrao identitet njihovog drutva, sada poinju dovoditi u pitanje njihove destruktivne aspekte. 238

Na Pacifiku se o pitanju nasilja nije nikad otvoreno govorilo, niti se dovodilo u pitanje, sve donedavno kada je sazvana prva religijska radionica o enama i nasilju u Suvi na otoku Fiji. Radionica koju je organizirao Centar za ene u krizi sa Fijija trajao je tri sedmice. Na njoj se okupilo preko 30 ena iz 10 pacifikih zemalja, meu njima iz Kanakyija, Tahitija, Irijske Jaye, Papua Nove Gvineje, Vanuatu, Cook ostrva, Solomonsa, Saveznih drava Mikronezije i Fijija. Jedna ena iz grupe koja lobira pitanje ena pod nazivom GABRIELA sa Filipina takoer je sudjelovala na radionici i dala je krai prikaz situacije ena u njenoj zemlji. Na radionici se razgovaralo i analizirali su se oblici nasilja nad enama, kampanje i mjere protiv nasilja, pokret ena na Pacifiku i pacifika kultura u promjeni drutvenog i politikog konteksta. Zakoni u zemljama Pacifika su takoer analizirani. Pravnica sa Fijija Imrana Jalal je rekla: Sudovi ne rade u interesu ena u mnogim zemljama na pacifikim otocima, jer nisu uvidjeli specifinu situaciju u kojoj se ene nalaze. Iako u zakonima Fijija pie da su svi mukarci i ene jednaki pred zakonom, to se ipak u praksi ne deava, rekla je Jalal. Prema sadanjim zakonoma, deavanja kod kue, kao to je nasilje nad enama, ne smatraju se krivinim prijestupom, ali ono to se deava van kue smatra se krivinim djelom. to se tie teme u vezi s tim, pravosudni sistem radi u interesu ena. Prva i jedina sutkinja sa Papua Nove Gvineje, Theresa Doherty, je izjavila: U naim sudovima ene i mladi ljudi i manje obrazovane osobe nisu tretirani jednako kao i bolje obrazovani pripadnici drutva. Ovo je posebno sluaj na niim sudovima. to je nii stepen sudova, sve je tee za ene. Kada se radi o cijeni za mladu ili

239

isplati naknade, nema ogranienja na iznos koji odreuje seoski sud, rekla je sutkinja Doherty. Elizabeth Cox, slubenica iz Papua Nove Gvineje koja radi na pitanjima razvoja, rekla je sudionicama radionice da preko 60 posto ena biva pretueno od strane svojih partnera, i batinjanje ena i djevojaka prihvataju i mukarci i ene u zajednicama u Papua Novoj Gvineji. Ona je razgovarala o studijama bolnikih, sudskih i socijalnih zabiljeki koje je napravila Komisija za reforme zakona iz Papua Nove Gvineje, kao i studije sluajeva koje pokazuju da 66 posto ruralnih i 100 posto ena iz planinskih predjela u zemlji preivljava batinjanje. Cox je takoer navela i primjer gender nasilja iz Bougainville i rekla: Vlada se nadala da e zaustaviti rat (u Bougainvilleu) tako to e tamo uputiti vojsku, ali vojnici nisu mogli nai nijednog pobunjenika iz Revolucionarne vojske iz Bougainvilla, pa su se okomili na ene silovali su ih i tukli. Onda su poeli koristiti ene za osvetu prema mukarcima. Dovodili bi ene, postavljali bi ih u krug, poskidali bi odjeu s njih i tjerali ih na seksualni in. Danas preovladava grupni seks i sve to doprinosi nasilju nad enama, rekla je Cox. Kritike je takoer uputila i na raun obiajnog prava koji se upotrebljava u Papua Novoj Gvineji, osobito od strane sudija za prekraje u seoskim sudovima. Rekla je da su zakoni u velikoj mjeri pristrasni i diskriminirajui prema enama, zbog ega su mnoge ene pogreno ili nezakonito zatvarane. Razlog je taj to seoske sudije za prekraje ne shvataju odnos izmeu obiajnog prava i postojeih dravnih zakona, niti su proli kroz dovoljnu obuku da bi shvatili zakon i bili svjesni zakonskih reformi koje se preporuuju nakon est godina rada Komisije za reformu zakona, dodala je.

240

Ustav zemlje jasno kae da obiajno pravo ima prednost nad zapadnim zakonom u onoj mjeri u kojoj nije okrutan ili nehuman. injenica da fiziko maltretiranje ena ini okrutan i nehuman tretman esto se ne uvia u seoskim sudovima, niti postoji u reakcijama policije ili u sudnicama gdje se pojave pretuene ene. Mnogobrojni policajci su aktivno odvraali ene od podizanja optubi protiv mueva koji su ih zlostavljali. Prema nedavnom istraivanju kojeg je provela Cox u mnogim dijelovima Nove Gvineje, policija esto pita ene: Znate li da ete svog mua poslati u zatvor? Je li to ono to elite? Na taj nain policija odvraa ene od koritenja zakonskih odredbi koje ih tite. To je veliko obeshrabrenje za ljude koji su aktivni u kampanji protiv nasilja u porodici u Papua Novoj Gvineji. Amerikanka koja sudjeluje u radionici izjavila je da je religija opasnost za ljudska prava ena. Religija je koritena za kontrolu nad ljudima, posebno nad enama i ona im onemoguava da ostvare svoj puni potencijal kao ljudska bia, rekla je Susana Fried. Kada se religija koristi kao izgovor za nejednakost i nasilje, onda ona postaje nasilje nad ljudskim pravima ena. Nae lokalne vlade, odnosno politiki lideri, koriste religiju za tlaenje manjina, pogoranje odnosa i izazivanje sukoba meu manjinskim skupinama, odnosno jaanje njihove nedemokratske moi. Na radionici se takoer govorilo i o pitanju indonezijske vladavine u Irijskog Jayi, zapadno od Papua Nove Gvineje. Pisac i pjesnik iz Vanuatua, Grace Molisa, izjavila je: Njihov (indonezijski) politiki i ekonomski pritisak je toliki da oni preuzimaju vlast bez da uzimaju u obzir injenicu da domorodako stanovnitvo postoji i da ima svoja prava i potrebe.

241

Kolonijalizam i militarizam su oblici nasilja. Ali se mi na Pacifiku bojimo baviti tim problemom jer znamo da nemamo ovlasti nad kolonizatorima. Evropske mone zemlje su stalno to radile i one su u saradnji sa nekim od pacifikih vlada dogovorile da e to tako i biti na novogvinejskom potkontinentu, izjavila je Molisa. Niko nee da zna za takvu situaciju jer je vrlo teka, a mi nemamo odgovora na taj problem. Realnost je da je Irijanska Jaya polovina iste zemlje kao i Papua Nova Gvineja. Ali odran je nain na koji su se javili sistemi moi u historiji. A sada put kojim se kree budui trend mogli bismo uskoro smatrati i vjerovati da u Irijanskoj Yayi ili zapadnoj Irijaneziji ive Azijati, sve do sjevera. Ali su oni tu. Dodala je: Da li to znai da zbog teine situacije sa kojom se suoavaju nae sestre na Irijanskoj Jayi doputamo da stvari izmiu i da potujemo odluke naih lidera ili da li uviamo da smo svi skupa na istom brodu i da pokuavamo poboljati njihovo stanje. Molisa je zakljuila: Nijedna ena nije slobodna sve dok sve ene ne budu slobodne. Nijedna pacifika zemlja nije slobodna i neovisna sve dok sve pacifike zemlje ne budu slobodne i neovisne. Na kraju radionice su donijeti zakljuci i utvrene su strategije. Imenovan je komitet od deset lanova koji e voditi kampanje borbe protiv gender nasilja na regionalnom nivou. Zakljuci koji su usaglaeni na kraju radionice koncentrirali su se na slijedee: nastavak obrazovanaja i razvoja edukativnog materijala o nasilju nad enama kao pitanje ljudskih prava/politiko pitanje; osiguranje informiranosti ena Pacifika i preduzimanje pozitivnih radnji u pogledu situacije ugnjetavanja i borbe 242

autohtonih ena na koloniziranim i militariziranim teritorijama Pacifika; pristanak na uee u 16 dana aktivizma protiv nasilja nad enama od 25. novembra svake godine, na lokalno adekvatan i izvodljiv nain; obiljeavanje/slavljenje 10. avgusta kao posebnog Dana ena Pacifika u cilju rjeavanja prava ena i ljudskih prava; analiza efikasnosti policije kao organa koji provodi zakon po pitanjima vezanim za nasilje nad enama; obuka policije, vladinih i nevladinih organizacija i drugih agencija kako bi se pomoglo enama-rtvama nasilja i zlostavljanja; lobiranje reformi zakona i analiza zakona u vezi sa nasiljem nad enama; izdavanje ope izjave za vladu Papua Nove Gvineje i snage Revolucionarne armije Bougainvillea kojom se trai da se odmah svi oblici zlostavljanja ena i djece obustave u Papua Novoj Gvineji i na Solomonskim otocima; molba Forumu Junog Pacifika da rijei problem Boungainvilla; obuka medijskih radnika na temu nasilja nad enama (svih oblika) i pitanja ena; praenje novinarskih pisanja i prikazivanja, s posebnim akcentom na portret ene, vijesti o enama i pitanjima ena.

lanovi komiteta e ideje sa radionice prenijeti svojim zajednicama i informirati grupe ena u vezi sa zakljucima i ta oni znae za ene. Takoer e provesti praktine strategije protiv gender nasilja, na nain koji odgovara njihovim zajednicama. Ali e ene trebati dva puta vie raditi kako bi osigurale da im se glas uje iznad ili paralelno sa glasom mukaraca u istom drutvu. U svakom drutvu najvee ovlasti dre mukarci, ali se to naroito odnosi na pacifika drutva. Zadatak na njihovoj edukaciji e biti teak jer podrazumijeva promjenu patrijarhalne, hijerarhijske strukture koju smo naslijedili i vrlo esto, bez dvojbe, prihvatili. 243

Mjesenik Pacific Islands, oktobar 1992. godine Zabiljeke: Ova pria bazira se na trosedminoj radionici u organizaciji Centra za ene u krizi na Fudiju koji je okupio preko 30 ena iz 10 zemalja pacifikog Islanda. Napravite listu svih tema za koje smatrate da bi se mogle obraditi u sklopu pristupa navoenja konkretnog sluaja kako bi se odreena tema i dalje pratila.

244

Nova vrsta nasilja

S obzirom da se promjene drutvenih struktura na Pacifiku odnose na sve elemente zajednice, jedan od najuobiajenijih i najnegativnijih razvoja dogaanja je porast nasilja nad enama. Nasilje u porodici, kao manifestacija brze kulturoloke tranzicije na Pacifiku, ukljuuje nove okolnosti u zajednici: Uviamo, kae Jospepha Kanawi, sekretarica Komisije za reformu zakona u Papua Novoj Gvineji, novu vrstu nasilja koja se javlja u naoj zemlji. Iako je obiajno pravo do sada bilo efikasno i visoko potivano, nova vrsta nasilja povlai za sobom i novu vrstu zakona. Komisija za reformu zakona naglaava vanost uoavanja, kombiniranja i vrednovanja znaaja obiajnog prava, prihvatajui situaciju koja se mijenja i potrebu za izradom adekvatnih zakona kako bi se pomoglo enama nakon porasta nasilja nad njima. Josepha Kanawi razgovara sa Liz Thompson o onome zata ona smatra da su razlozi poveanja nasilja i prateeg, pretpostavljenog nieg statusa ena u urbanim sredinama. Ona, izmeu ostalog, pominje i poveanje broja nezaposlenih, nezadovoljne mlade ljude, negativan efekat alkohola na muku populaciju, utjecaj nasilnih, seksualnih filmova iz razvijenih zemalja, promjene u monetarnoj ekonomiji, kao i antropoloke studije u kojima se tvrdi postojanje inferiornog poloaja ena u melanezijskog kulturi. Takoer govori o strategijama ija je izrada u toku, ne samo da bi se pomoglo enama da se bave problemom nasilja, nego da im se pomogne da dobiju vee ovlasti. Promjenom stavova koji su negativni u odnosu na razvoj ena, svakako da e doi i do odgovarajueg porasta njihovog angamana u razvoju pacifikog regiona. L.T.: ta je po vaem miljenju dovelo do porasta problema u zakonu i redu u nekoliko proteklih godina? J.K.: Vrlo je teko precizno rei ta je dovelo do toga, ali tu se radi o bogatim i siromanim oajni ljudi pomau sebi na nain za koji smatraju da je opravdan, koji je jedan od naina gledanja

245

na problem. Kada govorite o tom pitanju, dolazite do pitanja ena i njihovih prava u zajednici. Nama je reeno, moda smo i indoktrinisani, da mi u Papua Novoj Gvineji puno patimo; da imamo najnii poloaj u zajednici. Sada je vrijeme da i to pokrenemo, da vidimo da li su antropoloke procjene o nama samima korektne ili nisu. Na primjer, cijena mlade nama je reeno da je to jedan faktor koji nas ini drugorazrednim graanima, zato to nemamo ista prava kao mukarci, zato to smo mi roba koja se kupuje, da tako kaem. Stoga, svako ko nas kupuje i na je vlasnik i zato nemamo nikakva prava u odluivanju o naim stvarima ili budunosti. To se sada mijenja, jer mi ene iz Papua Nove Gvineje smatramo da je cijena mladih priznanje vrijednosti ene u zajednici. Sada se javljaju dva stajalita po pitanju cijene mlade. Sjeam se kad sam bila na univerzitetu, tada se feministiki pokret borio protiv cijene djevojaka. Sada mijenjam svoje stajalite. Poinjem vjerovati da je cijena koja se plaa za mladu nain na koji zajednica daje vrijednost enama koje njihovi sinovi ene. Potrebno je da uoimo da njihov doprinos ne treba biti isti kao i doprinos mukaraca, ali da imaju istu vrijednost kao i mukarci u razvoju nacije. Nisam sigurna koga bi trebalo kriviti zbog injenice da su nas uili da je u naoj melanezijskoj tradiciji uloga ene inferiornija. Sada je vrijeme razvoja nacije u kojoj se sve dovodi u pitanje i mi moramo dovesti u pitanje sadanje stavove prema enama. L.T.: Smatrate li da ono to dolazi sa zapada, u vidu nasilnikih ili seksualnih filmova i televizije doprinosi nekim problemima vezanim za stavove o enama u Papua Novoj Gvineji? J.K.: Da, mislim da ima jako puno besposlenih, ljudi koji se ne mogu zaposliti i koji se niim ne bave, koji se zanimaju filmom i kinom. Mislim da je za veinu omladine atrakcija vidjeti ime se bavi razvijeni svijet i onda pokuavaju to kopirati.

246

Mi, ili moda vlada, nismo bili u stanju da utvrdimo plan kojim bismo pomogli mladim ljudima da se neim bave, tako da oni provode puno vremena gledajui takve filmove i pokuavaju ih imitirati. Time se zloupotrebljava dokolica veine naih mladih ljudi koji nemaju nita ime bi se mogli zabaviti i onda u dokolici moraju kopirati ono to vide. L.T.: ta mislite koje emisije bi bile najbolje za kontrolu porasta kriminala? J.K.: Potrebno je da neim okupiramo nau omladinu, da ih ukljuimo u vrijedne projekte. Mislim da je vlada napravila poetak. Imamo Nacionalni program za omladinu, iako nain na koji se program tretira vjerovatno nije najbolji da bi se program najbolje iskoristio, ali je ideja dobra. Moda na obrazovni sistem forsira omladinu koja jo uvijek nije dovoljno zrela da postane radna snaga, tako da se u toku tog perioda omladina ukljuuje u aktivnosti koje za zajednicu nisu produktivne. U tom periodu, u periodu kada su primorani da napuste kolu i u doba potpune zrelosti i dovoljne obuenosti da bi se pridruili radnoj snazi, moramo za njih iznai program kako bi bili neim okupirani i kako bismo im omoguili da razviju osjeanje doprinosa zajednici. Ovo je oblast koja moda zahtijeva dublje razmatranje, neto to vlada treba ozbiljnije razmotriti. Sa naim enama situacija je ista, mlade djevojke koje trae zaposlenje ne mogu ga lako nai. Za njih je ak tee nego za djeake. Zabrinjava me to je trend u porastu i djevojke sada besposlene etaju ulicama. Posebnu panju moramo posvetiti djevojkama u periodu kada moraju napustiti kolu sve dok ne postanu dio radne snage. L.T.: ta je po vaem miljenju doprinijelo sniavanju statusa ena u modernom drutvu Papua Nove Gvineje? J.K.: Oslanjanje na gotovinu je imalo u tome vrlo utjecajnu ulogu. enama u stvari nisu potrebni mukarci da bi opstale skupa sa djecom pod seoskim okolnostima, tako da se i ne oslanjaju na mukarce. Kada ene prate svoje mueve u urbanim sredinama, oni o svojim partnerima ovise u svemu.

247

enama je potreban novac za domainstvo, za djecu, i ne mogu pobjei od nasilja s kojim se moraju pomiriti u kui. ene se moraju boriti protiv alkohola, kada njihovi muevi vie vole potroiti novac na alkohol, tada nastupa konflikt koji opet izaziva nasilje. ene u urbanim sredinama moraju s tim stalno ivjeti. L.T.: Kako se ono to Vi nazivate prirodom nasilja promijenilo? J.K.: Na selu svaka tua postaje javna tajna i to se osuuje, mukarci mogu biti nasilni ali oni ne pretjeruju u dozi nasilja, jer je to sve dostupno javnosti. U urbanoj situaciji dezintegracija komunalne situacije, komunalna zajednica znai da ljudi danas ive u individualnim kuama, razbacanim u zajednici. Javnost ne namee javne sankcije protiv nasilja. Neki ljudi vjeruju da se batinjanje ena u naoj kulturi smatra pravom mua. Lino smatram da to nije tako. Nasilje nad enama je sankcionisano u tradicionalnom drutvu, muevi ne mogu tek tako premlatiti svoje ene a da niko nita ne preduzme protiv toga. Trenutno ene moraju pribjegavati pravnom sistemu od kojeg trae odgovore. One nemaju podrku koju zajednica uobiajeno prua na selu. Zato situacija postaje daleko tea za rtve nasilja. L.T.: ta predstavlja tijelo za reformu zakona koje pokuava olakati postojeu situaciju? J.K.: Sve to moemo uraditi je da pokuamo stvoriti svjesnost o onome to je enama na raspolaganju. Odnosno, koju pomo pravni sistem moe pruiti. Proizvodnja pamfleta, opis osnovne situacije, prava ena. Ukoliko neki sluaj ele pokrenuti pred sudom, onda opiemo postupak. Poeli smo sa komitetom za ene i zakon koji djeluje izvan vlade, na dobrovoljnoj osnovi i kao nevladina organizacija. Izradili smo pamflete na tri jezika engleskom, engleskom koji govori azijski narod (Pidgin) i Motu. Vrlo su jednostavni i pruaju informacije koje pomau enama da same sebi pomognu. Jedan od razloga zbog kojeg ene smatraju da je teko dobiti pravnu pomo i savjete je taj to je javni pravni ured prezauzet odbranom kriminalaca. On se ne bavi pitanjima koja su vezana za ene, kao to su nasilje u porodici, odravanje, staranje i slino. 248

Na cilj je da pamfleti budu to jednostavniji kako bi ih ene lake shvatile, da budu jasni kako bi svoj sluaj dostavile sudu ukoliko to ele. Izradili smo i postere kako bi problem bio svakodnevno prisutan u glavama ljudi. To je javna poruka za koju se nadamo da e podstai ljude da razmisle o pitanju fizikog maltretiranja ena kao pravu mukaraca. Provodimo seminare, organiziramo razgovore sa djecom, grupama ena, bili smo u gotovo svakoj ulici u nastojanju da poruka dopre do javnosti. Nae posljednje nastojanje je bila video kampanja koju smo izradili na Pidgin engleskom, sa titlom na engleskom. Napravili smo 700 kopija koje su podijeljene za svega nekoliko mjeseci. Sada smo u fazi prikupljanja sredstava za jo vei broj kopija. Kampanja se nastavlja, pomaemo enama, odvodimo ih na sud, pokazujemo im poziv na sud. Ali jedna od nabitnijih stvari je promjena stava, na glavni fokus mora biti cijela Papua Nova Gvineja. L.T.: ene postaju svjesnije svoje uloge i postaju aktivnije. Smatrate li da bi vei angaman ena doprinio stabilnijoj situaciji? J.K.: Da. Vjerujem da ene na stvari gledaju jednostavnije, ene su u stanju da vode rauna o vlastitom domu, da vode rauna o tome da njihova djeca imaju dovoljno hrane, da su obuena, da idu u kolu. To su male stvari. Posmatranje manjih stvari i vjerujem da ako se ene mogu s tim uhvatiti u kotac, onda imaju potencijal i za veu kuu, da tako kaem. U Papua Novoj Gvineji imamo parlamentarni dom, iako mukarci ne vode rauna o domu, ne znam zato smatraju da imaju bolje preporuke za voenje veeg doma, nacionalnog parlamenta. Vjerujem da ene imaju taj instinkt, i da su generalno u stanju da ga slijede. Mislim da je manja vjerovatnoa da e ene u situacijama odluivanja pokleknuti pred izazovom korupcije. ene sada poinju sa vlastitim preispitivanjem, analizom vlastite uloge koju imaju u drutvu. Svako se slae da su u Melaneziji ene simbol mira. Uz socijalne norme koje se kre, pretpostavljena pravila ponaanja svugdje postoje i ne znamo ta se dogaa. Mislim da je ak vanije da se pod ovakvim

249

okolnostima uje glas ena s obzirom da imaju jednak udio u naem demokratskom sistemu rukovoenja. Mjesenik Islands Monthly, oktobar 1992. Pitanja za razmiljanje: Navedite razloge zbog kojih je dolo do porasta nasilja i opiite kako biste mogli iskoristiti pristup konkretnog sluaja u pisanju informativnih pria o jednom od njih. Detaljno opiite koga biste intervjuirali i zato. Navedite pitanja koja biste postavili, i objasnite zato. Objasnite strukturu svoje prie. Kaite zato smatrate da bi pristup konkretnog sluaja bio efikasan. Koji e element iz vae prie najvjerovatnije biti najinteresantniji?

250

7. REPORTAA Umorstvo kerke

Ako se rodi ensko, da li je to isto kao da se rodilo manje vrijedno ljudsko bie? Za mnoge majke osuda enskog djeteta na smrt je bolja od osude na ivot ene u Treem svijetu, sa djetinjstvom koje e duboko urezati diskriminaciju, siromatvo, bolest i naporan rad. NAGAR, Indija: Kada se Rani vratila kui iz bolnice nosei u kolijevci tek roeno ensko dijete, mukarci u porodici su bebu izvukli iz kolibe napravljene od blata, dok su ona i njena svekrva mijeale otrovne sjemenke oleandera sa nekoliko kapi ulja. Smjesu su silom stavile u grlo novoroene bebe. im se smrklo, Rani se odunjala u oblinje polje i zakopala bebu u plitak, neobiljeen grob, uz manji potok. Nikad nisam osjeala tugu, rekla je Rani, poljoprivredna radnica, rekla je preko prevodioca. U mom srcu je bilo puno gorine prema bebi jer mi je Bog trebao podariti sina. Svake godine u Indiji majke ubijaju stotine, moda i hiljade djevojica samo zato to su djevojice. Neke ene vjeruju da rtvovanje kerke garantira roenje sina kada ponovo zatrudne. U drugim sluajevima, porodice ne mogu priutiti miraz koji je neophodan kada bi se kerka udavala.

251

Ideologija U kulturi koja idealizira sinove i strahuje od roenja kerke, roenje enskog djeteta je poprilino izjednaeno sa vjerovanjem da se rodilo manje vrijedno ljudsko bie, indijska Vlada je zakljuila u nedavnom izvjetaju kojeg je izradio Odjel za razvoj ena i djece. Dok ene u Sjedinjenim Dravama i Evropi, nakon godina borbe za jednaka prava, esto mjere diskriminaciju na osnovu spola platnim skalama i mandatima u odboru preduzea, ene Treeg svijeta mjere diskriminaciju stopom smrtnosti i siromatva. ene su najvie eksploatisane meu potlaenim, rekla je Karuna Chanana Ahmed, antropolog iz New Delhija koja je prouavala ulogu ene u zeljama u razvoju. ak mislim da nije mogue iskorijeniti siromatvo. Ono je duboko ukorijenjeno. Od June Amerike do June Azije ene su esto podvrgnute diskriminaciji cijelog ivota, uz malo ili nimalo nade da e se ikad osloboditi. Kao djeca, manje se hrane, ne dozvoljava im se da idu u kolu, ili ak da se lijee u bolnici. Kao tinejderke, mnoge su prisiljene na udaju, ponekad su prodavane i kupovane kao ivotinje za prostituciju i u ropstvo. Kao ene i majke, esto su tretirane tek neto bolje nego teaci na farmi i maine za raanje djece. Ako nadive svoje mueve, esto im se ne dozvoljava da naslijede imovinu iza mua, ne dozvoljava im se vie pristup u kuu, i bivaju prisiljene da ive kao prosjaci. Veliki broj ena koje su intervjuisane za ovu seriju od siromanih seljanki u Brazilu i Bangladeu, do mladih profesionalki u Kairu, fabrikih radnica u Kini krive stoljetne kulturalne i religijske tradicije institucionalizacije i davanja legitimiteta gender diskriminaciji.

252

Iako oblici diskriminacije u velikoj mjeri variraju meu regijama, etnike skupine i razne starosne dobi u zemljama u razvoju, Shahia Zia, advokat i aktivista ena u Islamabadu u Pakistanu, kae da postoji zajednika tema: Sve u svemu, postoji drutveni i kulturalni stav prema kojem su ene inferiorne i diskriminacija poinje sa roenjem. Amravati, koja ivi u jednom selu blizu Rani u indijskoj dravi Tamil Nadu, kae da je ubila dvije svoje kerke stare svega jedan dan tako to im je niz grlo stavila vrelu pileu supu, to je najea metoda umorstva beba u junoj Indiji. Pokazala je gdje je ukopala njihova tijela pod kravljom balegom u malom dvoritu pokraj kue u kojoj ivi. Moja svekrva i svekar su prikovani za krevet, kae Amravati, koja ima dvije kerke. Nemam zemlje, nemam platu, a moj mu je imao nesreu i ne moe raditi. Svakako da je to bila prava odluka. Meni treba muko dijete. ak i ako moram kupovati odjeu i hranu za sina, on e sam odrastati i moe o sebi voditi rauna. Ne moram mu kupovati nakit, niti mu treba 10,000 rupija (350 dolara) za miraz. Praksa umorstva novoroenih beba enskog spola je rasprostranjen fenomen u ruralnim sredinama Indije. Iako tana rasprostranjenost nije dokumentovana, jedna indikacija se pojavila u nedavnom istraivanju kojeg je izradio Ceh usluga u zajednici madrasa, grada u Tamil Nadu. Od 1,250 anketiranih ena, istraivanje je pokazalo da ih je polovina ubila svoje bebe. U urbanim sredinama laki pristup modernoj medicinskoj tehnologiji omoguava enama da neto preduzmu prije roenja djeteta. Putem amniocinteze ene mogu doznati spol ploda i odluiti se za abortus. Na jednoj klinici u Bombaju od 8,000 abortusa nakon amniocinteze, u 7,999 sluajeva abortusa radilo se o fetusu enskog spola, prema nedavnom vladinom izvjetaju.

253

edomorstvo Da bismo bili sigurni, edomorstvo nad enskom djecom i abortus za koji se ene odlue na osnovu spola fetusa nisu jedinstveni samo za Indiju. Socijalni radnici u drugim zemljama june Azije vjeruju da ista praksa postoji i u drugim zajednicama. Prema zvaninoj Xinhua novinskoj agenciji, u jednoj kineskoj provinciji bilo je toliko sluajeva edomorstva nad bebama enskog spola da pola miliona neoenjenih mladia ne moe nai ene jer njihov broj premauje broj ena iste starosne dobi 10 puta. Oni kau da je odgajanje djevojice kao zalijevanje susjedove biljke, kae R. Venkatachalam, direktor Ceha u zajednici u Madrasu. Od roenja pa sve do smrti, samo troak. Kako kae, miraz odvlai utedu porodice, ali je potrebno dogovoriti adekvatan brak i zadrati ast porodice mlade. Nakon to se ensko dijete rodi, ene sa sela odmah ponu razmiljati: Imamo li novca za nju cijelog ivota? I ako nemaju, oni bebu usmrte, kae Vasanthai, stara 20 godina, majka osamnaestomjesene bebe enskog spola i stanovnica sela u kojem i Rani ivi. Definitivno se za to odluite nakon to rodite dvije ili tri keri. Zato vam je potrebno jo? Nekoliko aktivista i vladinih dunosnika u Indiji smatraju da je edomorstvo pitanje zakona i reda, i gledaju na njega kao drutveni problem kojeg je potrebno iskorijeniti kroz bolje obrazovanje, planiranje porodice i programe zapoljavanja. Policijski dunosnici kau da je nekoliko sluajeva prijavljeno i da svjedoci sarauju samo u rijetkim sluajevima. Visoke stope smrtnosti nisu sluajne. U cijelom svijetu u razvoju, enska djeca se manje hrane, primorana su da ranije naputaju kolu i da rade prije nego muka djeca. Zdravstvena njega koja se prua djevojicama je manja od njege koja se prua djeacima.

254

Prema brojnim studijama, djevojice su hendikepirane ne samo kroz percepciju da su privremeni lanovi porodice, nego i kroz vjerovanje da su mukarci glavni hranitelji porodice, te stoga i vie zasluuju ionako oskudna sredstva neophodna za ivot. - IHT The Sunday Times, Islamabad, 21. februar 1993.godine Pitanja za razmiljanje: ta mislite o nainu na koji je autor pristupio temi? Zabiljeke: Ovaj lanak samo ovaj ostavlja neizbrisiv dojam. Hiljadu rijei, samo hiljadu rijei, i najvie tri minute itanja, ilustriraju ogroman zadatak i demonstriraju jedan nain na koji novinar moe pristupiti temi.

255

Kako nedostatak vitamina A moe prouzrokovati nono sljepilo

Pie: Kevin P. Nabunya Mikronutriciona deficijencija moe prouzrokovati oteenja od onog trenutka kada majka ostane trudna, zbog utjecaja deficijencije na regulaciju rasta i drugih fiziolokih procesa. Mikronutritivi su uglavnom vitamini i minerali koji su naim tijelima neophodni u malim koliinama, ali redovito. Deficijencija ovih nutritiva zahvata preko 2,000 miliona ljudi irom svijeta. Vid je najosjetljiviji od svih ula i najvie izloen riziku od dijetskih nedostataka u prvim godinama ivota. Prema UNICEF-u, trideset do etrdeset miliona djece pati od nedostatka vitamina A svake godine, dok preko polovina tog broja izgubi vid djelimino ili u potpunosti kroz nutrociono sljepilo. Svega nekoliko njih moe priutiti lijeenje, dok oko dvije treine umire u roku od nekoliko mjeseci nakon gubitka vida. U distriktu Kamuli, 29 posto sluajeva nonog sljepila prouzrokovano je nedostatkom vitamina A. Nedostatak tog vitamina i drugih osnovnih hranjivih tvari ini djecu jo podlonijom uticajima ozbiljnih posljedica oboljenja, kao to su male boginje, diareja i infekcije respiratornog trakta. Vitamin A je neophodan za razvoj i odravanje epitelnog tkiva, kao onog koji vee digestivni i respiratorni trakt i od osnovnog je znaaja za pravilan razvoj mrenice oka. Vitamin A takoer pomae i odravanje imunog sistema u organizmu. Vitam se moe pohraniti u jetri. Ali kada nivo zaliha postane toliko nizak ili u potpunosti istroen kod djece, nastupaju oteenja oka i umanjuje se otpor na obine djeje bolesti kao to su diareja, boginje i respiratorne infekcije.

256

Ipak vitamin A je rasprostranjen u prirodi. Ima ga u ribi, jajima, jetri, bubrezima, mlijenim proizvodima, kao to je mlijeko, i u mnogim biljnim proizvodima poput povra sa tamnim listovima, narandama i utom vou i papo drveu, mangu, drugom utom vou koje nije iz porodice limuna, crvenim paprikama; ulje crvene palme sadri karotin koji se u tijelu pretvara u vitamin A. Educiranje ljudi da jedu hranu koja je bogata mikronutritivima je jedan od najsigurnijih i najodrivijih naina kontrole i prevencije veine nedostataka. Takva hrana je dostupna u mnogim zajednicama. Ali je ona zanemarena od strane onih kojima je i najpotrebnija, kao to su djeca, trudnice i majke koje doje. Loe dijetetske navike ena u domainstvu obino onemoguavaju ishranu djece prehrambenim proizvodima koja im je potrebna u doba rasta i razvoja. Ishrana se moe poboljati ako se u dovoljnoj mjeri koriste biljke sa zelenim listovima koje su bogate vitaminom A u sosovima koji se slue uz jela matoke, cassava, posho, millet i druga jela koja se daju djeci. S obzirom da su neke od tih biljaka sezonsko povre, ljudi bi trebali promijeniti obiaj i poeti ih proizvoditi lokalno kako bi ih imali i u periodima van sezone. Mali vrtovi u toku sue bi se mogli obraivati uz sistem navodnjavanja. Porodice koje se bave poljoprivredom i koji su u mogunosti da uzgajaju perad i da dre stoku u manjem broju ili uzgajaju ribu u jezeru, mogu proizvoditi hranu koja e sprijeiti nutriciono sljepilo. Weekly Topic, Kampala, 26. februar 1993. godine Zabiljeke: lanak sadri veliki broj informacija koje itaoca upoznaju sa vrijednostima vitamina A i kako on pomae da se sprijei 257

oboljenje. Na alost, prva dva paragrafa nisu inspirativna i mogu se zbog toga teko razumjeti, to bi moglo da znai da je glavna poruka izgubljena. Od treeg paragrafa je jezik direktniji, to omoguava da pria ispuni svoju edukativnu ulogu.

258

Vridrashram se svaki as moe sruiti

Od naeg redakcijskog novinara Kathmandu, 1. oktobar Zidovi poputaju, a zemljani pod se trese kao da nee izdrati do narednog zemljotresa. Uprkos spoznaji, stariji ljudi koji ive u Vridrashramu, starakom domu u Panchadewalu, nisu se mogli premjestiti u novu zgradu u Sangkhamulu zbog prigovaranja i odugovlaenja resornih ministarstava koji su nadeni za rjeavanja pitanja objekta Vridrashram. Izvori tvrde da je Odjelu za odravanje doline pri Ministarstvu za stambena pitanja i urbanizam data nadlenost izgradnje ostalih dijelova nove zgrade u Sangkhamulu. Meutim, izvori u Ministarstvu za obrazovanje kau da nisu informirani o zavretku izgradnje i o predaji objekta. Moda bismo trebali pronai dodatne injenice u vezi sa napretkom po ovom pitanju i djelovati u skladu s tim, kae gospoa Ishwori Bhattarai, generalni sekretar Odjela za socijalnu politiku pri Ministarstvu obrazovanja, kulture i socijalne politike. Nadleni organi Ministarstva i Vridrashram nisu dostavili zvanine podatke u vezi sa novim objektom. Nezvanino doznajemo da e se u novu zgradu smjestiti 200 osoba 20 vie nego u staroj. Mjetani kau da je stara zgrada u Panchadewalu izgraena prije vie od 200 godina. Razgovori o vjerovatnom preseljenju korisnika u novu i po ivot sigurniju zgradu u na Sangkhamulu vie ne budi entuzijazam meu osobama smjetenim u starakom domu. U razgovoru sa naim reporterom, Sarawoti Funyal, starija osoba koja je provela 35 godina u starakom domu, kae: Znam da se zgrada svakog asa moe sruiti, ali bih vie voljela da ostanem i 259

umrem u zagrljaju Pashuparija, nego da me premjeste na neko drugo mjesto. Druga starija osoba, Amar Chettri, kae: Mi preivljavamo, ali na rutinski ivot je sumoran i dosadan jer ne postoji nita ime bi se mogli baviti. Veina starijih osoba opisuje svoj ivot kao veoma dosadan. Meu 183 starije osobe smjetene u starakom domu, oko 90 su ene. Meu njima ima i nekoliko parova. Staraki dom obezbjeuje obrok dva puta dnevno i dva puta godinje sezonsku odjeu. Dobrovoljci meu Misionarima dobroinstva Majke Tereze vode rauna o 50 bespomonih staraca u domu. Vlada Njenog Velianstva svake godine za dom obezbjeuje 1,8 miliona rupija. Osim toga, dom prima i donacije. Ali donacije nisu iskoritene, kae ef Vridrashrama, Ohm Kumar Shrestha. Gospoa Bhattarai iz Ministarstva kae da e dom iskoristiti donacije kada se za to ukae potreba. Prosjeno se svake godine u dom useli oko 28 starijih osoba, dok je prosjean broj smrtnih sluajeva domu oko 23. Od februara prole godine u dom se uselilo 10 osoba. Dom ne moe direktno prihvatiti starije osobe. Njih mora preporuiti i njihov boravak odobriti Ministarstvo za obrazovanje, kulturu i socijalnu politiku. Veinom se ne radi o pravim sluajevima, kae Shrestha. Minstarstvo je utvrdilo uvjete za smjetaj starijih osoba u dom. Meu njima je i uvjet da preporuena osoba mora imati preko 60 godina i da ima nepalsko dravljanstvo, da nema ivih roaka i da je u potpunosti nemona. The Rising Nepal, 2. oktobar 1993. godine 260

Zabiljeke: Ideja da novine budu uvar u ime svojih italaca je asna tradicija koja se primjenjuje na razne naine u svim drutvima. Ponekad je sadrana u informativnim kolumnama, ali reportae nude snano oruje. Njihov cilj je da ospore neku normu, da preispitaju detaljno rad vlade ili neko preduzee, da dre na oku korupciju i nepravinost. Ovaj lanak objavljen pokazuje psa uvara na poslu, skreui panju na uvjete kod kue pod kojima ive stari ljudi.

261

NVO e dokazati razvojne veze

NEW YORK Paralelno sa pripremama Meunarodne konferencije o stanovnitvu i razvoju (ICPD), predstavnici nevladinih organizacija (NVO) poinju sa pripremama svoje strategije za UN sastanak. Konferencija e se odrati od 5-13. septembra 1994. godine u Kairu u Egiptu, u nastojanju da dokae da su rast populacije i ekonomski rast, te odriv razvoj meusobno povezani i da se vie ne mogu tretirati kao zasebna pitanja. Deklaraciju su usvojili u neizmijenjenom tekstu ministri preko 40 zemalja Azije i Pacifika na kraju avgustovskog sastanka Osim toga trea meuvladina konferencija o stanovnitvu u organizaciji UN populacijskog fonda (UNFPA) e moda dokazati da je posljednja ansa u ovom stoljeu za meunarodnu zajednicu da donese novi program koji e odraavati programe za stanovnitvo i politike za 21. stoljee. David O. Poindexter, suorganizator komiteta za planiranje NVO sa sjeditem u New Yorku, nedavno je izjavio za IPS da postoji vrlo veliko interesovanje irom svijeta od strane predstavnika NVO sektora koji na konferenciji ele odigrati vanu ulogu. Naglasio je da uee NVO sektora do konferencije zakazane za 1994. godinu izuzetno bitno jer vlade shvataju da se moraju okrenuti NVO sektoru ukoliko ele provesti svoje politike putem praktinih programa. NVO sektor ima nadlenost koje vlade nemajuosim toga, NGO ulau velika sredstva u programe za stanovnitvo i razvoj, dodao je Poindexter. Istakao je da su na etvrtoj konferenciji o stanovnitvu Azije i Pacifika odranoj u avgustu 1992. godine, prvoj od pet regionanih konferencija u pripremi za ICPD, NVO utvrdile tekst koji je kasnije uvrten u Deklaraciju sa Balija. 262

Deklaraciju su usvojili u neizmijenjenom tekstu ministri preko 40 zemalja Azije i Pacifika na kraju avgustovskog sastanka. Deklaracija sa Balija je daleko energinija da je mi nismo uradili, rekao je Poindexter, dodavi da je deklaracija razjasnila znaajnu ulogu i saradnju NVO sektora u razvoju i implementaciji programa za stanovnitvo. Poindexter, takoer predsjednik Population Communications International (PCI) sa sjeditem u New Yorku, rekao je da je jedan od kljunih zadataka NVO sektora u periodu do konferencije 1994. godine osigurati da vlade posvete dovoljno panje pitanjima stanovnitva dok pojaavaju mehanizme i finansijske resurse za to. Mislim da ete uvidjeti da NVO sektor govori da vlade dekalarativno govore jako puno, ali da nita ne preduzimaju, rekao je Poindexter. UNFPA je stalno upozoravao da ukoliko se trebaju ostvariti meunarodni ciljevi plodnosti i planiranja porodice, finansiranje aktivnosti populacije se mora udvostruiti sa sadanjih 4,5 milijardi dolara godinje na oko 9 milijardi do kraja dekade. Poindexter je istaknuo da u komitetu djeluje oko 80 nacionalnih i meunarodnih NVO koje imaju konsultativni status u UN ekonomskom i drutvenom vijeu (ECOSOC), i da je komitet otvoren svakoj NVO koja pokazuje kompetencije u oblasti populacije i razvoja. Mi smo zaista zainteresirani, posebno za NVO iz zemalja u razvoju koje se bave nekim od pitanja u vezi sa sutinom konferencije, rekao je Poindexter.

263

Istakao je da je jedna od NVO koja sudjeluje u radu komiteta enska liga iz Afrikog nacionalnog kongresa, to dokazuje cilj komiteta ima sveobuhvatniju zastupljenost. Ali Poindexter upozorava da komitet nee podsticati lanstvo manjih NVO koje ele izbjei kakofoniju NVO to je karakteristika Zemaljskog samita UN Konferencije o okoliu u razvoju (UNCED), odranog u Rio de Janeiru, na kojem je sudjelovalo oko 1200 NVO. Glavni cilj komiteta je da se olakaju konsultacije meu NVO, vladama i Ujedinjenim nacijama u cijelom ICPD procesu, izjavio je Poindexter. Mislim da ete uvidjeti da NVO sektor govori da vlade dekalarativno govore jako puno, ali da nita ne preduzimaju U tom cilju komitet, osim to organizira uee NVO na svim regionalnim i strunim sastancima prije konferencije, planira odrati konsultacije meu NVO prije druge pripreme sastanka, planiranog za sredinu avgusta 1993. Na tom sastanku e se okuputi 250 do 300 NVO predstavnika u New Yorku gdje e razgovarati o strategijama i akcijama koje je neophodno preduzeti u vezi sa ICPD, osim razmatranja doprinosa NVO akcionom planu konferencije za slijedeu dekadu. Drugi organizator NVO komiteta za planiranje je Guadalupe de la Vega, predsjednik FEMAP-a, privatne meksike organizacije za planiranje porodice. IPS Development Dialogue, Zimbabwe, februar 1993. godine Zabiljeke: Prije nego se neki dogaaj odri, novinari mogu pisati o znaaju teme. To se u novinarstvu zove postavljanje scene unaprijed. Reportaa poput ove omoguava itaocu da bude informiran prije 264

tog dogaaja, tako da moe kasnije biti spreman za ocjenjivanje uspjeha ili neuspjeha planiranog dogaaja i bolje shvatiti razgovor.

265

BANGLADEKA DJECA DALEKO OD KUE

Spaeni jahai kamila ame u kazneno-popravnom domu ak i dok mediji irom svijeta otro kritikuju koritenje djece za utrke kamila u Zalivu, nekoliko djece iz Bangladea, koja su prije deset mjeseci od te namjere spaena, jo uvijek ame u Kislayi zatvoru koji je pretvoren u kazneno-popravni dom za maloljetnike, smjetenom u predgrau Kalkute. Sedmoro djece, Mohan Byapari, Shafiq, Jamal, Ashadul, Riyaz, Monirul i Kamarul, je kidnapovano ili su ih njihove porodice prodale agentima koji su kasnije uhapeni dok su skupa sa djecom krili po hotelima u Barasatu i Basiharatu u Sjevernom 24. Disktriktu Parganas, ekajui na priliku da otputuju do Zaliva. Mohan je igrao nogomet u selu Hanschowk kada ga je nekoliko mukaraca prevarom natjeralo da ue u djeji taksi, kako se autorickshaw vozila nazivaju u Bangladeu. Zatim su ga vozom odvezli do Bombaja, i na kraju u zemlje Zaliva. Desetogodinjeg Jamala je uvjeravala njegova majka da idu u stranu zemlju da bi zaradili. Odvela ga je u Bongaon gdje ga je majka predala nekim nepoznatim osobama i nestala. Osmogodinjeg Sadeka Khana, koji je jedini imao sree da se vrati kui u Munshiganj distrikt u Bangladeu, prodao je njegov otac, siromani farmer, za 15,000 tokasa. Agenti su rekli njegovom ocu da jedan gospodin u Dubaiju eli odgajati Sadeka, nakon ega se djeak moe vratiti kui. Porodice ostale djece takoer su bile namamljene obeanjima o novcu i unosnim poslovima za njihovu djecu. Mnogo je razloga zbog kojih djeca nisu na vrijeme vraena kui. UN Povelja o djejim pravima pominje obaveze drave da sprijei kidnapovanje i zadravanje djece u inostranstvu. 266

Prema Zakonu o maloljetnikom pravosuu, usvojenom 1986. godine, svi sluajevi u vezi sa skrbi o djeci moraju se odmah dostaviti Odboru za maloljetnike. Predsjednik Odbora dr. Hiranmay Saha za kanjenje krivi haotinu administraciju. Sudac za prekraje u Barasatu, Purnendu Chakraborty, kae da je neizvjesno da li e sluaj zavriti na sudu, s obzirom da je jedan od optuenih umro, a drugi je nestao. Ali ni djeca se ne mogu predati Odboru zato to nisu optuenici, nego samo svjedoci. Kako je sudska prava spora, porodice djece su izgubile nadu, ili nisu u mogunosti da otputuju u Indiju gdje bi pokrenuli cijeli sluaj. Razlog je njihovo siromatvo. Sadek ostaje jedina nada. Njegov otac je iao u Indiju, traio je svoga sina, i ostao mjesec i po dana sve dok sud u Basirahatu nije djeaka pustio na slobodu. Sadekov povratak u Bangladeu produbio je sjetu za ostalima. Njegov otac je dolazio i zato je djeak puten. Naih oeva nema, pa onda i nemamo kud, kae Mohan koji ezne za zelenim poljima svoga sela. Repatrijacija se odlae zbog sporog sudstva nemogunosti roditelja djece da sluaj pokrenu u Indiji i

Veina djece moda i nije svjesna toga od ega su spaena, ali prvi osjeaj slobode kod djeaka koji su bili svjesni ubrzo je prerastao u tugu zbog zatoenitva pod tekim uvjetima u stranoj zemlji. Svega ih se nekoliko za dlaku izvuklo, kao na primjer Mohan: Znao sam da emo biti privezani za kamile koje tre u borbi. Moete slomiti vrat ili glavu, moete dobiti i astmu. Iako su to djeca iz siromanih porodica, oni jo uvijek ude za slobodom svog nekadanjeg ivota. Mohan se prisjea: U blizini moje kue se nalazi veliko jezero. Tamo u Comilli. U njemu sam se kupao. Kada me tata vrati, opet u plivati. Sedmogodinji Riyaz, farmerov sin, koji je sretan to u Kislayai moe vie jesti nego to je ikad jeo kod kue, ipak ezne za svojom porodicom. ak i Jamal kojeg je majka napustila, udi da je ponovo vidi. Iako se za tu djecu moe smatrati da su spaeni od muka, situacija u kojoj se sada nalaze gotovo da je ita bolja. Suoavaju 267

se sa manjim od dva zla, s obzirom da nita od toga nije ono to ele: jedino to ele je da idu kui. SOUTIK BISWAS India Today 31. mart 1993. godine

268

U Kini ogroman broj mukaraca

Pie: Kristof in Xiaman Broj roenih beba enskog spola je u Kini u drastinom opadanju. Strunjaci kau da je u najveoj mjeri krivac abortiranje fetusa enskog spola ak u 12 posto sluajeva nakon ultrazvunog pregleda. Odnos izmeu roenih djeaka i djevojica prole godine iznosio je 118,5 djeaka na 100 djevojica. Ovi statistiki podaci, bazirani na zvaninom ispitivanju 385,000 ljudi u septembru i oktobru prole godine toliko su okirali zvanine organe da su naredili da se podaci dre u tajnosti. Uobiajeno je da ene svih rasa raaju oko 105 ili 106 djeaka na svakih 100 djevojica. Odnos u Kini prole godine kretao se oko 13 poena ispod ove meunarodne norme, to znai da je preko 12 posto svih fetusa enskog spola abortirano. U Kini ivi 1,17 milijardi ljudi, to znai da nacija na taj nain svake godine izgubi 1,7 miliona djece enskog spola. U pet od 30 kineskih pokrajina, odnos izmeu djeaka i djevojica je ve preko 120 djeaka na 100 djevojica. Kineski lijenici koriste radarski zrak za pregled jetre pacijenta, kontroliui pravilnu poziciju IUD-a, ime utvruju da li se fetus pravilno razvija. Kineski seljaci ga koriste kako bi imali sinove. U sve veem porastu alarmantne situacije, zvanine novine poinju upozoravati da se tek roeni djeaci za 20 godina nee moi nai supruge. Ali osim maglovitih upozorenja u vezi sa neoenjenim selima u ruralnim sredinama, niko ne ispituje drutvene posljedice prevelikog vika mukaraca.

269

Kina nije jedina zemlja koja se sa ovim problemom susree. U cijeloj Aziji koja tradicionalno preferira muku djecu, skeneri i druga medicinska tehnika se koriste za provjeru spola fetusa. enski fetus se abortira. Kina je proizvela prvi ultrazvuni skener 1979. godine i do kraja 80-tih pravila je godinje 10,000 skenera i uvozila preko 2,000 svake godine. Jedan kineski demograf procjenjuje da je do 1990. godine u Kini bilo 100,000 skenera, posebno u ruralnim sredinama. Kako su skeneri uli u uobiajenu potrebu, odnos meu polovima je u velikom debalansu koji je okirao i demografe i vladine dunosnike. Kineski seljaci daju veliki znaaj mukim nasljednicima. U ivotu postoje samo dvije bitne stvari zaraditi i izroditi sinove, rekao je Y.S. Liang, tridesetogodinji otac dva sina u jednom selu u pokrajini Fujian. Morate nekome ostaviti svoje imanje, nastaviti porodinu liniju, a za to vam je potreban sin. Pitajte svakog seljaka koliko ima unuka i svaki e vam pomenuti djecu sinova, dok djecu svojih kerki niko i ne spominje. - New York Times. The Guardian 22. juli 1993. godine

270

Pitanja za razmiljanje: Identificirajte stvarni sadraj reportae, razne vrste detalja? ta je to to reportau ini interesantnom? ta bi dodali u listu sadraja date reportae? Da li postoje situacije kada biste izbjegli statistiki sadraj ? Zabiljeke: Pisac ove reportae bi mogao sagledati drutvene implikacije debalansa u broju mukaraca i ena ili personalizirati pitanje tako to e ispriati priu o dvije ene jedna je odluila da abortira enski fetus, a druga je odluila da rodi ensko dijete.

271

ena taksista prijavila bahate policajce

Od naeg stalnog dopisnika REWALPINDI: Gospoa Zahida Kazmi koja tvrdi da je prva enataksista u zemlji protestirala je protiv policije koja se prema njoj loe ponaala na Attock mostu. U razgovoru sa naim dopisnikom je izjavila da uspostavlja novi trend zarade za ivot svoje djece vozei taksi. Prema njenim rijeima, u etvrtak je vozila jednu porodicu koja se vraala iz Saudijske Arabije sa aerodroma u Islamabadu u Nowshehru. Na Attock mostu je policija zaustavila taksi, runo se ponaali i detaljno pretraili vozilo, pri emu su poderali sjedita i zavjese. Policija ju je optuila za nekoliko stvari i traila mito. Svi njeni apeli da za ivot zarauje tekim radom nisu imali odjeka. Policija joj nije dala da nastavi putovanje naredna dva sata. Kae da je preduzela hrabar i neuobiajen korak kada je odluila da vozi uti taksi. Meutim, policija je ubila njen entuzijazam i ponizila je. alila se premijeru Mohammadu Nawazu Sharifu i zamolila ga da obrati panju na stav policije. Traila je da Vlada podstakne svih 18 ena koje su se prijavile da voze uti taksi. The News, Islamabad, 28. februar 1993.godine Pitanja za razmiljanje? Paljivo proitajte reportau! Da li moete identificirati ideje iz lanka? Zabiljeke: Najvaniji aspekt pisanja reportaa je IDEJA. Kako pronai ideje, kako ih prepoznati, kako dogaaje meusobno povezati? Bez toga pisac reportae ne bi mogao ni postojati.

272

Ova pria o enama taksistima bi se mogla dalje razviti kroz sagledavanje izazova pred enom koja radi tradicionalno muke poslove, ili potekoe samohranih majki.

273

***
Postoji ogroman zahtjev za kursevima novinarstva u Kathmandu dolini i vjerovatno drugdje u zemlji indikatori su kurs za magistre urnalistike u kampusu Ratna Rajya Laxmi i desetomjeeni kursevi na kojima se stie diploma, u organizaciji nepalskog Press instituta i Centra za ene i razvoj. Osim vrlo kratkog perioda, Ratna Rajya ne prima studente na postdiplomski studij iz novinarstva ako nisu zavrili novinarstvo na srednjem nivou kursa. Indikacije su da ako se ukinu preduvjeti za prijem, dolo bi do izrazitog porasta dodiplomskih studenata urnalistike na jedinom kampusu u Kraljevini koji nudi i postdiplomski studij. Nepal Press institut na kojem se stiu diplome iz novinarstva u zadnjih osam godina primio je oko 100 molbi za obuku ove godine. Taj broj bi se znatno poveao da je institut odluio da uvede asove i u veernjoj smjeni, kao to je radio prole godine. Ove godine je primljeno 35 studenata. Centar za ene i razvoj, potivajui zahtjeve za veenjom smjenom, uveo je dvije smjene za oko 35 studenata, iskljuivo djevojaka. Zato Nepal Press institut nije ponudio da organizuje veernju smjenu? Na koncu, Institut je mogao smjestiti vei broj studenata. Njegov ponovljeni udarac na kvalitet bio je presudan za takvo proirenje. The Rising Nepal 20. februar 1993. godine Zabiljeke: Pria o studijama urnalistike u Nepalu se doima kao kompletna pria, ali ipak postoji izvor ideje za pisca reportae sadran u jasnoj potrebi za veernjom nastavom za one koji kombiniraju studije sa punim radnim vremenom.

274

Medicinsko upozorenje roditeljima

Ovo pismo je upozorenje roditeljima u vezi sa lijekovima koji se kupuju bez recepta. Nedavno je britanska rtv korporacija objavila da je popularni sirup koji se koristi u medicinske svrhe u stvari opasan po ivot. U djejoj bolnici u Bangladeu dolo je do nekoliko smrtnih sluajeva izazvanih ozbiljnim bubrenim poremeajima nakon upotrebe sirupa. Broj smrtnih sluajeva je alarmirajui s obzirom da od 300 djece 280 je dobilo smrtonosne bubrene poremeaje. Provedeni testovi pokazuju da je koriten Diaphyline Glycola, komponenta koja je zabranjena u razvijenim zemljama, ali je jo uvijek u upotrebi u zemljama Treeg svijeta. Diaphyline Glycol se koristi kao antifriz u motornim radijatorima. Svakako da je Banglade platio visoku cijenu za grijehove bogatih proizvoaa ovog sirupa. Proizvodi se u Karachiju. Strano pitanje? Koristi li se u Sri Lanki? Ministar zdravstva je apsolutno duan da vodi rauna o uvozu lijekova, ili emo imati bolesnu naciju, jer se mnoge vrste jeftinih lijekova zabranjenih u razvijenim zemljama moe bez recepta nabaviti u maloprodaji u Sri Lanki? Laura De Silva, Yatawatta

The Sunday Times, Sri Lanka, 24. januar 1993. godine Pitanja za razmiljanje: Da li itate rubriku Pisma uredniku?

Da li mislite da tu moete nai ideje koje se mogu pretoiti u reportau?

275

Zabiljeke: Proitajte pismo koje je uputila Laura De Silva uredniku The Sunday Times u Kolombu. To pismo nudi super ideju za traganje za reportaom, posmatrajui kako se proizvodi koji su zabranjeni u bogatim zemljama jo uvijek nude na prodaju u Treem svijetu. Ovo bi se moglo razviti u opirnu kampanju za striktniju legislativu kojom se zabranjuju takvi proizvodi.

276

MLADE
Roditelji, metodisti iz reda Sinhale trae odgovarajueg obrazovanog partnera, profesionalca, direktora kompanije za svoju kerku staru 33 godine, vitka, visoka 150, univerzitetski obrazovana i polukvalifikovani raunovoa, zaposlena u vodeoj trgovinskoj firmi, sa mjesenom zaradom 10,000 rupija. Za miraz kua i imovina, gotovina i nakit. STMB 895 c/o Sunday Times. BRAA TRAE partnera za sestru staru 46 godina, slubenik, obavlja kune poslove. (STMB 901) c/o Sunday Times. UGLEDNI roditelji u mijeanom braku trae partnera za svoju kerku staru 33 godine, visoku 150, diplomirala, budista, iz reda Sinhale, govori engleski, lijepa, zdrava, svijetlosmea. Zaposlena u vladi, mjesena primanja 5000. Miraz u gotovini 2500,000. (F368) c/o Sunday Times. TOPLA SRCA, profesionalac, materijalno obezbijeena, odlinog karaktera i moralnim vrijednosti, kranka, stara 28 godina, visoka 145. Student raunovodstva, iz bogate familije. Katolici i budisti dolaze u obzir. Vie detalja se nalazi na F-523 c/o Sunday Times. The Sunday Times, Islamabad, 21. februar 1993. godine Pitanja za razmiljanje? Da li ignoriete komercijalne stranice novina? Pronaite ideje u prethodnom reklamnom sadraju! Zabiljeke: Nemojte ignorisati komercijalne stranice novina. One nude mnoge reportane ideje. Cijela lepeza oglasa moe proizvesti reportau, veliki pano, kao i povjerljive stranice i line kolumne.

277

Za mlade, reportaa bi se mogla fokusirati na problem miraza, probleme sa kojima se obrazovane ene ponekad suoavaju, a koji se odnose na pronalazak odgovarajuih partnera, ili ak i osnovnija pitanja, kao to je mijeani brak ili trend formiranja braka iz ljubavi.

278

60,97 miliona rupija namijenjeno za okonanje djejeg rada

ENS & AGENCIES NEW DELHI Lok Sabha je u petak obavijetena da je Upravni odbor za program Meunarodne organizacije rada (ILO) odvojio 2,25 miliona dolara (oko 60,97 miliona rupija) za Meunarodni program eliminacije djejeg rada u Indiji za period do 31. decembra 1993. Do sada je prema IPEC-u odobreno oko trideset akcionih planova za oko 9,600 djece koja su u radnom odnosu irom zemlje. Ministar rada P.A. Sangma je izjavio da su planovi fokusirani na djecu koja rade u industriji (15 programa), poljoprivrednom sektoru (3) kao i na onu djecu koja rade na crno i u sektoru pruanja usluga (12). Indian Express 6.mart 1993. godine Pitanja za razmiljanje: ta je postignuto akcionim planovima za smanjenje djejeg rada?

279

Plan stambene izgradnje u ruralnim naseljima e poveati status stanovnika

Sarlahi, 19.02. (RSS) Ministar za stambeno i urbano planiranje Bal Bahadur Rai jue je inaugurisao projektni ured kompanije za ruralnu stambenu izgradnju i razvoj u Suke Pokhari. U svom inauguralnom govoru ministar Rai je izjavio da je nepalska kongresna Vlada odluna da ispuni osnovni uvjet ljudi stanovanje putem implementacije projekata u ruralnim sredinama. Projektni ured je uspostavljen sa ciljem podizanja statusa ruralnog stanovnitva putem pripreme stambenog master plana. Ministar za turizam i civilnu avijaciju Ramhari Joshi je primijetio da se jedino putem uspjene implementacije razvojnih programa mogu ostvariti snovi paenika. Takoer je rekao da su nakon povrata demokracije pokrenuti razni programi kojim se direktno pomae ruralnom stanovnitvu. Predsjedavajui i generalni direktor kompanije Shailendra Prasad Singh objasnili su aktivnosti kompanije. The Rising Nepal 20. februar 1993.godine Pitanja za razmiljanje: Da li se poboljao ivot implementacije projekta? u ruralnim sredinama nakon

280

Svean doek prve ene guvernera

TANIN KIJNANTAKHUN The Nation Nakhon Nayok NA HILJADE ljudi se jue okupilo u centru grada kako bi veselo pozdravili svog novog upravitelja, prvu enu na toj funkciji u Tajlandu. Strunjak za planiranje grada Charatstri Tipirat, stara 53 godine, zvanino je preuzela funkciju uz snaan zvuk bubnjeva i kinesku muziku, uz bogate cvijetne ukrase. Nikad nisam oekivala neto poput ovoga, uzviknula je od radosti ova majka dvoje djece. To me ini ak odlunijom da kvalitetno obavim svoj zadatak. Sveana atmosfera je poela jo od samog jutra dok su zvaninici u besprijekornim uniformama i razne grupe ljudi koji su joj poeljeli sve najbolje uli u salu u kojoj je planirano odravanje ceremonije. Charatsrti, njen suprug i njihovo dvoje djece tinejderske dobi doputovali su iz Bangkoka u konvoju od oko 30 vozila u kojem su bili i njeni roaci, zvaninici iz grada i Odjela za planiranje u zemlji, kao i reporteri. Po dolasku u Klong 14, koji oznaava granicu nakhon nayoka, zamjenik guvernera Charoen Thaiprasit je predvodio efove iz disktrikta, kamnane i vodee seljane dok su je pratili do provincijskog sjedita. Vrlo sam uzbuena i sretna, izjavila je Charatsri nakon potpisivanja dokumenata zavravajui formalnosti. Znam da cijela zemlja pati..Odluna sam da dam sve od sebe. Hou da uradim sve to moe i mukarac na ovoj funkciji uraditi. The Nation, Bangkok, 12. februar 1993.godine 281

Pitanja za razmiljanje: ta je uradila prva ena guverner u toku prve godine mandata? Da li se njen ivot promijenio? Zabiljeke: Iz predhodna tri lanka se vidi da se ideje za reportanu priu mogu nai gotovo svugdje. Samo novinar treba biti budan, fleksibilan i dobro organiziran. Budite u kontaktu sa osobama koje znate, itajte izjave za medije koje dobivate u svom uredu i pratite konkurenciju.

282

Masakr u Yanomamiju, u umi Amazona

Homoxi, Brazil, 20.09. (AP): Mukarci iz Yanomamija su otili nakon to je izaao mladi mjesec da pomognu pripremanje gozbe u oblinjem selu. Supruge i djeca e im se pridruiti kasnije. Jutro je ve odavno svanulo i mnoge ene i djeca su se pribliili rijeci Hwaaximeu. Sakupljali su voe za julsku ceremoniju. Nijedna nije ula rudare sa kojima su bili na feudalnom posjedu kako se polako primiu selu. Na lealjci u kolibi su bili starac Makoxi, dvije ene i dva mladia. S njima su bile i dvije djevojice adolescentne dobi i jo osmoro druge djece. Prvo je kripa izama odzvanjala u daljini. Zvuk se polako pribliavao i zatim nestao. Jedna ena je otila do vrata i vireim pogledom pratila tajanstvenu tamu drvea i puzavica. Kroz umu je odjeknuo 20-mm pucanj. Kia metaka se sa svih strana sasula na kolibe od iblja, predivno drvo, grnariju i ljude. Macheti su se pribliavali i rudari su se privukli kolibama. Starac i tri ene su nepomino leali. Okupatori su podizali glave i sjekli ih preko vrata. Staricu su oborili i kundakom nasmrt pretukli, dok je kerka skamenjeno posmatrala. Zatim su njoj i jo dvije tinejderke odsjekli glave. Odjekli su im i grudi. Koljai su nemilosrdno udarali glave, udove i genitalne organe etvorice djeaka. Isto su postupali i sa dvije djevojice stare tri i godinu dana. U konfuznom stanju, dva mlada ovjeka Simo i Reia, stari oko 20 godina, i dvije djevojice, stare 6 i 7 godina su dopuzali iza koliba i otrali. Pored njih su zujali meci dok su trali u dunglu.

283

Pucnji, uas terora i pla odzvanjali su do rijeke. Ljudi koji su kupili voe razbjeali su se kao ptice. Dvije ene su trale sve dok nisu stigle do Makuyutherija, sela u kojem je pripremana gozba. Noma Qyarema (oni su mrtvi, baeni su), vritale su ene. Kada su dva mladia i dvije djevojice koje su izbjegle klanje stigle do Makuyutherija, starci su maetama izrezivali olovne same. Koljai su brzo pobjegli. S njima je nestao i miris baruta. Polako se vraao zvuk aba i ptica. ene koje su skupljale voe su bile prve koje su se vratile u kamp. Dijelovi tijela su leali meu desetinama crvenih puanih futrola, bakrenih ahura i pjeanim dijelovima grnarije izreetane mecima. U religijskom univerzumu u Yanomamiju vrlo je vano unititi svaki trag umrlog. Duh umrle osobe ne moe ui u selo osim ukoliko tijelo nije odmah kremirano. ene su odmah sakupile sve stvari ubijenih. Premjestile su tijela i pretraile umu u potrazi za eventualnim stvarima, na primjer, strijelu koja se zabola u drvo, ili moda neku korpu koja je ostala. Mukarci su se vratili nakon to se smrklo. ene i djeca su plakale i prisjeale su se Xapao, mukarca iz Yanomamija iz sela Homoxi, do kojeg se ide pola dana. Izala su mu crijeva. Kada je svanulo, seljani su umotali 12 tijela u iblje omotano okotom. Sauvali su neto kostiju. Sve su spalili skupa sa stvarima u pet lomaa. Ostavili su tijelo srednjovjene ene i Homoxija jer niko od njene familije nije prisustvovao kremaciji.

284

Kasnije, svetog dana, kosti e samljeti u prah. Pomijeano sa pastom od banana ili supom koju e pojesti prijatelji ili roaci tako da dua umrlih u njima ivi. 69 preivjelih je zapoelo dugi bijeg, bojei se da e se rudari vratiti u potrazi za preostalim mukarcima. Preli su preko Orinoco rijeke i nastavili prema jugu preko brda ka Tootobi selu. Tamo su ivjeli njihovi roaci i selo je bilo mirno. U blizini Tootobija nema kampova minera. Grupa je ila zaobilaznicom, zastajala je povremeno da se odmotri i da ispria priu u Thomikoxitheri, Ayaoketheri, Worakewheri i Maamabitheriju. Sva ova sela se nalaze u umi i bijelci ih nazivaju Venezuela. I danju i nou su putovali, neujno, bez ikakvih zaliha. Izbjegavali su utrte staze. Pun mjesec je izlazio i nestajao. Konano su stigli u selo Makos u Tootobiju u Brazilu. Preivjeli iz Yanomamija su hodali cijeli mjesec, bez prestanka, kroz istu najsuroviju dunglu Amazona kako bi stigli do Tootobija u kojem se nalazi brazilski medicinski centar. Brucu Albertu, francuskom antropologu, koji je meu seljanima iz Yanomamija ivio oko desetak godina, je trebalo nekoliko dana da porazgovara sa svim preivjelim i da objedini njihove prie. Seljani iz Yanomamija ne mjere vrijeme kalendarom, niti istim mjerama mjere teinu i razdaljinu. Nemaju sistem raunanja iznad broja dva. Sve to je preko dva je wahoro puno Strah Yanomamija da e postati rtve vraanja ako izgovore imena umrlih. Roditeljima je zabranjeno da pominju imena ive djece, jer strahuju da bi tada drugi imali mo nad njima. Iako je znao da je vulgarno za Yanomamija da govori o onima koji su umrli, Albert je odvojio Yanomammije i polako im postavljao pitanja u vezi sa masakrom.

285

Mineri su ubili pet mukaraca iz plemena u borbi za hranu, u pucnjavi. Nekoliko dana nakon toga grupa nasilnih ratnika je posegnula za osvetom, kada je ubila dva prospektora sa strijelama duboko zabijenim u crnu masu. Naveli su nadimke 23 brazilska minera. Zasjeda je bila njihova osveta, kako je Albert napisao u izvjetaju za policiju. S obzirom da su vladini istraitelji nali samo jedno tijelo - ensko tijelo koje nije bilo kremirano lokalni brazilski dunosnici su rekli da je pria o masakru izmiljena. Ali za stanovnike Yanomamija, pria e se prenositi sa generacije na generaciju. To nikada neemo zaboraviti, rekao je Antonio, ef sela Homoxi, koji je vidio mrtva tijela na mjestu na kojem je izvren masakr. Uzeti ivoti su naplatili drugim ivotima. The Rising Nepal 21. septembar 1993.godine Zabiljeke: Ova pria predstavlja dobar primjer kako novinarsko STAJALITE nije isprika za pisce da pokau svoj ego ili predrasude. Konvencionalna reportaa koja se temelji na principima striktne objektivnosti provlai detalje o feudu kroz cijelu priu. Ali je pisac jasno odluio da ljudi iz Yanomamija govore istinu i sve je u prii napisano sa stajalita kako bi sve to doivio stanovnik Yanomamija.

286

Ratovi hramova
Ako ste fundamentalista u potrazi za strau naroda, mogli biste uraditi i gore stvari od preoblikovanja historije kako biste udovoljili vlastitim ambicijama. Rehan Ansari analizira uspjeh ekstremista iz reda Hindua u Indiji koji unitavaju tolerantniju prolost U jednoj kratkoj prologodinjoj sezoni nasilja Barbi Masjid u sjevernom indijskom gradu Ayodhya postala je najpoznatija damija na svijetu. Svjedoei o nasilju Hindu mladia u modernoj gradskoj odjei dok su unitavali damiju bilo je izuzetno dovoljno. ak je izuzetnije bilo drsko ponovno pisanje prolosti koja je svjedoila unitenje. Ideologija Bharatiya Janata stranke (BJP) iz Indije i Jamaat-e-Islami iz Pakistana za stvar pokazuje instinkt za stvaranje mita koji bi uinili ponosnim i najmodernijeg francuskog dekonstrukcionistu. Naalost, igra fundamentalistikih imaginacija ima tragino konkretne posljedice. Nasilje se proirilo na Bombaj i Kalkutu; u samom Bombaju zvanini podaci o poginulim za samo prva dva mjeseca ove godine doseu cifru od 2,000. Kako su se vijesti o destrukciji irile, tako su se irili i incidenti. Gorili su hramovi i irilo se fiziko nasilje u susjednom Pakistanu, u Emiratima u Zaljevu i u Engleskoj. Gdje god da se nalaze Hindu i muslimanske zajednice postoji nelagoda i jo gore od toga, uvrivanje posebnih stajalita o historiji Hindu-muslimanskih odnosa. BJP zastupa verziju historije koja tvrdi da su indijski muslimani neovlateni nametljivci, nasljednici okupatora koji su unitavali hramove od kojih je jedan Mughlar imperator Babar izgradio damiju na mjestu roenja Rama u Ayodhyai. Ovakvo tumaenje se slama na otrici nekoliko neodgovarajuih injenica. Prvo, na muslimansku vjeru su prelazile nie kaste podstaknute sufijskim svecima slika koja vie evocira od lutajuih minstrela koji zadobijaju sljedbenike nego sultani koji nose maeve i strae stanovnitvo.

287

Drugo, Barbar sigurno nije izgradio damiju u Ayodhyai, koja jednostavno nije toliko stara. Takoer nije jasno da je izgraena nakon namjernog ruenja hrama. Nijedan ugledan historiar ne bi utvrdio datum roenja Rama i veina drugih hramova u Ayodhyai tvrdi da ima ast to se nalazi na mjestu njegova roenja. Kada ljudi misle na historiju Hindu-muslimanskih odnosa na potkontinentu, autoritativan jezik poput prastare mrnjenekako sam dolazi na usta govornika. Unitenje damije od strane Hindu skupina se shvata kao prirodna posljedica neumoljive, dugogodinje mrnje izmeu dva naroda. Na kraju, britanska Indija se raspala usred velikog pokolja 1947. godine na neovisni Hindu i zemlju za veinskim muslimanskim stanovnitvom. Ali, postoji vie od jedne historije koja svjedoi o Hindumuslimanskim odnosima. U mazaru Nizam-ud-din Auliya u Delhiju, ogromne grupe Hindu pripadnika, Sika i Muslimana odaju poast najpoznatijem svecu sa sjevera Indije velikom sufijskom pjesniku trinaestog stoljea. Zadrite se u tom sveanom prostoru i ba kao i svaki drugi stranac dobiti besplatno hranu i noenje zato to pitate. Nauiete neto o drugaijem Islamu na potkontinentu, onom od poezije i muzici ljubavi koju pjevaju sufijski pjesnici. Sjeverna Indija je puna sufijskih mazara poput ovog gdje dolaze ljudi svih vjera i iz svih kasta u velikom broju. Svijet danas zna da je nekad postojao Babri masjid u Ayodhyi i da danas postoji Ramjanmabhumi hram. Ali je za najvei dio historije damija na tom mjestu postojala skupa sa hramom. Ideja i historija Islam-kao-muzika, muslimanskih pjesnika, kao poziva na irenje ljubavi, je apsorbirala Hindu yoga praksu, iji konvertiti nisu napustili svoju predislamsku kulturu, uveliko se razlikuje od puritanskog Islama kojeg su irili turski sultani i Mughali iz centralne Azije. Historijski gledano obje forme Islama su se javile na potkontinentu. Ono to ovjek gaji je stvar line vrijednosti. Hinduizam takoer ima puno suprotstavljenih historija. Hinduizam kao takav postoji tek od posljednjeg stoljea. Hindu je rije koju su koristili ljudi izvana kada su opisivali mjesto i ljude, a ne 288

institucionaliziranu religiju. Ljudi koji su u stvari ivjeli u ovom dijelu svijeta bili su sljedbenici raznih svetaca, poput Vashnavites u Gujaratu i Bengalu. Predstavljanja Rama, heroja Ramayana, u velikoj je mjeri variralo od regije do regije. Ali su mnogi Ramayani sada postali jedno. Poetkom 1987. godine je osamnaestomjesena verzija Ramayana prikazana na televiziji. Najpopularnije emisije koje su ikad prikazane u Indiji predstavljale su vaan korak ka standardizaciji Hinduizma kako bi ga nacija prihvatila. Nekoliko mjeseci nakon Ramayana mega serije, Svjetsko Hindu Vijee (Vishnu Hindu Parishad) pozvalo je Hinduse u cijeloj Indiji i svijetu da naprave svete cigle za izgradnju hrama u Ayodhyji. Cigle su stigle ak iz Vankuvera (Kanada) i Durbana (Juna Afrika). Izgradnja je pomjerena sve do iza nacionalnih izbora 1989. godine kada je BJP dobila 86 mandata, dok su 1984. imali samo dva. Zato BJP apelira svojom verzijom historije? Mladi Hindusi koji se penju po Ayodhya damiji pripadaju urbanom, obrazovanom, ali nezaposlenom stanovnitvu, indijskoj djeci iz srednje klase. Brza ekonomska liberalizacija i drutvena mobilnost predstavljaju izazov uveliko hijerarhijski podijeljenom drutvu. Zaostale kaste su tradicionalno vezane za zemlju; obogaeni zelenom revolucijom, njihovi zahtjevi za afirmativnom akcijom u ponudi radnih mjesta u vladi imaju sve veu snagu. A Hindusi srednje klase koji imaju monopol nad takvim radnim mjestima zbog svoje tradicionalne pismenosti gube. Povrh svega, od polovine sedamdesetih mnogobrojni indijski Muslimani su se obogatili radei na Bliskom Istoku. Do sada najvei dio indijskih gastajbartera na Bliskom Istoku su Muslimani. Novcem koji alju svojoj rodbini kod kue njihove familije mogu izgraditi kue, damije i stvarati poslovni kapital da ne pominjemo svakodnevnu potronju. Tradicionalno na niim stepenicama socijalne i ekonomske ljestvice, nov prosperitet Muslimana stvara otpor meu etabliranim klasama.

289

Izvjetaj Mandal komisije je bacio svjetlo na mnoge tenzije. Komisija, koja je nastojala poveati kvotu niih kasta u vladi, izazvala je histerijsku reakciju meu kolovanom omladinom iz viih Hindu klasa. Manjinska vlada VP Singha je dobila podrku i od lijevih i od desnih stranaka, ukljuujui i BJP. Strahujui da e Singh privui nedodirljive, Muslimani iz niih kasta i druge manjine i voa BJP Lal Krishnan Advani krenuli su na hodoae (yatra) na udaljenosti 10.000 km i stigli u Ayodhyu na predloenu izgradnju hrama Ram. Konano hapenje Advanija je uspjeno preokrenulo situaciju sa Mandala na mandir (hram); kada je BJP povukao svoju podrku Signhova vlada je pala i nasilja su intenzivirana. Korisno je uporediti uspjeh BJP sa umanjenom slikom Muslimana, Jamaat-e-Islami iz Pakistana. Obje vizionarske stranke tvrde da je dolo do velikih promjena, da korumpiranost vie nee postojati i da e doi do progresa. Vostvo obje stranke slave s druge strane granice i stoga je ukorijenjeno u brutalno iskustvo podjele iz 1947. godine. Kao to Salman Rushdie kae, izbjeglice koje bjee preko granica ne nose sa sobom sve to imaju. Jamaat hoe da Pakistanci vjeruju da je njihova zemlja stvorena da bude islamska zemlja, a ne samo zemlja u kojoj je veina stanovnitva tek sluajno islamske vjeroispovijesti. Jamaat zastupa islamski program za sve, od spola, preko kulture do ekonomije. Ali pakistanska drava je nastala prije svega 45 godina, tako da je za Jamaat teko da svoje porijeklo uvije u mitologijsko tumaenje u magli vremena. Jamaat je u stvari nastao oko deset godina prije Pakistana i u poetku se protivio formiranju zemlje. To je najstarija stranka u Pakistanu, ali jo uvijek manje od 10,000 lanova. Jamaat je spektakularno loe prolazio na svim izborima u Pakistanu njegovi fundamentalistiki ideali jednostavno ne stiu do mnogih kasti i etnikih skupina u Pakistanu. BJP ne prepriava uspjeno stare prie samo zato to je Indija od Pakistana starija. Jamaat gubi zato to ne djeluje ni u mitologiji 290

kasta, niti u manje tetnoj politici etniciteta. Ipak, ukoliko politiki manevar BJP bude na kraju uspjean, nee samo ostvariti neku staru sudbinu niti e nestati stari neprijatelji. Njihova je politika moderna i ima krupan moderan program. Rehan Ansari je novinar koji je roen u Pakistanu i ivi u New Yorku. New Internationalist septembar 1993.godine Zabiljeke: Ova pria predstavlja tananu analizu nekih mitova koji su se razvili oko religijske netolerancije. Glavni cilj reportae je informacija. Ali to je informacija koju boji strastvena mrnja pisca prema religijskoj netoleranciji. Razlog koji je pisac odabrao za prianje prie je osjeaj da je neto pogreno. Ali informacija nije predoena na emotivan nain. Ne postoji nijedan citat ili ivi intervju u cijeloj prii. Tako osjeanje koje je podstaklo priu nije odraeno STAJALITE pisca. Stil je neutralan, ali nagon iza nje nije. na

291

elio je ubiti nae bebe samo zato to su djevojice19

U Indiji je cijena raanja enskog djeteta visoka. Tim McGirk je razgovarao sa enom koja je spasila svoju djecu od njihova vlastita oca MANIKEN RAMASWAMI, poljoprivrednik iz june Indije, vlasnik nekoliko komada stoke i zemljita sa kojeg je uklonio kamenje da bi uzgajao leu i papaju, prisjea se stare poslovice prema kojoj je podizanje djevojice beskorisno koliko i zalijevanje susjedove biljke.20 Njegovo prvo dijete je bilo ensko, to znai da je morao poeti tedjeti za miraz iji je iznos osam puta vei od njegovog godinjeg prihoda u iznosu od 6,000 rupija (130 funti). Onda mu se ena opet porodila. Kao da ga je neko ukleo: ovog puta je dobio bliznakinje. Podstaknut nagovorom starijih lanova svoje obitelji, Maniken je odluio da se bebe usmrte odmah nakon to ih kui donese. Ubijanje21 beba enskog spola je u nekim ruralnim zajednicama na jugu Indije toliko uobiajeno da Tamil jezik poznaje ak est termina kojim se opisuje ova varvarska praksa. Termin koji je deskriptivniji od ostalih je najvjerovatnije Kuzhi Pappa, to znai ensko dijete osueno na raku. Novoroene se u veini sluajeva ugui mokrim pekirom ili se otruje. edomorstvo uglavnom vri majka bebinog oca. Riina ljuska, otra poput udice, stavi se u mlijeko. Ili se bradavica majke koja doji bebu namae pastom od duhana ili sokom otrovnog utog oleandera, od ega beba moe umrijeti za 15 minuta. Ali to ipak nije bila sudbina Manikenovih bliznakinja.
19

Tim McGirk je napisao reportau pod naslovom Htio je ubiti nae kerke zato to su enska djeca, objavljenu u The Independent magazinu. U prilogu se nalazi proirena kopija reportae. Istiemo nain izrade strukture, kao i nain pisanja glavnog dijela. 20 Uvod 21 Podtema 1: pozadina i metod

292

Njegova22 23-trogodinja supruga Magheswari, tamnoputa ena ovalnog lica, u svjetlucavo-plavom sariju, pria svoju priu: Bliznakinje sam rodila na carski rez. Otac je bio kod mene u bolnici kada je stigla porodica moga mua. Rekli su mom ocu da djevojice namjeravaju ubiti. Otac je odgovorio: To je moda obiaj, ali ako moja kerka ne eli da one umru, onda bi bebe trebale ivjeti. Naravno da sam svoje bebe eljela zadrati. Prije nego to su Ramaswami brzinom oluje napustili bolnicu, Maniken ju je, kompletno obuzet bijesom, upozorio: eno, ako ikad poeli ponovo doi kui, prvo e morati ubiti bebe. Narednih sedam dana, koliko je zadrana u centralnoj bolnici Salem, Magheswarini roditelji su se smjenjivali pored bebinih kolijevki kako ih porodica mua njihove kerke ne bi kidnapovala, ili ak ozlijedila samu Magheswari zbog sramote koju je nanijela porodici Ramaswami. A danas, devet mjeseci nakon toga,23 ona sjedi i udie rijedak poslijepodnevni povjetarac pored praga kolibe svoga oca pokrivene palminim liem. Pored nje su lee koju su Magheswari i njena majka spustile na pometen zemljani pod, za veeru. Lee su poredane u savreni krug, kao da su prebrojane, skromno, jedna po jedna. Bliznakinje, Purli i Malavi, igraju se i zveckaju sa desetinama svadbenih narukvica nanizanih na majinu ruku. Magheswari se nikada nee preudati, jer Gounder kasta kojoj pripada to ne dozvoljava. U svakom sluaju, njen otac ne bi mogao obezbijediti jo jedan miraz. On jo uvijek otplauje dug susjedima i roacima u iznosu od 20,000 rupija, kao i dug za svilene sarije i 160 g zlata, koliko su Ramaswamijevi traili u mirazu. Sada susjedi koji takoer pripadaju Gounder kasti poljoprivrednika komentariu: Zato svoju kerku dri ovdje?

22 23

Podtema 2: Magheswarijina pria Podtema 3: Magheswari danas

293

Ona mora posluati svoga mua i ubiti ih, rekli su jednog dana Magheswarijinoj majci. Otiao sam u jedno selo u kojem takoer ive pripadnici Gounder24 kaste. Smjeteno je 350 milja od Madrasa. Grupa mukaraca i ena je pod drvetom askala i bez ustezanja priznala da su ubili neeljene bebe enskog spola. Djeaci su djelovali zdravo, a djevojke zabezeknute i neuhranjene. Kosa im je bila boje mrkve i izdajniki odavala nedostatak vitamina A. ta moemo uraditi?, slijegao je ramenima jedan uvar krava. Mi smo siromani, i ne moemo priutiti miraz za ensku djecu. Istraivanje koje su nedavno provele dvije socijalne organizacije, Adithi i lokalni Vodi za usluge iz Madrasa, u selima Tamil Nadua pokazuje da je ak 51 posto od 1,250 anketiranih porodica poinilo edomorstvo nad enskom djecom. Brutalan obiaj koji je nekada bio ogranien na Gounder i Kallar zajednice u Tamil Naduu i na Rajput ratniku kastu iz Rajasthana, iri se po cijeloj zemlji. Tako tvrde neki socijalni radnici. Organi vlasti tvrde da postoje takvi sluajevi u pokrajinama Bihar, Uttar Pradesh i Haryana. Astronomski vrijedni mirazi su najei razlog. Miraz je nelegalan, ali je to zakon kojeg gotovo svi u Indiji kre, od siromanih pa do onih elitnih vladinih slubenika, kako bi udali svoje kerke i ouvali reputaciju svoje porodice. U tako tradicionalnom drutvu za usidjelice nema mjesta. Iako se u indijskim selima donekle osjeti negodovanje zbog okrutnog edomorstva nad enskom djecom, istu praksu primjenjuju, dodue na sofisticiraniji nain, i mnoge obrazovane ene iz srednje klase u urbanim sredinama. Kada putem amniocinteze i ultrazvuka utvrde pol fetusa, odluuju se za abortus, ako se radi o enskom spolu. Feministkinje koje su se borile za ensko pravo na abortus zgraavaju se nad ovom medicinskom zloupotrebom.

24

Podtema 4: rairenost prakse i razlozi

294

S obzirom da su enska djeca dobro dola u svega malom broju indijskih porodica,25 Indija bi se uskoro mogla suoiti sa ozbiljnim debalansom u populaciji. Strunjaci za populaciju tvrde da je na prelasku iz jednog u drugo stoljee bio otprilike jednak broj mukaraca i ena. 1981. godine je bilo 995 ena na svakih 1,000 mukaraca, dok je do 1991. taj broj opao na 929. U Tamil Naduu26 se pojavila nevjerovatna spasiteljica enskih beba. To je Jayalalitha, biva filmska zvijezda koja je danas mona ministrica na dravnom nivou. Njeni protivnici je odbacuju kao megalomanku, osobu koja podstie oboavaoce da nose tetovae sa njenim likom i postavljaju kolosalne slike njene zdepaste figure u visini od 160 stopa. Voli kad je zovu praiskonskom snagom, ivom boginjom ili jednostavno madam. Nakon to je ljubavnica poznatog glumca postala politiar, Jayalalitha je bila prezrena jer je ula u politiku preko budoara i to nosi nezakonitog sina. Ali sada eli povratiti potovanje graana Tamil Nadua. U distriktu Salem u kojem je stopa edomorstva vjerovatno najvia u Indiji, izdala je upute javnim klinikama da po noi postavljaju prazne kolijevke pored bolnice u koje roditelji mogu ostaviti svoje neeljene kerke. Posteri su zalijepljeni u cijeloj dravi sa apelom na roditelje da prepuste svoju ensku djecu brizi vlade umjesto da ih ubijaju. Oko ponoi 30. oktobra prole godine27 medicinska sestra zaposlena na klinici u Malluru opazila je siluetu osobe koja se kradomice kretala ispod kronje i u praznu kolijevku spustila zaveljaj. Mukarac je otrao. Medicinska sestra je otila na lice mjesta i pronala zgrenu bebu roenu prije pet dana, teku svega 3,3 lbs. Borei se za ivot, beba je hitno prebaena u bolnicu u Salemu, udaljenu pet milja, u kojoj je Magheswari rodila bliznakinje.

25 26 27

Podtema 5: posljedice Podtema 6: jayalitha Podtema 7: ema kolijevki

295

Kada je bilo sigurno da e beba preivjeti, ef policijskog okruga Subramaniam joj je dao ime po Madam, Joyalalitha. Od tada je spaeno 30 beba koje su na isti nain ostavljene u kolijevci. Svaka beba ima svoj broj, sve dok joj glavni ministar ne da ime. Neki socijalni radnici kritikuju sistem postavljanja kolijevki kojeg je uvela Jayalalitha. Oni tvrde da su potrebne korjenite promjene, i to one koje e promijeniti status ena, te vrijednosti koje prevazilaze tradicionalno stajalite koje je svojevremeno izrazio Manu, Hindu zakonodavac iz prastarih vremena, koji je napisao: ena u djetinjstvu mora biti sjena svoga oca, u mladosti sjena svoga mua, a u starosti svoga sina. Dr. A.K. Gadhpodrum, koji se stara o djevojicama ostavljenim u kolijevkama u dravnoj bolnici Salem sve dok se ne prebace u novo sirotie kojeg vode sestre Majke Tereze, odakle se uglavnom usvajaju, kae: Jedino to znam je da bi bez kolijevki sve te bebe najvjerovatnije bile ubijene. Porodice polako mijenjaju svoje navike. Neke porodice danas smatraju da je bolje da vlasti ili bogati ljudi tu djecu usvoje, umjesto da ih se rijee. Policijac Supt Subramaniam kae28: Teko je promijeniti sve te stare navike i obiaje, ali e se ipak moda promijeniti pod prijetnjom kanjavanja. Zahvaljujui nagradi od 1,000 rupija (20 funti) svakome ko policiji proslijedi informacije o edomorstvu enske djece, policija iz Salema je uhapsila 21 poinitelja ubistava koji e se na kraju suoiti sa kaznom zatvora od svega nekoliko mjeseci. Obino tijela umorenih beba pronalazimo na seoskom smetljitu, ljutito govori Supt Subramaniam. Oni sahranjuju bebe bez ikakve ceremonije, kao mrtvog pacova kojeg nau u kui. Nezgrapan, ali vrlo vrijedan policajac Supt Subramaniam obilazi sela u borbi protiv edomorstva i obeava da e svi stariji seljani biti kanjeni za ubistvo enskih beba.
28

Podtema 8: Subramaniam

296

Kao poboan Hindu, on podrava prijetnju kaznom i time iskazuje vlastitu istotu: pred prestraenim seljanima hoda bos po usijanom uglju. Do sada su dvije ene lino predale svoje bebe Supt Subramanianu na usvojenje, a trea ena, Shanti, iz sela Attur smjetenog na oblinjim brdima, svjedoi protiv porodice svoga mua zbog ubistva njene novoroenje kerke. Rijetko29, moda nikad majka nije spremna sudjelovati u ubistvu svoga djeteta. Majin instinkt je da dijete naravno spasi. Ako ena zna da je policija na njenoj strani, nadamo se da joj ta spoznaja daje snagu da se usprotivi svome muu, svekru i svekrvi, kae Supt Subramaniam. The Independent 8. april 1993. godine

29

Zakljuak

297

Djeca sa ulica Kolumbije rizikuju ivot zbog nepoznavanja AIDS-a

LUIS ALBERTO ne oekuje da e doivjeti dvadesetu godinu ivota. Kada mu je bilo sedam godina pobjegao od nasilja svojih roditelja da bi ivio na ulici. Ve u osmoj godini se poeo baviti prostitucijom da bi preivio. Bio je homoseksualac. Devet godina kasnije zaraen je HIV-om. Vidio je nekoliko svojih prijatelja kako umiru od side. U Lancestu je prolog mjeseca objavljeno da se djeca koja ive na ulicama Kolumbije (gamines) nalaze pred vratima smrti od AIDSa i da bi mogli postati izvorom zaraze za iru javnost. Tim doktora sa Univerziteta u Majamiju ustanovio je da su dvije treine pregledanih djeaka koji ive na ulici seksualno aktivni sa vie partnera, gotovo 20 posto njih su homoseksualci ili biseksualci, i veina ih uzima drogu. Trideset posto je ve zaraeno bolestima koje se prenose seksualnim putem, svega nekoliko ih koristi kondom, dok nijedan nije upoznat sa sidom. Doktori istiu da prema popisu stanovnitva iz 1998. godine, 4,5 miliona djece ivi u apsolutnom siromatvu, od ega je veliki broj bjegunaca. Francisco, star 22 godine, ivi na ulici gotovo cijeli ivot. Krao je da bi se prehranio, prespavao bi pod nekim krovom i nabavio drogu. Iako nikad nije nauio da ita, inteligentan je i zna se izraavati, iako ima samo povrno znanje o sidi ili zatiti od bolesti koje se prenose seksualnim putem. Prole sedmice traio je pomo kako bi zakazo pregled kod ljekara. Mora da sam neto fasovao strano boli, rekao je, opisujui simptome gonoreje. Veina mladih djevojaka koje ive na ulicama centralne Bogote, imaju barem jednu infekciju skupa sa oteenjem imunog sistema usljed konstantne upotrebe droga, zbog ega su podlone i zaraavanju HIV virusom. Pitao sam jednu vrlo mladu prostitutku 298

ta zna o sidi: To je kad dobijete bubuljice po licu, je li tako? odgovorila je sumnjiavo. Luis Alberto, poznat po nadimku Correcaminos po kojem ga svi prepoznaju na ulicama grada ulini trka - samo je jedan od oko 40 tinejdera koji djeluju u shopping centru Terraza Pasteur ili oko centra smjetenog na Sedmoj aveniji u Bogoti. Sebe nazivaju unijom egrtua djeaka koji se bave prostitucijom. Gotovo polovina njih je uradila test i ustanovljeno je da su HIV pozitivni. Correcaminos i njegov prijatelj Pinochio su pronali sobu u domu za stare i nemone kojeg vodi jedan napredan sveenik, ali kae da ih ne pomae nijedna vlada. Vlada radi na utvrivanju edukativnih programa, ali je ultrakonzervativna katolika skupina uspjela uticati na zabranu komercijalnog programa kojim se promovira koritenje kondoma. Prvi smrtni sluaj prouzrokovan sidom u Kolumbiji zabiljeen je 1988. godine. Tada je umrla prostitutka koja se opsluivala strane mornare u sjevernoj luci. Ministarstvo zdravstva procjenjuje ukupan broj smrtnih sluajeva izmeu 40,000 i 120,000. Uz broj testiranih i potvrenih sluajeva oboljelih od side iji se broj udvostruava svakih osam mjeseci, upozorenje Lanceta je moda dolo prekasno. The Guardina 8. septembar 1993. godine Zabiljeke: Uvod reportae, kao i uvod u vijesti, zahtijeva otrinu da bi se ostavio efekat i privukla panja. Uvod mora biti dobro napisan, ali za razliku od uvoda u informativnu priu, moe biti napisan ak u dva ili tri paragrafa. Ovisno o materijalu. 299

Obratite panju na uvod ove prie. Kako nas novinar uvodi i ilustrira svoju iru ideju? U drugom paragrafu konkretna ilustracija je dovedena sa irim pitanjem tako da italac zna o emu se radi i zato priu vrijedi proitati.

300

Zloupotreba u ime nauke

Pie: Gerald Stewart Medicinski tretman u Novom Zelandu uskraen je namjerno za 100 ena koje su oboljele od raka, kako bi se omoguilo doktorima zaposlenim u nacionalnoj bolnici za ene u Aucklandu da prouavaju razvoj bolesti. Jo gore od toga, to je uraeno uz znanje komiteta za etiku koji je formiran u bolnici. Najmanje 26 pacijenata je umrlo zbog onoga to se naziva nesretnim eksperimentom. Eksperiment je raen u periodu od 1966. do poetka osamdesetih. Jednoj eni je ak reeno da je iskoritena kao pokusni kuni. Sve su inae ubijeene da im se prua uobiajeni tretman. Paul McNeil, predava prava i etike sa Novog Zelanda, star 46 godina, zaposlen na Univerzitetu New South Wales u Sidneju, privukao je panju na skandal u svojoj knjizi poz nazivom Etika i politika ljudskog eksperimenta, koja je tek objavljena. On okrivljuje vlade, naunike, ak i komitete koji su kontrolni mehanizam za krenje ljudskih prava, i koji dozvoljavaju izvoenje eksperimenata bez ikakve saglasnosti onih nad kojima se eksperimenti provode. Prema njemu, neki istraivai nisu pokazali niti najmanju mjeru saaljena prema rtvama njihovih eksperimenata. McNeill je kriticizirao Australiju zbog testova gasa mutarde koji su provedeni nad odreenim brojem vojnika u toku Drugog svjetskog rata. Nekoliko vojnika iz pjeadijskog voda je drano u komori napunjenoj gasom. Dobili su opekotine i plikove, a ubrzo zatim bili prisiljeni da uestvuju u manevarskim akcijama. Na taj nain su naunici iz domena odbrane pratili efekat povreda na borbenu mo. 301

Australija je poinila jo jedan prijestup, ovoga puta daleko veih razmjera, kada je dozvolila Britaniji da izazove eksploziju devet nuklearnih bombi i da testira stotine manjeg atomskog naoruanja u periodu izmeu 1952. i 1963. u pustinji na jugu Australije povrine oko 120 kvadratnih kilometara. Iako nije postojala namjera da se eksperimenti vre na ljudima, britanski i australijski vojnici, kao i domoroci iz Australije bili su izloeni nuklearnoj radijaciji bez ikakve zatite. Mnogi su kasnije oboljeli od raka, dok su drugi izgubili vid. Podruje na kojem je vren test, poznato pod nazivom Maralinga, jo uvijek je kontaminirano radijacijom. Prema Novom naunom magazinu, strunjaci Australijske laboratorije za radijaciju tvrde da je u pustinji ostavljeno deset puta vie otpada radioaktivnog plutonijuma, u odnosu na ono to je britanska vlada tvrdila Vladi Australije. Ovaj podatak je izvuen iz amerikog dokumenta o zajednikim ameriko-britanskim nuklearnim testovima u pustinji Nevade poetkom ezdesetih. Domorocima nije dozvoljen pristup u podruje koje njima pripada sve dok se ne ukloni povrinski sloj zemlje. Britanija jo uvijek odbija da plati bilo kakvu nadoknadu Vladi Australije ili domorocima. Poetkom pedesetih, amerike zrakoplovne snage su dale Eskimima i Indijancima radioaktivne droge kako bi utvrdili da li e moi lake preivjeti veliku zimu, te da li bi tretman mogao pomoi vojnicima da preive na Arktiku. Ameriki komesar za atomsku energiju McNeill je napisao u svojoj knjizi da je od 1963. do 1965. Putan radioaktivni jod u seriji eksperimenata da bi se utvrdio efekat na ljude. U okviru drugih testova, mentalno retardirana djeca koja pohaaju Willowbrook dravnu kolu u New Yorku, namjerno su zaraena hepatitis virusom, dok su u Alabami vlasti zabranile

302

tretman 400 crnaca oboljelih od sifilisa zbog potrebe za podacima o razvoju bolesti. Japanci se ubrajaju u najgore prijestupnike. Njihova vojna jedicina 731 ubila je preko 3,000 ljudi, uglavnom Rusa i Kineza, u Manchuriji u periodu od 1936. do 1945. godine. Pustili su ljude da se smrznu, zarazili su ih kolerom, tifusom ili antraksom ili su ih balzamirali dehidracijom. U drugim sluajevima namjerno je izazivana eksplozija klaster bombi u blizini njihovih ekstremiteta kako bi naunici utvrdili da li je mogue koristiti bombe za inficiranje ljudi gasnom gangrenom. Sjedinjene Drave su se suzdrale od podizanja optubi protiv odgovornih lica kako ne bi bili uskraeni za podatke dobivene putem eksperimenata. Iako je voen postupak protiv mnogih Nijemaca zbog smrtonosnih eksperimenata koji su provoeni u nacistikim koncentracionim logorima u toku rata, njihove kolege iz Japana su proli nekanjeno. McNeill smatra da je Australija pravian primjer rada etikih komiteta i sa im bi trebali biti upoznati. Nacionalno zdravstveno i medicinsko istraivako vijee, koje savjetuje australijsku vladu, ove je godine finansiralo 397 projekata za medicinsko istraivanje nad ljudima. Ako 150 etikih komiteta treba nadgledati projekte i izbalansirati interese strunjaka i njihovih podanika. Prosjean komitet se sastoji od etiri doktora, pravnika, sveenika, tri predstavnika drugih relevantnih profesija, kao na primjer, psihologa, medicinskih sestara i statistiara, kao i dvije osobe sa ulogom porotnika. McNeill ali da ljudi nad kojima se vri eksperiment nisu predstavljeni i da osobe koje imaju ulogu porotnika a koji bi mogli voditi rauna o njihovim interesima esto se boje strunjaka. Stoga obino preovlada volja naunika. 303

Svega 23 posto etikih komiteta ima predstavnika koji vri provjeru projekta. Sunday Despatch, Kathmandu 26. septembar 1993. godine Zabiljeke: U prvom paragrafu je ponuen udarni detalj, elemenat koji budi iznenaenje kod italaca.

304

Potovanje i ugled
Nae ene su najpotivanije i najslobodnije ene u Indiji. Ovo je moda najee ponavljana fraza u Kerali. Ali se svi ne slau. Sranje, tihim glasom komentarie Nata Duvvury. Ona odgovara na teoriju prema kojoj ene iz Kerale uivaju veu seksualnu slobodu od drugih ena u Indiji, i to zahvaljujui obiajima Nair kaste. Ova tradicionalno dominantna kasta potuje obiaje nasljedstva po majinoj liniji to znai da imovinu naslijeuju ene. Za ene iz Nair kaste je bilo sasvim uobiajeno da nasljeuju i ljubavnike, pod uvjetom da dolaze iz jednake ili vie kaste Namboodiri. Mnogi istraitelji su ovo tumaili kao seksualnu autonomiju. Ali, ne, uporna je Nata feministkinja i komenader Tehnolokog instituta u Trivandrumu. Njihova braa su odluivala o tome s kim e one spavati. One nisu imale pravo izbora. To je bila prostitucija jedina razlika je to to nisu plaene za svoje usluge. ak iskljuivo pravo ena na nasljedstvo nije bilo tako dobro za ene kao to se ini. ene mogu nominalno biti vlasnici zemlje, s tim to glavne odluke jo uvijek donose mukarci. Tako je bilo lako mukarcima da zemlju prodaju za gotovinu koju mogu kasnije drati pod kontrolom. Ali injenica ostaje da su na papiru ene iz Kerala kaste u daleko boljoj poziciji od svojih sestara u drugim dijelovima Indije. Pismenost ena se kree oko 87 procenata u poreenju sa 29 posto u cijeloj Indiji. ene iz Kerala kaste imaju u prosjeku po dvoje djece, za razliku od drugih ena koje u najveem broju sluajeva imaju po etvero djece. One se obino koluju na visokokolskim ustanovama. Zauzimaju 30 posto radnih mjesta u vladi. ensko krilo komunistikog pokreta moe u velikoj mjeri zahvaliti ovome.

305

ene su takoer bile u prvom planu kampanje masovnog opismenjavanja poetkom sedamdesetih. Kampanju su u stvari vodile djevojice i mlade ene koje su eljele neto uraditi osim diplomiranja i udaje, kae Nata. To zvui dobro. Ali se to ne uklapa u ono to vidim i ujem u Kerala kasti danas. Zato su, na primjer, restorani i kafii predmet segregacije? Zato se nakon sumraka na ulicama Trivandruma moe vidjeti toliko mali broj ena? daleko manje nego u Bangaloru, glavnom gradu susjedne drave Karnataka koja je jednako zaostala. Zato nema nijedne ene na velikom komunistikom studentskom maru u centru Trivandruma u sedam uvee? I zato, pitam se, zato se dvadesetpetogodinja ena sa dvije diplome nervozno smije kad je pitam ta misli o obiaju davanja miraza i zato se okree svome muu i pita ta on misli ta bi ona trebala odgovoriti? Da li je to jednakost? Da li je to sloboda? ta se deava? Jednakost ena u Kerali znai da bi ene trebale biti u mogunosti da dobiju posao i doprinesu prihodu u domainstvu, objanjava Nata. To vam je to. To ne znai da se u pitanje dovode uloge, kao ni cijela priroda odnosa izmeu mukarca i ene. Kljuna feministika pitanja koja podrazumijevaju rad u kui, nasilje u porodici, tijelo ene i znaenje mukosti i enskosti danas nisu predmet razmatranja u Kerali, osim u vrlo uskim krugovima ena. Ljudi su ovdje takoer vrlo ponosni na injenicu da kod nas nema ubistava zbog miraza; nije to kao na varvarskom sjeveru, kau. Ali i kod nas se zaista deavaju ubistva zbog miraza razlika je ta to se obino tumae kao samoubistva. Vrlo je esta pojava da se mlade djevojke ubijaju zbog vrlo opresivnog sistema davanja i uzimanja miraza, tako da ne ele biti optereene svojim roditeljima. U tampi je nedavno objavljena pria o tri sestre koje su se iz istog razloga objesile. Miraz je i u Kerala kasti fenomen koji je u porastu usljed uticaja vraanja miraza pripadnika Kerala kaste koji rade u zemljama 306

Zaljeva. Ono to je za stranca zauujue je to to ene iz Kerala kaste ne protestiraju organizirano protiv toga. ak se i najobrazovanije ene ne protive, kae Nata. Imate mlade ene koji rade samo da bi zaradile za miraz I ene komunisti se slau s tim sistemom jer se plae svojih roditelja. Na kraju Nata pominje rije koju sam stalno imao na umu. ene iz Kerala kaste su toliko ispravne. Ispravan nije asocijacija na Kamalu Das, pjesnikinju i pisca kratkih pria koja je izazvala izljev bijesa u Kerali. Njena autobiografija pod nazivom Moja pria ponukala je lokalne kritiare da je nazovu nemoralnom i nimfomankom. Knjigu sam proitao prije nego sam poao na intervju s njom i smatram da je knjiga osvjeavajua, s puno humora. Pozdravlja me ena koja me gleda pravo u oi. Manje-vie konstantno govori i ima ogromnu mo da zabavi sagovornika. Neki nepoznat ovjek ju je upravo nazvao i upitao je da li dozvoljava njegovu ljubav prema njoj. Kae da ne odobrava i sputa slualicu. U ezdesetim sam godinama i to mi se stalno dogaa, komentarie bez imalo koketiranja. Zato se to dogaa? Ne znam. Jer sam ena i pisala sam o seksu? Ironija je ta da se vei dio onoga to je napisala o seksu odnosi na njeno razoarenje. Ona opisuje seks sa svojim muem kao branu obavezu koju je svaku no trpila od svoje petnaeste godine. Njene izvanbrane afere su se donekle pribliile ispunjenju potrage za seksualnom ljubavi. Ali iz njene autobiografije moete osjetiti da se realnost seksa nikad ne podudara sa erotskim senzualitetom kojeg je mogla opisivati u svojoj poeziji i svakodnevnom ivotnom iskustvu. Na kraju preduzima korake, postaje samostalna i koncentrie se na pisanje. Nakon toga smo moj mu i ja postali nerazdvojni kao 307

nokat i meso. Postali smo najbolji prijatelji. Podstakla sam ga da nae drugu ljubavnicu: neku koja e biti drugaija od mene, neku koja e biti dobra u krevetu. Da li je seks bilo to to je podstaknulo Keralu ili je to prostoduna iskrenost? Ili kombinacija i jednog i drugog koja dolazi iz ene? Kada se vratila u dravu nakon to je postala poznata u Kalkuti pozdravljena je prijetnjama smru i mrtvim psom pred njenim vratima. Oni su me bez simpatija poredili s mojom majkom, poznatom pjesnikinjom koja je napisala 43 knjige poezije o majinstvu i odanosti muu. Kamala Das je izabrala da ne pie na maternjem jeziku, malajamskom, nego na engleskom. Kada piete poeziju, ne biste trebali imati previe inhibicija, a ovo drutvo ima vrlo mone inhibicije. esto se osjeam kao da sam egipatska mumija, vrsto svezana. Na intervju se prekida jer ona treba primiti nagradu za knjievnost. Da li e postati dio establishmenta? Slijee ramenima. Pa zato ne poem i ne vidim? Stiemo u salu u blizini Padmananhaswamy hrama u Trivandrumu. Mukarci izlaze na podijum i govore na malajamskom o njenom radu. Mlade studentkinje radoznalo posmatraju. Iznenada nestaju. Smrkava se, moraju ii kui. Ostaju mukarci. Djeluju kruto i ozbiljno. Nizak mukarac govori uzrujanim tonom. Glas mu se podie na kreendo. Na kraju me Kamala informie: Ovaj ovjek kae da sam nemoralna, da kvarim omladinu i da je moja poezija nerazumljiva. Ali ako je neraz.nije vano. Obraa se kraim govorom moru zagonetnih likova, zahvaljujui im se na nagradi. Na izlazu me pita: Zato mi to rade? Iako,odgovor je njoj u potpunosti poznat. Postoji jako puno naina na koje moete kazniti enu koja pree liniju.

308

ta je vee u Kerala kasti? Cijena koju ene plaaju za potovanje prema njima ili cijena za suprotno? Poznato mi je iz iskustva da se pogled ene ravno u oi mukarca van kue tumai kao poziv na seksualno zlostavljanje; i kada se sistem mukaraca i ena koji sjede razdvojeni u autobusima rui kada je autobus prepun i kada se morate progurati. Opreznost i ugled ena iz Kerala kaste jasno predstavlja strategiju izbjegavanja zloupotrebe. Ali je to na neki nain samo po sebi zloupotreba zloupotreba guenjem umjesto nasiljem. Sjeam se jednog amca koji je prilazio hotelu u Quiltonu u kojem sam odsjeo i posmatrao sredovjenog mukarca i tinejderku kako izlaze iz amca. Sjeli su i on je naruio pivo. Za stolom u blizini nekoliko mukaraca je pilo. Mlada djevojka je pogledala indiferentno. U ruci su joj zveckali kljuevi. Svjesno se nasmijala jer je prislukivala njihov razgovor. Njen stil mi je izgledao sasvim prirodno i poznato. Dok je pratila mukarca do sobe, odjednom su mi se javila suprotstavljena miljenja i osjeanja. Mukarac je iskoritavao njeno tijelo. Ali aura autonomije oko nje, slobode ugleda, nije se mogla porei. Ona je bila prostitutka, ali za razliku ugledne Nair ene iz prolosti, ona je za to plaena. Pria o dvije ene iz pokreta Naxalite oljica aja sa revolucionarkama koje su bile trn i zemljovlasnicima i Komunistikoj partiji Mandakini i Ajitha su majka i kerka. Takoer imaju i zajedniku politiku prolost kao lanice ozloglaenog Maoist Naxalite pokreta. Ali Ajitha je bolje poznata: sa 19 godina je sudjelovala u gerilskom napadu na stanicu policije u Wynad regiji, u toku kojeg je ubijen jedan policajac. To se dogodilo jo 1969. Danas Ajitha i njena majka ive mirnim porodinim ivotom u predgrau Kalkute. Dok idete prema 309

njihovoj kui prolazite pored lijenih krava koje pasu, potoia, kokosa i svijetlo okreenih kua. Ajithina politika se promijenila. Duboko je angairana na feministikom pokretu i inicirala je radikalnu grupu Bodhana, to znai svjesnost. Toplo me pozdravlja, slui aj i poinje priati o svom ivotu. Odrasla sam sa revolucionarnim idejama. Moj otac je bio voa Naxalite pokreta u Kerali. Sa 19 godina sam napustila koled i posvetila se politikom aktivizmu. Cilj napada na policijsku stanicu je bio pokretanje oruane borbe u podruju Wynad. Sa nestrpljenjem smo oekivali revoluciju. Nisam imala vodeu poziciju, ali s ozbirom da sam bila jedina ena u toj grupi, tampa se usredotoila na mene. Svi smo nakon nekoliko dana uhapeni i na san je bio uniten. Narednih sedam i po godina sam provela u zatvoru. Ne mogu rei da su sa mnom postupali dobro bilo je puno mentalne torture. Nisu mi dozvoljavali da primam pisma od majke i oca, koji su takoer bili u zatvoru. Ali sam puno itala. To me je odravalo. Moja politika uvjerenja se nisu mijenjala i uvidjela sam da se ne slaem sa veinom stvari koju radi Nexalite pokret. Pojedinana ubistva i line osvete. lanovi pokreta na kraju nisu vjerovali jedni drugima. Najvea politika promjena se za mene dogodila osamdesetih kada sam stupila u kontakt sa feministikim idejama i od tada se time bavim. Mislim da je situacija u kojoj se ene iz Kerale nalaze vrlo loa. Mukarci smatraju da imaju pravo da nas mue i siluju. Porodina atmosfera je vrlo opresivna. ene u Kerali su openito poslune i ne bune se mislim da su potlaene vie od drugih ena u Indiji.

310

Na globalnijem nivou smatram da su feminizam i pokret za zatitu okolia jedine snage koje bi mogle biti izazov novom svjetskom poretku. Mandakini sjedi na verandi. ta ona misli o promjenama koje je vidjela u ivotu? Kada sam pedesetih godina prvi put stigla ovdje, bilo je vrlo uzbudljivo. Bilo je puno aktivnosti. Danas je za mene Kerala vrlo klaustrofobina, posebno kad vidim sve one hramove. Ne moete kriviti obian narod to se okrenuo religiji, to u njoj trai traak nade. Za njih nema nita stopa nezaposlenosti je vrlo visoka, dok su ivotni trokovi vrlo visoki. Povukla sam se iz politikog aktivizma djelimino zbog zdravlja, djelimino iz porodinih razloga. Ali elim da imam dodira sa onim to se deava u svijetu. Kada vidim da rue spomenike Marksu i Lenjinu, osjeam se udno. Ali moramo ii naprijed, ka socijalizmu koji e preuzeti nove oblike. To su burna vremena. Nove vizije, nove ideologije su neophodne. Za Ajithu put naprijed je feminizam. Moda je to put. U naim danima u okviru pokreta Naxalite, nije nikad postojala percepcija o eni kao masi koja se moe mobilizirati. U stvari, ona i ja smo bile jedine ene unutar pokreta New Internationalist mart 1993.godine Zabiljeke: Obratite panju na udarni citat ove prie!

311

Prva utrka u Pakistanu

Pie: Juliet Bourne Pod maglovitim nebom u Karachiju meu djeacima i djevojicama u grupama od po etvoro vlada dobro raspoloenje. Danas je svjetski Dan djeteta i djeca kolske dobi iz cijelog Pakistana se takmie u sportu. Ali, ovoga puta se radi o prvom dogaaju takve vrste koji je organiziran za djecu koja pohaaju nezvanine kole za djecu koja su radno angairana. Nakon dodjele trofeja djeaci e se vratiti svome poslu u prodavnicama u kojima se prodaju maine; djevojice e nastaviti prodavati kekse i bombone na neasfaltiranim stazama ispred kua u kojima ive ili e pomagati majkama u svakodnevnim kunim obavezama. 1991. godine Meher Hasan i Shirleen Rehmatullah su otvorili Institut za socijalno istraivanje i razvoj i tu kolu u sklopu jednog od svojih projekata. UNICEF pomae isplatu plata nastavnicima i obezbjeuje sveske, olovke i kolske table. U ovoj koli se djeca koja rade u oblasti Gulshan-e-Sikandradab, siromanom susjedstvu u Karaiju, ue itati i pisati. Porodice ovise o onome to im djeca zarade. Stoga se i rtvuju time to djeci omoguuju da pohaaju asove svako jutro u trajanju od dva sata. Ponekad majke dou radno po svoje djevojice, kae gospoa Hasan, djeji psiholog. Kau da im kerke moraju ii po vodu. Takoer i oevi, zabrinuti za svoje sinove i posao kojim se bave, dolaze kako bi bili sigurni da im djeca odlaze redovno na posao. Roditelji nemaju nita protiv da im se djeca opismenjavaju; samo je potrebno i da rade, kae gospoa Hasan. esto pitaju da li bi to obrazovanje moglo biti ubrzano. Hoe da znaju da li bismo mogli s njima zavriti za est mjeseci umjesto

312

dvanaest, kako bi se djeca mogla vratiti poslu, dodala je kroz smijeh. Zvijezda meu uenicima Makamil izgleda kao da mu je 10 godina, ali kae da ima 13. Nekada je radio na prikupljanju nafte sa platformi velikih kamiona. Otkako je poao na asove, poeo je raditi i unosnije poslove. Tako danas izrauje amortizere u jednoj maloj radionici, zaraujui 30 rupija dnevno (1.20 US dolara). 25 rupija daje majci, a za sebe ostavlja po 5 svakog mjeseca za slatkie. to se tie djevojica, one pohaaju nastavu u manjem broju. Mnogi Pakistanci, posebno oni siromani, smatraju da djevojicama nije potrebno obrazovanje, te da ih ak moe korumpirati. Stoga je prisustvo djevojica na ovim utrkama neto sasvim novo. Neobino je da one sjede vani i da ih itav svijet moe vidjeti, ponosno kae gospoa Hasan. Djevojice su tihe i stidljive. Desetogodinja Somaira nosi delikatan nakit na nosu. Roza mane krasne njenu dugu kosu svezanu u pletenice. Kae da njena majka podstie nju i njene etiri sestre da pohaaju nastavu, iako svaka nije u stanju da to radi svakodnevno. Starija sestra ostaje kod kue da se stara o mlaoj. Kada postanu uvjerene, porodice alju sve kerke koje imaju, kae gospoa Hasan. Mi im kaemo da je neophodno da djevojice dolaze i da kasnije obue cijelu porodicu. Somaira je uila kod kue prije nego to je kola poela sa radom. Kada smo je pitali ta bi voljela da radi kad poraste, Somaira se nasmijala i apatom rekla: Doktor. Gospoa Hasan je zadovoljna i iznenaena. Vlada ne priznaje nezvanine asove jer se na njima samo radi na opismenjavanju. Prema gospoi Hasan, u Gulsham-eSikandrabadu ima oko 8.000 nepismenih domainstava, s tim to svako ima barem po troje djece. Djeca bi mogla nastaviti sa redovnim kolovanjem, ali s obzirom na potrebe njihovih porodica 313

u smislu prihoda, najvei broj djece ipak nee nastaviti sa kolovanjem. Nakon to oko 50 djece otprilike godinu dana manje-vie redovno pohaaju asove, gospoe Hasan i Rehmatullah proglaavaju svoj projekat uspjenim. Ali kao to gospoa Hasan priznaje, to je kapljica u moru ak i za to podruje, a kamoli za cijelu zemlju. Oko 8,5 miliona ili 36 posto djece kolske dobi u Pakistanu ne pohaa kolu. Svega 45 posto djevojica zavrava osnovnu kolu, to je meu najniim stopama u Aziji. Veina zajednica ima odvojene kole za djeake i djevojice, a ako ima samo jedna kola, onda u nju idu djeaci. Kada djevojice dou u dob puberteta, vie im nije dozvoljeno da idu u kolu. Djevojice te dobi su konstantno pod prismotrom svojih roditelja, kae gospoa Hasan. Djeaci ue varilaki zanat, i za razliku od radnih mjesta, koriste zatitne naoale i rukavice. Ali se djevojice ne obuavaju ni za jednu struku. Navodno nema novca ni mjesta za njih. Kada smo je pitali da li bi se djevojice mogle ikad obuiti da postanu varioci, gospoa Hasan kae: To ne bi bilo praktino jer nikad ne bi mogli dobiti posao varioca. To je posao za djeake. Isto tako, staranje o mlaoj brai i sestrama i donoenje vode se smatra poslom za djevojice. Ipak, to to djevojice idu na nastavu predstavlja korak naprijed kojeg njihove majke nisu eljele poduzeti. Atmosfera na utrkama je sveana. Mladii najavljuju rezultate preko megafona kojeg su posudili specijalno za tu priliku. Djeaci se muvaju naokolo dok ekaju na red, dok djevojice sjede uz nastavnicu. Ustanu samo da bi otrale utrku, pri emu starije djevojice dotiu lagano povezane marame oko glave dupatta dok tre. Za djevojice utrka ka opismenjavanju i neovisnosti je izgleda izmanipulirana. UNICEF

314

Zadaci: Obrati panju na naraciju! Zabiljeke: Juliet Bourne koristi imid kolske djece koja se takmie u utrci kako bi ilustrirao nedostatak obrazovanja siromane djece u Pakistanu. Ali naracija nije jednostavno dan sporta. Ta ideja je koritena u funkciji naracije. Uradna linija se nalazi u drugom paragrafu. Nakon dodjele trofeja, djeaci e se vratiti svome poslu u prodavnicama maina; djevojice e nastaviti prodavati keks i bombone pred svojim kuama ili e pomagati majkama u kunim poslovima. Pieva narativna linija je da djeca imaju male anse da se obrazuju, to se naroito odnosi na djevojice. ini se da se u lanku govori o jednoj konkretnoj koli jedan od malog broja projekata kojim se poboljava situacija ali narativna ideja iza toga je opa situacija.

315

Unitenje crvenog crva

Pie: Siddarth Dube Dlakava zmija je nekad osakatila na hiljade stanovnika indijskog distrikta na sjeverozapadu zemlje, Udaipur. Tako nazvan zbog svrabei i upale koju izaziva, crveni crv je pretstavljao uasnu poast. Stanovnici Udaipura se sjeaju da su viali prosjake sa irevima i otvorenim ranama, kao i radnike u velikoj agoniji za poslom. U okolnim selima cijele porodice su gladovale jer su svi bili zaraeni crvenim crvom i nikoga nije bilo da obrauje polja. Podiui svoj dhoti, tkaninu omotanu oko pasa, Uday Singh, starac iz sela Udaipuriya pokazuje na noge sa okorjelim ranama koje svjedoe o njegovoj borbi protiv mnogobrojnih crva koji su napali njegovo tijelo. Svake godine sa prsa zbacim osam ili devet komada. Svaki dug tri stope. U svakom selu ih ima, svako, ukljuujui i moju djecu, kae gospodin Singh. Bol je bio toliko jak da smo se morali odvui do kupatila. Kao i u drugim dijelovima Indije, Srednji Istok i veina afrikog kontinenta, crveni crv ve vijekovima napada stanovnike Udaipura. Nekoliko ljudskih parazita izaziva oboljenje i nemogunost rada. Crv duine od jednog metra se prenosi gutanjem larve iz vode. Larve prenose sitni vodeni korepnjaci, poznati kao ciklopi. Kada ih ovjek proguta, larve sazrijevaju duboko u ljudskom tkivu i izrastaju u dugake tanke crve koji se probijaju ka povrini ruku i nogu. I tek onda poinje agonija ciklusa bolnog svraba, upaljenih rana i neizbjenog prijenosa larve crvenog crva sa zaraene osobe na vodeni izvor. Zaraeni ljudi u sebi mogu nositi na desetine takvih crva, od kojih svi izbijaju na povrinu tijela s ljetnim vruinama i putaju na milione larvi. Prije est godina gotovo polovina populacije od ukupnog broja od 3.4 miliona u regionu Rajasthan su se nalazili pred rizikom infekcije. Zajednikim nastojanjima UNICEF-a i vlade postignuto je znatno smanjenje sluajeva zaraenih crvenim crvom sa 316

18,000 na ispod 500. Projekat je poznat pod akronimom SWACH (Hindu rije za istou, a akronim znai sanitaciju, vodu i zdravlje zajednice). Kako bi porazio crveni crv, SWACH je morao obezbijediti istu vodu seljanima i u zaseocima na povrini od preko 24,000 kvadratna kilometra. Takvi zadaci za Indiju nisu jednostavni - u mnogim ruralnim dijelovima nema puteva koji bi se mogli koristiti u svako doba godine. U Rajasthanu, grubom i neplodnom podruju, prijevoz je jo tei. Da bi se stiglo do Kohdi-Mouri, na udaljenosti od 50 km od Udaipura selo koje je nekad bilo visoko zaraeno crvenim crvom morate ii dugim putem preko stjenovite povrine. Do zaselaka esto treba jako puno pjeaiti. Graevinski materijal se morao nositi uz pomo kamila do Kohdi-Mourija gdje su se gradile rune pumpe. Ali su ak i kamile bile beskorisne u doba sjetve kada seljani sade kukuruz. U Khodi-Mouri, Vala Meena mladi iz lokalnog plemena koji ivi sa malobrojnom porodicom u kolibi od blata, kae: Prije pet godina smo imali naru (na Hindu jeziku crveni crv) i to u sve i jednoj kui. Ali, danas ga ima veoma malo ljudi. U ruralnim predjelima Indije ima bezbroj izvora vode, od kojih su mnogi postali ugajalite crvenog crva. 1986. godine samo u Udaipur distriktu bilo je 30.000 bunara u koje se silazilo po vodu, koji su inae tradicionalno glavno izvorite vode i tragino glavno mjesto odakle se prenosi crv (inficirane osobe gaze po vodi, pri emu crvi putaju larve). Od tada je 4,000 bunara u koje se do tada silazilo u bunare iz kojih se voda izvlaila i instalirano je 3,500 runih pumpi. Ali, projektni referent C.P. Kumbhat primjeuje: Nije mogue promijeniti sve bunare u koje ljudi silaze pod vodu. Moramo tragati za drugim metodama kako bi se iskorjenio crveni crv. Te metode sada obuhvataju edukaciju u oblasti zdravstva, program obuhvatanja velikog broja stanovnika i medicinske

317

tretmane. Upravo je to oruje sa nekoliko iljaka konano pronalo pukotinu u gotovo neprobojnom oklopu crvenog crva. U prvim godinama projekta, meu radnicima na SWACH projektu bilo je nekoliko stotina vozaa iz tog sela koji su radili pod ugovorom na edukaciji seljana. Na zvuk bubnjeva, zastave se odmotavaju, na stotine volontera kreu ka selima, postavljaju scenu za edukaciju o kontroli crvenog crva. Prethodno su naslikali slogane traei od stanovnika da filtriraju vodu za pie. U okviru projekta se naporno radilo na usavravanju kadra volontera koji su konstantno podsjeali seljane da je neophodno da piju filtriranu vodu i da izbjegavaju bunare u koje se silazi po vodu dok su zaraeni crvom. Mnogi volonteri su ene koje su nauile kako se popravljaju rune pumpe. One su podsticale i druga sanitarna usavravanja u selima u kojima ive. Volonteri takoer osiguravaju da seljani koji su zaraeni crvenim crvom budu pod hitno podvrgnuti tretmanu koji im pruaju mobilni timovi ljekara iz okvira SWACH projekta. Doktor je izradio siguran i efikasan hirurki metod vaenja crvenog crva zadatak koji do tada nije savladala ni moderna ni tradicionalna medicina. Ako se crv ukloni prije nego to izbije na povrinu koe, tada se onemoguava irenje larvi. U cijelom podruju u kojem se provodi projekat, volonteri tragaju i za posljednjim sluajem oboljelih. Obiavi osam sela u blizini Paloona jednog vrueg dana u julu, tim od etiri volontera obiao je 75 kua. Svaki sluaj oboljelog donosi volonteru 15 dolara. Ove godine tim nije pronaao nijednu zaraenu osobu. Ali Khuman Singh, koordinator tima, daleko je od razoaranog ovjeka: Bolje je ne nai nijednog naru, nego dobiti nagradu. Obilazak je rezultirao ranim otkrivanjem 90 posto sluajeva zaraze crvom ove godine. Naredni korak e biti odravanje postignutog nakon to se SWACH projekat zavri i kada se odgovornost prebaci na vladin resor nadlean za zdravstvo. S obzirom da je crveni crv uobiajena

318

pojava u drugim dijelovima zemlje, postoji manji rizik da bi se mogao ponovo pojaviti i u ovom podruju. SWACH projekat je uspjean, kae Virginia Shrivastava koja radi sa organizacijom od javnog interesa u Udaipuru jer se bazira na strategiji edukacije zajednice izgraene oko ena. Za njih je dobro zdravlje uvijek bio prioritet. One e nastaviti ta nastojanja jer u tome ima smisla, a ne zato to neko nad njima vri superviziju ili im daje novac. Lekcije nauene u okviru SWACH projekta e se primijeniti i na vei Rajasthan integrisani projekat za iskorjenjivanje crvenog crva, koji e se primjenjivati na cjelokupno stanje ove uasne napasne zaraze. UNICEF Zabiljeke: Imid moe biti nain na koji se prenose ideje, stvaraju apstraktne ili naune misli koje su za itaoca stvarne. Primjer za to je ova reportaa. Crveni crv je opisan kao dlakava zmija to ne samo da nam govori o obliku parazita, nego i o nainu na koji izaziva upalu koe. To je daleko efikasnije u prenoenju ideje o crvu nego direktan nauni opis. Dube zatim prelazi na koritenje drugog imida starca koji podie svoj dhoti ogrta da pokae oiljke. U svojoj jednostavnoj vizuelnoj slici nam govori o posljedicama parazita na ljudskoj koi. (Onda poinje agonija ciklusa bolnog svrabea, upaljenih rana i neizbjenog prenoenja larve crva sa zaraene osobe na izvor vode.)

319

ENE KOJE VIE VOLE TEAK RAD NEGO SEKS

U kamenolomima granita u junoj Kini noenje kamenja je enski rad ve vie od 600 godina. Ali naknade koje primaju im obezbjeuju odreeni stepen neovisnosti. Brak i naroito majinstvo mogu tu slobodu ograniiti, tako da ene odlaze u veliku krajnost u izbjegavanju seksa. Pie Abigail Haworth. Vrat zmaja: To je prikladan naziv za duboke kamenolome granita u Dazi. Svaki dan na vrhu poluotoka pod stalnim udarom vjetra na jugu Kine, ene poput osamnaestogodinje Lay Chu podiu kolosalne kamene blokove na vreloj vruini i pod groznim uvjetima, koristei jedino zarepaujuu mo njihovih slabanih tijela. Rad sa granitom hrani nae porodice ve 600 godina:, kae siuna Lay Chu. Ko sam to ja da prekinem tradiciju? U Dazi je noenje kamenja uvijek bio posao za ene; mukarci se bave manje radinim poslovima klesanja granita sa lica kamenoloma ili njegovog oblikovanja u lokalnim radionicama. ene nose pola neba, kae jedna kineska poslovica. ene Granitnog okruga, kako se ta regija naziva, nosi i pola zemlje. Za radnice sa granitom, kao to je Lay Chu, cijeli ivot je predodreen za granit. Na tom izoliranom isturenom poloaju su feudalni obiaji ukorijenjeni ba kao i praina iz kamenoloma koja stvara pokriva koji vjeno bdije nad selom. Brano stanje tih ena zapeaeno je voljom njihovih roditelja, ponekad ak i kad napune tek treu godinu ivota. Od tada one su vezane za porodicu svojih buduih mueva i to kompleksnom mreom drutvenih obaveza. Kada se udaju, jedini trag neovisnosti je taj to im je dozvoljeno da ive sa svojom porodicom dok ne zatrudne. Od njih se oekuje da spavaju u domu svojih mueva za kinesku novu godinu i u toku praznika. im zanesu, one se kod mueva moraju odmah useliti i to zauvijek. Da bi produile svoju slobodu mnoge ene odlaze u oajniku krajnost i izbjegavaju seks sa muevima u prvim godinama braka. I zaista trudnoa do 25-te godine starosti je danas takav tabu meu enama iz Daze da one koje ga prekre su izrugivane nemilosrdno i ponekad su ak i izvrgnute ruglu. 320

Radni dan Lay Chu poinje sa oljicom gorkog kineskog aja i zdjelom rie u 6 sati ujutro. Nosi naroit kostim koji nose sve ene iz Oblasti granita: uske crne farmerke, kratka plava koulja koja otkriva delikatan dio trbuha, narukvice, ukras preko lica sa cvijetnim ornamentima i vezom i uti eir od panjolske trske. Pretjerano nakiena odjea, kako tvrdi Lay Chu, takoer je i praktina. Zatita oko glave nas titi od vruine i praine, a kratka bluza nam omoguava da se lako kreemo, objasnila je. Dok Lay Chu stigne na vrh poluotoka, u kamenolomu ve odzvanjaju udarci dlijetla. Ona silazi na dno kamenoloma pokrivenog ljunkom i pridruuje se svojoj starijoj sestri Lay Hua sa kojom skupa radi. Stoje na obje strane tekog komada granita i pribliavaju se ramenima kako bi dobile na snazi. Koriste samo tap od bambusa i konopac. Brzinom podiu komad granita i nose ga sa tegobno sporim, izbalansiranim korakom uz strme staze kamenoloma. Lica su im pokrivena velikim eirima sa irokim obodom. U prazninim kostimima izgledaju krhko, ali ipak zaslijepljene sumornom granitnom pozadinom, poput leptira na nadgrobnoj ploi. BILANS STRADANJA Kada konano dou do ceste iznad kamenoloma, sestre jedva da mogu udahnuti. Ali ipak podiu kamene ploe koje su i do tri puta tee od njih samih obino svaki dan podignu oko 80 komada. To sigurno uzima opor danak. Iako ovdje radim ve pet godina, jo uvijek osjeam kao da e mi ruke i noge otpasti kada se uvee vratim kui, kae Lay Hua, koja je jedva neto via od pet stopa. Ambulanta u Dazi ima svega nekoliko vrsta masti i zavoja; najblia bolnica je udaljena dva sata vonje autobusom. Svake godine tri ili etiri radnika kamenoloma poginu. Manje povrede su uobiajene, posebno kada se radi o zgnjeenim stopalima i akama. Granit ima vrlo otre ivice i uvijek s njima radimo, kae Lay Chu, podiui nogavice hlaa kako bi pokazala modrice i ogrebotine.

321

Mukarci koji rade u kamenolomu nikad ne nose teak teret, ali zato voze kamione kojim se prevozi granit ili rade rezanju dlijetlom ili na oblikovanju granita. Ostali nadgledaju ene. To je posao koji se uglavnom svodi na igranje mah-jonga i na puenje u oblinoj kolibi za nadzorne radnike. Nije fer, kae Lay Chu, slijeui kotanim ramenima, ali je uvijek tako bilo. Za nju nema drugog izbora nego da se ponese stoiki. Jedina druga industrija u Dazi, ribarstvo, rezervirana je za mukarce samo zato to se vjeruje da ene donose zlo na moru. enama je dozvoljeno da pomau na obali tako to popravljaju mree, ali se od toga ne moe ivjeti. Meutim, novac koji ene koje rade sa granitom zarade je jedna utjeha za egzistenciju koja se zasniva na teakom radu. Plaa u iznosu od 15 jena (1,80 funti) dnevno relativno visoka za kineske standarde, prua im finansijsku neovisnost kojoj ak i djevojke iz grada mogu pozavidjeti. Lay Chu ne eli odustati od slobode koju s mukom zarade. Zato ne elim da se udam, kae. Ne elim ni da imam djecu. Djeca znae samo vie rada i skupa su. Lay Chu zna da kad se useli u muevljev dom, pae na milost njegovih roditelja i morae najvei dio plate dati u domainstvo. Kao i velika veina ena iz Daze, njeni roditelji su je zaruili za ovjeka kojeg nije nikad upoznala. Njegova porodica e platiti novac za mladu nekoliko godinjih plata njenim roditeljima za otkup njene radne snage. ak ne znam i da li je moj budui mu lijep, kae. Majka mi kae da se ne bih trebala oko toga brinuti. Najvanija stvar je da momak ima dobru perspektivu zarade. ene koje rade sa granitom ne samo da nisu voljne da se udaju za totalne neznance. One ne ele s njima ni voditi ljubav. Gwok Pan, stara 21 godinu, sa visokim jagodicama i vitkom figurom koja joj daje velianstvo balerine a ne fizikog radnika, zaklela se prijateljicama da sa svojim muem nee spavati jo tri godine. Vidjela ga je svega dva puta otkako su se vjenali 1991. godine. On hoe da se u njegovu kuu uselim to je prije mogue, znai hoe da zatrudnim. Ali Gwok Pan cijeni vrijeme koje provodi sa 322

prijateljicama nakon posla; askaju, pletu, kartaju se. Ona takoer tedi kako bi mogla presvui dva prednja zuba u zlato, to ene sa sela smatraju lijepim obiajem. Ne elim da postanem rob moje svekrve, kae Gwok Pan izriitim glasom. Zato i idem u kuu svoga mua samo onda kad ja to hou. Gwok Pan e pokuati kao i mnoge mlade ene iz Daze da odgode trudnou za pet godina, to je obino duina strpljenja njenog mua i njegove porodice. Nakon tog perioda se angaira posrednik koji ubjeuje enu da popusti. U meuvremenu, velika rasprostranjenost upotrebe kondoma nije naroito korisna za odagnavanje strahova od trudnoe. Mnogi muevi ne ele da ih koriste. Sve do nedavno, za ene je bila uobiajena praksa da sveu kosu na specifian nain prije nego to odu kod mua kako bi mogla frizuru iskoristiti kao izgovor da s njim ne legne u krevet. Cijelu no sjedim u uspravnom poloaju kojeg nazivamo kokoka koja stoji da uhvati jaja, dodaje jedna od mladih ena. ene koje priznaju da su njihovi muevi atraktivni smatraju se naprednim. NEVJENANE ENE Gwok Pan kae da ako prekri svoj zavjet na celibat, njene prijateljice e joj se podrugivati i nazivati je enom slabog karaktera. ak bi je mogle i izopiti iz svoga drutva. Takvo zadirkivanje je diktirano pritiskom, pukom navikom i tradicijom. Kineska mudrost: ene koje priznaju da su njihovi muevi atraktivni smatraju se naprednim. Izbjegavanje trudnoe je u Dazi postala takva kulturoloka norma da bi se svega mali broj ena usudio izazvati podrugivanje njihovih prijateljica. Gwok Pan ima jo jedan razlog zbog kojeg eli ispotovati te prikrivene seksualne tabue. Prije dvanaest godina njena tetka je zatrudnila sa 23 godine nakon to ju je mu silovao. Njeni prijatelji i porodica su donekle suosjeali s njom, a kada su propali mnogobrojni pokuaji da pobaci, utopila se u seoskom bunaru.

323

Tetka Gwok Pan nije jedina rtva netolerantnih drutvenih pritisaka koje mlade ene moraju trpjeti. etrdesetih i pedesetih godina nekoliko grupa ena je formiralo paktove za samoubistvo i bacile su se u more sa kamenoloma ili stijena. U toku samo jedne godine na taj nain ivot su izgubile 122 ene. Mnoge mlade ene nisu mogle podnijeti ogroman fiziki i psihiki pritisak braka i posla, rekla je jedna starija uiteljica. U Dazi stopa samoubistava meu enama je i dalje meu najviim stopama u Kini. Ah Sway, vitka tridesetetverogodinja ena, otrog nosa i lica sa tragovima osmijeha, preivjela je prve turbulentne godine braka. Sjedi na pjeskovitoj plai u blizini vanjskog sloja granita za vrijeme podnevne pauze, a mlae ene su posjedale oko nje da uju njenu ivotnu priu. Ah Sway se udala kada joj je bilo svega sedamnaest godina. Ima troje djece. Kada sam prvi put ugledala svoga mua, objanjavala je, nimalo mi se nije dopadalo kako izgleda. Duboko sam se opirala izboru mojih roditelja. Mislila sam Ko je ovaj ovjek? Hoe li mi biti vjeran? Je li poten? Hoe li prema meni biti fin? Ah Sway je rairila oi i podigla je ruke da bi prizvala naivnu zbunjenost svoje mladosti. Plakala sam i vritala kada sam za Novu godinu morala ii u njegovu kuu, nastavlja sa svojom priom. Govorila sam, jela i pila dok sam bila kod njega. Izgledala sam kao prestravljena ivotinja. Svako drugi bi se napio i uivao u velikoj zabavi. Kako se pribliavalo vrijeme za odlazak na spavanje, iznenada sam imala previe posla, pomagala bih svekrvi oko ienja, ili sam odlazila po vodu na seoski bunar. Pravila je komine grimase: Uvijek je tamo bilo puno djevojaka. Sve su kao i ja stajale kod bunara. Oajniki su nastojale, ba kao i ja, da se ne vrate svojim muevima. Konano sam morala otii u spavau sobu. Uvijek sam se nadala da mi je mu toliko pijan da e odmah utonuti u san, ali je on za to bio prepametan. Lijegala sam kompletno obuena, ak sam na glavi nosila i maramu, i sjedila sam potpuno uspravno, i nikad nisam gledala u pravcu svoga mua. Pokuavao je da me smeka njenim rijeima, ali sam ga ignorisala. Kad je pokuavao da me dodirne, to bi bilo to. Skoila bih sa kreveta kao munja. Njene prijateljice su vritale od smijeha.

324

Poslije otprilike dvije godine, nastavlja Ah Sway, poela sam da razmiljam da i nije toliko lo. Uvijek je bio ljubazan, znate, nikad sa mnom nije gubio strpljenje. Njene prijateljice su se pribliavale kako je Ah Sway pravila pauze u svojim dramatskim efektima. Ali ipak nisam poputala. Oh, ne, ne bih mogla podnijeti tu sramotu da odmah na poetku braka spavam s njim. Znala sam da bi moja svekrva likovala da sam to uradila, dok bi me svako drugi uasno prezirao. Zato sam se jo pretvarala da ga ne podnosim i zato sam stalno govorila da mu je lice ko u debelog prasca. Njene prijateljce su eksplodirale od smijeha, tapale su rukama i udarale jedna drugu po leima. ODLASCI U BORDEL Uprkos njenom ponaanju, Ah Sway vjeruje da joj je mu bio vjeran u tom periodu, iako je sumnjala da odlazi u mjesni bordel. Ona tvrdi da prostitutke dolaze u Dazu iz drugih krajeva zbog arke potrebe za njihovim uslugama. Iako su bordeli nevidljivi, posteri su nalijepljeni po itavom selu i upozoravaju na bolesti koje se prenose seksualnim putem. Kao takvi, znak su promiskuiteta. Zabrinutost koju je Ah Sway osjeala bila je neosnovana. Krajem etvrte godine braka, konano se zaljubila u svoga mua. Kada je zatrudnila, preselila se kod njega, u kuu u kojoj ivi s roditeljima. Kao i sve ene u Dazi, nastavila je raditi u kamenolomu. I dalje je nosila lake kamenje, tokom cijele trudnoe, sedam dana prije poroda. Na posao se vratila sedam dana nakon poroda, a bebu je uvala njena svekrva. Ali, njenim mukama nije doao kraj. Izraz papuar uao je nedavno i u lokalni dijalekt U Kini je itekako vano imati sina, i zbog finansijske sigurnosti i da bi se odralo porodino nasljedstvo. Politika drave da porodice imaju samo jedno dijete ne provodi se toliko rigorozno na selu i parovi koji nastoje dobiti sina, a koji su prethodno dobili kerku tretiraju se s blagonaklonou. Ali drugo dijete koje je Ah Sway rodila opet je bilo enskog spola. Svekar i svekrva su poeli rondati kada su vidjeli dijete. Okaljano mi je ime. Atmosfera u kui je postala otrovna. Zna se da su parovi u slinim situacijama 325

kupovali muke bebe od siromanih porodica za oko 10.000 juana (1.100 funti), ali su Ah Sway i njen mu odluili da iskuaju gnjev lokalnih dunosnika Komunistike partije i dobiju i tree dijete. Kada sam ponovo zatrudnila, krila sam se u brdima iznad rudnika granita, daleko od oiju zvaninih bejbi patrola. Da su me otkrili, vjerovatno bi me natjerali na abortus. unjala sam se do kue po mraku. Kada je rodila i tree dijete ovog puta djeaka, Ah Sway je izala iz skrovita i platila veliku kaznu za nepotivanje zakona. Novac mi nije bio vaan. Bilo mi je strano drago to sam rodila sina. I moja pozicija u kui je naglo porasla. Ah Sway vjeruje da je sretna. Mnoge ene se konstantno svaaju s muevima, objanjava. Moj mene potuje mi ivimo moderan brak. Moderan prema standardima u Dazi, moda: ene i kerke moraju jo uvijek ekati dok ruak pojedu muki lanovi porodice. Tek onda one mogu sjesti za sto. A nezamislivo je da muevi obavljaju kune poslove. U tom dijelu Kine komunisti su priznali egalitarianizam, to se ne moe porediti sa ovinizmom Kung Futzua. To se odnosi jednako i na radno mjesto i na domainstvo. ene koje rade u rudnicima granita su plaene ispod polovine plate koju dobivaju mukarci koji rade na klesanju kamena ili voze kamione, i primaju svega dio onoga to primaju mukarci koji sijeku kamen. S obzirom da su dravne ekonomske kontrole oputene i da se javljaju nove anse za privatnim preduzeima, vrijedne ene iz Daze mogu tota dobiti. U ranim jutarnjim satima i kasno u no mnoge ene koje rade u kamenolomu granita sjede na blatnjavom trgu i prodaju vrue knedle, domae povre i pletene stvari. Njihova sve vea finansijska samostalnost ih je ohrabrila da ponu dovoditi u pitanje stare, robovlasnike odnose. Sa pokajnikim izrazom koji sugerie da govori na osnovu iskustva, stariji kolski uitelj primjeuje da je izraz papuar uao odnedavno i u lokalni dijalekt. I ene postaju materijalistiki orijentisane. Nekada je mu poklanjao eni kao brani poklon model za tkanje; danas mlade ene trae televizor, stereo i karaoke maine. 326

Ironija je to to brzi razvoj Kine moe dovesti do toga da Vrat zmaja proguta vei broj ena iz novijih generacija u Dazi. U nekoliko zadnjih godina potranja za granitom je u porastu s naglim elegantnih porastom ureda i hotela. I uprkos nekoliko modernih ukrasa, Daza sa visokom stopom nepismenosti, nepostojanjem sanitarnih ureaja i srednjovjekovnom atmosferom ostaje svijet za sebe. Ipak neke ene koje rade u rudniku granita nalaze zadovoljstvo u lokalnom vjerovanju da su roene sa jakim ramenima za zadatke koje obavljaju po kazni. Jedna radnica koja se pribliava etrdesetim, pokazujui na selo koje lei na padima oblinjeg brda, kae: Svaki kamen u svakoj kui tamo smo mi nosile. Mi smo izgradile Dazu. Nije eljela da se predstavi. Zovite me Pai Mia, smije se. Na lokalnom dijalektu Pai Mia znai teak ivot. Marie Claire Zadaci: Obratite panju na tenzije! Zabiljeke: lanak govori o enama koje rade u kamenolomu granita. Stoje na obje strane ogromnog komada granita i podupiru se ramenima. tapom od bambusa i konopcem brzinom podiu kamenu plou i nose je tegobno sporim, balansiranim koracima uz puteve kamenoloma. Njihova napregnuta lica su pokrivena eirima irokog oboda. U prazninim kostimima izgledaju krhko, ali ipak zaslijepljene sumornim granitnom pozadinom, poput leptira na grobnoj ploi. U ovom paragrafu pisac gradi imid uvodei zaprepaujue poreenje leptira na grobnoj ploi, pokazujui prije svega sumornost i fiziki napor rada tih ena. To je u suprotnosti sa bljetavilom onoga to nose na sebi, to je ve u prii opisano. 327

S jedne strane, u ovom paragrafu se postavlja scena tekog fizikog rada. S druge strane, uvodi se i enstvenost i boja. Obje ideje dobivaju efekt iz meusobnog kontrasta. Blag opis je mamac za pisce reportaa. Aha, oni misle, ovdje sebi mogu dati slobodu i padaju u zamku. Opis, kao i imid, treba da ima svrhu ako elite da bude uspjean.

328

BILA SAM BOGINJA

U Kathmanduu male djevojice stare svega dvije godine biraju se za ive inkarnacije Hindu boginje Taleju. Pod nazivom Kumaris djevojicama se ljudi klanjaju, a one ive sa sveenicima sve do nastanka menstruacijskog ciklusa, kada se vraaju smrtnosti i stvarnom ivotu. Pie: Caroll Dunham. Zrak, teak i vlaan od monsunske kie, pun je mirisa tamjana i lampi od putera koje gore. Hiljade tovalaca okupilo se na Durbar trgu u Kathmanduu kako bi prisustvovali Indrajatra festivalu. Naginju se sa balkona, guraju se u velikom iekivanju pojave ive boginje Kumari jer je ovo njena no, i njen festival. Omotana u tkaninu svjetlucavo crvene i zlatne boje, boginja na glavi nosi tijaru ukraenu zlatom, a oko vrata zlatnu ogrlicu u obliku zmije. Oi su joj namazane crnom ai od lampe i cinobera. Na elu joj je naslikano crno-zlatno vatreno oko koje vidi sve. Mala djevojica se ne moe prepoznati ispod boanske odjee sve dok teka tijara ne pone spadati sa njene glavice i dok se ne pone eati zbog zlatno-grimiznog brokata na tijelu. Od trenutka kad je naglo podignu sveenike ruke i kad je stave u nosila sa tri nivoa, ivot ove djevojice-boginje, koja jedva da ima dvije godine, vie nikada nee biti isti. Toliko sam ponosna na nju, kae njena majka Namita Shakya. ak i Kralj Nepala joj mora odati potovanje. Gotovo da sam zaplakala od sree kada sam vidjela kako je nose. Ne znam ba da li sam eljela da naa kerka postane boginja, ali to je naa tradicija i ona se mora nastaviti. Kada su sveenici zamolili da i nau kerku dovedemo na izbor, kako sam mogla to odbiti? Kada sam vidjela kako je nose kroz ulicu, sve moje sumnje su nestale. U Nepalu, kao i u udaljenim podrujima Indije, mistini Tantra sveenici se mole pred nevinim djevojicama ve vijekovima, jer vjeruju da to pomae sveenicima da postignu duevnu 329

perfekciju. U Kathmanduu postoji jo sedam ivih boginja, ali je njihov ivot u manjoj mjeri ogranien nego ivot kraljevske Kumari, za koju se vjeruje da je inkarnacija boginje Taleju. Ne moe apsolutno svaka djevojica postati Kumari. Iako je Taleju Hindu boanstvo, kraljevska Kumari se uvijek bira iz budistike kaste zlatara i srebrara. Kada je djevojica odabrana, ona se odvaja od svoje porodice i ivi u izolaciji u nedavno renoviranoj kui za Kumari iz osamnaestog vijeka. Dok ivi kao boginja ona nema svoga pravog imena. Dvije godine nakon to je njegovo dijete proglaeno kraljevskom Kumari, Amrit Shakya kae: Nju je pregledao kraljevski astrolog, zatim mnogi sveenici i savjetnik Kralja za pitanja religije. Takoer je pregledana u smislu 32 perfekcije boginje. To su radile enske slukinje. To znai da mora imati istu kou sa malim porama, jednake zube, crnu kosu i oi, meke ruke, vlaan jezik, nikakvih zadaha sa tijela i mali i pravilno postavljen seksualni organ. to je najvanije, ne smije imati bilo kakvih znakova da je ikad krvarila jer je to krv koja oznaava kraj njene vladavine kao ive boginje. U starim vremenima, na stotine roditelja je dovodilo svoje keri na test, kae Amrit Shakya. A danas niko ne eli svoju kerku dati na selekciju, ali mi je jednom priao sveenik i pitao me da li bih ponudio kerku za Taleju. Na ceremoniji na kojoj ona postaje Kumari, mala djevojica mora hodati po odsjeenim glavama bizona I koza Ceremonija kojom se ona proglaava kraljevskom Kumari odrava se unutar stare kraljevske palate gdje ona prisustvuje rtvovanju 108 bizona i koza sve za nju. Oko ponoi, uz trepteu svjetlost uljanih lampi, ona hoda u pravcu suprotnom od kazaljke na satu po tek odsjeenim glavama ivotinja. Sa oito malo emocija kada bi mnoga djeca bila nasmrt preplaena ona se sprema za tajni poetni ritual Tantra koji izvode sveenici hrama. Time se simbolino uklanjaju sva prola iskustva iz njenog tijela i ona postaje savreno tijelo koje e udomiti duh boginje. U zoru mala djevojica hoda po bijelom platnu ispred gomile ljudi. Tada nosi magian ma Taleju. Time se oznaava poetak njene vladavine 330

kao kraljevske ive boginje. Njenoj porodici nije dozvoljeno da bude s njom u toku ceremonije. Sveenici su je odveli do kue za Kumari i rekli su roditeljima da ne dolaze esto. Rekli su jo da nije plakala, niti je izgledala preplaeno, kae njena majka Namila. Dnevni raspored boginje je neto drugaiji. Slukinje joj eljaju kosu u ritualnu punu, boje joj oi i elo i na svom tronu svaki dan sjedi dva ili tri sata. Tada sveenik iz oblinjeg hrama Taleju obavlja ritual ienja, koristei objekte za ienje svih pet senzornih organa: brano za ui, riu za usta, tamjan za nos, lamu za oi i crveni prah za kou. Mnogi ljudi dolaze da vide boginju Kumari, objanjava starija ena koja se stara o Kumari. Neki dolaze sa zdravstvenim problemima, posebno sa onim koji su vezani za krvarenje. Mnogi poslovni ljudi takoer dolaze, nadajui se da e im njen blagoslov osigurati unapreenje na poslu. Svakog dana primi oko desetak odanih poklonika. Sjedei prekrtenih nogu na zlatnom pokrivenom tronu u obliku lava, mala djevojica mora izgledati sveano i biti mirna dok cijeli red poklonika prolazi do njenih privatnih odaja. Svaka osoba dotie pod glavom i ostavlja novac, voe i cvijee. Za njene oboavaoce svaki njen pokret je znak Taleju. Ako uje molbu u tiini, ona e biti ispunjena. Ako se nasmije, zaplae ili se poee po oima, onaj ko moli e se razboliti, moda ak i umrijeti. Anita Shakya, sada ve u dvadesetim godinama ivota, bila je kraljevska Kumari prije sedam godina. Stidljiva i rezervirana, kao i veina bivih Kumari, ispriala mi je tunu priu: Bila sam mala. Onda je doao jedan starac, bolestan, i traio blagoslov. Bio je toliko bolestan da se nakaljao i malo njegove pljuvake je palo na moj noni prst. Moje slukinje su zinule od uda. Slijedeeg dana je umro. Bila sam vrlo tuna. Vjerovala sam da sam ja odgovorna za njegovu smrt. Jedino drutvo kraljevske Kumari su Brahmini sveenici i dvanaest budistikih sveenika. Svako jutro se budi rano ujutro i sate 331

provodi onome emu je posveena: ne ue je ni da pie, ni da ita; i mora ivjeti na striktnoj dijeti. Nikad joj se ne obraaju pravim imenom i njena prijanja porodica se ne spominje ni u kakvom kontekstu. Sveenici joj kau da je van radosti i tuge, ona je sada boanstvo u ljudskom tijelu. Kau joj da e boginja iz nje izai ako plae ili se smije. Stopalama nikad ne smije dotaknuti pod. Moe se kretati jedino po posebnom platnu u kui Kumari i zabranjeno joj je da izlazi po suncu: sobe sa svilenim zavjesama u kojima ivi su njen zatvor. Kada sam bila Kumari, gledala sam kroz prozor kako se druga djeca igraju. I ja sam se eljela igrati, kae Dil Kumari Shakya, ena sa sijedom kosom iji se ivot kao ive boginje zavrio prije vie od 40 godina. Poeljela sam da budem leptir, da odletim i pridruim se drugoj djeci koja su se igrala. Sama sam se ponekad igrala sa kamenjem i kruarom, objasnila je. Ali djevojica ne moe zauvijek ostati Kumari. Sa prvim kapima menstrualne krvi, boginja Taleju, prema vjerovanju, naputa tijelo djevojice. Ona se vraa ovozemaljskom ivotu. Prije dva dana, svega nekoliko dana prije velikog Desain festivala, zvunici su oglasili da e sadanju dvanaestogodinju kraljevsku Kumari zamijeniti nova boginja. Kada sam dobila prvu menstruaciju, nisam znala ta se dogaa, stidljivo je objasnila Rashmilla, prijanja kraljevska Kumari. Nakon etiri dana izolacije u mranoj sobi, bez suneve svjetlosti, slukinje iz Taleju hrama odmotavaju ritualnu punu, ime se obiljeava poetak njenog ivota kao smrtne osobe. Nakon to su se pred njom molili posljednji put u prisustvu nove Kumari, sa Rashmille su skinuli sav nakit i ukrase. Glavni sveenik i dvadeset straara su je odveli u roditeljsku kuu koju je jedva poznavala. Dil Kumari Shakya se sjea svih potekoa toga vremena. Kada sam otila iz kue Kumari i vratila se majci i ocu, nisam eljela kod njih ostati. eljela sam se vratiti u hram. Za njenu porodicu osjeaj prestia povezan sa kerkom nevine boginje pomijean je sa osjeanjem gorine. Njena majka Pragya Devi je rekla: Da sam tada znala ono to sada znam, nikad ne bih Rashmilli dozvolila da postane kraljevska Kumari. Za nju je bilo jako teko 332

da se prilagodi. Ne zna ni itati ni pisati. Nikad ne govori, rijetko se smije. Kada se alimo i smijemo, ona sjedi mirno, povuena u sebe. Mi, njena porodica, smo za nju neznanci. Neki dan se okrenula prema meni i upitala me: Majko, zato si dozvolila da postanem Kumari? Sada je toliko depresivna jer zaostaje u uenju. Ponekad plae i kae da gradivo nikada nee sustii. A kada je pitamo: Kako ti je bilo dok si bila Kumari? ta si radila? Kako si se osjeala? ak mi i ne odgovara- meni, roenoj majci. Kada se biva Kumari vrati svom porodinom domainstvu, od nje se oekuje da kuha, isti i obavlja druge kune poslove. Njen povratak kui je bio teak i za njene sestre, ree mi Rashmillina majka. Ona nije znala kako se pere odjea, kako se pere sue ili ak kako se namijeta krevet. Njene sestre su je morale uiti. Dil Kumari Shakya se sjea kako joj je bilo teko da se vrati kui i da ue u brak koji je u njeno ime dogovoren. Bilo se teko prilagoditi ivotu udate ene nakon to su me tretirali kao boanstvo. Kao snaha morala sam potovati svekra i svekrvu; kao supruga morala sam potovati svoga mua. Navikla sam se na ljude koji su se preda mnom molili i koji su mi donosili poklone. Kada sam postala supruga, morala sam obavljati redovite poslove nositi vodu, mesti pod, kuhati riu. Malo sam bila lijena. Moj mu me je tukao i rekao mi je: Nisi dobra. Beskorisna si i ja u te ostaviti. Svake godine sam odlazila da vidim novu Kumari koju su nosili u koijama. Bila sam tuna. Mnogi jo uvijek vjeruju da biva boginja zadrava dovoljno snage da ubije slabana mua dok vode ljubav. Nekada davno je pred boginjom bila sumorna budunost nakon to ode iz kue Kumari. Samo bi neki mukaric iz Nepala oenili boginju koja je ostala bez krune. Mnogi jo uvijek vjeruju da biva boginja zadrava dovoljno snage da ubije slabana mua dok vode ljubav. Tvrdi se da iz njene vagine izviru zmije koje e ga progutati. Mnogi navode ivot bivih Kumari kako bi potkrijepili takvo vjerovanje: od devet posljednjih Kumari, sedam se udalo a njihovi muevi su umrli tokom prve godine braka.

333

Ali se vremena mijenjaju, ponekad nabolje. Nani Maya je bila kraljevska Kumari prije vie od dvadeset godina. Ona se dobro prilagodila ivotu koji je uslijedio, i danas je sretno udata sredovjena ena i majka dvoje djece koji imaju privatnu apoteku. Osjeam se blagoslovenom zato to sam bila boginja. Imala sam pravu privilegiju. Ali moj mu ne misli tako. Kada su nas sveenici pitali da ponudimo nau kerku, moj mu je to odbio. On je vie volio da se ona obrazuje. Ali kada vidim koije kako ih guraju na Indrajatra festivalu, srce mi se ispuni radou i sjeanjima. Nosim predivna sjeanja na vrijeme kad sam bila Kumari. Volim sve one koji se staraju o Kumari vie nego svoju porodicu. Jo uvijek odlazim u kuu Kumari gotovo svake sedmice. Vlada svakoj bivoj boginji obezbjeuje bezvrijednu penziju (300 rupija mjeseno oko 4 funte). To ak nije dovoljno ni za pokrie kolskih taksi, a kamoli za plaanje nastavnika koji bi bive Kumari trebali vanredno poduavati da bi nadoknadile izgubljeno gradivo. Koliko e porodica i dalje za svoje kerke odabirati ivot boginje u gradu koji se velikom brzinom mijenja? Marie Claire Zabiljeke: Fiziki opis ive boginje iz Nepala je od apsolutne vanosti za razumijevanje dimenzije onoga to se od tog siunog djeteta oekuje. Umotana u svjetlucavo crvenu i zlatnoutu boju, boginju krasi kruna sa zlatnom tijarom ukraenom draguljima, a zlatna ogrlica u obliku zmije omotana joj je oko vrata. Oko oiju je namazana crnom supstancom od svete puter lui i bojom cinobera, sa crnim i utim vatrenim okom koje sve vidi, naslikanom na njenom elu. Mala djevojica pod boanskom odjeom se ne moe prepoznati sve dok teka tijara ne pone padati s njene glavice, kad se ee od zlatnoutog i grimiznog brokata. 334

Detalji se izgrauju ve u prvom paragrafu u cilju stvaranja egzotine i dramatine slike boginje. Njena starosna dob se ne pominje. Kada pisac usadi ideju o njenom egotizmu i dramu u itaoev um, ona tu sliku mijenja. Boginja je tek dijete, sa djejim reakcijama kada tijara spadne ili dobije svrab od tkanine koju nosi. Boginja. Dijete. Obje ideje dobivaju rezonancu zato to su dobile potpunu teinu. Kada je pisac ideji dao punu teinu, to ne znai da bi ona pod obavezno trebala biti predoena jednako kao i kontrastna ideja. Pozicija u paragrafu moe dodati teini, te e vam stoga eventualno trebati manje rijei za udarnu misao.

335

V PRILOZI UNIVERZALNA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA

UVOD Poto je priznavanje ugroenog dostojanstva i jednakih i neotuivih prava svih lanova ljudske porodice temelj slobode; Poto je nepotovanje i preziranje ljudskih prava vodilo varvarskim postupcima, koji su vrijeali savjest ovjeanstva, i poto je stvaranje svijeta u kojem e ljudska bia uivati slobodu govora i ubjeenja i biti slobodna od straha i nestaice proglaeno kao najvia tenja svakog ovjeka; Poto je bitno da ljudska prava budu zatiena pravnim poretkom kako ovjek ne bi bio primoran da kao krajnjem izlazu pribjegne pobuni protiv tiranije i ugnjetavanja; Poto je bitno da se podstie razvoj prijateljskih odnosa meu narodima; Poto su narodi Ujedinjenih nacija u Povelji ponovo proglasili svoju vjeru u osnovna ljudska prava, u dostojanstvo i vrijednost ovjekove linosti i ravnopravnost mukaraca i ena i poto su odluili da podstu drutveni napredak i poboljaju uslove ivota u veoj slobodi; Poto su se drave lanice obavezale da u saradnji sa Ujedinjenim nacijama obezbjede opte potovanje i primjenu ovjekovih prava i osnovnih sloboda; Poto je opte shvatanje ovih prava i sloboda od najvee vanosti za puno ostvarenje ove obaveze; Generalna Skuptina proglaava ovu Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima kao zajedniki standard koji treba da postignu svi narodi i sve nacije da bi svaki pojedinac i svaki organ drutva, imajui ovu Deklaraciju stalno na 336

umu, teio da uenjem i vaspitavanjem doprinese potovanju ovih prava i sloboda i da bi se postupnim unutranjim i meunarodnim mjerama obezbjedilo njihovo opte i stvarno priznanje i potovanje kako meu narodima samih drava lanica, tako i meu narodima onih teritorija koje su pod njihovom upravom. lan 1. Sva ljudska bia raaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i svijeu i treba jedni prema drugima da postupaju u duhu bratstva. lan 2. Svakom pripadaju sva prava i slobode proglaene u ovoj Deklaraciji bez ikakvih razlika u pogledu rase, boje, pola, jezika, vjeroispovjesti, politikog ili drugog miljenja, nacionalnog ili drutvenog porijekla, imovine, roenja ili drugih okolnosti. Dalje, nee se praviti nikakva razlika na osnovu politikog, pravnog ili meunarodnog statusa zemlje ili teritorije kojoj neko lice pripada, bilo da je ona nezavisna, pod starateljstvom, nesamoupravna, ili da joj je suverenost na ma koji drugi nain ograniena. lan 3. Svako ima pravo na ivot, slobodu i bezbjednost linosti. lan 4. Niko se ne smije drati u ropstvu ili potinjenosti: ropstvo i trgovina robljem zabranjeni su u svim oblicima. lan 5. Niko se ne smije podvrgnuti muenju ili svirepom, neovjenom ili poniavajuem postupku ili kazni.

337

lan 6. Svako ima pravo da svuda bude priznat kao pravni subjekt. lan 7. Svi su pred zakonom jednaki i imaju pravo bez ikakve razlike na podjednaku zatitu zakona. Svi imaju pravo na jednaku zatitu protiv bilo kakve diskriminacije kojom se kri Deklaracija i protiv svakog podsticanja na ovakvu diskriminaciju. lan 8. Svako ima pravo da ga nadleni nacionalni sudovi efikasno tite od djela krenja osnovnih prava koja su mu priznata ustavom ili zakonom. lan 9. Niko ne smije biti proizvoljno uhapen, pritvoren, niti protjeran. lan 10. Svako ima potpuno jednako pravo na pravino javno suenje pred nezavisnim i nepristrasnim sudom koji e odluiti o njegovim pravima i obavezama, i o osnovanosti svake krivine optube protiv njega. lan 11. 1.) Svako ko je optuen za krivino djelo ima pravo da se smatra nevinim dok se na osnivu zakona krivica ne dokae na javnom pretresu na kojem su mu obezbjeena sva jemstva potrebna za njegovu odbranu. 2.) Niko se ne smije osuditi za djela ili proputanja koja nijesu predstavljala krivino djelo po unutranjem ili meunarodnom pravu u vrijeme kada su izvrena. Isto tako ne smije se izricati tea kazna od one koja se mogla primjeniti u vrijeme kada je krivino djelo izvreno. 338

lan 12. Niko se nesmije izloiti proizvoljnom mjeanju u privatni ivot, porodicu, stan ili prepisku, niti napadati na ast i ugled. Svako ima pravo na zatitu zakona protiv ovakvog mjeanja ili napada. lan 13. 1.) Svako ima pravo na slobodu kretanja i izbora stanovanja u granicama pojedine drave. 2.) Svako ima pravo da napusti svaku zemlju, ukljuujui svoju vlastitu, i da se vrati u svoju zemlju. lan 14. 1.) Svako ima pravo da trai i uiva u drugim zemljma azil od proganjanja. 2.) Na ovo se pravo niko ne moe pozvati u sluaju gonjenja koje je zasnovano na krivinom djelu nepolitike prirode ili postupku protivnom ciljevima i naelima Ujedinjenih nacija. lan 15. 1.) Svako ima pravo na dravljanstvo. 2.) Niko ne smije samovoljno biti lien svog dravljanstva niti prava da promjeni dravljanstvo. lan 16. 1) Punoljetni mukarci i ene, bez ikakvih ogranienja u pogledu rase dravljanstva ili vjeroispovjesti, imaju pravo da sklope brak i da osnuju porodicu . Oni su ravnopravni prilikom sklapanja braka, za vrijeme njegovog trajanja i prilikom njegovog razvoda. 2) Brak se moe sklopiti samo uz slobodan i potpun pristanak lica koja stupaju u brak.

339

3.) Porodica je prirodna i osnovna elija drutva i ima pravo na zatitu drave i drutva. lan 17. 1.) Svako ima pravo da posjeduje imovinu, sam i u zajednici s drugima. 2.) Niko ne smije biti samovoljno lien svoje imovine. lan 18. Svako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovjesti; ovo pravo ukljuuje slobodu promjene vjeroispovjesti ili ubjeenja i slobodu da ovjek sam ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, manifestuje svoju vjeru ili ubjeenje putem nastave, ispovjedanja vjere i obavljanjem obreda. lan 19. Svako ima pravo na slobodu miljenja i izraavanja, to obuhvata i pravo da ne bude uznemiravan zbog svog miljenja, kao i pravo da trai, prima i iri obavjetenja i ideje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice. lan 20. 1.) Svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruivanja. 2.) Niko se ne moe primorati da pripada nekom udruenju. lan 21. 1.) Svako ima pravo da uestvuje u upravljanju javnim poslovima svoje zemlje, neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika. 2.) Svako ima pravo da na ravnopravnoj osnovi stupa u javnu slubu u svojoj zemlji.

340

3.) Volja naroda je osnova dravne vlasti: ova volja treba da se izraava na povremenim i slobodnim izborima, koji e se sprovoditi optim i jednakim pravom glasa, tajnim glasanjem ili odgovarajuim postupkom kojim se obezbjeuje sloboda glasanja. lan 22. Svako, kao lan drutva, ima pravo na socijalno osiguranje i pravo da ostvaruje privredna, drutvena i kulturna prava neophodna za svoje dostojanstvo i za slobodan razvoj svoje linosti, uz pomo drave i putem meunarodne saradnje, a u skladu s organizacijom i sredstvima svake drave. lan 23. 1.) Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravine i zadovoljavajue uslove rada i na zatitu od nezaposlenosti. 2.) Svako, bez ikakve razlike, ima pravo na jednaku platu za jednaki rad. 3.) Svako ko radi ima pravo naknadu koja njemu i egzistenciju koja odgovara ako bude potrebno, biti socijalne zatite. na pravednu i zadovoljavajuu njegovoj porodici obezbjeuje ljudskom dostojanstvu i koja e, upotpunjena drugim sredstvima

4.) Svako ima pravo da obrazuje i da stupi u sindikate radi zatite svojih interesa. lan 24. Svako ima pravo na odmor i razonodu, ukljuujui razumno ogranienje radnog vremena i povremeno plaeni odmor. lan 25. 1.) Svako ima pravo na standard ivota koji obezbjeuje zdravlje i blagostanje, njegovo i njegove porodice, ukljuujui hranu, 341

odjeu, stan i ljekarsku njegu i potrebne socijalne slube, kao i pravo na osiguranje u sluaju nezaposlenosti, bolesti, 2.) onesposobljenja,udovita, starosti ili drugih sluajeva gubljenja sredstava za izdravanje usljed okolnosti nezavisnih od njegove volje. 3.) Majke i djeca imaju pravo na naroito staranje i pomo. Sva djeca, roena u braku ili van njega, uivaju jednaku socijalnu zatitu. lan 26. 1. Svako ima pravo na kolovanje . kolovanje treba da bude besplatno bar u osnovnim i niim kolama. Osnovna nastava je obavezna. Tehnika i struna nastava treba da bude svima podjednako pristupana na osnovu njihove sposobnosti. 2. kolovanje treba da bude usmjereno ka punom razvitku ljudske linosti i uvrivanju potovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ono treba da pomae razumijevanje, trpeljivost i prijateljstvo meu svim narodima, rasnim i vjerskim grupacijama, kao i djelatnost Ujedinjenih nacija za odranje mira. 3. Roditalji imaju prvenstveno pravo da biraju vrstu kolovanja za svoju djecu. lan 27. Svako ima pravo da slobodno uestvuje u kulturnom ivotu zajednice, da uiva u umjetnosti i da uestvuje u naunom napretku i u dobrobiti koji otuda proistiu . Svako ima pravo na zatitu moralnih i materijalnih interesa koji proistiu od svakog naunog, knjievnog ili umjetnikog djela iji je on tvorac. lan 28. Svako ima pravo na drutveni i meunarodni poredak u kojem prava i slobode objavljeni u ovoj deklaraciji mogu biti potpuno ostvareni. 342

lan 29. 1) Svako ima obaveze prema zajednici koja jedino omoguava slobodno i puno razvijanje njegove linosti. 2) U vrenju svojih prava i sloboda svako se moe podvrgnuti samo onim ogranienjima koja su predviena zakonom u cilju obezbjeenja nunog priznanja i potovanja prava i sloboda drugih i opteg blagostanja i u cilju zadovoljenja pravinih zahtjeva morala, javnog poretka i opteg blagostanja u demokratskom drutvu . Ova prava i slobode ni u kom sluaju ne mogu se ostvariti protivno ciljevima i naelima Ujedinjenih nacija. lan 30. Nijedna odredba ove Deklaracije ne moe se tumaiti kao pravo za ma koju dravu, grupu ili lice da obavlja bilo koju djelatnost ili da vri bilo kakvu radnju usmjerenu na ruenje prava i sloboda koji su u njoj sadrani.

343

KONVENCIJA UN O PRAVIMA DJETETA30 Preambula podsjea na osnovne principe Ujedinjenih nacija naroito na duh mira, dostojanstva, slobode, jednakosti i solidarnosti i na posebno obezbjeivanje sporazuma i proklamacija o relevantinim ljudskim pravima. Ona potvruje da je djeci potrebna posebna panja i zatita, i naroito naglaava elementarnu brigu i zatitu za koje je odgovorna porodica; naglaava potrebu za zakonskim i drugim oblicima zatite djece prije i poslije roenja, vanost potovanja kulturnih vrijednosti zajednice u kojoj djete raste i bitnu ulogu meunarodne saradnje za zatitu prava djeteta. 1. Definicija djeteta Sve osobe ispod 18 godina, osim ako zakonom nije odreeno mlae godite. 2. Ne diskriminacija Sva prava se odnose na svu djecu, bez izuzetaka, a drava je obavezna da zatiti djete od svakog oblika diskriminacije. Drava ne smije da prekri nijedno pravo i mora da preduzme pozitivne akcije u cilju promoviranja svih prava. 3. U najboljem interesu djeteta Sve akcije koje se tiu djeteta moraju da uzmu u obzir ta je najbolje za njega. Drava je duna da obezbjedi adekvatnu brigu, ako roditelji ili drugi ija je to obaveza to ne uine. 4. Ostvarivanje prava Drava je obavezna da prava iz Konvencije sprovede u stvarnost.
30

Ovo je novinarski rezime Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta. Konvencija posebno ukazuje to vlade i pojedinci treba da ine u cilju promoviranja i zatite neotuivih ljudskih prava djece. Nakon to je Generalna skuptina Ujedinjenih nacija jednoglasno usvojila Konvenciju 20. novembra 1989., ratifikovale su se sve zemlje sem Somalije i Sjedinjenih Amerikih Drava. Vlade drava su dune svakih 5 godina da podnesu izvjetaj Komitetu Ujedinjenih nacija o pravima djeteta.

344

5. Roditeljsko vaspitanje i razvojne sposobnosti djeteta Drava ima obavezu da potuje prava i odgovornosti roditelja ili ire porodice da obezbjede odgovarajue vaspitanje djece za primjenu prava koja im pripadaju. 6. Opstanak i razvoj Dijete ima neotuivo pravo na ivot, a drava mora da obezbjedi maksimalane uslove za opstanak i razvoj djeteta. 7. Ime i nacionalnost Svako dijete ima pravo na ime od roenja i na nacionalnost. 8. uvanje identiteta Drava je obavezna da zatiti i, ako je potrebno, ponovo ustanovi osnove identiteta djeteta (ime, nacionalnost, porodine veze). 9. Odvajanje od roditelja Djeca imaju pravo da ive sa svojim roditeljima, osim ako to nije u najboljem interesu za dijete; dijete ima pravo da odrava kontakt sa oba roditelja ako je odvojeno od jednog ili od oba; i pravo da ga drava informie o stanju i mjestu boravita roditelja, ako ga je drava odvojila od roditelja. 10.Ponovno ujedinjenje porodice Djeca i njihovi roditelji imaju pravo da napuste svaku zemlju i da se vrate u svoju da bi se ponovo ujedinili ili ostvarili odnos dijete / roditelj. 11.Nezakonit premetaj i ne-vraanje Drava je obavezna da pokua da sprijei i rjei kidnapovanje ili zadravanje djece u drugoj zemlji od strane roditelja ili treeg lica. 12.Djeije miljenje Dijete ima pravo da izrazi svoje miljenje i da se to miljenje uzme u obzir u svakom sluaju ili procesu koji se tie djeteta.

345

13.Sloboda izraavanja Djeca imaju pravo da dobiju i saope informacije i da izraze svoje stavove, ukoliko to ne ugroava prava drugih. 14.Sloboda miljenja, savjesti i religije Dijete ima pravo na slobodu miljenja, savjesti i religije, u skladu sa odgovarajuim vaspitanjem od strane roditelja i zakonima drave. 15.Sloboda druenja Dijete ima pravo da se sastaje sa drugima, da se ulanjuje ili osniva drutva, ukoliko to ne ugroava prava drugih. 16.Zatita privatnosti Dijete ima pravo na zatitu od mjeanja u njegov privatan ivot, porodicu, dom i prepisku i na zatitu od kleveta / uvreda. 17.Pristup odgovarajuim informacijama Mediji imaju obavezu da djeci prue informacije koje su za njih od socijalne, moralne, edukativne i kulturne koristi i koje potuju njihovo kulturno porijeklo. Drava treba da preduzme mjere za podsticanje publikovanja materijala od znaaja za djecu i da djecu zatiti od tetnih materijala. 18.Roditeljska odgovornost Odgovornost oba roditelja je da zajedno podignu svoju djecu, a drava treba da ih u tome podri. 19.Zatita od zlostavljanja i zapostavljanja Drava je obavezna da zatiti djecu od svih oblika fizikog i mentalnog nasilja od strane roditelja ili drugih koji su zadueni za brigu o djeci, i da s tim u vezi organizira programe prevencije i lijeenja. 20.Zatita djece bez porodica Drava ima obavezu da obezbjedi posebnu zatitu za djecu odvojenu od porodinog okruenja i da im pronae odgovarajuu alternativnu porodinu brigu, ili da im omogui 346

smetaj u ustanovama, vodei rauna o kulturnom porijeklu djeteta. 21.Usvajanje U zemljama gdje je usvajanje priznato i/ili dozvoljeno, usvajanje se moe sprovesti samo ako je to u najboljem interesu za dijete, uz potovanje svih potrebnih zatitnih mj era i uz dozvolu kompetentnih vlasti. 22.Djeca izbeglice Posebna zatita treba da se obezbijedi za djecu koja su izbjeglice ili trae izbegliki status, i drava je u obavezi da sarauje sa kompetentnim organizacijama koje pruaju ovakvu zatitu i pomo. 23.Hendikepirana djeca Hendikepirana djeca imaju pravo na posebnu njegu, obrazovanje i obuku, osmiljene na nain da im pomognu da postignu najvei mogui stepen samo-ostvarenja i uestvovanja u potpunom i aktivnom ivotu u drutvu. 24.Zdravstvena zatita i zdravstvene slube Dijete ima pravo na najvii stepen zdravstvene zatite i pristupa zdravstvenim i medicinskim slubama, sa posebnim naglaskom na primarnu i preventivnu zdravstvenu zatitu, javno zdravstveno obrazovanje i smanjenje smrtnosti novoroenadi. Drava je obavezna da radi na iskorjenjivanju tetnih obiaja. Naglasak je stavljen na meunarodnu saradnju kako bi se pravo djece na zdravstvenu zatitu i pravo pristupa zdravstvenim slubama osiguralo. 25.Periodina provjera boravita Dijete kome je drava nala smjetaj radi brige, zatite ili lijeenja ima pravo da se svi aspekti tog boravita redovno provjeravaju. 26.Socijalno osiguranje Djeca imaju pravo na pomo od socijalnog osiguranja.

347

27.ivotni standard Djeca imaju pravo na naknadu za adekvatan standard ivota. Osnovna dunost roditelja je da obezbijede adekvatan standard ivota, a obaveza drave je da utvrdi da li su roditelji u stanju da ovu obavezu i ispune. Drava moe da obezbijedi materijalnu podrku, ako je to potrebno, i moe da trai nadoknadu za trokove od odsutnih roditelja ili staratelja. 28.Obrazovanje Dijete ima pravo na obrazovanje, a dunost drave je da obezbijedi da bar osnovno obrazovanje bude besplatno i obavezno. kolska disciplina treba da bude odraz djeijeg ljudskog dostojanstva. Naglasak je stavljen na potrebu za meunarodnom saradnjom kako bi se ovo pravo obezbjedilo. 29.Ciljevi obrazovanja Drava mora da prihvati da obrazovanje treba da bude usmjereno na razvijanje djeje linosti i talenata, da pripremi dijete za aktivan ivot kada odraste, uz potovanje osnovnih ljudskih prava i kulturnih i nacionalnih vrijednosti djeteta i ostalih. 30.Djeca manjina i domaeg stanovnitva Djeca manjinskih i domaih zajednica imaju pravo da uivaju svoju kulturu i ispovjedaju svoju religiju i govore svoj jezik. 31.Slobodno vrijeme, rekreacija i kulturne aktivnosti Djeca imaju pravo na slobodno vrijeme, igru i uestvovanje u kulturnim i umjetnikim aktivnostima. 32.Djeja radna snaga Drava je obavezna da zatiti djecu od rada koji predstavlja opasnost po njihovo zdravlje, obrazovanje ili razvoj, i da ustanovi najnie godite za poetak zapoljavanja i da regulira uslove zapoljavanja.

348

33.Uzimanje droge Dijete ima pravo na zatitu od uzimanja narkotika i psihometrijskih lijekova i od ukljuivanja u proizvodnju ili distribuciju istih. 34.Seksualna eksploatacija Dijete ima pravo na zatitu od seksualne eksploatacije i zlostavljanja, ukljuujui prostituciju i bavljenje pornografijom. 35.Prodaja, trgovina i otmica Drava je obavezna da na svaki nain sprijei prodaju, trgovinu i otmicu djece. 36.Drugi oblici eksploatacije Dijete ima pravo na zatitu od svih oblika eksploatacije koji nisu navedeni u lanovima 32, 33, 34 i 35. 37.Muenje i liavanje slobode Zabrana muenja, okrutnog ponaanja ili kazne, smrtne kazne i doivotne robije. Hapenje i bilo koji drugi oblik oduzimanja slobode moe da se upotrebi samo kao krajnje rjeenje i u najkraem vremenskom periodu. Djeca imaju pravo na odgovarajui tretman, odvajanje od odraslih zatvorenika, kontakt sa porodicom i pristup pravnoj i drugoj pomoi. 38.Oruani sukobi Drave imaju obavezu da potuju humanitarni zakon jer se odnosi na djecu. Nijedno dijete ispod 15 godina ne smije direktno da uestvuje u neprijateljstvima ili da bude regrutovano u oruanu silu, a svoj djeci koja su pogoena oruanim sukobom mora da se obezbjedi zatita i briga.

349

39.Rehabilitacija Drava je obavezna da djetetu koje je pogoeno oruanim sukobom, muenjem, zapostavljanjem, zlostavljanjem ili eksploatacijom prui odgovarajue lijeenje za oporavak i ponovnu integraciju u drutvo. 40.Administracija suda za maloletnike Djeca za koju se zna ili pretpostavlja da su poinila zloin imaju pravo na potovanje njihovih ljudskih prava, posebno onih aspekata koji se tiu suenja, ukljuujui pravnu ili neku drugu vrstu pomoi u pripremanju i predstavljanju odbrane. Pokretanje sudskog postupka i smjetanje u institucije treba izbjegavati kad god je to mogue. 41.Potovanje postojeih standarda Ako su neki standardi u postojeem dravnom zakonu ili drugim prihvaenim meunarodnim dokumentima vii od onih u Konvenciji, primenjuju se vii standardi. 42.Informisanje javnosti i primjena Konvencije Drava ima obavezu da informie odrasle i djecu o pravima koja se nalaze u Konvenciji. Drave odreuju Komitet za prava djeteta, koji se sastoji od 10 strunjaka, iji je zadatak da razmatraju izvjetaje koje Konvenciji podnose grupe dvije godine nakon ratifikacije, a zatim svakih pet godina. Ovi izvjetaji moraju da budu dostupni iroj javnosti. Komitet moe da predloi sprovoenje posebnih studija o pitanjima koja su vezana za prava djeteta i da svoje miljenje predstavi dravnoj organizaciji zaduenoj za to, kao i Generalnoj skuptini Ujedinjenih nacija. U cilju prihvatanja Konvencije i podsticanja meunarodne saradnje, tijela kao to su Meunarodna organizacija za rad (ILO), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu Ujedinjenih nacija (UNESCO) i Djeiji fond Ujedinjenih nacija (UNICEF) se upuuju na savjetovanja sa Komitetom i mogu da prisustvuju njegovim sastancima, dostavljaju relevantne informacije Komitetu i 350

daju savjete o optimalnim nainima sprovoenja Konvencije, zajedno sa ostalim kompetentnim tijelima ukljuujui i druga tijela Ujedinjenih nacija i NVO-e koje imaju savjetodavni status u Ujedinjenim nacijama.

351

FAKULTATIVNI PROTOKOL UZ KONVENCIJU O PRAVIMA DJETETA O PRODAJI DJECE, DJEIJOJ PROSTITUCIJI I DJEIJOJ PORNOGRAFIJI Stupio na snagu 18. januara, 2002 godine, Drave potpisnice ovog Protokola, Uzimajuci u obzir da bi, u cilju daljeg postizanja ciljeva Konvencije o pravima djeteta i provedbe njenih odredbi, naroito lanova 1, 11, 21, 32, 33, 34, 35 i 36, bilo prikladno proiriti mjere koje Drave potpisnice trebaju poduzeti kako bi se osigurala zatita djece od prodaje, djeije prostitucije i djeije pornografije, Uzimajui u obzir da Konvencija o pravima djeteta takoer priznaje pravo djeteta na zatitu od ekonomskog iskoritavanja i obavljanja svakog rada koji se smatra tetnim, ometa obrazovanje djeteta ili naruava zdravlje djeteta, te njegov fiziki, mentalni, duhovni, moralni i socijalni razvoj, Izuzetno zabrinuti zbog znaajnog i rastueg porasta meunarodne trgovine djecom u svrhu prodaje djece, djeije prostitucije i djeije pornografije, Duboko zabrinuti zbog rasprostranjene i stalne prakse seksualnog turizma, u kojem su djeca naroito ranjiva, i koji direktno podstie prodaju djece, djeiju prostituciju i djeiju pornografiju, Priznajui da postoji jedan broj naroito podlonih grupa u stanovnitvu, ukljuujui djevojice, koje su podlozne veem riziku od seksulanog iskoritavanja, te da je broj djevojica nesrazmjeran u ukupnom broju osoba nad kojima se vri seksualno iskoritavanje, Zabrinuti zbog sve vee dostupnosti djeije pornografije putem Interneta i drugih tehnologija, i pozivajui se na Meunarodnu konferenciju o borbi protiv djeije pornografije na Internetu, odrane u Beu 1999, a naroito na zakljuak konferencije koji 352

poziva na meunarodnu kriminalizaciju prizvodnje, distribucije, eksportovanja, prenosa, importovanja, svjesnog posjedovanja i reklamiranja djeije pornografije, te naglaavajui vanost uske saradnje i partnerstva izmeu Vlada i Internet industrije, Vjerujui da e eliminacija prodaje djece, djeije prostitucije i djeije pornografije biti pospjeena uvoenjem holistikog pristupa kojim se rjeavaju svi faktori koji tome doprinose, ukljuujui slab ekonomski razvoj, siromatvo, ekonomske razlike, nejednaku socioekonomsku strukturu, problem nefukcionalnih porodica, nedostatak obrazovanja, migracije selograd, spolnu diskriminaciju, neodgovorno spolno ponaanje odraslih, tetne tradicionalne pojave, oruane sukobe i trgovinu djecom, Vjerujui takoer da su potrebni napori da se podigne nivo javne svijesti kako bi se smanjila potranja za prodajom djece, djeijom prostitucijom i djeijom pornografijom, te dalje vjerujui u vanost jaanja globalnog partnerstva meu svim akterima i bolje provedbe zakona na dravnom nivou, Navodei odredbe meunarodnih pravnih instrumenata relevantnih za zatitu djece, ukljuujui Haku konvenciju o zatiti djece i saradnju vezano za meudravna usvajanja djece, Haku konvenciju o civilnim aspektima meunarodnog kidnapovanja djece, Haku konvenciju o nadlenosti, primjenjivom zakonu, priznanju, izvrenju i saradnji u vezi sa odgovornostima roditelja i mjera za zatitu djece, i Konvenciju br. 182 Meunarodne organizacije za rad o zabrani i hitnoj akciji za eliminaciju najgorih oblika djeijeg rada, Ohrabreni velikom podrkom koju je doivjela Konvencija o pravima djeteta, ime se pokazuje postojanje velike rjeenosti za podsticanje i zatitu prava djece, Priznajui vanost provedbe odredbi Progama akcije za prevenciju prodaje djece, djeije prostitucije i djeije pornografije i Deklaraciju i plan akcije usvoje na Svjetskom kongresu protiv Komercijalnog seksualnog iskoritavanja djece, odranom u 353

tokholmu od 27. do 31. avgusta 1996, kao i druge relevantne odluke i preporuke nadlenih meunarodnih tijela, Uvaavajui vanost tradicije i kulturnih vrijednosti svakog naroda za zatitu i skladan razvoj djeteta, Sporazumjele su se o slijedeem: lan 1. Drave potpisnice zabranjuju prodaju djece, djeiju prostituciju i djeiju pornografiju, kako se navodi u ovom Protokolu. lan 2. Znaenja termina u ovom Protokolu: (a) Prodaja djece oznaava svaki in ili djelo putem kojeg neka osoba ili grupa ljudi predaje dijete drugim osobama za novcanu ili bilo koju drugu naknadu ili protuuslugu; (b) Djeija prostitucija oznaava koritenje djeteta za seksualne aktivnosti za novanu ili bilo koju drugu naknadu ili protuuslugu; (c) Djeija pornografija oznaava svaki oblik predstavljanja, na bilo koji nain, djeteta koje je ukljueno u prave ili simulirane eksplicitne seksualne aktivnosti ili svako pokazivanje spolnih dijelova tijela djeteta u prevashodno seksualne svrhe. lan 3. 1. Svaka drava ugovornica osigurat e da, kao minimum, slijedea djela i aktivnosti budu potpuno regulisana u krivinom ili kaznenom zakonu, bilo da su takvi prekraji poinjeni u dravi ili internacionalno ili na pojedinanoj ili organizovanoj osnovi: (a) U kontekstu prodaje djece, kako se navodi u lanu 2: 354

(i)

Ponuda, dovoenje ili prihvatanje djeteta na bilo koji nain, u svrhu: a. Seksualnog iskoritavanja djeteta; b. Prenosa djeijih organa za profit; c. Ukljuivanje djeteta u prisilni rad; Neprikladno nagovaranje na pristank, u ulozi posrednika, za usvajanje djeteta ime se kre meunarodni pravni instrumenti koji se primjenjuju za usvajanje;

(ii)

(b) Ponuda, pribavljanje, svoenje ili predavanje djeteta za djeiju prostituciju, kako se navodi u lanu 2; (c) Proizvodnja, raspodjela, distribucija, importovanje, eksportovanje, ponuda, prodaja ili posjedovanje djeije pornografije u ove svrhe, kako se navodi u lanu 2. 2. Ovisno o odredbama dravnog zakona drave potpisnice, isto se primjenjuje i na pokuaj da se poini bilo koji od navedenih djela kao i na sauesnitvo ili uee u bilo kojem od navedenih djela. 3. Svaka drava ugovornica e kanjavati ove prekraje odgovarajuim kaznama koje uzimaju u obzir teku prirodu ovih prekraja. 4. Ovisno o odredbama dravnog zakona, svaka drava potpisnica ce poduzeti mjere, gdje je to potrebno, kako bi odredila odgovornosti pravnih lica za poinjene prekraje koji se navode u stavu 1. ovog lana. Ovisno o pravnim naelima drave potpisnice, ova odgovornost pravnih lica moe biti krivina, graanska ili upravna. 5. Drave potpisnice poduzee sve odgovarajue pravne i upravne mjere kako bi osigurale da sve osobe ukljuene u postupak usvajanja djeteta djeluju u skladu sa odgovarajuim meunarodnim pravnim instrumentima. lan 4. 1. Svaka drava potpisnica poduzima sve mjere koje su neophodne da bi se odredila njena nadlenost nad prekrajima 355

iz lana 3, stav 1, kada su prekraji poinjeni na njenoj teritoriji ili na brodu ili letjelici koja je registrovana u toj dravi. 2. Svaka drava potpisnica moe poduzeti takve mjere koje mogu biti neophodne da bi se odredila njena nadlenost nad prekrajima iz lana 3, stava 1. u slijedeim sluajevima: (a) Kada je navodni poinitelj prekraja dravljanin te zemlje ili osoba koja ima stalno prebivalite na njenoj teritoriji; (b) Kada je rtva dravljanin te zemlje. 3. Svaka drava potpisnica takoer poduzima sve neophodne mjere kako bi odredila svoju nadlenost nad navedenim prekrajima kada je navodni poinitelj prekraja prisutan na njenoj teritoriji i kada ga ne izrui drugoj dravi ugovornici, na osnovu toga to je prekraj poinio njen dravljanin. 4. Ovaj Protokol ne iskljuuje bilo koji oblik krivine nadlenosti koji se provodi u skladu sa domaim zakonom. lan 5. 1. Za prekraje iz lana 3, stava 1 smatra se da su uvrteni meu prekraje koji podlijeu zahtjevima za izruenje u svakom sporazumu o izruenju koji postoji meu dravama potpisnicama, te e se uvrstiti u prekraje za izruenje u svakom slijedeem sporazumu o izruenju kojeg drave potpisnice dogovore, u skladu sa uslovima navedenim u tim sporazumima. 2. Ako drava potpisnica, koja postojanje sporazuma smatra uslovom za izruenje primi zahtjev za izruenje od druge drave potpisnice sa kojom nema sporazum o izruenju, ta drava ovaj Protokol moe smatrati pravnom osnovom za izruenje u odnosu na ove prekraje. Izruenje e ovisiti o uvjetima koje predvia zakon drave od koje je izruenje zatraeno. 3. Drave potpisnice koje ne navode postojenje sporazuma kao uslov za izruenje, meusobno priznaju ove prekraje kao prekraje za izruenje, ovisno o uvjetima koji se navode u zakonima drave od koje je zatraeno izruenje. 356

4. Takvi prekraji e se, u svrhu ostvarivanja izruenja izmeu drava potpisnica, smatrati prekrajima koji ne samo da su poinjeni na mjestu gdje su se desili, ve i na teritorijima drava od kojih se trai da odrede svoju nadlenost u skladu sa lanom 4. 5. Ako je zahtjev za izruenje upuen u vezi sa prekrajem iz lana 3, stav 1, a drava potpisnica od koje je zatraeno izruenje ne eli ili nema namjeru izvriti izruenje po osnovu dravljanstva poinitelja prekraja, drava od koje je zatraeno izruenje e poduzeti odgovarajue mjere i uputiti predmet svojim nadlenim tijelima za krivino gonjenje. lan 6. 1. Drave potpisnice pruie jedna drugoj najvii oblik pomoi u vezi sa istragama, krivinim postupcima ili postupcima izruenja, do kojih dolazi zbog prekraja navedenih u lanu 3, stavu 1, ukljuujui pomo u prikupljanju raspoloivih dokaza, a koji su neophodni za provedbu postupka. 2. Drave potpisnice provode svoje obaveze iz stava 1. ovog lana u skladu sa sporazumima ili drugim aranmanima o uzajamnoj pravnoj pomoi koji mogu postojati meu njima. Ako nema takvih sporazuma ili aranmana, drave potpisnice e obezbijediti meusobnu pomo u skladu sa svojim zakonom. lan 7. Drave potpisnice e, ovisno o odredbama svog dravnog zakona: (a) Poduzeti mjere kako bi se omoguilo oduzimanje i pljenidba, na odgovarajui nain: (i) Roba, kao to su materijali, predmeti i druga sredstva koritena da se poine ili potpomognu prekraji navedeni u ovom protokolu; (ii) Prihoda koji su proizali iz ovih prekraja; (b) Izvriti zahtjeve druge drave ugovornice oduzimanje i zapljenu roba ili prihoda iz take (a); za

357

(c) Poduzeti mjere s ciljem zatvaranja, na privremenoj ili stalnoj osnovi, objekata gdje se ine ovi prekraji. lan 8. 1. Drave potpisnice usvajaju odgovarajue mjere zatite prava i interesa djece koja su rtve djela zabranjenih ovim Protokolom u svim fazama krivinog postupka, a naroito kroz: (a) Priznavanje ranjivosti djece - rtava i usklaivanje procedura kojima se priznaju njihove posebne potrebe, ukljuujui njihove posebne potrebe koje imaju kao svjedoci; (b) Informisanje djece - rtava o njihovim pravima, njihovoj ulozi, kao i o opsegu, vremenu i napretku postupka, te rjeavanju njihovih predmeta; (c) Omoguavanje da stavovi, potrebe i brige djeteta - rtve budu predstavljeni i razmotreni u toku postupka u kojem su njihovi lini interesi u pitanju, na nain koji je u skladu sa procesnim pravilima dravnog zakona; (d) Pruanje odgovarajuih slubi za podrku u toku cijelog pravnog postupka djeci - rtvama; (e) Zatitu, na odgovarajui nain, privatnosti i identiteta djece - rtava i poduzimanje mjera u skladu sa dravnim zakonom da se izbjegne neprikladno irenje informacija koje mogu dovesti do identifikacije djece - rtava; (f) Obezbjeivanje, u odgovarajuim sluajevima, zatitu djece - rtava, kao i njihovih porodica i svjedoka od zastraivanja i odmazde; (g) Izbjegavanje nepotrebnog odugovlaenja pri rjeavanju predmeta i izvrenju naredbi ili odluka kojima se odreuje kompenzacija za djecu - rtve. 2. Drave potpisnice e se pobrinuti da nepoznanice u vezi stvarne dobi rtve ne sprijee poetak krivine istrage, ukljuujui i istrage iji je cilj odreivanje dobi rtve. 3. Drave potpisnice e osigurati da u krivinom sistemu obezbijede zatitu najboljih interesa prema djeci - rtvama prekaja koji se navode u ovom Protokolu.

358

4. Drave potpisnice e poduzeti mjere kako bi se osigurala odgovarajua obuka, naroito pravna i psiholoka obuka, za osobe koje rade sa rtvama prekraja zabranjenih ovim Protokolom. 5. Drave potpisnice e, u odgovarajuim sluajevima, usvojiti mjere kako bi se zatitila sigurnost i integritet osoba i/ili organizacija koje rade na prevenciji i/ili zatiti i rehabilitaciji rtava ovih prekraja. 6. Odredbe ovog lana ne mogu na tetan ili nedosljedan nain uticati na prava optuenog na pravian i nepristrasan sudski postupak. lan 9. 1. Drave potpisnice e usvojiti ili osnaiti, provesti i iriti zakone, upravne mjere, socijalnu politiku i programe kako bi se sprijeili prekraji koji se navode u ovom Protokolu. Naroita panja e se posvetiti zatiti djece koja su naroito podlona takvim pojavama. 2. Drave potpisnice e podizati svijest javnosti, ukljuujui i djece, kroz informisanje na sve odgovarajue naine, obrazovanje i obuku o preventivnim mjerama i tetnim posljedicama prekraja koji se navode u ovom Protokolu. Pri ispunjavanju svojih obaveza iz ovog lana, drave potpisnice e ohrabrivati uee zajednice, a naroito djece i djece rtava, u takvim programima za informisanje, obrazovanje i obuku, takoer i na meunarodnom nivou. 3. Drave potpisnice e poduzeti sve izvodljive mjere kako bi osigurale svu prikladnu pomo rtvama takvih prekraja, ukljuujui njihovu potpunu reintegraciju i njihov potpuni fiziki i psiholoki oporavak. 4. Drave potpisnice e se pobrinuti da sva djeca - rtve prekraja navedenih u ovom Protokolu imaju pristup adekvatnim postupcima kroz koje mogu, bez diskriminacije, traiti odtetu od pravno odgovornih osoba. 5. Drave potpisnice e poduzeti odgovarajue mjere s ciljem efikasne zabrane proizvodnje i irenja materijala kojima se reklamiraju prekraji navedeni u ovom Protokolu.

359

lan 10. 1. Drave potpisnice poduzee sve neophodne korake da ojaaju meunarodnu saradnju putem multilateralnih, regionalnih i bilateralnih aranmana za prevenciju, otkrivanje, provoenje istrage, krivino gonjenje i kanjavanje odgovornih za djela koja ukljuuju prodaju djece, djeiju prostituciju, djeiju pornografiju i djeiji seksualni turizam. Drave potpisnice e takoer podsticati meunarodnu saradnju i koordinaciju meu organima vlasti, dravnim i meunarodnim nevladinim organizacijama i meunarodnim organizacijama. 2. Drave potpisnice podstiu meunarodnu saradnju kako bi pomogle djeci - rtvama u njihovom fizikom i psiholokom oporavku, drutvenoj reintegraciji i repatrijaciji. 3. Drave potpisnice podstiu jaanje meunarodne saradnje kako bi se rjeavali kljuni razlozi, kao to su siromatvo i slab ekonomski razvoj, koji doprinose tome da djeca budu podlona prodaji, djeijoj prostituciji, djeijoj pornografiji i djeijem seksualnom turizmu. 4. Drave potpisnice koje imaju mogunosti, obezbijedie finansijsku, tehniku i drugu pomo putem postojeih multilateralnih, regionalnih, bilateralnih i drugih programa. lan 11. Odredbe ovog Protokola nee utjecati na bilo koje druge odredbe koje daju vei doprinos ostvarenju prava djeteta, a koje mogu biti sadrane u: (a) Zakonu Drave potpisnice; (b) Meunarodnom zakonu koji je na snazi u toj dravi. lan 12. 1. Svaka drava potpisnica e, u periodu od dvije godine nakon stupanja na snagu ovog Protokola za tu dravu potpisnicu, predati izvjetaj Komitetu za prava djeteta u kojem e dati sveobuhvatne informacije o mjerama koje su poduzete kako bi se provele odredbe ovog Protokola.

360

2. Nakon predaje sveobuhvatnog izvjetaja, svaka drava ugovornica e uvrstiti sve dalje informacije u vezi sa provedbom ovog Protokola u izvjetaje koje e slati Komitetu za prava djeteta, u skladu sa lanom 44. Konvencije. Druge drave potpisnice Protokola e slati izvjetaj svakih pet godina. 3. Komitet za prava djeteta moe od drava potpisnica traiti dodatne informacije koje su relevantne za provedbu ovog Protokola. lan 13. 1. Ovaj Protokol je dostupan za potpisivanje svakoj dravi koja je ratifikovala Konvencije ili koja je potpisala Konvenciju. 2. Ovaj Protokol predmet je ratifikacije i otvoren je za pristupanje svakoj dravi koja je ugovornica Konvencije ili koja je potpisala Konvenciju. Isprave o ratifikaciji bie pohranjene kod Generalnog sekretara Ujedinjenih Nacija. lan 14. 1. Ovaj Protokol stupa na snagu tri mjeseca od dana pohranjivanja desete isprave o ratifikaciji ili pristupanju. 2. Za svaku dravu koja ratificira ovaj Protokol ili mu pristupi nakon njegovog stupanja na snagu, ovaj Protokol stupit e na snagu jedan mjesec od dana pohranjivanja njenih vlastitih isprava o ratifikaciji ili pristupanju. lan 15. 1. Svaka drava ugovornica moe u svako doba otkazati ovaj Protokol, putem pismene obavijesti Generalnom sekretaru Ujedinjenih Nacija, koji e potom obavijestiti ostale drave ugovornice Konvencije i sve drave koje su potpisale Konvenciju. Ovaj otkaz stupa na snagu godinu dana, od dana kada Generalni sekretar primi obavijest. 2. Ovakav otkaz ne oslobaa dravu od njenih obaveza iz ovog Protokola u vezi bilo kojeg prekraja koji se desi prije dana kada odluka o otkazu stupi na snagu. Otkaz takoer nee 361

ugroziti na bilo koji nain nastavak razmatranja svakog predmeta kojeg je Komitet o pravima djeteta ve uzeo u razmatranje prije dana od kojeg odluka o otkazu stupa na snagu. lan 16. 1. Svaka drava ugovornica moe predloiti amandman i uputiti ga Generalnom sektretaru Ujedinjenih Nacija. Generalni sekretar e proslijediti prijedlog amandmana dravama ugovornicama, kako bi se izjasnile da li ele sazivanje konferencije drava ugovornica na kojoj bi se raspravljalo i glasalo o ovim prijedlozima. U sluaju da nakon isteka etiri mjeseca od dana kada su prijedlozi proslijeeni, bar jedna treina drava ugovornica izrazi elju za odravanjem konferencije, Generalni sekretar e sazvati konferenciju pod pokroviteljstvom Ujedinjenih Nacija. Svi amandmani koje usvoji veina prisutnih drava ugovornica koje glasaju na konferenciji podnose se na odobrenje Generalnoj skuptini Ujedinjenih Nacija. 2. Amandman usvojen u skladu sa stavom 1. ovog lana stupa na snagu kada ga Generalna skuptina odobri i prihvati dvotreinska veina drava ugovornica. 3. Kada amandman stupi na snagu, bit e obevezujui za one drave ugovornice koje su ga prihvatile, dok su druge drave jo uvijek vezane odredbama ovog Protokola i ranijim amandmanima koje su prihvatile. lan 17. 1. Ovaj Protokol, sa jednako vjerodostojnim tekstovima na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i panskom jeziku, bit e pohranjen u arhivu Ujedinjenih Nacija. 2. Generalni sekretar Ujedinjenih Nacija isporuit e ovjerene primjerke ovog Protokola svim dravama ugovornicama Konvencije i svim dravama koje su potpisale Konvenciju.

362

FAKULTATIVNI PROTOKOL UZ KONVENCIJU O PRAVIMA DJETETA O UEU DJECE U ORUANIM SUKOBIMA Stupio na snagu 12.02.2002. godine. Drave potpisnice sadanjeg Protokola, Ohrabrene velikom podrkom koju je doivjela Konvencija o pravima djeteta, ime je pokazano postojanje velike rjeenosti za promociju i zatitu prava djece, Potvrujui da prava djece zahtijevaju posebnu zatitu, pozivajui na stalno poboljanje situacije u kojoj se nalaze sva djeca, bez razlika, kao i na ostvarenje uslova za njihov razvoj i obrazovanje u miru i sigurnosti, Zabrinute zbog tetnog i rasprostranjenog uticaja oruanih sukoba na djecu i dugoronih posljedica koje imaju na dugotrajan mir, sigurnost i razvoj, Osuujui tretiranje djece kao meta u oruanim sukobima i direktnim napadima na objekte zatiene meunarodnim zakonom, ukljuujui mjesta na kojima su najee djeca veoma prisutna, kao to su kole i bolnice, Naglaavajui usvajanje Rimskog Statuta Meunarodnog krivinog suda, a posebno ukljuivanje u kategoriju ratnih zloina regrutovanje, ili pozivanje na dobrovoljno stupanje u vojnu slubu djece mlae od 15 godina, ili koritenje djece za aktivno uee u neprijateljstvima u meunarodnim i nemeunarodnim oruanim sukobima, Uzimajui stoga u obzir injenicu da postoji potreba da se povea zatita djece od uea u oruanim sukobima kako bi se pojaala dalja implementacija prava priznatih Konvencijom o pravima djeteta,

363

Napominjui da lan 1. Konvencije o pravima djeteta odreuje da u svrhu ove Konvencije, pojam djeteta podrazumijeva svako ljudsko bie mlae od 18 godina, osim ako je prema primjenjivom zakonu dijete ranije postalo punoljetno. Uvjerene da e fakultativni protokol uz Konvenciju koji poveava dobnu granicu za osobe koje se mogu regrutovati u oruanim snagama i za njihovo uee u neprijateljstvima efikasno doprinijeti implementaciji principa da se najboljem interesu djeteta mora dati prioritet u svim aktivnostima u koje su djeca ukljuena, Navodei da je na 26-toj Meunarodnoj konferenciji Crvenog krsta i crvenog polumjeseca odranoj u decembru 1995. godine, izmeu ostalog preporueno da strane u sukobu poduzmu sve mogue mjere kako bi osigurale da djeca mlaa od 18 godina ne uestvuju u neprijateljstvima, Pozdravljajui jednoglasno usvajanje, u junu 1999. godine, Konvencije Meunarodne organizacije za rad broj 182 o Zabrani i hitnim mjerama za eliminisanje najteih oblika rada za djecu, koja izmeu ostalog, zabranjuje prisilno ili obavezno regrutovanje djece u svrhe oruanih sukoba, Osuujui, uz veliku zabrinutost, regrutovanje, obuavanje i koritenje, u okvirima i van dravnih granica, djece u neprijateljstvima od strane oruanih grupa koje nisu dio oruanih snaga te drave, te potvrujui odgovornost onih koji regrutuju, obuavaju i koriste djecu na ovaj nain, Pozivajui se na obavezu svake od strana u oruanom sukobu da se pridrava odredbi meunarodnog humanitarnog prava, Naglaavajui da ovaj Protokol ne ide na tetu ciljeva i naela sadranih u Povelji Ujedinjenih naroda, ukljuujui lan 51. i relevantne norme humanitarnog prava, Imajui u vidu da su ivot u miru i sigurnosti, zasnovan na punom potivanju ciljeva i naela sadranih u Povelji, i pridravanje 364

primjenljivih instrumenata ljudskih prava, neophodni za potpunu zatitu djece, posebno u toku oruanih sukoba i strane okupacije, Uoavajui posebne potrebe djece koja su zbog njihovog ekonomskog statusa ili spola posebno podlona regrutovanju ili koritenju u neprijateljstvima suprotno ovom Protokolu, Uvaavajui potrebu za razmatranjem ekonomskih, socijalnih i politikih uzroka za uee djece u oruanim sukobima, Ubijeene u potrebu da se ojaa meunarodna saradnja na implementaciji ovog Protokola, kao i fizika i psiholoka rehabilitacija i reintegracija u drutvo djece koja su rtve oruanih sukoba, Ohrabrujui uee zajednice, a posebno djece i djece rtava za irenje informacionih i obrazovnih programa koji se odnose na implementaciju Protokola, Sporazumjele su se o slijedeem: lan 1. Drave potpisnice poduzimaju sve izvodljive mjere kako bi osigurale da lanovi njihovih oruanih snaga koji nisu navrili 18 godina ne uestvuju direktno u neprijateljstvima. lan 2. Drave potpisnice osigurae da osobe koje nisu napunile 18 godina ne podlijeu obaveznoj regrutaciji u oruane snage. lan 3. 1. Drave potpisnice podiie minimalnu starosnu granicu za dobrovoljno pristupanje osoba u dravne oruane snage u odnosu na onu odreenu lanom 38. stav 3. Konvencije o pravima djeteta, vodei rauna o standardima sadranim u

365

2.

3.

tom lanu, te priznajui da u skladu sa Konvencijom osobe mlae od 18 godina imaju pravo na posebnu zatitu. Svaka drava ugovornica pohranit e obavezujuu deklaraciju, nakon ratifikacije ili pristupa ovom Protokolu, koja odreuje minimalnu starosnu dob dozvoljenu za dobrovoljno pristupanje u njene dravne oruane snage, kao i opis zatitnih mehanizama koje je usvojila kako bi osigurala da takvo pristupanje ne bude prisilno ili prinudno. Drave potpisnice koje dozvole dobrovoljno pristupanje dravnim oruanim snagama osobama mlaim od 18 godina e odrati zatitne mehanizme kako bi kao minimum, osigurale da: (a) je takva regrutacija uistinu dobrovoljna; (b) je takva regrutacija izvrena uz pristanak roditelja ili zakonskih staratelja te osobe; (c) se te osobe u potpunosti obavijeste o dunostima koje podrazumijeva takva vojna sluba; (d) te osobe dostave valjan dokaz o starosnoj dobi prije nego to pristupe dravnoj vojnoj slubi. Svaka drava ugovornica moe u bilo koji vrijeme ojaati svoju deklaraciju i poslati obavjetenje o njenim uincima Generalnom sekretaru Ujedinjenih Nacija koji e obavijestiti sve drave potpisnice. Takvo obavjetenje e stupiti na snagu onog dana kada ga primi Generalni sekretar. Zahtjev da se povea starosna dob iz stava 1. ovog lana nee se primjenjivati na kole koje rade u sklopu ili su pod kontrolom oruanih snaga drava ugovornica, u skladu sa lanovima 28. i 29. Konvencije o pravima djeteta. lan 4.

4.

5.

1. 2.

Oruane grupe koje nisu dio oruanih snaga drave ne smiju, pod bilo kakvim okolnostima, regrutovati ili koristiti u neprijateljstvima osobe mlae od 18 godina. Drave potpisnice poduzimaju sve mogue mjere kako bi se sprijeila takva regrutacija i koritenje osoba, ukljuujui usvajanje zakonskih mjera potrebnih da bi se zabranile ovakve pojave i oznaile kao kriminalne radnje. 366

3.

Primjena ovog lana nee imati uticaja na pravni status bilo koje strane u oruanom sukobu. lan 5.

Odredbe ovog Protokola nee sprijeiti primjenu odredbi iz zakona drave potpisnice, meunarodnih instrumenata ili meunarodnog humanitarnog prava kojima se daje vei doprinos ostvarivanju prava djeteta. lan 6. 1. Svaka drava ugovornica poduzima sve pravne, upravne i druge mjere kako bi osigurala efikasnu implementaciju i izvrenje odredbi ovog Protokola u okvirima svoje nadlenosti. Drave potpisnice se obavezuju da e se pobrinuti da se principi i odredbe ovog Protokola podstiu kroz odgovarajue mjere te da su i odrasli i djeca dobro upoznati sa njima. Drave potpisnice poduzimaju sve mogue mjere kako bi se osiguralo da osobe, koje su pod njenom nadlenosti, regrutovane ili koritene u neprijateljstvima suprotno ovom Protokolu, budu demobilizirane ili na drugi nain osloboene slube. Drave potpisnice, kada je to potrebno, pruaju takvim osobama svu odgovarajuu pomo za njihov fiziki i psihiki oporavak i njihovu integraciju u drutvo. lan 7. 1. Drave potpisnice saraivat e pri implementaciji ovog Protokola, ukljuujui sprjeavanje svih aktivnosti koje su u suprotnosti s Protokolom, te pri rehabilitaciji i integraciji u drutvo osoba koje su rtve djela koja su u suprotnosti s Protokolom, ukljuujui i svu tehniku i finansijsku pomo. Takva pomo i saradnja poduzet e se uz konsultacije sa dravama ugovornicama na koje se ovo odnosi i relevantnim meunarodnim organizacijama. 2. Drave lanice koje su u mogunosti da to uine, obezbjeuju pomo putem postojeih multilateralnih, bilateralnih i drugih 367

2. 3.

programa, ili izmeu ostalog, putem dobrovoljnog fonda osnovanog u skladu sa pravilima Generalne skuptine. lan 8. 1. Svaka drava ugovornica e u roku od dvije godine nakon stupanja na snagu ovog Protokola za tu dravu ugovornicu, predati izvjetaj Komitetu za prava djece sa sveobuhvatnim podacima o mjerama koje su poduzete kako bi se implementirale odredbe Protokola, ukljuujui i mjere poduzete za implementaciju odredbi o ueu i regrutovanju. 2. Nakon predaje sveobuhvatnog izvjetaja, svaka drava ugovornica e u izvjetaje koje predaje Komitetu za prava djeteta, ukljuiti sve dalje informacije koje se odnose na implementaciju Protokola, u skladu sa lanom 44. Konvencije. Druge drave potpisnice Protokola alju izvjetaj svakih pet godina. 3. Komitet za prava djeteta moe zahtjevati od drava ugovornica dodatne informacije koje su bitne za implementaciju ovog Protokola. lan 9. 1. Ovaj Protokol je dostupan za potpisivanje svakoj dravi koja je ugovornica Konvencije ili koja je potpisala Konvenciju. 2. Ovaj Protokol predmet je ratifikacije i otvoren je za pristupanje svakoj dravi koja je ugovornica Konvencije ili koja je potpisala Konvenciju. Isprave o ratifikaciji bit e pohranjene kod Generalnog sekretara Ujedinjenih Nacija. 3. Generalni sekretar, kao depozitar Konvencije i Protokola, obavjetava sve drave potpisnice Konvencije i sve drave koje su potpisale Konvenciju o svakoj ispravi o deklaraciji u skladu sa lanom 3. lan 10. 1. Ovaj Protokol stupa na snagu tri mjeseca od dana pohranjivanja desete isprave o ratifikaciji ili pristupanju.

368

2. Za svaku dravu koja ratificira ovaj Protokol ili mu pristupi nakon njegovog stupanja na snagu, ovaj Protokol stupit e na snagu jedan mjesec od dana pohranjivanja njenih vlastitih isprava o ratifikaciji ili pristupanju. lan 11. 1. Svaka drava ugovornica moe u svako doba otkazati ovaj Protokol, putem pismene obavijesti Generalnom sekretaru Ujedinjenih Nacija, koji e potom obavijestiti ostale drave potpisnice Konvencije i sve drave koje su potpisale Konvenciju. Ovaj otkaz stupa na snagu godinu dana od dana kada Generalni sekretar primi obavjest. Meutim, ukoliko nako dospijea te godine drava ugovornica koja otkazuje Protokol bude ukljuena u oruani sukob, otkaz nee stupiti na snagu prije zavretka oruanog sukoba. 2. Ovakav otkaz ne oslobaa dravu od njenih obaveza iz ovog Protokola u vezi bilo kojeg prekraja koji se desi prije dana kada odluka o otkazu stupi na snagu. Otkaz takoer nee ugroziti, na bilo koji nain, nastavak razmatranja svakog predmeta kojeg je Komitet o pravima djeteta ve uzeo u razmatranje prije dana od kojeg odluka o otkazu stupa na snagu. lan 12. 4. Svaka drava ugovornica moe predloiti amandman i uputiti ga Generalnom sektretaru Ujedinjenih Nacija. Generalni sekretar e proslijediti prijedlog amandmana dravama ugovornicama, kako bi se izjasnile da li ele sazivanje konferencije drava ugovornica na kojoj bi se raspravljalo i glasalo o ovim prijedlozima. U sluaju da nakon isteka etiri mjeseca od dana kada su prijedlozi proslijeeni, bar jedna treina drava ugovornica izrazi elju za odravanjem konferencije, Generalni sekretar e sazvati konferenciju pod pokroviteljstvom Ujedinjenih Nacija. Svi amandmani koje usvoji veina prisutnih drava ugovornica koje glasaju na konferenciji podnose se na odobrenje Generalnoj skuptini Ujedinjenih Nacija. 369

5. Amandman usvojen u skladu sa stavom 1. ovog lana stupa na snagu kada ga Generalna skuptina odobri i prihvati dvotreinska veina drava ugovornica. 6. Kada amandman stupi na snagu, bie obevezujui za one drave potpisnice koje su ga prihvatile, dok su druge drave jo uvijek vezane odredbama ovog Protokola i ranijim amandmanima koje su prihvatile. lan 13. 3. Ovaj Protokol, sa jednako vjerodostojnim tekstovima na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i panskom jeziku bie pohranjen u arhivu Ujedinjenih Nacija. 4. Generalni sekretar Ujedinjenih Nacija isporuit e ovjerene primjerke ovog Protokola svim dravama ugovornicama Konvencije i svim dravama koje su potpisale Konvenciju.

370

POGOVOR Novinarstvo u funkciji ljudskog napretka (Human Development Journalism) Novinari bi trebali biti (da li su?) dizajneri/oblikovatelji pozitivne drutvene atmosfere (Positive Social Atmosphere Design) i kvalitetnije demokratske budunosti Bosne i Hercegovine. Masovni mediji su danas moda i najvei oblikovatelji mentalne strukture pojedinaca i naroda (Mental Structure Design), te je od prevladavajuih sadraja u njima bitno ovisan kvalitet budue ljudskosti i ljudske mentalnosti. Stoga bi se novinari daleko vie trebali bojati posljedica svoga slaboga ili neodgovornoga rada. Nemar i neodgovornost sadanjih generacija unitava budunost buduih narataja!!!?...(Ne)odgovornost i (zlo)djelo novinara masmediji samo multipliciraju. Kada govorimo o bosanskohercegovakoj postratnoj demokratizaciji i (re)strukturaciji medijskog prostora i ulozi medija, onda se najee postavljaju pitanja osnivaa, broja tampanih, audio i audiovizualnih medija. Posebno vano pitanje je medijska (ne)ovisnost. S druge strane imamo nau svakodnevnu novinarsku praksu, u kojoj predominara izuzetno niska profesionalnost i prevladavanje kia i unda; ak mnogo opasnijeg i po zajednicu tetnijeg - nacionalnog, vjerskog, odnosno politikog kia i unda. Upravo tu je agens otsustva svih etikih kriterija i prepotenciranih mentalno zagaujuih sadraja, kao to su tzv. policijsko novinarstvo, ikaniranje, diskreditacija izabranih pojedinaca. Ova vrsta graanskog eskapiszma i politiki izreiranih predstava za plebs (Panem et circencis!?) se i te kako uklapa u masovnu produkciju urnalistikog smea; posebno najjeftinijih sadraja za najjeftiniju (demokratski nikada izobraenu) masovnu publiku. No, pitanje ljudskosti, svakodnevnih ljudskih problema, demokratskog usavravanja i istinskog demokratskog napretka cjelovite bh. populacije, veoma je malo. Jo manje u dobroj urnalistikoj obradi. Bh. novinarstvo danas ne bi smjelo ostati imuno na nae anahrono vrednovanje ljudi i ljudskog roda 371

iskljuivo imenom i deklarativnom nacio-vjerskom pripadnou. Kroz medijske slike se stie utisak kao da ljudi postoje radi politiara, a politika radi ostvarivanja ambicija poluintelekata i profesionalno neostvarenih pojedinaca iz najrazliitijih podruja. Tu su i kod nas i u susjedstvu nekako najdominantniji doktori; kako medicinari, tako i tzv. doktori raznih nauka, koji se bave politikom, a ne pacijentima, studentima ili strukom iz koje su doktorirali. Kao da smo postali zemlja/podruje/laboratorij za proizvoenje zdravog genetskog i demografskog materijala za izvoz. Posebno mladi ne nalaze sebe u svojoj DOMOVINI. Cilj im je to prije zbrisati u razvijeni svijet. Ljudski potencijal (Human Resours) je na preferenciji medijskog interesa gotovo na zadnjem mjestu. Najvaniji su nam oni koji nas svaaju, koji se na tim svaama bogate i koji, u poreenju sa kadrovima iole racionalnim i demokratskim zemalja, ni u ljudskom, ni u profesionalnom, niti u strunom smislu ne predstavljaju nita. Ali su vani (samo) kao (uglavnom slabi, nepotistiki, stranaki usmjereni i NEODGOVORNI) politiari SVOJIH POSVAANIH TOROVA I STADA. Nama kao da nita ne znai ni ponuena nam i deklarativno usvojena demokracija, kada ona nema kritinu masu izobraenih. Pa nee se valjda demokratizacija dogoditi sama po sebi, bez interaktivnog uea ljudi, graana. Zaboravljajui sve humane prinicipe, vjerska tumaenja o jednakosti i vanosti svih ljudi pred (bilo kako formuliranim, ali ipak SAMO JEDNIM) Bogom, mi kao da se mirimo sa sudbinom propadanja na svome prostoru. Graanske inicijative su svedene na minimum. Vaniji su nam samo politiari, kriminalci, verceri; oni koji su nas prodali i posvaali, a cijelo vrijeme skupa krali i svoje, ali i druge entitete. ak i svoj nacio-vjerski i svakoliki identitet gradimo na privrenosti svojim zatitnicima, kriminalcima i zloincima. Zaboravili smo na prave vrijednosti odgoja, tolerancije, koju smo (kakvu-takvu, na ovim prostorima) stoljeima imali. Nestalo je osjeaja za patnju drugih, plemenitih, za valorizovanje samo pravih ljudskih i profesionalnih kvaliteta na svim poljima. Zaboravili smo na odgoj djece, na ljudski i vrijednosno kvalitetan, pedagoki i edukativan odnos prema 372

njima. Malo se medijski i prosvjetiteljski bavimo pitanjima ena i njihovih prava. ak i kad se bavimo enama Srebrenice ili djecom ehida i uesnika domovinskog rata, invalida, izbjeglica/povratnika i sl., onda je to najee u manipulativne politike svrhe. I to bez ikakvog morala i upravo od strane trojnih poinilaca (remek ?!) zlodjela nad svojim stanovnitvom. No, oni su i danas predominanti junaci naih traginih medijskih filmova ili napisa (...) Nikako da doemo do sopstvenog oblikovanja pozitivne socijalne atmosfere, ugodne okoline u kojoj ljudi (posebno mladi) ele ivjeti i ostati u njoj; u koju drugi rado ele doi, investirati, privreivati. Tu bi mediji mogli odigrati kapitalnu ulogu; posebno kao masovni prosvjetitelji, okrenuti interesima veine, okrenuti prvenstveno ljudima/GRAANIMA, zbog kojih i postoje i na ijoj grbai, kao i politiari, ive. No, to jo uvijek izostaje i GRAANI su preteno konzumenti zagaujuih i pasivizirajuih, te nacionalno-vjerski bajkovitih sadraja o svojoj tobonjoj boanstvenosti, koju jo dugo (uz inerciju duha i nedostatak sopstvenog aktiviteta) treba naplaivati. Cilj ove knjige je upravo u tome da, prije svega na deontolokim i humanim principima podstakne novinare, urednike, studente novinarstva, politiare i sl. da svi skupa promijenimo navike prolosti o graanima i ljudima kao servisu centralnih komiteta, gdje ih sada umjesto nekadanjeg jednog, imamo trojno multiplicirane; 57 stranaka + 9 koalicija na zadnjim izborima 2002., to je non sens!? ... Mi moramo mijenjati novinarsku ontologiju, epistemologiju i deontologiju, te ih pribliiti ljudskom napretku, graanima kao temeljnim subjektima i politikog i ekonomskog i kulturnog ivota. Pa zbog GRAANA (KOJI IM SVOJU SUDBINU DAJU U NJIHOVE RUKE) valjda jedino i postoje i funkcioneri i politiari, i novinari; a ne obrnuto?!. U tom i takvom kontekstu, ova knjiga je imala za cilj (a i sve anse da je u tome bar djelimino i uspjela) da kod studenata novinarstva i profesionalnih novinara probudi deontoloku svijest urnalistike struke. Imajui u vidu situaciju u kojoj se populacija postratne BiH nalazi, novinarska struka se ne bi trebala preteno bazirati na proizvoenju i hranjenju publike (niskih estetskih i obrazovnih 373

kriterija, bez demokratske tradicije) najniim kiom i undom. Naprotiv, novinarstvo danas vie nego ikada mora biti bazirano na DALEKO ODGOVORNIJEM razmiljanju o kvalitetnijoj budunosti naih novih generacija, nae djece. U prvi plan treba, dakle staviti KVALITET SVEUKUPNOG IVOTA LJUDI, LJUDSKI NAPREDAK NA SVIM PODRUJIMA DJELOVANJA. Ne samo politiarima, nego prioritetno ljudima/graanima novinarstvo treba sluiti ili biti na usluzi. Svaki novinar bi se po onoj staroj latinskoj Quid quod agis, prudenter agas et rescipe finem (to god radi radi predano i misli na kraj/posljedice svoga rada) bojati posljedica svoga slaboga rada; ali ne po njega samoga, nego posljedica po njegovu djecu, po njegovu zajednicu, iji su temelj samo ljudi. Upravo u tome je i smisao ovdje predoenog koncepta Novinarstva u funkciji ljudskog napretka (Human Development Journalism), koji bi, kao temeljni agens oblikovanja pozitivne demokratske atmosfere i kvalitetnije (evropske) budunosti Bosne i Hercegovine, morao zauzimati znatno vie prostora u naim medijima. 15.12.2002 Prof. dr. Besim Spahi

374

375