OSNOVI EKONOMIJE

Prof.V. Prof. V. dr.sci. Haris arganovi

EKONOMIJA KAO NAUKA POJAM EKONOMIJE Od grke rijei OEKONOMIJA ,to znai: NOMOS(zakon) OIKOS(kua). Aristotel je tom rijeju oznaavao pravila,ili zakone kunog gazdovanja. Ekonomija kao nauna disciplina Vezuje se za ime Adama Smitha,objavljivanje knjige BOGATSTVO NARODA 1776 g. u kojoj se istrauje kako su trita organizovana,ekonomski ivot,proizvodnja i ekonomski razvoj. Ekonomija trai odgovor na sljedea pitanja: -ta proizvoditi (koja dobra koje robe) -Kako proizvoditi (na koji nain,kako je najbolje) -Za koga proizvoditi (kako se rasporeuje to to se proizvede) Odgovor na ta pitanja se trai u sljedeim prouavanjma: -izuavanju privrednih kretanja, cijena, zaposlenosti, trgovine, izvoza uvoza, novca, bankarstva, kapitala, bogatstva i siromatva.

DEFINICIJA I PODJELA EKONOMIJE DEFINICIJA: Nauna oblast kojom se istrauje kako drutvo treba da koristi deficitarne resurse kojima bi proizveli vrijedne robe i raspodjelili ih meu razliitim subjektima drutva. PODJELA: unutranja i meunarodna, politika i primjenjena, mikroekonomija i makroekonomija, koja je za nas u ovom izuavanju i najvanija. Mikroekonomija prouava ponaanje pojedinih djelova ukupne privrede npr.: preduzea, domainstva, i ona se odnosi na izuavanje:sticanja rezultata rada,politike cijena,politike i strukture trokova poslovanja,cijene faktora proizvodnje. Princip mikroekonomije se sastoji u tome da se ostvare to vei rezultati sa to manjim ulaganjima,ime se osigurava max.profit. Makroekonomija prouava funkcionisanje jedne ili vie drava kao cijeline,u kojima ona istrauje osnovne privredne agregate,drutveni proizvod,zaposlenost,inflacija,uvoz izvoz,ukupna ponuda i tranja novca, finansijska trita,globalna raspodjela.

DEFINICIJA I PODJELA EKONOMIJE (2)

Makroekonomija i mikroekonomija su najue povezana podruija savremene ekonomije i ekonomske politike

Mikroekonomija istrauje jedno drvo u umi, a Makroekonomija istrauje cijelu umu.

RAZVOJ EKONOMSKE NAUKE

1.MERKANTILIZAM- (15-18 vijek),engleski ekonomist Viliam Peti, Bogatstvo naroda odreeno je koliinom zlata kojom raspolae. Zlato = eksploatacija ili izvoz Merkantilisti smatraju da je spoljna trgovina jedini put za poveanje bogatstva.Vei izvoz od uvoza omoguuje priliv zlata,i ovi predstavnici tite vanjsku politiku koja ostvaruje suficit u vanjskoj trgovini. 2. FIZIOKRATIZAM- (18 vijek) Francuski predstavnik Francois Keney, Drava je ivjela od poreza i rente koju su plaali seljaci i oni koji su obraivali zemlju. Renta se uzimala u naturalnom obliku iz etve pa iz toga proizilazi stav fiziokrata da poljoprivreda jedina stvara viak proizvoda i bogatstvo naroda. Oni negiraju znaaj trgovine a fokus stavljaju na poljoprivrednu proizvodnju. 3. KLASINA POLITIKA EKONOMIJA- (18 vijek) , Adam Smith. Rad je po njima jedini stvaraoc vrijednosti a zalau se za potpunu slobodu trita. Sistem kapitalizma po njihovom gleditu nemoe doi u ekonomsku krizu iz razloga to svaka ponuda stvara svoju tranju i obrnuto.

RAZVOJ EKONOMSKE NAUKE (2)

4. MARKSISTI- (19 vijek) , predstavnik Karl Marks u koji je dao ozbiljnu kritiku klasiarima. On je tvrdio da kapitalizam nemoe da funkcionie sam po sebi i da dovodi do depresije i krize. Eksploatacijom radnike klase koja je stvarala viak vrijednosti izdravan je kapitalizam. Marks je prvi kroz tendenciju stalnog pada profitne stope predskazao kraj kapitalizmu. Njegova doktrina je bila prihvaena do 80-tih godina prolog vijeka kada su tadanje krize dovele do potpunog raspada.

RAZVOJ EKONOMSKE NAUKE (3)

5. MARGINALIZAM- ili Subjektivistika teorija, Alfred Marshal. Marksova kritika kapitalizmu je razlog odbacivanja njegove teorije i nastanka Marginalizma. U centru panje ove teorije nalazi se pojedinac, njegovi interesi i potezi. Primarni interes svakog pojedinca = raspoloivi dohodak maksimalno iskoristi u potronji. Formiranje cijena faktora proizvodnje = susret ponude i tranje na tritu, ime se onemoguuje eksploatacija rada u trinoj privredi a svi faktori proizvodnje u tom sluaju su jednaki. 6. KEJNZIJANCI (J.M.Kejns) Ekonomske krize pratile su i trinu kapitalistiku privredu, a posebno su bile velike krize 1890-ih i 1930-ih. 1936 godine - Kejns - Opta teorija zaposlenosti kamate i novca kojom je ponueno rijeenje za rijeavanje ekonomskih kriza. Svojim djelom Kejns je omoguio vladinoj monetarnoj i fiskalnoj politici da ukroti najvea previranja privrednih ciklusa ime je dat novi pristup u ekonomiji. Stav Kejnzijanaca na elu sa Kejnsom je da kapitalizam moe egzistirati samo ukoliko se u privredne aktivnosti ukljui drava.

RAZVOJ EKONOMSKE NAUKE (4)

7. MONETARIZAM- Millton Fridman Pravac koji je poznat po otroj kritici kejnzijancima. Ovaj pravac pokuava da potvrdi princip automatske samoregulacije ekonomskih aktivnosti bez djelovanja drave. M.Fridman smatra da e uplitanjem drave u ekonomiju dovesti privredu u stanje stagflacije. Stagflacija predstavlja stanje inflacije praeno nezaposlenou. Predstavnici Monetarizma smatraju da drava treba samo da obezbijedi stabilnost novca, i otro se suprotstavljaju intervenciji.

RAZVOJ EKONOMSKE NAUKE (5)

8. NEOKLASINA SINTEZA- Pol Samuelson , 60 g XX vijeka Otru razdvojenost post maralijanske mikroekonomije i post kejnzijanske makroekonomije pokuao je rijeiti predstavnik i ovog posljednjeg pravca u razvoju ekonomske nauke. Pol Samuelson je 60-tih godina prolog vijeka pokuao da pomiri ova dva pravca u razvoju ekonomske nauke. Glavni zadatak ekonomije po shvatanju Pola Samuelsona i njegovih pristalica Neoklasine sinteze je da se odgovori na pitanje: - ta proizvoditi, - kako proizvoditi, - za koga proizvoditi.

2. NUNOST PROIZVODNJE I NJENI INIOCI

USLOVLJENOST PROIZVODNJE LJUDSKIM POTREBAMA Potrebe ljudi su osnovna pokretaka snaga svakog drutva, one su raznovrsne i diktiraju karakter proizvodnog procesa, obim i strukturu proizvodnje. Mogu biti: Line potrebe - potrebe pojedinca npr. Potrebe za hranom,odjeom,obuom. Zajednike potrebe - potrebe veeg broja ljudi i one mogu biti potrebe za kinom, sportom,kolom itd. Opte potrebe - se odnose na sve lanove nekog drutva i one mogu biti potrebe za policijom,vojskom,sudstvom itd. Kako bi se podmirile sve te potrebe ovjek treba da troi odreena sredstva koja treba da proizvede. Proizvodnja predstavlja osnovu svakog privrednog i drutvenog razvoja.Proizvodnjom se predmeti iz prirode tzv.predmeti rada a pomou sredstava tj.opreme i ivog tzv.ljudskog rada pretvaraju u odreene proizvode tj.upotrebne predmete. Proizvodnju definiemo kao proces pretvaranja inputa u outpute, tj.proizvodnih faktora u proizvode i usluge. Inputi su robe i usluge koja preduzea kombinuju i sa postojeom tehnologijom stvaraju outpute. Outputi predstavljaju razliite robe i usluge namjenjene krajnjem korisniku ili daljnjoj proizvodnji.

NUNOST PROIZVODNJE I NJENI INIOCI(2)

Ilustrativan primjer : Meso,el.energija,so,rotilj = inputi, evap = output. Inputi kao faktori proizvodnje se mogu podjeliti na tri kategorije i to: ZEMLJA- tj.prirodni resursi, zo su predmeti rada koji predstavljaju prirodni dar za proizvodne procese. U predmete rada svrstavamo energetske resurse( ugalj,nafta,gas), neenergetski resursi (rude,pjesak), fizika okolina (voda,vazduh). RAD koji se sastoji od ljudskog vremena provedenog u proizvodnji. KAPITAL tj. KAPITALNI RESURS - sredstva za rad proizvedena s tom namjerom kako bi se proizvela druga roba, npr. maine, raunari, kamioni, zgrade , itd.

POJAM - KOMANDNA PRIVREDA - privreda u kojoj vlada donosi sve odluke o proizvodnji i raspodjeli sistemom centralizovanog planiranja. Takvi sistemi su bili u socijalistikim zemljama prolog vijeka.

NUNOST PROIZVODNJE I NJENI INIOCI(3)

POJAM - TRINA PRIVREDA - privreda gdje se ekonomska pitanja rijeavaju preko trita. U trinoj privredi pojedinac i privatna preduzea donose glavne odluke o proizvodnji i potronji. - Preduzea u trinoj privredi proizvode robe koje imaju najvei profit (TA) , sve to proizvode tehnikom koja najmanje kota (KAKO), a sva potronja se odreuje preko odluke pojedinca kako e potroiti svoje plate (ZA KOGA). POJAM - MJEOVITA PRIVREDA - kombinacija prethodne dvije privrede. Niti jedno drutvo danas nema isto elemente samo jedne privrede tj.ne spada potpuno u trinu ili komanditnu privredu. Danas su sve privrede mjeovite privrede sa elementima i trine i komanditne privrede.

PONUDA I TRANJA U TRINOM SISTEMU TRINI MEHANIZAM Trite vri efikasnu alokaciju deficitarnih resursa u trinoj privredi na razliite naine. Trite - mijesto na kojem se susreu kupci i proizvoai kako bi razmjenili neku odreenu robu ili uslugu za odreenu koliinu novca. Svako osporavano trite je imalo negativne posljedice i izazivalo je nesklad u funkcionsanju ekonomskog sistema. NPR: u vrijeme SFRJ kada je ona bila socijalistiki ureena a poznato je da je u takvim zemljama djelovala komanditna privreda, u to vrijeme su vladale nestaice brojnih proizvoda.To su bili pokuaji da se svijesnom planskom aktivnou drave eliminie trini mehanizam a u isto vrijeme rijei problem snabdijevanja. Cjene - osnovni element djelovanja trita, i u trinom sistemu sve ima svoju cijenu. S druge strane cijene predstavljaju signale za kupce i proizvoae. NPR: ukoliko kupac eli veu koliinu nekog proizvoda to znai da je tranja za tim proizvodom vea. Kada je tranja vea proizvoai radi svog profit mogu da podignu cijenu kotanja tog proizvoda.

TRINI MEHANIZAM (2) NPR: intervencije amerike vojske u Iraku. Ta intervencija uslovila je veu potronju nafte u vojne svrhe s jedne strane dok je s druge strane povean rizik njene proizvodnje u Iraku. To je de fakto dovelo do skoka cijene nafte na 70 $/barel. Ovakvu situacije su iskoristile neke zemlje a posebno Rusija kako bi ostvarili znaajan devizni priliv porastom proizvodnje. Tako Rusija danas ostvaruje veliki suficit u spoljno trgovinskoj razmjeni zahvaljujui izvozu nafte. U suprotnom sluaju u odnosu na ovaj, ukoliko se desi da neki proizvodi stagnira da mu se smanji tranja i poveaju zalihe,logina reakcija proizvoaa e biti da smanji cijenu kotanja tog proizvoda. Po takvoj nioj cijeni potroai ce htijeti kupiti veu koliinu tih jeftinih proizvoda, a s druge strane proizvoau se nee isplatiti da proizvodi i prodaje tako jeftine proizvode i on e umanjiti proizvodnju. Konsekvence takvih procesa biti e da e se vratiti ravnotea izmeu proizvoaa(prodavaoca) i potroaa(kupca). Cijene direktno utiu na odluke proizvoaa i potroaa na tritu i one su ravnoteni oslonac trinog mehanizma. Vea cijena smanjuje potronju a podstie proizvodnju, dok nia cijena smanjuje proizvodnju a podstie potrosnju

TRINI MEHANIZAM (3) Trini mehanizam daje odgovore na tri kljune dileme svake privrede a to je:

TA ce se PROIZVODITI - odreuju potroai (kupci) svojim novanim glasovima. Preduzea privlai proizvodnja visokoprofitnih roba a povlae se iz podruija u kojima su gubili novac. KAKO e se PROIZVODITI - odreuje konkurencija meu proizvoaima. S obzirom da je krajni cilj svakog proizvoaa maksimalan profit, oni e kako bi ostvarili to vei profit svoju skupu tehnologiju prozvodnje zamjeniti jeftinom tehnologijom kako bi ostvarili razlike u cijeni proizvodnje i prodaje. Da bi se to omoguilo oni moraju smanjiti trokove proizvodnje a to e uiniti tako to e uvesti savremene tehnologije proizvodnje ime se postie isti obim proizvodnje uz manji utroak resursa. ZA koga e se PROIZVODITI - odluuje ponuda i tranja na tritu. Preduzea e proizvoditi one proizvode za one kupce koji imaju novac da plate tu robu.

TRINI MEHANIZAM (4)

Trini mehanizam svoj puni uspijeh pokazuje samo u uslovima savrene konkurencije. Savrena konkurencija je stanje trita kada ni jedan proizvoa ni potroa na tom tritu nije dovoljno moan da moe utijecati na trinu cijenu. U suprotnom sluaju u savremenim privredama postoji negativna stanja u privredi a to su nesavrena konkurencija, monopol, i ograniena konkurencija. U takvim sluajevima tih negativnih stanja neophodna je dravna intervencija koja e otkloniti neeljene konsekvence tih negativnih stanja.

TRANJA ROBA Kupci predstavljaju osnovne nosioce tranje robe na tritu zato to oni svojim novcem i svojim potrebama odreuju tranju za nekim proizvodom. Bitno pravilo jeste da vea cijena nekog proizvoda ili usluge e za posljedicu imati manju tranju i obrnuto Nia cijena e imati veu tranju.

Taj odnos koliina i cijena koje se trae predstavljen je tabelom tranje. Tabela tranje Cijena (u km po litru) A B C D 1 2 3 5 Traena koliina (u 000 lit.) 12 9 6 4

TRANJA ROBA (2)

U grafikom prikazu tranje roba, kriva tranje ima nagib prema dole. To je veoma bitno i vano svojstvo koje se naziva ZAKON OPADAJUE TRANJE koji je karakteristian za najvei broj dobara. VEA CIJENA ZNAI MANJU KOLIINU TRANJE, MANJA CIJENA ZNAI VEU KOLIINU TRANJE.

Faktori tranje su: Prosjeni dohodak - koji je i kljuni faktor tranje, tj. kako se ukoliko se dohodak kod stanovnika poveava isti e kupovati vee koliine svih roba. Veliina trita - je drugi faktor tranje roba, tj. trita sa 10 miliona stanovnika e kupovati 10 puta manje u odnosu na trita sa 100 miliona stanovnika. Komplementarne robe - su meusobno povezane robe,tj. potronja jedne robe nemoe da se odvija bez potronje komplementarne robe. Kao NPR. pad cijene benzina dovee do poveane tranje za automobilima i obrnuto. Robe supstituti - su one robe koje mogu da zamjenu neke druge robe odnosno da zadovolje iste potrebe kod kupca. Tako npr.ako kupimo neku robu nemamo potrebu da kupujemo njen supstitut.Isto tako porastom cijene neke robe doi e do porasta tranje za supstitutom te iste robe. Kao NPR. porastom cijena naliv pera doi e do porasta tranje za olovkom. Ukusi ljudi i tradicija -takoer su jedan od faktora koji utiu na tranju za nekim robama.

TRANJA ROBA (3)

Takoer postoje i specijalni efekti koji nisu u svakom momentu prisutni na tritu a utijeu na tranju roba, NPR: padanje kie utijee na porast tranje za kiobranima. Sve navedene faktore treba imati u vidu jer u velikoj mjeri utijeu na tranju roba. Ukoliko pretpostavimo da je dolo do porasta linog dohotka kod stanovnitva i u isto vrijeme dolo do porasta cijene supstituta (jogurta) to e za posljedicu imati i porast tranje za drugim dobrom(mlijekom) iako su cijene ostale nepromjenjene.

CJENOVNA ELASTINOST TRANJE

CJENOVNA ELASTINOST TRANJE je odnos procenta promjena traenih koliina i procenta promijena cijena. Ed=Q / (Q1 + Q2) / 2 P / (P1 + P2) / 2 Elastinost tranje pokazuje kako se mijenja tranja neke robe kada se mijenja i njena cijena. NPR. -poetna cijena 45 KM -traena koliina 120 KOM -poveanje cijene na 55 KM uzrokuje smanjenje koliine na 80 KOM. P = P2 P1 Q = Q2 Q1 Ed = Q / P P = (P1 + P2) / 2 = (45 + 55) / 2 = 100 / 2 = 50 Q = (Q1 +Q2) / 2 = (120 + 80) /2 = 200 / 2 = 100 P / P = 10 / 50 = 0,2 x 100 = 20% Q / Q = - 40 / 100 = - 0,4 x 100 = - 40% Ed = -40 / 20 = -2

CIJENOVNA ELASTINOST TRANJE(2)

Elastinost tranje u ovisnosti od veliine koeficijenta elastinosti, mogu biti: BESKONANO ELASTINA ; kada promijena cijene dovodi do prestanka kupovine te robe. BESKONANO NEELASTINA ; kada promijena cijene ne dovodi do promijene traenih koliina ELASTINA , JEDININO ELASTINA I NE ELASTINA TRANJA se nalaze izmeu ovih gore navedenih tranji. ELASTINA TRANJA; ako promijena cijene od 1% dovede do promijene traenih koliina veih od 1%. (porast cijene od 25% dovodi do smanjenja tranje za 40%; koeficijent elastinosti je vei od 1) NE ELASTINA TRANJA;ako promijena cijene od 1% dovede do promijene traenih koliina manje od 1% (porast cijene od 25% dovodi do smanjenja tranje za 15%; koeficijent elastinosti je manji od 1) JEDININA ELASTINOST; ako je promijena cijene od 1% dovede do promijene traenih koliina od 1% (pad cijene od 15% vodi do porasta tranje za 15%) Unakrsna elastinost moe biti : POZITIVNA za ROBE SUPSTITUTE; ako raste cijena robe supstituta Y doi e do rasta tranje robe X. Cijena i koliina se kreu u istom smijeru. NEGATIVNA za KOMPLEMENTARNE ROBE; porast cijene jedne robe smanjuje tranju druge robe. Cijena i koliina se kreu u suprotnom smijeru. JEDNAKA JE 0; ako je rije o robama koje nemaju nikakvu meuzavisnost (tranja eera i stolica).

CIJENOVNA ELASTINOST TRANJE (3)

Dohodovna elastinost tranje je vea od 1 kada tranja za robom raste bre od rasta dohotka. NPR.luksuzna dobra (porast dohotka od 10% vodi porastu tranje od 15%) Neelastina tranja je tranja za nekom robom koja sporije raste od rasta dohotka. NPR.ivotne namirnice(porast dohotka od 10% vodi porastu tranje za 5%). Jedinina elastinost tranje je kada procenat tranje i dohotka imaju isti rast tj. isti procenat. Neelastina tranja nastaje onda kada tranja za nekom robom se ne mijenja bez obzira na promijenu dohotka. To je sluaj sa ljekovima. Negativna elastinost tranje je kada sa porastom dohotka opada tranja za nekom robom. NPR. Kada meso zamjenjuje krompir. Engelovim zakonom kojeg je utemeljio njemaki statistiar odnosi elastinosti tranje i dohotka formulisani su kroz 4 principa: Siromane porodice najvei dio dohotka troe na hranu. Sa rastom dohotka njegov procenat davanja na hranu se smanjuje. Sa rastom dohotka njegov procenat davanja na kulturu,higijenu,obrazovanje i rekreaciju se poveava. Konstantno uee u dohotku imaju izdaci za odjeu,stan,struju itd.

PONUDA ROBA
Proizvoai i prodavai se nalaze u ulozi nosioca ponude roba na tritu. PONUDA ROBA se moe definisati kao odreena koliina roba koju su prodavaoci spremni prodati pa datim trinim cijenama. PRAVILO PONUDE ROBA glasi: ponuda neke robe na tritu je vea kada je cijena te iste robe vea. Porast cijena roba na tritu znai i veu dobit za preduzee, iz kojeg preduzee moe da kupi veu koliinu inputa proizvodnje. S obzirom da u takvim sluajevima preduzee ima veu koliinu inputa proizvodnje ono e moi poveati i obim njihove proizvodnje. Za razliku od tranje roba,ponuda roba u grafikom prikazu ima suprotan smijer odnosno kriva ponude je pozitivno nagnuta. ZAKON PONUDE ROBA glasi da porast cijena roba moe biti podsticaj za veu proizvodnju i ponudu.

PONUDA ROBA (2)

Kako na tranju roba isto tako i na ponudu roba utijeu odreeni faktori : mogunost sticanja profita promijene u tehnologiji,cijena inputa,cijena supstituta,organizacija trita,specijalni faktori Temeljni faktor koji utijee na odluku o ponudi je troak proizvodnje Kada je razlika od troka proizvodnje do trine cijene velika odnosno, kada su trokovi proizvodnje niski a trina cijena proizvedene robe visoka, za proizvoaa je profitabilno da ponudi veliku koliinu te robe. U suprotnom sluaju kada je razlika od troka proizvodnje pa do trine cijene mala odnosno, kada su trokovi proizvodnje visoki a trina cijena proizvedene robe mala, proizvoai e biti prisiljeni da proizvode minimalne koliine te robe ili u krajnjem sluaju da napuste tu proizvodnju Iz toga je evidentno da mogunost sticanja profita zavisi i od kretanja ponude roba Trokovi tehnologije su takoe znaajni faktori koji utiu na trokove proizvodnje. Pad cijene inputa koji se koriste u proizvodnji direktno utiu na trokove same proizvodnje. NPR. Ukoliko bi se cijena ambalae za mljeko smanjila, to bi dovelo do smanjenja trokova proizvodnje mljeka, a to daje mogunost proizvoaima mljeka da poveaju obim proizvodnje i time ponude vee koliine mljeka na tritu bez obzira to je prodajna cijena mljeka na tritu ostala nepromjenjena. Bez obzira to je cijena mljeka na tritu ostala ista u ovom sluaju je profitabilnost vea. Poveana profitabilnost je uzrokovana smanjenjem trokova proizvodnje. Tim smanjenjem trokova proizvodnje ostvarena je vea razlika izmeu njenih trokova i cijene prodaje na tritu, a to predstavlja veu profitabilnost. Iste posljedice e imati svaki pad cijene bilo kojeg inputa koji se koristi u proizvodnji (pad cijene opreme, transportnih trokova, najamnina itd.) Na obim ponude robe na tritu utie i kretanje cijena roba koje mogu sluiti kao zamjenske robe ili supstituti. Rast cjene supstituta dovodi do smanjenja cijene osnovne robe.

PONUDA ROBE(3) NPR. Ukoliko se povea cijena dizel goriva rafinerije e u tom sluaju poeti proizvoditi benzin ija je cijena ostala nepromjenjena. Ponuda robe zavisi i od organizacije trita. NPR. Ukidanje ogranienja na uvoz recimo mlijeka dovodi do poveane ponude mlijeka na samom tritu,zato to e se pored domaega mlijeka na tritu nai i strano uvozno mlijeko usljed nepromjenjenih cijena.

ELASTINOST PONUDE
Cijenovna elastinost ponude je odnos izmeu procenta promjene koliine ponude nekog dobra i procenta promjene cjene samog tog dobra. Es=q/q : p/p NPR. Ako cijena mljeka poraste sa 10 na 12 novanih jedinica, a koliina sa 32000 na 40000 komada, koeficijent cjenovne elastinosti ponude e biti: Es = 8000/32000 : 2/10 = 0,25 / 0,20 = 1,25 Kao to koeficijent elastinosti tranje ima razliite vrijednosti,isto tako i koefcijent elastinosti ponude ima razliite vrijednosti. Ako je koeficijent elastinosti vei od 1 onda je ponuda elastina(ako ponuda raste bre od cijene). NPR.cijena nekog proizvoda raste za 10% a ponuda tog istog proizvoda se poveava za 15%. Ako je koeficijent elastinosti manji od 1 onda je ponuda ne elastina(ako cjena raste bre od ponude). NPR.cijena nekog proizvoda raste za 15% a ponuda tog istog proizvoda se poveava za 10%. Kada se cijena i ponuda mjenja u istim procentualnim veliinama onda govorimo o jedininoj elastinosti. NPR.cijena poraste za 5% i ponuena koliina poraste za 5%. Krajnji sluaj nultog koeficijenta je onda kada ponuda ostane ista nezavisno od promijena cijena. U suprotnom sluaju beskonana elastinost je u sluaju kada mala promjena cijene izaziva beskonane promjene ponuenih koliina.

RAVNOTEA PONUDE I TRANJE

Ravnotea ponude i tranje se koristi za odreivanje stvarne cijene na tritu kojom bi se uspostavila sama ravnotea tog trita. Kako bi se odredila ravnotea na tritu neophodno je zajedniko posmatranje ponude i tranje. Grafiki prikaz:

PITANJA ???

HVALA NA PANJI !!!