You are on page 1of 5

M.A.

Cremo ______________________________________________________________________________

Intervju: M. A. Cremo, kontroverzni arheolog i povjesniar


Lokacija: redakcija portala Osijek031.com Poslano: 08.10.2007. 13:22 Naslov: Intervju: M. A. Cremo, kontroverzni arheolog i povjesniar Ovoga vikenda u naemu je gradu gostovao Michael A. Cremo, svjetski poznati strunjak za povijest i filozofiju znanosti. On je suradnik-istraiva povijesti znanosti na Institutu za vedske znanosti (Bhaktivedanta Institute) te lan Drutva povjesniara znanosti (History of Science Society), Udruenja filozofa znanosti (Philosophy of Science Association), Svjetskog kongresa arheologa (World Archaeological Congress) i Europskog udruenja arheologa (European Association of Archaeologists). U organizaciji Centra za vedske studije posjetio je Osijek i odrao dva predavanja na kojima je predstavio svoj rad. Njegove su knjige Zabranjena arheologija (koautor je Richard L. Thompson) i Ljudska devolucija uzdrmale temelje Darwinove teorije evolucije i otvorile brojna pitanja. Na neka od njih pokuali smo dobiti odgovore od samog autora.

Na predavanju pod nazivom Zabranjena arheologija predstavljen je rad Michaela Cremoa koji se temelji na arheolokim dokazima koji su prikupljeni kroz povijest, a koji se jasno i nedvojbeno suprotstavljaju aktualnom nauavanju Darwinove teorije evolucije u kolama diljem svijeta. Naime, ti dokazi suvremenog ovjeka svrstavaju mnogo dalje u povijest od dosad priznatih 130.000 godina. Autor smjelo tvrdi kako su suvremeni ljudi djelili ovaj planet s dinosaurima i drugim davno izumrlim stvorenjima, ak tovie, da prisustvo anatomski modernog ovjeka na Zemlji see do nekoliko stotina milijuna godina u prolost! Ti su arheloki dokazi koje je izuavao smjeteni po spremitima mnogih muzeja i instituta po cijelom svijetu, i uglavnom nisu poznati iroj javnosti zbog procesa filtriranja dokaza od strane najviih 1

M.A.Cremo ______________________________________________________________________________ znanstvenih struktura, koji jednostavno ne priznaju autentinost dokazima koji se protive aktualnoj teoriji ovjekova postanka. U prilog Michaelu Cremou idu i brojni drevni tekstovi, od kojih sam najvie izdvaja vedske zapise stare Indije. Ljudska devolucija nudi autorovo vienje postanka ljudi. On iznosi teoriju kako nismo evoluirali od majmuna, odnosno iz materijalnog, ve smo se spustili iz razine iste svijesti (duha). Taj proces sputanja na niu razinu Michael Cremo naziva devolucijom. Smjelo odgovara onima koji tvrde da se sastojimo samo od atoma, odnosno da smo sama materija, te kae kako smo satkani od triju razliitih supstanci: materije, uma i svijesti (duha). Autor dijeli i sam svemir na domene materije, uma i svijesti, gdje je domena svijesti najvia i ona kojoj trebamo stremiti iz ove najnie materijalne. Tek bi se taj prijelaz iz materijalnog i umnog dijela u onaj duhovni mogao zvati evolucijom.

M.A.Cremo ______________________________________________________________________________ Intervju: Osijek031: Zalaete se za uvoenje vae teorije u kole kao alternativu Darwinovoj teoriji evolucije. Traite da se vaoj teoriji da samo 5% nastavnog plana i programa u odnosu na Darwinovu teoriju. Zato pristajete na samo 5%? M.A.C.: Ovdje govorimo o javnim kolama u kojima je trenutno samo Darwinova teorija u kolskom programu. Prema tome i 5% je bolje od 0% koliko je trenutno. Promjene poinju malim koracima, moda e za 20 godina omjer biti obrnut, pa e se u kolama uiti 95% o mojoj teoriji. U SAD-u postoje brojne privatne kole koje same biraju svoj program i u takvim kolama mogue je poduavati to god elite, no one ine manjinu i zato elim uiniti promjenu u dravnim kolama.

Osijek031: Vae objanjenje ovjeka kao spoja 3 dijela: materije, uma i duha, podsjea na kranskog Boga: Otac, Sin i Duh Sveti. Kako Vi gledate na to? 3

M.A.Cremo ______________________________________________________________________________ M.A.C.: U biti, to je ta pria. Sve religije govore u prilog mojoj teoriji, tako i kranstvo u Bibliji spominje kako je ovjek stvoren na sliku Boju i poslan na zemlju iz raja. Osijek031: Koji je najnii oblik svijesti, jesmo li to mi ili svijest moe biti i unutar npr. kamena? M.A.C.: Matrijalni oblik je najnii, stoga nije nemogue da svijest postoji i u stvarima koji nas okruuju. Mogue je da ak i kamen ima odreenu svijest. Ako pak mislite na biljke i ivotinje, one definitivno imaju svijest. Osijek031: U svom Ste izlaganju spomenuli 4 vedska ivotna ciklusa, moete li nam malo pribliiti to razmiljanje? M.A.C.: Naravno. Prema vedskoj predaji postoje 4 ivotna razdoblja koja traju veoma dugo. Mi danas ivimo u posljednjem, koje je poelo prije otprilike 5.000 godina i trajat e jako dugo. Obiljeja tog zadnjeg ciklusa su sebinost, unitavanje, konflikti i pribjegavanje materijalnom. Ako pogledate, danas se u svijetu ta obiljeja lako prepoznaju. Ljudi se predaju materijalizmu i time kidaju veze sa izvorom svijesti. Ako elite biti drukiji i uistinu evoluirati, trebate ii protiv struje, odbacivati materijalno, jer vas to sputava. Osijek031: U predavanju Ste za meusobni odnos po Vama tri osnovne kozmike tvari (materije, svijesti i uma), koje takoer ine i ovjeka, upotrijebili analogiju s raunalom, gdje je materijalni dio hardware, umni dio software, a svijest je sam korisnik. No neto kasnije Ste rekli da se iz razine svijesti u nie razine, uma ili materije, sputa praktiki po kazni, odnosno kada se svjesnost na neki nain optereti, pa prestaje biti sama svijest, ve dobija i druge dimenzije. Ne moe li se tu upotrijebiti ista analogija s raunalom, pa da kaemo da se iz razine svijesti odlazi na neku drugu razinu da bi se bre ili efikasnije obavile neke stvari koje se na toj razini ne mogu uope ili tako lako obaviti? M.A.C.: Nisam ba rekao da je to po kazni, ali da, kada se optereti, svijest se sputa na niu razinu, te na njoj ostane dok opet ne stekne uvjete za prelazak na viu razinu. Ne radi se tu o nekoj kazni i nagradi, nego o mehanizmu po kojemu sve funkcionira. U tom sluaju materijalno tijelo, kako ljudsko, tako i ostala, moemo porediti s vozilom, kojega um i svijest koriste za svog boravka na ovoj razini. Reinkarnacija je seljenje uma i svijesti iz jednog vozila u drugo. No, moda u nekim sluajevima i moe rei da se iz razine svijesti dobrovoljno sputa na nie razine, ali samo da bi na neki nain pomogli ostalima na toj razini, neto kao kada dobrostojei i ugledni lijenici kojima je dobro u sredini u kojoj ive, u sklopu programa Lijenici bez granica odlaze raditi u loim uvjetima u nerazvijene zemlje. Ne moraju to, ali to osjeaju to kao svoju obvezu. Osijek031: U zadnjih smo 500 godina doli od luka i strijela do mikroipova, a Vi govorite o tome kako ne napredujemo. Moete li nam to pojasniti? M.A.C.: Danas su ljudi okrenuti stvaranju materijalnog svijeta, no pravi napredak se oituje u stanju duha i razvoju uma i svijesti. Mnogi danas posveuju ivote pokuavajui dokuiti to su to mislili Platon i Aristotel i ne mogu dokuiti njihove misli. to se tie razvoja znanosti, mogu rei kako se u Vedama spominju brojna tehnoloka dostignua poput svemirskih brodova i atomskog oruja puno prije nego li smo mi sletjeli na Mjesec. 4

M.A.Cremo ______________________________________________________________________________ Osijek031: Za kraj, jeste li imali vremena proetati gradom i kako vam se svia? M.A.C.: Naalost nisam, sutra u imti vie vremena. Namjeravam posjetiti Tvru, kroz koju sam samo proao, i proetati uz rijeku. Osijek031: Hvala lijepo na razgovoru. M.A.C.: Hvala vama. Predavanja su odrana u petaki subotu 5. i 6. listopada 2007. u hotelu Mursa, u organizaciji Centra za vedske studije, koji su u kontakt s g. Cremom stupili tijekom njegova boravka na 13. godinjoj konferenciji Europske udruge arheologa, koja se ove godine odrala od 18. do 23. rujna u Zadru, a okupila je preko 800 akreditiranih sudionika iz cijelog svijeta. Ovakva predavanja svjetski priznatih strunjaka nisu esta u naem gradu, stoga iznenauje jedva napola puna dvorana. No, to nije smetalo da se odri jedno odlino predavanje kakvih bismo eljeli da bude puno vie, ali i da se apatija Osjeana zamijeni zanimanjem koje takva predavanja i zasluuju. Tekst i foto: Tomislav Barbari i Nandino Lonar

You might also like