REPRODUKTIVNI SISTEM ENE

VAGINA

A . Uterina r. ascendens r. tubarius i r. ovaricus aa. arcuate (seroza) aa. radiales (miometrijum) aa. spirales ( endometrijum) -r. descendens ( ascendentna grana a. vaginalis)

A. Ovarica - rr. ovarici r. tubarius

ovarijuma i 2/3 tube

A. vaginalis r. ascendens r. descendens ( prednje i zadnje grane za vaginu)

A. pudenda interna

( meica i vanjske genitalije)

A. haemorrhoidalis inferior A. perinealis rr. labiales A. clitoridis a. bulbi vestibuli a. urethralis a. dorsalis clitoridis a. profunda clitoridis

Plexus venosus periurethralis s. Santorini Plexus venosus vesicalis Plexus venosus uterinus-uterovaginalis

Plexus venosus rectalis ( haemorrhoidalis)

V. iliaca interna)

1. Centralni (spinalni) nervni sistem

2. Autonomni (vegetativni) nervni sistem

Funkcija jajnika je reproduktivna i endokrina

U kori jajnika se nalaze jajaca u razliitim razvojnim fazama - primarni folikul (jajna elija okruena jednim slojem niskih tamnih elija)
50-0,1mm

- sekundarni folikul (jajna elija okruena sa vie slojeva elija- granuloza) 50-200 - tercijarni folikul (izmeu elija granuloze nastaje upljina ispunjenjena tekuinom,
5-15 mm folikul dobija izgled mjehuria- jajace potisnuto u stranu) od 9. dana Graafov folikul

hipofizeotropni hormoni

FSH rilizing faktor LH rilizing faktor

FSH LH

proteohormoni

polni hormoni gonadotropini

proteohormoni

ovarijski hormoni

Estrogeni (C18gestageni (C21- steroidi ) androgeni (C19-

Menstrualni ciklus
Menstruacija je krvarenje iz sekretorno transformisanog endometrijuma pod uticajem endogeno stvorenih hormona, estrogena i progesterona, odnosno to je deskvamacija sekretorno promjenjenog endometrijuma kome prethodi ovulacija i stvaranje utog tijela. Menstruacija je ciklino krvarenje iz materice u toku fertilnog doba koje nastaje kao posljedica ljutenja endometrija ukoliko nije dolo do oplodnje; Menstruacija je pobaaj neoploenog jajaca Prvi dan krvarenja (menstruacije) se rauna kao poetak menstrualnog ciklusa, a kraj menstrualnog ciklusa je dan prije poetka sljedeeg menstrualnog krvarenja. Deava se uobiajeno na svakih 28 do 29 dana, s tim da taj razmak moe biti razliit i kretati se od 21 do 35 dana. Krv i odljuteno tkivo materice - endometrijum se izbacuju kroz vaginu.

Menstrualni ciklus poinje u pubertetu. Prva menstruacija naziva se menarha i obino nastupa u dobi od 12 do 13 godina. Danas djevojice ranije ulaze u pubertet. Prekomjerna teina rizini je faktor za rani poetak puberteta. Menstrualni ciklus se zavrava menopauzom. Predmenopauza poinje kad intervali izmeu krvarenja postaju sve dui. Menopauza obino nastupa u dobi od oko 51 godine.
Menstrualni ciklus se odvija na tri nivoa:

hipotalamus i hipofiza

jajnici

materica

Hipotalamus i hipofiza reguliu nivo spolnih hormona. Najvaniji hormoni menstrualnog ciklusa su GnRH - gonadotropin realising hormon FSH - folikulstimulirajui hormon LH - luteinizirajui hormon

GnRH je hormon hipotalamusa koji stimulativno deluje na hipofizu pa poinje sinteza poveanih koliina FSH i LH hormona. Poveana koliina FSH dovodi do sazrjevanja 20-ak jajnih elija u jajniku. Istovremeno i LH ulazi u krvotok, dolazi do jajnika i podstie ih da lue hormon estrogen. Estrogen utie na rast endometrija, priprema ga da primi oploeno jajace i stvara uslove za dalji razvoj materice i dojki ukoliko doe do zaea. Pod dejstvom LH i estrogena jajna elija sazrjeva i oslobaa se, a ovaj proces naziva se ovulacija

. Obino se oslobaa samo jedna jajna elija, mada se moe desiti da se

oslobodi vie elija. Ako u tom sluaju doe do oplodnje nastaju blizanci viestruke trudnoe. Nakon ovulacije od folikula u kome se jajna elija nalazila stvara se privremena endokrina lijezda- uto tijelo koje izluuje hormon progesteron. U koliko ne doe do zaea, uto tijelo propada i nestaje, a zbog nedostatka progesterona dolazi do ljutenja endometrija koji odlazi sa menstrualnom krvlju, oznaavajui kraj ciklusa. U odnosu na promjene u jajniku menstrualni ciklus se dijeli na tri faze: Folikularna (proliferativna) faza ciklusa Ovulatorna faza ciklusa Lutealna ili korpus luteum faza ciklusa (faza utog tijela) Folikularna faza je faza u kojoj se zbiva rast i sazrijevanje folikula i jajne elije. Ova faza zapoinje prvog dana menstruacije, a zavrava sazrijevanjem jajne elije i ovulacijom. Obino traje 10 do 14 dana. U ovoj fazi FSH stimulie rast mnogih folikula u jajniku podstiui proizvodnju estrogena. Luenje estrogena dovodi do zadebljanja endometrija. U ovoj fazi e samo jedan od 500 do 1000 folikula, koji su zapoeli sa rastom prvog dana menstrualnog ciklusa, da sazrije. Neposredno pred ovulaciju doi e do porasta koncentracije izluenog LH u hipofizi, to dovodi do prskanja folikula i ovulacije, odnosno izbacivanja zrele jajne elije u jajovod.

Ovulatorna faza traje izmeu 1 i 2 dana. U ovoj fazi se jajna elija oslobaa iz folikula u procesu koji se zove ovulacija. Ovulacija nastaje 16 do 36 h po povienju nivoa LH, a deava se izmeu 10. i 16. dana prije sljedee menstruacije. Po osloboenju jajna elija poinje da se kree prema materinoj duplji kroz jajovod i u toku tok kretanja moe biti oploena. Lutealna ili korpus luteum faza ciklusa (faza utog tijela) traje uobiajeno 12-16 dana. Nakon ovulacije, pod uticajem LH na mjestu rasprsnutog folikula razvija se u uto tijelo (lat. corpus luteum) koje proizvodi progesteron. Djelovanje progesterona i estrogena potie predhodno proliferisan endometrij na sekretorni preobraaj na koji se oploena jajna elija moe privrstiti i dalje razvijati. Ako je jajna elija oploena uto tijelo nastavlja proizvoditi progesteron i estrogen. Embrinon zapoinje sa produkcijom humanog horionsko gonadotropina (HCG) koji djeluje na uto tijelo produavajui njegovu funkciju koja e obezbediti nesmetan razvoj trudnoe,a mensterualno krvarenje izostaje. Ukoliko do oplodnje ne doe, corpus luteum propadne u oblik koji se naziva corpus albicans (lat.bijelo tijelo), a koncentracija estrogena i progesterona opada to predstavlja signal hipotalamusu da zapone sa novim menstrualnim ciklusom. Na kraju sloj endometrija se ljuti i gubi s menstrualnim krvarenjem. U odnosu na promjene na sluznici matrice menstrualni ciklus se dijeli na: proliferativnu fazu menstrualnog ciklusa i sekretornu fazu menstrualnog ciklusa

Poremeaji menstrualnog ciklusa Neredovne menstruacije: Nakon prve menstruacije mogue je da narednih par menstruacija bude neredovno sve dok se hormonalni sistem potpuno ne razvije. Poremeaj nivoa hormona pred menopauzu takoer dovodi do neredovnih ciklusa. Emocije u velikoj mjeri mogu da utiu na hormone koji reguliu ovaj ciklus tako da stres moe da izazove poremeaj menstruacije. Smatra se da ne postoji apsolutno redovan menstrualni ciklus (osim kod ena koje uzimaju kontraceptivne pilule). Oligomenoreja je najei poremeaj ciklusa kod adolescentica i predstavlja poremeaj ritma ciklusa kada je razmak izmeu dvije menstruacije produen i vei od pet sedmica, ali krai od jedne godine. Postoje primarna i sekundarna. Primarna oligomenoreja znai da su ciklusi produeni od prve menstruacije, menarhe, a sekundarna oligomenoreja se javlja nakon odreenog razdoblja urednih menstrualnih ciklusa. Obilne menstruacije (menoragije): Menstruacija koja traje due od 8 dana i dovodi do obilnog krvarenja svijetlo crvene boje sa ugrucima smatra se poremeenom. Obino su uzrok tome fibriomi-tumori materice koji imaju vlaknastu grau. Infekcije materice i jajovoda, kao i upotreba intrauterinih kontraceptivnih sredstava takoer mogu biti uzrok menoragije. Krvarenja izmeu menstruacija (metroragija): moe se javljati u razliitim oblicima od takastih do obilnih krvarenja. Uzrok ovome mogu biti intrauterina kontraceptivna sredstva, pilule za kontracepciju, tumori grlia i materice.

Bolne menstruacije (dismenoreja): su mnogo ee kod ena koje nisu raale. Bolovi se obino javljaju neposredno prije ili na samom poetku menstruacije i traju jedan do dva dana kada je krvarenje najobilnije. Ako dismenoreja nije posljedica nekog oboljenja, onda je ona izazvana prekomjernom proizvodnjom prostaglandina. To je primarna dismenoreja. Sekundarna dismenoreja zapoinje dva ili vie dana pre dobijanja menstruacije, pogorava se tokom menstruacije i traje due od primarne. Uzrok ovom oboljenju moe da bude infekcija organa male karlice ili neko drugo oboljenje pa je najbolje obratiti se ljekaru. PMS (predmenstrualni sindrom): predstavlja ciklinu pojavu razliitih vrsta tegoba koje se obino kod ena javljaju 5-10 dana pred dobijanje menstruacije. Simptomi su vrlo razliiti kao i njihova uestalost. Najei simptomi su: nervoza, razdraljivost, pojaana psihika osjetljivost, plaljivost, stalan oseaj gladi, naduvenost, naduvenost grudi, pojaana elja za slatkiima. Uz njih se esto javljaju: akne, glavobolja, grlobolja, munina, trapavost, osip, bolovi u krstima... Oni nestaju prvog dana menstrualnog krvavljenja. Ne postoji konkretan lijek za PMS jer kod svake ene su problemi individualni. Ali je utvreno da kod ena koje su posebno osetljive i imaju izraen PMS pomae nain ishrane. U periodu PMS-a trebalo bi izbegavati kafu i sve druge proizvode koji sadre kofein, suvie slanu hranu jer zadrava vodu u organizmu i pojaava oseaj nadutosti, alkohol i hladne napitke, a unositi to vie voa i povra i to je mogue laku hranu kao i magnezij.