Osho Od Lijecenja Do Meditacije

NAPUTAK:
Svaki savjet ili uenje prikazano u ovoj knjizi nije namijenjeno da zamijeni savjete vaeg lijenika, psihologa ili psihijatra, niti mu je cilj da odredi alternativu profesionalnom medicinskom tretmanu. Ova knjiga ne nudi dijagnoze ili tretmane za odreene medicinske ili psiholoke probleme koje moda imate. Prije nego to ponete s intenzivnim vjebama koje mogu biti dio nekih od meditacija, konzultirajte svojeg lijenika.
5
OD LIJEENJA DO MEDITACIJE
SADRAJ:
Predgovor Medicina i meditacija - govor koji je O s h o odrao ispred udruenja lijenika u Ahmedabadu, Gujarat
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
Definicija zdravlja Biti iscijeljen znai biti itav Praznovjerja medicinske znanosti Alternativni pristup zdravlju Uloga iscjelitelja Vrijeme za panju, vrijeme za ljubav Iscjeljujui dodir Meditacija i psihijatrija Potovanje tijela
41 55 63 73 89 93 97 105 125 133 141 147 157 167 203 225 241 251 263 271 287
10. Korijeni napetosti 11. Kljuevi za oputanje 12. Stres i hipertenzija 13. Depresija, bolest bogataa 14. Hrana i zdravlje 15. Bol 16. Spavanje 17. Starenje 18. Dostojanstvena smrt 19. Aids 2 0 . Pogled u budunost 2 1 . Ljekovita mo smijeha
Predgovor
MEDICINA I MEDITACIJA
Govor koji je lijenika u Ahmedabadu, Osho Gujarat odrao ispred udruenja
ovjek je bolest. Bolest dolazi ovjeku, no on sam je takoer bolest. To je problem, ali to je i njegova posebnost. To je njegova dobra srea, takoer i nesrea. Niti jedna druga ivotinja na Zemlji nije takav problem, tjeskoba, napetost, bolest, boleljivost, na nain kao to je to ovjek. Takvo je stanje ovjeku donijelo sav rast, svu evoluciju jer bolest (engl.disease) znai da netko ne moe biti sretan tu gdje je, ne moe prihvatiti to to je. Sama je bolest postala ovjeku njegova dinamika i njegov odmor. Meutim, istovremeno to je i njegova nesrea jer je uzdrman, nesretan jer pati. Niti jedna ivotinja osim ovjeka nema sposobnost da poludi. Osim to ovjek izluuje neke ivotinje, one same nikad ne polude, ne postaju neurotine. ivotinje ne polude u dungli ve u cirkusu. Nije u dungli ivot ivotinje iskrivljen ve u zoolokom vrtu. Niti jedna ivotinja ne poini samoubojstvo, jedino ovjek. Dvije su metode iskuane da bi se razumjela i izlijeila bolest zvana ovjek. Jedna je medicina, druga je meditacija. Oboje je tretman za istu bolest. Ovdje bi bilo dobro ra-
zumjeti da medicina svaku ljudsku bolest smatra odvojenom -analitiki pristup jednom dijelu. Meditacija smatra itavog ovjeka boleu. Meditacija gleda na ljudsku osobnost kao na bolest. Medicina pak smatra da bolesti dolaze ovjeku, da su one za njega strane. Polako se ta razlika smanjuje i medicinska je znanost poela govoriti: "Nemojte tretirati bolest ve pacijenta." To je vrlo vana izjava jer to znai da bolest nije nita drugo ve pacijentov nain ivota. Ne obolijeva svaki ovjek na isti nain. Bolesti takoer imaju svoju osobnost, svoju individualnost. Ako ja bolujem od T B C i vi bolujete od T B C , to ne znai da emo mi biti pacijenti iste vrste. Nae e se bolesti predstaviti u dva oblika jer mi smo dvije razliite individue. Moe se dogoditi da tretman koji lijei moju T B C nee pomoi vaoj. Duboko dolje, u korijenu, je pacijent, a ne bolest. Medicina hvata bolesti u ovjeku vrlo povrinski. Meditacija zahvaa ovjeka duboko iznutra. Drugim rijeima, medicina nastoji ovjeku donijeti ozdravljenje izvana, meditacija pokuava njegovo unutarnje bie odrati zdravim. Niti moe meditacijska nauka biti kompletna bez medicine, niti medicinska nauka bez meditacije jer ovjek je i dua i tijelo. U stvari to je jezina pogreka, nazivati ovjeka i jedno i drugo. Tisuama je godina ovjek mislio da su dua i tijelo osobe dvije razliite stvari. Ovo razmiljanje rezultiralo je dvjema opasnim posljedicama. Jedna je to su neki ljudi sma10
trali da je ovjek samo dua te negirali tijelo. Takvi su ljudi doprinijeli razvoju meditacije ali ne i medicine - medicina nije mogla postati znanost, tijelo je bilo potpuno degradirano. Suprotno od toga, neki su smatrali da je ovjek samo tijelo, duu su negirali. Oni su sproveli mnoga istraivanja i razvili medicinu, no nisu uinili ni korak ka meditaciji. No ovjek je istovremeno oboje. Ja takoer kaem da je to jezina pogreka: kada kaemo oboje istovremeno, to ostavlja dojam da su dvije stvari spojene zajedno. Ne, u stvari dua i tijelo ovjeka dva su kraja istog pola. Ako se gleda s ispravnog kuta mi neemo moi rei da je ovjek tijelo plus dua, to nije tako. ovjek je psiho-somatski ili somato-psihian. ovjek je um-tijelo ili tijelo-um. Po meni, onaj dio due koji je u dometu naih osjetila, tijelo je, a dio tijela koji je izvan dometa osjetila, dua je. Nevidljivo tijelo je dua, vidljiva dua je tijelo. Oni nisu dvije razliite stvari, nisu dvije razliite sutine, oni su dva razliita stanja vibracija istoga bitkaj U stvari, taj pojam dualnosti jako je otetio ljudsku vrstu. Mi uvijek razmiljamo u terminima dvoje" i susreemo se s problemima. U poetku smo razmiljali u terminima energije i tvari, sada vie ne. Sada vie ne moemo rei da su tvar i energija odvojeni. Sada kaemo da je tvar energija. Istina je da probleme stvara upotreba starog jezika. ak kazati da je tvar energija, pogreno je. Postoji neto - nazovimo to X - koje je gledano s jednoga kraja tvar, a gledano s drugoga kraja energija. Oni nisu dvoje. Oni su dva
u
razliita oblika iste sutine. Slino, tijelo i dua su dva kraja iste sutine. Bolest moe poeti od bilo kojeg od dva kraja. Ona moe krenuti od tijela i stii do due. U stvari, bilo to da izbije u tijelu, njegova e se vibracija osjetiti u dui. Zbog toga se ponekad dogaa da je ovjek fiziki izlijeen, a ipak se osjea bolesnim. Bolest je napustila tijelo, doktor je rekao da vie nema bolesti, no pacijent se jo uvijek osjea bolesnim i odbija povjerovati da vie nije bolestan. Sve pretrage pokazuju da je kliniki sve u redu, ali pacijent nastavlja govoriti da se ne osjea dobro. Takva vrsta pacijenata zaista izluuje lijenike jer sva mogua ispitivanja ukazuju da bolesti nema. No, ne imati bolest ne znai da ste zdravi. Zdravlje ima svoju vlastitu pozitivnost. Odsutnost bolesti samo je negativno stanje. Mogli bi rei da tamo nema trna, no to ne ukazuje na prisutnost cvijeta, ukazuje samo na odsutnost trna. Ali prisustvo cvijeta druga je stvar. U dimenziji to zdravlje jest, medicinska znanost do sada nije mogla postii nita. Njezin se rad kree u dimenziji bolesti. Ako medicinsku znanost pitate o bolesti, ona e vam pokuati dati definiciju, no ako je pitate to je zdravlje ona e vas pokuati zavesti. Ona kae da ako nema bolesti, tada je zdravlje ono to ostaje. To je obmana, ne definicija. Kako moete definirati zdravlje vezano uz bolest? To je kao da definirate cvijet vezano uz trn, kao da definirate ivot vezano uz smrt ili svjetlo vezano uz mrak. To je kao da definirate mukarca vezano uz enu, ili obrnuto. 12
Ne, medicinska znanost nije bila u stanju rei to je zdravlje. Moe nam jedino rei to je bolest, prirodno. Za to postoji razlog. Medicinska znanost zahvaa samo izvana, uzima u obzir samo tjelesne manifestacije - izvana jedino bolest moe biti obuhvaena. Zdravlje se moe zahvatiti jedino unutar ovjeka, njegova najdubljeg bia i njegove due. U tom pogledu hindi rije ,,swasthya" zaista je predivna. Engleska rije "zdravlje" nije sinonim za swasthya. Zdravlje je izvedeno iz odzdravljivanja i bolest je s time zdruena. Zdravlje znai ozdravljen, onaj tko se je oporavio od bolesti. Swasthya ne znai to, swasthya znai onaj tko je utvren iznutra, tko se ostvario. Swasthya znai onaj tko moe mirovati u sebi. Zbog toga swasthya ne znai samo zdravlje. U stvari ni u jednom svjetskom jeziku ne postoji rije usporediva sa swasthya. Svi ostali jezici imaju rijei koji su sinonimi i s boleu i s ne-boleu. Glavna zamisao swasthya je da je ono to mi nosimo ne-bolest. Biti nebolestan je neophodno, no nije dovoljno za swasthyu. Potrebno je jo neto - neto s druge strane, iz naeg unutarnjeg bia. ak i ako bolest pone izvana, njene vibracije odjekuju sve do due. Recimo da bacim kamen u mirno jezero: uznemiri se samo mjesto gdje je kamen pao u vodu, ali valovi koje je on izazvao stiu do obale. Slino, bilo to da se u tijelu dogodi, valovi stiu do due. Ako klinika medicina tretira samo tijelo, to e se dogoditi s onim valiima koji su stigli
13
do obale? Ako smo bacili kamen u jezero i ako se koncentriramo samo na ono mjesto gdje je kamen dodirnuo vodu i potonuo, to e se tada dogoditi sa svim onim valovima koji sada postoje sami za sebe, neovisni od kamena? Jednom kada ovjek oboli, vibracije bolesti ulaze u duu, zbog toga bolest esto ustraje i nakon to je tijelo tretirano i izlijeeno. Bolest je ustrajna zbog toga to su njene vibracije odjeknule u najveim dubinama bia, a medicinska znanost za to nema rjeenje. Dakle, medicinska e znanost uvijek biti nepotpuna bez meditacije. Mi emo moi izlijeiti bolest, no neemo moi izlijeiti pacijenta. Naravno, u interesu je lijenika da pacijent ne bude izlijeen, da smo bolest bude izlijeena a pacijent e se uvijek vraati! Bolest moe zapoeti i na drugome kraju. U stvari, u stanju u kakvom je ovjek, bolest je ve prisutna. U stanju u kojem je ovjek, u njemu je prisutno tako mnogo napetosti. Ve sam prije kazao da niti jedna druga ivotinja ne obolijeva na taj nain, nije uznemirena na taj nain, u takvoj napetosti i za to postoji razlog. Niti jednoj drugoj ivotinji ne pada na pamet ideja da postanu neto drugo. Pas je pas, on to ne mora postati. Ali ovjek tek mora postati ljudsko bie, on to jo nije. Zbog toga mi ne moemo psu rei da je on neto manje pas. Svi su psi jednako psi. No u sluaju ovjeka, mi sasvim razumno moemo rei da je on neto manje ovjek. ovjek nikada nije bio roen u svojoj potpunosti. ovjek je roen nekompletan, sve su ostale ivotinje
14
roene kompletne. S ovjekom nije tako. Postoje odreene stvari koje on mora uiniti da bi bio kompletan. To stanje njegova je bolest. Zbog toga je on u nevolji dvadeset i etiri sata. Mi obino mislimo da je samo siromaan ovjek u nevolji, zbog siromatva. Meutim ne shvaamo da i kada se obogatimo, samo se nivo nevolje mijenja, no nevolja ostaje. Istina je da siromaan ovjek nikada ne zapada u takvu tjeskobu kao bogata jer on ipak ima opravdanje za svoje probleme - siromaan je. Bogat ovjek nema ak ni to opravdanje. On ne moe ak ni naznaiti razlog za svoju tjeskobu. A kada tjeskoba postoji bez i jednog vidljivog uzroka, tada je to strano. Uzrok vam daje neko olakanje, neku utjehu jer se moete nadati da ete nekako moi ukloniti uzrok. Ali kada se nevolja pojavi bez i jednog razloga, tada se javljaju tekoe. Siromane nacije mnogo pate, no jednoga dana kada postanu bogate shvatit e da bogate zemlje imaju svoje vlastite patnje. elio bih da ovjeanstvo odabere patnje bogataa, ne siromaha. Ako je u pitanju odabir patnji, tada je bolje odabrati one bogatake. No intenzitet uznemirenosti e se poveati. Danas je koliina uznemirenosti i tjeskobe s kojom se Amerika suoava vea nego u bilo kojoj drugoj zemlji na svijetu. Unato tome to Amerika danas im povoljnosti kao niti jedna druga zajednica, upravo je tamo po prvi puta nas15
tupilo razoaranje. Po prvi su puta iluzije slomljene. ovjek je obiavao misliti da je tjeskoban iz nekih razloga. U Americi je po prvi puta postalo jasno da ovjek nije tjeskoban iz nekog razloga;fsam ovjek je tjeskoba. On za sebe pronalazi tjeskobe. Osobnost koja je u njemu neprekidno zahtijeva neto ega nema. O n o to jest postaje svakoga dana sve beznaajnije, ono to je ve postignuto gubi znaaj, postaje nitavno. Prisutna je neprekidna tenja za neim to netko nema. Nitschze je negdje rekao da je ovjek most izmeu dvije nemogunosti - uvijek ezne da bi dosegao nemogue, uvijek ezne za kompletnou. Zbog te enje za potpunou roene su sve religije. Nije potrebno rei da je postojalo vrijeme na zemlji kada je sveenik bio i lijenik, kada je vjerski voa takoer bio i doktor. On je bio sveenik i doktor. Ne bi bilo iznenaujue da jednoga dana tako i zavrimo. Samo s malom razlikom: onaj tko je lijenik bit e sveenik! To se poelo dogaati u Americi jer je po prvi puta postalo jasno da nije u pitanju samo tijelo. Takoer je postalo jasno da, ako je tijelo potpuno zdravo, javljaju se mnogi problemi jer po prvi puta ovjek osjea prisutnost bolesti unutra, na drugome polu tijela. Naa osjetila takoer trebaju uzroke. Ako trn ubode neiju nogu, tek tada on osjea nogu. Sve dok nema trna on nije svjestan noge. Kada je trn u nozi, tada je itavo bie kao strijela upereno prema nozi, zamjeuje samo nogu i nita
16
vie - prirodno. No kada se trn makne iz noge, tada e bie morati zapaati i neto drugo. Ako je vaa glad zadovoljena, dostupna vam je lijepa odjea, kua vam je sreena, dobili ste enu koju ste eljeli - premda nema veeg zla na svijetu od toga. Nema kraja patnjama za ovjeka koji je dobio enu koju je elio. Ako ne dobijete enu koju elite, tada barem moete izvui neku sreu iz nadanja. To se takoer izgubi kada dobijete enu koju volite. uo sam o ludnici. ovjek je doao vidjeti ludnicu i upravitelj ga je poveo u obilazak. Pred jednom elijom on upita upravitelja to je sa stanarom. Upravitelj odgovori da je ovjek poludio jer nije mogao dobiti enu u koju je bio zaljubljen. U drugoj je eliji stanar pokuavao slomiti reetke, udarao se u grudi, upao si kosu. Upitan to je s ovim ovjekom, upravitelj odgovori da je on dobio onu istu enu koju onaj drugi nije mogao dobiti, te je poludio. Zbog toga to nije mogao dobiti svoju ljubljenu, prvi je ovjek drao njenu fotografiju blizu srca i bio je sretan u svome ludilu, dok je onaj drugi udarao glavom o reetke! Sretni su oni zaljubljeni koji ne dobiju svoje ljubljene! I U stvari, mi ivimo ivot nadajui se da emo dosei ono to jo nismo. Jednom kada to dosegnemo, sve nae nade raspre se i mi postanemo prazni. Onoga dana kada lijenik oslobodi ovjeka njegovih tjelesnih problema, morat e preuzeti drugi dio posla. Onoga dana kada ovjek postane slobodan od tjelesnih bolesti, mi ga stavljamo u situaciju u kojoj e postati svjestan unutranjih bolesti. Po prvi e puta
biti uznemiren iznutra i u udu e se pitati kako je mogue, kada je na povrini sve u redu, a ipak izgleda da nita nije u redu. Ne iznenauje to su u Indiji dvadeset etiri prosvijetljena bili sinovi kraljeva. Budha je bio sin kralja, Rama i Krishna bili su iz kraljevskih obitelji. Za te ljude nemir je nestao na tjelesnom nivou i tada zapoeo iznutra. Medicina pokuava ovjeka osloboditi bolesti na povrini, na nivou tijela. Ali upamtite, iako osloboen svih bolesti, ovjek nije osloboen od osnovne bolesti koja se zove: biti ovjek} Ta je bolest tenja za nemoguim, nezadovoljstvo sa svime. Ta bolest ini da je sve to ovjek radi nitavno, a sve ono to nema je vano, i Meditacija je lijek za bolest biti ovjek. Za. sve druge bolesti lijenici imaju lijek, medicina ima lijek, no za ovu specifinu bolest jedino meditacija ima lijek. Medicinska e znanost biti kompletna onoga dana kada shvatimo unutarnju stranu ovjeka i ponemo raditi i na njoj. Prema mojem shvaanju bolesna osoba koja ui u nama stvara tisuu i jednu bolest na nivou tijela izvana. Kao to sam ve rekao, kada tijelo postane bolesno, vibracije, valii, osjete se u dui. Slino, ako dua oboli, tada valii stignu do nivoa tijela. Zbog toga ima toliko vrsta bolesti na svijetu. Ako je patologija znanost tada ne bi trebalo biti tako, tada ne bi moglo biti na tisue bolesti. No to je postalo mogue jer postoje tisue tipova ljudskih bolesti. Neki tipovi bolesti
is
ne mogu se lijeiti uz pomo alopatije. Za one bolesti koje potjeu iz ovjekove unutranjosti i putuju prema van, alopatija je beskorisna. Za one koje nastaju vani i kreu se prema unutranjosti, ona je veoma uspjena. Bolesti_ko]e dolaze iznutra uope nisu tjelesne bolesti. One se samo manifestiraju na nivou tijela. Nivo njihovog izvora uvijek je psihiki, ili dublje - duhovan. Dakle, ako ovjek pati od bolesti psihe, to znai da klinika medicina ne moe pomoi. ak moe i tetiti jer e pokuati neto uiniti, a u procesu, ako ne pomogne otvara se mogunost da naudi. Samo one medicine koje su nesposobne pomoi, nesposobne su i nauditi. Na primjer, homeopatija ne teti nikome jer nema govora niti o bilo kakvom olakanju od nje. Meutim, homeopatija pomae. Ona je nesposobna dati olakanje ali to ne znai da ljudima nije bolje. Primiti olakanje, to je potpuno druga pria, dati olakanje opet je druga pria. Te dvije stvari potpuno su odvojeni fenomeni. Ljudima bude lake jer ako stvore bolest u psihi, tada im je za to potreban placebo. Potreban im je placebo za bolest, neka utjeha, neka potvrda da nisu bolesni, no oni nose ideju da su bolesni. To se moe uiniti i pomou pepela nekog redovnika, pomou svete vode iz Gangesa itd. Danas se mnogo eksperimentira s onim to se moe nazvati iluzorna medicina, placebo. Ako deset pacijenata boluje od iste bolesti i troje njih se tretira alopatijom,
19
troje s homeopatijom i troje naturopatijom, mogu se vidjeti interesantni rezultati: svaka od tih patija djeluje na isti postotak ljudi, na dobrobit ili na tetu. Proporcije su gotovo istovjetne. To daje razlog da se upitamo: to se to dogaa? Po meni, alopatija je jedina znanstvena medicina. No poto u ovjeku ima neto neznanstveno, sama znanstvena medicina nije dovoljna. Alopatija djeluje na ljudsko tijelo na znanstveni nain. No ona ne moe lijeiti sto posto jer ovjek je u svom unutarnjem postojanju matovit, stvaralaki i kreativan. U stvari, ovjek na kojega alopatija ne djeluje, bolestan je iz nekog ne znanstvenog razloga. Sto to znai biti bolestan iz ne znanstvenog razloga? Ove rijei mogu udno zvuati. Vi znate da postoji znanstveni medicinski tretman, a takoer i ne znanstveni. A ja vam kaem da moe biti znanstvena i ne znanstvena bolest - ne znanstveni naini da se oboli. Sve bolesti koje nastaju u ljudskoj psihi i manifestiraju se na nivou tijela, ne mogu se lijeiti na znanstveni nain. Znam jednu mladu enu koja je oslijepila. Ali bolest je bila psiholoka, njene oi nisu bile oteene. Okulist je rekao da su oi u redu i da djevojka obmanjuje. No ona nikoga nije obmanjivala jer ak i ako bi je gurnuli prema vatri, ona bi ula u vatru, udarala bi u zid i ozljeivala glavu. Djevojka nikoga nije varala, ona stvarno nije mogla vidjeti. No ta je bolest bila van medicine.
20
Djevojku su doveli k meni i pokuao sam je shvatiti. Saznao sam da je bila zaljubljena u nekoga, ali lanovi obitelji zabranili su joj da via tu osobu. Nakon mojeg upornog ispitivanja odgovorila je da nema elju vidjeti nikoga na ovome svijetu, osim njenog dragoga. Ova odluka da ne vidi nikoga osim dragoga...i ako je intenzitet te odluke tako snaan, oi postaju psiholoki slijepe. Oi e postati slijepe, oi e prestati viati sve. Ovo se ne moe razumjeti promatrajui anatomiju oiju jer anatomija je normalna, mehanizam za gledanje u funkciji je. Samo je gledalac koji je bio iza oiju iskliznuo, maknuo se odande. Mi ivimo ivot dan po dan, samo nismo toga svjesni. Mehanizam naega tijela funkcionira samo dok je naa prisutnost tamo, iza toga. Sada zamislite mladia koji igra hokej i povrijedi nogu. On krvari ali to ne shvaa. Drugi mogu vidjeti da on krvari ali on ni ne sluti. Kada igra zavri, nakon pola sata, on se hvata za nogu, vie i pita kada je bio povrijeen. Prolo je pola sata otkako je bio povrijeen. Povreda na nozi je stvarna, senzori njegove noge rade apsolutno dobro - informirali su ga o bolu nakon pola sata - ali zato informacija nije dola ranije? Njegova panja nije bila tamo, na nozi, panja je bila na igri, tako velika da nije ostalo nita da bi se primijetila noga. Mora da ga je noga stalno informirala - miii, ivci mora da su se trzali - mora da je noga kucala na sva mogua vrata, zvonila za zamjenu, no ovjek za zamjenu je zaspao. On
21
je tvrdo spavao ili je bio negdje drugdje. Bio je odsutan, nije bio prisutan. Kad se vratio nakon pola sata, primijetio je da je noga ozlijeena. Rekao sam djevojinoj obitelji da uini jednu stvar. Rekao sam im da je ona, kada su joj zabranili vidjeti osobu koju eli, uinila djelomino samoubojstvo-samoubojstvo njezinih oiju. Nita drugo nije s njom, osim to je uinila djelomino samoubojstvo. Dozvolite joj da se sretne sa svojim dragim. Oni rekoe: "Kakve to ima veze s njenim oima?" Zamolio sam ih da pokuaju samo jednom. im je saznala da se smije sresti s njime i da on dolazi u pet sati, ona je stala na vrata. Njezine su oi bile u redu! Ne, to nije varka. Sada nam pokusi s hipnozom pokazuju da tu nema mjesta obmani. Govorim vam ovo iz vlastitog iskustva. Ako hipnotiziranoj osobi stavite u ruku oblutak i kaete da je to komad vrueg ugljena, on e se ponaati tono tako kao da u ruci dri eravicu. Odbacit e je i poeti vritati, jaukati da je opeen. Do te toke ga se jo moe lako razumjeti. Ali na njegovoj e se ruci pojaviti mjehuri - i tada problemi poinju. Ako moete dobiti mjehure samo zamislivi da drite uareni ugljen u ruci, tada je opasno zapoeti tretman tih mjehura na nivou tijela. Tretman mora poeti na nivou uma. Zbog toga to gledamo samo jednu stranu ovjeka, mi polako eliminiramo tjelesne bolesti, ali istovremeno, bolesti kojima je uzrok u umu, porasle su. Danas, ak i oni koji razmiljaju iskljuivo u terminima nauke, slau se da je
22
najmanje pedeset posto bolesti iz uma. U Indiji to nije sluaj jer za bolesti uma potreban je jaki um. U Indiji jo uvijek je oko devedeset pet posto bolesti tjelesne prirode, no u Americi sluajevi bolesti uma rastu. Bolesti uma obino ponu unutra i ire se prema van, to su izlazne bolesti, dok su one tjelesne ulazne. Ako pokuate tretirati tjelesne manifestacije mentalne bolesti, ona e trenutno nai drugi vid manifestacije. Moda emo moi zaustaviti malene kapi mentalne bolesti na jednom, drugom ili treem mjestu, ali ona e se definitivno manifestirati na etvrtom mjestu. Pokuat e se manifestirati preko slabe toke u linosti osobe. Zbog toga tako esto lijenik, ne samo da ne moe tretirati bolest, ve je i odgovoran za viestruke oblike bolesti. Ono to moe izai preko jednog uzroka, sada se poinje prelijevati iz raznih izvora jer mi smo izgradili brane na razliitim mjestima. Po meni, meditacija je lijek na drugom kraju ljudskoga bia. Prirodno, lijekovi ovise o tvari, njihovom kemijskom sastavu; meditacija ovisi o svjesnosti. Ne postoje tablete za meditaciju, iako ljudi pokuavaju. LSD, meskalin, marihuana - na tisue stvari je iskuano. Mnogo napora se ulae da bi se proizvele pilule za meditaciju. Ali nikada nee biti pilula za meditaciju. U stvari, nastojanje da se stvori takva pilula, ista je stara tvrdoglavost lijeenja na nivou tijela, tretman samo izvana. ak i kada je naa psiha oteena iznutra, mi je tretiramo izvana, nikada iznutra. Droge kao to su LSD i meskalin mogu jedino proizvesti iluziju o unutarnjem zdravlju, ne
23
mogu ga stvoriti. Mi ne moemo dosegnuti najdublje ljudsko bie kroz kemiju. Sto dublje idemo unutra, to je manja korist od kemije. Sto dublje idemo u ovjeka, sve je manji znaaj fizikog i materijalnog pristupa. Tamo vai ne-materijalni ili psihiki pristup. No to do sada nije postignuto zbog nekih predrasuda. Interesantno je da je lijenika profesija jedna izmeu dvijetri najortodoksnije profesije u svijetu. Profesori i doktori medicine su na najviem mjestu meu najortodoksnijim ljudima. Oni se ne mogu lako odrei starih ideja. Postoji razlog za to - to je vjerojatno sasvim prirodan razlog. Ako profesori i doktori odbace stare ideje i postanu fleksibilni, tada e poduavanje djece biti teko. Ako su stvari odreene oni mogu uspjeno poduavati. Ideje moraju biti odreene, solidne, ne klimave i fluidne, tada e oni imati povjerenje. ak ni kriminalci ne trebaju toliko povjerenja kao profesor. On mora imati samopouzdanja da je ono to govori apsolutno tono. Bilo tko da treba tu vrstu pouzdanja da je u pravu, on u svojoj profesiji postaje ortodoksan. Uitelji postaju ortodoksni. To ini veliku tetu jer u svakom pogledu obrazovanje bi trebalo biti sve samo ne ortodoksno. U suprotnome, to bi inilo velike smetnje na putu napretka. Iz tog razloga uitelji obino nisu inovatori. Na fakultetima ima tako mnogo profesora, no inovacije i otkria dolaze od ljudi izvana. Vie od sedamdeset posto dobitnika Nobelove nagrade ljudi su van fakulteta. Druga profesija prepuna ortodoksije je lijenika. To
24
takoer ima svoj profesionalni razlog. Lijenici moraju donositi odluke na brzinu. Ako ponu kontemplirati u trenutku kada pacijent umire, tada e samo ideje ostati, pacijent e umrijeti. Ako je lijenik vrlo neortodoksan, liberalan, ako prakticira nove teorije, svaki puta eksperimentira, to takoer donosi opasnost. On mora donositi trenutne odluke, a oni koji moraju donositi trenutne odluke pouzdaju se uglavnom u postojee znanje, ne ele biti ulovljeni novim idejama. Oni ljudi koji dnevno donose trenutne odluke moraju se uzdati u postojee znanje. Zbog toga medicinska profesija zaostaje za medicinskim istraivanjima otprilike trideset godina. To rezultira time da mnogi pacijenti umiru nepotrebno jer jo se uvije prakticira ono to ne bi trebalo. No to je profesionalni hazard. I tako su neki lijeniki koncepti duboko dolje vrlo naelni. Jedan od njih je njihovo povjerenje u medicinu vie nego u samog ovjeka, vie povjerenja u kemiju nego u svjesnost, pridaje se vea vanost kemiji nego svjesnosti. Iz toga stava proizlazi najvea opasnost, dok se kemiji pridaje vie vanosti nee se vriti eksperimenti na svjesnosti. Ovdje bih elio govoriti o nekim primjerima, tako da bi mogli dobiti neke ideje. Vrlo je star problem kako porod uiniti to bezbolnijim, kako poroditi dijete bez bola, oduvijek je bilo pitanje. Naravno, sveenici su protiv toga. U stvari sveenici se protive ideji da bi se svijet trebao osloboditi boli i patnji jer ako ne bi bilo boli na svijetu oni bi izgubili posao. Njihova profesija bi izgubila znaaj. Ako postoje bol, patnja i bijeda, tada je tu poziv, molitva. Bog bi takoer mogao biti
25
zanemaren ako ne bi bilo patnje na svijetu. Teko da bi ljudi tada molili jer mi se Boga sjetimo samo u patnji. Sveenici su uvijek bili protiv bezbolnog poroaja. Oni kau da je bol tokom poroda prirodni proces. Ali ne bi trebao biti. Nazivati to bojom voljom pogrena je ideja. Bog ne eli bol tokom roenja djeteta. Lijenici vjeruju da treba davati neke lijekove za bezbolan porod, kemiju, anesteziju. Sva ta pomo poinje na nivou tijela, to znai da se tijelo dovede u takvo stanje da majka nee znati da ima bolove. Prirodno, ene su stoljeima eksperimentirale s time. Zbog toga se sedamdeset i pet posto djece raa tokom noi. Danju je to teko jer su ene tada vrlo aktivne i svjesne. U noi one odu spavati, oputenije su, pa tako sedamdeset pet posto djece nema anse roditi se dok sunce sije. Moraju se roditi po mraku. Kada ena spava oputenija je i bebi se tada lake roditi. Majka poinje stvarati zapreke za dijete upravo u trenutku kada se mora roditi. Naravno, kasnije ona prevladava mnoge zapreke za dijete, no prije njegova poroda ona mu stvara smetnje. Jedna je pripomo ta da se neto uini kako bi tijelo bilo oputeno kao tokom spavanja. To se primjenjuje ali ima odreene slabe strane. Najvea je slaba strana u tome to mi uope nemamo povjerenja u svjesnost osobe. Kako povjerenje u ljudsku svjesnost opada, tako i svjesnost poinje nestajati. Doktor Lozem vjerovao je u ljudsku svjesnost i us26
pio izvesti tisue poroda bezbolnih za ene. To je metoda svjesne suradnje - majka tokom poroda nastoji suraivati meditativno, svjesno. Ona izraava dobrodolicu, ne bori se protiv i ne prua otpor. Bol koji se javlja nije zbog djetetova roenja ve zbog majine borbe protiv toga. Ona pokuava stegnuti itav mehanizam. Ona se boji da e to biti bolno, boji se poroda. Taj u strahu stvoren otpor spreava roenje djeteta. Dok se beba nastoji roditi, meu njima je borba, sukob. Taj je konflikt odgovoran za bol. Ova bol nije prirodna, ona proizlazi iz sukoba, iz otpora. Postoje dva mogua naina da se rijei problem otpora. Majci moemo dati sedativ, ako radimo na nivou tijela. No ovdje se treba sjetiti da majka koja rodi dijete u nesvjesnom stanju nikada nee postati majka u punom smislu. Za to postoji razlog. Kada se dijete rodi, nije da je samo ono roeno, takoer je i majka roena. Porod je u stvari duplo roenje: s jedne strane, rodi se dijete, s druge strane, obina ena postaje majkom. Ako se dijete rodi kod nesvjesnog stanja, mi smo uspjeli unititi vezu izmeu majke i djeteta. Majka nee biti roena, samo e dadilja ostati nakon procesa. Ja nisam oduevljen time da se majci daje sedativ, kemija, da se pristupa povrinski. Majka bi morala biti potpuno svjesna tokom poroda jer u toj e svjesnosti i majka biti roena. Ako shvaate istinu u toj stvari, tada to znai da majku treba trenirati za porod. Ona bi morala porod uzeti meditativno. Meditacija ima dva znaenja za majku. Jedno
27
je da ona ne treba pruati otpor, ne treba se boriti. Treba suraivati sa svime to se dogaa. Upravo kao rijeka koja tee bez obzira na uleknua u zemlji, kao vjetrovi koji pusu, upravo kao lie to pada - nitko pojma nema o tome i suhi list jednostavno padne s drva - slino, ona bi trebala biti u potpunoj suradnji s onime to se pred njom razvija. I ako majka u potpunosti surauje tokom poroda, ako se ne bori, ako se ne uplai, ako e biti potpuno uronjena u dogaaj, tada e to biti bezbolan porod, bol e jednostavno nestati. Govorim vam ovo na znanstvenim temeljima. Mnogo je eksperimenata nainjeno uz upotrebu ove metode. Ona e biti osloboena boli. Upamtite, to e dati dalekosene rezultate. U prvom redu, mi od prvog kontakta gajimo bolesne osjeaje prema stvari ili osobi koja u nama proizvede bol. Mi zapadamo u neku vrstu neprijateljstva prema osobi s kojom smo kod prvog iskustva proli kroz muke. To postaje zapreka za stvaranje prijateljske veze. Teko je stvoriti most suradnje s osobom s kojom smo upali u konflikt ve na poetku. To e biti vrlo povrno. No u trenutku kada emo biti u stanju donijeti na svijet dijete, suraujui, potpuno svjesni.... Ovo je vrlo interesantno: do sada smo sluali samo izraz "poroajne muke," nikada nismo uli izraz "poroajno blaenstvo"- jer do sada tu nije bilo mjesta tome. Ako je potpuna suradnja tada e se "poroajno blaenstvo"takoer dogoditi. Dakle, ja nisam za bezbolan porod, ja sam za
28
blaeni porod. Uz pomo medicinske znanosti najvie to moemo postii je bezbolan porod, ali nikada blaeni porod. Ali ako tome pristupimo s gledita svjesnosti, tada moemo imati blaeni porod. I od prvog trenutka moi emo graditi svjesnu unutarnju vezu izmeu majke i djeteta. Ovo je samo jedan primjer koji bi vas naveo da vidite kako se neto moe uiniti i iznutra. Uvijek kada se osjeamo bolesno, mi se pokuavamo boriti s boleu samo izvana. Pitanje je je li pacijent stvarno spreman iznutra boriti se s boleu? A mi se nikada ne trudimo to saznati. Posve je mogue da je to samozvana bolest. Velik je broj samopozvanih bolesti. U stvari, vrlo malo bolesti dolazi same, veina je pozvana. Naravno, mi smo ih pozvali mnogo ranije nego to su dole, zbog toga mi ne moemo vidjeti vezu. Tisuama godina mnoge zajednice na ovome svijetu nisu mogle povezati spolni akt s roenjem djeteta jer vremenska je razlika velika - devet mjeseci. Za njih je bilo teko povezati, na takvoj distanci, uzrok i posljedicu. Zatim, svaki spolni akt ne vodi roenju, oito nije bilo razloga da se razmilja o vezi izmeu toga dvoje. ovjek je mnogo kasnije shvatio da je dogaaj od prije devet mjeseci rezultirao roenjem danas. Mogao je oblikovati vezu uzroka i posljedice. Isto to se nama dogaa u pogledu bolesti. Mi je jednom pozovemo, no ona e kasnije doi. Mnogo vremena proe izmeu dva dogaaja i to je razlog da ne moemo vidjeti vezu izmeu toga dvoje. uo sam o ovjeku koji je bio na granici bankrota.
29
On se bojao otii na trg, u svoj duan. Bojao se i proetati ulicama. Jednoga dana kad je izlazio iz kupaone, sruio se i ostao paraliziran. Sve vrste tretmana iskuane su na njemu. Ali mi ne elimo prihvatiti da je ovjek elio biti paraliziran. On nije o tome razmiljao svjesno, no nije stvar u tome. Nije stvar ni u tome je li on zamislio da bude paraliziran ili ne - vrlo vjerojatno on nikada nije razmiljao o tome. Ali negdje u njegovom umu, u njegovoj podsvijesti, on mora da je elio da ne mora vie ii na trg, u duan ili na ulicu. To je prva stvar. Drugo, on je takoer elio da ljudi budu manje neprijateljski prema njemu, elio je da pokau malo suosjeanja - bile su to duboke elje. Tijelo ga je oito slijedilo. Tijelo uvijek slijedi um, kao sjena, uvijek podrava um. Um odreuje. U stvari, mi nikada ne shvaamo kakve aranmane um ima pohranjene. Postili ste itav dan a na veer ste jeli, um to vidi. On e vam u snu rei kako ste itav dan postili, mora da vam sada nije najbolje, poite na gozbu u kraljevsku palau. I vi ete u snu tamo jesti. Um organizira sve ono to tijelo ne moe. Tako je veina naih snova kao ovaj, samo supstitut. Ono to ne moemo uiniti danju, mi inimo nou. Um sve organizira. Ako iznenada u noi osjetite potrebu za kupaonom, znai da um alje alarm. U snu vas alje u kupaonu i vi ete osjeati manji pritisak u mjehuru. Mislit ete da je to u redu i da ste bili na WC-u. Um sve uredi tako da va san nije poremeen. Danju i nou um neprekidno ureuje stvari, tako da su sve
30
vae elje ispunjene. Taj je ovjek imao napad hemiplegije i sruio se. Mi sada to pokuavamo tretirati. Meutim lijekovi mu mogu nakoditi jer on nema hemiplegiju, on je na sebe navukao bolest. ak i kada bi tretirali njegovu paralizu, on bi manifestirao drugu, treu ili ak etvrtu bolest. U stvari, sve dok on ne skupi hrabrost da izae van, on e patiti od jedne ili druge bolesti. Ubrzo nakon to je obolio, on je shvatio da se itava situacija promijenila. Sada on ima neko opravdanje to je bankrotirao. to mogu? - ja sam paraliziran! Sada on moe kreditorima rei: "Kako ja mogu odgovarati? Zar ne vidite u kakvom sam stanju." Kreditor e doi k njemu i bit e ga sram od njega traiti novac. Njegova e se ena bolje brinuti za njega, djeca e mu bolje sluiti, prijatelji e ga posjeivati, ljudi e okruivati njegov krevet. U stvarnosti mi ne pokazujemo nau ljubav nekome sve dok on ne oboli. Dakle, tko eli biti voljen mora oboljeti. ene se uvijek osjeaju bolesno, a glavni je razlog to je za njih to jedini naina da dou do ljubavi. One znaju da nema drugog naina da mua zadre u kui. ena ga ne moe zadrati, ali bolest moe. Jednom kada to shvatimo, kada se to utabori u naim umovima, tada emo uvijek kada poelimo malo saaljenja oboljeti. Mada je opasno pokazati saaljenje bolesnom ovjeku, trebali bi ga samo tretirati. Opasno je jer pokazujui mu saaljenje, moete dodati zain njegovoj bolesti, a to e biti tetno. Ni jedan lijek nee izlijeiti osobu koja je paralizirana, on
31
OD L JEENJA DO MEDITACIJE
e uglavnom mijenjati bolesti jer on nije stvarno bolestan, to je samo autosugestija Hemiplegija je u sutini mentalna. Slina je pria o ovjeku koji takoer patio od hemiplegije. Patio je dvije godine, nije ak ni ustati mogao. Jednoga dana njegovu je kuu zahvatio poar i svi su istrali van. Uhvatila ih je panika, pitali su se to e se dogoditi s bolesnim ovjekom. Tada su vidjeli da on dolazi, trao je, osoba koja prije nije mogla ni sjediti. Kada mu je obitelj ukazala na to da bi hodao, on je rekao da to nije mogue i sruio se. to se dogodilo tome ovjeku? ...a on nije nikoga varao. Bolest je umno orijentirana, nije tjelesno orijentirana. To je jedina razlika. Zbog toga, kada lijenika kae pacijentu da je bolest u njegovu umu, njemu se to ne svia jer se ini dan on nepotrebno pokuava pokazati da je bolestan. To nije u redu. Nitko ne eli bez razloga pokazati da je bolestan. Postoje mentalni razlozi za obolijevanje, a ti su razlozi jednako tako vani, moda i vaniji o obolijevanja iz nekog fizikog problema. To e biti promaaj, rei nekome, ak i grekom, da je mentalno bolestan. Pacijent se zbog te izjave nee osjeati bolje, u stvari on e prema lijeniku osjeati gorinu. Mi jo nismo u mogunosti izgraditi pristojan stav prema umno orijentiranim bolestima. Ako povrijedim nogu, svi e me aliti, no ako je moj um povrijeen, svi e rei da je to mentalno oboljenje - kao da sam uinio neto loe.
Ako je moja noga povrijeena, dobivam saaljenje, ali ako imam umno orijentiranu bolest, tada me optuuju kao da je to moja greka! Ne, to nije moja greka. U m n o orijentirana bolest ima svoje mjesto, no lijenici to ne prihvaaju. Ta nevoljkost proizlazi iz toga to oni lijee samo tjelesno orijentirane bolesti, nema drugog razloga. To je van njega, pa on jednostavno kae da to nije bolest. U stvari bi trebao rei da je to van njegovog djelokruga. Trebao bih vam savjetovati da potraite drugu vrstu lijenika. Ta osoba treba lijeenje koje e poeti unutra, a tada izvana. Mogue je da vrlo mala stvar promijeni njegov unutarnji ivot. Po meni, meditacija je tretman koji se iri iznutra prema van. Jednoga dana Budu je netko pitao: "Tko si ti? Jesi li filozof ili mislilac, svetac ili yogi?" Buda odgovori: "Ja sam samo iscjelitelj, lijenik." Taj njegov odgovor je udesan: Samo iscjelitelj - ja poneto znam o unutarnjim bolestima i o tome elim s vama razgovarati. Onoga dana kada shvatimo da emo morati neto uiniti s tim umno orijentiranim bolestima - jer ionako nikada neemo moi u potpunosti iskorijeniti tjelesno orijentirane bolesti - toga emo dana vidjeti da se religija i nauka moraju pribliiti. Toga emo dana vidjeti da su se medicina i meditacija pribliile. Prema mojem vlastitom shvaanju ni jedna druga grana nauke ne moe pomoi da
32
33
se premosti taj jaz, kao medicina. Kemija nema ni jedan razlog da se priblii religiji. Slino, fiziari i matematiari nemaju razloga pribliiti se religiji, za sada. Matematiari mogu preivjeti bez religije i ja mislim da e to zauvijek biti tako jer ne vidim situaciju gdje bi matematiari mogli trebati religiju. Ne mogu zamisliti trenutak kada bi matematiari osjetili da ne mogu napredovati bez religije. To se nikada nee dogoditi. Matematiari mogu njihovu igru igrati vjeno jer matematika je samo igra, nije ivot. No lijenik ne igra igru, on se suoava sa ivotom. Najvjerojatnije e lijenik biti onaj koji e postati prvi most izmeu religije i nauke. U stvari, to se ve poelo dogaati, naroito u razvijenijim i razumnijim nacijama. Razlog je taj to se lijenik mora susretati s ljudskim ivotima. To je ono to je Carl Gustav Jung rekao prije svoje smrti. On je rekao da kod svih pacijenata koji su mu dolazili nakon etrdesete, njihove su bolesti u osnovi bile zbog nedostatka duhovnosti. To je veoma iznenaujue. Ako im na neki nain damo neku vrstu religije, oni e postati zdravi. Ovo je vrijedno saznanje. Kako ljudski ivot promie, do trideset i pete godine je u usponu, tada poinje padati. Trideset pet je vrhunac. Prema tome je mogue da osoba do trideset pete godine ne nae nikakvu vrijednost u meditaciji jer do tada je ovjek tjelesno orijentiran. Tijelo je jo u usponu. Mogue je da su sve bolesti u toj dobi tjelesne. Ali nakon trideset pet bolesti e se okrenuti jer sada se ivot poeo kretati prema smrti. Kada je ivot u usponu iri se
34
prema van, no kada ovjek umire, stee se prema unutra. Starije su godine za to. Istina je da su najvjerojatnije sve bolesti kod starijih ljudi duboko ukorijenjene duboko dolje, u smrti. Ljudi obino kau da je ta i ta osoba umrla od te i te bolesti. Ali ja mislim da bi bilo prikladnije rei da je takva i takva osoba bolesna zbog smrti. Dogaa se to da mogunost smrti ovjeka uini osjetljivim na sve vrste bolesti. im osoba osjeti da se kree prema smrti, otvara vrata razliitim bolestima i poinje se za njih hvatati. ak i ako zdrava osoba sazna da e sutra umrijeti, oboljet e. Sve je bilo u redu: rendgenske snimke u redu, krvni tlak u granicama, puis u redu, stetoskop je ukazivao da je sve savreno. No ako osoba postane potpuno uvjerena da e sutra umrijeti, tada ete vidjeti da e poeti obolijevati od raznih bolesti. Ona e oboljeti od toliko bolesti tokom dvadeset i etiri sata, da bi to inae bilo teko i kroz dvadeset i etiri ivotna vijeka. Sto se dogodilo toj osobi? Ona se otvorila prema svim vrstama bolesti. Prestala je davati otpor. Kad je postala sigurna u svoju smrt, ona se odmaknula od svoje svjesnosti koja je unutar nje djelovala kao zid i formirala barijeru protiv svih bolesti. Sada je ona postala spremna na svoju smrt i bolesti su poele dolaziti. Zbog toga umirovljene osobe brzo umiru. Prema tome bi svatko tko eli umirovljenje ovo trebao znati prije umirovljenja. Oni umiru pet do est godina ranije. Onaj tko bi umro sa sedamdeset godina, umrijet e sa
35
ezdeset i pet, a onaj tko bi umro s osamdeset, umrijet e sa sedamdeset i pet. Ovih deset do petnaest godina mirovine bit e utroeno na pripreme za smrt, nita drugo on nee obavljati jer zna da vie nije koristan u ivotu. Za njega nema posla, nitko ga na ulici ne pozdravlja. Drugaije je bilo kada je bio u uredu. Sada ga nitko ni ne gleda jer oni sada pozdravljaju nekoga drugoga. Sve se svodi na ekonomiju. U uredu su novi ljudi pa sada treba njih pozdravljati. Oni si ne mogu dopustiti da pozdravljaju ovog ovjeka. Njega e zaboraviti. On sada iznenada shvaa da je postao beskoristan. Osjea se iskorijenjenim. Nikome vie ne koristi. ak su i djeca zauzeta sa svojim enama, odlaze u kino. Ljudi koje je znao polako poinju zavravati na grobljima. On postaje beskoristan istim onim ljudima koji su ga nekada trebali. Iznenada, on postaje osjetljiv i potpuno se otvara smrti. Kada svijest ovjeka postaje zdrava iznutra? U prvom redu, onda kada poinje osjeati svoju unutarnju svijest. Mi obino ne osjeamo unutarnje. Svi su nai osjeaji prema tijelu - za ruku, za nogu, za glavu, za srce. Ne postoje osjeaji za: "Ja jesam." sva je naa svijest koncentrirana na kuu ali ne i na njezinog stanovnika. To je veoma opasna situacija jer ako se sutra kua poinje ruiti, mislit u da se ruim i to e postati i moja bolest. Ali ako shvatim da sam ja neto drugo a ne kua, da samo u njoj stanujem - ak i ako se kua srui ja u ostati - tada e to stvoriti veliku razliku, temeljnu razliku. Tada
36
e strah od smrti izblijedjeti. Bez meditacije strah od smrti nikada ne nestaje. Prvo znaenje meditacije je svjesnost samoga sebe. Sve dok smo svjesni, naa je svijest uvijek na neemu, nikada sama na sebi. Zbog toga, kada sjedimo sami, osjeamo se pospano jer nema se to raditi. Ako itamo novine ili sluamo radio, tada osjeamo da smo budni. Ako osobu ostavimo samu u mranoj sobi ona e se osjeati pospano jer ako nita ne vidi, tada ti svijest nije potrebna. Ako ne moe nita vidjeti to drugo moe raditi nego spavati? Ne ini se da postoji neko drugo rjeenje. Ako ste sami i mrak je, nema nikoga s kim bi razgovarali, nita o emu bi se razmiljalo, san e vas obaviti. Nema drugoga naina. Upamtite da su spavanje i meditacija u jednom smislu slini, a u drugome razliiti. Kada spavate, to znai da ste sami, ali ste u snu. Meditacija znai da ste sami, ali budni ste. To je jedina razlika. Ako moete ostati budni, sami sa sobom, kada ste sami Jednom je osoba koja je sjedila kraj Bude, nemirno micala noni palac. Buda ga upita: "Zato pomie palac?" Osoba odgovori: "Zaboravi to, samo sam ga micao, nisam ak ni bio svjestan toga." Buda ree: "Tvoj se palac mie a ti to ak ni ne zna? iji je to palac? Nije li tvoj?" ovjek ree: "Moj je, ali zato si ti skrenuo od onoga to si govorio? Molim te, nastavi."
OD LJEENJA DO MEDITACIJE
Buda ree: "Ja vie neu govoriti jer osoba kojoj sam govorio, nesvjesna je. I ubudue budi svjestan micanja svoga palca. To e u tebi stvoriti duplu svjesnost. Kroz svjesnost o palcu u tebi e se roditi svjesnost promatraa." Svjesnost uvijek ima dvije otrice. Ako eksperimentiramo s time, jedna e strana ii prema van a druga e se zabosti u vas. Osnova je meditacije da mi poinjemo biti svjesni naih tijela i nas samih. I ako se ta svjesnost moe podii, tada e strah od smrti nestati. Medicinska znanost koja ne moe ovjeka osloboditi straha od smrti, nikada nee moi izlijeiti bolest koja se zove ovjek. Naravno, medicinska se znanost veoma trudi, pokuava produljiti ivotni vijek. Ali produljujui vam ivotni vijek ona samo produljuje period vaeg ekanja na smrt, nita drugo. A bolje je da to ekanje bude krae nego due. Produujui ivotni vijek vi smrt inite jo alobnijom. Znate da u zemljama gdje je medicinska znanost produila ivotni vijek postoji pokret. Pokret za eutanaziju. Stari ljudi zahtijevaju pravo na smrt. Oni kau da im je ivot postao muan a vi ih drite po bolnicama. Postalo je mogue da ovjeka stavite na kisik i tako ga beskrajno dugo drite. Moete ga odrati na ivotu, no taj e ivot biti gori od smrti. Bog zna koliko ljudi u Evropi i Americi lei po bolnicama okrenutih naglavake ili u drugim udnim poloajima, prikopani na kisik. Oni nemaju pravo umrijeti, ali zahtijevaju to pravo.
38
ini mi se da e do kraja ovog stoljea veina razvijenih zemalja uvesti pravo na smrt, kao jedno od konstitucionalnih ljudskih prava jer lijenici nemaju pravo ovjeka odravati na ivotu protiv njegove volje. Produavajui ivot ovjeku, vi mu ne moete otkloniti strah od smrti. inei ovjeka zdravim, vi njegov ivot moete uiniti sretnijim, ali ne i bez straha. Neustraivost proizlazi samo iz jedne situacije, kada netko u sebi shvati da neto u njemu nikada ne umire. To je razumijevanje apsolutno bitno. Meditacija je ostvarenje te besmrtnosti. Da ono to je u meni nikada ne umire. Umire samo ono to je izvana. Zato lijeite tijelo lijekovima kako bi ono bilo sretno sve dok ivi, a istovremeno pokuajte biti svjesni onoga to je u vama, pa iako je smrt pred vaim vratima, vi se ne bojite. To unutarnje razumijevanje je neustraivost. Meditacija iznutra i lijeenje izvana, tada moete medicinsku znanost uiniti kompletnom znanou. Po meni, meditacija i medicina dva su pola iste znanosti gdje vezna karika jo uvijek nedostaje. No vrlo polako, one se pribliavaju. Danas, u mnogim veim amerikim bolnicama, hipnoza postaje bitna. Ali hipnoza nije meditacija. Svejedno, to je dobar korak. To pokazuje shvaanje da je potrebno uiniti u vezi svijesti ovjeka i da nije dovoljno lijeiti samo tijelo. Ja mislim, ako je danas u bolnice ula hipnoza, sutra e ui i hram. To e doi kasnije, treba za to malo
39
vremena. Nakon hipnoze svaka e bolnica imati odjel joge, meditacije. To se mora dogoditi. Tada emo ovjeka moi lijeiti kao cjelinu. Lijenici e se brinuti za tijelo, psihijatri za um a za duu e brinuti joga, meditacija. Onoga dana kada bolnice prihvate ovjeka kao cjelinu, kao totalnost i ponu ga lijeiti kao takvog, to e biti radost za ovjeanstvo. Od vas traim da razmiljate u tom smjeru, kako bi taj dan to bre doao. Zahvalan sam vam to ste moj govor sluali s ljubavlju i u tiini. Na kraju, nudim moje potovanje bogu koji je ustolien u vama. Primite izraze mojega potovanja. Osho
1. DEFINICIJA ZDRAVLJA
to se misli pod pojmom zdravlja? To moramo
pokuati shvatiti. Ako upitamo lijenika za definiciju zdravlja, obino e rei da je to odsutnost bolesti. No to je negativna definicija. alosno je to zdravlje moramo definirati u terminima bolesti. Zdravlje je pozitivna stvar, pozitivno stanje. Bolest je negativna. Zdravlje je naa priroda. Bolest je zadiranje u prirodu. Zato je udno kada moramo zdravlje definirati u terminima bolesti. Vrlo je udno kada moramo domaina definirati u terminima gosta. Zdravlje je u koegzistenciji s nama, bolest dolazi povremeno. Zdravlje nas prati od roenja, a bolest je povrinski fenomen. Ali ako pitamo lijenika koje je znaenje bolesti, on jedino moe rei da je zdravlje prisutno onda kada nema bolesti. Paracelsus je obiavao govoriti da je ova interpretacija pogrena, da koncept zdravlja treba biti pozitivno definiran. Ali kako emo doi do pozitivne definicije, do interpretacije koncepta zdravlja koja e biti kreativna? Paracelsus je govorio: "Sve dok mi ne znamo stanje vae unutarnje harmonije, najvie to moemo uiniti je da vas oslobodimo od bolesti - jer vaa unutarnja harmonija izvor je vaega zdravlja. Ali kada vas oslobodimo jedne bolesti, vi ete trenutno uhvatiti drugu jer nita se nije uinilo za vau unutarnju harmoniju. U stvari, vaa unu-
40
41
tarnja harmonija je ono to mora biti podrano." Zapadna medicina gledala je na ovjeka kao na odvojenu jedinku - odvojenu od prirode. To je jedna od najveih pogreaka koja je poinjena.) ovjek je s prirodom jedno, njegovo zdravlje nije nita drugo nego biti pomiren s prirodom. Zapadna medicina ima mehaniki pogled na ovjeka, pa gdje god mehaniar moe uspjeti, to je uspjeno. Ali ovjek nije maina ve organika jedinka, njemu je potrebno vie od lijeenja samo dijela koji je bolestan. Bolestan dio samo je simptom da itav organizam prolazi kroz tekoe. Bolestan dio to pokazuje samo zato jer je najslabiji. Vi tretirate bolesni dio, uspjeni ste...ali tada se bolest pojavi negdje drugdje. Vi ste sprijeili bolest da se izrazi kroz bolesni dio, vi ste ga ojaali. No ne razumijete da je ovjek cjelina: bilo da je bolestan ili zdrav, izmeu toga dvoje nema postaje. On bi se morao uzimati kao cijeli organizam. Ja u vam dati nekoliko primjera kako bi vam to bilo to jasnije. Akupunktura se razvila u Kini otprilike prije sedam tisua godina, sluajno. Lovac je pokuavao ubiti srnu, meutim nekako se naao izmeu srne i strijele i ona je pogodila njegovu nogu. Taj je ovjek itav ivot patio od migrene. U trenutku kada je strijela pogodila njegovu nogu, migrena je nestala. To je bilo veoma udno, nitko o tome nije nikada razmiljao. Iz tog dogaaja razvila se sva akupunktura, razvila se
42
u pravu znanost. Ako odete ovjeku koji se bavi akupunkturom, vi ete rei: "Neto nije u redu s mojim oima ili s glavom, jetrima."On se nee baviti vaom jetrom, vaom glavom ili oima. On e razmiljati o itavom organizmu, pokuat e izlijeiti vas, ne samo bolestan dio. Akupunktura je razvila svoj pristup na sedamsto toaka koje je otkrila u ovjekovu tijelu. Ljudsko je tijelo bioelektrini fenomen, ivo. O n o ima odreeni elektricitet, zbog toga ga nazivamo bio-elektrini. Do tog bio elektriciteta moe se doi preko sedamsto toaka na tijelu. Svaka ta toka povezana je s nekim djelom tijela, iako moe biti udaljena od njega. Upravo se to dogodilo kada je strijela pogodila bioelektrinu toku povezanu s glavom, migrena je nestala. Akupunktura je vie holistika. Treba shvatiti razliku. Kada ovjeka uzimate kao mainu, vi ga gledate parcijalno. Ako je njegova ruka bolesna, vi tretirate samo ruku, ne zanima vas itavo tijelo iji je ruka dio. Mehaniki vidik je parcijalan. On je uspjean, ali njegov uspjeh nije stvarni uspjeh jer ista bolest koja je na ruci bila potisnuta lijekom, poinje izbijati negdje drugdje, u gorem obliku. Medicina je strelovito napredovala, kirurgija je postala velika znanost, ali ovjek pati od veeg broja bolesti nego ikada. Ova je dilema razumljiva. ovjeka treba uzeti kao cjelinu, lijeiti ga kao organsku jedinicu. Ali s modernom, zapadnom medicinom, problem je u tome to ona misli
43
da vi nemate duu, da imate samo tijelo-um strukturu. Vi ste maine: vae se oi mogu zamijeniti, vae ruke, vae se noge mogu zamijeniti - i prije ili kasnije va e se mozak zamijeniti. Ali mislite li da ako bi mozak Alberta Einsteina odstranili prije njegove smrti i transplantirali, na primjer u glavu Pape, da bi on postao Einstein? Mozak je samo dio. To bi mogao postati udan fenomen, krianac izmeu Pape i Alberta Einsteina. Sada je on barem savreni Poljak, tada bi bio u limbu, ne bi znao je li Papa ili fiziar. U Indiji se medicina razvila prije gotovo pet tisua godina. Rili bi iznenaeni da je kirurgiju koju danas imamo, opisao Sushrut, jedan od najveih kirurga istoka, u spisima starim pet do sedam tisua godina. No to je bilo zaboravljeno - i to je ono na to se elim osvrnuti. Zato je razvijena znanost zaboravljena? Zbog toga to se otkrilo da kirurgija ovjeka uzima kao mehanizam, a ovjek to nije, pa je, umjesto da se ovjek uniti, kirurgija bila naputena. Najfiniji instrumenti koje kirurgija upotrebljava bili su opisani u tim spisima. Opisane su ak operacije mozga, u svim detaljima, kao u modernim kirurkim udbenicima. No to je staro najmanje pet tisua godina. Oni su to razvili do iste toke na kojoj smo mi danas i mora da su se suoili s istim problemima s kojima se mi suoavamo. Mora da su otkrili da je neto u osnovi pogreno. Mi tako mnogo radimo, a bolesti se mnoe. ak i ako osobu oslobodimo bolesti, to ne znai da je ona
44
zdrava. Odsustvo bolesti nije zdravlje, to je veoma negativna definicija. Zdravlje mora imati neto pozitivnije jer zdravlje je pozitivna stvar a bolest negativna. Sada negativno definira pozitivno. Zdravlje je osjeaj blagostanja, vae itavo tijelo funkcionira vrhunski, bez imalo smetnji. Vi osjeate odreeno blagostanje, odreeno jedinstvo s postojanjem. To se nije dogodilo zbog kirurgije. Indija je napustila itavu nauku i razvila potpuno razliit pristup, ayurvedu, koja znai "nauka o ivotu." To je znakovito. Mi to na zapadu nazivamo medicina, a medicina jednostavno ukazuje na bolest. Zdravlje nema nita s medicinom. Medicina znai da se itava znanost razvila kako bi vas izlijeila od bolesti. Ayurveda ima drugaiji pristup. To je nauka o ivotu, ona vam pomae, ne da izlijeite bolest, ve da sprijeite da se ona dogodi - odravajui vas tako zdravima da je bolest nemogua. U ovom pogledu putovi istoka i zapada razliiti su, bez obzira je li ovjek maina ili bie duhovno spojeno s cjelinom.... U drugom redu, zapadna je medicina smanjila imunitet ljudima. Prava bi vam medicina morala dati imunitet, a ne ga oduzeti. Trebala bi vas uiniti jaima kako bi se mogli boriti s infekcijama, a ne vas uiniti tako slabima da postajete osjetljivi na sve infekcije. Jedan vrlo poznat psiholog, Delgado, radio je na
45
ivotinjama. Iznenadio se spoznajom da takori, kojima se daje hrana jedanput na dan, ive due. Oni takori koji jedu dva puta dnevno ive upola krae. Bio je iznenaen: manje jela, dulji ivot; vie jela, krai ivot. Sada je on izaao s teorijom da je jedan obrok savreno dovoljan. U suprotnome vi optereujete probavni sistem, to uzrokuje skraivanje ivota. Ali to je s ljudima koji jedu pet puta na dan? Medicina im nee dozvoliti da umru, ali niti da ive. Oni e jednostavno vegetirati. Covjek'mora preispitati sve tradicije, sve razliite izvore. Bilo koja injenica da postane dostupna, treba jc preispitati. Treba razviti potpuno nov medicinski pristup koji e uzeti u obzir akupunkturu, ayurvedu, grku medicinu, Delgadova istraivanja - koja e uzeti u obzir injenicu da ovjek nije stroj. ovjek je viedimenzionalno duhovno bie i tako se prema njemu treba ponaati. Zdravlje ne treba definirati negativitetom: vi nemate ni jednu bolest pa ste zdravi. Za zdravlje treba uzeti neku pozitivnu definiciju. Meni je jasno zbog ega oni nisu mogli nai pozitivnu definiciju jer bolest je objektivna, a osjeaj blagostanja je subjektivan. Zapadna medicina ne prihvaa bilo kakav subjekt u vama. Prihvaa jedino vae tijelo, ne prihvaa vas. ovjek mora biti prihvaen u svojoj potpunosti. Sve ostale metode koje su se upotrebljavale irom svijeta morale bi se dovesti u sintezu, one nisu u suprotnosti jedna s drugom. Sada one funkcioniraju kao da su jedna protiv
46
druge. One se trebaju dovesti u sintezu, a to e vam donijeti bolji pogled na ovjeka i bolji ivot za ljudski rod. Sada se vrlo dobro zna, preko operacija mozga, da sve ima svoj centar u mozgu. Ako vaa ruka ostane paralizirana, glupo je lijeiti ruku, vi to ne moete. Tada jedini savjet, mehaniarski savjet, da ruku odreete i zamijenite mehanikom rukom. Ona e barem biti pomina, neto ete s njom moi i raditi. Ova je ruka apsolutno beskorisna, umrla je. Ali ruka nije umrla. Jedan centar u vaem mozgu kontrolira tu ruku i taj centar treba lijeiti. Ruku uope ne treba dirati, centar ne radi, postoji neki problem s centrom. Prije ili poslije medicinom e dominirati centri mozga. Ti centri kontroliraju sve na tijelu. Kada se u centru neto poremeti, vanjski dio tijela to samo simboliki pokae. Vi ponete lijeiti vanjski dio, ne idete dovoljno u dubinu. Moderna zapadna medicina povrna je. Vi morate ii do samoga korijena: zbog ega je ta ruka odjednom paralizirana? Centar u mozgu je bolestan, a taj se centar moe vrlo lako lijeiti. To je bio elektrini centar. Ako se ne osjeate dobro, moda se samo vaa baterija prazni - treba je napuniti. Ako je vaa ruka paralizirana, moda je previe elektriciteta u njezinom centru, to se moe popraviti. Nije potreban lijek, nije potrebna kirurgija. Mi smo sada u mogunosti gledati ovjeka s drugog ugla: kako se ovjeka lijeilo u raznim drutvima, raznim kulturama, u razliito vrijeme. I ako se ponekad
47
ini da udne stvari djeluju, trebalo bi ih prihvatiti, a ne odbaciti. Na primjer, sedamdeset posto bolesti samo je u vaem umu. Vi ih nemate, samo mislite da ih imate. Dati vam za to alopatski lijek, opasno je jer svi su alopatski lijekovi na ovaj ili onaj nain povezani s mnogo otrova. Ako ste bolesni, lijek je dobar, no ako niste bolesni, ako je to samo ideja, tada je homeopatija za to najbolja jer ona nikome ne teti. Niega u tome nema, no to je velika pomo ovjeanstvu. Tisue bolesnika lijei se homeopatSKl.
nestati. Vi mislite da je bolest bila lijeena, no bolest je bila samo simptom. Zbog to ga su u ayurvedi potpuno odbacili kirurgiju, ona je ovjeka svela na stroj. Ako se stvari mogu srediti na lak nain, uz pomo minerala, biljaka, prirodnih stvari, bez trovanja ljudskog organizma, emu mu onda davati otrove koji e imati popratne pojave? Vjerojatno je to jedan od razloga to se medicina razvijala, a usporedno s time i bolesti se razvijaju. Vi lijeite jednu bolest, ali lijeite je otrovom. Bolest e nestati ali e otrov ostati u organizmu. A taj e otrov stvoriti svoje uzroke. Prema tome trebalo bi kombinirati biljne lijekove, minerale i stvari kao to je homeopatija. Trebala bi postojati samo jedna nauka s raznim granama, a medicinari bi trebali odluivati u koje podruje ovjeka treba poslati. Beskorisno je rei ovjeku: "Ti nema nikakvu bolest." Od toga nema koristi. On e naprosto promijeniti lijenika, to je jedini efekt. On e voljeti doktora koji e rei: "Ti ima ovu bolest..." Neki su ljudi izgubili volju za ivotom. Tada ni jedan lijek ne moe pomoi jer je osnovna elja za ivotom nestala. Oni su ve umrli, oni samo ekaju vrijeme pogreba. Ti ljudi ne trebaju lijek, oni trebaju drugaiju vrstu terapije, onu koja e im dati volju da ponovno ive. To je osnovna stvar, jedino e tada ostali lijekovi pomoi. Sve te stvari trebaju se kombinirati zajedno, u cjelinu i ovjek e biti potpuno osloboen bolesti. Tada e ovjek
49
Nije .upitno je li homeopatija stvarna medicina ili ne. Pitanje je: ako ljudi imaju neku nerealnu bolest, tada trebate neki nerealan medicinski sistem za nju. U homeopatiji nema niega, ali postoje ljudi koji nisu bolesni, no njih progoni ideja da jesu. Homeopatija e im trenutno pomoi. Ona lijei ljude, no nikome nikada ne teti. To je lana medicina - ali to uiniti s lanim ovjeanstvom? Indijski lijenici i bolniarke nemaju nikakve instrumente, profinjene mehanizme, rendgene ili druge stvari, oni nemaju ak ni stetoskop. Oni samo provjere vae bilo - i to funkcionira svreno, ve tisuama godina. Oni provjeravaju vae bilo jer to je centar vaega ivota. Ako neto nije u redu to im ukazuje na to to treba uiniti. Umjesto da lijee vau bolest, oni e pokuati vae bilo uiniti harmoninijim. Njihovi lijekovi e pomoi da vai otkucaji srca budu vie u harmoniji i bolest e momentalno
48
moi ivjeti tri stotine godina, to je znanstvena procjena. Njegovo tijelo ima sposobnost obnavljanja za tri stotine godina. Dakle, sve to smo inili, pogreno je jer ovjek ivi sedamdeset godina. Za to postoje dokazi...U dijelu Kamira koji je danas Pakistan - Pakistan ga je okupirao - ljudi vrlo lako ivo stopedeset godina. U Rusiji ima mnogo ljudi koji su stari stopedeset godina, a ak i onih koji su doivjeli sto devedeset. Sad bi trebalo prouiti hranu i navike tih ljudi i to obznaniti. Osoba stara stodevedeset godina u Rusiji, tonije na Kavkazu, jo uvijek radi na polju kao mladi ovjek, on nije ak ni star. Treba duboko sagledati njegovu hranu i nain ivota. Ima mnogo ljudi na tom podruju, na Kavkazu. To je podruje proizvelo zaista jake ljude. Staljin je bio s tog podruja, Gurdjieff takoer, strahovito snani ljudi. Medicini je potrebna potpuno nova orijentacija. Sada je to mogue jer se zna sve to se dogaalo u svijetu. Samo ne bi u samom poetku trebali imati predrasude. Postoji samo jedna vrsta zdravlja - ne treba mu stavljati nikakve pridjeve. Ako netko pita: "Kako ste?" vi ete rei: "Ja sam savreno zdrav."On vas nee pitati "Koja je to vrsta zdravlja?" Ako bi vas to upitao vi bi se iznenadili. Rekli bi: "Jednostavno sam zdrav! Zdravlje je zdravlje, u smislu blagostanja, da nema niega loega, da sve ide glatko, da sam sretan, ne mogu ni zamisliti da moe biti bolje od ovoga."
50
Postoji li vie vrsta zdravlja? Ne, postoji samo jedna vrsta: zdravlje. A bolesti ima na milijune. Ista je stvar s istinom: istina je jedna. A lai ima na milijune jer lai ovise o vama, moete ih izmisliti koliko god elite. Bolesti ovise o vama. Moete nastaviti ivjeti pogreno, jesti pogrene stvari, initi pogrene stvari i moete nastaviti stvarati nove bolesti. Zdravlje je isto - uvijek novo, ali oduvijek je bilo isto. Moete ga nazvati najstarijim i takoer najnovijim. Prije pet tisua godina netko je bio zdrav, a sada ste vi zdravi, mislite li da tu ima neke razlike? On nije bio vae boje, nije poznavao va jezik, a i prolo je pet tisua godina. No ako je netko bio zdrav, bilo tko da je bio, bilo kojim jezikom da je govorio, bilo koje boje, mukarac ili ena, mlad ili star - ako je bio zdrav, tad znate najmanje jednu stvar to je on bio: zdrav. Vi moete iskusiti taj osjeaj zdravlja. Nije potrebno da znate bilo to o tom ovjeku - lijep, ruan, visok, nizak, nije vano. Jedna je stvar slina, da je on bio zdrav i da ste vi zdravi. Jedno je iskustvo potpuno isto. Ali bolesti ovjek biti kreativniji. Vi nikada ne idete doktoru dok se osjeate zdravi, ili idete? Govorite: "Ve se dva tjedna osjeam zdrav, mora da neto nije u redu." U staroj je Kini bilo neto to je vrijedno pamtiti,
51
svakoga se dana proizvode nove
bolesti. Postoje milijuni bolesti i bit e ih jo vie, to e
moda bi se jednom u budunosti moglo upotrijebiti. Kinu je najvie zadivio Konfucije. Jedna od njegovih ideja bila je stoljeima u funkciji. Ideja je bila da doktor bude plaen za odravanje pacijenta zdravim, ne za njegovo lijeenje. Ako je doktor plaen za lijeenje, tada je u njegovu interesu da vi ostanete bolesni. to vie oboljelih, to bolje, vie bolesnih ljudi, to bolje. Stvarate raskol u lijenikovom umu. Prvo lijenika uite da je njegov posao ljude drati zdravima:"Vaa je funkcija produljiti njihov ivot, vitalnost, mladenatvo." Ali lijenikov glavni interes je da svatko bude zdrav, mlad, da nitko ne oboli, tada e on umrijeti od gladi. Ako e svatko biti zdrav, tada e doktori biti bolesni, totalno bolesni, bolesni do smrti! to e uiniti? Ne, glavni interes lijenika je protivan njegovoj filozofiji. Njegov je interes da ljudi ostanu bolesni, to vie bolesti, to bolje. Iz toga proizlazi jedna udna stvar: ako siromaan ovjek oboli, on e ozdraviti prije bogataa.
v
Svatko bi trebao imati svoga lijenika i plaati ga da ga odrava zdravim, ne da ga lijei. Ako oboli, tada to ide na troak doktora, lijekovi i ostali trokovi, a i njegova bi se plaa smanjila jer nije vodio brigu o tom ovjeku. To se nastavljalo stoljeima. I dobro je funkcioniralo, nevjerojatno dobro, za oboje. Za doktore, za pacijente, za sve je to bilo dobro. Doktori nisu bili previe optereeni. Pacijenti su bili savreno sretni jer sada glavni interes lijenika nije bio protiv njih, ve za njih. Dakle, lijenici nisu bili zainteresirani da oni budu na bilo koji nain bolesni i da ovise o lijekovima. On je prepisivao vie vjebi etnje, plivanje, sportove tako da bi mogli ostati zdravi. Kroz stoljea, dok je trajao Konfucijev utjecaj, mora da je Kina bila najzdravija zemlja na svijetu.
udno...zato siromah ozdravi tako brzo? - jer ga se doktor eli osloboditi, on je nepotrebno gubljenje vremena. Konfucijeva ideja je veoma vana: on je rekao da bi svaka osoba morala mjeseno plaati lijeniku kako bi ga odravao zdravim. Ako ostane zdrav itav mjesec, tada mora doktoru platiti odreenu sumu. Ako oboli, tada e plaa biti uskraena. U poetku vrlo udno jer mi radimo neto suprotno od onoga to itav svijet radi - ali vrlo logino, vrlo smisleno. A Konfucije je na mnoge naine smislen ovjek.
52
53
2. BITI ISCIJELJEN ZNAI BITI ITAV

Rije "meditacija" i rije "medicina" imaju isti korijen. Medicina znai ono to iscjeljuje fiziko, meditacija znai ono to iscjeljuje duhovno. Oboje su iscjeliteljske sile. Treba upamtiti i drugu stvar: rije "iscjeljivanje" i rije "cijelo" takoer imaju isti korijen. Biti iscijeljen jednostavno znai biti cio, da nita ne nedostaje. Jo jedno znaenje rijei: rije svet" (engl.holy-svet, kao healing-iscjeljenje i wholekao cijelo) takoer dolazi iz istoga korijena. Iscjeljivanje, cijelo, sveto u svome su korijenu isti. Meditacija iscjeljuje, ini vas cijelim, a biti cjelovit znai biti svet. Svetost nema nita s pripadanjem bilo kojoj religiji, pripadanjem bilo kojoj crkvi. To jednostavno znai da ste iznutra potpuni, kompletni, nita ne nedostaje. Vi ste ispunjeni. Vi ste ono to je postojanje eljelo da budete. Vi ste ostvarili svoj potencijal... Religija je putovanje prema unutra, a meditacija je put. O n o to vam meditacija ini je da vas vodi, vau svjesnost, to je mogue dublje. ak i vae tijelo postaje neto vani. ak i va um postaje neto vani. ak i vae vlastito srce - koje je vrlo blizu centra vaega bia - postaje vanjsko. Kada e sve troje: vae tijelo, um i srce biti izvana, tada ste
55
vi doli do centra vaega postojanja. Taj dolazak u centar strahovita je eksplozija, koja sve preobraava. Vi vie nikada neete biti isti ovjek jer sada vi znate da je tijelo samo vanjska koljka, um je neto malo vie unutarnji, ali nije vaa stvarna unutarnja jezgra, srce je jo malo vie unutra, ali to jo uvijek nije najdublji centar. Vi ste se oslobodili identifikacije sa sve troje. Vi se poinjete osjeati, po prvi puta, bistrima ne vie kao ona stara plitka osoba kakva ste oduvijek bili. Po prvi puta vi poinjete osjeati silnu energiju, neiscrpnu energiju koje niste bili svjesni. Po prvi puta vi znate da e se smrt dogoditi samo tijelu, umu, srcu, ali vama nee. Vi ste vjeni. Vi ste oduvijek bili ovdje i uvijek ete biti - u razliitim oblicima i konano, u stanju bezoblinosti. Ali vi ne moete biti uniteni, vi ste neunitivi. To vas oslobaa svakog straha. A ieznue straha pojava je slobode. Ieznue straha pojava je ljubavi. Sada vi moete dijeliti. Moete dati koliko god elite jer sada ste vi u nepresunom izvoru ivota. Meditacija vas ini cijelima, ini vas svetima, ini vas neiscrpnim izvorom za sve one gladne, edne, koji tragaju u mraku. Vi postajete svjetlo. Meditacija je put do vladanja vaim vlastitim biem. Bog nije potreban, ni katekizam, svete knjige nisu potrebne. Nitko ne mora postati kranin ili idov, ili hindus - sve su to iste besmislice. Potrebno je samo pronai svoj centar, a meditacija je najjednostavniji nain da se pronae.
56
To e vas uiniti cjelovitima, zdravo duhovnima, uinit e vas tako bogatima da ete moi uni citi sve duhovno siromatvo na svijetu. A to je stvarno siromatvo. Siromatvo fizikoga tijela u hrani, odjei, krovom nad glavom, to se moe lako rijeiti znanou i tehnologijom. Ali znanost i tehnologija vam ne mogu dati blaenstvo, to je van njihovoga djelokruga. Vi moete imati sve to svijet moe ponuditi, ali ako nemate mir, tiinu, ekstazu, tada ste jo uvijek siromani. U stvari, vi ete osjeati siromatvo vie nego ikada jer pojavit e se kontrast. Vi ivite u zlatnoj palai a znate da ste prosjak. Zlatna e palaa postati kontrast: sada moete vidjeti da unutra nema niega, vi ste jednostavno prazni. Zbog toga, to ovjeanstvo postaje inteligentnije, zrelije, sve vie ljudi poinje osjeati beznaajnost, sve vie ljudi poinje osjeati ivot kao sluajnost, da je naprosto uzaludno nastaviti ivjeti. Najnovija dostignua filozofije na zapadu sva ukazuju na jednu stvar: da je samoubojstvo jedini izlaz. Naravno, ako vi ne poznajete svoj unutarnji svijet, ako vam je dostupno sve to vanjski svijet moe ponuditi, samoubojstvo e izgledati kao jedini izlaz. Meditacija vas moe uiniti bogatima iznutra. Tada vie samoubojstvo nee dolaziti u obzir; ak i ako bi se htjeli unititi, nema govora. Vae je bie neunitivo. Poznavajui tu besmrtnost, velika je sloboda od smrti, od bolesti, od starosti. Sve e do doi i otii, ali vi ete ostati
57
nedirnuti, neogrebeni. Vae je unutarnje zdravlje izvan bilo koje bolesti. I ono je tu, samo ga treba otkriti. Slijedei puta kada uete u hram Bude ili Mahavire, samo tiho sjednite, promatrajte statuu.. .jer ona je nainjena na takav nain, u takvim proporcijama, da ako je gledate, utonut ete u tiinu. To je statua meditacije; to nije povezano s Budom ili Mahavirom... U tome oceanskom stanju tijelo zauzima odreeni poloaj. Vi ste to gledali, ali niste bili budni. Kada ste ljuti, da li ste promatrali? - vae tijelo zauzima odreeni poloaj. Vi u ljutnji ne moete drati ruke otvorenima; u ljutnji stiete pesnice. U ljutnji se ne moete smijeiti - ili moete? U odreenim emocijama tijelo mora slijediti odreeni poloaj. Malene su stvari unutra duboko povezane.... Neka tajna znanost upotrebljavala se stoljeima kako bi nadolazee generacije mogle stupiti u kontakt s iskustvima starih generacija - ne kroz knjige, ne kroz rijei, nego kroz neto to ide dublje - kroz tiinu, kroz meditaciju, kroz mir. Kako vaa tiina raste, raste i vaa prijaznost, vaa ljubav raste. Iz trenutka u trenutak va ivot postaje ples, radost, slavlje Jeste li ikada razmiljali zato irom svijeta, u svakoj kulturi, u svakome drutvu) postoji nekoliko dana kroz godinu za slavlje? Tih nekoliko dana slavlja samo su kompenzacija - jer ovo vam je drutvo oduzelo sve slavlje u ivotu. Ako vam nita ne da za uzvrat, va ivot moe postati opasnost
58
za kulturu. Svaka kultura vam mora dati neku kompenzaciju kako se ne bi osjeali totalno izgubljeni u bijedi, u tuzi No te su kompenzacije lane. Ali u vaem unutarnjem svijetu moe biti neprekidnost svijetla, pjesme, radosti. Uvijek pamtite da vam drutvo daje kompenzaciju onda kada osjea da bi ono potisnuto moglo eksplodirati u opasnu situaciju, ako nije kompenzirano. Drutvo pronalazi nain kako bi vam omoguilo da se oslobodite potisnutog. Ali to nije istinsko slavlje, ono to ne moe biti. Istinsko slavlje mora doi iz vaeg ivota, u vaem ivotu. Istinsko slavlje ne moe biti prema kalendaru, da ete vi prvog studenog slaviti. udno, itave ste godine jadni, a prvog studenog iznenada vi izlazite iz bijede, pleui. Ili je bijeda bila lana ili je prvi studeni laan, ne moe oboje biti istina. I jednom kada prvi studeni proe, vi se vraate nazad u svoju crnu rupu, svatko u svoju bijedu, svatko u svoju tjeskobu. ivot bi trebao biti neprekidna proslava, festival svjetla, itave godine. Samo tada vi moete rasti, moete cvjetati. Male stvari pretvorite u slavlje....Sve ono to inite moe biti va izraaj, imati na sebi va potpis. Tada ivot postaje neprekinuto slavlje. ak i ako obolite i leite u krevetu, vi ete te trenutke uiniti trenucima ljepote i radosti, trenucima oputanja i odmora, trenucima meditacije, trenucima sluanja muzike i poezije. Nema potrebe biti tuan zato to ste bolesni. Trebali bi biti sretni jer su svi u uredu a vi u krevetu kao kralj, oputeni
39
- n e t k o za vas priprema aj, samovar pjeva pjesmu, prijatelj se ponudio doi i svirati vam flautu. Te su stvari vanije od bilo kojeg lijeka. Kada ste bolesni, pozovite lijenika. Ali to je vanije, pozovite one koji vas vole jer niti jedan lijek nije vaniji od ljubavi. Pozovite one koji mogu stvoriti ljepotu, muziku, poeziju oko vas jer nita ne iscjeljuje kao osjeaj proslave. Lijek je najnia vrsta lijeenja. Ali mi smo sve zaboravili i moramo ovisiti o lijekovima, moramo biti mrzovoljni i tuni - kao da vam nedostaje neka velika radost u uredu! U uredu vi ste bili jadni - samo jedan slobodan dan i ve upadate u jad, ne elite se toga osloboditi. Sve uinite kreativnim, od najgoreg uinite najbolje - to ja nazivam umjetnou. I ako je ovjek itav ivot proveo pretvarajui svaki trenutak, svaku fazu u ljepotu, u ljubav, radost, prirodno e njegova smrt biti krajnji vrhunac svog njegovog nastojanja. Posljednji dodiri.. .njegova smrt nee biti tako runa kao to se to obino svima dogaa.jAko je smrt runa, to znai da je itav va ivot bio promaemj Smrt bi morala biti mirno prihvaanje, ulazak u nepoznato s ljubavlju, radosno do vienja starim prijateljima, starome svijetu. U tome ne bi trebalo biti nikakve tragedije... Ponite s meditacijom i u vama e neto poeti rasti - tiina, mirnoa, blaenstvo, osjeajnost. Sve ono to proizae iz meditacije pokuajte unijeti u ivot, podijelite to jer sve
60
to se dijeli bre raste. A kada stignete do trenutka smrti, znat ete da nema smrti. Moete rei dovienja, ali suze su nepotrebne - moda suze radosti, ali ne i tuge.
3. PRAZNOVJERJA MEDICINSKE ZNANOSTI

Medicinska znanost, fiziologija, psihologija, vrlo su nezrele u smislu to svoj posao obavljaju samo na povrini ljudskih bia - oni ne nalaze put ka ovjekovu centru. Zbog toga to oni ne prihvaaju postojanje neke svjesnosti izvan uma, neke svjesnosti izvan smrti, oni su potpuno zatvoreni. Puni predrasuda protiv svih silnih napora mistika u pronalaenju centra svjesnosti. Mnogo puta dijagnoze lijenika mogu biti apsolutno pogrene iz jednostavnog razloga to vienje nije dovoljno opseno. Oni ovjeka shvaaju samo kao tvar, a um samo kao nus-produkt tvari, sjenku iza koje nema niega, niega vjenog, niega to e zauvijek ostati. Stvorili su takvu sliku ljudskoga bia koja izaziva oaj kod inteligentnih ljudi. I zbog njihovog izravnog odbacivanja, njihov pristup nije znanstven. Isto je tako praznovjeran kao kod bilo kojeg drugog vjerskog fanatika ili politiara. Znanost nema pravo odbacivati svjesnost, osim ako nije istraila unutarnje nebo ljudske svjesnosti i dokazala da je to san, da nije stvarnost ve samo sjenka. Oni nisu istraili - jednostavno su pretpostavili. Materijalizam je pretpostavka, praznovjerje u svijetu znanosti, kao to su i bog, raj i pakao praznovjerje u
63
religioznome svijetu. Znanost jo nije ista znanost i to ne moe biti jer znanstvenici jo uvijek nisu nevini, bez predrasuda, spremni ii za istinom, usprkos sebe i svojih uvjetovanosti. Danas u medicini govorimo o subjektivnoj terapiji, isti lijek ima drugaije djelovanje kod razliitih lijenika. Moete li komentirati subjektivnost nauke koja tei tome da bude objektivna? Kada se radi o ljudskim biima nikada se ne moe biti totalno objektivan, treba dati mjesta izvjesnoj subjektivnosti. Nije istina samo da isti lijek djeluje drugaije kod razliitih lijenika, takoer je istina da isti lijek, kod istog lijenika djeluje drugaije kod razliitih pacijenata. ovjek nije objekt. Prvo morate razumjeti rije 'subjekt'. Komad kamena samo je objekt. Tu nema unutranjega, nema unutranjosti. Moete ga prelomiti na dva, zatim na tri objekta. Moete ga prelomiti na etiri i to su etiri objekta. Ali neete nai nikakve unutranjosti. Subjektivnost znai da je ovjek izvana isto tako objektan kao bilo koji drugi objekt - statua, mrtvo tijelo, ivo tijelo, nema razlike. Statua je jednostavno objekt, nema subjektivnosti. Mrtvo tijelo jednom je bila kua subjektivnog fenomena, ali sada je prazna. Sada je to prazna kua, osoba koja je tu ivjela napustila ju je. ivi ovjek ima sva obiljeja statue, mrtvo tijelo i jo neto - unutarnju dimenziju - koja moe tota promijeniti
64
jer to je najjaa sila u postojanju. Na primjer, zna se da tri osobe mogu bolovati od iste bolesti, ali isti lijek nee djelovati. Na jednu osobu djeluje, na drugu djeluje polovino, a na treu uope ne djeluje. Bolest je ista, ali unutranjost je drugaija. Ako uzmete u obzir unutranjost, tada e moda lijenik drugaije djelovati na razliite ljude, iz razliitih razloga. Jedan od mojih prijatelja bio je veliki kirurg u Nagpuru - veliki kirurg ali ne i dobar ovjek. On u kirurgiji nikada nije promaio, a i naplaivao je vie nego ostali kirurzi. Kada sam bio kod njega rekao sam mu: "Ti naplauje pet puta vie za istu stvar nego ostali kirurzi." On odgovori: "Moj je uspjeh u mnogim drugim stvarima baziran na istome: kada mi osoba da pet puta vie, ona je odluila preivjeti. To nije samo zbog novca, zbog toga to sam lakom. Ako mi on eli dati pet puta vie - iako moe biti operiran za manje novca - on je odluio preivjeti, ma koliko to kotalo. Njegova je odlunost gotovo pedeset posto mojega uspjeha." Postoje ljudi koji ne ele preivjeti, oni nemaju volje suraivati s doktorom. Oni uzimaju lijekove, ali tu nema elje za preivljavanjem. Upravo suprotno, oni se nadaju da lijek nee djelovati i njih nitko nee optuiti za samoubojstvo, a rijeit e se ivota. Ova je osoba iznutra ve otila. Njegovoj unutranjosti lijek ne moe pomoi, lijenik je gotovo bespomoan - lijek nije dovoljan.
65
Od toga sam kirurga saznao, rekao mi je: "Ti ne zna. Ja ponekada inim stvari koje su apsolutno nemoralne, ali ja to moram kako bih pomogao pacijentu." Upitao sam ga: "Sto to znai?" On ree: "Mene je moja profesija osudila..." i svi lijenici u Nagpuru su ga osudili "Mi nikada nismo vidjeli takvu varalicu." On bi pacijenta stavio na stol u operacionoj dvorani - doktori bi bili spremni, sestre bi bile spremne, studenti bi gledali s galerije. A on bi apnuo pacijentu na uho: "Mi smo se dogovorili za cijenu od deset tisua, to nee biti dovoljno. Va je problem mnogo ozbiljniji. Ako ste mi spremni dati dvadeset tisua, uzet u instrumente u ruke, u suprotnom, ustanite i otiite. Moete nai jeftinije ljude." U ovakvoj situaciji, a osoba ima novaca, inae ne bi mogla rei da ona prihvati: "Dat u vam dvadeset, samo me spasite." I on mi ree: "Bilo koji kirurg ga je mogao spasiti, ali ne s tolikom sigurnou. Sada, kada e platiti dvadeset tisua, on je apsolutno sa mnom, njegovo itavo unutarnje bie postaje podravajue. Ljudi me osuuju jer ne razumiju. Sigurno da je nemoralno dogovoriti se za deset tisua i onda mu pred operaciju apnuti na uho: "Dvadeset tisua, trideset tisua; ili ustani i otii - jer ja prije nisam shvatio da je bolest otila tako duboko. Ja preuzimam rizik, ja stavljam svu moju reputaciju na kocku. Za deset tisua ja to neu uiniti. A nikada u ivotu ja nisam pogrijeio, uspjeh je moje pravilo. Ja oper66
iram jedino kada sam apsolutno siguran u uspjeh. Dakle, vi odluite. Ja nemam puno vremena, drugi pacijenti ekaju. Odluite se u roku dvije minute: ili se sloite, ili ustanite i nestanite.' Naravno, osoba e rei: "Ja u vam dati sve to elite, samo vas molim da operirate." To je nelegalno, nemoralno, ali ja ne mogu rei da je nepsiholoki. Bilo to da se radi s ovjekom, ne moe biti isto objektivno. Imao sam i drugog prijatelja, lijenika koji je sad u zatvoru jer uope nije bio kvalificiran. On nikada nije studirao medicinu niti na jednom fakultetu, svi njegovi dokumenti bili su krivotvoreni. Ali ja jo uvijek mislim da je nad njim uinjena nepravda - jer nije vano je li on imao zavrene kole ili ne. Pomogao je tisuama ljudi, posebno onima koji su ostali bez nade, obilazei mnoge kolovane doktore, ve umorni od svega. On je imao odreenu karizmu - ne fakultet. Od svoje je bolnice uinio gotovo maginu zemlju. Onoga trenutka kada je stupio u njegov ured, pacijent je ostao iznenaen. Bio je svugdje.. .jer k njemu su ljudi dolazili kao u zadnje utoite. Svi su znali da je ovjek krivotvoritelj, nita tu nije bilo skriveno. To je bila javna tajna. Ali ako umirete, zato da ne pokuate? Imao je predivan vrt, a tek njegov ured....Na recepciji je imao prekrasnu enu, to je bio dio tretmana jer ak i kada osoba umire, pogled na prelijepu enu izaziva buenje elje za ivotom. Poslije recepcije on bi proveo
67
kroz svoj laboratorij. To je bilo apsolutno nepotrebno, ali on je elio da osoba vidi da on nije tek obian doktor. A laboratorij je bio udo - totalno beskoristan, u njemu nije bilo niega vanoga, ali toliko cijevi, boca, obojena voda koja se pretae iz jedne cijevi u drugu, kao da su veliki eksperimenti u toku. Tada stiete do doktora. On nikada nije upotrebljavao uobiajene dijagnostike metode provjeravanja vaeg pulsa. Ne, vi ste morali lei na elektrini krevet s daljinskim upravljanjem. Krevet bi se podizao visoko gore. Vi bi leali tamo i gledali velike lampe koje su nad vama visjela. Va bi puis bio spojen icama i izazivao bi poskakivanje vode u cijevima. Srce bi se pregledavalo na isti nain, ne s obinim stetoskopom.. On je sve to uinio vidljivim pacijentu kako bi ovaj vidio da je doao geniju, strunjaku. On nije imao niti jedan akademski stupanj. Njegov je farmaceut imao sve stupnjeve, te je on prepisivao sve lijekove jer on sam nije imao pojma o lijekovima. U stvari, on nikada nije uinio niti jedno kriminalno djelo. Nikada nije prepisivao lijekove, nikada potpisivao recepte. To je inio ovjek koji je imao fakultet za to. Ali zato to je on sve to organizirao, upisao si akademske stupnjeve koji ne postoje, ne mislim da oni mogu biti ilegalni. On nije tvrdio da su ti stupnjevi s bilo kojeg postojeeg fakulteta. Sve to je bila fikcija - ali je fikcija bila od pomoi. Vidio sam pacijente koji su samim pregledom bili
68
ve na pola izlijeeni. Govorili su: "Osjeamo se gotovo izlijeeno iako lijek jo nismo uzeli. Ovdje je recept, sada idemo kupiti lijek." Ali zato to je on sve to uinio....Tu sam vidio da je pravda slijepa. On nije uinio nita ilegalno, nikoga nije otetio, ali u zatvoru je zato to je Varao ljude'. On nikoga nije varao! Ako je varanje kada pomognete nekome da due ivi, to je onda medicinska pomo? Radi ljudskih bia medicina nikada ne moe postati apsolutno solidna, sto posto objektivna znanost. Zbog toga postoji tako mnogo medicinskih kola: ayurveda, homeopatija, naturopatija, akupunktura i jo mnoge druge - i sve one pomau. Homeopatija, to su jednostavno eerne pilule, ali to pomae. Pitanje je da li osoba vjeruje. Postoje ljudi koji su fanatini naturOpati i nita im drugo ne moe pomoi, jedino naturopatija. A to nema veze s boleu. Jedan od mojih profesora bio je lud za naturopatijom. Bilo kakav problem - i blatni pakung na trbuh. Odlazio sam k njemu uivati jer to je bilo vrlo oputajue. Imao je lijepu kadu i tueve. Iako to nije bila istina znao sam mu rei da imam teku migrenu. On bi rekao: "Ne brini. Samo blatni pakung na tvoj trbuh." Sada, blatni pakung ne pomae migreni. Ali meni je pomagao jer ja nisam imao migrenu! Blatna kupka, prepuna kada, a vi uronjeni u blato, samo glava je vani - to je veoma udobno i osvjeavajue. Ubrzo je shvatio: "Ti mi stalno dolazi s novim bolestima."
69
Rekao sam: " T o je istina...jer ja imam knjigu o naturopatiji, iz knjige uzmem bolest i tada doem k tebi. Prvo proitam kako bih vidio to e mi raditi. Ako elim da mi to radi, tada donesem tu bolest; inae, zato nepotrebno leati u blatu pola sata...." On ree: "Znai ti si me varao?" Rekoh: "Ne, ja te ne varam. Ja sam tvoj najistaknutiji pacijent. Svi ostali na fakultetu ti se smiju, jedino te ja podravam. A ostali koji dolaze k tebi, dolaze zbog mene jer ja im govorim da je moja migrena nestala." On ree: "" Moj boe! Odlazi, sada ja imam migrenu!" Ljudi su postajali ljuti na mene. Govorili bi mi: "Umjesto da nestane, moja se migrena pojaala. Hladan trbuh ne pomae migreni!" Tada bih rekao: "Mora da tvoj sistem funkcionira drugaije. Meni to pomae." Postoje homeopati, fanatici koji vjeruju da je homeopatija jedina ispravna medicina i da su sve ostale medicine opasne - posebno da je alopatija otrov. Kada odete homeopatu, prva je stvar da e vas ispitati sve o vaem ivotu, od roenja do sada, a vas samo glava boli! Jedan je homeopatski doktor ivio blizu mene. Kad god mi je doao otac u posjetu ja sam ga vodio k njemu. Homeopat mi ree: "Molim te, nemoj mi dovoditi oca jer on pone priati tri generacije unazad, kako je njegov djed bio bolestan..." Rekao sam mu: "On je takoer homeopat. On ide u dubinu, u korijene."
70
On ree: "Ali on gubi toliko vremena i ja to moram sluati, a ima samo glavobolju! O njegovom djedu i njegovim bolestima, o njegovom ocu i njegovim bolestima..zatim o njemu. Gotovo itav dan je proveo kod mene. Moji ostali pacijenti su otili, a ja sam morao sluati o svim njegovim bolestima od djetinjstva, da bi se na kraju ispostavilo da ima samo glavobolju. Rekao sam mu: 'Boe, to to nisi prije kazao,' a on ree: 'ti si homeopat i ja sam homeopat. elio sam ti dati kompletnu sliku.' Prvo to vas oni pitaju je o vaim bolestima jer vjeruju da su sve bolesti povezane, itav va ivot je jedna cjelina. Nije vano jeste li imali neto na nozi ili glavi - oni su dio jednoga tijela, a da bi doktor razumio, on mora sve znati. Homeopat e vas pitati koje ste alopatske lijekove uzimali - jer to je osnovni uzrok svih vaih bolesti, svi alopatski lijekovi su otrov. To je takoer stav naturopatije, da je alopatija otrov. Dakle, prvo morate postiti, uzeti klistir, kako bi oistili tijelo od alopatije. Jednom kada ste isti od alopatije.... ovjek je subjektivno bie. Ako pacijent voli lijenika, tada i voda moe djelovati kao lijek. A ako pacijent mrzi lijenika, tada ni jedan lijek ne moe pomoi. Ako pacijent osjeti da je lijenik indiferentan - to je est sluaj s lijenicima jer i oni su ljudska bia, itav dan viaju pacijente, stalno netko umire....Sasvim polako oni otvrdnu, izgrade barijeru do njihovih emocija, sentimentalnosti,
71
ljudskosti. Ali to spreava da njihovi lijekovi budu korisni. Oni ih prepisuju gotovo kao roboti, kao da vam stroj daje lijek. S ljubavlju, pacijent ne dobiva samo lijek, uz lijek neto nevidljivo dolazi k njemu. Medicina e morati shvatiti ovjekovu subjektivnost, njegovu ljubav i morat e stvoriti neku vrstu sinteze u kojoj e se ljubav i lijek upotrebljavati kako bi pomogli ljudima. Ali jedna je stvar apsolutno sigurna: medicina nikada ne moe postati potpuno objektivna. To je ono u to je medicinska znanost do sada ulagala napore, da bi je uinila objektivnom.
4. ALTERNATIVNI PRISTUP ZDRAVLJU

Svi su problemi psihosomatski jer tijelo i um nisu dvije stvari. Um je unutarnji dio tijela, a tijelo je vanjski dio uma. Znai, bilo to da pone na tijelu moe doi u um i obrnuto: moe poeti u umu i otii na tijelo. Tu nema podjele, nema nepropusnih ograda. Na sve se probleme moe gledati s dva ugla: oni se mogu rijeiti kroz um i kroz tijelo. Do sad se to u svijetu prakticiralo: nekoliko ih vjeruje da su svi problemi tjelesni - fiziolozi, Pavlovljevci, behavioristi...Oni tretiraju tijelo i, naravno, u pedeset posto sluajeva su uspjeni. Nadaju se da e s napretkom znanosti postii vie, ali nikada nee postii vie od pedeset posto; to nema nikakve veze s napretkom znanosti. Drugi pak misle da svi problemi dolaze iz uma - to je pogreno kao i kod prvih. Kranski znanstvenici, hipnotizeri, psihoterapeuti, svi oni misle da je problem u umu. Oni su takoer uspjeni u pedeset posto sluajeva; oni takoer misle da e prije ili kasnije biti jo uspjeniji. To je besmislica. Oni ne mogu biti uspjeni vie od pedeset posto, to je limit. Po mojem vlastitom razumijevanju svaki problem mora se rjeavati s obje strane zajedno, simultano. Treba ga napasti ve na vratima, na dvije fronte; tada e se ovjeka
72
73
moi lijeiti sto posto. Kada nauka postane savrena, tada e to funkcionirati na oba naina.... Tijelo je prvo jer ono je portal uma, streha nad vratima. Tijelom se jo uvijek moe manipulirati jer je ono masivno. Ono se prvo treba osloboditi svih svojih nakupljenih struktura. Ako ste dovoljno dugo ivjeli s osjeajem da ste slabi, tada je to moralo ui u tijelo , u njegovu strukturu. Prvo to treba osloboditi od tamo. Simultano, va um treba inspirirati kako bi krenuo prema gore i mogao poeti odbacivati sve one utege koji ga dre dolje. Shvatio sam da Joga gleda na ovjeka kao na nekoga tko ima nekoliko vrsta tijela. Ako je tome tako, nije li posljedica toga to sto za razliite individue jedan lijek moe biti efikasniji nego drugi, ovisno o tome gdje je se nalazi uzrok bolesti? Jo uvijek ne postoji znanost o ovjeku. Patanjalijeva Joga najblie je tome od svega to se ikada uinilo. On tijelo dijeli na pet slojeva, odnosno na pet tijela. Vi nemate jedno tijelo, imate ih pet, a iza pet tijela vae je bie. Ono isto to se dogodilo u psihologiji, dogodilo se i u medicini. Alopatija vjeruje samo u fiziko tijelo, masivno tijelo. Paralelno s behaviorizmom alopatija je najmasivnija medicina. Zbog toga je i postala znanstvena jer znanstveniki instrumenti sposobni su jedino za vrlo masivne stvari. Idemo dublje. Akupunktura, kineska medicina, prodire za jedan sloj vie. Ona djeluje na energetskom tijelu - pranamayakos-. Ako neto nije u redu s fizikim tijelom, akupunktura ga
74
uope ne dira. Ona pokuava raditi na energetskom tijelu. Pokuava raditi na bioenergiji, na bioplazmi. Tamo neto uini i masivno tijelo poinje dobro funkcionirati. Ako neto krene loe na energetskom tijelu, alopatija funkcionira na tijelu, na masivnom tijelu. Naravno, za alopatiju je to uzlazni zadatak. Za akupunkturu to je silazni zadatak. To je lake jer je energetsko tijelo neto vie od fizikog tijela. Ako je energetsko tijelo u dobrom stanju, fiziko ga tijelo jednostavno slijedi jer se plan nalazi na energetskom tijelu. Fiziko tijelo samo je orue energetskog tijela. Sada se akupunkturu malo pomalo poelo cijeniti zahvaljujui odreenoj fotografiji, Kirlianovoj fotografiji koja je prola preko sedamsto energetskih toaka u ljudskome tijelu. Akupunkturisti su to znali najmanje pet tisua godina. Oni nisu imali instrumente pomou kojih bi saznali gdje su energetske toke, ali malo po malo, kroz pokuaje i pogreke, stoljeima, oni su otkrili sedamsto toaka. Sada je Kirlian takoer otkrio tih istih sedamsto toaka uz pomo instrumenata. Kirlianova je fotografija dokazala jednu stvar: da je apsurdno pokuati mijenjati energetsko kroz fiziko. To je kao kada bi se pokualo mijenjati gospodara tako to bi se mijenjalo slugu. To je gotovo nemogue jer gospodar nee sluati slugu. Ako elite promijeniti slugu, promijenite gospodara. Momentalno e ga sluga slijediti. Umjesto da se promijeni svaki vojnik, bolje je promijeniti generala. Tijelo ima na milijune vojnika, elija, radi po neijim naredbama, pod neijom
75
komandom. Promijenite komandanta i itava e se ablona tijela promijeniti. Homeopatija ide malo dublje. Ona radi na mentalnom tijelu - manomayakos -. Osniva homeopatije, Hahnemann, otkrio je jednu od najveih stvari koje su ikada bile otkrivene, a to je: to je manja koliina lijeka, to dublje prodire. On je metodu pravljenja homeopatskih lijekova nazvao 'potenciranje'. Oni stalno smanjuju koliinu lijeka. Radio bi na taj nain: uzeo bi odreenu koliinu lijeka i mijeao ga s deset puta veom koliinom mlijeka, eera ili vode. Jedan dio lijeka, devet dijelova vode i to bi mijeao. Tada bi opet uzeli jedan dio te nove tvorevine i ponovo mijeali s devet dijelova vode, mlijeka ili eera. Nastavljao bi na taj nain: ponovno jedan dio nove tvorevine i devet dijelova vode. Tako bi on radio i potencija bi rasla. Malo-pomalo, lijek je doao do nivoa atoma. Postao je tako suptilan da ne moete vjerovati kako to moe djelovati, gotovo je nestao. Ovako pie o homeopatskim lijekovima, potencije: na desetu potenciju, na dvadesetu potenciju, na stotu potenciju, na tisuitu potenciju. to je vea potencija, to je koliina manja. Kod tisuite potencije ostaje milijunti dio originalnog lijeka, gotovo nita. Gotovo je nestao, ali tada on prodire do najdublje jezgre manomaye. Prodire u vae mentalno tijelo. On prodire dublje od akupunkture. To je gotovo kao da ste stigli do atomskog ili ak do ispod nivoa atoma. Tada to ne dotie vae tijelo. Tada to ne dotie vae energetsko tijelo, jednostavno ulazi.
70
Tako je suptilno i tako maleno da prolazi kroz barijere. Jednostavno sklizne u manomayakos, u mentalno tijelo, a otuda poinje djelovati. Saznali ste odjednom o autoritetu koji je vei i od pranamye. Ayurveda, indijska medicina, sinteza je toga troje. To je jedna od najsintetskijih medicina. Hipnoterapija ide jo dublje. Ona dotie vigyanmayakos, etvrto tijelo, tijelo svjesnosti. Ona ne upotrebljava lijekove. Ne upotrebljava nita osim sugestije. To je sve. Vaem umu jednostavno nametne sugestiju - nazovimo to ivotinjski magnetizam, mesmerizam, hipnoza ili bilo kako, ali ona djeluje kroz snagu misli, ne kroz snagu materije. ak je i homeopatija jo uvijek snaga materije u veoma suptilnoj koliini. Hipnoterapija potpuno odbacuje materiju jer koliko god suptilan, to je materija. Na deset tisuitu potenciju, ali ipak, to je potencija materije. Ovo je jednostavno skok u misaonu energiju, vigyanmayakos: tijelo svjesnosti. Ako vaa svijest prihvati odreenu ideju, to poinje funkcionirati. Hipnoterapija ima veliku budunost. To e biti medicina budunosti jer ako se mijenjanjem vaeg misaonog obrasca moe promijeniti va um, preko uma vae energetsko tijelo, preko energetskog tijela vae masivno tijelo, emu onda otrovi, zato se baviti medicinom tijela? Zato ne raditi kroz misaonu silu? Jeste li ikada gledali kako hipnotizer radi na mediju? Ako niste, to je vrijedno za vidjeti. Dat e vam odreeni uvid.
77
Moda ste uli, a moda i vidjeli - dogaa se u Indiji, hodai po vatri; to nije nita drugo nego hipnoterapija. Ideja da su oni zaposjednuti nekim bogom ili boicom te ih vatra ne moe opeci, samo je ta ideja dovoljna. Ona kontrolira i transformira uobiajenu funkciju tijela. Oni se pripremaju: dvadeset i etiri sata su podvrgnuti postu. Kada postite, vae se itavo tijelo proisti, u njemu nema izluina, most meu vama i masivnim tijelom sruen je. Oni dvadeset i etiri sata ive u hramu ili damiji, pjevajui i pleui, dolazei u sklad s bogom. Tada dolazi trenutak hodanja po vatri. Oni dolaze pleui, zaposjednuti. Dolaze s punim povjerenjem da ih vatra nee opeci, to je sve, nema nieg drugog. Pitanje je kako stvoriti povjerenje. Oni pleu po vatri, a vatra ih ne opee. Mnogo se puta dogodilo da je netko tko je bio samo gledalac, postao tako opsjednut. Dvadeset ljudi hoda po vatri i ne opeku se, netko e odmah postati vrlo povjerljiv: "Ako ovi ljudi hodaju, zato ne bi i ja?" ; on skoi u vatru i vatra ga ne opee. U jednom iznenadnom trenutku javi se povjerenje. Ponekad se dogaalo da su ljudi, koji su bili pripremljeni, bili opeeni. Ponekad neki nepripremljeni gledalac hoda po vatri i nije opeen. to se dogodilo? - mora da su ljudi koji su se pripremali imali sumnje. Mora da su razmiljali da li e se dogoditi ili ne. Mora da je u njihovoj vigyanmayakos, njihovoj svjesnosti ostala siuna sumnja. To nije bilo totalno povjerenje. Oni su doli sa sumnjom. Zbog te sumnje tijelo nije moglo primiti
78
poruku uzviene due. Sumnja je stala izmeu, a tijelo je nastavilo funkcionirati na uobiajeni nain i bilo opeeno. Zbog toga sve religije inzistiraju na povjerenju. Povjerenje je hipnoterapija. Bez povjerenja vi ne moete ui u finije dijelove vaega bia, mala sumnja i vi ste vraeni u masivno tijelo. Nauka djeluje sa sumnjom. Sumnja je metoda nauke jer nauka radi s masivom. Sumnjate vi ili ne, alopata to ne brine. On vas ne pita imate li povjerenja u njegov lijek, on vam ga jednostavno da. No homeopat e vas pitati imate li povjerenja ili ne jer bez vaeg povjerenja njemu e biti resko raditi na vama. I hipno terapeut e traiti totalnu predaju, inae se nita nee moi uiniti. Religija je predaja. Religija je hipnoterapija. Ali postoji jo jedno tijelo. To je Anandmayakos: tijelo blaenstva. Hipnoterapija ide do etvrtog. Meditacija ide do petog. Meditacija - rije je predivna jer ima isti korijen s medicinom. Oboje dolazi iz istog korijena, meditacija i medicina izvedenice su jedne rijei: ona koja iscjeljuje, koja vas ini zdravima i cjelovitima je medicina - na dubljem nivou to je meditacija. Meditacija vam ne daje ak ni sugestiju jer sugestija se mora dati izvana. Sugestiju vam mora dati netko drugi. Sugestija znai da ovisite o nekome. Oni vas ne mogu uiniti savreno svjesnima jer bit e potreban i netko drugi i sjenka e biti baena na vae bie. Meditacija vas ini savreno svjesnima, bez i jedne sjenke - apsolutno
79
svjetlo bez tame. Sada se ak i sugestija ini kao velika stvar. Netko sugerira - to znai da neto dolazi izvana, a u krajnjim analizama, ono to dolazi izvana materijalno je. Ne samo tvar ve i ono to dolazi izvana, materijalno je. ak je i misao suptilni oblik tvari. ak je i hipnoterapija materijalistika. Meditacija odbacuje sve potpornje, sve podrke. Zbog toga je najtee na svijetu razumjeti meditaciju jer tu nita ne ostaje - samo isto razumijevanje, svjedoenje. Wilhelm Reich u svojoj knjizi 'Sluaj, mali ovjee' govori o tome da ovjek zrai ivotnom energijom kada se osjea dobro i voljeno; kada se boji on povlai tu energiju. Reich kae da je ovjekova ivotna energija - koju je on nazvao 'orgone' - naena u atmosferi, izvan tijela. izumio. Sto je to,to j e p n promatrao? Wilhelm Reich pio je jedan izmeu onih jedinstvene inteligencije, roenih u ovom stoljeu. O n o to je on pronaao na istoku je znano kao aura. Mora da ste vidjeli na statuama Bude, ili Mahavire, ili Krine - prsten aure oko glave. Taj prsten je stvarnost. O n o to je Wilhelm Reich vidio autentina je istina, samo to oni kojima je to rekao nisu bili ljudi koji bi to mogli razumjeti. Oni su mislili da je on lud jer je opisao ivot kao energiju koja okruuje tijelo. Upravo je to istina. ivot je energija koja okruuje tijelo. Ne samo vae
80
tijelo, ve i cvijea, drvea - svecima vlastitu auru. A ta auxa, koja vas okruuje, skuplja se i iri ovisno o situaciji. Svaka situacija gdje se vaa energija skuplja, loa je i bolesna. A situaciju kada se vaa energija iri, treba potovati i voljeti. U ljubavi se vaa energija iri prema van i vi postajete ivlji. Kada se bojite, energija se skuplja, vi ste manje ivi. Amerikanci su za jadnog Wilhelma Reicha mislili da je lud jer on ne samo da je poveao tu energiju - pronaao je vjebe pomou kojih se ta energija poveava - ve je uhvatio tu energiju u kutije, velike kutije u koje ovjek moe ui. I ako bi ovjek bio bolestan, van bi izaao zdrav i cjelovit. Prirodno, za takvog se ovjeka treba misliti da je lud. On je te kutije, prazne kutije, prodavao. No one nisu bile prazne. On je pronaao nain kako da sakupi energiju koja je u atmosferi dostupna. Moe se oko drvea vidjeti kako se ta energija raspruje, no vi to golim okom ne moete vidjeti. Nakon to su njega proglasili ludim i zatvorili, u Sovjetskom savezu drugi je ovjek uspio to fotografirati. Sada je u Sovjetskom savezu to prepoznata psihologija, da ovjek ima auru. Kirlian je unaprijedio odreenu plou kako bi to fotografirao. On je fotografirao ruku i oko ruke se vidjela aura. Na veoma udan nain, njegove su fotografije mogle ak pokazati ako bi ovjek bio bolestan unutar est mjeseci: "Sada on ne pokazuje nikakve znakove bolesti, ali njegova se aura skuplja na odreenoj toki..."
81
On kae da
je to uspio vidjeti poveano, uz pomo naprave koju je sam
A ako se aura na odreenom mjestu skuplja - moda e osoba postati gluha ili slijepa ako se aura oko oiju skuplja. Njegove su fotografije pokazale da je u pravu. Kada bi on rekao: "Postoji opasnost da ovaj ovjek izgubi vid," tu nema vidljivih znakova, nema razloga da se u to povjeruje, ali u roku est mjeseci ovjek bi oslijepio. Sovjetska je vlada prepoznala Kirlianov rad i sada se to iri i na druge zemlje. ovjek moe biti lijeen prije nego to oboli. Kirlianove su fotografije vrlo proroanske. Pokazuju najmanje est mjeseci unaprijed ono to e se dogoditi. Ve je stoljeima poznato na istoku da prije smrti, est mjeseci prije, vie ne moete vidjeti vrh svoga nosa. Zbog toga to se vae oi poinju okretati prema gore, one ne mogu vidjeti vrh vlastitoga nosa. Onoga trenutka kad spoznate da ne moete vidjeti vrh nosa, to znai da e se unutar est mjeseci vaa energija povui, otii natrag na izvor. Takoer, joga auru poznaje ve pet tisua godina, bez fotografske tehnologije. Ali sada se moe prihvatiti na znanstvenim temeljima. Wilhelm Reich bio je jedinstveni genije. On je mogao vidjeti i osjetiti ono to obino nije mogue. Ali ako ste jako meditativni vi ete poeti viati aure ljudi, ak i svoju vlastitu auru. Vidjet ete vlastitu ruku obavijenu svjetlom, kako sjaji. Kada ste zdravi osjetit ete kako vam se aura iri. Kada ste bolesni, osjetit ete kako se aura skuplja - neto se u vama stee. Kada ste pored bolesne osobe, imat ete udan osjeaj da vas ona na neki nain ini bolesnima jer bolesmjjud^ko82
riste tue aure bez da to oni znaju. Njemu je potrebno vie ivota i on e ga uzeti onome tko ga ima, ako mu se priblii. Iz iskustva znate, bez da razumijete, da postoje ljudi koje elite zaobii jer se od susreta s njima osjeate bolesno, osjeate da vam je neto oduzeto. Takoer postoje ljudi koje elite susretati jer pri susretu s njima vi osjeate irenje, osjeate se ivlji. Wilhelm Reich bio je u pravu, no na nesreu mase nikada ne prihvaaju svoje vlastite genije; suprotno tome oni ih osuuju jer ako je Wilhelm Reich u pravu, tada su svi ostali slijepi. On je u ljutnji napisao knjigu Posluaj mali ovjee. Ta je knjiga predivna i njegov gnjev moemo zaboraviti jer on je bio osuen od 'malog ovjeka,' od masa. Za njega se mislilo da je lud i strpalo u ludnicu. On je i umro u ludnici. Na istoku, on bi postao Gautam Budha. Imao je kvalitetu i uvide. No zajednica je bila pogrena, zajednica vrlo malog ovjeka, vrlo malih ljudi, uskogrudnih, koji nisu mogli sagledati veliinu, koji nisu mogli sagledati mistino.... itava atmosfera puna je ivota. Ako shvaate svoje vlastite izvore ivota vi ete odjednom postati svjesni da su ptice ive, da je drvee ivo, trava je iva, ivot je svugdje! I vi moete plesati s tim ivotom, moete poeti razgovarati s atmosferom. Naravno, ljudi e pomisliti da ste ludi jer ljudi su jo uvijek isti.) Ti isti ljudi razapeli su Isusa, ti isti ljudi strpali su Wilhelma Reicha u ludnicu, ti isti ljudi otrovali su Sokrata....ali ti su ljudi u veini^ Ljutnja Wilhelma Reicha pravedna je, ali ja bih ipak
S3
rekao, malom je ovjeku potrebno suosjeanje. On se naljutio jer su s njime loe postupili, unitili su itav njegov ivot. Umjesto da ga shvate - on bi za njih otvorio nova vrata k iskustvu, k ljubavi, ka ivotu - oni su ga potpuno unitili. Naravno da se on naljutio. Na istoku, tamo su ti isti mali ljudi, ali istoni geniji nikada nisu bili ljuti na njih. Umjesto ljutnje pokazali su suosjeanje, osjetili su suosjeanje za njihovo sljepilo i na svaki su im nain pokuali unijeti svjetlo, malo razumijevanja u njihova srca. Kada istonoj znanosti pristupate sa zapadnim umom, tada mnogo toga proputate. itav va pristup je razliit: on je metodoloki, logian, analitian. A te istone znanosti nisu stvarno znanosti ve umjetnosti. Sve ovisi o tome moete li svoje energije prebaciti iz intelekta na intuiciju, moete li se prebaciti s mukog na ensko, s jang na jing, s aktivnog, agresivnog pristupa. Moete li postati pasivni, prijemivi? Samo tada te stvari funkcioniraju. U protivnome, vi moete uiti o akupunkturi i to nee uope biti akupunktura. Vi ete znati sve o tome, ali ne i to. A ponekad se dogaa da osoba ne zna mnogo o tome, ali zna to. No tada je to nadarenost - samo uvid u to. To se dogaa s previe istonih stvari: zapad je postao zainteresiran - one su duboke. Zapad se zanima za istone stvari ali tada to stavlja u vlastiti um kako bi razumio. Onog trenutka kada zapadni um ude u to, sama je osnova unitena. Samo dijelovi ostaju, a dijelovi nikada ne funkcioniraju. Nije
84
da akupunktura nee djelovati, ona e djelovati, ali ona moe djelovati samo uz istoni pristup. Dakle, ako zaista elite nauiti akupunkturu, na primjer, dobro je da imate znanje o tome, ali upamtite, to nije najhitnija stvar. Sakupite sve mogue informacije, zatim zaboravite sve informacije i ponite tonuti u mrak. Ponite oslukivati vau vlastitu podsvijest, ponite osjeati prijateljstvo prema pacijentu. To je drugaije Kada pacijent doe zapadnom lijeniku, zapadni lijenik pone umovati, dijagnosticirati, analizirati, kako bi pronaao gdje je bolest, koja je bolest i to je moe izlijeiti. On upotrebljava jedan dio svoga uma, racionalni dio. On napada bolest, poinje je osvajati: borba izmeu bolesti i doktora zapoinje. Pacijent je izvan igre, doktor se puno ne bavi pacijentom. On je zapoeo borbu s boleu - pacijent je potpuno zanemaren. Kada doete akupunkturistu bolest nije vana, vaan je pacijent jer on je taj koji je stvorio bolest: uzrok se nalazi u pacijentu, bolest je samo simptom. Vi moete izmijeniti simptom, pojavit e se drugi. Moete bolest forsirati lijekovima, moete zaustaviti njezin izraaj, ali ona e se tada manifestirati negdje drugdje, mnogo opasnija, snanija, osvetoljubiva. Slijedeu e bolest biti mnogo tee savladati nego prvu. I nju ete drogirati, tada e trea biti jo tea. Tako je alopatija stvorila rak. Bolest zaustavljate s jedne strane, ona izbija na drugoj strani, tada je vi pritiete s te strane i ona postaje vrlo, vrlo ljuta. A pacijenta ne
85
mijenjate, on ostaje isti, dakle uzrok postoji i on nastavlja uzrokovati efekte. Akupunktura djeluje na uzrok. Nikada na efekte, uvijek ide na uzrok. Kako ete vi ii na uzrok? Razum ne moe ii na uzrok - uzrok je prevelik za razum- on samo moe savladati efekte. Jedino meditacija moe ii na uzrok. Dakle, akupunktura e osjetiti pacijenta. Zaboravit e svoje znanje, jednostavno e pokuati doi u sklad s pacijentom. On e se sprijateljiti, poet e osjeati most do pacijenta. On e poeti osjeati bolest u vlastitomu tijelu, u vlastitom energetskom sustavu. To je za njega jedini nain da sazna gdje se uzrok nalazi jer uzrok je sakriven. On e postati ogledalo i na sebi nai odraz. itav proces je to i to se nije nauilo, to se ne moe nauiti. Zaista vrijedi upustiti se u to. Moj je savjet da prvo na zapadu uite dvije godine, zatim otiite na Daleki istok najmanje est mjeseci kako bi bili s nekim akupunkturistom. Samo budite u njegovoj prisutnosti - pustite da on radi a vi gledajte. Jednostavno apsorbirajte njegovu energiju i tada ete moi neto uiniti, inae e biti veoma teko. Ako malo pomalo ponete osjeati vlastitu energiju, ili djelovanje energije u vlastitom tijelu, tada akupunktura nee ostati samo tehnika, ona e postati instrument. A to je tono znanje - vi moete uiti tehniku a da iz toga nita ne proizae - to je vie slutnja nego vjetina. To je jedna od najteih stvari sa starim tehnikama: one nisu znanstvene i ako im priete sa znanstvenog stanovita, vi moete neto
86
naslutiti, ali nedostajat e glavni dio. Sve to ete moi uhvatiti, nee biti mnogo i bit e razoaravajue. itav stari pristup bio je potpuno drugaiji: uope nije bio logian, bio je vie enski, intuitivniji, neloginiji. Tada netko nije logiki zakljuivao kao to to znanstveni um ini. Umjesto toga on je bio u dubokoj suradnji s postojanjem -vie u nekoj vrsti stanja sanjanja, matanja, dozvolivi prirodi da oslobodi svoje tajne i misterije. To nije bila agresija na prirodu....to je bilo vie nagovaranje. I taj je pristup iz unutranjosti. Neijem tijelu treba prii iz najdublje sri. Do tih sedam stotina toaka nije se dolo putem objektivnosti, ve u dubokoj meditaciji. Kada netko ode duboko unutra - silno iskustvo - on moe vidjeti kako ga akupunkturne toke okruuju, kao no prepuna zvijezda. Vi ste spremni tek onda kada ste vidjeli te energetske toke. Sada vi imate unutarnju mo. Samo dodirom tijela neke osobe vi ete moi osjetiti gdje tjelesna energija nedostaje, a gdje ne, gdje se kree, gdje se ne kree, gdje je hladna i gdje je topla, gdje je iva a gdje je odumrla. Postoje toke koje reagiraju i one koje ne reagiraju. Vi ete upoznati akupunkturu samo u onom opsegu u kojemu ste sposobni poznavati sebe, a kada se oboje poklopi, tada je to silna svjetlost. U tome svjetlu moete vidjeti sve - ne samo o svojem, ve i o tijelima drugih. Nova se vizija podie, kao da se tree oko otvorilo.
S7
5. ULOGA ISCJELITELJA
Medicina nije obina profesija. To nije samo tehnologija jer umijeana su ljudska bia. Vi ne popravljate mehanizme, nije u pitanju samo znanje, to je duboko pitanje ljubavi.... Vi se igrate s ljudskim biima i njihovim ivotima, a to je kompleksna pojava. Ponekad netko pogrijei i ta pogreka moe biti fatalna za neiji ivot. Dakle, uite u to s dubokom molitvom. Uite s humanou, poniznou, jednostavnou. Ljudi koji u medicinu jednostavno uu kao da ulaze u tehniku, nisu pravi ljudi da budu lijenici - to su pogreni ljudi. Oni ljudi koji nikada ne osjete ambivalentnost, nisu pravi ljudi. Oni e ljude operirati kao to automehaniari rade s autima. Oni nee osjetiti duhovnu prisutnost pacijenta. Oni nee tretirati osobu, ve simptome. Naravno, oni mogu biti vrlo sigurni, tehniari su uvijek sigurni. No kada ste se upustili s ljudskim biima, vi ne moete biti tako sigurni, oklijevanje je prirodno. Treba promisliti dvatri puta jer dragocjeni je ivot u pitanju - ivot koji mi ne moemo vratiti, jednom kada ode, otiao je zauvijek. To je individua koja je nezamjenjiva, jedinstvena, kao netko kakvoga nikada nije bilo i kakvoga nikada vie nee biti. Vi se igrate vatrom, oklijevanje je prirodno. Uite u to sa silnom poniznou. Imajte duboko potovanje za pacijenta. I dok
89
ga lijeite postanite samo sredstvo boanske energije. Nemojte biti doktor, jednostavno postanite sredstvo boanske iscjeljujue energije- samo instrument. Neka tamo bude pacijent - imajte veliko potovanje prema njemu, nemojte ga tretirati kao stvar - i neka tamo bude bog, s dubokom, dubokom molitvom dopustite da bog struji i doe do pacijenta. Pacijent je bolestan, on se ne moe povezati s bogom. On se jako udaljio. Zaboravio je onaj jezik pomou kojega bi se sam mogao iscijeliti. On je u oajnom stanju. Ne moete ga kriviti, on je u bespomonom stanju. Netko tko je zdrav moe biti od ogromne pomoi ako postane sredstvo. A ako je zdrava osoba jo i netko tko zna, to moe biti od jo vee vanosti jer boanska energija moe vam dati vrlo tanahne znakove - vi ih morate dekodirati. Ako poznajete medicinu, vrlo ih lako moete dekodirati. Tada vi nita ne radite pacijentu, bog je onaj koji ini. Vi ste sebe stavili na raspolaganje bogu i stavili ste mu na raspolaganje sve svoje znanje. To je boanska iscjeljujua energija koja je, zdruena s vaim znanjem, ona koja pomae. I to nikada ne teti. Vi moete biti tetni. Zato odbacite sebe, dopustite da bog bude tamo. Uite u medicinu i nastavite meditirati. Svatko moe biti iscjelitelj. Iscjeljivanje je kao disanje, prirodno je. Netko je bolestan, to znai da je izgubio sposobnost da se sam lijei. On vie nije svjestan vlastitog iscjeljujueg izvora. Iscjelitelj je tu da mu pomogne da se povrati. Izvor je onaj isti iz kojega iscjelitelj
90
vue, ali ovjek je zaboravio kako razumjeti taj jezik. Iscjelitelj je povezan s cijelim pa postaje medij. On dotakne tijelo bolesne osobe i postaje veza izmeu njega i izvora. Pacijent vie nije direktno povezan s izvorom, sada postaje indirektno povezan. Jednom kada energija potee, on je iscijeljen. I ako je iscjelitelj zaista ovjek od razumijevanja...jer mogue je da postanete iscjelitelj a da niste ovjek od razumijevanja. Postoje mnogi iscjelitelji koji to rade ali ne znaju kako se to dogaa, oni ne poznaju taj mehanizam. Ako vi razumijete, tada moete pomoi pacijentu da bude izlijeen, ali mu takoer moete pomoi da postane svjestan izvora iz kojega se iscjeljenje dogaa. Ne samo da je on iscijeljen od postojee bolesti ve je zatien od buduih. Tada je iscjeljenje savreno. Tada to nije samo lijeenje ve i prevencija. Iscjeljenje gotovo postaje iskustvo molitve, iskustvo boga, ljubavi, iskustvo cijeloga.
91
6. VRIJEME ZA PANJU, VRIJEME ZA LJUBAV

ini se da se sve religije bave bolesnima, oboljelima, siromanima. Nitko se ne bavi vama i vaima bogatstvom i vaom veliinom, vaim sjajem. Ja vam kaem: sve dok ne volite sami sebe, dok ne pronaete svoje vlastito bogatstvo, svoje vlastite visine, neete moi dijeliti svoju ljubav ni s kime. Zasigurno, bolesnima je potrebna panja, ali oni ne trebaju ljubav. Ovo se mora shvatiti jer kranstvo je to uinilo kao gotovo univerzalno prihvaenu istinu - da je to najvea religiozna stvar, najduhovnija stvar, voljeti bolesne. No to je apsolutno protivno psihologiji i protivno prirodi. Kada volite oboljelog, vi mu ne pomaete da bi se oporavio od njegove bolesti jer kada je on zdrav, njega nitko ne voli. Bolest je dobar izgovor, izaziva druge da ga vole. Moda ste to ve vidjeli, ali niste o tome razmiljali. ena itav dan radi, savreno zdrava, ali kada mu dolazi kui vidjevi ga kroz prozor, ona odlazi u krevet. Ima glavobolju - j e r ako nema glavobolju, mu ne pokazuje ljubav. No ako nju boli glava, on nevoljko sjeda kraj nje, masira joj glavu, pokazuje neku lanu vrstu ljubavi, govori joj slatke i lijepe rijei. Mjesecima je nije nazvao 'draga'. A to je ono to ona eli uti: "Volim te i to ne samo danas, voljet u te zauvijek."
93
udno je to djeci vau ljubav pokazujete kada su bolesna. No vi ne razumijete jednostavnu psihologiju zdruenosti - bolest i ljubav postaju zdruene. Kad god dijete treba vau ljubav, ono mora oboljeti. Koga se tie zdravo dijete, koga se tie zdrava supruga, koga se tie zdravi suprug? kod bolesti. elim da vam bude jasno: pobrinite se za bolesnog, ali nikada ne pokazujte ljubav. Brinuti o oboljelom potpuno je druga stvar. Budite indiferentni jer glavobolja i nije neka velika stvar. Poklonite panju ali izbjegavajte vae slatke triarije, budite paljivi na sasvim praktian nain. Dajte joj lijek, ali ne pokazujte ljubav jer to je opasno. Kada je dijete bolesno, pobrinite se, ali budite apsolutno indiferentni. Neka dijete shvati da vas ne moe ucjenjivati boleu. itavo se ovjeanstvo meusobno ucjenjuje. Bolest, starost, bolest je naprosto postala zahtijevanje: "Ti me mora voljeti jer sam bolestan i jer sam star..." Kada je netko bolestan i vi pokaete ljubav...To je rutina koju ovjeanstvo slijedi. Bolesnoj osobi ne pokazujete ljutnju, ak iako ste ljuti. Bolesnoj osobi, iako je ne volite, vi pokazujete ljubav; ako ne moete pokazati ljubav, tada barem pokaite samilost. No to su opasnosti i vrlo su protivne psiholokim otkriima.... Vi morate voljeti sebe, bez da razmiljate zasluujete li to ili ne. Vi ste ivi - to je dovoljan razlog da zasluujete ljubav, isto kao to zasluujete da diete. Vi ne razmiljate
94
zasluujete li disati ili ne. Ljubav je suptilna hrana dui, kao to je to jelo tijelu. A kada ste puni ljubavi za sebe, tada ete moi voljeti druge. Volite jake i zdrave. Brinite o bolesnima, brinite o starima, ali briga je potpuno druga stvar. Razlika izmeu brige i ljubavi je kao razlika izmeu majke i bolniarke. Bolniarka se brine, majka voli. Kada je dijete bolesno, za majku je bolje da bude samo bolniarka. Kada je dijete zdravo, tada mu dajte ljubavi koliko god moete. Pustite neka ljubav bude zdruena sa zdravljem, snagom, inteligencijom - to e djetetu pomoi u ivotu, dugorono.
Ljubav dolazi kao lijek, potrebna je samo
95
7. ISCJELJUJUCI DODIR
Masaa je neto to moete poeti uiti, ali nikada neete zavriti. To traje i traje, a iskustvo neprekidno postaje produbljenije i uzvienije. Masaa je jedna od najsuptilnijih vjetina - i tu nije samo pitanje umjenosti. Vie je ljubav u pitanju. Nauite tehniku - i zaboravite je. Tada samo osjeajte i kreite se po osjeaju. Kada uite dubinski, tada je devedeset posto posla ljubav, deset posto je tehnika. Uslijed samog dodira, dodira iz ljubavi, neto u tijelu oputa se. Ako volite i ako imate suosjeanja za drugu osobu, osjeate njegovu krajnju vrijednost; ako je ne tretirate kao mehanizam koji treba srediti, ve kao energiju od silne vrijednosti. Ako ste joj zahvalni to vam vjeruje i to vam dozvoljava da se igrate njezinom energijom - tada ete malopomalo osjetiti kao da svirate na orguljama. itavo tijelo postaje klavijatura i moete osjetiti kako se u tijelu stvara harmonija. Sada ne pomaete samo osobi, ve i sebi. Masaa je potrebna svijetu jer ljubav se izgubila. Nekada je samo dodir ljubavnika bio dovoljan. Majka bi dodirivala dijete, igrala se njegovim tijelom, to je bila masaa. Mu se igrao sa eninim tijelom i to je bila masaa. To je bilo dovoljno, vie nego dovoljno. Bilo je to duboko oputanje i dio ljubavi. No to se izgubilo. Postepeno smo zaboravili gdje treba dodirivati, kako dodirivati, kako duboko dodirivati.
97
U stvari, dodir je jedan meu jezicima koji su zaboravljeni. Postali smo nespretni u dodirivanju jer samu tu rije iskvarili su tako zvani religiozni ljudi. Obojili su je seksualnou. Rije je postala seksualna i ljudi su se poeli bojati. Svatko se uva da ne bi bio dodirnut, osim ako ne dozvoli. Sada je na zapadu nastala nova suprotnost. Dodir i masaa postali su seksualni. Masaa je sada samo krinka za seksualnost. U stvarnosti, niti dodir niti masaa nisu seksualni. Njihova uloga je ljubav. Kada ljubav padne sa svojih visina, tada to postaje seks i tada to postaje runo. Budite poboni. Kada dodirujete tijelo osobe, budite poboni - kao da je sam bog tamo, a vi mu tek sluite. Tecite totalnom energijom. I uvijek kada vidite tijelo kako struji, a energija stvara novi oblike harmonije, osjetit ete takav ushit kao nikada do sada. Vi ete uroniti u duboku meditaciju. \ Kada masirate, radite samo to. Nemojte misliti na druge stvari jer one odvlae panju. Budite u svojim prstima, u svojim rukama kao da je vae itavo bie, vaa dua tamo. Neka to ne bude samo dodir tijela. Sva vaa dua ulazi u tijelo drugoga, proima ga, oputa najdublje dijelove. I neka to bude igra. Ne radite to kao posao, neka bude igra i zabava. Smijte se i navedite druge da se smiju. Masaa slui da bi postali prisni s tijelom nekoga drugoga i osjetili gdje nije u redu, da bi osjetili gdje je nepotpuno i uinili ga cijelim.. .pomogli tjelesnim energijama da budu jedna cjelina, da ne budu u suprotnosti. Uspjeli ste onda kada se energije tijela usklade i postanu orkestar.
98
Imajte puno potovanja prema ljudskome tijelu. To je boje utoite, boji hram. Uite svoju vjetinu s dubokim potovanje i molitvom. To je jedna od najveih stvari za uenje. Samo poloite svoje ruke na dio osobe gdje je to potrebno. Ako osoba ima glavobolju, poloite ruke na njenu glavu, zatvorite oi, ponite osjeati kako se energija prelijeva, u rukama ete osjetiti trace, one e se naelektrizirati. Ako osoba ima problema s trbuhom, poloite ruke na trbuh. Treba dodirnuti dio kojem treba pomo. Po mogunosti taj dio treba biti bez odjee, uinak e biti bolji. Ali ne dodirujte taj dio vie od jedne minute jer bolest bi mogla potei prema vama. Energija je ritam: jednu minutu ide prema van, drugu prema unutra. Obratite panju na to da kada stavite ruke na neije tijelo, izdahnite, uskladite izdah i uzdah. Kada poloite ruke, izdahnite i nastavite izdisati, kada vidite da vie ne moete izdisati, tada maknite ruke i udahnite. Ako udiete dok su ruke poloene, mogli bi oboljeti. Osoba bi bila izlijeena a vi bi patili, a to je nepotrebno. Samo poloite ruke kod izdisanja i maknite ih kod udisanja. Kada osobu iscjeljujete, toliko se energije izlijeva da ako dodirnete, to e biti gotovo kao gola elektrina ica. On bi se mogao uplaiti i zatvoriti svoja vrata. A ako su vrata zatvorena, vi moete nastaviti sipati ali se nita nee dogoditi. Iscjeljivanje je mogue ne samo zbog vae energije, ve samo onda kada vaa energija ulazi u drugu osobu i postaje njegova
99
energija. Ako docte do vrata i vrati se, nikakvo iscjeljenje se ne dogaa. Zbog toga nikada ne iscjeljujte osobu koja vam ne vjeruje - nikada ne pokuavajte jer to nije mogue. Ako osoba sumnja u vas, zaboravite ju. To je mogue samo u dubokom povjerenju, a ako to pokuate na osobi koja nee imati povjerenja u vas, vi ete sami postati nepovjerljivi prema vlastitoj energiji. Ako promaite vie puta, pomislit ete: "Nita se ne dogaa. Ja nemam energiju." U stvari, svaka osoba ima iscjeljujuu energiju. To je neto prirodno. Nije tono da su samo neki ljudi iscjelitelji. Svaka je osoba iscjelitelj, samo to je zaboravila tu sposobnost ili je nikada nije upotrebljavala, ili ju je upotrebljavala na pogrean nain i osjeala da to nikada ne djeluje. Nemojte nikada to raditi na nekome tko vas izazove. To nije izazov. Ako je netko spreman suraivati, tada je to predivno iskustvo. U poetku nikada ne dodirujte. Kada osoba bude sve oputenija i vi osjetite...kaem osjetite - ne da mislite. Ako osjetite potrebu za dodirom - na primjer ona ima glavobolju ili je boli trbuh, ili neto drugo i vi osjetite da e sam dodir pomoi - tada dodirnite, ali prvo dopustite da ona doe s vama u sklad. Prvo pruite energetsku masau, bez dodira. Drite rastojanje na oko 5cm jer aura osobe je oko 15 cm udaljena od tijela, na udaljenosti od 5-7,5 cm vi dodirujete njegovu energetsku auru. Ne dirate njegovo fiziko tijelo, ve njegovo suptilno tijelo, to je dovoljno. Vi ste ga
100
stvarno dodirnuli, ali on se toga nee bojati. Kada osjetite da osoba sudjeluje, kada njezino povjerenje postane beskrajno i vi vidite da ona struji s vama, moete osjetiti da je vaa energija apsorbirana - nije odbaena, ona postaje kao spuva i upija - tada je to vrhunac. Na toj toki sva energija se raspruje i ulazi najdublje. Nakon svakog iscjeljivanja dobro je da se istuirate ako je mogue. Ako nije, tada odmah operite ruke i protresite ih. Uvijek se dogaa da kada pretaete vau energiju u drugu osobu, njegova vlastita energija ponekad se pretae u vas, one se preklapaju. Ponekad osoba moe biti veoma jaka, jaa od vas. Ponekad osoba moe biti slaba, ali njezina bolest moe biti vrlo jaka i te vibracije mogu ui u vas i biti destruktivne. One vas mogu uiniti bolesnima, napetima. Iscjeljivanje je dobro, ali ne na vlastiti raun jer tada je to glupo i vi ne moete mnogo iscjeljivati. Prije ili kasnije vi ete jako oboljeti i bit ete veoma zbunjeni. Masaa nije samo masaa. Vi razmjenjujete energiju i osim ako nemate energije koja u vama kola, ubrzo ete postati umorni. Tada je to veliki rizik. Nije problem fiziki umor, on nije vaan jer vi ete se naspavati, najesti i on e nestati. Ali masae je dublja razmjena energije. Kada masirate neije tijelo tada nisu umijeana samo tijela ve i suptilna tijela, energetska tijela. Dvije bioplazme. Osoba koju masirate moe uzeti previe vae bioplazme. Osim ako nemate konstantnu unutarnju opskrbu, ako niste spojeni s izvorom, to e vas previe istroiti. To se moda nee odmah
101
odraziti jer ste mladi. Moda mjesecima ili godinama to se nee dogoditi, ali jednoga dana vi ete se slomiti. Po meni, netko prvo mora raditi na sebi i postati vrlo centriran. Kada ste u centru, tada vi niste. Kada ste u centru, tada izvor poinje funkcionirati. Tada ste vi samo provodnik. Kozmos poinje strujati kroz vas i tada nema problema. Vi moete davati energije koliko god elite i stalno ete dobivati novu. Vi tada niste kao rezervoar vode gdje nema izvora. Vi ste kao vrelo, s jo mnogo izvora; gdje uzimate vodu a nova dotee - ne moe se iscrpiti. U stvari, vi uzimate staru, ustajalu vodu, a svjea, iva voda ulazi. Izvor je veoma sretan, vi ga oslobaate prologa, staroga i stagnirajuega. Dakle, ako vi strujite, ako vaa energija cvjeta, tada nema problema. Masaa, iscjeljivanje i taj fenomen vrlo su suptilni. U pitanju nije samo poznavanje tehnike, veliko je pitanje kako doi do izvora i tada nema problema. Tada se ne optereujte s tehnikom, znate li je ili ne. Moete jednostavno zapoeti igru s neijim tijelom i energija e potei, a to e biti veoma blagotvorno. No stvaran dobitak je onda kada i osoba koja masira osjeti blagotvornost - tada je to stvaran dobitak. Tada su iscjelitelj i iscjeljivani na dobitku. Nitko ne gubi.
8. MEDITACIJA I PSIHIJATRIJA
Niti jedna psihoterapija nema kvalitetu meditacije jer niti jedna psihoterapija nije proizvela prosvijetljeno bie. Njihovi utemeljitelji nisu bili prosvijetljeni, a prosvijetljena bia na istoku nikada se nisu muila oko psihoterapije. Nisu se optereivali ak niti s psihologijom ili samim umom jer za njih nije bilo upitno kako rijeiti problem uma, ve kako izai iz uma, to je lake. Tada svi problemi prestaju jer jednom kada ste van uma, on vie nije podran da bi stvarao probleme. U suprotnome to je jedan proces bez kraja. Vas psihoanaliziraju, svejedno na iliili stari nain jer to su samo varijacije na istu temu. Nakon psiholoke seanse va se um osjea dobro i svjee. Takoer poneto i shvatite i to vas odri normalnima. U stvari, svi psihoterapeuti u slubi su drave, njihova je uloga da ne dozvole ljudima postati abnormalnima. Netko napusti stado i njegova pravila, te ini stvari koje ne bi trebao initi....Oni mogu biti bezopasni, no drutvo ne moe tolerirati takve ljude. Njih treba dovesti u normalu, na standarde prosjenosti. Posao psihoterapeuta je da oisti va um. To je neka vrsta podmazivanja vaega mehanizma - on radi neto bolje i vi poinjete malo bolje shvaati kako um funkcionira, prem-
102
103
da to ne izaziva neku revolucionarnu promjenu. Mogue je da ete jedan problem rijeiti, no niste uklonili uzrok. Sam um je problem. Dakle, vi moete otkloniti jedan problem a um e stvoriti drugi. To je kao obrezivanje drveta: vi odreete jedan list, a drvo e zbog potovanja i dostojanstva potjerati tri lista tamo gdje je bio jedan. Zbog toga se i vrtovi obrezuju, kako bi drvee davalo vie lia. Ista je stvar i s umom, moete otkloniti jedan problem - a to kota - no um koji stvara probleme jo uvijek je tamo, a psihoanalitiari ne idu van ogranienja uma. Um e stvoriti novi problem, kompliciraniji od onoga kojeg ste rijeili. Prirodno, um shvaa da vi moete rijeiti tu vrstu problema, pa stvara neto novo, kompliciranije, vie lia. Meditacija je sasvim neto drugo nego psihoanalize ili druge terapije koje su ograniene na um. To je jednostavno iskakanje iz uma: "Ti ima svoje probleme - ja idem doma." Poto je um parazit, on nema svoje vlastito postojanje. Njemu ste potrebni vi unutar njega, pa moe nastaviti izjedati vas, vau glavu. Jednom kada iskoite iz njega, um je samo groblje. Svi oni problemi koji su bili preveliki, otpadaju, oni jednostavno padaju mrtvi. Meditacija je potpuno druga dimenzija: jednostavno promatrate um i gledajui vi izlazite iz njega. Polako, um sa svim svojim problemima nestaje, inae e um stvarati udne probleme... Um je va jedini problem - svi ostali problemi samo
104
su izdanci uma. Meditacija odsijeca um u samom njegovom korijenu. Sve te terapije: Gestalt, Glasovni dijalog, Fritz Perls - moemo ih upotrijebiti za one koji jo nisu uli u meditaciju, kako bi doli do malo razumijevanja uma i pronali vrata kroz koja e izai. Mi upotrebljavamo sve vrste terapija koje pomau, ali ne za meditante. One pomau samo u poetku, dok se jo niste priviknuli na meditaciju. Jednom kada postanete meditativni, nije vam potrebna nikakva terapija, nijedna terapija tada nije od pomoi. No u poetku, moe pomoi, naroito zapadnim sljedbenicima...Sigmund Freud u pravu je jedino u vezi zapadnog uma i njegove tradicije. Kada on kae da svaka djevojka mrzi svoju majku jer ona voli oca, itava stvar bazirana je na njihovom razumijevanju seksa, ljubav u suprotnosti sa seksom. Djevojke vole oeve, djeaci vole majke. Ali djevojke ne mogu izraziti svoju ljubav, naroito one ne mogu biti seksualno povezane s ocem, a majka je povezana seksualno. One postaju ljubomorne na majke - majka je njihov neprijatelj. Djeaci postaju neprijatelji oevima jer ne mogu voditi ljubav s majkom. Japanci ne mogu ak ni misliti o tome, ni Indijci ne mogu misliti o tome - posve drugaiji odgoj. Sigmund Freud, ili Adler,
ili Jung, ili Fritz Perls, oni pojma nemaju. Cak ni u svojim snovima oni ne mogu pomisliti da ljudi mogu biti razliiti od zapadnjaka... Na istoku psihoanalize nisu od velike pomoi. Volim da zapadnjaci prou kroz grupe kako bi proistili um. S
105
istim umom lake je ui u meditaciju. Ali kad ne uete u meditaciju ve ovisite o ienju uma, tada ete ga istiti itav ivot i neete nikamo doi. Zbog njegove drugaije orijentacije, istok bi trebao na sveuilitima nai mjesta za meditaciju, ne za psihoanalize. Stoljeima je problem istoka bio kako izai van uma - jedan jedini problem. Ali za zapadnjaki um koji se razvijao u drugaijem smjeru, nikada nije bilo govora o transcendiranju uma. Ja sam pogledao u idovske izvore, u kranske izvore. Tamo ne postoji niti jedna izjava, u itavoj povijesti zapada, da bi netko uinio ma kakav napor da izae van uma. Oni su um upotrebljavali kako bi molili, upotrebljavali su um kako bi vjerovali u boga, upotrebljavali su um kako bi postali religiozni, kreposni, ali nikada nisu ni pomislili da postoji mogunost odlaska van uma. Na istoku se jedino za tim tragalo. Sav genij istoka radio je samo na jednoj stvari: kako otii van uma jer ako moete rijeiti svoje ukupne probleme time da odete van uma, zato ih onda rjeavati pojedinano? Um e nastaviti stvarati, to je vrlo kreativna sila. Vi jedan problem rijeite, drugi se pojavi. Vi rijeite taj problem, slijedei se pojavi. To je za psihoanalitiara dobar posao jer on zna da vi nikada neete biti izlijeeni. Vi neete biti izlijeeni od uma, on vas lijei samo od specifinog problema. Va um je tamo, izvor svega. On nikada ne odsijeca korijene, on odsijeca samo lie, eventualno grane, ali one e ponovno narasti - korijeni ostaju.
106
Meditacija odsijeca same korijene problema. Ponavljam: um je jedini problem i sve dok ne odete van uma, vi nikada neete biti van problema. udno je da do danas zapadni psiholozi nisu ni pokuali dublje razmisliti o injenici da je istok dao toliko prosvijetljenih ljudi. Nitko se od njih nije bavio analizama uma...pronaeno je stotine metoda koje vam mogu pomoi transcendirati um, a jednom kada ste van uma, svi ti problemi izgledaju kao da su tui. Vi dolazite do stanja promatraa na brijegu, a svi problemi su u dolini. Oni na vas nemaju nikakav utjecaj, vi ste otili van njih. Zapad je ostao do krajnosti centriran u umu. Sve o emu se na zapadu misli je materija i um. Materija je stvarnost a um je samo nusprodukt; izvan uma nema niega. Na istoku je materija iluzorna, um je nusprodukt svih vaih iluzija, projekcija, snova. Vaa je stvarnost izvan materije i uma. Mi na istoku dijelimo stvarnost na tri dijela: materija je izvanjska, dua je unutarnja, um je izmeu toga dvoje. Materija ima relativnu realnost, nije apsolutno realna, samo relativno realna. Um je apsolutno nerealan, a dua je apsolutno realna. To je sasvim drugaija kategorizacija ovjeanstva. Na zapadu su kategorije jednostavne: materija je realna, um je samo nusprodukt, a izvan uma nema niega. Upamtite: ako meditirate, tada nita drugo nije potrebno. Ako ne meditirate, tada ti psihoterapeuti mogu biti od pomoi kao stepenica za meditaciju...zapad je bio iskoritavan kroz
107
sve vrste prijevara, iz jednostavnog razloga zapad nije sam pogledao u meditaciju. Bilo koji idiot dode i neto kae, okupi sljedbenike jer oni pojma nemaju to je meditacija. Ni mantranje ni levitacija - te stvari nemaju nita s meditacijom. Meditacija ima samo jednu svrhu, a ta je da se ode van uma i postane svjedok. udo je u vaem svjedoenju - sav misterij ivota. U Newsweeku sam proitao vic, u sklopu lanka o takozvanoj brzopoteznoj terapiji. Sredovjean ovjek godinama je svoju obitelj bacao u oaj zbog svoje nezgodne navike. On je kidao papir na komadie koje je zatim razbacivao po podu, tata. bilo kamo da je iao. Obitelj ga je vodila Jungovcima, Adlerijancima, ali uspjenim bez rezulFrojdovcima,
dnostavnog razloga to je on potreban samo onda kada je neto zamreno. Ako nita nije zamreno, sva potreba za postojanjem uma prestaje. On se ne eli odrei svog gospodarenja nad vama. On je samo sluga, ali nekako je uspio postati gospodar i stvari u vaem ivotu su se izokrenule. Vic ukazuje na veoma oitu stvar. ovjek je kidao papir i svuda ga razbacivao. Prirodno, svi su mislili da je neto krenulo loe i da on treba psihoanalizu, neku poznatu osobu koja razumije putove uma i moe ga srediti. Nitko mu ak nije ni pokuao rei: "Nemoj to initi." Bilo je oito da je ovjek poludio, pa su obilazili Frojdovce, Jungovce, Adlerijance, velike psihoanalitiare. I svi ti psihoanalitiari teko su radili, satima, godinama, analizirali snove ovjeka koji je kidao komadie papira i razbacivao ih okolo. No nitko nije uspio. Na kraju su ga odveli arobnjaku koji ga je izlijeio. Ali Newsweek su snobovske novine, pa vic nije kompletan. Zbog toga vi ne vidite ega ima u tom vicu. arobnjak ga je proetao gore-dolje po stubitu i tada mu apnuo na uho: "Prestani kidati papire, inae u te gurnuti nogom s vrha stepenita." A bio je to snaan ovjek. "uvaj se jer ja ne vjerujem ni u psihoanalize ni u nita drugo, jedino u udaranje nogom. I ja ljude gurnem s ovog mjesta. Oni se kotrljaju preko stotina stepenica do ulice. Sada idi kui i upamti da ja imam samo jedan trik. Kad mi dovedu ovjeka oboljelog od bilo koje mentalne
109
U svim pokuajima da ubace svjetlo u mrane ponore
njegove podsvijesti, gdje mora da ta navika ima dom, oni su promaili. Na kraju ga je rodbina odvela jednome mranom ali inovativnom psihoterapeutu. rekao iznenaenoj rodbini: Taj je arobnjak proetao kroz Tada je ured s novim pacijentom, apui mu neto na uho.
"Moete ga odvesti kui, izlijeen
Kada se ni nakon godinu dana navika nije vratila, zahvalna je rodbina upitala doktora to je rekao pacijentu. Slegnuvi ramenima on ree: "Nemoj kidati papir." elite li ovo komentirati? Tajne ivota veoma su jednostavne, no um ih pokuava uiniti zamrenima^Um voli zamrenost iz je108
bolesti, ja ga izlijeim. Zbog toga sam etao s tobom po stubitu, kako bi vidio to znai kada te udarim nogom. Sada samo idi kui i pamti to. Slijedei puta nita neu govoriti, jednostavno u to uraditi." I ovjek je to razumio. Svatko bi to razumio. O n i su izostavili dio vica i unitili svu njegovu ljepotu. Taj je ovjek uivao u djetinjoj stvari, kidao bi papire na komadie i razbacivao ih posvuda. To je postalo zadovoljstvo jer su svi bili zbunjeni. To je jednostavno bio djetinjast fenomen. ovjek je bio retardiran, nikakve psihoanalize nisu mu trebale. Trebao mu je dobar udarac nogom to je bio jezik koji je odmah razumio. U mnogo emu mi razmiljamo o jednostavnim stvarima na kompliciran nain. Nai su problemi uglavnom vrlo jednostavni, ali um vas zbunjuje. Postoje ljudi koji vas iskoritavaju. Oni va problem uine jo kompliciranijim. Jednom su mi doveli djeaka. Bora da mu je bilo oko esnaest ili sedamnaest godina. Njegova je obitelj bila zabrinuta i uznemirena iako to nije bilo potrebno. Djeak je govorio kako su mu u trbuh ule dvije muhe, a sada se kreu po itavom tijelu - sada su u glavi, sada u ruci. Vodili su ga lijenicima, psihijatrima. Oni su rekli da to nije bolest. Snimali su ga i nisu nali ni muhe niti ita drugo. Njemu su rekli: "Kod tebe nema nikakvih muha." Ali on bi govorio: "Ali kako da vam vjerujem? One se kreu u mojem tijelu. Da li u vjerovati svom iskustvu ili vaim objanjenjima?" Sluajno je netko roditeljima predloio mene i doveli
no
su ga. Sasluao sam itavu priu. Djeak je izgledao nevoljko, tvrdoglavo, ve umoran od svih tih doktora koji su mu govorili da nema muha. Rekao sam: "Doveli ste ga k pravom ovjeku. Ja mogu vidjeti muhe. Jadni djeak pati a vi mu govorite da je glup." Djeak se opustio. Svidio sam mu se - po prvi puta netko prihvaa njegovu ideju o muhama. Rekoh: "Ja znam kako su one ule. Ti sigurno spava s otvorenim ustima." Djeak ree: "Da." Rekoh: "To je tako jednostavna stvar. Kada spava s otvorenim ustima, bilo to moe ui. Ti si sretan to su to samo muhe. Vidio sam ljude kojima su uli takori..." On ree: "Boe, takori?" R e k o h : " N e samo takori, za njima su ule i make." On ree: " M o r a da su ti ljudi bili u grdnoj nevolji." Rekoh: "Da, to nije nita, tvoj je sluaj vrlo jednostavan - tek dvije muhe. Samo tu legni i ja u ih izvaditi." On ree: "Vi ste prvi ovjek koji je pokazao razumijevanje za jadnog djeaka. Nitko mene ne slua. Stalno govorim da su muhe tu. Pokazujem im mjesto...sada su ovdje, sada su se premjestile tamo.. .a svi oni se smiju, rade budalu od mene." Rekoh: "Svi oni su budale. O n i nisu proli kroz
111
neto takvo, ali za mene je to specijalnost. Ja radim samo s ljudima koji spavaju otvorenih usta." On ree: "Znam da vi razumijete, odmah ste vidjeli da su one tamo - tono gdje jesu." Rekao sam roditeljima da izau i ostave djeaka sa mnom petnaest minuta. Rekao sam mu da legne. Prekrio sam mu oi i rekao da usta dri otvorenima. Ali on ree: ""Sto ako ih vie ue?" Rekoh: "Ne brini, ovdje je klima-ureaj i nema muha. Ti samo tu lei s otvorenim ustima, ja u ih pokuati nagovoriti da izau." Ostavio sam ga i proao kroz kuu kako bih uhvatio dvije muhe, to jo nikada nisam radio. Nekako sam uspio i muhe stavio u malu boicu. Stavio sam boicu pred njega i skinuo pokrov s njegovih oiju.
v
Veina bolesti uma - a sedamdeset pet posto bolesti jesu bolesti uma - moe se lako izlijeiti. Osnovna je stvar prihvatiti: nemojte nijekati jer nijekanjem mu povreujete ponos. Sto ete vie nijekati, on e vie ustrajati, to je logino. Vi nijeete njegovo shvaanje, vi nijeete njegove osjeaje, vi nijeete njegovu ljudskost, njegovo dostojanstvo. Vi mu govorite da on nita ne zna o svojem vlastitom tijelu. Prva stepenica je prihvatiti: "Da, u pravu si. Svi koji su nijekali bili su u krivu." I prvi dio posla je obavljen. Stvorena je suutna veza s osobom. Oni koji pate od bilo koje mentalne bolesti trebaju suut, trebaju odobravanje, a ne nijekanje. Oni ne ele da ih se pretvori u umobolnu osobu. Samo im pokaite suut, razumijevanje, ophodite se s ljubavlju. Dopustite da vam se priblie i tada pronaite jednostavan nain. Nemojte ga salijetati frojdovskim zapisima - to su gotovo svete knjige, literatura psihoanalitiara stalno se umnoava. Vi iskuavate sve te ideje na jadnom ovjeku, a njemu nije bog zna to. Po mom shvaanju svakom ovjeku je potrebna ljubav, takoer i on treba voljeti. Svaki ovjek treba prijateljstvo i suut - i svaki ovjek eli vam to dati. Ovo se dogodilo kada je George Bernard Shaw imao gotovo osamdeset godina. Njegovom osobnom lijeniku bilo je devedeset godina i oni su bili veliki prijatelji. Jednom, usred noi Bernard Shaw osjeti iznenadnu bol kod srca. Uplaio se mislei da je srani udar. Nazvao je
113
On ree: "Tako male muhe, a stvarale su takvu buku!

t
ivot su mi unitavale. Moe mi ih sada dati?" Rekoh: "Da, mogu, ali to e s njima?" On ree: "Pokazat u ih svim onim doktorima i psihijatrima koji su naplatili honorar a da nisu nita uinili, a tvrdili su da nema muha. Svima koji su to tvrdili ja u pokazati ove muhe." Bio je izlijeen. Njegov um bio je zapeo u jednoj ideji. Ali ako odete psihoanalitiaru, on e od krtinjaka napraviti planinu - toliko teorija, objanjenja.. .to moe potrajati godinama a problem je jo ovdje jer problem nije ni taknut. On je o tome filozofirao i sada pokuava filozofirati nad jadnim pacijentom.
112
doktora i rekao: "Doi odmah jer ja moda neu doekati jutro." Doktor ree: "Dri se, dolazim, ne brini." I doao je. Morao je prijei tri niza stepenica nosei torbu. Preznojavao se. Kad je doao, stavio je torbu na pod, sjeo i zatvorio oi. Bernard Shaw ga upita: "to je bilo?" Doktor je stavio ruku na svoje srce. Bernard Shaw ree: "Boe, pa ti ima srani udar!" Mogao je vidjeti, devedesetogodinji ovjek, tri niza stepenica, preznojavao se. Bernard Shaw je ustao, poeo mahati nad njim, umio mu je lice hladnom vodom, dao mu malo konjaka jer no je bila hladna. Prekrio ga je dekom, pokuavao je na sve naine i potpuno je zaboravio na vlastiti srani napad zbog kojega je pozvao doktora. Nakon pola sata doktor se osjeao bolje i rekao je: "Sada mi je dobro. Ovo je bio jaki srani udar. Ovo se dogodilo ve trei puta i ja sam pomislio da je posljednji, ali ti si mi puno pomogao. Sada mi daj honorar." Bernard Shaw ree: "Honorar? Skakao sam oko tebe, sluio ti. Ti bi meni morao dati honorar." Doktor ree: "Gluposti. Ovo je bila samo gluma. Ja to radim sa svakim sranim bolesnikom i uvijek upali. Oni zaborave vlastiti napad i brinu se za mene, devedeset godinjaka. Samo mi daj moj honorar. Ve je prola polovica noi i moram kui.". I uzeo je honorar. Bernard Shaw ree: " T o je neto. Mislio sam da sam
114
ja aljivdija, ali ovaj je doktor praktini aljivdija. Stvarno me izlijeio." Opipao je svoje srce, bilo je sasvim u redu. Potpuno je zaboravio na njega. To je bila samo lagana bol koju je njegov um umnogostruio.. .njegov strah od sranog udara, njegova ideja o sranom udaru, njegova ideja o smrti, sve se to uvealo. No doktor je zbilja bio dobar. Bernarda Shawa digao je na noge, dobio pie i ostalo, skupio honorar i spustio se niz stepenite. Bernard Shaw izgledao je potpuno smeteno: "Taj ovjek kae da to radi sa svim sranim bolesnicima i da je uvijek bio uspjean. Samo zbog svojih godina on to predivno uspijeva. Svatko e zaboraviti.. .svaki bi drugi lijenik to zakomplicirao, injekcijama, lijekovima i odmorom, promjenom klime ili cjelodnevnom njegom. Ali on je to uinio na brzinu, bez kompliciranja." Vidio sam sve vrste sluajeva vezanih uz um. Sve to je njima potrebno je pristupati im suutno i s ljubavlju. Svaki sluaj treba jedinstven tretman. Sve to je nad njim uinjeno, uobiajeno je. Zbog toga pacijent polako, polako poinje osjeati kako je uspjeno pobijedio sve vrste doktora: alopatske, homeopatske, ayurvedske, akupunkturiste, akupresuriste - sve vrste ljudi i nitko ga ne moe izlijeiti. U njemu se poinje stvarati odreeni ego da je njegova bolest neto vrlo posebno. On eli biti prihvaen kao poseban. To je nadomjestak Ovo treba shvatiti: svatko eli biti poseban, specijalan - veliki muziar, veliki plesa, veliki pjesnik - ali to ne
115
moe svatko postati. Da bi se postalo velikim muziarem potrebna je dugotrajna i mukotrpna disciplina...
v
njega. Pacijent, leei na kauu, govori - nikome, dok psihoanalitiar samo sjedi tamo. Bez ljudskog dodira - on ne moe niti primiti pacijenta za ruku, ne moe pogledati u njegove oi. Na istoku se nikada nije dogodilo neto ni slino psihoanalizi iz jednostavnog razloga to tamo ima na tisue majstora, u dubokoj meditaciji. Za svakoga tko bi doao k njima, njihova ljubav, njihovo suosjeanje, nain na koji bi pogledali pacijenta, bili su dovoljni. Ljudi bi bili izlijeeni. Neurotini i psihotini ljudi bili bi trenutno izmijenjeni. Sve to im je bilo potrebno bila je beskrajna ljubav koja nita ne zahtijeva - smiren i tih ovjek, ija je sama prisutnost lijek. ovjek koji je meditirao dugo vremena postao je beskrajan izvor. On zrai neime to je nevidljivo oku, no srcu je dostupno. Neto dopre do vaega najdubljega bia i promijeni vas. Problemi su jednostavni. Rjeenja su jednostavna. Netko samo mora izai iz uma da bi vidio tu jednostavnost. A tada, sve to e uiniti ovjek koji je u tiini, miran, radostan, bit e ljekovito, donijet e ozdravljenje. To e biti iscjeljujua sila. Psihijatri bi morali biti meditativniji od svih ostalih jer va je posao u svakom sluaju opasan. Ako niste veoma hladnokrvni i tihi, dok na vas mogu utjecati vanjske stvari, to je vrlo opasno. Mnogo vie psihijatara poludi nego ljudi ostalih profesija. I mnogo vie psihijatara poini samoubojstvo nego ljudi ostalih profesija. O tome treba razmisliti.
117
Cini se da su svi zatvoreni. Niije srce nema otvorene prozore. Niija vrata nisu otvorena da bi doekala goste.
v
itava ta situacija ini udne stvari. Prava potreba ljudskoga uma nije ispunjena i on se poinje udno ponaati. Vjerojatno je to bio jedini razlog to je onaj ovjek kidao papir i komadie razbacivao na sve strane - samo da bi se znalo: "Ja sam ovdje i razliit sam od svih. Ja radim neto to nitko drugi ne radi." On vjerojatno nije bio prihvaen, nije bio voljen. A njegovo lijeenje bilo je gore od bolesti. To je bila stvarna bolest, to to ga nitko nije volio. I sada mu je mag dao lijek: ""Ako to jo jednom uini, tako u te jako udariti nogom da e se skotrljati po svih sto stepenica i u komadiima doi do ulice." On je prestao to raditi, umjesto da primi ljubav, on je bio jo jae uplaen. Strah takoer moe izmijeniti vae ponaanje, ali to nije promjena na bolje, ve na gore. Ljubav je dostupna, nita ne kota, zato je onda ne upotrijebiti? Osim ljubavi, ja ne vidim neku drugu psihoterapiju. Ako psihoterapeut moe obasipati svojom ljubavlju, tada e bolest nestati bez ikakvih analiza. Sve analize tek su bijeg. Psihoanalitiar i sam izbjegava ljubav. On izbjegava pogledati pacijentu u lice. Boji se prepoznati stvarnost. Niti jedan pripadnik frojdovskog smjera, koji je najvei i najvaniji, ne sjedi preko puta pacijenta. Pacijent lei na kauu a psihoanalitiar sjedi pored
116
Proporcije su zaista prevelike! Duplo vie samoubojstava. To jednostavno ukazuje da je profesija prepuna opasnosti. Tome je tako jer kad god tretirate osobu psihiki uznemirenu, u neprilici, on stalno emitira svoje vibracije. On stalno izbacuje svoju energiju, svoje negativne valove na vas, a vi ga morate sluati. Morate biti vrlo paljivi. Morate voditi brigu, voljeti ga, biti suosjeajan prema njemu, jedino tako mu moete pomoi. On stalno na vas izbacuje negativno nabijenu energiju i vi to apsorbirate. U stvari, to paljivije sluate, to vie apsorbirate. Kad stalno ivite s neurotinim i psihotinim ljudima, vi poinjete razmiljati, nesvjesno, kako je to ono to ovjeanstvo jest. Malo-pomalo mi postajemo kao ljudi s kojima ivimo jer nitko nije samo otok. Znai ako radite s tunim ljudima i vi ete postati tuni. Ako radite sa sretnim ljudima i vi ete postati sretni jer sve je zarazno. Neuroza je zarazna, samoubojstvo je isto zarazno. Ako ivite u blizini ljudi koji su prosvijetljeni, vrlo svjesni, tada e neto u vama poeti odgovarati na tu viu mogunost. Kada ivite s ljudima koji su nisko, abnormalno nisko, izopaeni, tada e neto morbidno u vama poeti odgovarati i povezivati vas s njima. Dakle, biti stalno okruen bolesnim ljudima, na neki je nain opasno, osim ako se ne zatitite. I nita vam ne moe pruiti zatitu kao meditacija. Tada vi moete dati vie nego to sada dajete i jo uvijek ete ostati prirodni. Vi moete pomoi vie nego sada pomaete jer to je vaa energija via, to su mogunosti
118
za pomaganje vee. U suprotnome, psihijatri, iscjelitelji i iscjeljivani skoro su na istome, moda su samo male razlike u stupnjevima, ali one su tako male da nisu vrijedne spomena. Psihijatar moe poludjeti vrlo lako - samo mali poticaj, neto sluajno i on moe prijei u zabranjeni prostor. Ljudi koji su neurotini nisu to od uvijek bili. Samo dva dana prije oni su bili normalni ljudi i to mogu ponovno postati. Normalnost i abnormalnost ne razlikuju se kvalitativno, samo kvantitativno: devedeset devet posto, sto posto, sto i jedan posto - to je ta vrsta razlike. U stvari, u boljem svijetu, svaki bi psihijatar trebao biti duboko uveden u meditaciju, inae mu ne bi trebalo dozvoliti rad. To je jedini nain kako se moete zatititi, da ne budete osjetljivi i da moete stvarno biti od pomoi. U protivnome, ak i veliki psihijatri, veliki psihoanalitiari, ak i oni na neki nain poinju osjeati beznae za ovjeanstvo, ak i Freud. Nakon cijeloivotnog iskustva on je napokon rekao da nema nade za ovjeka, osjetio je beznae. To je prirodno, provesti etrdeset godina s ljudima koji su u neredu; jedino iskustvo ovjeanstva kroz ljude koji su ludi. Malo-pomalo on je poeo ovjeka gledati kao da je abnormalno normalno, kao da je on prinuen biti neurotian, kao da u ovjeku postoji neto prirodno to ga vodi k neurozama. Tako da je najzdravija ona osoba koja je vie prilagoena svijetu, to je sve. Prilagoenost je postala mjerilo zdravlja. Ali to ne moe biti. Ako je itavo
119
drutvo ludo, vi mu moete biti prilagoeni, ali ste vi ipak ludi. U stvari, u poludjelom drutvu, osoba koja nije luda bit e neprilagoena. To je stvarno tako. Kada je Isus hodao zemljom, on je bio neprilagoen. Morali smo ga razapeti. On je takav stranac, ne moemo mu tolerirati. Mi se njime ne bavimo, ve sami sobom. Kroz njegovo prisustvo samo su dvije stvari mogue: ili je on lud ili smo mi ludi. Oboje ne moe biti zdravo. Nas ima mnogo a on je sam. Naravno, mi emo ubiti njega, on nas ne moe ubiti. Kada Buda hoda, on izgleda udno: zdrav ovjek, stvarno prirodan, normalan ovjek koji se kree u abnormalnom drutvu. Tako je Freud doao do zakljuka da nema budunosti za ovjeanstvo. Najvie emu se moemo nadati je da se prilagodi socijalnom kalupu, to je sve. Ali nema mogunosti da ovjek bude blaen. Ne moe biti zbog vrlo prirodnih stvari. Zbog ega tako pesimistian zakljuak? Zbog njegovog cijelog iskustva. Freudov je itav ivot kao duga nona mora o luacima, rada s njima. Malo-pomalo i sam je postao abnormalan. Nije bio stvarno zdrav. On nije bio blaena osoba. On nikada nije saznao to je cijelost. Bojao se malih stvari, tako jako da je to postalo apsurdno. Bojao se smrti. Ako bi netko govorio o duhovima, on bi se preznojavao. Dva puta se onesvijestio jer je netko priao o smrti! To izgleda kao veoma neuravnoteen um, ali na nain koji se ne uzima u obzir. ak i to je udo, da je ostao razuman do kraja ivota.
120
Jedan od najprodornijih psihijatara, Wilhelm Reich, poludio je. Jedini razlog to on je poludio a drugi nisu, taj je to je on bio prodoran. On je imao stvarno dubok talent za ulaziti u korijen stvari, ali to je opasno. Freudov, Reichov ili ivot nekih drugih, pokazuje jednu stvar: da su oni bili izueni u duboku meditaciju, cijeli bi svijet bio drugaiji. Tada ne bi neurotini ljudi postali mjerilo. Moda je vrlo teko postati buddha (probueni), ali on je mjerilo. Normalna osoba je ona koja se to vie priblii mjerilu. To nema veze s prilagoenou. Netko se priblii ideji cijelosti, sree, zdravlja.
121
9. POTOVANJE TIJELA
Potujte svoje tijelo na isti nain na koji potujete svoju duu. Vae je tijelo isto tako sveto kao i vaa dua. U postojanju sve je sveto jer sve kuca zajedno s otkucajima srca boanskoga... Vi se kreete iz trenutka u trenutak, s jedne stepenice svjesnosti na slijedeu stepenicu svjesnosti. Tijelo je moda vrsto zaspalo, ali je takoer i svjesno. Znate da kada spavate i komari vas uznemiruju, vi spavate ali vaa ruka ih tjera. Tijelo ima svoju vlastitu svjesnost. Znanstvenici kau da tijelo ima milijune i milijune ivih stanica; svaka stanica ima svoj vlastiti ivot. Vi ste izgubili sposobnost uenja, inae bi se zaudili prvo nad vlastitim tijelom, kako tijelo kruh pretvara u krv. Mi jo uvijek nismo pronali tvornicu koja bi kruh pretvarala u krv. I ne samo to, razvrstava sve to je potrebno vaem tijelu, a to nije. O n o to nije potrebno izbacuje van, ono to je potrebno slui u razliite svrhe. Tijelo opskrbljuje razliita mjesta, razliite dijelove vaeg tijela, gdje god je potrebno. Vi jedete istu hranu za sve vae potrebe; iz iste su hrane napravljene vae kosti, vaa krv, vaa koa, napravljene su vae oi, va mozak. Tijelo savreno zna to je potrebno i gdje je potrebno. Krv neprestano kola snabdijevajui odreene dijelove odreenim kemikalijama.
123
Ne samo to, tijelo takoer zna i prioritete. Prvi prioritet je mozak - zato ako nema dovoljno kisika, tijelo e prvo kisik dati mozgu. Ostali dijelovi su vri i mogu malo priekati, ali modane stanice nisu tako vrste. Ako u roku est minuta ne dobiju kisik, one e umrijeti, a jednom kada umru, ne mogu oivjeti. Ogroman je to posao inteligencije, imati pod paskom razliite funkcije. Kada ste ozlijeeni, tijelo prvo prestaje snabdijevati one dijelove koji mogu preivjeti jer prvo treba iscijeliti povredu. Momentalno bijela krvna zrnca jurnu prema povredi kako bi je prekrile da ne bude otvorena. A unutra se nastavlja posao, veoma suptilan posao. Medicinska znanost zna da mi jo nismo tako inteligentni kao tijelo. Najistaknutiji lijenici rekli su da mi ne moemo lijeiti tijelo, ono se samo lijei - mi moemo samo pomoi. Nai lijekovi mogu biti od neke pomoi, no osnovni lijek dolazi iz samog tijela. udo je kako se to radi, to je ogroman posao. Od jednog prijatelja znanstvenika koji je radio na funkcijama tijela, saznao sam da ako bi htjeli obavljati sve te funkcije, trebali bi tvornicu veliku skoro etvrtinu milje, s mnogo kompliciranih strojeva i kompjutera. Ni onda nismo sigurni da bi uspjeli. A sve vae religije osuuju tijelo i govore vam da je briga o tijelu nereligiozna.... Prvo, iznutra postanite jedno s vaim tijelom, zatim postanite jedno s itavim postojanjem. Onoga dana kada e vai otkucaji biti usklaeni s kozmosom i njegovim otku124
cajima, vi ste pronali religiju - ne prije. Stoljeima se ovjeku govorilo o raznim ivotnonegativnim stvarima. ak je muenje tijela bila duhovna disciplina.... Vi hodate, vi jedete, vi pijete, sve ukazuje na to da ste vi tijelo i svjesnost, kao jedna organska cjelina. Ne moete muiti svoje tijelo i podizati svjesnost. Tijelo treba voljeti, biti mu veliki prijatelj. To je va dom, morate ga proiavati od svega smea, morate se sjetiti da vam je ono u slubi neprekidno, dan za danom. ak i kada spavate, vae tijelo neprekidno radi zbog probavljanja, pretvaranja hrane u krv, izbacuje mrtve stanice iz tijela, dovodi novi kisik, svjei kisik u tijelo - a vi vrsto spavate! O n o ini sve za va opstanak, za va ivot iako ste vi tako nezahvalni da nikada ni ne razmiljate o njemu. Naprotiv, vae su vas religije uile da ga muite: tijelo je va neprijatelj i morate ga se osloboditi, njegovih vezanosti. Ja takoer znam da ste vi vie od tijela i da nisu potrebne bilo kakve vezanosti. Ali ljubav nije vezanost, suosjeanje nije vezanost. Ljubav i suosjeanje apsolutno su potrebni za vae tijelo i njegov rast. I to je tijelo bolje, to su vee mogunosti podizanja svjesnosti. To je organsko jedinstvo. Svijetu je potrebna potpuno nova vrsta obrazovanja gdje e svatko biti temeljito upoznat s tiinama srca - drugim rijeima s meditacijama - gdje e se svakoga pripremati da bude suosjeajan sa svojim tijelom jer tako dugo dok niste suosjeajni s vlastitim tijelom, ne moete biti suosjeajni
125
ni s tijelima drugih. To je ivi organizam i nije vam uinio nita loe. U vaoj je slubi od kada ste zaeti i bit e do vae smrti. init e sve to vi elite, ak i nemogue i nikada nee biti neposluno. Nezamislivo je stvoriti takav mehanizam koji je tako posluan i mudar. Ako postanete svjesni svih funkcija tijela, bit ete iznenaeni. Nikada niste mislili o tome to sve vae tijelo radi. To je tako udesno, tako tajanstveno - ali vi nikada niste pogledali u njega. Nikada se niste zamarali time da bi upoznali vae vlastito tijelo, a pretvarate se da volite ljude. Vi to ne moete jer svi ti ljudi pojavljuju se pred vama kao tijela. Tijelo je najvei misterij u itavome postojanju. Taj misterij treba voljeti - njegovu tajanstvenost, treba duboko istraiti njegovo djelovanje. Na nesreu, religije su bile apsolutno protiv tijela. Ali to definitivno ukazuje da ako ovjek naui mudrost i misterij tijela, nikada se nee zanimati za sveenstvo i za boga. Unutar sebe pronai e ono najtajanstvenije, a unutar tajni tijela, oltar je svjesnosti. Jednom kada spoznate vau svjesnost, vae bie, nema boga iznad vas. Samo takva osoba moe potivati druga ljudska bia, druga iva stvorenja jer svi su oni isto tako tajanstveni kao on sam...razliiti izraaj, razlike koje ivot ine bogatijim. I jednom kada je ovjek pronaao svjesnost u sebi, pronaao je klju za konano. Svaka edukacija koja vas ne ui voljeti svoje tijelo, koja vas ne ui biti suosjeajan
126
s vaim tijelom, nee vas moi nauiti da doete do vlastite svjesnosti. Tijelo, to su vrata - tijelo je stepenica. I svaka edukacija koja ne dotakne subjekt vaega tijela i svjesnosti, nije kompletna, krajnje je tetna jer ete vi nastaviti biti destruktivni. Samo cvjetanje svjesnosti unutar vas je ono to vas titi od destrukcije. To vas silovito tjera u kreativnost - da bi stvarali vie ljepote na svijetu, da bi svijetu dali vie udobnosti.... ovjeku treba bolje tijelo, zdravije tijelo. ovjeku treba vie svijesti, budnosti bia. ovjeku trebaju sve vrste udobnosti i luksuza koje je postojanje spremno dostaviti. Postojanje je spremno dati vam raj ovdje i sada, ali vi to odgaate - uvijek za poslije smrti. Na ri Lanki je umirao jedan veliki mistik...Oboavalo ga je na tisue ljudi. Okupili su se oko njega. On je otvorio oi: jo samo nekoliko udisaja na ovoj obali i otii e, otii zauvijek. Svi su eljno oekivali njegove posljednje rijei. Starac ree: "itav moj ivot uio sam vas o blaenstvu, ekstazi, meditativnosti. Sada odlazim na drugu obalu i vie neu biti dostupan. Sluali ste me, ali nikada niste prakticirali ono o emu sam govorio. Uvijek ste odgaali. Ali sada odgaanje nema smisla. Ja odlazim. Je li itko spreman poi sa mnom?" Tamo je bila mrtva tiina. Ljudi su se meusobno pogledavali mislei: moda je ovaj ovjek koji je bio uenik etrdeset godina spreman...Ali on je gledao druge - nitko
127
nije ustajao. Samo je netko straga podigao ruku. Veliki mistik pomisli: "Konano, jedna je osoba dovoljno hrabra." Ali ovjek ree: "Molim vas dopustite mi da vam objasnim zato nisam ustao. Samo sam podigao ruku. elim znati kako stii do druge obale jer, naravno, danas nisam spreman. Ima puno nedovrenih stvari: doli su mi gosti, moj se sin eni, pa danas ne mogu ii - i sami velite da s druge obale nema povratka. Jednoga dana, zasigurno jednoga u dana doi i sresti se s tobom. Ako nam moe jo jednom objasniti - iako si nam itav ivot objanjavao - samo jo jednom, kako stii do druge obale? Ali molim te, imaj na umu da sada nisam spreman poi. Samo elim osvjeiti svoje pamenje, pa kada dode pravo vrijeme..." To pravo vrijeme nikada ne dolazi. To nije samo pria ovog jadnog ovjeka, to je pria milijuna ljudi, gotovo svih. Svi oni ekaju pravi trenutak, pravu konstelaciju zvijezda. . .Konzultiraju astrologiju, odlaze itaima dlanova.. .na razne se naine raspituju to e se sutra dogoditi. ^Sutra se ne dogaa - nikada se nije dogodilo. Ovo je samo glupa strategija odgaanja., ono to se dogaa, uvijek je danasj] Ispravna vrsta obrazovanja uit e ljude ivjeti ovdje i sada, stvoriti raj na zemlji, a ne ekati da smrt doe i ne biti bijedan do smrti kada e ona zaustaviti vau bijedu. Neka vas smrt nae kako pleete, radosni i s ljubavlju. To je udno iskustvo, kada ovjek moe svoj ivot ivjeti kao da ve je u raju, smrt ne moe oduzeti nita od njegovog iskustva. Moj pristup je da vas uim da ovo je raj, nigdje drugdje
128
nema raja i nema priprema kako bi bili sretni. Nije potrebna disciplina kako bi bili u ljubavi, tek malo panje, tek malo budnosti, tek malo razumijevanja.
129
10. KORIJENI NAPETOSTI

Tjelesne napetosti stvarali su oni koji su, u ime religije, propovijedali antitjelesan stav. Na zapadu, krani su imali izrazito protivan stav prema tijelu. Izmeu vas i vaega tijela uinjena je pogrena podjela, ponor, a time se i sav va odnos usmjeruje prema stvaranju tenzija. Vi ne moete jesti oputeno, vi ne moete spavati oputeno; svako djelovanje tijela postaje napetost. Tijelo je neprijatelj, ali vi ne moete postojati bez njega. Morate ostati s njim, morate ivjeti s neprijateljem, pa je napetost stalna, nikada se ne moete opustiti. Tijelo nije va neprijatelj, ono ni na koji nain nije neprijateljsko, ak ni indiferentno prema vama. Samo postojanje tijela je blaenstvo. Onoga trenutka kada tijelo prihvatite kao dar, kao boanski dar, vratit ete se u tijelo. Vi ete ga voljeti, vi ete ga osjeati - a naini na koje se ono osjea, suptilni su. Vi ne moete osjetiti tue tijelo ako niste osjetili svoje, vi ne moete voljeti tue tijelo ako niste voljeli svoje; to je nemogue. Vi ne moete brinuti o tuem tijelu ako niste brinuli o svome vlastitom - a nitko ne brine! Vi moete rei da brinete, ali ja inzistiram: nitko ne brine. ak i ako se ini da brinete, vi stvarno ne brinete. Brinete iz jednog drugog razloga: zbog miljenja drugih, zbog pogleda neijih tuih oiju, vi nikada ne brinete o svome tijelu zbog vas
131
samih. Vi ne volite vae tijelo, a ako ga ne moete voljeti, ne moete biti u njemu. Volite vae tijelo i osjetit ete takvu oputenost kao nikada do sada. Ljubav je oputajua. Kada je tu ljubav, tu je i oputenost. Ako nekoga volite, ako izmeu vas i njega ima ljubavi, tada s ljubavlju dolazi i muzika oputenosti. Oputenost je tu. Kada ste uz nekoga oputeni, to je jedini znak ljubavi. Ako se uz nekoga ne moete opustiti, vi niste zaljubljeni; onaj drugi, neprijatelj, uvijek je tamo. Zbog toga je Sartre kazao: "Pakao, to je onaj drugi." Za njega tamo je pakao, mora biti. Kada ljubav ne struji izmeu dvoje, onaj drugi je pakao, no ako ljubav struji, drugi je tada raj. Je li onaj drugi raj ili pakao, to ovisi o tome struji li ljubav izmeu. Uvijek kada ste zaljubljeni, tiina se javi. Jezik je izgubljen, rijei postaju suvine. Imate toliko toga za rei, a istovremeno nemate to rei. Tiina e vas okruiti, a u toj tiini ljubav cvjeta. Vi ste oputeni. U ljubavi nema budunosti, nema prolosti; samo onda kada ljubav umre, prolost postoji. Uvijek se sjeate mrtve ljubavi, ive se ljubavi ne sjeate; ona je iva, nema pukotine, nema prostora za sjeanje. Ljubav je sadanjost, nema ni prolosti ni budunosti. Kada nekoga volite, vi se ne trebate pretvarati. Tada moete biti ono to jeste. Moete skinuti masku i opustiti se. Kada niste u ljubavi, tada morate nositi masku. U svakom ste trenutku napeti jer drugi je ondje, vi morate biti na strai.
132
Vi morate ili napadati ili se braniti: to je svaa, bitka - ne moete biti oputeni. B l a e n s t v o ljubavi je vie-manje b l a e n s t v o oputenosti. Osjeate se oputeno, moete biti ono to jeste, moete biti na neki nain goli, kao to jeste. Ne morate se optereivati sa sobom, ne trebate se pretvarati. Moete biti otvoreni, osjetljivi, a u toj otvorenosti vi ste oputeni. Ovo isto dogaa se kada volite svoje tijelo, postajete oputeni, vodite brigu o njemu. To nije pogreno, nije narcisoidno voljeti svoje tijelo. U stvari, to je prva stepenica prema duhovnosti. Prvotni izvor svih napetosti je: postati netko/Netko uvijek pokuava neto biti. Nikome nije lako sa samim sobom, onakvim kakav je. Bie nije prihvaeno, bie je odbaeno, neto je drugo uzeto kao ideal i to treba postati. Osnovna napetost je uvijek izmeu onoga to vi jeste i onoga to vi nastojite postat. Vi eznete postati neto. Napetost znai da vi niste zadovoljni s onim to jeste i nastojite biti ono to niste. Izmeu toga dvoje stvara se napetost. O n o to vi elite biti nevano je. elite li postati bogati, slavni, moni ili ak ako elite biti osloboeni, boanski, besmrtni, ak i ako teite za spasenjem, tada e takoer postojati e napetost. Napetost stvara sve ono za ime eznete da se u budunosti ispuni, a protivno je onome to vi jeste. Sto je ideal manje mogu, to je napetost vea. Osoba koja je materialist u manjoj je napetosti nego ona koja je religiozna.
133
Religiozna osoba udi za neim to je nemogue, za neim to je udaljeno. Udaljenost je tako velika da jedino napetost moe ispuniti prazninu. Napetost je pukotina izmeu onoga to vi jeste i onoga to elite biti. Ako je pukotina velika, napetost e biti velika. Ako je pukotina mala i napetost e biti manja. A ako pukotine uope nema, to znai da ste zadovoljni sa sobom, onakvi kakvi jeste. Drugim rijeima, ne udite da budete neto to niste. Tada va um postoji u trenutku. Tu nema mjesta napetosti, vama je dobro sa sobom. Po meni, ako nema pukotine, vi ste religiozni. Pukotina moe imati vie nivoa. Ako je udnja fizika, napetost e biti fizika. Kada tragate za odreenim tijelom, odreenim izgledom - ako eznete za neim razliitim od onoga to jeste na fizikom nivou - tada je napetost u vaem fizikom tijelu. Netko eli biti ljepi. Sada vae tijelo postaje napeto. Napetost poinje u vaem prvom tijelu, fiziolokom, no ako je to uporno, trajno, moe otii dublje i raspriti se po drugim nivoima vaega bia. Ako udite za psihikom snagom, tada napetost poinje na psihikom nivou i iri se. To irenje je upravo kao kada bacite kamen u jezero. On padne na odreenom mjestu, ali vibracije koje su time stvorene irit e se u nedogled. Napetost moe poeti u bilo kojem od vaih sedam tijela, no prvotni izvor uvijek je isti: pukotina izmeu stanja koje je i stanja za kojim se udi. Ako imate odreeni tip uma i elite ga promijeniti,
134
transformirati ga - ako elite biti bistriji, inteligentniji - napetost je stvorena. Jedino ako sebe u potpunosti prihvatimo, tada nema napetosti. Potpuno prihvaanje je udo, jedino udo. Jedina je iznenaujua stvar pronai osobu koja je sebe potpuno prihvatila. Samo postojanje je ne-napeto. Napetost je uvijek zbog hipotetskih, ne egzistencijalnih mogunosti. U sadanjosti nema napetosti, napetost je uvijek u orijentiranosti k budunosti. Ona proizlazi iz zamiljanja. Vi sebe moete zamisliti kao nekoga drugoga od onog to jeste. Mogunost koja je zamiljena stvorit e napetost. Sto osoba vie zamilja, to je mogunost napetosti vea. Tada zamiljanje postaje destruktivno. Zamiljanje moe takoer biti i konstruktivno, kreativno. Ako je sva vaa sposobnost zamiljanja koncentrirana na sadanjost, na trenutak, ne na budunost, tada moete vae postojanje gledati kao poeziju. Vae zamiljanje ne stvara udnju, upotrijebljeno je u ivljenju. To ivljenje u sadanjosti izvan je napetosti. ivotinje nisu napete, drvee nije napeto jer oni nemaju sposobnost zamiljanja. Oni su ispod napetosti, ne izvan njih. Njihova napetost samo je potencijalna, nije postala aktualna. Oni evoluiraju. Doi e trenutak kada e napetost eksplodirati u njihovim biima i oni e poeti eznuti za budunou. Predodreeno je da se to dogodi. Zamiljanje postaje aktivno. Budunost je prva stvar zbog koje zamiljanje postaje
135
aktivno. Vi zamiljate, a zbog toga to nema odgovarajue realnosti vi nastavljate sve vie zamiljati. Ali tako dugo dok se bavite sadanjou nema mogunosti zamiljanja. Kako moete zamiljati u sadanjosti? ini se da nema potrebe. To se mora razumjeti. Ako svjesno moete biti prisutni u sadanjosti, neete ivjeti u vaim imaginacijama. Tada e zamiljanje biti slobodno da stvara unutar sadanjosti. Potreban je samo ispravan fokus. Ako je zamiljanje usmjereno na stvarno, ono postaje kreativno. Kreacija moe poprimiti bilo koji oblik. Ako ste pjesnik, to postaje eksplozija poezije. Poezija nee biti enja za buduim, ve izraz sadanjosti. Ako ste slikar, to e biti eksplozija slike. Slika nee biti neto to ste zamislili, ve ono to znate i u emu ivite. Kada ne ivite u imaginaciji, dan vam je sadanji trenutak. Vi ga moete izraziti, moete ui u tiinu. Ali tiina sada nije mrtva tiina koja se prakticira. Ta je tiina takoer izraz sadanjeg trenutka. Taj je trenutak tako dubok da sada moe biti izraen samo kroz tiinu. ak ni poezija i slikanje nisu adekvatni. Nikakvo izraavanje nije mogue. Tiina je jedini izraz. Tiina nije neto negativno, ve pozitivno cvjetanje. Neto unutar vas procvalo je, cvijet tiine, a kroz tu tiinu izraeno je sve to vi ivite. Drugu stvar takoer treba shvatiti. Izraz sadanjosti kroz zamiljanje nije ni zamiljanje budunosti, niti reakcija na prolost. To nije izraz niti jednog poznatog iskustva. To je iskustvo iskustva - kao da vi to ivite, kao da se to
136
vama dogaa. Ne proivljeno iskustvo, ve ivi proces iskuavanja. Tada vae iskustvo i iskuavanje nisu dvije stvari. Oni su jedno te isto. Tada nema slikara. Samo iskuavanje postalo je slika, iskuavanje je samo sebe izrazilo. Vi niste kreator. Vi ste kreativnost, iva energija. Vi niste pjesnik, vi ste poezija. Iskustvo nije niti za prolost niti za budunost, niti je iz budunosti, niti iz prolosti. Sam je trenutak postao vjenost i sve proizlazi iz toga. To je cvat.... Ako moete osjetiti taj trenutak bez napetosti u svojemu tijelu, vi ete upoznati ugodu koju prije niste poznavali, pozitivnu ugodu.. .Vae tijelo moe biti bez napetosti jedino ako ivite trenutak po trenutak. Ako jedete i trenutak postane vjenost, tada tu nema ni prolosti ni budunosti. Sve to postoji je proces jedenja. Vi ne radite neto, postali ste djelovanje. Tu nee biti napetosti, vae e se tijelo osjeati ispunjeno. Ili ako ste u seksualnom sjedinjenju i ako to nije samo oslobaanje seksualnih napetosti, ve pozitivan izraz ljubavi - ako je trenutak postao potpun, itav i vi ste potpuno u tome - tada ete upoznati pozitivnu ugodu u vaemu tijelu. Ako trite i tranje postane ukupnost vaega postojanja,! ako ste senzacija koja vam se dogaa, ne neto odvojeno od toga, ve jedno s time, ako tu nema budunosti, ako nema cilja, ve je samo tranje cilj - tada upoznajete pozitivnu ugodu.' Tada je vae tijelo bez napetosti. Na fiziolokom nivou, vi ste upoznali trenutak ivota bez napetosti.
137
11. KLJUEVI ZA OPUTANJE

itavo je drutvo upregnuto u rad. To je radoholiarsko drutvo. Ne eli nauiti oputanje i od samoga djetinjstva vam ulijeva u pamet ideje protivne oputanju. Ja vam ne kaem da se itav dan oputate. Radite svoj posao, ali pronaite neto vremena za sebe, a to se moe nai samo u oputanju. Bit ete iznenaeni, ako se moete opustiti sat ili dva unutar dvadeset i etiri sata, to e vam donijeti dublji uvid u vas same. To e promijeniti vae vanjsko ponaanje -postat ete smireniji, tii. Promijenit e se kvaliteta vaega rada - bit e umjesniji i skladniji. Grijeit ete manje nego prije jer sada ste prisebniji, vie u centru. Oputanje djeluje udesno. To nije lijenost. Lijen ovjek izvana izgleda kao da nita ne radi, ali njegov um radi to je mogue bre, ali oputen ovjek - njegovo je tijelo oputeno, njegov um je oputen, njegovo je srce oputeno. Samo oputenost na sva tri nivoa - tijelo, um, srce - dva sata on je gotovo odsutan. Kroz ta dva sata njegovo se tijelo oporavi, njegovo se srce oporavi, njegova se inteligencija oporavi i u njegovom poslu ete vidjeti oporavak. On nee biti gubitnik - iako vie nee biti bijesan i nepotrebno trati amo-tamo. Ii e direktno tamo kamo eli.
139
Radit e stvari koje treba, a ne ono nepotrebno, beznaajno. Govorit e samo ono to je potrebni rei. Njegove e rijei postati telegrafske, njegovi pokreti graciozni. Njegov e ivot postati poezija. Oputanje vas moe transformirati u prekrasne visine, a to je tako jednostavna tehnika. U tome nema nita posebno, bit e vam teko svega nekoliko dana zbog starih navika....potrebno je da oputanje doe do vas. O n o e donijeti novo svjetlo vaim oima, novu svjeinu vaemu biu i pomoi vam da shvatite to je meditacija. To je tek prva stepenica pred vratima hrama meditacije. Uz sve dublje i dublje oputanje, to postaje meditacija. Totalno oputanje je krajnost. To je trenutak kada postajete buddha (probueni). To je trenutak ostvarenja, prosvjetljenja, Kristove svjesnosti. U ovom trenutku vi ne moete biti potpuno oputeni. U vaoj najdubljoj unutranjosti napetost e trajati. Ali ponite se oputati. Ponite s periferije - to je tamo gdje mi jesmo i jedino od tamo moemo poeti. Opustite periferiju vaega bia - opustite vae tijelo, opustite vae ponaanje, opustite vae djelovanje. Hodajte na oputen nain, jedite oputeno, govorite, sluajte oputeno. Usporite svaki proces. Nemojte uriti. Kreite se kao da vam je itava vjenost dostupna - u stvari, ona vam jeste dostupna. Mi smo ovdje od poetka i bit emo ovdje do samoga kraja, ako postoji poetak i postoji kraj. U stvari, nema ni poetka ni kraja. Mi smo od uvijek bili ovdje i uvijek emo biti. Oblici
140
se mijenjaju, ali sadraj ne, odjea se mijenja, ali ne i dua. Napetost znai, urbu, strah, sumnju. Napetost znai stalni napor da se zatitimo, da budemo sigurni. Napetost znai pripremu za sutra ili za poslije ivota - u strahu da se sutra neemo moi suoiti s realnou, budimo spremni. Napetost znai prolost koju niste stvarno ivjeli, ve nekako usput, ona lebdi, visi nad vama, okruuje vas. Upamtite jednu temeljnu stvar o ivotu: Isvako iskustvo koje niste ivjeli, drat e se za vas, bit e uporno: "Dovri me! Proivi me! Kompletiraj m e ! " U svakom iskustvu postoji jedno sutinsko obiljeje, ono tei k tome da bude dovreno, kompletno. Jednom kada je dovreno, ono nestaje, nedovreno, ono vas uporno mui, hvata vas, privlai vau panju. Govori vam: "Sto e sa mnom uiniti? Ja sam jo uvijek nedovren - ispuni me!" itava se vaa prolost mota oko vas, nedovrena jer nita se nije stvarno proivjelo, sve je nekako usput prolo, djelomino proivljeno, tek tako, ravnoduno. Nije bilo intenziteta, strasti. Kretali ste se kao mjesear, kao netko tko hoda u snu. Dakle, ta prolost visi nad vama, a budunost izaziva strah. Izmeu prolosti i budunost stisnula se vaa sadanjost, jedina stvarnost. Vi ete se morati opustiti iz periferije. Tijelo je prva stepenica oputanja. Sjetite se pogledati u tijelo, koliko god puta je to mogue, nosite li kakvu napetost negdje u tijelu - na vratu, u glavi, u nogama. Opustite to svjesno. Jednostavno idite na taj dio tijela i s ljubavlju mu recite: "Opusti se!"
141
OD LIJEENuA DO MEDITACIJE
Bit ete iznenaeni da, ako priete bilo kojem dijelu tijela, ono slua, slijedi vas - to je vae tijelo! Zatvorenih oiju, uite u tijelo, od nonoga prsta do glave traei gdje je napetost. I tada razgovarajte s tim dijelom, kao da razgovarate s prijateljem, neka to bude dijalog izmeu vas i vaega tijela. Recite mu neka se opusti, recite mu: "Nema niega ega se treba bojati. Ne boj se. Ja sam ovdje da brinem - ti se moe opustiti." Vrlo polako, nauit ete tu vjetinu. Tada e tijelo postati oputeno. Tada uinite drugi korak, malo dublji; recite umu da s*e opusti. A ako tijelo slua i um slua, ali ne moete poeti od uma - morate poeti od poetka. Ne moete poeti od sredine. Mnogo ljudi zapone u sredini i pogrijei jer su zapoeli na krivome mjestu. Sve se mora uiniti po redu. Ako postignete da se vae tijelo oputa dobrovoljno, tada ete moi pomoi vaem umu da se dobrovoljno opusti. Um je kompliciraniji fenomen. Jednom kada se uvjerite da vas tijelo slua, imat ete novo povjerenje u sebe. Sada vas ak i um moe sluati. To s umom potrajat e malo due, ali dogaa se. Kada je um oputen, tada ponite oputati vae srce, svijet vaih osjeaja, emocija - to je jo kompliciranije, suptilnije. Ali sada ete ii s povjerenjem, s velikim povjerenjem u sebe. Sada ete znati da je to mogue. Ako je mogue s tijelom i s umom, mogue je i sa srcem. I samo tada, kada ste proli kroz te tri stepenice, moete ii na etvrtu. Sada moete ii do najvee dubine vaega bia, do
142
onoga to je van tijela, uma, srca - do samoga centra vaega postojanja. I moi ete opustiti i njega. A ta oputenost donosi najveu moguu radost, krajnju ekstazu, prihvaanje. Bit ete puni blaenstva i veselja. Va e ivot poprimiti kvalitetu plesa. Sve u postojanju plee, osim ovjeka. Sve se u postojanju kree vrlo oputeno - svakako kretanje postoji, ali krajnje oputeno. Drvee raste, ptice cvrkuu i rijeke teku, zvijezde se kreu, sve to se dogaa na vrlo oputajui nain.. .bez urbe, bez brige, bez rasipanja. Osim ovjeka. (ovjek je pao kao rtva svojega uma. ovjek se moe uzdii iznad bogova i pasti ispod ivotinja. On ima ogroman spektar. Od najnieg do najvieg, ovjek je stepenite. Krenite od tijela, a tada polako, polako dublje. Nemojte poeti ni s ime prije nego ste savladali prethodno. Ako vam je tijelo napeto, nemojte poeti s umom. ekajte. Radite na tijelu. Vrlo male stvari mogu biti od beskrajne pomoi. Vi hodate odreenim tempom i to je postalo stvar navike, automatski. Sada pokuajte polake. Buda je obiavao govoriti svojim uenicima: "Hodajte vrlo polako i svaki korak inite vrlo svjesno." Ako svaki korak inite svjesno, vi ste prisiljeni ii polako. Ako trite, urite, zaboravit ete se sjetiti. Zato je Buda hodao polako. Samo pokuajte hodati vrlo polako i iznenadit ete se - nova vrsta svjesnosti poinje se dogaati u tijelu. Jedite
143
polako i iznenadit ete se - velika je oputenost prisutna. Sve inite polako ...samo da bi promijenili stare obrasce, samo da izaete iz starih navikaj Prvo mora tijelo postati krajnje oputeno, kao kod malog djeteta, samo tada zaponite s umom. Kreite znanstveno: prvo najjednostavnije, tada komplicirano, zatim kompliciranije. I tek tada moete opustiti krajnji bitak Oputenost je jedan od najkompleksnijih fenomena -vrlo bogat, viedimenzionalan. Sve su ove stvari dio toga: preputanje, povjerenje, predaja, ljubav, ii s bujicom, jedinstvo s postojanjem, stanje bez ega, ekstaza. Sve je to dio toga i ve se to pone dogaati ako nauite naine oputanja. Vae takozvane religije uinile su vas veoma napetima jer natovarili su vam krivnju. Ja se ovdje trudim osloboditi vas sve krivnje i svih strahova. Volio bih vam rei: tamo nema pakla i raja. Pa se nemojte bojati pakla i ne budite pohlepni za rajem. Sve to postoji u ovome trenutku. Vi ovaj trenutak moete uiniti paklom ili rajem - to je svakako mogue - no pakao i raj ne postoje negdje drugdje. Pakao je kada ste posve napeti, a blaenstvo je kada ste posve oputeni. Potpuna oputenost je raj.
12. STRES I HIPERTENZIJA

Stres nije uvijek pogrean, on se moe upotrijebiti na predivne naine. On nije obavezno negativan, ali ako mi mislimo da je negativan, tada nije dobro, stvaramo probleme. Stres se moe upotrijebiti kao stepenica, on moe poprimiti kreativan oblik. Ali nas su godinama uili da je stres lo, da se poinjete bojati kada ste pod stresom. A va strah pojaava stres, ne pomae situaciji. Na primjer: u poslovanju je neka situacija koja stvara stres. U trenutku kada osjetite da postoji neka napetost, neki stres, vi se poinjete bojati, mislite da tako ne bi trebali biti: "Moram se opustiti." Sada nee pomoi oputanje jer se ne moete opustiti. U stvari, pokuavajui se opustiti stvorit ete novu vrstu stresa. Stres je ovdje a vi se pokuavate opustiti, ali ne moete, ve zamrujete problem. Kada je ve stres tu, upotrijebite ga kao kreativnu energiju. Prvo ga prihvatite, nema potrebe boriti se s njim. Prihvatite, to je svreno u redu. On jednostavno kae: "Posao ne ide ba dobro, vi ste moda gubitnik." Ili neto drugo. Stres je jednostavno pokazatelj da je tijelo spremno boriti se s time. Ako se sada pokuate opustiti, ili uzimate neto protiv bolova, ili za umirenje, vi idete protiv tijela. Tijelo se sprema boriti s odreenom situacijom, s odreenim izazovom, uivajte u izazovu! Cak i ako ponekad ne moete spavati nou, nema
144
145
potrebe brinuti. Rijeite to, upotrijebite tu energiju koja nadolazi: eite gore dolje, otiite na dugu etnju, planirajte ono to elite uiniti, ono to um eli uiniti. Umjesto da pokuavate zaspati, to nije mogue, upotrijebite situaciju na kreativan nain. To jednostavno govori da je tijelo spremno boriti se s problemom, sada nije vrijeme oputanja. Opustiti se moete kasnije. U stvari, ako ste va stres totalno proivjeli, oputanje e doi automatski, vi moete ii do tamo, tada e se tijelo automatski opustiti. Ako se elite opustiti izmeu toga stvorit ete nevolju, tijelo se ne moe opustiti na sredini. To je gotovo kao kada se olimpijac priprema, eka samo na signal da bi potrao kao vjetar. On je pun stresa, sada nije vrijeme za oputanje. Ako sada uzme neto za umirenje, nikada nee biti od koristi u utrci. Ili ako se pokua tamo opustiti uz T M , on e izgubiti utrku. On mora upotrijebiti svoj stres: stres vrije, prikuplja energiju. On postaje sve vitalniji i potentniji. On sada mora sjesti na taj stres i upotrijebiti ga kao energiju, kao gorivo. Nakon utrke trka e pasti u dubok san i problem je rijeen. Sada nema problema, stres nestaje u skladu sa sobom. Pokuajte i ovo: kada se pojavi stresna situacija, nemojte se smesti, nemojte se uplaiti. Uite u to, upotrijebite to za borbu. ovjek ima silnu energiju i to je vie upotrebljavate, sve je vie imate. Kada to doe, kada je takva situacija, borite se, inite sve to moete, uite u to zaista mahnito. Dopustite
146
to, prihvatite i izrazite dobrodolicu. To je dobro, priprema vas za borbu. Kada to rijeite bit ete iznenaeni: ogromno oputanje dolazi, a niste ga vi izazvali. Moda dva tri dana ne moete spavati, a onda etrdeset osam sati ne moete ustati, to je isto u redu! Mi nosimo mnoge krive predodbe, na primjer: da svaka osoba mora spavati osam sati dnevno. To ovisi o situaciji. Postoje situacije kada san nije potreban: vaa kua gori, a vi pokuavate spavati. Sada to nije mogue i nee biti mogue jer tko e ugasiti vatru? D o k kua gori, sve druge stvari stavljene su u stranu; iznenada, vae je tijelo spremno na borbu. Vama se nee spavati. Kada e vatra biti ugaena i sve sreeno, vi moete zaspati na due vrijeme i to e biti dovoljno. Ne treba svakome ista koliina spavanja. Nekim ljudima je dovoljno tri sata, dva sata, etiri sata, est, osam, deset, dvanaest. Ljudi se razlikuju, nema pravila. Sto se tie stresa, takoer se ljudi razlikuju. Postoje dvije vrste ljudi na svijetu: jednu bi mogli nazvati tip trkaeg konja, a drugu tip kornjae. Ako tipu trkaeg konja nije dozvoljeno da djeluje brzo, da ulazi u stvar to ubrzano, to e izazvati stres, njemu je potreban tempo. Znai, ako ste tip trkaeg konja, zaboravite oputanje i sline stvari, one nisu za vas. One su za kornjae kao to sam ja! Jednostavno budite trkai konj, to je za vas prirodno. Ne razmiljajte o radostima u kojima kornjae uivaju, to nije za vas. Vi imate drugu vrstu radosti. Ako kornjaa postane
147
trkai konj, nai e se u istoj nevolji...! Prihvatite vau prirodu. Vi ste borac, ratnik, vi morate biti takvi i to je vaa radost. Ne treba se bojati, uite u to sa svim srcem. Svaajte se s tritem, natjeite se, radite sve to stvarno elite raditi. Ne bojte se posljedica, prihvatite stres. Jednom kada prihvatite stres, on e nestati. I ne samo to, vi ete biti sretni jer ste ga poeli upotrebljavati. To je vrsta energije. Ako ste tip trkaeg konja, ne sluajte ljude koji vam govore da se opustite, to nije za vas. Vae oputanje e doi samo nakon tekog rada. Treba shvatiti svoj tip. Jednom kada to razumijemo vie nee biti problema, tada moemo slijediti ravnu crtu. Hipertenzija je stanje uma kada ste se previe usmjerili na racionalnost i zaboravili vae osjeaje. Hipertenzija proizlazi iz neuravnoteenosti. Previe povjerenja u razum, baza je hipertenzije. To se dogaa ljudima koji ive u svojim glavama. Oputanje dolazi kroz srce. Treba biti sposoban kretati se od glave do srca, upravo kao to ulazite i izlazite iz kue. Treba biti protoan izmeu glave i srca. To su dvije obale rijeke koja ste vi. Ne bi se trebali drati samo jedne obale jer ivot moe postati naheren. Zapad jako pati od hipertenzije jer zaboravio je jezik srca, a jedino srce zna kako se opustiti jer jedino srce zna kako voljeti. Jedino srce zna kako uivati, kako slaviti. Jedino srce zna kako plesati i pjevati. Glava nita ne zna o plesu - glava ples smatra glupim. Glava nita ne zna o
148
poeziji, ona osuuje poeziju. Znate li da je veliki filozof Platon, koji je razmiljao o utopijskoj dravi, rekao da bi tamo trebalo zabraniti pjesnike? U njegovoj dravi, krajnjem stanju drutva, pjesnici bi bili zabranjeni. Zato? Jer on se boji pjesnika. On kae: pjesnici donose fantazije, pjesnici donose snove, pjesnici donose zbunjenost i misticizam, a mi ne elimo nita od toga. Mi elimo vrlo otrocrtno, logiko, prozaino drutvo. To e drutvo biti hipertenzino, svi e biti neurotini. U Platonovoj dravi - ako se ona ikada dogodi, a na alost mogla bi se dogoditi - svatko bi bio neurotian i stalno vodio sa sobom svog psihoanalitiara. Kamo god da krene, vodit e sa sobom psihoanalitiara. To ve dolazi na zapad. uo sam: U New Yorku, dva mala djeaka razgovarala su na ulici - kao to su uvijek kroz stoljea djeca razgovarala, ali ono to su rekli vrlo je novo. Jedan djeak ree drugome: "Moj psihoanalitiar moe u svako doba pobijediti tvojega psihoanalitiara." Mali djeaci uvijek su razgovarali na taj nain: "Moj otac moe pobijediti tvojega oca, ili, moja je kua vea od tvoje, ili, moj je pas jai od tvojeg." I kod malog djeteta javlja se ego. Ali, "Moj psihoanalitiar moe u svako doba pobijediti tvoga"- to je neto novo. Tri ene razgovaraju o djeci. Jedna je rekla: "Moje je dijete najvie u razredu. Uvijek je prvo u vrsti." Druga ree: "Nije to nita. Mojemu djetetu tek je sedam godina, a svira kao Mozart, kao Wagner." Trea ree: " T o nije nita, mojemu djetetu tek je pet godina
149
i ve sam odlazi k psihoanalitiaru." Hipertenzija je stanje kada ste izgubili ravnoteu. Vi ne moete vae srce ukljuiti da djeluje u ivotu, sve je postalo logika - a logika ostaje plitka. Kada logika prevladava, jedino moe izazvati tjeskobu, nikada ne donosi mir, nastavlja stvarati nove probleme. Nikada ne rijei ni jedan problem - ne moe rijeiti, nema tu snagu - ona se samo pretvara, samo obeava. Govori: "Donijet u dobrobit,"ali nikada je ne donosi. Tada se problemi nakupljaju a vi ne znate kako izai iz njih jer vi ne znate kako izai iz razuma. Vi ne znate kako se igrati s djecom, kako voljeti vau enu, kako ii razgovarati s drveem i ponekad sa zvijezdama. Vi ste zaboravili sve, vie niste pjesnik, vie niste ivo srce. I uvijek kada je neki dio tijela potisnut, on se osveuje. Ako je neki dio uma potisnut, taj se dio osveuje. Srce je najvitalniji dio, temeljan dio. Moe se ivjeti bez razuma, ali ne i bez srca. Razum je malo povrinski, on je vrsta luksuza, ali srce je veoma bitno. Razum postoji jedino u ovjeku, pa ne moe biti jako bitan. ivotinje ive bez njega, ive savreno dobro, daleko tie i blaenije nego ovjek. Drvee ivi bez razuma, isto tako i ptice, djeca i mistici. Razum je povran. On ima odreenu funkciju-upotrijebite ga, nemojte da on vas upotrebljava. Jednom kada vas pone upotrebljavati, vi postajete tjeskobni: tjeskoba e doi i ivot e postati odvratan. To e biti samo duga, rastegnuta bol i vi nigdje neete nai oazu, bit e to pustinja. Upamtite: sutinu ne treba potiskivati. Nebitno treba slijediti bitno,
150
biti njegova sjenka. Vi nita ne moete zanijekati bez da zapadnete u nevolje. Posluajte ovu anegdotu: Jednoga dana, u vrt Elsie Gumtree spustio se letei tanjur, tono na njene kratke hlae - to bi bilo veoma bolno ako bi bile tada na njoj. Zaulo se zujanje i kroz otvor na leteem tanjuru izaao je udan rumeni ovjek. Provirio je kroz Elsina stranja vrata i pristojno pokucao. Elsie, otvorivi vrata brzo prihvati situaciju i ree: "Jeste li vi iz leteega tanjura?" "Mm," odgovori ovjek bolno. "Jeste li vi s Marsa?" pita Elsie. "Mm," promrmlja ovjek ije se lice iskrivilo. "Koliko vam je trebalo da stignete ovamo? Deset godina?" upita Elsie. "Mm" "Dvadeset godina?" " M m " ree ovjek s izrazom agonije na licu. "Dvadeset godina? I itavo to vrijeme proveli ste u leteem tanjuru?" " M m " potvrdi ovjek bijesno. "to mogu uiniti za vas?" upita Elsie. Mali ovjek otvori usta i uz velike potekoe ree: "Mogu li upotrijebiti va toalet, molim?" Zanijeete li neto, to biva nadvladano. Dakle, on u dvadeset godina nije mogao nai toalet, a vi mu postavljate glupa pitanja: "Odakle dolazi? T k o si? Kako dugo...?" Kako e on na to odgovoriti? Onaj njegov dio koji je
151
zanijekao, tu je u punoj mjeri. Vae je srce bivalo odbijano kroz tako mnogo ivota, da kada ono bukne, stvori veliki kaos u vaem ivotu. Vi prvo patite zbog uma, njegovih napetosti, tjeskoba, a nakon toga bi mogli patiti zbog eksplozije srca. To je ono to se dogaa kada se ovjek slomi. On prvo pati od napetosti uma, zatim jednog se dana srce osveti, eksplodira, a ovjek poludi, podivlja. Obje su situacije loe. Prvo, bilo je previe razuma - to je stvorilo poremeenost uma. Stvarno razborit onaj je ovjek koji moe ivjeti u potpunoj ravnotei, izmeu razumnog i nerazumnog. Stvarno razborit ovjek u sebi uvijek ima pomalo nerazboritosti i on to prihvaa. Stvarno razumna osoba je ona koja potuje i nerazumnost jer ivot je takav. Ako se ne moete nasmijati zbog svoga razuma jer "smijeh je glupost", tada idete u nevolje, usmjereni ste prema nevoljama. Da, logika je dobra, smijeh je takoer dobar, smijeh donosi ravnoteu. Dobro je biti ozbiljan, takoer je dobro biti neozbiljan. Uvijek bi morala postojati ravnotea. J e s t e li gledali plesaa na ici? On se stalno uravnoteuje. Ponekad se nagne na ulijevo i dolazi to toke kada ako bi se jo samo malo nagnuo, pao bi. On trenutno mijenja svoj poloaj, ide na drugu stranu, naginje se udesno. Zatim ponovno, dolazi trenutak gdje bi ponovno mogao pasti, on se ponovno naginje ulijevo. Njegov postupak je slijedei: naginjanje u lijevo, naginjanje udesno, on ostaje izmeu. U tome je ljepota - naginjanje ulijevo i udesno,
152
naginjanje prema oba ekstrema, on ostaje u sredini. Ako se elite zadrati u sredini, uvijek iznova morat ete se naginjati prema obim stranama. Nije na vama da birate. Ako birate, promait ete. Ako ste odabrali srce, promaili ste, postat ete hipertenzini. Ako odaberete srce i potpuno zaboravite razum, vi ete poludjeti. A ako elite birati u svakom sluaju, ako elite birati, tada odaberite ludilo. Odaberite srce jer ono je bitnije. Ali ja vam ne govorim da trebate birati. Ako vi inzistirate i kaete da elite birati, tada radije budite ludi nego samo razumni. Budite od srca. Volite, volite ludo; pjevajte, pjevajte ludo; pleite, pleite ludo. To je mnogo bolje nego da budete proraunati, logini, racionalni, te da patite od nonih mora. Ali ja ne govorim nije moja sugestija da to uinite. Moja je sugestija da ostanete bez - izborni. Kljuna rije je "bez- izborna svjesnost". Ostanite bez - izborni, svjesni, a uvijek kada vidite da bi se ravnotea mogla poremetiti, nagnite se na drugu stranu. Ponovno stvorite ravnoteu, tako to treba ii. ivot je kao hodanje po ici.
153
13. DEPRESIJA, BOLEST BOGATAA

ovjek je oduvijek ivio u nadi za budunost, za raj koji je negdje daleko. Nikada nije ivio u sadanjosti - njegove zlatne godine tek trebaju doi. Time se zanosio jer velike se stvari tek trebaju dogoditi; sve e se njegove tenje ispuniti. Velika je radost bila u oekivanju. U sadanjosti on je patio, bio je bijedan u sadanjosti. Ali sve se to zaboravljalo u snovima, da e oni sutra biti ispunjeni. Sutra je oduvijek obeavalo. Ali stanje se promijenilo. Staro stanje nije dobro jer sutra - ispunjenje njegovih snova - nikada se ne dogaa. On umire nadajui se. ak i u smrti, on se nadao buduem ivotu - ali nikada nije iskusio radost ili smisao. Ali to se moglo tolerirati. U pitanju je bilo samo danas; to e proi, a sutra mora doi. Propovjednici, mesije, spasitelji, svi su oni obeavali sva zadovoljstva - koja se ovdje ne odobravaju - u raju. Politiki voe, socijalni ideolozi, utopisti obeavali su isto - ne u raju ve ovdje, na zemlji, negdje u dalekoj budunosti. Kada drutvo proe kroz totalnu revoluciju tamo nee biti siromatva, nee biti klasa, nee postojati vlade, samo apsolutno slobodan ovjek koji e imati sve to treba. I jedni i drugi ispunjavaju iste psiholoke potrebe.
155
Onima koji su materijalisti, obraali su se ideolozi, politiari, sociolozi, utopisti, svima onima koji nisu toliko materijalisti obraali su se vjerski vode. Ali objekt je bio potpuno isti: sve ono to moete zamisliti, o emu moete sanjati, za ime eznuti, bit e u potpunosti ispunjeno. S tim snovima, sadanja bijeda ini se vrlo mala. U svijetu je vladao entuzijazam, ljudi nisu bili depresivni. Depresija je suvremeni fenomen i pojavila se jer sada vie nema sutra. Sve politike ideje propale su. Ne postoji mogunost da bi ljudi ikada bili jednaki, ne postoji mogunost da bi moglo doi vrijeme kada ne bi vlade postojale, ne postoji mogunost da se vai snovi ispune. To je izazvalo veliki ok. Istovremeno, ovjek je sazreo.^On moe odlaziti u crkve, sinagoge, damije ili hramove - ali to su samo drutvena prilagodavanja jer on u tako mranom i depresivnim stanju ne eli ostati sam, eli biti u gomili. Ali u osnovi, on zna da tamo nema raja, zna da spasenje nee doi!\ Hindusi su na Krinu ekali pet tisua godina. On je obeao, ne samo da e jednom doi, ve da e doi uvijek kada bude bijeda, patnja, kada prevlada porok, uvijek kada e prepredeni i dvolini iskoritavati jednostavne i nevine ljude, on e doi. Ali ve pet tisua godina nema ni znaka od njega. Isus je obeao da e doi. Dok su ga pitali kada, rekao je "Vrlo brzo." Ako i razvuemo to "vrlo brzo," dvije tisue godina ipak je previe.
156
Ideja da e naa bijeda, na bol, naa muka biti uklonjeni, vie ne prolazi. Ideja da postoji bog koji brine za nas, izgleda kao vic. Promatrajui svijet, ne ini se da postoji itko tko bi brinuo. U Engleskoj postoji skoro trideset tisua ljudi koji su oboavaoci vraga - samo u Engleskoj, malom dijelu svijeta. Vrijedno je pogledati njihovu ideologiju. Oni kau da vrag nije protiv boga, ve da je on boji sin. Bog se odrekao svijeta i sada ostaje jedino nada da se nagovori vraga da preuzme brigu, kada to bog ne radi. Trideset tisua ljudi oboava vraga kao bojega sina, a razlog je to oni osjeaju da se bog odrekao svijeta-vie ne vodi brigu o njemu. Prirodno, jedini nain je da se utjee na njegovog sina, ako je to mogue putem rituala, molitvi, oboavanja, moda e tada bijeda, mrak i bolest biti uklonjeni. To je oajniki pokuaj. Stvarnost je da je ovjek uvijek ivio u siromatvu. U siromatvu postoji neto lijepo: ono nikada ne unitava vae nade, nikad ne ide protiv vaih snova, uvijek donosi nadu za sutra. ovjek se nada, vjerujui da e se stvari popraviti, da ovaj mrani period prolazi i da e uskoro doi svijetlo. Ali stanje se promijenilo. U naprednim zemljama..upamtite, zaostale zemlje nemaju problem depresije - u siromanim zemljama ljudi se jo uvijek nadaju - to je samo u naprednim zemljama, gdje ljudi imaju sve za ime su uvijek eznuli. Sada raj vie ne igra ulogu, ili besklasno drutvo. Ni jedna utopija ne moe bolje uiniti. Oni su postigli cilj - a to postizanje cilja razlog je depresiji. Sada vie nema nade: sutra je tama, a
157
prekosutra jo tamnije. Sve te stvari o kojima su sanjali bile su prekrasne. Oni nikada nisu gledali njihov sadraj. Sada kada su ih dobili, dobili su ih s njihovim sadrajem. ovjek je siromaan, ali on ima apetit. ovjek je bogat, ali ima apetit. Bolje je biti siromaan i imati apetit nego biti bogat i imati apetit. Sto ete sa svim tim vaim zlatom, srebrom, svim vaim dolarima? Ne moete ih jesti. Vi imate sve, ali nestalo je apetita za onim za to ste se itavo vrijeme borili. Vi ste uspjeli - ali ja govorim, iznova i iznova, nita ne promauje tako kao uspjeh. Vi ste stigli tamo kamo ste eljeli stii, ali niste bili svjesni nusprodukta. Imate milijune dolara, ali vi ne moete spavati... Kada ovjek"stigne do eljenih ciljeva, tada postaje svjestan mnogih stvari oko sebe. Na primjer, itav svoj ivot nastojite zaraditi novac, mislei da ete, jednoga dana kada ga budete imali, ivjeti oputeno. Ali itav va ivot ivjeli ste u napetosti - napetost je postala vaa disciplina - a na kraju ivota, kada ste stekli sav onaj novac koji ste eljeli, vi se ne moete opustiti. ivot proveden u napetosti, tjeskobi i zabrinutosti, nee vam dozvoliti da se opustite. Dakle, vi niste pobjednik, ve gubitnik. Izgubili ste apetit, unitili si zdravlje, unitili ste svoju osjetljivost i osjeajnost. Unitili ste svoj smisao za lijepo - jer nema vremena za sve te stvari koje ne donose novac. Vi trite za novcem - tko ima vremena gledati cvijee, tko ima vremena gledati ptice ili ljepotu ljudskih bia? Sve to vi odgaate za onaj dan kada ete imati sve, tada ete uivati
158
i opustiti se. No uz put vi imate sve, postali ste odreena vrsta disciplinirane osobe - koja je slijepa na cvijee, na ljepotu, koja ne moe uivati u muzici ili razumjeti ples, koja ne moe razumjeti poeziju ve jedino dolare. Ali ti dolari ne pruaju zadovoljstvo. To uzrokuje depresiju. Zbog toga se to dogaa samo u razvijenim zemljama i to samo u viim klasama razvijenih zemalja. U razvijenim zemljama postoje i siromani ljudi, ali oni ne pate od depresije - i sada vi ovjeku ne moete vie davati nadu kako bi uklonili njegovu depresiju jer on ima sve, ima vie nego to vi moete obeati. Njegovo je stanje zaista aljenja vrijedno, on nikada nisu razmiljao o posljedicama, on nikada nije razmiljao koliko e izgubiti time to e zaraditi novac. Nikada nije razmiljao da e izgubiti sve to bi ga moglo uiniti sretnim, samo zato to je sve te stvari uvijek gurao u stranu. On nije imao vremena, konkurencija je bila jaka i on je morao biti krut. Na kraju otkriva da je njegovo srce mrtvo, njegov ivot besmislen. Ne vidi bilo kakvu mogunost promjene u budunosti jer "ega tamo jo ima..?" U Sagaru sam obiavao odsjedati u kui vrlo bogata ovjeka. Starac je bio predivan. Bio je najvei proizvoa bidija u itavoj Indiji. Imao je sve to moete zamisliti, ali uope nije bio sposoban uivati u neemu. Uivanje je neto to se treba pothranjivati. To je odreena disciplina, odreena vjetina - kako uivati - treba vremena da bi se dolo u vezu s velikim stvarima u ivotu. Ali ovjek koji
159
tri za novcem proputa sva vrata koja vode boanskome. On zavrava na kraju puta, a tamo nema niega iznad njega, osim smrti. Njegov je itav ivot bio bijedan. On je to podnosio, ignorirao, vjerujui da e se stvari promijeniti. Sada on to vie ne moe tolerirati ili ignorirati jer sutra, tamo je jedino smrt i nita drugo. Sve bijede i patnje njegova ivota, koje je on ignorirao, eksplodirale su u njegovu biu. Najbogatiji ovjek je na neki nain i najsiromaniji ovjek na svijetu. Veliko je umijee biti bogat, ali ne biti siromaan. Postoje siromani ljudi u kojima moete nai beskrajno bogatstvo. Oni nita nemaju, ali bogati su. Njihovo bogatstvo ne nalazi se u stvarima ve u njihovom biu, njihovim viedimenzionalnim iskustvima. A postoje i bogati ljudi koji imaju sve, ali su apsolutno siromani i prazni. Duboko u sebi oni su samo groblja. To nije depresija drutva jer tada bi ona prela i na siromane. Jednostavno, to je prirodni zakon i ovjek e ga sada morati nauiti. Do sada to nije bilo potrebno jer nitko nije doao do toke kada ima sve, dok iznutra vlada potpuna tama i neznanje. Prva stvar u ivotu je pronai smisao u sadanjem trenutku. Osnovni zaini vaega bivanja trebali bi biti ljubav, radost, slavlje. Ali vi sve stavljate na stranu u trci za novcem mislei da novac sve moe kupiti. Jednoga dana otkrijete da on nita ne moe kupiti - a itav ste ivot potroili oboavajui ga.
160
To je uzrok depresiji. Posebno na zapadu, depresija e ii vrlo duboko. I na istoku su postojali bogati ljudi, no njima je bila dostupna odreena dimenzija. Kada je cesta prema bogatstvu dola do kraja, oni nisu zapeli tu, krenuli su u novom smjeru. Taj novi smjer bio je nebo, dostupno stoljeima. Na istoku su siromani bili u vrlo dobrom stanju, a bogati su bili izuzetno dobrom stanju. Siromani su nauili biti zadovoljni i nije ih zanimala trka za ambicijama. A bogati su shvatili da e jednoga dana morati odbaciti sve to imaju i krenuti u potragu za istinom, u potragu za smislom. Na zapadu, cesta jednostavno doe do kraja. Vi se moete vratiti, no to nee pomoi vaoj depresiji. Potreban vam je novi smjer. Gautam Buddha, Mahavira ili Parshvanath - ti su ljudi bili na vrhuncu bogatstva i tada su rekli da je to breme. Treba pronai neto drugo prije nego vas smrt preuzme - i oni su smogli dovoljno hrabrosti da se svega odreknu. Njihovo je odricanje bilo pogreno shvaeno. Oni su se svega odrekli jer se vie nisu eljeli optereivati s novcem, s moi - jer oni su vidjeli vrhunac, a tamo niega nema. Popeli su se na najviu preku stepenica i vidjeli da one nikamo ne vode, to su samo stepenice koje nikamo ne vode. Dok ste negdje na sredini, ili neto nie, vi imate nadu jer postoje preke koje su iznad vas. Postoji toka kada se naete na najvioj preki, a tamo je jedino samoubojstvo ili ludilo - ili dvolinost, kada se vi nastavljate smjekati sve dok vas smrt ne dokraji, ali duboko u
161
sebi vi znate da ste potratili svoj ivot. Na istoku depresija nikada nije bila problem. Siromani su nauili uivati u onome to su imali, koliko god malo to bilo, a bogati su nauili da imati itav svijet pod nogama, ne znai nita - vi morate krenuti u potragu za smislom, a ne za novcem. Oni su imali primjere: tisuama su godina ljudi tragali za istinom i pronali je. Ne treba biti nesretan ili depresivan, vi samo morate krenuti u nepoznatu dimenziju. Oni je nikada nisu istraivali, ali kako su poeli istraivati novu dimenziju - to znai putovanje unutra, putovanje u sebe samoga - sve ono to su izgubili poelo se vraati. Zapadu je hitno potreban veliki pokret meditacije, inae e ova depresija ubiti ljude. Ti ljudi mora da su talentirani - j e r oni su zaradili novac, postigli su sve to su htjeli.. .najvie stupnjeve obrazovanja. To jesu talentirani ljudi, a osjeaju se beznadno. To e biti opasno jer sposobni su ljudi izgubili svaki entuzijazam u pogledu ivota, a oni nesposobni, iako entuzijasti, nemaju talenta za novac, obrazovanje, mo. Oni nemaju talenta i pate, osjeaju se hendikepirano. Okreu se terorizmu, okreu se bespotrebnom nasilju, samo iz osvete - jer ne mogu uiniti nita drugo. Ali unititi mogu. Bogati su spremni objesiti se o bilo koje drvo jer ne postoji razlog za ivot. Njihova su srca davno prestala kucati. Oni su tek leevi, dobro okieni, veoma potovani, ali iznutra beskorisni i prazni. Zapad je stvarno u daleko teem poloaju od istoka, iako oni koji ne razumiju smatraju da je zapad u boljem
162
poloaju jer istok je siromaan. No siromatvo nije tako velik problem kao to je to neuspjeh bogatstva, gdje je ovjek zaista siromaan. Obian siromaan ovjek ima barem snove, nade, ali bogata nema nita. Potreban je veliki meditacijski pokret koji e stii do svake osobe. Depresivni ljudi na zapadu odlaze psihoanalitiarima, terapeutima i svim vrstama arlatana koji su i sami u depresiji, depresivniji od pacijenata - prirodno jer oni po itave dane sluaju o depresiji, beznau, besmislu. I vidjevi toliko talentiranih ljudi u tako loem stanju, oni sami su poeli gubiti nadu. Oni ne mogu pomoi, njima samima treba pomo. Uloga moje kole bit e da pripremi ljude meditativne energije, kako bi ih poslali u svijet kao primjere onima koji su u depresiji. Ako e oni vidjeti da postoje ljudi koji nisu depresivni-ve suprotno, koji su beskrajno radosni - moda se u njima tada probudi nada. Sada mogu imati sve i ne moraju brinuti. Oni mogu meditirati. Ne poduavam odricanja od vaega bogatstva ili bilo ega drugoga. Ostavite sve kako jeste. Samo svome ivotu dodajte jo jednu stvar. Do sada ste u svoj ivot dodavali jedino stvari. Sad dodajte neto vaemu biu - a to e initi muziku, to e initi uda, to e initi magiju, to e stvoriti novi ushit, novu mladost, novu svjeinu. To nije nerijeivo. Problem je velik, ali rjeenje je veoma jednostavno.
163
14. HRANA I ZDRAVLJE

Niti jedna ivotinja ne jede kao ovjek, svaka od njih jede svoju odabranu hranu. Ako bivole dovedete u vrt i tamo ostavite, oni e jesti samo odreenu travu. Nee jesti sve i bilo to, vrlo su izbirljivi. Oni imaju odreeni osjeaj za hranu. ovjek je potpuno izgubljen, on nema osjeaj za ono to jede. Jede sve i svata. U stvari nema niega to negdje ovjek nije jeo. U nekim krajevima jedu mrave. U nekim krajevima jedu zmije. U nekim krajevima jedu pse. ovjek sve jede. ovjek je jednostavno lud. On ne zna to je u skladu s njegovim tijelom a to ne. Potpuno je zbunjen. Prirodno, ovjek bi trebao biti vegetarijanac jer itavo je tijelo stvoreno za vegetarijansku hranu. ak i znanstvenici priznaju injenicu da itava konstrukcija ukazuje na to da ovjek ne bi trebao biti ne-vegetarijanac. ovjek je nastao od majmuna. Majmuni su vegetarijanci - apsolutni vegetarijanci. Ako je Darwin u pravu, tada bi ovjek trebao biti vegetarijanac. Sada, postoje naini kako prosuditi jesu li odreeni primjerci ivotinja vegetarijanski ili ne: to ovisi o crijevima, o duljini crijeva. Ne-vegetarijanske ivotinje imaju veoma kratka crijeva. Tigrovi, lavovi - oni imaju vrlo mala crijeva jer meso je ve probavljena hrana. Ono ne treba dugaka crijeva kako bi se probavilo. Posao probave ve je ivotinja uinila. Sada vi jedete ivotinjsko meso. Ono je ve
V
probavljeno - nisu potrebna dugaka crijeva. ovjek ima

165
jedna od najduih crijeva, to znai da je on vegetarijanac. Potrebna je dugotrajna probava i bit e mnogo izmetine koju treba izbaciti. Ako je ovjek vegetarijanac i jede meso, tijelo je preoptereeno. Na istoku, svi veliki meditatori - Buda, Mahavira - naglaavali su to, ne zbog ideje nenasilja, to je sekundarno, ve zbog toga to ako zaista elite ui u duboku meditaciju, vae tijelo mora biti neoptereeno, prirodno protono. Vae tijelo mora biti neoptereeno, a tijela ne-vegetarijanaca veoma su optereena. Samo promatrajte to se dogaa kada jedete meso: kada ubijete ivotinju, to se dogaa sa ivotinjom koja je ubijena? Naravno, nitko ne eli biti ubijen. ivot eli biti nastavljen. ivotinja ne umire dobrovoljno. Ako vas netko ubije, vi neete umrijeti dobrovoljno. Ako lav skoi na vas i ubije vas, to e se dogoditi vaem umu? Isto se dogaa kada vi ubijete lava. Agonija, strah, smrt, muka, tjeskoba, ljutnja, nasilnost, tuga - sve se te stvari dogode ivotinji. itavo tijelo napuni se toksinima, otrovima. Sve tjelesne lijezde oslobaaju otrov jer ivotinja ne umire dobrovoljno. A tada vi jedete meso - to meso sadri sve otrove koje je ivotinja oslobodila. Sva je energija zatrovana, a tada te otrove nosite vi. Meso koje jedete pripadalo je tijelu ivotinje. O n o je tamo imalo specifinu svrhu. Specifian tip svjesnosti postojao je u ivotinjskom tijelu. Vi ste na viem stupnju svjesnosti od ivotinja, a kada jedete ivotinjsko meso, vae
166
se tijelo sputa na niu razinu, na niu razinu ivotinje. Tada se javlja ponor izmeu vae svjesnosti i vaega tijela, napetost se die, tjeskoba se javlja. Trebalo bi jesti stvari koje su prirodne - prirodne za vas. Voe, orahe, ljenjake, povre - jedite koliko god moete. A ljepota je u tome to toga ne moete pojesti vie nego je potrebno. Sve to je prirodno daje vam zadovoljstvo jer zasiuje vae tijelo, zasiuje vas. Osjeate se ispunjenima. Ako je neto neprirodno, nikada vam ne daje osjeaj ispunjenja. Jedete li sladoled: nikada se ne osjeate sitima. U stvari, to ga vie jedete, to vam se vie jede. To nije hrana. Va um je prevaren. Sada ne jedete prema potrebama tijela, ve zbog okusa. Jezik je preuzeo kontrolu. Jezik ne bi trebao biti kontrolor. On nita ne zna o elucu. On nita ne zna o tijelu. Jezik ima posebnu zadau: okusiti hranu. Prirodno, jezik mora prosuditi jedino ovo: koja hrana je za tijelo - za moje tijelo - a koja nije za moje tijelo. On je samo uvar na vratima, nije gospodar. A ako uvar postane gospodar, tada dolazi do poremeaja. Sada oglaivai jako dobro znaju kako se moe prevariti jezik, kako se moe prevariti nos. A oni nisu gospodari. Moda ne znate: mnoga istraivanja u vezi hrane vre se u svijetu. Oni kau, ako vam je nos zatvoren, ako su vam oi zatvorene i netko vam da luk, vi neete znati to jedete. Vi neete razlikovati luk od jabuke ako vam je nos potpuno zatvoren jer polovica okusa dolazi od mirisa, nos odluuje, a druga
167
polovica odluke je na jeziku - i to dvoje postaju kontrolori. Sada oni znaju: nije stvar u tome je li sladoled jestiv ili ne. On moe mirisati, mogu mu se dodati neke kemikalije koje e zadovoljiti jezik, ali on tijelu nije potreban.
V
nije prirodna, blokirana je, ukoena jer u njoj je previe ljutnje. Ako pritisnete eljust osobe, ljutnja se moe osloboditi. Ruke postaju rune. One gube ljepotu, one gube pokretljivost jer tamo je potisnuto previe ljutnje. Ljudi koji rade na dubokim masaama shvatili su da kada se ruke dodiruju dubinski, masaom, osoba postaje ljuta. Za to nema razloga. Masirate je i ona se iznenada naljuti. Ako pritisnete eljust, osoba postaje ljuta. Oni nose nakupljenu ljutnju. To su neistoe tijela, njih treba osloboditi. Ako ih ne oslobodite tijelo postaje teko. Joga vjebe oslobaaju sve vrste nakupljenih otrova u tijelu. Pokreti joge ih oslobaaju i tijelo jogija samo po sebi je gipko. Vjebe joge potpuno su drugaije od ostalih vjebi. One ne jaaju vae tijelo ve ga ine gipkijim. Kada je vae tijelo gipkije, vi ste jaki na sasvim drugaiji nain: postajete mlai. One vae tijelo uine protonim - nema u njemu blokada. itavo tijelo postoji kao organska cjelina, u vlastitom dubokom ritmu. To nije kao galama na trgu, ve kao orkestar. Iznutra duboki ritam, bez blokada, tada je tijelo isto. Vjebe joge mogu biti od ogromne pomoi. Svatko u svom elucu nosi mnogo smea jer to je jedini prostor gdje moete potisnuti stvari. Nema drugog prostora. Ako bilo to elite potisnuti, to morate potisnuti u eludac. Ako elite plakati - umrla vam je ena, va voljeni je umro, prijatelj vam je umro - ali to ne izgleda dobro, to izgleda kao da ste slabi, plaete za enom, tada vi to potisnete. Kamo ete staviti taj pla? Prirodno, vi ete ga
169
ovjek je zbunjen - zbunjen je vie od bivola. Vi neete moi nagovoriti bivola da jede sladoled. Pokuajte! Prirodna hrana ....kada kaem prirodna, mislim na onu koja je potrebna vaem tijelu. Tigrove potrebe su drugaije, on mora biti vrlo nasilan. Ako jedete meso tigra, bit ete nasilni, ali gdje ete izraziti to nasilje? Vi morate ivjeti u ljudskom drutvu, ne u dungli. Tada ete morati potisnuti nasilje. Opaki krug poinje. to se dogaa kada potisnete nasilnost? Kada se osjeate nasilno, kada ste ljuti, oslobaa se odreena otrovna energija, taj otrov stvara situaciju gdje vi moete biti zaista nasilni, gdje bi nekoga mogli ubiti. Energija krene prema vaim rukama, prema vaim zubima - to su dva mjesta iz kojih ivotinje postaju nasilne. ovjek je dio ivotinjskoga carstva. Kada ste ljuti, energija se oslobaa. Ona odlazi u ruke, u zube, u eljust, ali vi ivite u ljudskome drutvu i nije ba uvijek poeljno biti ljut. ivite u civiliziranome svijetu i ne moete se ponaati kao ivotinja, to je preskupo, vi niste spremni platiti tu cijenu. to tada radite? Potiskujete ljutnju u vaim rukama, potiskujete ljutnju u vaim-zubima - umjesto toga smijeite se lano, a vai zubi sakupljaju ljutnju. Rijetko sam vidio ljude s prirodnom eljusti. Ona
168
potisnuti u eludac. To je jedino dostupno mjesto u tijelu, jedina upljina, kamo to moete gurnuti. Ako potisnete u eludac - a svi su potisnuli razne vrste emocija: ljubavi, seksualnosti, ljutnje, tuge, plaa, pa ak i smijeha. Vi se ne moete smijati kroz trbuh. To izgleda prosto, vulgarno - tada vi ne izgledate kulturno. Sve ste potisnuli. Zbog svega potisnutog vi ne moete duboko disati, vi morate disati povrinski. Ako diete duboko, tada e te ozlijede, nastale potiskivanjem, osloboditi energiju. Vi se bojite. Svatko se boji ui u eludac. Svako dijete kada se rodi die kroz trbuh. Gledajte dijete dok spava, trbui se pomie gore-dolje, nikada grudni ko. Ni jedno dijete ne die grudima, oni diu kroz trbuh. Oni su sada potpuno slobodni, nita nije potisnuto. Njihovi su trbusi prazni i ta praznina daje tijelu ljepotu. Jednom kada unutra ima previe potisnutoga, tijelo je razdijeljeno na dva dijela, vii i nii. Tada vi niste jedno, ve dvoje. Nii dio isturen je. Jedinstvo je izgubljeno, dualnost je ula u vae bie. Sada vi ne moete biti lijepi, sada ne moete biti draesni. Nosite dva tijela umjesto jednoga - a izmeu njih uvijek e postojati ponor. Vi ne moete lijepo hodati. Nekako morate nositi svoje noge. U stvari, ako ste jedno, tada e noge nositi vas, ako ste podijeljeni na dvoje, tada vi morate nositi noge. Vi morate vui vae tijelo. O n o je kao teret, ne moete uivati u njemu. Ne moete uivati u dobroj etnji, ne moete uivati u dobrom plivanju, ne moete uivati u
170
brzom tranju - jer tijelo nije jedinstveno. Za sve te pokrete, da bi se u njima uivalo, tijelo mora biti ponovno ujedinjeno. Ponovno treba ispostaviti sklad, va eludac treba potpuno proistiti. Za to je potrebno duboko disanje jer kada udiete i izdiete duboko, eludac izbacuje sve to nosi. Kod izdisaja, eludac se oslobaa. Zbog toga je vanapranajama, duboko ritmiko disanje. Naglasak bi trebao biti na izdisaju, kako bi se oslobodilo sve ono to je eludac nepotrebno nosio. Kada eludac ne nosi u sebi emocije, ako imate zatvor, on e odjednom nestati. Kada potiskujete emocije u eludac, to e izazvati opstipaciju jer eludac nema slobodu kretanja. Vi to duboko kontrolirate, ne moete dopustiti slobodu. Dakle, ako su emocije potisnute, nastat e zatvor. Zatvor je vie mentalna nego fizika bolest. On vie pripada umu nego tijelu. Ali upamtite: ja ne dijelim um i tijelo na dvoje. Oni su dva aspekta istoga fenomena. Um i tijelo nisu dvije stvari. Nije dobro rei 'um i tijelo', '-um-tijelo' bio bi ispravan izraz. Vae je tijelo psihosomatski fenomen. Um je profinjeniji dio tijela, a tijelo je grublji dio uma. Oni paralelno djeluju jedan na drugoga. Ako u umu neto potiskujete, tijelo e zapoeti put potiskivanja. Ako um oslobodi sve i tijelo e sve osloboditi. Zbog toga jako naglaavam katarze. One su proces ienja. | O v o je sve to treba initi: postiti, jesti prirodno, disati duboko ritmiki, vjebati jogu, ivjeti sve prirodnije, fleksibilnije, podatnije, initi sve manje i manje kretnji
171
koje potiskuju, dopustiti tijelu vlastito mnijenje, slijediti mudrost tijela..A. Kada je tijelo isto, vidjet ete kako e se silne nove energije podii, pred vama e se otvoriti nove dimenzije, nova e se vrata iznenada otvoriti, nove mogunosti. Tijelo ima mnogo sakrivene snage. Jednom kada se ona oslobodi, vi neete moi vjerovati to sve tijelo u sebi nosi i to tako blizu. Prema mistinoj tradiciji istoka, sve ono to vi mislite da jeste, to je hrana. Vae je tijelo hrana, va um je hrana, vaa dua je hrana. Izvan due zasigurno postoji neto to nije hrana. To neto znano je kao anatta, ne-ja. To je krajnja praznina. Buda to naziva shunya, nepopunjen. To je isti prostor. To ne sadri nita osim samoga sebe, to je ista svjesnost. D o k sadraj ostaje, hrana ostaje. Pod hranom se podrazumijeva ono to se unosi izvana. Tijelu je potrebna fizika hrana, bez nje e se poeti suiti. Na taj nain opstaje, ne zadrava nita osim fizike hrane. Va um sadrava uspomene, misli, elje, ljubomore, tisuu i jednu stvar. To je takoer hrana, hrana na malo finijem nivou. Misao je hrana. Zbog toga, kada pothranjujete misao, vae se grudi ire, kada su to misli koje daju energiju od koje se dobro osjeate. Netko kae neto dobro o vama, kompliment, pogledajte to e vam se dogoditi, vi ste siti. A ako kae neto loe o vama, vidjet ete, to je kao da vam je neto oduzeo, slabiji ste nego prije.
172
Um je hrana u finijem obliku. On nije nita drugo nego unutarnja strana tijela, zbog toga vi djelujete na um dok jedete. Ako jedete ne-vegetarijansku hranu imat ete odreenu vrstu uma, ako jedete vegetarijansku hranu, sigLirno ete imati razliitu vrstu uma. Znate li ovu nevjerojatnu injenicu o povijesti Indije? U svojoj povijesti dugoj deset tisua godina Indija nikada nije napala ni jednu zemlju. Nikada - niti jedan agresivni akt. Kako je to bilo mogue? Zbog ega? Isto ovjeanstvo djeluje ovdje, kao i bilo gdje drugdje. Ali to je samo zato to drugaija vrsta tijela stvara drugaiji um. M o e t e to i sami promatrati. Pojedite neto i promatrajte, zatim pojedite neto drugo i promatrajte. Nastavite biljeiti, postat ete svjesni i iznenaeni kako nije svaka stvar koju probavljate samo fizika, ve ima i psiholoki dio. One va um ine osjetljivima za odreene ideje i odreene elje. Stoga se stoljeima tragalo za vrstom hrane koja nee jaati um, ve pomoi da se potpuno uniti, vrstom hrane koja e, umjesto da jaa um, jaati meditaciju, ne-um. Ne mogu se dati fiksna i sigurna pravila jer ljudi su razliiti i svatko mora za sebe odluiti. I gledajte to putate u svoj um. Ljudi su potpuno nesvjesni, itaju sve i svata, na TV gledaju svaku smijenu i glupu stvar. Sluaju radio, ogovaraju, brbljaju s ljudima i ulijevaju smee u glavu jedni drugima. Smee je sve to imaju.
173
Izbjegavajte situacije gdje ete se nepotrebno opteretiti smeem. Vi ve sami imate dovoljno, morate se toga osloboditi. A idete naokolo i sakupljate to kao da je neto dragocjeno. Govorite manje, sluajte samo ono bitno, budite telegrafski u prianju i sluanju. Ako govorite manje, ako sluate manje, polako, polako uvidjet ete kako istoa, osjeaj proienosti kao kada se okupate, poet e u vama rasti. To e postati neophodno za meditaciju. Nemojte itati sve vrste gluposti. Jednom sam ivio u kui gdje je susjed bio luak koji bio jako zainteresiran za novine. Svakoga bi dana od mene uzimao novine. Ako bi ponekad bio bolestan ili ja ne bi bio kod kue, doao bi kasnije. Dogodilo se da sam jednom bio odsutan deset dana. Kada sam se vratio, on je doao i pokupio sve novine. Rekao sam mu: "Ali one su sada stare deset dana." On ree: "Nije vano. Sve je to isto smee! Jedino se datumi mijenjaju." To mora da je bio vrlo razborit trenutak u ivotu luaka. Da, postoje nerazboriti trenuci u ivotima takozvanih razboritih ljudi i obrnuto. On je govorio istinu kada je rekao: "Sve su to iste stare gluposti. Zar je to vano? Ja imam vremena i moram biti okupiran neim." Upitao sam ga. " S t o si radio ovih deset dana?" On ree: " i t a o sam stare novine - itao ih iznova i iznova i iznova." Ostavite nekoliko nezaposjednutih otvora u vaem
174
umu. Ti trenuci nezaposjednute svjesnosti prvi su bljeskovi meditacije, prvog prodiranja nepoznatog, prvih plamenova ne-uma. I tada, ako moete to uiniti, slijedea je stvar odabrati fiziku hranu koja ne potpomae agresiju i nasilje, koja nije otrovna. Sada se ak i znanstvenici slau s time da ako ubijete ivotinju, ona iz straha oslobaa sve vrste otrova. Kada ubijate ivotinju, u njoj se iz straha proiri drhtaj. ivotinja eli preivjeti, sve vrste otrova osloboene su. I vi kada se bojite, oslobaate otrove u tijelo. Ti vam otrovi pomau da se borite. Ponekad se dogodi da u ljutnji inite stvari koje su vam inae nezamislive. Moete pomaknuti kamen koji obino ne bi mogli ni zatresti, ali tu je ljutnja i otrov je osloboen. U strahu ljudi mogu traati tako brzo da bi olimpijce mogli ostaviti za sobom. Samo se zamislite kako trite dok vas juri netko s namjerom da vas ubije. Vi ete uiniti najbolje to moete, vae e itavo tijelo biti optimalno upregnuto. Kada ubijete ivotinju tu su ljutnja, tjeskoba, strah. Ona se suoava sa smru: sve njene lijezde oslobaaju mnogo vrsta otrova. Otuda moderna ideja da se ivotinje, prije nego ih to ubiju, onesvijeste, daju im anestetik. U modernim se klaonicama koristi anestezija. Ali to ne ini veliku razliku, samo vrlo povrnu razliku jer u najdubljoj sri, tamo gdje ni anestezija ne moe doprijeti, mora se dogoditi susret sa smru. ivotinja moda nije svjesna to se dogaa, ali dogaa se, kao u snu. Ona prolazi kroz
175
nonu moru. Jesti meso znai jesti otrovnu hranu. Izbjegavajte sve to je otrovno na fizikom planu, izbjegavajte sve to je otrovno na mentalnom planu. Ali na mentalnom planu stvari su kompliciranije. Ako mislite da ste hindus, vi ste otrovani; ako mislite da ste musliman, vi ste otrovani. Ako mislite da ste kranin, jaina ili budist, vi ste otrovani. A bili ste trovani polako - tako polako da ste se uskladili s time. Vi o tome ovisite. Bili ste hranjeni od prvoga dana, iz majinih grudi, vi ste bili trovani. Sve vrste uvjetovanosti otrovne su. Misliti o sebi kao hindusu znai misliti o sebi kao suprotnome ovjeanstvu. Misliti o sebi kao Nijemcu, Kinezu, znai misliti o sebi kao suprotnome ovjeanstvu, znai misliti u terminu neprijateljstva, ne prijateljstva. Mislite o sebi samo kao o ljudskom biu. Ako posjedujete imalo inteligencije, mislite o sebi kao o jednostavnom ljudskom biu. A kada e vaa inteligencija samo malo porasti, vi e te odbaciti i pridjev 'ljudsko'. Tada ete 0 sebi misliti samo kao o biu. Bie ukljuuje sve - drvee i planine, rijeke i zvijezde, ptice i ivotinje. Postanite vei, postanite ogromni. Zato ivite u tunelima? Zato puete po malim tamnim rupama? Ali vi mislite da ivite u velikim ideolokim sistemima. Vi ne ivite u velikim ideolokim sistemima jer ne postoje veliki ideoloki sistemi. Nijedna ideja nije dovoljno velika da bi drala ljudsko bie, ono ne moe biti sadraj niti jednog koncepta. Svi koncepti osakauju i paraliziraju^
176
N e m o j t e biti katolik i nemojte biti komunist - budite samo ljudsko bie - ovo su sve otrovi, sve su to predrasude. Kroz stoljea bili ste hipnotizirani tim predrasudama. One su postale dio vae krvi, vaih kostiju, samoga vaega mozga. Morat ete biti vrlo budni kako bi se rijeili svih tih trovanja. Vae tijelo nije toliko zatrovano kao to je va um. Tijelo je jednostavan fenomen, moe se lako oistiti. Ako jedete ne-vegetarijansku hranu, to moete prestati, nije to tako velika stvar. I ako prestanete jesti meso, vae e tijelo kroz tri mjeseca biti potpuno oieno od ne-vegetarijanske hrane. To je jednostavno. Fiziologija nije jako komplicirana. Ali problem je u psihologiji. Jaina redovnik nikada ne jede bilo koju otrovnu hranu, nikada ne jede nita ne-vegetarijansko. Ali njegov je um zgaen jainizmom kao niiji drugi. Prava sloboda je sloboda od bilo koje ideologije. Zar ne moete jednostavno ivjeti bez ideologije? Zar je ideologija potrebna? Zbog ega je ideologija tako potrebna? Pomae vam da ostanete glupi, potrebna je da vam pomogne da ostanete neinteligentni. Potrebna je jer vas snabdijeva gotovim odgovorima pa ih ne morate sami pronalaziti. Stvarno inteligentan ovjek nee teiti niti jednoj ideologiji - emu? On nee nositi teret gotovih odgovora. On zna da je dovoljno inteligentan da moe odgovoriti svakoj situaciji. Zato nositi nepotreban teret iz prolosti?
177
Koji je smisao nositi to? Ako zamijenite vau zatrovanu hranu iznenadit ete se: nova e se inteligencija u vama osloboditi. Ta nova inteligencija uinit e moguim da se vie ne trpate besmislicama. Ta nova inteligencija uinit e vas sposobnima da odbacite prolost i njezine uspomene, da odbacite nepotrebne elje i snove, odbacite ljubomore, ljutnje, traume i sve vrste psiholokih rana. Zbog toga to ne moete odbaciti psiholoke rane, postajete rtve psiho-trikova. Svijet je pun psihoanalitiara mnogo vrsta, pojavljuju se u svim oblicima i veliinama. Svijet je pun svih vrsta psihoterapeuta. Ali zbog ega je potrebno toliko psihoterapeuta? Oni su potrebni zato to vi niste dovoljno inteligentni da bi iscjeljivali vlastite rane. Umjesto da ih iscjeljujete, umjesto da ih otvarate i izlaete vjetrovima i suncu, vi ih skrivate. Vama trebaju psihoterapeuti kako bi vam pomogli otvoriti rane prema suncu, kako bi bile iscjeljivane, kako bi ih se moglo iscijeliti. No vrlo je teko pronai stvarnog psihoterapeuta. Od sto psihoterapeuta, devedeset i devet posto su psiho-varalice, ne psihoterapeuti. Iznenadili bi se kada bi znali da vie psihoterapeuta i psihoanalitiara poini samoubojstvo nego ljudi iz bilo koje druge profesije. Brojka je skoro dvostruka. Onda, koja je to vrsta ljudi? I kako e oni drugima pomoi? to su oni itav ivot radili pomaui ljudima? Vie psihoanalitiara poludi nego ljudi bilo kojih drugih profesija na svijetu.
178
Zato? A oni su drugima pomagali ii prema razboritosti, a sami su bili nerazboriti. Velike su mogunosti da je njih psihoterapija privukla zbog vlastite nerazboritosti. Bio je to pokuaj da pronau lijeenje za sebe same. I bili bi iznenaeni kada bi znali da psihoterapeuti jedne vrste odlaze na psihoterapiju psihoterapeutu druge vrste. Frojdovci odlaze Jungovcima, Jungovci odlaze Frojdovcima i tako dalje. To je veoma udna situacija. Ako se u vama oslobodi inteligencija, bit ete sposobni uiniti ono to je potrebno. Bit ete sposobni iscijeliti vlastite rane, sposobni vidjeti vlastite traume, nee biti potrebe odlaziti prvome terapeutu. U mojoj komuni dozvoljavam sve vrste terapija. U stvari, nigdje na svijetu nije dostupno na jednome mjestu toliko psihoterapeuta - sve u svemu ezdeset. Zbog ega doputam te terapije? Samo zbog vas jer vi niste spremni osloboditi vau inteligenciju. Kako komuna ide sve dublje u realizaciju, terapije e moi biti odbaene. Kada komuna zaista procvjeta, tada nee biti potrebne nikakve terapije. Tada je ljubav terapija, inteligencija je terapija. Terapija je ivjeti dan po dan, trenutak po trenutak, svjesno i budno. Tada su sve stvari koje radite tokom dana, ienje, kuhanje, pranje, terapija. Terapije su samo za odreeno vrijeme. Onog dana kada se uvjerim da je vei dio vas preao izvan terapija, terapije e nestati jer tada e veina takoer moi povui i manjinu u inteligenciju.
179
Mi pokuavamo stvoriti inteligentnu vrstu ivota. Ja nisam ba religiozna osoba, ja nisam svetac. Nita nemam s duhovnou. Sve te kategorije za mene su nevane. Mene ne moete kategorizirati, ne moete me smjestiti u pretinac. Ali jedna se stvar moe rei: da je sve moje nastojanje u tome kako bih vam pomogao osloboditi energiju zvanu ljubavna inteligencija. Ako je ljubavna inteligencija osloboena, vi ste iscijeljeni. Trea vrsta otrovne hrane je ona duhovna. To je ono to linost jest. Njoj je potrebna stalna panja: ona se hrani panjom, panja je njezina hrana. Nisu samo politiari oni koji ude za panjom, za sve vie panje od sve vie ljudi, vai takozvani sveci ine isto to. Nema razlike izmeu svetaca, politiara i glumaca, uope nema razlike. Osnovna potreba je ista: "Vie ljudi mi mora posvetiti panju, vie me ljudi mora gledati." To je postala hrana za ego i to je profinjenija vrsta otrovne hrane.... Fiziko, psihiko, duhovno....Neka vae fiziko tijelo bude proieno od svih otrova i toksina, va um neka bude rastereen svih vrsti smea i otpada. I neka vaa dua bude slobodna od ideje o ja. Kada je vaa dua osloboena ideje o ja, vi ste stigli do unutranjeg prostora koji se zove ne-ja, anatta. To je sloboda, to je nirvana, to je prosvijetljenost. Stigli ste doma. Sada se vie nema kamo ii, sada se moete smiriti, odmoriti i opustiti. Sada moete uivati u milijunima radosti koje postojanje raspruje nad vama.
180
Kada te tri vrste otrovne hrane budu odbaene, vi postajete prazni. No ta praznina nije negativna vrsta praznine. Vi ste prazni u smislu da su svi otrovi, svi sadraji, nestali. Ali vi ste puni - puni ste neega to se ne moe imenovati, neega to oboavaoci nazivaju bogom. Postoje dvije vrste hrane. Jedna je ona koju volite, koju oboavate, o kojoj matate. Nita loega u tome nema, ali morat ete nauiti mali trik. Postoji hrana koja je silno privlana. Ta privlanost ne proizlazi iz toga to vi vidite da je dostupna. Doete u hotel, u restoran i vidite odreenu hranu - miris dopire do vas, boja i aroma hrane. Vi niste razmiljali o hrani, ali odjednom ste se zainteresirali - to nee pomoi. Ovo nije vaa stvarna elja. Moete to jesti ali vas nee zadovoljiti. Vi ete jesti i jesti, ali nita iz toga nee proizai, nikakvo zadovoljstvo iz toga nee proizai. A zadovoljstvo je najvanija stvar. Nezadovoljstvo stvara opsesiju. Jednostavno, svakoga dana prije uzimanja hrane, meditirajte. Zatvorite svoje oi i samo osjeajte to vaemu tijelu treba - bilo to da je to! Vi niste vidjeli nikakvu hranu - nikakva hrana vam nije dostupna, vi samo osjeate vae vlastito bie, ono to vaemu tijelu treba, ono to volite, za ime udite. Dr. Leonard Pearson to naziva "mrmljajua hrana" hrana koja vam mrmlja, apue. Jedite koliko god elite, ali se drite toga. Drugu vrstu on naziva "dozivajua hrana", kada ona postaje dostupna, vi se zainteresirate. To je stvar
181
uma i nije vam potrebna. Ako posluate vau mrmljajuu hranu, moete je se najesti koliko elite i neete patiti jer e vas zadovoljiti. Vae tijelo jednostavno eli samo ono to mu je potrebno, on nikada ne poeli neto drugo. To e biti zadovoljavajue, a jednom kada je tu zadovoljstvo, nikada ne jedemo vie. Problem nastaje samo onda kada jedete privlanu hranu: vi vidite da je tu, zainteresirate se i jedete. Ona vas ne moe zadovoljiti jer u tijelu nema potrebe za njom. Kada vas ona ne zadovolji, osjeate se nezadovoljnima. Osjeajui se nezadovoljnima, vi jedete vie, ali ma koliko jeli, to vas nee zadovoljiti jer ne postoji potreba na prvome mjestu. Prvi tip elje mora biti ispunjen, tada e drugi sam nestati. O n o to ljudi rade je to da nikada ne sluaju prvi, pa drugi postaje problem. Ako posluate mrmljajuu hranu, ona privlana e se izgubiti. Drugi tip je problem samo zbog toga to ste potpuno zaboravili posluati unutarnju elju, a ljudi su naueni da je ne posluaju. Njih su uili: "Jedi ovo, nemoj jesti o v o " - vrsta pravila. Tijelo ne poznaje vrsta pravila. Otkrilo se da ako malu djecu ostavimo samu s hranom, oni e jesti samo ono to njihovome tijelu treba. To je iznenadilo ljude. Danas ima mnogo psiholokih pronalazaa, oni su bili naprosto iznenaeni. Ako dijete pati od neke bolesti i jabuka je dobra protiv te bolesti, dijete e odabrati jabuku. Sva ostala hrana je dostupna, ali dijete e uzeti jabuku.
182
To je ono to sve ivotinje rade, samo je ovjek zaboravio jezik. Dovedite bivola u vrt i ostavite ga tamo. itav vrt je tu - sve zelenilo je dostupno; njega to nee zanimati. Cvijee i drvee e ga moda privlaiti, ali on se nee osvrtati na njih. On e otii do trave koja mu apue i odabrati onu koja mu je potrebna. Ne moete prevariti bivola, jedino ovjeka moete prevariti. ovjek je pao ak ispod bivola. Vi ne moete prevariti magarca, on e jesti svoju hranu. ovjek je prevaren. Svuda, preko oglasa, slika u boji, televizije, filmova vas napadaju i otuuju od vaeg tijela koje apue. Neka vam kompanija eli neto prodati. To je korisno kompaniji, ne vama. Coca-cola kompanija je zainteresirana da vam proda coca-colu. To nema veze s vaim tijelom, oni vas mame. Bilo kamo da idete, tamo je coca-cola, ini se da je ona jedna od najuniverzalnijih stvari. ak u Sovjetskom savezu, gdje nita ameriko nije bilo dozvoljeno, coca-cola je tamo. Odasvud vas boce zovu, privlae, "doite ovamo." I odjednom vi poinjete osjeati e. To je lana e. Ja vam ne govorim da ne pijete coca-colu - ali neka vam ona mrmlja, neka vas uvjeri. Trebat e nekoliko dana, moda i nekoliko tjedana, kada ete osjetiti to vas privlai. Jedite koliko god elite ono to vas privlai. Ne brinite o tome to e drugi rei. Ako vas privlai sladoled, jedite sladoled. Jedite za vae zadovoljstvo, za elju vaeg srca, tada ete iznenada osjetiti
183
zadovoljstvo. Kada osjetite zadovoljstvo, elja za ispunjenjem nestaje. Stanje nezadovoljstva ini da se kljukate sve vie i vie a da jo uvijek to nema svrhe. Osjeate se punima ali jo uvijek nezadovoljnima i problem nastaje. Prvo ponite uiti neto to je prirodno i to e doi jer smo mi to zaboravili, to je u tijelu. Kada uzimate va doruak, zatvorite oi i vidite to elite, koja je stvarno vaa elja. Ne mislite o onome to je dostupno, jednostavno mislite o onome to elite, a tada pronaite tu stvar i jedite. Jedite koliko god elite. Tako nastavite nekoliko dana. Malo pomalo uvidjet ete da vas hrana sada ne privlai. Druga stvar: kada jedete, dobro to savaite. Nemojte na brzinu gutati jer ako je to oralno, vi uivate ustima, zato onda ne vakati due? Ako uzmete deset zalogaja neega, vi moete uivati u jednom, vaite ga deset puta due. To e biti skoro kao da ste uzeli deset zalogaja, ako je vae uivanje jedino u okusu. Jednom se dogodilo negdje u Japanu da je ovjek popio vruu kavu i spalio si drijelo. Pojavile su se komplikacije i njegovo je drijelo bilo potpuno odstranjeno, prolaz se morao ukloniti ili bi ovjek umro. Lijenici su mu u eludac sproveli cijev. ovjek je morao savakati hranu, ubaciti je u cijev kroz koju bi ona ila u eludac. ovjek se iznenadio jer je u hrani nastavio uivati kao i do sada. ak su i doktori bili iznenaeni. U poetku su ga jako alili jer jadni ovjek vie nee moi uivati u hrani. Ali on je nastavio uivati. U stvari, sada je uivao jo i
184
vie jer sada bi vakao, a ako je nije elio staviti u eludac, jednostavno bi je bacio. Sada je mogao jesti koliko je htio. Nije bilo potrebe sve stavljati u eludac, usta i eludac bili su potpuno razdvojeni. Uvijek kada jedete, vaite vie jer zadovoljstvo je iznad drijela. Ispod drijela nema okusa - niega te vrste - zato onda uriti? Samo vaite dulje, okusite vie. A kako bi okus uinili to intenzivnijim, uinite sve to se moe. Kada neto jedete, prvo pomiriite. Uivajte u mirisu jer pola okusa sadrano je u mirisu. Mnogo je eksperimenata uinjeno. Ako vam je nos potpuno zatvoren i netko vam neto dade, vi to ne moete okusiti. Tada ete shvatiti da je okus bio vie u mirisu nego u okusu. Ako su vae oi zatvorene, vi ne moete okusiti niti toliko jer boja koja privlai oi vie nije prisutna. Uinili su prekrasan eksperiment: zatvorene oi, nos potpuno zatvoren, tada vam neto daju, vi ne moete ak ni rei to je to. Mogu vam dati luk i vi ne moete rei da je to luk jer puno ovisi o mirisu. Zbog toga kad smo prehlaeni ne moemo uivati u hrani jer nema mirisa, nema okusa. Kada su ljudi prehlaeni, oni ponu jesti zainjenu hranu jer jedino tada mogu osjetiti barem malo. Dakle, omiriite hranu, gledajte hranu. Bez urbe... polako. Uinite od toga meditaciju. ak i ako e ljudi pomisliti da ste poludjeli, nemojte brinuti. Pogledajte je sa svih strana. Dotaknite je zatvorenih oiju, dotaknite je svojim obrazom. Osjetite je na svaki nain, miriite iznova
185
i iznova. Tada uzmite malen zalogaj i vaite, uivajte u tome, neka to bude meditacija. Vrlo mala koliina hrane bit e dovoljna, a dat e vam vie zadovoljstva. Mrzim to sam debeo ali ne mogu izgubiti ni malo teine usprkos svih moguih dijeta.... Vi imate vrlo perfekcionistiku ideju o tome kakvo bi tijelo moralo biti, kakvi bi vi morali biti. Imate vrlo otro zacrtani cilj i zbog njega ne moete prihvatiti sebe, odbacujete se. Uslijed odbacivanja vi se osjeate jadno. Jednostavno unitite te ciljeve i ideale: ciljeve i ideale koje uvate u svome umu o tome kakve bi stvari trebale biti, kakvi bi vi trebali biti. Odbacite ih! I onda nita ne nedostaje, ni za ime se ne tei, vaa energija poinje strujati. Jednom kada ste u trenutku, vae e tijelo poeti gubiti teinu. Vjeiti otpor prema tijelu ini ga debelim jer ako ste stalno protiv njega ono se osjea nesigurnim, a zbog nesigurnosti jede. To je kao s djetetom koje ne moe vjerovati majci. Ako dijete ne moe vjerovati majci, jednom kada ima njenu dojku, ono je nee pustiti jer ne moe vjerovati, ono ne zna kada e ponovno dobiti dojku. To nije sigurno, ono ne moe biti sigurno - pa e drati. Nastavit e sisati koliko god moe. Napunit e se jer budunost nije sigurna. Kada dijete zna da ga majka voli i da e biti dostupna - uvijek kada je zatreba, bit e dostupna - ono ne brine o svojem hranjenju. Moe se odmoriti, moe pojesti onoliko koliko mu u ovom trenutku treba, nema potrebe za gomilanjem. U stvari, debeli stvaraju zalihe, za neku nesigurnu
186
budunost oni stvaraju zalihe. ovjek moe ivjeti tri mjeseca bez hrane, moe sakupiti toliko sala. To je stara, prastara bioloka navika! Postojalo je vrijeme, tisuama godina unatrag, kada je ovjek bio lovac i hrana je bila nesigurna. Jednoga dana bilo je hrane i u izobilju, a zatim je danima uope nije bilo. ovjek nosi bioloku naviku. To je povezano s nesigurnou. Sada nema problema - bar ne u Americi - vi imate dovoljno hrane. Po prvi puta drutvo ima dovoljno hrane. Amerikanci ne bi trebali uope biti debeli. Indijcima moe biti dozvoljeno da budu debeli jer hrana nije sigurna. Ono to govorim je da je sada hrana dostupna, dobra hrana, dobra prehrana, nema fizike potrebe da se jede vie, ali sada psiholoka nesigurnost povlai tjelesni mehanizam i tijelo se osjea nesigurnim. O n o poznaje samo jedan nain kako izbjei nesigurnost, a taj je da se vie jede, da se sebe ispuni hranom. To je postala preokupacija. Odbacite ideale! Vi nemate to dokazivati, vi ste savreno lijepi onakvi kakvi jeste. I ponite ivjeti! Bolje nego da razmiljate kako ete ivjeti u budunosti, kada ete biti savreni, kada ete biti kao ovo ili kao ono. ivjet ete onda kada dostignete odreeni standard u skladu s vaim umom...Ali ivot je ovdje i sada i klizi vam iz ruku. Sutra, tamo je smrt - samo je danas ivot.. .uvijek je danas. Ponite ivjeti i ponite uivati. Sto ete vie uivati, to ete manje jesti. Stvarno sretna osobe ne jede puno. To proizlazi iz bijede, iz bola, iz praznine, iz beznaajnosti, pa
187
elimo zgrabiti neto, barem hranu. Tijelo je prikupilo mnogo mudrosti, ono je vrlo mudro. Ako jedete previe, tijelo e rei " S t o p ! " Um nije tako mudar, on kae: "Jo samo malo, tako je ukusno." Ako sluate um, on postaje destruktivan za tijelo, na ovaj ili onaj nain. Ako sluate um on e rei: "Samo nastavi jesti," jer um je glupav, djetinjast. On ne zna to govori. On je tek stigao, nema znanja. On nije mudar, jo uvijek je budala. Sluajte tijelo. Kada tijelo kae "Gladan" - jedite. Kada tijelo kae, " S t o p " - stanite. Ako sluate um, to je kao kada malo dijete vodi starca - oboje e upasti u jamu. Ako sluate um, tada ete prvo biti previe u osjetilima, a zatim e vam biti previe. Svako e vam osjetilo donijeti muku, svako e vam osjetilo donijeti vie tjeskobe, sukoba, boli. Ako jedete previe, imat ete bolove, povraat ete i itavo tijelo e biti uznemireno. Tada e um rei: "Jesti nije dobro, postite." A post je takoer opasan. Ako sluate tijelo nikada se neete prenajesti, nikada neete biti gladni - ono e jednostavno slijediti tao. Nekoliko je znanstvenika radilo na tom problemu i otkrili su predivni fenomen: mala djeca jedu kad god osjete glad, idu spavati kad god osjete umor - ona sluaju svoja tijela. No roditelji ih uznemiruju, oni vre prisilu: "Sada je vrijeme ruka, ili veere, ili vrijeme za spavanje - hajde!" Oni ne priznaju njihova tijela. Jedan je znanstvenik pokuao djecu ostaviti same. Radio je s dvadesetpetoro djece. Njih nitko nije tjerao da spavaju, da ustaju. est mjeseci nitko
188
ih na nita nije prisiljavao. Dolo se do veoma dubokih saznanja. Oni su dobro spavali. Manje su sanjali, bez nonih mora jer none more proizlaze iz roditeljskog prisiljavanja. Dobro su jeli, ali nikada previe - nikada manje nego to je potrebno, nikada vie nego to je potrebno. Oni su uivali u jelu, a ponekad uope ne bi jeli. Ako se tijelo nije osjealo dobro, oni ne bi jeli i nikada im nije bilo zlo od jela. I jo jedna stvar koju nitko nije oekivao, shvatili su, to je bilo udesno. To jedino Sosan moe razumjeti, ili Lao Tzu, ili Chang Tzu jer oni su tao majstori. To je bilo takvo otkrie: shvatili su da kada je dijete bilo bolesno, ono nije jelo odreenu hranu. Tada su pokuali shvatiti zato dijete ne jede tu hranu. Hranu su podvrgli analizi i vidjeli da je ta hrana opasna za tu bolest. Kako je dijete odluilo? - jednostavno tijelom. Kako dijete odrasta, ono e jesti ak i vie svega to mu je potrebno za odrastanje. Analizama se otkrilo da su ti sastojci bili od pomoi i da e se hrana promijeniti jer potrebe se mijenjaju. Jedan dan e dijete neto jesti, a drugi dan isto dijete to nee jesti. Tako su znanstvenici otkrili da postoji mudrost tijela. Ako tijelu dozvolite da ima svoju rije, vi dolazite na ispravan put, veliki put. I to nije tako samo s hranom - to je tako s itavim ivotom. Va seks nije dobar zbog vaega uma, va eludac nije dobar zbog vaega uma. Vi se upliete u tijelo. Nemojte se uplitati! Ve i za tri mjeseca, ako to moete initi - ne se mijeati
189
- iznenada ete postati zdravi i dobro se osjeati. Kako post pomae dobrobiti tijela? Uvijek kada postite tijelo nema posla s probavom. U to vrijeme ono se moe zabaviti izbacivanjem mrtvih stanica, toksinima. To je kao kada subotom ili nedjeljom vi ne radite pa kod kue itav dan istite. Kroz tjedan ste bili toliko zauzeti da niste mogli istiti. Kada tijelo nema to probavljati jer vi nita ne jedete, ono zapoinje samo-ienje. Proces zapone spontano i tijelo izbacuje sve to nije potrebno, sve to optereuje. Post je metoda proiavanja. Povremeno, post je predivan - ne raditi nita, ne jesti, samo odmor. Uzimajte to vie tekuine i samo odmarajte i tijelo e biti isto. Ponekad, ako osjetite da je potreban dulji post, moete to uiniti, ali budite duboko u ljubavi s vaim tijelom. Ako osjetite da na bilo koji nain to teti tijelu, prestanite. Ako post koristi tijelu, osjeat ete se energinije, ivlje, osjeat ete se obnovljeno, vitalizirano. Ovo bi morao biti kriterij: ako ponete osjeati da slabite, ako ponete osjeati kako drhtite, tada budite svjesni da to vie nije proiavanje, postalo je destruktivno. Stanite. Ali trebalo bi prouiti sve o tome. U stvari bi trebalo postiti uz nekoga tko je puno puta postio i dobro zna put, tko poznaje simptome: to se dogaa ako postane destruktivno, a ako nije destruktivno, to e se tada dogaati. Nakon stvarno proiujueg posta vi ete se osjeati kao novi, mlai, ii, laki, sretniji, a tijelo e sada bolje funk190
cionirati jer je rastereeno. Ali post je potreban samo ako ste jeli pogreno. Ako niste pogreno jeli, post nije potreban. Potreban je samo onda kada ste ve tijelu nakodili - a svi mi smo jeli pogreno. Ja nisam poklonik posta, vjerujem u post. itav moj pristup temelji se na proslavi. Nisam protiv vaih zadovoljstava - ona nisu sve, treba otii izvan njih, ali sama po sebi ona su lijepa. ovjek nita ne bi trebao odbijati jer se odbijeni dio osveuje. Onoga trenutka kada poinjete odbijati, vi ste protiv taoa. Tao znai biti prirodan - sveanost a ne post. Post se moe primijeniti samo ako doe prirodno. ivotinje ponekad poste. Ponekad moete vidjeti da va pas posti: vi mu stavite hranu ali on ne jede. Ali on nije jaina, nije poklonik posta; on ne osjea potrebu za jelom. To nije pitanje principa, to nije filozofija. On je bolestan, cijelo njegovo bie protiv hrane je - on e radije povraati nego jesti. Najest e se trave i povraati. Zeli se rasteretiti jer njegovo tijelo nije sposobno jo neto probavljati. Ali on nije isposnik, ve prirodan. Znai ako nekada osjetite kako post spontano dolazi - ne kao zakon, ne kao princip, ne kao filozofija koju treba slijediti, kao nametnuta disciplina, ve iz vae prirodne potrebe - dobro. Tada se takoer uvijek sjetite da je post u slubi svetkovine kako bi ponovno mogli dobro jesti. Namjena posta je da slui kao sredstvo, a ne da bude cilj, to e se rijetko dogaati, samo ponekad. A ako ste vi savreno
191
svjesni dok jedete, nikada neete jesti previe. Ja ne izsistiram na dijetama ve na svjesnosti. Jedite dobro, silno uivajte u tome. Upamtite, pravilo je: ako ne uivate u svojoj hrani, za kompenzaciju ete morati jesti mnogo vie. Ako uivate u hrani, nee biti potrebe za kompenzacijom. Ako jedete polako, iskuavate svaki zalogaj, dobro savaete, vi ste potpuno zaokupljeni time. Jedenje bi trebalo biti meditacija. Nisam protiv okusa jer nisam protiv osjetila. Biti osjeajan znai biti inteligentan, znai biti iv. Vai takozvani monasi pokuavaju vas osloboditi osjeaja, uiniti vas tupima. Oni su protiv okusa, oni bi htjeli da va jezik otupi kako ne bi nita osjeali. Ali to nije zdravo stanje, jezik otupi samo u bolesti. Kada imate vruicu, jezik postaje tup. Kada ste zdravi, jezik je osjetljiv, iv, pulsira pun energije. Ja nisam protiv okusa, ja sam za okuse. Jedite dobro, iskuavajte, okus je boanski. I tako, upravo kao okus, vi morate gledati ljepotu i uivati, morate sluati muziku i uivati, dodirivati kamenje, lie, ljudska bia - toplinu, sastav - i uivati. Upotrebljavajte sva vaa osjetila, upotrebljavajte ih do krajnjih mogunosti. Tada ete zaista ivjeti, va e ivot biti u plamenu. Nee biti tup, bit e u plamenu energije i vitalnosti. Ja nisam za one koji su vas uili ubijati vaa osjetila, oni su protiv tijela. I upamtite, tijelo je va hram, tijelo je boanski dar. O n o je tako njeno, tako lijepo, tako udesno - ubiti to, znai biti nezahvalan prema bogu. Bog vam je dao okus,
192
niste ga sami stvorili, to nema nita s vama. Bog vam je dao oi, bog je stvorio ovaj duhovni svijet pun boja i dao vam oi. Dopustite jedinstvo izmeu oiju i boja....sve je u velianstvenom skladu. Nemojte prekidati taj sklad. Ovi takozvani mahatme samo su na putu ega, a najbolji nain da se prikaete velikima je biti protiv tijela. Djeca to rade. Dijete osjeti da dolazi nagon i zadri ga, osjea se snanim jer ima svoju volju, ono nee popustiti tijelu. Njegov je mjehur pun ali on zadrava. eli tijelu pokazati: " J a nisam tvoj sluga ve tvoj gospodar." No to su destruktivne navike. Sluajte tijelo. O n o nije va neprijatelj i kada vam neto govori, uinite prema tome jer tijelo ima svoju vlastitu mudrost. Nemojte to remetiti, nemojte ii putem uma. Zato ne poduavam nikakve dijete, ja vas poduavam jedino svjesnosti. Jedite uz punu svjesnost, jedite meditativno i tada nikada neete jesti previe i nikada neete jesti premalo. Previe je isto tako loe kao i premalo. Previe jesti nije dobro isto kao i postiti, to su ekstremnosti. Priroda eli da budete usklaeni, u nekoj vrsti ravnotee, da budete u sredini, niti puno niti malo. Nemojte ii u krajnosti. Ii u krajnosti znai biti neurotian. Dva su tipa neurotiara to se tie hrane: oni koji samo jedu ne obazirui se na tijelo - tijelo plae, vie: " S t a n i ! " a oni nastavljaju, to su neurotini ljudi. I druga varijanta: tijelo vie: "Gladan sam!" a oni poste. Ni jedno nije religiozno. I jedno i drugo je neurotino, patoloko - njima je potreban
193
tretman, treba ih hospitalizirati. Religiozna osoba je ona koja je uravnoteena, bilo to da radi, uvijek je u sredini. Nikada ne ide u krajnosti jer krajnosti stvaraju napetost, tjeskobu. Kada jedete previe javlja se tjeskoba jer tijelo je preoptereeno. Kada ne jedete dovoljno javlja se tjeskoba jer je vae tijelo gladno. Religiozna osoba je ona koja zna kako stati, a to treba proizai iz svjesnosti, ne iz odreenog uenja. Ako vam kaem koliko da jedete, to moe biti opasno jer bi to bio samo prosjek. Netko je veoma mrav a netko veoma debeo, ako vam kaem koliko trebate jesti - "tri apatija" - tad za nekoga to mora biti previe, a za nekoga to nee biti nita. Zato vas ne uim strogim pravilima, ja vam jednostavno dajem osjeaj svjesnosti. Sluajte vae tijelo, vi imate razliita tijela. Postoje razliiti tipovi energija, razliite situacije. Netko je profesor na fakultetu, on ne troi mnogo energije to se tijela tie. On nee trebati mnogo hrane i trebat e drugu vrstu hrane. Netko je fiziki radnik, on e trebati mnogo hrane i takoer razliitu vrstu hrane. Sada bi stroga pravila bila opasna. Ne moe se dati niti jedno pravilo kao univerzalno. George Bernard Shaw rekao je da postoji samo jedno zlatno pravilo, da nema zlatnih pravila. Upamtite, nema zlatnog pravila - ne moe ga biti jer svaka je individua tako jedinstvena da nitko ne moe propisivati. Zato vam jednostavno dajem osjeaj....On ne proizlazi iz principa, zakona, moj je pristup iz svjesnosti jer danas vi moete
194
trebati vie hrane a sutra manje. Ne radi se samo o tome to ste vi drugaiji od ostalih - svakoga dana va je ivot drugaiji od svakog drugog dana. itav dan ste se odmarali, moda neete trebati mnogo hrane. itav ste dan proveli u vrtu kopajui rupe, moda ete trebati vie hrane. Samo treba biti budan i spreman sluati to tijelo govori. Budite u skladu s tijelom. Tijelo nije niti gospodar niti sluga, tijelo je va prijatelj - pomognite mu. Onaj tko previe jede, kao i onaj koji dri dijetu u istoj su zamci. Oboje su gluhi, ne uju to im tijelo govori... Jedite zbog radosti jedenja, tada ste ovjek, ljudsko bie, uzvieno bie. Ljubite iz radosti ljubavi, tada ste ovjek, uzvieno bie. Sluajte zbog radosti sluanja i oslobodit ete se ogranienja instinkta. Ja nisam protiv sree, ja sam za nju. Ja sam hedonist i ovako to shvaam: svi veliki duhovni ljudi na svijetu oduvijek su bili hedonisti. Ako netko nije hedonist a predstavlja se kao duhovna osoba, on to nije - tada je on psihopat jer cilj je srea, sam izvor, svretak svega. Bog traga za sreom kroz sve vas, u milijunima oblika. Dopustite mu svu moguu sreu i pomognite mu doi do viih vrhova, viih nivoa sree. Tada ste religiozni i tada e vai hramovi postati mjesta proslave, vae crkve vie nee biti tako tune i rune, tako mrane, mrtve, kao groblja. Tada e tamo biti smijeha i pjesme, bit e plesa i radosti. Religija je mnogo patila zbog ljudi koji su poduavali
195
samokanjavanje. Religiju treba osloboditi svih tih besmislica. Religiji je pridodano puno smea. Iskonska religija nije nita drugo do radost. Sve to vam prua radost, estito je; sve ono to vas ini tunima, nesretnima, jadnima, grijeh je. Neka to bude kriterij. Ne dajem vam stroga pravila jer znam kako ljudski um funkcionira. Jednom kad vam se odrede stroga pravila, vi zaboravljate svjesnost i poinjete slijediti pravila. Nije stvar u strogim pravilima - vi moete slijediti pravila i nikada neete napredovati. Posluajte nekoliko anegdota: Benny je doao kui i u kuhinji pronaao nered od razbijenog suda. "Sto se dogodilo?"upita on enu. ena odgovori: "Neto nije u redu s ovom kuharicom. Tu pie da treba uzeti alicu bez ruke kao mjericu. Tek u jedanaestom pokuaju uspjela sam odvojiti ruku od alice, bez da je slomim." Ako to u kuharici pie, treba tako uraditi. Ljudski um je glup - upamtite to. Jednom kada imate strogo pravilo, vi ga slijedite. ovjek dode posjetiti glaveinu i ono to glaveina ree, tako se odvijalo. Zazvoni zvonce i sluga ode otvoriti vrata. Pogleda kroz rupicu na vratima i prepoznavi posjetioca, okrene zasun. "Kiobran ostavi pred vratima.", ree posjetiocu.
196
"Ali ja nemam kiobran.",odgovori ovaj. "Vrati se onda kui i donesi ga. Gazda mi je rekao da svi moraju ostaviti kiobrane pred vratima. Inae vas ne mogu pustiti unutra." Pravilo je pravilo... Bila je to oajnika potjera, policijski auto jurio je pljakae banke. Odjednom skrenue na benzinsku pumpu. Policajac nazove svoga efa. "Jeste li ih uhvatili?" "Imali su sreu,"odgovori ovaj. "Zatvarali smo obru pola milje odavde kada sam ja ustanovio da je auto preao pet stotina milja i mi smo se morali zaustaviti kako bi promijenili ulje." to drugo uiniti, ulje treba mijenjati nakon svakih pet stotina milja i pet stotina milja je prijeeno? Prvo treba promijeniti ulje. Nikada vam ne odreujem stroga pravila jer znam koliko ljudski um moe biti glup. Ja vam naprosto dajem osjeaj smjera. Budite svjesni i ivite kroz svjesnost. Vi obino ivite vrlo nesvjestan ivot. Vi jedete previe jer ste nesvjesni - ne znate to radite. Vi postajete ljubomorni, vi postajete posesivni jer ste nesvjesni i ne znate to radite. Vi poludite od ljutnje, kada bjesnite kao da ste opsjednuti avolom, inite stvari za koje ni ne znate da ih inite.
197
Isus je rekao na kriu - njegove posljednje rijei, ali od strahovite vanosti - on je rekao: "Oe, oprosti ovim ljudima jer ne znaju to ine." Krani nikada nisu ispravno interpretirali ove kolosalne rijei. Isusova je poruka jednostavna. On kae: Ovi su ljudi nesvjesni. Oni uope ne poznaju svjesnost, ne mogu biti odgovorni. Sve to oni rade, rade u snu, oni su mjeseari, oni koji hodaju u snu. Molim te oprosti im. Oni ne mogu biti odgovorni. Kada vi previe jedete, molim boga: "Oe, oprosti ovom ovjeku. On ne zna to ini." Kada postite, opet moram zamoliti boga, "Oprosti ovom ovjeku jer on ne zna to ini." U pitanju nije injenje, ve unoenje svjesnosti u vae bie, a svjesnost e promijeniti sve. Vi ste kao pijanci. uo sam: Mike ree Patu da ide na bdijenje i Pat ponudi da ide s njim. Uz put Pat predloi gutljaj-dva. Oboje su se dobrano nalili, tako da se Mike nije mogao sjetiti adrese gdje se bdijenje odravalo. "Gdje je kua tvojeg prijatelja?"upita Pat. "Zaboravio sam broj ali sam siguran da je to ta ulica." Hodali su neko vrijeme kada Mike baci pogled na kuu za koju je mislio da je prava. Otvorili su vrata i pronali dnevnu sobu koja je bila u mraku, osim slabanog svijetla svijea na pijaninu. Oni kleknue pored pijanina i poee moliti. Pat stane na trenutak kako bi pogledao pijanino i ree: "Mike, ja ne poznajem tvog prijatelja, ali zasigurno je imao lijepe zube."
198
Tako to izgleda. Takav je ovjek. Jedina stvar koju vam elim dati je okus svjesnosti. To e promijeniti itav va ivot. Nije u pitanju da vas poduavam, ve da vas uinim iznutra osvijetljenima.
199
15. BOL
Vas boli - to se stvarno unutra dogaa? Analizirajmo itavu pojavu: tu je bol, tu je i svjesnost da postoji bol. To su dvije toke: postoji bol, postoji i svjesnost da bol postoji. Ali tu nema razmaka pa se na neki nain dogodi osjeaj: "Mene boli". Ali to nije sve - prije ili poslije dogodi se osjeaj: "Ja sam bol". "Ja sam bol, mene boli, ja sam svjestan boli" - to su tri razliita, veoma razliita stanja. Svjesnost svjedoenja kae: "Ja sam svjestan boli." Toliko se dozvoljava jer tada vi transcendirate bol. Svjesnost transcendira - vi niste isto to i bol, tu je duboka odvojenost. U stvari, nikada nije ni bilo neke povezanosti; veza se pone javljati zbog bliskosti, zbog intimne bliskosti izmeu vae svjesnosti i svega to se naokolo dogaa. Svjesnost je u blizini kada vas boli - ona je tu pored, vrlo blizu. Mora biti jer u suprotnome bol ne moe biti izlijeen. Mora biti blizu kako bi se osjetio, spoznao, kako bi ga postali svjesni. No zbog te blizine vi se poistovjetite i postajete jedno. To je jo jedna sigurnosna mjera, zatitna mjera, prirodna zatita. Kada postoji bol, vi morate biti blizu; kada vas boli, svjesnost brzo mora krenuti u susret boli - da bi ga osjetila i uinila neto u vezi s time. Vi ste na ulici i odjednom osjetite da je tamo zmija - tada se sva vaa svjesnost pretvara u skok. Ni trenutak se 201
ne smije izgubiti, ne moe se niti misliti to da se radi. Ne postoji razmak izmeu svjesnosti i djelovanja. Vi morate biti vrlo blizu, jedino se tada to moe dogoditi. Kada vae tijelo pati od boli, od neke bolesti, vi morate biti blizu, inae ne moete preivjeti. Ako ste daleko i ne osjetite bol, vi ete umrijeti. Bol se mora trenutno osjetiti - ne smije postojati razmak. Poruka mora odmah biti primljena i vaa svjesnost mora izai na lice mjesta i uiniti neto. Zbog toga je blizina potrebna. No zbog te potrebe dogaa se drugi fenomen: tako blizu, vi postajete jedno, poinjete osjeati: " T o sam ja - ova bol, ova ugoda." Zbog blizine javlja se identifikacija: vi postajete ljutnja, vi postajete ljubav, vi postajete bol, vi postajete srea. Postoje dva naina da se odvojite od tih lanih identiteta. Vi niste ono to ste mislili, osjeali, zamiljali, projicirali; ono to vi jeste je jednostavno injenica da se bude svjestan. Bilo to da se dogodi, vi samo ostanite svjesnost. Vi jeste svjesnost - identitet se ne moe prekinuti, ne moe se negirati. Sve ostalo moe se negirati i odbaciti; svjesnost ostaje krajnja podloga, krajnja baza. Vi to ne moete zanijekati, vi to ne moete negirati, ne moete se od toga odvojiti. Ovo je proces: O n o to se ne moe odbaciti, ono to se ne moe od vas odvojiti, to ste vi; ono to se moe odvojiti, to vi niste. Bol je ovdje; slijedeeg trenutka moda ga nee biti - ali vi ete biti. Pojavila se srea i otii e; bila je i vie nee biti - ali vi ete biti. Tijelo je mlado, tada ti202
jelo postane staro. Sve drugo dolazi i odlazi - gosti dou i odu - ali domain ostaje isti. Pa zen mistik kae: Nemojte se izgubiti u gomili gostiju. Sjetite se da ste domain. Biti domain je svjesnost. Biti domain je svjesnost svjedoenja. Koji je osnovni element to u vama uvijek ostaje isti? Budite samo to, odvojite se od svega to dolazi i odlazi. No mi se identificiramo s gostima. Domain je toliko okupiran gostima da zaboravlja. Mulla Nasruddin pripremio je zabavu za nekoliko prijatelja i nekoliko stranaca. Zabava je vrlo dosadna i ve je pola noi izgubljeno. Jedan od stranaca koji nije znao da je Mulla domain, ree mu: "Nikada jo nisam vidio takvu zabavu, takvu glupost. ini se da nikada nee zavriti a meni je tako dosadno da bih elio otii." Mulla ree: "Rekli ste upravo ono to sam ja elio rei vama. I ja nikada nisam vidio tako dosadnu i glupu zabavu, ali nisam smogao toliko hrabrosti kao vi. Ja sam takoer razmiljao da jednostavno pobjegnem." I obojica pobjegoe. Tada, na ulici, sjeti se Mulla i ree: "Neto je loe krenulo, sada sam se sjetio da sam ja domain! Molim vas oprostite mi, ja se moram vratiti." To se svima nama dogaa. Domain se izgubi, domaina se zaboravlja u svakom trenutku. Domain je vae svjedoee ja. Dolazi bol, ugoda ga slijedi; tu je srea, tu je i nesrea. A u svakom trenutku, vi se identificirate sa svime to vam doe, vi postajete gost. Sjetite se domaina. Kada je gost tu, sjetite se
203
domaina. Postoji toliko mnogo tipova gostiju: ugodni, bolni, gosti koje bi eljeli, gosti koje ne bi eljeli kao goste, gosti s kojima bi eljeli ivjeti, gosti koje bi eljeli izbjei - ali sve su to gosti. Sjetite se domaina. Stalno pamtite domaina. Budite centrirani u domainu. Ostajte domain i tada tu postoji odvojenost. Tada je tu prolaz, interval - most je slomljen. U trenutku kada je most slomljen, dogaa se odricanje. Tada ste vi u tome, niste to. Tada ste vi u gostu, a jo uvijek domain. Nema potrebe pobjei od gosta - nema potrebe. Izbjegavali ste tisuu i jednu bol u svome ivotu. Izbjegavajui vi ih ne moete unititi - oni se akumuliraju. Vi gutate vae bolove, oni ostaju u sistemu. Zbog toga je svaki duhovni ili psiholoki rast bolan - kada ponete rasti, kada odluite rasti, vi se morate suoiti sa svim bolima koje ste potisnuli. Ne moete ih tek zaobii. Vas su podigli na pogrean nain. Na nesreu, do sada nije postojalo niti jedno drutvo na zemlji koje nije bilo represivno za bol. Sva drutva ovise o potiskivanju. No potiskuju dvije stvari: jedna je bol, a druga zadovoljstvo. Potiskuju zadovoljstvo takoer zbog bola. Smatraju da ako niste previe sretni, ne moete biti niti previe nesretni; ako se uniti radost, vi nikada neete ui duboko u bol. Da bi se izbjegla bol, izbjegava se zadovoljstvo. Izbjegavajui smrt, oni izbjegavaju ivot. U tome ima neke logike. Oboje raste zajedno - ako elite ivot u ekstazi, morat ete prihvatiti mnogo agonije.
204
Ako elite vrhunce Himalaja, imat ete takoer i doline. No nema nita loe u dolinama; va pristup mora biti drugaiji. Moete uivati oboje - vrhunac je predivan, takoer i dolina. Postoje trenuci kada trebate uivati na vrhuncu, a postoje trenuci kada se trebate opustiti u dolini. Vrhunac je obasjan suncem, on je u razgovoru s nebom. Dolina je mrana, ali uvijek kada se elite opustiti, vi se morate maknuti u tamu doline. Ako elite imati vrhunce, morat ete pustiti korijenje u dolini - to e korijenje biti dublje, to e vae drvo vie narasti. Drvo ne moe rasti bez korijena, a korijeni moraju ui duboko u tlo. Bol i zadovoljstvo istinski su dijelovi ivota. Ljudi se toliko boje bola da ga potiskuju, izbjegavaju situacije koje donose bol, klone se boli. I na kraju se spotaknete o injenicu da ako elite izbjei bol, vi morate izbjegavati i zadovoljstva. Zbog toga vai redovnici izbjegavaju zadovoljstva - oni se boje zadovoljstva. U stvari, izbjegavaju sve mogunosti koje dovode do boli. Oni znaju da ako izbjegnete zadovoljstvo, veliki bol prirodno nije mogu; on dolazi samo kao sjenka zadovoljstva. Tada hodate po ravnici - nikada se ne uspnete na vrhunce i nikada ne padnete u dolinu. AH vi ste tada ivi mrtvac, tada vi niste ivi. ivot postoji izmeu ta dva pola. Taj vas napon, izmeu boli i zadovoljstva, ini sposobnim da stvarate veliku glazbu; glazba postoji jedino u tom naponu. Unitite polaritet i vi ete biti tromi, vi ete biti ustajali, dosadni - vi neete imati nikakav smisao i nikada neete saznati to je
205
velianstvenost. Vi ete propustiti ivot. ovjek koji eli upoznati i ivjeti ivot, mora prihvatiti i zagrliti smrt. Oni dolaze zajedno, oni su dva aspekta jedne pojave. Zbog toga je rast bolan. Vi morate ui u sve one boli koje ste izbjegavali. Morate proi kroz sve one ozlijede koje ste, na neki nain, uspjeli ne vidjeti. No to dublje ulazite u bol, to e dublja biti vaa sposobnost da uete u zadovoljstvo. Ako uspijete doi do krajnjih granica boli, vi ete moi dotaknuti raj.
V
ne zna za smrt - ivotinje jednostavno umiru, one nisu svjesne pojave smrti. ovjek je svjestan dviju stvari kojih ivotinje nisu: jedna je smijeh, druga je smrt. Prema tome je mogua nova sinteza. Jedino ovjek moe umrijeti smijui se - on moe spojiti svijest o smrti sa sposobnou smijeha. Ako moete umrijeti u smijehu, jedino tada dajete valjani dokaz da ste ivjeli smijui se. Smrt je konano oitovanje itavog vaeg ivota - zakljuak, zavrna rije. Vaom smru, nainom na koji ete umrijeti bit e pokazano kako ste ivjeli. Moete li umrijeti smijui se? Tada ste vi odrasla osoba. Ako umrete plaui, jecajui, tada ste dijete. Niste odrasli, nezreli ste. Ako umirete plaui, zapomaui, grevito se drei za ivot, to jednostavno pokazuje da ste izbjegavali smrt, da ste izbjegavali sve vrste boli, sve boli. R a s t podrazumijeva suoavanje s realnou, prihvaanje injenica ma kakvejme bile. Dopustite da ponovimi Bol je jednostavno bol; u njemu nema patnje. Patnja proizlazi iz vae elje da boli ne bi trebalo biti, da u boli ima neega loeg! Gledajte, svjedoite i bit ete iznenaeni. Imate glavobolju: bol je tamo, ali nema patnje. Patnja je druga pojava, bol je prva. Postoji glavobolja, postoji bol, to je jednostavno injenica. Ne prosuujete. Ne nazivate to dobrim ili loim, tome ne dajete nikakvu vrijednost; to je samo injenica. Rua je injenica, to je takoer i trn. Dan je injenica, to je takoer i no. Glava je injenica, takoer i glavobolja. Vi
207
uo sam: Doe ovjek majstoru zena i upita: "Kako emo izbjei toplinu i hladnou?" Metaforiki, on je pitao "Kako emo izbjei zadovoljstvo i bol?" Na taj nain zen govori o bolu i zadovoljstvu: toplo i hladno. "Kako izbjei toplo i hladno?" Majstor odgovori: "Budi vru, budi hladan." Kako bi se oslobodili boli, bol treba prihvatiti, neminovno i prirodno. Bol je bol - jednostavna bolna injenica - ali patnja je uvijek i jedino zbog odbijanja boli, zbog uvjerenja da ivot ne bi trebao biti bolan. To je odbacivanje injenica, odbijanje ivota i prirode stvari. Smrt je um i umiranje uma. Kada nema straha od smrti, tada, tko e umrijeti? ovjek je jedinstven meu biima po svojem poznavanju smrti i po svojem smijehu. Prekrasno, on moe ak i smrt uiniti drugaijom: on moe umrijeti u smijehu. Jedino ovjek poznaje smijeh, niti jedna druga ivotinja ne smije se. Jedino ovjek zna za smrt; niti jedna ivotinja
206
to jednostavno zapaate. Buda je poduavao svoje uenike: kada imate glavobolju jednostavno dva puta ponovite: 'glavobolja, glavobolja'. Obratite panju. Ali nemojte rei: "Zato? Zato me boli glava? To se meni ne bi trebalo dogoditi."Onoga trenutka kada kaete, "Nije trebalo,"vi u to unosite patnju. Vi ste sada stvorili patnju, ne glavobolja. Patnja je vaa neprijateljska interpretacija, patnja je vae odbijanje injenice. Kada kaete, "Ne bi trebalo," vi poinjete izbjegavati, poinjete se okretati od toga. elite se neim zaokupiti kako bi zaboravili. Ukljuite radio ili televizor, ili odete U klub, ili ponete itati, ili raditi u vrtu - vi se okreete, odvraate si panju. Sada, kada niste svjedoili boli, vi ste se poremetili. Sistem e apsorbirati bol. Neka ovaj klju bude shvaen veoma duboko. Ako moete svjedoiti glavobolji bez nekog neprijateljskog stava, bez da je izbjegavate, da bjeite od nje; ako moete jednostavno biti tamo, biti tamo meditativno - 'glavobolja, glavobolja' - ako je moete samo vidjeti, glavobolja e nestati kada dode vrijeme. Ja ne kaem da e otii nekim udom, da e nestati samo zato to je gledate. Ona e otii kada dode vrijeme. Ali nee biti apsorbirana u sistemu, nee ga zatrovati. Ona e biti tamo, vi ete je zapaziti i ona e otii. Bit e osloboena. Kada svjedoite odreenoj stvari u sebi, ona ne moe ui u va sistem. Uvijek ulazi kada je izbjegavate, kada bjeite od nje. Ona ulazi u va sistem kada vas nema.
208
Jedino kada ste vi odsutni, bol moe postati dio vaega bia - ako ste prisutni, sama vaa prisutnost sprjeava je da postane dio vas. Ako se suoujete s bolovima, neete ih akumulirati. Nisu vas ispravno uili, zbog toga vi izbjegavate. Tada nakupljate previe boli, bojite se suoiti s njime, bojite se prihvatiti ga. Rast postaje bolan - to je zbog pogrene uvjetovanosti. Inae rast nije bolan, on je veoma ugodan. Kada drvo raste, postaje vee, zar mislite da tu ima boli? Nema. ak i kada se dijete rodi, ako ga majka prihvati, to nee biti bolno. Ali majka ga odbija; majka se boji. Postaje napeta, pokuava dijete zadrati unutra, to nije mogue. Dijete je spremno izai u svijete, dijete je spremno napustiti majku. O n o je zrelo, maternica ga vie ne moe drati. Ako bi ga maternica dulje zadravala, umrli bi i majka i dijete. No majka se boji. Ona je ula da je poroaj veoma bolan - poroajne muke. Ona se boji i uslijed straha postaje napeta i zatvorena. Inae, u primitivnim drutvima koja jo uvijek postoje, roenje djeteta vrlo je jednostavno, bez imalo boli. Ba suprotno, iznenadili bi se, eni se kod poroda dogaa ekstaza - ne bol, ne agonija, ve najvea ekstaza. Niti jedan seksualni orgazam ne moe biti tako zadovoljavajui, tako silan, kao to je orgazam koji se dogaa eni kada prirodno raa dijete. itav seksualni mehanizam u eni pulsira na nain na koji ne moe pulsirati kod voenja ljubavi. Dijete dolazi iz najdublje enine sri. Niti jedan mukarac ne
209
moe ui u enu tako duboko. Pulsiranje nastaje iznutra. O n o je divlje - dolazi kao valovi, veliki plimni valovi radosti. Samo to e pomoi djetetu da izae, samo e to pomoi da se otvori prolaz djetetu. Uz predivno pulsiranje u itavom seksualnom biu ene, imat e silnu radost. No ono to se stvarno dogodilo ovjeanstvu upravo je suprotno: ena osjea najveu agoniju u ivotu. A to je proizvod uma, to je pogrena postavka. Porod moe biti prirodan ako ga prihvatite. Isto je s vaim raanjem. Rast znai da se svakoga dana ponovno raate. Nije kraj roenju onoga dana kada ste se rodili - toga dana je roenje poelo, to je tek poetak. Onoga dana kada ste napustili majinu maternicu vi niste roeni, vi ste se poeli raati, to je bio tek poetak. I ovjek se raa sve dok ne umre. Vi niste roeni u jednom trenutku. Va proces raanja nastavlja se sedamdeset, osamdeset, devedeset godina, sve dok ivite. To je kontinuitet. Svakoga ete dana osjeati radost - raste novo lie, novo cvijee, nove grane penju se sve vie, dotiui nove visine. Vi ete odlaziti dublje i vie, dosizati vrhunce. Rast nee biti bolan. Rast je bolan zbog vas, vae pogrene uvjetovanosti. Uili su vas da ne rastete, da ostanete statini, da teite poznatome. Zato uvijek kada vam ono poznato isklizne iz ruku, vi ponete plakati. Igraka je slomljena, oduzeta.... Upamtite, samo e vam jedna stvar pomoi: svjesnost - nita drugo. Rast e ostati bolan ako ne prihvatite
210
ivot sa svim usponima i padovima. Treba prihvatiti i ljeto i zimu. To ja nazivam meditacijom. Meditacija je kada ste ispranjeni od svega to je staro i to je reeno i uinjeno za smrt. Tada vi vidite. Ili bolje reeno, vidi se roenje novoga. (Patnja je vaa interpretacija. Vi ste se previe identificirali s njom. To je vaa odluka. Moete se odvojiti i patnja e nestatij Vaa je patnja kao nona mora: vi u snu mislite da je veliki kamen pao na vae grudi, na smrt vas pritie. Iz straha se probudite i vidite da nema niega, samo vae ruke poivaju na grudima. No teina vaih ruku izazvala je u vama umiljanje: to je postao kamen i vi ste se jako uplaili. Od straha ste se probudili i sada se smijete. Pitajte bude, pitajte probuene, oni govore da na svijetu nema patnje - ljudi tvrdo spavaju i sanjaju sve vrste patnji. Ali vidim potekoe: ako imate fizike probleme, ako ste slijepi, kako ete vjerovati da je to samo san? Vi ste bogalj, kako ete vjerovati da je to samo san? Ali niste li promatrali? - svake noi sanjate i ujutro znate da je to bio san i besmisao - ali ponovno ete sanjati i u snu vjerovati da je to istina. Koliko ste puta sanjali u ivotu? Milijuni snova! Svake noi vi sanjate, gotovo neprekidno, na trenutak san prestane i tada poinje novi. Sanjali ste milijune snova. I svako ste se jutro smijali i govorili da je to bilo nerealno. Ali niste puno nauili. Noas, kada ete ponovno sanjati, ista e se zabluda ponoviti: znat ete da je to istina - u snu ete znati da je
211
to stvarno. Onoga dana kada ete se u snu sjetiti da je to san, san e trenutno nestati jer vi ste u svoj ivot unijeli svjesnost. Izgleda vrlo teko vjerovati da su sve vae patnje samo san koji ste sami stvorili - ali to je tako jer tako kau svi probueni. Niti jedna probuena osoba nije rekla drugaije. U bistrim trenucima svjesnosti i vi ete rei isto to. Ovo je moja sugestija za one koji imaju neku vrstu ozbiljne bolesti ili nesposobnost: va se problem ne moe rijeiti samo intelektualnom raspravom - va se problem moe samo rastopiti, ali ne i rijeiti. Va se problem moe rastopiti jedino ako postanete svjesniji. Jedan od mojih prijatelja, jedan stari prijatelj pao je na stepenitu i slomio obje noge. Otiao sam ga pogledati, bio je u strahovitim bolovima. On je bio veoma aktivna osoba iako je bio star, sedamdeset i pet godina, ali vrlo aktivan, gotovo kao mladi trao je za ovim ili onim, radei ovo ili ono. Za njega je bilo nezamislivo da se odmara u krevetu. A lijenici su rekli da e morati ostati u krevetu najmanje tri mjeseca. To je bila vea nesrea nego slomljene noge. Kada sam ga vidio, poeo je plakati. Nikada ga nisam vidio kako plae, on je bio jak, veoma jak ovjek, gotovo kao od elika i u svome ivotu vidio je mnogo toga. Upitao sam ga: "Ti plae - to je s tobom?" On odgovori: "Samo me blagoslovi da mogu umrijeti. Ne elim vie ivjeti - tri mjeseca u krevetu! Moe li to
212
zamisliti? To je maltretiranje. Prola su tri dana i ini se kao da sam tri godine u krevetu. Ti me poznaje, ne mogu mirovati. Samo me blagoslovi da mogu to prije umrijeti, ne elim vie ivjeti. Tri mjeseca, a doktori kau da u za itav ivot ostati bogalj - kakvog to ima smisla?" Rekao sam: "Molim te meditiraj. Ja u sjediti kraj tebe, a ti uradi jednostavnu meditaciju: da nisi u tijelu." On je bio neodluan. Ree: "Kako e mi to pomoi? uo sam sve to si govorio o meditaciji, ali ja ne mogu meditirati jer ne mogu mirno sjediti." Rekao sam: Sada nema govora o sjedenju, ti ve jesi u krevetu. To je blagoslov! Samo zatvori oi i ja u te uiti meditaciji. Ja u te i blagosloviti jer ako eli umrijeti to je savreno u redu. No moj blagoslov moe i ne mora djelovati, pa ti u meuvremenu meditiraj." Shvatio je, "Ionako nemam to raditi, zato ne meditirati?" Dao sam mu jednostavnu meditaciju: "Jednostavno idi unutra, gledaj na svoje tijelo iznutra i reci, 'to nisam ja - tijelo je udaljeno i sve se vie udaljava. Ja sam promatra na brdu, a tijelo je dolje, u tamnoj dolini i razmak je ogroman." Prolo je pola sata. Ja sam morao otii a on je bio u takvoj meditaciji da ga nisam elio uznemiriti, ali nisam ga ni elio ostaviti prije nego doznam to se dogaa, to e on rei. Morao sam ga prodrmati. On ree: "Ne smetaj mi!" Rekoh: "Ali ja moram ii."
213
On ree: " T i idi ali me nemoj uznemirivati, ovo je tako lijepo. Tijelo zaista lei jako daleko, miljama je udaljeno; ostavio sam ga u dolini a ja sjedim na vrhu brijega, suncem obasjanog brijega. Predivno je, a ne osjeam niti malo boli." Ta su se tri mjeseca za njega pokazala najvrijednijima u ivotu. Ta su ga tri mjeseca potpuno promijenila. On je jo uvijek bogalj, ne moe hodati, veinu vremena mora provoditi u krevetu - ali ne moete nai blaenijeg ovjeka od njega. Sada on kae da to nije bilo prokletstvo, ve blagoslov. Patnja se moe pretvoriti u blagoslov. T k o zna? - vi moete vae blaenstvo pretvoriti u patnju. Ako imate glavobolju, doktori e vam dati aspirin. Aspirin nije lijek, on vas jednostavno ini nesvjesnima simptoma. On ne unitava glavobolju, ve vam ne dozvoljava da to znate. To vas zbunjuje. Glavobolja ostaje tu, ali vi vie toga niste svjesni. To stvara neku vrstu zaboravljivosti. Ali zbog ega je glavobolja nastala? Medicina obino o tome ne brine. Ako odete doktoru on nee puno brinuti o tome zato je glavobolja nastala. Vi imate glavobolju! - za njega je problem jednostavan: simptom je tu, uzmite lijek - neku drogu, neku kemiju - i simptom e nestati. Glavobolja moe nestati, a drugi dan va se eludac moe uznemiriti. Pojavio se novi simptom. ovjek je jedno, ovjek je potpunost - organsko jedinstvo. Vi problem moete odgurnuti s jedne strane i on e izbiti na drugoj strani. To moe potrajati, to putovanje s jedne
214
na drugu stranu, ali on e doi. A gurnut s tog mjesta on e seliti na slijedee...a ovjek ima mnogo mjesta. Nastavlja se njegovo odguravanje s jednog ugla u drugi. Stoga vi postajete sve bolesniji umjesto zdraviji. Ponekad se dogodi da od jedne vrlo male bolesti nastane velika. Na primjer, ako glavobolja nije dozvoljena, ako trbobolja nije dozvoljena, ako bol u leima nije dozvoljena, ako nikada ni jedna bol nije dozvoljena, im vas neto zaboli vi uzmete neto i zaustavite bol...Ako godinama priguujete - to je priguivanje - jednoga e se dana sve te bolesti sakupiti i izraziti na mnogo organiziraniji nain. To moe postati rak. Sve se to sabralo i sada se izraava gotovo kao eksplozija. Zbog ega jo nismo nali lijek za rak? Moda je rak izraaj svih potisnutih bolesti ovjeka. Do sada mi znamo kako potisnuti jednu bolest, sada to vie nije jedna bolest, to je kolektivni napad. To je totalni napad - sve su se bolesti sakupile, zdruile. One su stvorile vojsku i napadaju vas. Zbog toga lijekovi promauju, ini se da za sada nema mogunosti pronai pravi lijek. Rak je novija bolest. On ne postoji u primitivnim drutvima. Zbog ega? - pitanje je zbog ega on ne postoji u primitivnim drutvima-jer primitivni ovjek ne potiskuje, nema potrebe. To je pobuna vaeg sistema. Ako ne potiskujete, tada nema potrebe za pobunom. Male stvari dodu i prou. Religiozni pristup je ne gledati simptom ve izvor. To ja nazivam psihologija probuenih.' Ako imate glavobolju, to nije vaa bolest. U stvari to je signal iz vaeg tijela da
215
se neto loe dogaa na izvoru - trite na izvor! Otkrijte to se dogaa. Glava vas jednostavno upozorava, daje vam znakove opasnosti, alarm: ""Sluaj tijelo. Neto je loe krenulo, ti ini neto to nije ispravno, neto to unitava sklad tijela. Nemoj to vie raditi jer e te glavobolja stalno podsjeati na to." Glavobolja nije bolest i nije va neprijatelj, to je va prijatelj. Ona je u vaoj slubi. Za va opstanak vrlo je vano da vas tijelo upozori kada neto loe krene. Umjesto da promijenite ono loe, vi jednostavno iskljuite alarm i uzmete aspirin. To je apsurd. To je ono to se dogaa u medicini, to je ono to se dogaa u psihoterapiji - simptomatsko lijeenje. Zbog toga se proputa ono bitno, a bitno je - pogledajte u izvor. Slijedei puta kada imate glavobolju, pokuajte s malom meditacijskom tehnikom, tek eksperimentalno. Nakon toga moi ete ui u vee bolesti, vee simptome. Kada imate glavobolju pokuajte s malim eksperimentom. Tiho sjedite i promatrajte, gledajte na to, ne kao na neprijatelja. Ako gledate kao na neprijatelja, tada neete moi ispravno gledati. Izbjei ete - nitko u neprijatelja ne gleda direktno, ve izbjegava, namjerava izbjei. Pogledajte na to kao na svoga prijatelja. To je va prijatelj, u vaoj je slubi. Govori vam: "Neto nije u redu, pogledaj u to." Samo tiho sjedite i promatrajte glavobolju, bez namjere da je zaustavite, bez elje da nestane, bez sukoba, bez svae, bez suprotstavljanja. Samo gledajte u to to je.
216
Promatrajte pa ako postoji neka unutarnja poruka, glavobolja vam je moe prenijeti. Ona ima kodirane poruke. Ako promatrate u tiini, iznenadit ete se. Dogodit e se tri stvari. Prvo: to ete vie gledati u glavobolju, ona e postajati otrija. Tada ete se zabrinuti: kako e mi to pomoi ako je bol sve jaa? Ona postaje jaa jer ste je izbjegavali. Bila je tu ali ste je izbjegavali, potisnuli ste je - ak i s aspirinom. Kada je promatrate, represija nestaje. Glavobolja dolazi do svoje prirodne jaine. Sada je vi oslukujete nezaepljenih uiju i ona e biti vrlo jaka. Prva stvar: ona postaje jaka. Ako se to dogodi, vi moete biti zadovoljni, znai da ispravno gledate. Ako ne postaje jaa, tada jo uvijek vi ne gledate, jo uvijek izbjegavate. Pogledajte u nju - ona postaje jaa. To je indikacija da je sada u vaem vidokrugu. Druga stvar je da e sada glavobolja biti locirana na jednome mjestu, vie nee biti rairena. Isprva ste mislili da vas cijela glava boli. Sada vidite da ne boli cijela glava ve samo jedan mali dio. To je takoer jedna od indikacija da sada ulazite dublje u to. Osjeaj rairenosti boli je trik - to je nain da se izbjegne. J e r ako je na jednoj toci, tada e biti jaa. Vi stvarate iluziju kako vas cijela glava boli, bol rairena po cijeloj glavi ne moe imati tako jak intenzitet. Mi se sluimo takvim trikovima. Gledajte u to i druga e stepenica biti da toka postaje sve manja i manja. Zatim dolazi trenutak kada e to biti samo kao ubod igle - vrlo otro, beskrajno otro,
217
veoma bolno. Vi nikada niste doivjeli takvu bol u glavi, ali ogranienu na samo jednu malu toku. Nastavite promatrati. Tada se dogaa trea, najvanija stvar. Ako nastavite gledati do trenutka kada je bol vrlo jaka, koncentrirana i ograniena na jednu toku, vidjet ete da e u mnogo sluajeva nestati. Kada se vi stvarno zagledate, ona e nestati. A kada nestane, vama e sinuti odakle dolazi i koji je uzrok. To e se mnogo puta dogoditi. Vi vie ne gledate tako budno, tako koncentrirano, tako paljivo - bol e se vratiti. Uvijek kada pozorno gledate, ona e nestati, a kada nestane, sakriven iza nje nalazi se uzrok. Iznenadit ete se: va um sada je spreman otkriti uzrok. Moe postojati tisuu i jedan razlog. Postoje razni uzroci. Alarm je uvijek jednak jer alarmni sistem je jednostavan. U vaem tijelu nema mnogo vrsta alarmnih sistema. Za razliite uzroke alarm moe biti isti. Nedavno ste se moda naljutili i niste to pokazali. Odjednom, to e se objelodaniti. Vidjet ete svi svoju ljutnju koju ste nosili, nosili.. .u sebi kao otpad. Sada toga ima previe i ljutnja eli biti osloboena. Potrebno je ienje. Proistite se i odmah ete vidjeti da je glavobolja nestala. Nee biti potrebe ni za aspirinom, niti za bilo kakvim lijeenjem."'
*Oshoova dinamika meditacija

Dinamika meditacija traje jedan sat i odvija se u pet etapa. Moete je raditi sami, ali energija e biti puno jaa ako se radi grupno. To je osobno iskustvo, morate zaboraviti one oko vas, oi neka budu uvijek zatvorene, dobro je staviti povez. Najbolje je da eludac bude prazan i da ste udobno obueni. Prva faza: 10 minuta Diite brzo, izdiite na nos. Disanje neka bude intenzivno i kaotino. Mora biti jako duboko. Diite to bre moete, ali pazite da uvijek bude duboko. inite to to je mogue u potpunosti, bez da napreete tijelo, vrat i ramena neka budu oputeni. Nastavite sve dok doslovno vi ne postanete disanje. Dopustiti da disanje bude kaotino znai da ne bude ravnomjerno i predvidljivo. Jednom kada se energija pokrene, to e pokrenuti i vae tijelo. Dopustite to pokretanje, upotrijebite ga za stvaranje jo vie energije. Prirodno pomicanje ruku i tijela pomoi e da se energija digne. Osjeajte kako se energija stvara, u prvoj fazi ne putajte je i nikada ne usporavajte. Druga faza: 10 minuta Slijedite svoje tijelo. Dajte svome tijelu slobodu da izrazi bilo to da je tamo EKSPLODIRAJTE!. ..Neka vas Potpuno poludite. tijelo ponese. Izbacite sve to mora izai.
Pjevajte, vritite, smijte se, viite, plaite, skaite, tresite se,

218 219
pleite, udarajte, bacajte se. Nita ne zadravajte, tijelo neka ude u pokretu. vaim tijelom. Potrebno je malo akcije da bi poeli. Ne doputajte vaem umu da se umijea. Budite u potpunosti s
proputate cilj. Diite to je mogue bre i dublje, svu svoju energiju unesite u to, ali ostanite svjedok. Promatrajte to se dogaa, kao da ste tek gledalac, kao da se sve to dogaa nekom drugom, kao da se sve to dogaa tijelu, dok svjesnost ostaje usmjerena na promatranje. To svjedoenje mora se nositi kroz sve tri faze. A kada sve stane, kada u etvrtoj fazi vi postanete kompletno neaktivni, smrznuti, tada e ta budnost stii do svog vrhunca. To je meditacija u kojoj morate stalno biti budni, svjesni bilo to da radite. Ako osjetite bol, posvetite mu panju, ne inite nita. Panja je prava sablja, sjee sve. Vi jednostavno boli posvetite panju. Na primjer, u posljednjem dijelu meditacije vi sjedite u tiini, nepokretni, u tijelu osjeate mnoge smetnje. Noga vam trne, u ruci osjeate probadanje, osjeate kao da mravi mile itavom tijelu. esto ste gledali i vidjeli da nema mrava. To miljenje je iznutra, ne izvana. Sto uiniti? Osjeate li da vam noga trne? - promatrajte s punom panjom. Osjeate svrbe? - nemojte se eati. To nee pomoi. Samo posvetite panju. Nemojte ak ni oi otvarati. Samo iznutra poklonite panju, ekajte i promatrajte. Za nekoliko e sekundi svrbe nestati. Bilo to da se dogaa - ak i ako osjetite bol, otru bol u trbuhu ili u glavi. To se dogaa stoga to se u meditaciji itavo vae tijelo mijenja. Njegova se kemija mijenja. Nove se stvari poinju dogaati u tijelu, uslijed kaosa. Ponekad e trbuh biti napadnut jer tamo ste mnoge emocije potisnuli i sad su sve pokrenute. Ponekad ete osjeati muninu,
221
Trea faza: 10 minuta Ramena i vrat neka budu oputeni a ruke podignite to vie moete, bez da savijate laktove. S podignutim rukama skaite gore dolje i izvikujte mantru: HU! pete dodiruju pod), HU! HU! Sto je dublje mogue, iz dna trbuha. Svaki puta kada ste dolje (neka neka se zvuk zabija duboko u centar seksa. Dajte od sebe sve to imate, potpuno se iscrpite. etvrta faza: 15 minuta STANITE! Ostanite gdje jeste, bez obzira na poloaj u kome se nalazite. Nemojte tijelo prilagoavati ni na koji nain. Kaalj ili pokret, bilo to rasprit e protok energije i svi su napori izgubljeni. Budite svjedok svega to vam se dogaa. Peta faza: 15 minuta Slavite... uz muziku i ples izrazite sve to imate. Svoju ivost provlaite kroz va dan. Ostanite svjedok, nemojte se izgubiti. Lako se izgubiti. Kod disanja se moete zaboraviti. Moete postati jedno s disanjem, u tolikoj mjeri da zaboravite svjedoka. Ali tada
220
podraaj na povraanje. Ponekad ete osjetiti otru bol u glavi jer meditacija mijenja unutarnju strukturu mozga. Prolazei kroz meditaciju, vi ste stvarno u kaosu. Stvari e se ubrzo srediti. Ali privremeno, sve e biti u neredu. Sto vam je initi? Jednostavno vidite bol u glavi, promatrajte ga. Budite promatra. Jednostavno zaboravite da ste onaj koji ini. Malo po malo sve e se staloiti, na tako lijep i draestan nain da to ne moete povjerovati dok ne saznate. Ne samo da e bol iz glave nestati - jer energija koja ga je izazvala, ako se promatra, nestaje - ta ista energija sada postaje ugodna. Ista ta energija. Bol i ugoda dvije su dimenzije iste energije. Ako moete ostati tiho sjedei i poklanjati panju nemirima, svi nemiri nestaju. A kada se nemir izgubi, vi ete odjednom postati svjesni da se i tijelo izgubilo. O s h o je upozorio da taj promatraki pristup boli ne bi preao u fanatizam. Ako bi neugodni fiziki simptomi - bolovi ili povraanje - potrajali tri ili etiri dana uz dnevnu meditaciju, tada ne morate biti mazohist - potraite medicinsku pomo. To se tie svih Oshoovih meditacija.
16. SPAVANJE
D o k spavamo dolazimo do istog mjesta kao i kod meditacije. Jedina je razlika to smo u snu nesvjesni, dok smo tokom meditacije potpuno svjesni. Ako bi netko postao potpuno svjestan ak i u snu, on bi imao ista iskustva kao u meditaciji. Na primjer, ako osobu stave pod narkozu i u nesvjesnom stanju odnesu ga na nosiljci u vrt gdje je cvijee u punom cvatu, gdje se u zraku osjeaju miomirisi, gdje sja sunce i ptice pjevaju, ovjek e biti potpuno nesvjestan svega toga. Kada ga ponovo vrate i kada on izae iz narkoze, ako ga upitaju kako mu se svidio vrt, on nee moi nita o tome rei. Tada, ako ga odvedete u isti vrt dok je pri punoj svijesti, on e iskusiti sve ono to je bilo tamo i onda kada je prije bio. Iako je bio odveden na isto mjesto, on nije bio svjestan predivnog okruenja u prvom primjeru, dok e u drugome biti u potpunosti svjestan cvijea, miomirisa, sunca i pjeva ptica. Znai, iako ete nedvojbeno stii tako daleko u nesvjesnom stanju, stii do nekog mjesta u nesvjesnom stanju isto je kao i uope ne stii. Kroz san mi stiemo u isti raj kao i u meditaciji, ali nismo toga svjesni. Svake noi mi putujemo u raj, ali tada se vraamo - nesvjesni. Iako nas dodiruje blagi povjetarac i miomirisi, a pjev ptica odzvanja u naim uima, mi nikada toga nismo svjesni. Ali jo uvijek, usprkos tome to se iz raja
222
223
vraamo potpuno nesvjesni, netko moe rei: "Ja se jutros osjeam vrlo dobro. Osjeam se vrlo smireno, prolu sam no dobro spavao." to u tome dobroga osjeate? Dobro ste spavali, to se dobro dogodilo? To nije moglo biti samo zbog toga to ste spavali, mora da ste negdje bili, neto vam se moralo dogoditi. Ali u jutro vi o tome nita ne znate, osim neodreenog dobrog osjeaja. Netko tko je duboko spavao, probudio se osvjeen. To ukazuje na to da je osoba dosegla izvor mladosti u snu - ali u nesvjesnom stanju. Onaj tko ne spava dobro, ujutro se budi umorniji nego to je to bio prethodne veeri. Ako netko nekoliko noi dobro ne spava, teko e opstati jer je njegova veza s izvorom ivota prekinuta. Nije u mogunosti stii do mjesta koje je od ivotne vanosti. U New Yorku najmanje trideset posto ljudi ne moe spavati bez sredstava za umirenje. Psiholozi vjeruju da ako se tako nastavi slijedeih sto godina, nitko vie nee moi spavati bez lijekova. Ljudi e potpuno izgubiti san. Kada bi vas netko tko je izgubio san pitao kako vi zaspite, va bi odgovor bio: "Sve to inim je da stavim glavu na jastuk i zaspim." On bi smatrao da je to nemogue i da mora postojati neki trik koji on ne zna - jer i on poloi glavu na jastuk ali se nita ne dogaa. Oprosti boe, ali moglo bi doi vrijeme, za tisuu ili dvije tisue godina kada e svi ljudi izgubiti prirodan san. Ti ljudi nee vjerovati da su prije tisuu ili dvije tisue godina prije njihovog vremena ljudi mogli samo staviti glavu na
224
jastuk i zaspati. Oni e to smatrati fantastikom, kao mistinu priu iz prolosti. Nee vjerovati da je to istina. Rei e: " T o nije mogue jer ako to nije tako s nama, kako moe biti s drugima?" Skreem vam panju na sve to jer prije tri ili etiri tisue godina ljudi bi zatvorili oi i uli u meditaciju tako lako kao to vi danas ulazite u san. Dvije tisue godina od sada, bit e teko zaspati. U New Yorku to je teko ve danas. I u Bombaju postaje teko spavati - to je samo pitanje vremena. Danas je teko vjerovati da je postojalo vrijeme kada je ovjek mogao sklopiti oi i ui u meditaciju jer sada, kada sjedite sa sklopljenim oima, vi nikamo ne stiete; iznutra vas misli nastavljaju salijetati tako da ostajete na mjestu. U prolosti, meditacija je bila laka za one koji su bili bliski prirodi, kao to je san za one koji ive blisko s prirodom. Prvo je nestala meditacija, sada je san na odlasku. Prvo je nestalo ono to je svjesno, nakon toga nestaju one stvari koje su nesvjesne. S nestankom meditacije svijet je postao gotovo ne religiozan, a kada nestane san, svijet e postati potpuno ne religiozan. U svijetu bez sna nema nade za religiju. Neete vjerovati koliko blisko, koliko duboko smo povezani sa spavanjem. Kako e osoba ivjeti, to u potpunosti ovisi o njegovom spavanju. Ako ne spava dobro, sav njegov ivot postat e kaos: sve e njegove veze postati zamrene, sve e postati zatrovano, ispunjeno bijesom. Ako, suprotno tome, osoba spava duboko, u njegovom e ivotu
225
biti svjeina - mir i radost protjecat e kroz njegov ivot. Njegove e veze, njegovu ljubav i sve ostalo podupirati vedrina. Ali ako izgubi san, njegove e se veze poremetiti. On e nainiti zbrku od svog ivota s obitelji, sa enom, sinom, majkom, ocem, svojim uiteljima ili acima - sa svima njima. Spavanje nas vodi to toke u naoj podsvijesti gdje smo uronjeni u boga - iako ne previe dugo. ak i najzdravija osoba dolazi do svog najdubljeg nivoa na desetak minuta, tokom osam satnog nonog spavanja. U tih deset minuta on je potpuno izgubljen, uronjen u spavanje, ak niti san tada ne postoji. Spavanje nije potpuno sve dok netko sanja - on se nastavlja kretati izmeu stanja spavanja i budnosti. Sanjanje je stanje gdje netko na pola spava, a na pola je budan. Sanjati znai da iako su vam oi zatvorene, vi niste zaspali, jo uvijek ste pod vanjskim utjecajima. Ljudi koje susreete danju, jo uvijek su s vama u snovima. Snovi zauzimaju meustanje izmeu spavanja i budnosti. A to to se u jutro ne sjeate da ste sanjali, nije vano. U Americi su provedena mnoga istraivanja o spavanju. Deset velikih laboratorija eksperimentiralo je na tisuama ljudi tokom osam do deset godina. Amerikance zanima meditacija jer su izgubili san. Oni misle da e im meditacija povratiti spavanje, da e unijeti malo mira u njihove ivote. Zbog toga oni na meditaciju gledaju samo kao na sredstvo za umirenje. Kada je Vivekananda prvi puta predstavio meditaciju u Americi,
226
doao je lijenik i rekao mu: "Beskrajno sam uivao u vaoj meditaciji. To je apsolutno ne-medicinsko sredstvo za umirenje. To nije lijek a ipak ini da ovjek zaspi - to je predivno." Jogiji nisu razlog to je njihov utjecaj u Americi sve vei - pravi je razlog elja za spavanjem. Ljudsko spavanje je poremeeno, a posljedino tome ivot u Americi ispunjen je teinom, depresijom, napetou. Tako vidimo da u Americi raste potreba za umirujuim sredstvima - da bi nekako donijela ljudima spavanje. Svake se godine u Americi potroi na milijune dolara na sredstva za umirenje. Deset velikih laboratorija sprovodi ispitivanja nad tisuama ljudi koji su plaeni kako bi noima patili u neudobnom, bolnom spavanju. Sve vrste elektroda i tisue ica spojeno je na njihova tijela. Ispituje ih se iz svih uglova kako bi se ustanovilo to se u njima dogaa. Objavljeno je jedno nevjerojatno otkrie tih eksperimenata, da ovjek sanja gotovo cijelu no. Kada se probude, neki ljudi kau da nisu sanjali, dok drugi kau da jesu. Ali u stvari, svi su oni sanjali. Jedina je razlika to oni s boljom memorijom pamte snove, dok oni sa slabijom ne pamte. Ali otkriveno je da je potpuno zdrava osoba mogla skliznuti u duboko, bez snova spavanje, na deset minuta.
v
Snovi se mogu skenirati aparatima. ivci u mozgu ostaju aktivni tokom stanja sanjanja, ali san se zaustavi, ivci takoer prestaju biti aktivni, a aparat zabiljei tu prazninu. To pokazuje da u to vrijeme, ovjek nije niti sanjao niti mislio - bio je negdje izgubljen.
227
Interesantno je da aparati biljee pokrete unutar ovjeka dok je on u stanju sanjanja, ali im utone u spavanje bez snova, aparat pokazuje pukotinu. Oni ne znaju kamo ovjek tada nestaje. Dakle, spavanje bez snova znai da je ovjek dosegao mjesto izvan dometa aparata. U toj pukotini ovjek ulazi u boansko. Aparati nisu u mogunosti otkriti taj meu prostor. Oni biljee aktivnosti sve dok ovjek sanja - tada dolazi pukotina i ovjek nestaje. Nakon deset minuta aparat ponovno pone biljeiti. Teko je rei gdje se ovjek nalazio u tom deset minutnom intervalu. Ta je praznina veoma zaintrigirala amerike psihologe, zbog toga spavanje smatraju najveom nepoznanicom. Vi svakoga dana spavate, a jo uvijek pojma nemate to je spavanje. ovjek spava itav ivot, a nita se ne mijenja - on nita ne zna o spavanju. Razlog to nita ne znate o sanjanju je taj to kada spavate, vi niste. Upamtite, vi jeste samo tako dugo dok nema spavanja i vi znate samo onoliko koliko i aparati. Pred pukotinom aparati stanu i ne mogu doi tamo kamo je ovjek prebaen, tamo ni vi ne moete doi - jer vi niste vie od aparata. Sve dok niste preli pukotinu, spavanje ostaje misterij, ostaje van vaega dometa. To je zbog toga to ovjek zapada u duboko spavanje samo kada prestane postojati u svome 'ja' Prema tome, to ego vie raste to je spavanja manje. Egoistina osoba gubi sposobnost spavanja zbog svog ega, 'ja' se nastavlja dokazivati dvadeset i etiri sata dnevno. 'Ja' ustaje, isti taj ja' hoda ulicom. 'Ja' ostaje prisutan svih
228
f
dvadeset i etiri sata, tako da u trenutku padanja u san, kada doe vrijeme da se 'ja' odbaci, ne moete ga se osloboditi. Oito da je postalo teko zaspati. Sve dok postoji 'ja', spavanje je nemogue. I sve dok postoji 'ja', nemogu je ulazak u postojanje. Ulazak u spavanje i ulazak u postojanje jedna su te ista stvar. Jedina je razlika u tome to kroz spavanje ulazimo u postojanje u nesvjesnom stanju, dok kroz meditaciju
Lila-
zimo u postojanje u svjesnom stanju. No to je jako velika razlika. Vi moete ui u postojanje kroz spavanje tokom tisuu ivota, ali jo ga uvijek neete poznavati. Ali ako ak i na trenutak vi uete u meditaciju, doi ete na mjesto na koje ste dolazili spavanjem kroz mnoge ivote - iako u nesvjesnom stanju - i to e promijeniti va ivot. Zanimljivo je to da jednom kada ovjek ue u meditaciju, ulazi LI prazninu u koju ga je vodilo i duboko spavanje, on nikada ne ostaje nesvjestan, ak i kada spava. Ananda je ivio s Budom mnogo godina, godinama je spavao blizu njega. Jednog jutra on upita Budu: "Godinama te gledam kako spava. Nikada ne mijenja stranu, itavu no spava u istom poloaju. Tvoji udovi ostaju na istome mjestu od trenutka kada legne, nema ni najmanjeg pokreta. Ja sam mnogo puta ustajao nou kako bih provjerio jesi li se pomaknuo. Ustajao sam nou i promatrao te - tvoje ruke, tvoja stopala poivaju u istom poloaju; nikada se ne okree na drugu stranu. Je li to spavanje po nekom protokolu?" Buda odgovori: "Meni nije potreban neki protokol, ja spa229
vam u svjesnom stanju, prema tome ne smatram da treba mijenjati stranu. Ja to mogu ako elim. Spavanje ne zahtijeva okretanje s jedne strane na drugu, to je potreba tvojeg nespokojnog uma." Nespokojan um ne moe odmarati na jednome mjestu ak ni jednu jedinu no, a kamo li tokom dana. ak i nou dok spava, tijelo pokazuje svoj nemir. Ako promatrate osobu dok spava, vidjet ete neprestani nemir. Vidjet ete kako pomie svoje ruke na isti nain kao i kada je budan. U njegovom snu nai ete ga kako tri i dae na isti nain kao danju - ostaje bez daha i umori se. Nou u snu, on se svaa na potpuno isti nain kao i danju. Tokom dana ispunjen je strau, nou takoer. Kod takve osobe nema bitne razlike izmeu noi i dana, osim to u noi on legne iscrpljen, nesvjestan; sve ostalo nastavlja funkcionirati kao obino. Zato Buda kae: "Ja mogu promijeniti stranu ako to elim, ali za to nema potrebe." Ali mi ne razumijemo.. .ovjek sjedi na stolici i trza nogama. Pitajte ga: "Zbog ega tvoje noge tako trzaju? Razumljivo je da se one pokreu dok hoda, ali zato se pokreu dok sjedi?" im to kaete on e prestati. Tada se nee pomaknuti ni na sekundu, ali nee imati niti objanjenje zbog ega to ini. To pokazuje kako unutarnji nemir izaziva pokretanje itavog tijela. Iznutra je nespokojan um; on ne moe biti miran, u jednom poloaju, ak niti na trenutak. On e itavo tijelo drati nemirnim: noge e se pomicati, glava e se tresti, ak i kad sjedi, tijelo
230
e mijenjati strane. Zbog toga nalazite da je teko mirno sjediti u meditaciji, makar i deset minuta. Tijelo vas stalno prisiljava da se vrtite i okreete. Mi to ne primjeujemo sve dok svjesno ne sjednemo u meditaciju. Tada shvaamo kakvo je tijelo, ono ne eli ostati mirno u jednom poloaju ni na sekundu. Zbunjenost, napetost i uzbuenje uma dre itavo tijelo u pokretu. U dubokom spavanju, na oko deset minuta nestaje sve - iako je tih deset minuta dostupno samo onima koji su potpuno zdravi i smireni, ne bilo kome. Drugi tako spavaju samo od jedne do pet minuta, veina samo dvije ili jednu minutu dubokog sna. Malo tog soka koji primimo u jednoj minuti, kada dosegnemo izvor ivota, mi unosimo u na cjelodnevni rad. Koliko god malu koliinu ulja lampa dobije u tako kratkom periodu, mi to iskoristimo kako bi se nosili sa ivotom punih dvadeset i etiri sata. Lampa gori u neijem ivotu bez obzira na koliinu ulja koju primi. Iz tog razloga lampa gori tako sporo - ne sakupi se dovoljno ulja kako bi lampa ivota dobila sjaj, pretvorila se u baklju. Meditacija vas polako dovodi k izvoru ivota. Tada
se vie ne trebate hraniti iz njega, vi jednostavno jeste na izvoru. Vie ne morate u svoju lampu dodavati ulje - tada vam itav ocean ulja postaje dostupan. Vi poinjete ivjeti u tom oceanu. S tim nainom ivljenja spavanje nestaje -ne u smislu da netko vie ne spava, ve da ak i kada spava, netko
231
u njemu ostaje potpuno budan.
Tada snovi vise ne postoje.
gledati film baziran na noveli, nego itajui samu novelu. Jedini razlog je taj to je novela na jeziku rijei, dok je film na jeziku slika. Na isti nain vi osjeate veu radost sluajui mene ovdje, u ivo. Sluajui me na kazeti vi neete osjetiti istu radost jer ovdje je prisutna slika, a tamo su samo rijei. Jezik slika nam je blii, prirodniji. Nou se rijei pretvaraju u slike, u tome je razlika. Mata nestaje, misli takoer nestaju; dnevne misli nestaju, nestaju i snovi. Ako tokom dana nema misli,
Jogi ostaje budan, on spava ali nikada ne sanja - njegovi snovi potpuno nestaju. A kada snovi nestanu, nestanu i misli. Ono to mi poznajemo kao misli u budnom stanju nazivaju se snovi u stanju spavanja. Vrlo je mala razlika izmeu snova i misli: misli su samo neto civiliziraniji snovi, dok su snovi neto primitivnije prirode. misao. U stvari djeca ili plemenski ljudi, mogu misliti samo u slikama, ne rijeima. Prve su ljudske misli uvijek u slikama. Na primjer, kada je dijete gladno, ono ne misli rijeima, "Ja sam gladno." Dijete moe vizualizirati majine grudi, moe sebe zamisliti kako sie. O n o moe biti ispunjeno eljom za grudima, ali ne kroz rijei. Formiranje rijei dolazi kasnije, prvo se javljaju slike... Govor rijei prikladan je danju, ali nou nije upotrebljiv. Nou mi ponovno postajemo primitivni. Izgubimo se u spavanju onakvi kakvi jesmo. Izgubimo nae stupnjeve, fakultetsko obrazovanje, sve. Prebaeni smo na mjesto gdje je jednom stajao izvorni ovjek. Zbog toga u snu slike izranjaju, a rijei se pojavljuju danju. Ako tokom dana elimo voditi ljubav, mi moemo misliti u terminima rijei, ali nou nema naina da se ljubav izrazi drugaije nego kroz slike. Misli ne izgledaju tako ive kao slike. U snovima, cijela se slika pred vama pojavi. Zbog toga mi vie uivamo
232
Od to dvoje, jedno je originalna
tokom noi nee biti snova. I upamtite, snovi vam ne dozvoljavaju da spavate, a misli vam ne dozvoljavaju da budete budni. Budite sigurni da razumijete: snovi vam ne daju da spavate, misli vam ne daju da se probudite. Ako snovi nestanu, spavanje e biti potpuno, ako misli nestanu, budnost e biti potpuna. Ako je budnost potpuna i ako je spavanje potpuno, tada meu njima vie ne postoji razlika. Jedina je razlika jesu li oi otvorene ili ne, jeli tijelo zaposleno ili se odmara. Onaj tko je totalno probuen, totalno i spava, no u oba stanja njegova je svjesnost jednaka. Svjesnost je jedna, nepromjenjiva, jedino se tijelo mijenja. Budno, tijelo je aktivno, kod spavanja, tijelo odmara. Prijatelj me upitao zato bog nije dostupan kod spavanja. Moj odgovor je: on moe biti dostupan ako vi moete ostati budni i dok spavate. Moja metoda meditacije je metoda spavanja - svjesnog spavanja, ulaenja u san svjesno. Zbog toga od vas traim da opustite svoje tijelo, da opustite svoje disanje, da smirite svoje misli. Sve je to
233
priprema za spavanje. Zbog toga se esto dogaa da neki prijatelji zaspe tokom meditacije - oito je to priprema za spavanje. Pripremajui se, oni ne znaju kada su zaspali. Zbog toga ponavljam trei savjet: ostanite budni iznutra, ostanite svjesni iznutra; neka se tijelo potpuno opusti, neka se disanje potpuno opusti, neka bude oputenije nego to je to normalno kod spavanja. Ali ostanite budni iznutra. Neka vaa svjesnost svijetli unutra kao lampa, kako ne bi zaspali. Poetni uvjeti meditacije i spavanja isti su, meutim posljednji je uvjet razliit. Prvi je uvjet da tijelo bude oputeno. Ako patite od nesanice prvo to e vas lijenik nauiti je oputanje. On e od vas traiti da radite iste stvari koje i ja traim: opustite vae tijelo, ne dozvolite da napetost ostaje u tijelu, neka se tijelo potpuno olabavi, kao pahuljica od vate. Jeste li ikada vidjeli kako spavaju pas ili maka? Oni spavaju kao da nisu. Jeste li ikada gledali kako spava beba? Nigdje nema napetosti - njene ruke i noge potpuno su labave. Pogledajte mlade i stare ljude, u njima je sve napeto. Dakle doktor e od njih traiti da se opuste. Isti se uvjeti primjenjuju za spavanje: disanje treba biti oputeno, duboko i sporo. Mora da ste primijetili kako se kod tranja disanje ubrzava. Slino tome, kada se tijelo prilikom rada napree, disanje se ubrza i cirkulacija krvi pojaa. Za spavanje, cirkulacija se mora usporiti - upravo suprotno kao kod tranja - i disanje e se opustiti. Dakle,
234
drugi uvjet je: smirite svoje disanje. Uvjeti za meditaciju primarno su isti kao i za spavanje: opustite tijelo, smirite disanje, oslobodite se misli. I tako, za spavanje i za meditaciju poetni su uvjeti jednaki. Razlika je u posljednjem uvjetu. U prvome vi ostajete u dubokom snu, a u meditaciji ostajete potpuno budni - to je sve. Dakle, postoji duboka povezanost izmeu spavanja i meditacije. Ipak, postoji jedna znaajna razlika meu njima: razlika izmeu svjesnog i nesvjesnog stanja. Spavanje je nesvjesnost a meditacija je buenje. Kada na veer padate u san, kada ste spremni zaspati, kroz sjeanje proite itav dan - unatrag. Nemojte poeti s jutrom. Ponite upravo tamo gdje jeste, u krevetu - posljednja pojedinost, a tada krenite unatrag. Idite unatrag, korak po korak, sve do prvog iskustva ujutro kada ste se probudili. Idite unatrag i stalno se podsjeajte da niste umijeani. Na primjer, poslije podne vas je netko povrijedio.
Pogledajte se, svoj oblik, povrijeeni ste - ali ostanite samo promatra. Nemojte se mijeati, nemojte se ponovno ljutiti jer tada se poistovjeujete. Nemojte se naljutiti. Tada ste propustili smisao meditacije. On nepovreduje vas, onpovreuje oblik Sada vie nema tog oblika.
koji je postojao poslije podne.
Vi ste samo kao rijeka koja tee: oblici protjeu. U djetinjstvu vi imate jedan oblik, sada vie nemate taj ob235
lik. Taj je oblik nestao. Kao rijeka, vi se stalno mijenjate. Prema tome, kada na veer meditirate unatrag, na dogaaje dana, samo se sjetite da ste vi svjedok, nemojte se naljutiti. N e t k o vas je pohvalio, nemojte se uzoholiti. Samo gledajte na itavu stvar kao da nezainteresirano gledate film. To je veoma korisno, naroito za one koji imaju problema sa spavanjem. Ako imate bilo kakvih problema sa spavanjem, patite od nesanice, to e vam jako pomoi. Zbog ega? J e r to je odmatanje uma. Kada idete unatrag, vi odmatate um. Ujutro ga poinjete namatati i on postaje zapleten u mnoge stvari, na mnogo mjesta. Nezavrene i nekompletne stvari ostat e u umu, a nije bilo vremena srediti ih u trenutku kada su se dogodile. Dakle, naveer poite unatrag. To je proces odmatanja. Kada stignete do jutra kada ste jo bili u krevetu, do prve stvari ujutro, vi ete ponovno biti tako svjei kao to ste bili ujutro. I tada moete zaspati kao malo dijete... Mnogo ljudi pati od odreenih bolesti, nita fiziko, nita gdje lijekovi mogu pomoi, bolesti traju. ini se da je bolest psiholoka. Sto uiniti? Ako nekome kaete da je bolest psihika, to nee pomoi. Naprotiv, to moe nekoga povrijediti jer nitko se ne osjea dobro kada kaete da je bolest psihika. to e on tada uiniti? Osjea se bespomono. Ovo vraanje unatrag udotvorna je metoda. Ako idete unatrag polako, polako odmatajui um sve do prvoga
236
trenutka kada se bolest dogodila, ako se vratite do trenutka kada vas je bolest prvi puta napala, ako moete odmotati do tog trenutka, saznat ete da je ta bolest u osnovi kompleksna, sloena od nekih drugih stvari, psiholokih stvari. Vraajui se unatrag te e stvari doi na vidjelo. Ako proete kroz trenutak kada vas je bolest prvi puta napala, iznenada ete postati svjesni koji su faktori tome doprinijeli. Ne trebate nita initi, samo budite svjesni tih psiholokih faktora i idite unatrag. Mnoge bolesti jednostavno vas naputaju jer je kompleks razbijen. Kada postanete svjesni kompleksa, nema vie potrebe za njim. Vi ste oieni od njega. To je duboka katarza. Ako to radite dnevno, osjetit ete obnovljeno zdravlje, nova svjeina dolazi. A ako moete djecu nauiti da to dnevno rade, oni nikada nee biti optereeni prolou. Nikada nee imati potrebu odlaziti u prolost. Uvijek e biti ovdje i sada. Nee biti nikakvih vezanosti, nita iz prolosti nee visjeti nad njima.
237
17. STARENJE
Zapadni je um uvjetovan idejom da vi imate samo jedan ivot - sedamdeset godina - i da se mladost nikada nee vratiti. Na zapadu, proljee dolazi samo jednom i, prirodno, postoji duboka elja da se produi to je dulje mogue praviti se na sve mogue naine da ste jo uvijek mladi. Na istoku je starija osoba uvijek bile vrijedna, potovana. Ona je imala vie iskustva, vidjela je mnoga godinja doba kako dolaze i odlaze, ivjela je kroz sve vrste iskustava, dobrih i loih. Postala je zrela, vie nije nedorasla. Ona je cjelovita, a to dolazi jedino s godinama. Nije djetinjasta, ne nosi medvjedia naokolo, nije vie mlada, ne zavarava se mislei da je to bila ljubav. Prola je kroz sva ta iskustva, vidjela je kako ljepota blijedi, kako sve ima svoj kraj, kako se sve kree prema grobu. Od trenutka kada je napustila kolijevku, postojao je samo jedan put - put od kolijevke do groba. Ne moe se ii nigdje drugdje, ne moete skrenuti ak i ako pokuate. Bilo to da radite, stii ete do groba. Stari je ovjek bio potovan, voljen. On je dostigao odreenu istou jer je ivio kroz elje i vidio da svaka elja vodi do razoaranja. Te su elje prolost, uspomene. On je proivio mnoge veze, vidio je da se svaka vrsta veze pretvara u pakao. On je proao sve tamne noi due. Dosegao
239
je odreenu odvojenost - istou promatraa. Vie ga ne zanima sudjelovanje u nogometnoj utakmici. Samo ivi svoj ivot, postao je uzvien, zbog toga je bio potovan, njegova je mudrost bila potovana. Ali na istoku je postojala ideja da ivot nije tek mali dio od sedamdeset godina, gdje mladost samo jednom dolazi. Ideja je bila da se, kao i u postojanju, sve vjeno okree - ljeto dolazi, kie dolaze, zima dolazi, zatim ponovno ljeto, sve se okree kao kota - a ivot nije izuzetak. Smrt je kraj jednog kotaa i poetak drugoga. Vi ete ponovno biti dijete, ponovno ete biti mladi i ponovno ete biti stari. To je tako bilo od samog poetka i tako e biti do samoga kraja -sve dok se ne prosvijetlite kako bi mogli iskoiti iz zaaranog kruga i doi na potpuno drugaiji nivo. Iz individualnog vi moete skoiti u univerzalno. Dakle, nije bilo urbe, nije bilo odugovlaenja. Zapad se bazira na idovskoj tradiciji koja vjeruje u samo jedan ivot. Kranstvo je samo grana idovske vjere. Isus je bio idov, roen kao idov, ivio je kao idov i umro kao idov. On nije znao da je kranin. Ako ga sretnete negdje i pozdravite s: "Dobar dan Isus Krist,"on nee prepoznati na koga se to odnosi jer on nije znao da mu je ime Isus i nije znao daje Krist. Njegovo ime je bilo Joshua, idovsko ime, on je bio boji poslanik, ne Krist. Isus Krist prijevod je s hebrejskog na grki. Islam je takoer nusprodukt iste tradicije - idovske. Te tri religije vjeruju u jedan ivot. Vjerovanje u jedan ivot vrlo je opasno, ne
240
daje vam anse da pogrijeite, ne daje vam anse da bilo to dovoljno iskusite, uvijek ste u urbi. itav zapadni um postao je um turista koji nosi dvije-tri kamere i uri se sve fotografirati jer ima vizu samo na tri tjedna. U tri tjedna mora obii itavu zemlju - sve najvee spomenike. On ih nema vremena gledati direktno, vidjet e ih kod kue, u miru, u svom albumu. Uvijek kada vidim turiste, sjetim se jedne stare ene koja je jurila s jednog mjesta na drugo - od Ajante do Ellore, od Taj Mahala do Kamira - u urbi jer ivot je kratak. J e d i n o je zapadni um mogao stvoriti poslovicu da je vrijeme novac. Na istoku se stvari kreu polako, tamo nema urbe - ovjek ima itavLi vjenost. Mi smo bili ovdje i p o n o v n o emo doi, pa emu onda urba? Uivajte u svemu intenzivno i totalno. Dakle, jedna je stvar: zbog ideje o jednom jedinom ivotu, zapad pridaje preveliku vanost da se bude mlad. Sve se ini kako bi ostali mladi to je dulje mogue, kako bi se proces odgodio. To stvara dvolinost, unitava autentino starenje. To vam ne dozvoljava da postanete stvarno mudri u vaoj starosti jer vi mrzite starost, starost vas podsjea jedino na smrt, ni na to drugo. Starost znai da kraj nije daleko, stigli ste do zadnje stanice, jo jedan zviduk i vlak e stati. Imao sam jedan dogovor sa svojim djedom. Volio je da mu se masiraju stopala i ja sam mu rekao: "Upamti, kada ja kaem 'zarez,' to znai da bude budan, toka i zarez
241
se pribliavaju. Kada kaem 'toka-zarez,' pripremi se jer stie toka. A jednom kada kaem 'toka,' to i mislim." On se toliko bojao 'zareza' da, kada bih ja rekao 'zarez' on bi rekao: "U redu je, ali neka toka-zarez bude malo dui. Neka ne bude kratko i brzo!" Na zapadu vas starost jednostavno podsjea da se pribliava zadnja stanica - treba odgoditi meduvrijeme. Koga pokuavate zavarati? Ako ste shvatili da vie nema mladosti, vi moete zavaravati itav svijet, ali niste mladi, jednostavno ste smijeni...Ljudi pokuavaju ostati mladi, ali oni ne znaju da im sam strah od gubitka mladosti ne dozvoljava da ive u totalnosti. Druga stvar je da vam strah od gubitka mladosti ne doputa da starost prihvatite s lakoom. Vi proputate oboje: radost i intenzitet mladosti, ljupkost, mudrost i mirnou koje starost donosi. Sve je bazirano na pogrenoj koncepciji ivota. Ova dvolinost, vezanost i taj strah ne mogu se izmijeniti tako dugo dok zapad ne odbaci ideju da postoji samo jedan ivot. U stvari, jedan ivot nije sve. Vi ste ivjeli mnogo puta i jo ete mnogo puta ivjeti. Zbog toga svaki trenutak ivite to je mogue potpunije, ne treba uriti da bi se uskoilo u slijedei trenutak. Vrijeme nije novac, vrijeme je neiscrpno, dostupno je i siromanima i bogatima. to se vremena tie, bogati nisu bogatiji, a siromani nisu siromaniji. ivot je vjena inkarnacija. Sve ono to se pojavljuje na povrini ima vrlo
242
duboke korijene u religijama zapada. O n i su jako krti kada vam daju samo sedamdeset godina. Ako pokuate izraunati, gotovo treina vaega ivota izgubit e se u spavanju, jedna treina potroit e se na zaraivanje za hranu, odjeu i stanovanje. O n o malo to ostaje treba dati na obrazovanje, nogometne utakmice, filmove, glupe prepirke, svae. Ako u sedamdeset godina sauvate sedam minuta za sebe, ubrojit u vas u mudre ljude. Ali teko je sauvati ak i sedam minuta kroz itav ivot, pa kako onda pronai sebe? Kako spoznati misterij vaega bia, vaega ivota? Kako ete shvatiti da smrt nije kraj? Zbog toga to ste propustili iskusiti sam ivot, vi ete takoer propustiti iskusiti i veliko iskustvo smrti, inae nema se ega u smrti bojati. To je prekrasno spavanje, spavanje bez snova, spavanje koje vam je potrebno kako bi se preselili u drugo tijelo, smireno i tiho. To je kirurka pojava, gotovo kao anestezija. Smrt je prijatelj, ne protivnik. Jednom kada smrt shvatite kao prijatelja i ponete ivjeti bez ikakvih strahova, tada je sedamdeset godina vrlo mali vremenski razmak - ako svoju perspektivu otvorite prema vjenosti vaega ivota - tada e se sve usporiti, tada nee biti potrebno uriti. Ljudi u svemu jednostavno jure. Vidio sam ljude koji uzimaju svoju uredsku torbu, natrpaju stvari u nju, poljube enu, bez da vide je li to njihova ili tua ena i djeci kau dovienja. To nije nain na koji se ivi! I kamo stiete s tom brzinom? uo sam o mladom paru koji je kupio novi automo243
bil i vozili su punom brzinom. ena je stalno pitala mua: "Kamo idemo?" jer ena je jo uvijek bila staromodna: "Kamo idemo?" ovjek odgovori: "Prestani me gnjaviti, samo uivaj u brzini kojom jurimo. Nije pravo pitanje kamo idemo, ve kojom brzinom idemo?" Brzina je postala vanija od odredita, postala je vanija jer je ivot tako kratak. Vi morate toliko toga uiniti da, osim ako sve ne radite na brzinu, neete stii sve zavriti. Ne moete sjediti u tiini ak ni nekoliko minuta - to izgleda kao gubljenje vremena. U tih nekoliko minuta mogli ste zaraditi jo nekoliko dolara. Zatvaranje oiju samo je gubljenje vremena, uostalom ega unutra ima? Ako stvarno elite znati, moete otii u bilo koju bolnicu i pogledati kostur. To je ono to je unutar vas. Zato bespotrebno ulaziti u nevolje gledajui unutra? Gledajui unutra nai ete kostur. Jednom kada ste vidjeli svoj kostur, ivot postaje tei; ljubei svoju enu vi savreno dobro znate to se dogaa - dva kostura. Netko samo mora izumiti rendgenske naoale, pa ih ljudi mogu staviti i promatrati kosture kako se smiju. Vjerojatno ne bi doivjeli da skinu rendgenske naoale jer vidjeti mnogo kostura kako se smiju, dovoljno je da svaije srce prestane kucati. "Moj boe, ovo je stvarnost! I to je ono to svi ti mistici govore ljudima, 'pogledajte unutra' - izbjegavajte ih." Zapad nema tradiciju misticizma. On je okrenut
244
prema van: gledajte prema van, tamo se ima toliko toga za vidjeti. No oni nisu svjesni da unutra nije samo kostur, unutar kostura postoji neto vie. To je vaa svjesnost. Zatvorivi oi neete se susresti s kosturom ve sa samim izvorom vaega ivota. Zapadu je potrebno duboko upoznavanje vlastitog ivotnog izvora, tada nee biti urbe. ovjek e uivati kada ivot donese mladost, uivat e kada ivot donese starost, uivat e kada ivot donese smrt. Vi jednostavno znate kako uivati u svemu s ime se susretnete, kako sve pretvoriti u proslavu. Umijee pretvaranja svega u slavlje, u pjesmu, u ples ja nazivam autentinom religijom. Stariji ovjek ude u kliniku i kae doktoru: "Morate neto uiniti kako bi snizili moj seksualni nagon." Lijenik baci pogled na nemonog starca i ree: "Gospodine, meni se ini da je va seksualni nagon sav u vaoj glavi." Starac ree: "To sam i mislio sinko, treba ga malo spustiti." ak i starac eli izigravati playboya. To sa sigurnou ukazuje na jedno: on svoju mladost nije ivio u potpunosti. Propustio je svoju mladost i sada jo uvijek misli o njoj. Sada on tu ne moe nita uiniti, ali njegov um stalno razmilja o danima mladosti koje nije proivio, u to vrijeme on je bio u urbi. Da je proivio svoju mladost u starosti bi bio osloboen svega potisnutog, seksualnosti, ne bi bilo potrebno odbacivati seksualne instinkte. To nestaje, to ispari kroz ivot. Samo treba nesmetano ivjeti, bez
245
mijeanja vaih religija, vaih sveenika i to e nestati. U suprotnome, dok ste mladi odlazite u crkvu a kada ostarite, itate Playboy sakriven u svojoj Bibliji. Svaka Biblija upotrijebljena je za skrivanje magazina kao to je Playboy, kako vas djeca ne bi otkrila - to je neugodno. uo sam o tri starca. Jednome je bilo sedamdeset, drugome osamdeset a treemu devedeset godina. Oni su bili stari prijatelji, umirovljenici koji su obiavali etati parkom i sjediti na klupi. avrljali su o svemu i svaemu. Jednoga dana je najmlai, onaj sedamdesetogodinjak izgledao pomalo tuno. Stariji, osamdesetogodinjak ga upita: "Sto je? Izgleda jako tuno." On ree: "Osjeam veliku krivicu. Pomoi e mi da se oslobodim toga ako vam ispriam. Dogodio se incident: predivna se ena kupala - ona je bila gost u naoj kui - a ja sam virio kroz kljuanicu i moja majka me uhvatila na djelu." Oba starija prijatelja nasmijala su se, "Ti si idiot. Svatko radi te stvari u djetinjstvu." On ree: " N e radi se o djetinjstvu, to se sada dogodilo." Drugi prijatelj ree: "Onda je to stvarno ozbiljna stvar. Ali rei u ti neto to se dogodilo prije tri dana i lei na mom srcu kao kamen. Tri dana za redom moja je ena odbijala voditi ljubav sa mnom." Prvi ree: "To je zbilja jako loe." A trei nasmijavi se ree: "Prvo ga pitaj to to on
246
podrazumijeva pod voenjem ljubavi." On upita i ovaj odgovori: "Nita previe. Nemoj me tjerati u jo veu neugodnost. To je jednostavan proces. Uhvatim eninu ruku i tri puta je stisnem, tada ona ide spavati, ja odem spavati. Ali ta tri dana, uvijek kada sam je pokuao uhvatiti za ruku ona govori, ne danas, ne danas! Srami se, dovoljno si star - ne danas!' I tako ve tri dana ja nisam vodio ljubav." Trei starac ree: "To nije nita. Ja moram priznati to se meni dogodilo, vi ste mladi i to vam moe pomoi ubudue. Prole noi, kako je no prolazila i pribliavalo se jutro, ja sam poeo pripreme kako bih vodio ljubav sa svojom enom i ona ree: 'Ti idiote, to to pokuava?'. Rekoh, 'Ja samo pokuavam voditi ljubav s tobom.' Ona ree, 'To je ve trei puta noas, niti ti spava niti meni dozvoljava spavati. Ljubav, ljubav, ljubav!' Dakle, izgubio pamenje." Ako sluate starce, iznenadit ete se, oni govore samo o onim stvarima koje su trebali proivjeti, ali prolo je vrijeme kada je to bilo mogue. Tada su itali Bibliju i sluali sveenike. Sveenici i sveti spisi iskvarili su ljude jer nametnuli su im protuprirodne ideje i oni ne mogu prirodno ivjeti. Ako nam je potrebno novo ovjeanstvo morat emo izbrisati svu prolost i poeti iznova. Osnovni e princip biti: dopustiti svakome, pomoi svakome, uiti svakoga da ivi u skladu sa svojom prirodom, ne u skladu s
247
mis-
lim da gubim pamenje. Vai problemi su sitnica, ja sam
neijim idealima i da ivi potpuno i intenzivno bez straha. Djeca e uivati u svojem djetinjstvu, mladi ljudi uivat e u svojoj mladosti a stari ljudi imat e drai koje prirodno dolaze, kroz ivot koji su ivjeli prirodno. Sve dok starost nije skladna i mudra, prepuna svjetla i radosti, ispunjenosti, blaenstva... u samoj vaoj sadanjosti, sve dok cvijet ne procvate i ne proiri se miomiris vjenosti, znai da zasigurno niste ivjeli. Ako se to nije dogodilo na taj nain, znai da ste negdje skrenuli, negdje ste posluali sveenike, one koji vas kvare, negdje ste skrenuli protiv prirode - i priroda se sveti. Osveta je u tome da vam se starost uniti i uini runom, runom za druge i runom za vlastite oi. Inae, starost ima ljepote koje ak ni mladost ne moe imati. Mladost ima zrelost ali nije mudra. U njoj ima previe gluposti i amaterizma. Starost daje posljednje poteze slici neijega ivota. A kada netko uini posljednji potez, on je spreman umrijeti, radosno, pleui. Spreman je izraziti dobrodolicu smrti.
18. DOSTOJANSTVENA SMRT

Sto je to prirodna smrt? Ovo je znaajno pitanje i u njemu ima puno mogunosti. Najjednostavnija je ta da ovjek umre bez nekog uzroka, on jednostavno postane star, stariji, a da promjena iz starosti u smrt nije kroz bolesti. Smrt je krajnja starost - sve u vaem tijelu, u vaem mozgu prestalo je funkcionirati. To e biti uobiajeno i jasno znaenje prirodne smrti. No za mene prirodna smrt ima daleko dublje znaenje: netko mora ivjeti prirodno kako bi dosegao prirodnu smrt. Prirodna smrt je kulminacija ivota koji je proivljen prirodno, bez zabrana, bez potiskivanja - upravo kao to ive ivotinje, ptice, kao to drvee ivi, bez ikakvih pukotina..ivot preputanja, dozvoljavanja prirodi da protjee kroz vas bez zapreka s vae strane, kao da ste odsutni i ivot tee sam po sebi. Umjesto da vi ivite ivot, ivot ivi vas, vi ste sekundarni. Tada e kulminacija biti prirodna smrt. Prema mojoj definiciji, jedino probueni ovjek moe prirodno umrijeti, inae su sve smrti neprirodne jer svi su ivoti neprirodni. Kako moete stii do prirodne smrti ivei neprirodan ivot? Smrt e odraziti krajnju kulminaciju, kreendo itavog vaeg ivota. U zgusnutom obliku, to je sve to ste
248
249
proivjeli. Samo je nekoliko ljudi u svijetu umrlo prirodno jer samo je nekoliko ljudi ivjelo prirodno. Nae nam uvjetovanosti ne dozvoljavaju da budemo prirodni. Nae nas uvjetovanosti od samoga poetka ue da moramo biti neto vie od prirode, da biti prirodan znai biti ivotinja, mi moramo biti iznad prirode. I to se ini veoma loginim. Sve su nas religije tome uile - da biti ovjek znai otii iznad prirode - i stoljeima su uvjeravali ovjeanstvo da ide iznad prirode. Nitko nije uspio otii iznad prirode. Sve u emu su uspjeli je unitenje ljudske prirode, spontane ljepote, nevinosti. ovjek ne treba prevazii prirodu. Ja vam govorim, ovjek mora ispuniti prirodu - kao to niti jedna ivotinja ne moe. U tome je razlika. Religijski su ljudi bili prepredeni i prevarantski. Oni su napravili razliku da su ivotinje prirodne a vi morate biti natprirodni. Ni jedna ivotinja ne moe postiti, ne moete ni jednu ivotinju uvjeriti da je post neto boansko. ivotinja samo zna da je gladna i nema razlike izmeu gladi i posta. Vi ne moete nagovoriti niti jednu ivotinju da ide protiv prirode. To je dalo priliku takozvanim religioznim ljudima jer ovjek ima sposobnost da se bori protiv prirode. On nikada nee biti pobjednik, ali moe se boriti. A u borbi on nee unititi prirodu, unitit e samo sebe. Na taj je nain ovjek unitio sebe - svu svoju radost, svoju veliinu i postao je neto to nije iznad ivotinja, ve neto ispod, na sve mogue naine.
250
Moda nikada niste razmiljali o tome: niti jedna ivotinja u divljini nije homoseksualna. Na samu pomisao, itav e ivotinjski svijet prasnut e u smijeh. To je jednostavno glupo! Ali u zoolokom vrtu, gdje enke nisu dostupne, ivotinje se okreu homoseksualizmu iz iste potrebe. No ovjek je itav svijet pretvorio u zooloki vrt: milijuni ljudi su homoseksualci, lezbijke i to sve ne - sve vrste perverzija. A tko je odgovoran? Ljudi koji su vas uili da idete van prirode, kako bi dosegli nadnaravna boanstva... Uvijek kada neto radite na silu, rezultati nee donijeti poboljanje. U mnogo sfera, kroz razliite religije, pokuavalo se ovjeka uiniti nekim tko je iznad prirode. Rezultati su bili, bez izuzetka, negativni. Vi ste roeni kao prirodna bia. Ne moete ii iznad sebe. To je kao kada bi se pokuali podii iznad zemlje podiui svoje noge. Moete malo poskoiti, ali prije ili kasnije past ete na zemlju moda uz nekoliko prijeloma. Vi ne moete letjeti. To je ono to je uinjeno. Ljudi su se pokuali uzdii iznad prirode, to znai iznad sebe. Oni nisu odvojeni od prirode, ali ideja je odgovarala njihovom egu: vi niste ivotinje pa morate biti iznad prirode, ne moete se ponaati kao ivotinje. Ljudi su ak pokuavali uiniti da se ivotinje ne ponaaju kao ivotinje, pokuali su i njih uzdii malo iznad prirode. U Engleskoj, u viktorijansko doba, pse su oblaili za etnju. Psi su imali odjeu kako bi ih se sprijeilo da budu
251
prirodni, da budu goli - ono to ivotinjama odgovara. Ta vrsta ljtidi pokuava svoje pse malo uzdii iznad prirode. Iznenadili bi se, ali u viktorijansko doba ak su i noge stolica bile prekrivene - iz jednostavnog razloga to su se zvale noge, a noge moraju biti prekrivene. Bertrand Russell, koji je ivio gotovo jedno stoljee - dug ivot - sjea se iz djetinjstva, daje vidjeti enska stopala bilo dovoljno za seksualno uzbuenje. Haljine su morale prekrivati stopala, niste mogli vidjeti stopala. Vjerovalo se, ak prije sto godina, da ene iz kraljevskih obitelji nemajti dvije noge. Kraljevske obitelji moraju biti nekako drugaije nego obian svijet i nitko nije vidio - nije se moglo vidjeti - jesu li njihove noge bile razdvojene. Ali ego.. ..niti su to kraljevski dostojanstvenici razjasnili: " T o je glupost, mi smo ljudi kao i svi drugi." U tome ih je sprijeio ego. Ako su ih ljudi ve smjestili na pijedestal, emu brinuti? - samo ostati kraljevski. Iz tih razloga kraljevske obitelji nisu dozvoljavale da obini ljtidi ulaze, p Litem braka, u kraljevsku obitelj. Oni bi mogli objelodaniti cijelu stvar: "Ti su ljudi isti kao bilo tko drugi, nita kraljevskoga u njima nema." Ali ta se ideja odrala stoljeima. Ja bih isto elio da se vi razlikujet od ivotinja, ali ne u smislu da odete iznad prirode - ne. Vi moete ui dublje u prirodu, vi moete biti prirodniji od ivotinja. One nisu slobodne, one su u dubokoj komi, ne mogu raditi nita drugo od onoga to su njihovi preci radili tisuljeima.
252
Vi moete biti prirodniji od ivotinja. Vi moete ii do nedokuivih dubina prirode i moete ii do najveih visina prirode, ali vi neete otii izvan, ni na koji nain. Vi ete postati prirodniji, postat ete viedimenzionalno prirodni. Po meni, religiozan ovjek nije onaj tko je iznad prirode, ve onaj tko je potpuno prirodan, koji je prirodu istraio u svim njenim dimenzijama, koji nita nije ostavio neistraeno. ivotinje su zarobljenici, one imaju odreena ogranienja u postojanju. ovjek ima sposobnosti, inteligenciju, slobodu da istrauje. Ako ste potpuno istraili prirodu, vi ste stigli kui - priroda je va dom. A tada je smrt radost, ona je slavlje. Tada umirete bez prigovora, umirete s dubokom zahvalnou jer ivot vam je tako mnogo dao, a smrt je jednostavno krajnji domet svega to ste proivjeli. To je isto kao kada plamen svijee, prije nego zgasne, najjae zasvijetli. Prirodan ovjek, prije nego to umre, na trenutak ivi najsvjetlije, on je svo svjetlo, sva istina. Po meni, to je prirodna smrt. Ali to treba zasluiti, to vam nije dano. Dana vam je mogunost, ali vi morate istraiti, morate zasluiti, morate zavrijediti. Vidjeti ak i smrt autentinog ovjeka, biti uz njega dok umire, iznenada e vas ispuniti udnom radou. Vae suze nee biti od alosti, od tuge, ve iz zahvalnosti i blaenstva - jer kada ovjek umre prirodno proivjevi ivot ispunjeno, on svoje bie raspruje u cjelinu prirode. Oni koji su prisutni, koji su blizu, okupani su iznenadnom svjeinom,
253
povjetarcem, novim miomirisom i novim osjeajem da smrt nije neto loe, da smrt nije neto ega se treba bojati, da je smrt neto to treba zaraditi, zasluiti. Ja vas uim umjetnosti ivljenja. Ali to se takoer moe nazvati umjetnou smrti. Oni su isto. Bolesti, patnja i smrt po zapadnom umu idu zajedno - upakirani su u isti paket. Otuda svi problemi izviru. Smrt je predivna, biti bolestan nije, patnja nije, bolest nije. Smrt je predivna. Smrt nije sablja koja e odsjei va ivot, ona je kao cvijet - posljednji cvijet - koji procvate u posljednjem trenutku. To je vrhunac. Smrt je cvijet drva ivota. To nije kraj ivota ve kreendo. To je krajnji orgazam. U smrti nema nieg loeg, ona je predivna - ali treba znati kako ivjeti i kako umrijeti. Postoji umijee ivljenja i umijee umiranja, a drugo umijee vrijednije je od prvoga. No drugo moete upoznati tek kada upoznate prvo. Samo onaj koji zna kako ispravno ivjeti, znat e kako ispravno umrijeti. A tada je smrt ulaz u boansko. Zato prvo odvojite smrt. U medicinskoj profesiji trebalo bi misliti jedino o bolestima i patnjama. Nema potrebe boriti se protiv smrti. To stvara probleme u zapadnom umu, u zapadnim bolnicama, u zapadnoj medicini. Ljudi se bore protiv smrti. U bolnicama ljudi gotovo vegetiraju, ive samo na lijekovima. Njih se prisiljava nepotrebno ivjeti kada bi trebali prirodno umrijeti. Kroz medicinsku potporu njihova se smrt odgaa. Oni nisu od koristi, njima ivot nije od koristi; igra je zavrila, oni su zavrili. Odravati
254
ih na ivotu znai produljivati njihovu patnju. Ponekad mogu biti u komi, a koma moe potrajati mjesecima ili godinama. Ali zbog antagonizma prema smrti, to je postao veliki problem u zapadnom umu: to uraditi s osobom koja je u komi i nikada se nee oporaviti, ali se moe odravati na ivotu godinama? On e biti le, le koji die, to je sve. On e jednostavno vegetirati, ivota nee biti. Koja je svrha tome? Zato mu ne dozvoliti da umre? Postoji strah od smrti. Smrt je neprijatelj - kako se predati neprijatelju, smrti? U zapadnom medicinskom umu postoji velika kontroverzija. to initi? Treba li osobi dopustiti da umre? Treba li osobi dopustiti da odlui kada e umrijeti? Treba li obitelji dopustiti da odlui kada da on umre? - jer osoba nekada moe biti nesvjesna i ne moe odluiti. Ali je li u redu pomoi nekome da umre? U zapadnom umu javlja se veliki strah. Da umre? To znai da ubijate osobu! Nauka postoji da bi ga odrala na ivotu. Sada je to glupo! Sam ivot nema vrijednosti ako tu ne postoji radost, ako ne postoji ples, kreativnost, ako nema ljubavi - ivot je sam po sebi beznaajan. Samo ivjeti beznaajno je. Vrhunac dolazi kada je netko ivio, vrhunac dolazi kada je prirodno umrijeti, kada je predivno umrijeti. Isto kao kada ste itav dan radili, vrhunac dolazi kada zaspite; smrt je vrsta spavanja, dublje spavanje. Vi ete se ponovno roditi s novijim tijelom, s novijim mehanizmom, novim vjetinama, novim mogunostima, novim izazovima. Ovo je tijelo staro i treba ga napustiti, to je tek prebivalite...
255
Mi na istoku imamo drugaiji pogled: smrt nije neprijatelj ve prijatelj. Smrt vam donosi poinak. Umorili ste se, proivjeli ste svoj ivot, upoznali ste sve radosti koje se mogu upoznati u ivotu, svoju ste svijeu potpuno sagorjeli. Sada otiite u tamu, malo se odmorite, a tada se moete ponovno roditi. Smrt e vas oivjeti, osvjeiti. Dakle, prva stvar: smrt nije neprijatelj. Druga stvar: smrt je najvee iskustvo ako moete umrije-ti svjesno. A svjesno moete umrijeti samo ako se ne bojite. Ako ste protiv smrti, postajete vrlo panini, vrlo uplaeni. Kada ste toliko uplaeni da vie ne moete podnijeti strah, u tijelu postoji prirodni mehanizam koji oslobaa droge u tijelu i vi postajete nesvjesni. Postoji toka izdrljivosti i vi se onesvijestite. Tako milijuni ljudi umiru nesvjesno i proputaju veliki trenutak, najvei od svega. To je samadhi, to je atori, to vam se meditacija dogaa. To je dar prirode. Ako moete biti budni i vidjeti da niste tijelo.. .morat ete vidjeti jer tijelo e nestati. Ubrzo ete moi vidjeti da vi niste tijelo, vi ste odvojeni. Tada ete vidjeti da se odvajate i od uma, tada e um nestati. I tada ete biti samo plamen svjesnosti, a to je najvei mogui blagoslov. Zato nemojte misliti da je smrt kao bolest, kao ljudska patnja. Sloboda da se odabere smrt trebala bi biti prihvaena kao pravo svakog ljudskog bia. Moe se staviti ogranienje, na primjer, sedamdeset pet godina. Nakon toga, bolnice bi trebale biti spremne pomoi svakome tko se eli oslo256
boditi svoga tijela. Svaka bi bolnica trebala imati mjesto za umirue ljude, a prema onima koji su odabrali umrijeti trebalo bi imati obzira i pomoi im. Njihova bi smrt trebala biti predivna. Svaka bi bolnica trebala imati uitelja meditacije. Osobi koja eli umrijeti trebalo bi dati jedan mjesec, u sluaju da se predomisli, moe se vratiti jer nitko ga ne prisiljava. Uzbueni ljudi koji ele poiniti samoubojstvo ne mogu ostati uzbueni itav mjesec - to moe biti samo momentalno. Veina samoubojica da su samo malo priekali, ne bi ga poinili. To je iz ljutnje, iz ljubomore, iz mrnje ili neeg drugoga, da su zaboravili vrijednost ivota. itav problem je u tome to politiari misle da bi prihvaanje eutanazije znailo da samoubojstvo vie nije zloin. Ne, to ne znai to. Samoubojstvo je jo uvijek zloin. Eutanazija bi se radila uz odobrenje medicinskog odbora. Odmor u bolnici u trajanju od jednog mjeseca-sva mogua pomo osobi mogla bi se dati kako bi se smirila, prijatelji bi je posjeivali, brani partner, djeca jer ona odlazi na dugo putovanje. Ne treba ga sprijeavati - on je dugo ivio i sada ne eli nastaviti, njegov posao je zavren. Trebalo bi ga poduavati meditaciji tokom toga mjeseca, kako bi mogao meditirati dok smrt dolazi. A za smrt, trebalo bi dati medicinsku pomo kako bi dola kao san - vrlo polako, zajedno s meditacijom, san ide sve dublje. Mi moemo tisue ljudskih umiranja pretvoriti u pro257
svjetljenje. Tu nema straha od samoubojstva jer on ne ini samoubojstvo. Ako netko pokua poiniti samoubojstvo, to e jo uvijek biti zloin. On trai dozvolu. Uz dozvolu medicinskog odbora on jo uvijek ima jedan mjesec tokom kojeg se uvijek moe predomisliti. Posljednjeg dana on moe rei: "Ja ne elim umrijeti" i moe otii kui. Tu nema problema, odluka je njegova. Trenutno je u mnogim zemljama vrlo udna situacija. Ljudi se pokuavaju ubiti: ako uspiju, onda dobro; ako ne uspiju, sud im dodjeljuje smrtnu kaznu. udno! - oni sami su to radili. Uhvaeni su. Sada, suenje e trajati dvije godine, advokati i suci e se nadmetati, a na kraju e ovjeka objesiti, ponovno. On je to sam inio, na samom poetku! Cemu sve te gluposti? Za eutanazijom postoji sve vea potreba jer medicinska znanost napreduje i ljudi ive due. Znanstvenici se nisu susreli ni s jednim kosturom od prije petsto godina, od ovjeka koji bi bio stariji od etrdeset godina u trenutku smrti. Prije petsto godina ovjek je ivio najdulje etrdeset godina, a od desetoro roene djece, devetoro bi ih umrlo unutar dvije godine - samo bi jedno preivjelo - tako da je ivot bio izuzetno vrijedan. Hipokrat je dao zakletvu medicinskoj profesiji, da moraju pomoi ivotu u svakom sluaju. On nije bio svjestan - nije bio prorok - on nije imao uvida u to da e doi dan kada e od desetoro djece, njih desetoro i preivjeti. Sada se to dogaa. Po jednoj strani, devetoro
258
djece vie preivljava, a po drugoj strani medicina pomae ljudima da due ive - devedeset godina, sto godina vie nije rijetkost. U razvijenim zemljama vrlo je lako nai devedeset i ili stogodinjaka. U Rusiji postoje ljudi koji su doivjeli stopedeset godina, a ima ih nekoliko tisua koji su doivjeli sto i osamdeset godina - i oni jo uvijek rade. Ali sada je ivot postao dosadan. Sto i osamdeset godina, samo pomislite, radei iste stvari - ak bi i kosti boljele - a jo uvijek oni ne mogu umrijeti. Smrt se jo uvijek ini daleko - oni jo uvijek rade i zdravi su. U Americi na tisue ljudi samo lei u bolnici, spojeni na razne instrumente. Mnogi su na respiratorima. Sto moe osoba koja sama ne moe disati? to od nje oekujete? I zbog ega optereujete itav narod s tom osobom kada mnogi umiru po ulicama od gladi? Trideset milijuna ljudi u Americi je na ulici, bez krova nad glavom, bez hrane, bez odjee, a tisue ljudi u bolnicama zauzimaju krevete, doktore, sestre - njihov rad, lijekove. Svi znaju da e oni umrijeti prije ili poslije, ali morate ih drati na ivotu to je dulje mogue. Omele umrijeti. Oni vape za smru, ali tu lijenik ne moe pomoi. Ti ljudi sigurno trebaju neka prava; njih se prisiljava da ive, a prisila ni na koji nain nije demokratska. elim da to bude vrlo razumna stvar. Neka to bude sedamdesetpet ili osamdeset godina, do tada se dovoljno proivjelo. Djeca su odrasla, kada vi imate osamdeset,
259
vaoj e djeci biti pedeset, pedesetpet, oni stare. Sada vie nema potrebe da vi brinete. Vi ste umirovljeni, sada ste vi jednostavno teret, ne znate to raditi. Zbog toga su stari ljudi nervozni - jer oni nemaju to raditi, nitko ih ne potuje, nemaju nikakvog dostojanstva. Nitko se njima ne bavi, nitko ih ne primjeuje. Na taj nain pokazuju svoje frustracije, u stvari, oni ele umrijeti. Ali to ne mogu ak ni rei. To nije kranski, to je neispravno - sama ideja smrti. Treba im dati slobodu, ali ne samo da umru, ve sloboda da jedan mjesec ue kako umrijeti. Tokom tog treninga meditacija i fizika briga trebale bi biti osnovni dio. Trebali bi umrijeti zdravi, cijeli, tiho i mirno - polako iskliznuti duboko u san. Ako je meditacija spojena sa spavanjem, oni bi mogli umrijeti prosvijetljeni. Znali bi da je samo tijelo ostavljeno za njima, a oni su dio vjenosti. Njihova bi smrt bila bolja od obine smrti jer kod obine smrti nemate ansu prosvijetliti se. U stvari, sve e vie ljudi poeljeti umrijeti u bolnicama, u specijalnim institutima smrti, gdje je sve za to ureeno. ivot moete napustiti na radostan, ekstatian nain, s velikom zahvalnou. Ja sam za eutanaziju, ali na taj nain.
19. AIDS
Ne znam nita ak ni o prvoj pomoi (engl. First aid-prva pomo), a vi me pitate o AIDS-u! No ini se da u neto rei o tome. U svijetu u kojem ljudi koji ne znaju nita o sebi, mogu govoriti o bogu, ljudi koji nita ne znaju 0 zemaljskoj geografiji, mogu govoriti o raju i paklu, nije nerazumno za mene da govorim o AIDS-u, mada nisam lijenik. Ali niti je bolest koja se sada zove A I D S samo bolest. To je neto vie, neto izvan ogranienja medicinske profesije. Kako vidim, ta bolest nije u istoj kategoriji s ostalim bolestima, odatle opasnost od nje. Ona e vjerojatno ubiti dvije treine ovjeanstva. To je u biti nemogunost oduprijeti se bolesti. Netko se polako, polako nae osjetljivim na sve vrste infekcija, a nema unutarnje otpornosti za borbu s njima. Po meni, ovjeanstvo gubi volju za ivotom. Uvijek kada osoba izgubi volju za ivotom, njena otpornost momentalno pada jer tijelo slijedi um. Tijelo je vrlo konzervativni sluga uma, ono slui umu na religiozan nain. Ako um izgubi volju za ivotom, to e se odraziti na tijelu tako da e ono odbaciti otpornost prema bolestima, prema smrti. Naravno, lijenici se nikada nee baviti eljom za ivotom 1 zbog toga mislim da je bolje da neto kaem. To e postati enormni problem irom svijeta, tako
260
261
da bilo kakav uvid, iz bilo koje dimenzije, moe biti od ogromne pomoi. Na samom poetku mislilo se da je to homoseksualna bolest. Iz itavoga su svijeta istraivai podravali ideju da je to neto homoseksualno - ustanovljeno je da se ee dogaa mukarcima nego enama. Ali sadanja istraivanja govore da A I D S uope nije homoseksualna bolest, da je takoer bolest heteroseksualaca, a dogaa se kod ljudi koji mijenjaju partnere - mijeaju se s mnogo ena, s mnogo mukaraca, stalno mijenjaju partnere. To stalno mijenjanje uzrok je bolesti. Prema istraivanjima, homoseksualnost nema nita s time. Za mene je to vrlo znaajno. To nema veze niti s hetero niti s homoseksualnou. Sa seksom zasigurno ima veze. A zato to ima veze sa seksom? Jer elja za ivotom ima svoje korijene u seksu. Ako elja za ivotom prestane, tada e seks biti najosjetljivije podruje gdje e se smrt prizvati.^ Dobro upamtite da nisam ovjek od medicine i bilo to da kaem, to dolazi iz sasvim razliite toke gledita. No vea je vjerojatnost da ono to kaem bude istinito, nego ono to govore ovi takozvani istraivai jer njihova su istraivanja povrinska. Oni misle samo o sluajevima, sakupljaju podatke, injenice. To nije moj nain - ja nisam sakuplja injenica. Moj rad nije istraivaki, ve kroz uvide. Ja pokuavam ui u svaki problem to je dublje mogue. Jednostavno ignoriram povrinsko, to je podruje istraivaa. Moj rad
262
moete nazvati ne-istraivakim. Ja pokuavam ui duboko i jasno vidim da je seks pojava koja je najvie povezana sa eljom za ivotom. Ako elja za ivotom padne, seks e biti osjetljiv, a tada to nije pitanje hetero ili homoseksualnosti. Kako se meni ini, ta je bolest duhovna. ovjek je doao do toke gdje vidi da put zavrava. Da se vrati, to je besmisleno jer sve ono to je vidio, proivio, ukazuje da niega u tome nema, dokazalo se besmislenim. Vratiti se nema smisla, a ispred nema puta, suoen je s provalijom. U takvom stanju je za oekivati da izgubi elju za ivotom. Dokazano je kroz eksperimente da ako dijete nije raslo s ljudima koji ga vole - majkom, ocem, ostalom djecom u obitelji - ako nije odraslo s ljudima koji ga vole, moete mu dati svu njegu, ali na neki nain njegovo tijelo propada. Dajete mu sve potrebno - medicinske potrebe su ispunjene, dobiva svu njegu - ipak dijete se stee. Je li to bolest? Da, za medicinski um sve je bolest, neto nije u redu. O n i e istraivati injenice, zbog ega se to dogaa. Ali to nije bolest. Djetetova se elja za ivotom nije ni rodila. Njemu je potrebna toplina ljubavi, radosna lica, djeca koja pleu, toplina majina tijela - odreeni uvjeti ine da on osjeti kako ivot ima nepregledna bogatstva koja treba istraiti, da postoji mnogo radosti, plesa, igre, kako ivot nije tek pustinja, kako postoje beskrajne mogunosti. O n o bi te mogunosti trebalo vidjeti u oima oko sebe, na tijelima
263
oko sebe. Jedino e tada elja procvjetati - to je gotovo kao proljee. U suprotnome, ono e uvenuti i umrijeti - bez neke fizike bolesti, ono e uvenuti i umrijeti. Bio sam u sirotitima; jedan od mojih prijatelja, Rekhchand Parekh iz Chande, Maharshastra, vodio je sirotiste - tamo je bilo oko stotinu i deset djece. Siroad bi dolazila, dva dana stara, tri dana stara; ljudi bi ih samo ostavili pred vratima sirotita. On je elio da doem pogledati sirotiste. Rekoh: "Kasnije jednom doi u pogledati jer znam da e me to uiniti nepotrebno tunim." No on je bio uporan pa sam jednom otiao i vidio sam: oni su dobivali svu njegu, on je svoj novac davao za tu djecu, ali svi su oni bili spremni svakoga trenutka umrijeti. Tamo su bili lijenici, medicinske sestre, medicinske potreptine, hrana, bilo je svega. On im je prepustio svoj vlastiti bungalov i preselio se u manji, predivan vrt bio je tamo, ali nije bilo elje za ivotom. Rekao sam mu: "Ta e djeca polako umrijeti." On ree: "Meni govori? Vodim ovo sirotiste dvanaest godina, stotine su umrle. Pokuali smo sve mogue kako bi preivjeli, ali izgleda da nita ne djeluje. Oni nastavljaju venuti i jednoga dana ih naprosto nema." Kada bi tamo bila neka bolest, doktori bi mogli pomoi, ali bolesti nije bilo, djeca jednostavno nisu imala elju za ivotom. On je istoga dana sirotiste dao dravi i rekao im: "Pokuavao sam pomoi toj djeci dvanaest godina, sada znam da to nije mogue. Ne mogu im dati ono
264
to je njima potrebno pa je bolje da to drava preuzme." Meni je rekao: "Mnogo sam puta doao do toga, ali to nisam znao povezati i otkriti o emu se radi. No na neki neodreen nain osjeao sam da neto nedostaje i da ih to ubija." A I D S je ista pojava na drugom kraju. Siroe vene i umire jer njegova elja za ivotom nikada nije ni propupala, nikada nije procvala. A I D S je druga krajnost: vi jednostavno osjetite da ste egzistencijalno siroe. Taj osjeaj uzrokuje nestanak volje za ivotom. A kada elja za ivotom nestane, seks e biti prvo to e biti zahvaeno jer va ivot poinje seksom, on je nusprodukt seksa. D o k ivite, nadajui se, ambiciozni, a sutra ostaje utopija - moete zaboraviti juer koje je bilo beznaajno, moete zaboraviti danas koje je takoer beznaajno...ali sutra, kada izae sunce i sve bude drugaije...Sve religije davale su vam tu nadu. Oni su pogrijeili. Iako zadravate etiketu-kranin, idov, hindus - to je samo etiketa. Iznutra, vi ste izgubili nadu, nada je nestala. Religije nisu mogle pomoi, one su bilo pseudo. Politiari vam nisu mogli pomoi. Oni nikada nisu to ni namjeravali, bila je to samo strategija kako bi vas iskoristili. Kako dugo vam moe ta lana utopija-politika ili religijska - pomoi? Prije ili poslije ovjek e postati zreo, a to je ono to se upravo dogaa. ovjek postaje zreo, svjestan da je bio prevaren, od sveenika, roditelja, politiara, pedagoga. Njega su naprosto svi varali i hranili ga
265
lanim nadama. Onoga dana kada postaje zreo i to shvati, elja za ivotom otpada. I prva stvar koja e biti ranjena je seksualnost. To je za mene A I D S . Kada vaa seksualnost pone slabiti, vi zaista poelite da se dogodi neto i da vi odete u vjenu tiinu, u vjeno nestajanje. Vae otpornosti nema. A I D S nema druge simptome, osim to vaa otpornost nestane. Moete ivjeti najvie dvije godine ako imate sreu i ako se sluajno ne inficirate. Svaka e infekcija biti neizljeiva, svaka e vas infekcija sve vie oslabljivati. Dvije godine najvie je to oboljeli od AIDS-a moe doivjeti, a ponekad moe nestati i prije toga. Nikakav tretman nee vam pomoi jer nikakav tretman ne moe vam vratiti volju za ivotom. O v o to ovdje radim, viedimenzionalno je. Vi niste u potpunosti svjesni onoga to pokuavam raditi, moda ete postati svjesni kada odem. Ne pokuavam vam dati nadu za budunost - jer to je promaeno - ja vam pokuavam dati nadu ovdje i sada. emu se uzbuivati o sutra? ...jer sutra nije pomoglo. Stoljeima vas je sutra odravalo na neki nain, mnogo je puta promailo cilj tako da sada vie ne moete teiti za njim. To bi bila ista glupost. Oni koji jo uvijek tee tome dokazuju da im je pamet zaostala. Pokuavam ovaj trenutak uiniti ispunjenim, rako duboko ispunjenje da vie ne treba volja za ivotom. Volja za ivotom potrebna je jer vi niste ivi. Volja vas odrava na povrini, vi klizite prema dolje, volja vas podie. Ne
266
pokuavam vam dati novu volju za ivotom, naprosto vas pokuavam nauiti ivjeti bez ikakve volje, ivjeti radosno. O n o to vas truje je sutra. Zaboravite juer, zaboravite sutra. Ovo je na dan - slavimo ga i ivimo. Samo na taj nain bit ete dovoljno jaki da bez volje za ivotom budete otporni na sve bolesti, sve suicidne pomisli. Biti potpuno iv takva je snaga da ne samo da vi moete ivjeti, ve moete zapaliti i druge. Ovo su dobro znane injenice. Kada se pojave velike epidemije, niste li se zaudili kako se lijenici, sestre i drugi ne inficiraju? Oni su ljudska bia kao i vi, osim toga iscrpljeni radom, osjetljiviji su na infekcije jer su uvijek umorni. Kada je epidemija ne moete traiti estsatno ili petsatno radno vrijeme i to pet dana u tjednu. Epidemija je epidemija, ona ne brine o vaim praznicima ili prekovremenim satima. Morate raditi - ljudi rade po esnaest, osamnaest sati dnevno, mjesecima. Pa ipak, lijenici, sestre, ljudi iz Crvenog kria ne dobivaju infekciju. U emu je problem? Zato se drugi inficiraju? To su sline vrste ljudi. Imate li Crveni kri na koulji...tada stavite Crveni kri svima, na svaku kuu. Kada bi Crveni kri spreavao infekcije, to bi bilo lako - ali nije tako. Ne, ti su ljudi toliko zaokupljeni pomaganjem drugima, oni nemaju sutra. Ovaj je trenutak toliko ukljuujui, oni nemaju juer. Oni nemaju vremena misliti ili ak brinuti "Ja sam se inficirao." Njihova ukljuenost.. .Kada milijuni ljudi umire, moete li misliti na sebe i svoj ivot, svoju
267
smrt? Sva se vaa energija usmjerava na pomo drugim ljudima inei sve to je mogue. Zaboravili ste sebe, upravo zato to ste zaboravili sebe, niste se inficirali. Osoba koja bi mogla biti inficirana, nije prisutna, angairana je negdje drugdje, izgubljena u nekom poslu. Nije vano slikate li ili radite skulpture ili sluite umiruem ljudskom biu - nije vano to radite. Radi se o tome: jeste li potpuno angairani u ovdje i sada? Ako ste ukljueni u ovdje i sada, vi ste kompletno izvan podruja gdje je mogue inficirati se. Ako ste tako jako ukljueni, va ivot postaje poput snage bujice. I vidjet ete: ak i doktor koji je lijen, u vrijeme epidemije kada stotine ljudi umire, on iznenada zaboravlja svoju lijenost. A stari doktor iznenada zaboravlja na svoje godine.... Samo meditacija moe osloboditi vau ovdje-sada energiju. A tada nema potrebe za bilo kakvom nadom, bilo kakvom utopijom, bilo kakvim rajem, bilo gdje. Svaki trenutak raj je sam za sebe. Ali to se tie mojih kvalifikacija, ja nisam kvalificiran da bilo to kaem o A I D S - u . Nikada nisam ak ni pohaao kurs prve pomoi. Zato vas molim, oprostite mi to sam se mijeao u neto to nije moj posao. Ali nastavljam to raditi, ja u nastaviti to raditi.
20. POGLED U BUDUNOST

Mogunosti koje daje genetski inenjering apsolutno su fascinantne, nema potrebe bojati se toga. U stvari, ono to milijunima godina radimo je masovna produkcija - sluajna masovna produkcija. Znate li kakvo ete dijete roditi? Znate li hoe li ono biti slijepo, obogaljeno, zaostalo, bolesno, slabo, itav ivot osjetljivo na bolesti? Zna li va ljubavnik to radi? D o k vodite ljubav, vi nemate koncepciju, ak ni mogunost pogaanja. Dajete roenje djetetu kao ivotinje i ne bojite se toga. A moete vidjeti da je svijet pun retardiranih ljudi, bogalja, slijepih, gluhih. T k o je za to odgovoran? I nije li to masovna produkcija? Moja koncepcija za nauno roenje djeteta je ta da svjesno, znajui mi donosimo posjetioca na zemlju. Mi znamo tko je on, to je on i to e na kraju postati, koliko e dugo ivjeti, koliko e inteligencije imati. Mi otklanjamo sve mogunosti za slijepu djecu, gluhu djecu, nijemu djecu, retardiranu na bilo koji nain - fiziki i psihiki - a vi se bojite? Nemojte biti glupi. Znanstveno roenje djeteta nije ivotinjske Vi transcendirate ivotinju dajui roenje djetetu na znanstveni nain. To je fascinantna, najvea, najfascinantnija stvar. Mi to
268
269
moemo savladati, to je ve znanstvena stvarnost. Moemo omoguiti zdravije ljude, one koji e ivjeti kako dugo ele, moemo im dati toliko inteligencije koliko je potrebno za njihov rad. Par doe u znanstveni laboratorij i kae im da ele dijete poput Alberta Einsteina, ali jo bolje od njega, koje e ivjeti dvjesto godina, koje ne bi trebalo patiti od neke bolesti, koje bi trebalo biti jako. U laboratoriju pronau jajace iz banke, sjeme iz banke i proizvedu dijete u epruveti uz sve mjere opreza. Vi ete morati posvojiti dijete, vi ne moete proizvesti dijete. Proizvodnja djece je ivotinjska. Posvojiti dijete vaih snova.. .Svatko eli da se rodi Shakespeare, eli da njegovo dijete bude veliki pjesnik, veliki muziar, veliki plesa. Svaka majka misli da e njezino dijete biti na neki nain super ljudsko bie, a svaka majka je frustrirana ako dijete ispadne oteeno. Ono se naprosto izgubi u toj gomili na prenapuenoj planeti. To je masovna proizvodnja. Ali kod usvajanja djeteta vi moete razmotriti sve kvalitete koje su vam potrebne. Moete eksperte pitati za zavjet, koje druge kvalitete bi mu mogle pomoi u ivotu, koliko e biti sposobno voljeti... elite li Romea? - moete dobiti Romea. To je samo pitanje kemije. Romeo ima mukih hormona kao nitko drugi, on je bogatiji njima i zbog toga mu jedna ena nije dovoljna. Vi elite pjesnika koji e nadilaziti sve pjesnike iz prolosti? Znanstvenika s kojim e u usporedbi svi znan270
stvenici iz prolosti izgledati kao pigmejci? Muziara koji e vam kroz zvuk donijeti nepoznato, nevidljivo? Pjevaa koji pjeva pjesme radosti i slavlja kao nitko do sada? Moete zatraiti bilo to i on e to uiniti, proraunati koje ensko jajace i muko sjeme e proizvesti takvo ljudsko bie. To sjeme nije vae, to jajace nije od vae ene; vi usvajate dijete. Na taj nain moete dobiti ono o emu je ovjeanstvo uvijek sanjalo: roenje supermena, ovjeka koji je stvoren gotovo od elika. Va Muhamed Ali nee se moi suoiti s njime - jedan udarac u nos i gotov je. ega se bojite? Zar ne elite biti iznad ivotinja? elja da to bude vae sjeme, jajace vae ene, naprosto je runa. Djeca pripadaju kozmosu. to to on ima posebnoga zato to je to vae sjeme? Koji je smisao stvoriti bogalja? Znanost vas moe podii iznad ivotinjskog svijeta - i to nije masovna produkcija, to e biti upravo suprotno. Nee postojati tekua traka kao kod proizvodnje automobila. To e biti individualno jer svaki e par imati izbor i slobodu odluke o tome kakvu vrstu djeteta eli. Kako vam je pala na pamet ideja o masovnoj produkciji? Mislite li da e svi eljeti istu vrstu djeteta? Niste u pravu. Mislite li da e laboratoriji proizvoditi djecu po vlastitom izboru, a da ete ih vi morati usvojiti? Tada bi to bila masovna produkcija. Ja nisam za to. Vi imate apsolutnu slobodu izbora. Trenutno vi ste potpuno slijepi i sve to inite, inite u totalnom mraku. Vi ste naprosto robovi slijepe biologije.
271
Ne elite li se osloboditi slijepe biologije? Ne elite li biti iznad te glupe vezanosti za ideju da dijete bude roeno iz vaeg sjemena i jajaca vae ene? Ta jajaca ne znaju kome pripadaju. I to je posebno u vaem sjemenu? Vi o tome nita ne znate. Potpuno ste nesvjesni kakva vrsta ovjeka u vama se bori da bude roena. Vi nemate izbora, vi ste naprosto rob. Ono to govorim o znanstvenom roenju stavlja vas izvan ropstva, sljepoe, mraka. To vas na odreeni nain ini spiritualnijima jer vie vam nije vano je li vae sjeme i jajace vae ene apsolutno potrebno za vae dijete. Date vae zahtjeve; usvojite dijete. Moete strunjake pitati to e biti najbolje za dijete. Zar ne elite da vae dijete bude jedinstveni genij?) Zbog ispraznih vezanosti vi se zadovoljavate s bogaljem. Rodivi bogalja, slijepo dijete, inite li uslugu djetetu? O n o vam nikada nee oprostiti! Vi ste odgovorni. I ono e ivjeti ivot koji uope nije ivot^ Moja vizija daje vam totalnu slobodu i naravno, veliku odgovornost. Trenutno vi proizvodite djecu bez bilo kakve odgovornosti. Jesu li vam dostupna sredstva kojima ete odrediti koje e boje dijete biti, koje vrste lica - grko, romansko?., jvi moete stvoriti djecu koja e izgledati kao skulpture, zaista lijepa, genijalna u nekoj dimenziji ivota, ivjeti ivot ljubavi, dovoljno inteligentna da odbace sve sveenike i sve politiare. Oni nee postati sljedbenici voa, bit e sami sebi dovoljni. Sto vi trenutno radite? Prvo stvorite sljepilo, mrak,
272
dijete, ne znajui na to e ono liiti. Tada ga prisilite da postane rob pretvorivi ga u kranina, hindusa ili muslimana. Ili mu dajete odreenu politiku ideologiju - socijalizam, faizam, komunizam. A ono nije dovoljno inteligentno da se odupre svim tim ropstvima, j Dijete moje vizije bit e apsolutna sloboda. Ono nee pripadati niti jednoj politikoj partiji, nee pripadati niti jednoj organiziranoj ideologiji. O n o e imati svoju vlastitu
V
religiju, imat e svoju vlastitu ideologiju. Sto njemu treba slijediti Karla Marxa i biti komunist? On moe razmiljati bolje nego Karl Marx - a Karl Marx i nije veliki mislilac. Ono moe ivjeti dovoljno dugo da ne mora uriti u niemu, strpljivo, spreman ekati - on ima dovoljno vremena. Pomislite samo kada bi Albert Einsten ivio tri stotine godina. On bi svijetu dao uda. No samo zato to je ivio u sluajnom tijelu, on je morao umrijeti. Mi moemo odbaciti bolesti, starost. Moemo programirati ivot u svakome pogledu. Moemo ak programirati djetetov ivot, tako da umre kada ono eli. Ako osjea da jo uvijek ima sokova koje nije iskusio, ako osjea da jo postoje dimenzije koje nije istraio, ako osjea da mu jo uvijek treba vremena, tada je on gospodar koji e odluiti koliko e dugo ivjeti. Do sada, vi ste ivjeli sedamdeset godina u prosjeku - to ukljuuje i ljude koji ive stotinu i pedeset godina na nekim mjestima u svijetu. U Rusiji postoje ljudi koji su preli stopedeset godina i jo uvijek su mladi. Postoje ljudi u
273
jednom dijelu Kamira, kojeg je okupirao Pakistan, koji lako dozive stotinu i pedeset, ezdeset, sedamdeset godina. To je iznenaujua injenica - ja sam bio kod tih ljudi - osoba stara stotinu i pedeset godina jo uvijek radi u polju na isti nain kao to je radila s pedeset, istom snagom, s istim uitkom. Sve to je potrebno je bolje planiranje, bolje krianje. To je poznata i primijenjena injenica kod ivotinja. Vidite li mnoge vrste prekrasnih pasa irom svijeta? - mali, veliki, snani, ili samo prekrasni. Radost je gledati ih kako skakuu oko vas. Zar mislite da su oni proizali iz slijepe prirode? Ne, stoljeima smo kriali pse. Ovo znate kao injenicu - itav svijet to prihvaa - da se ovjek ne bi trebao eniti s vlastitom sestrom. Zato? To bi trebala biti najjednostavnija stvar, oeniti se vlastitom sestrom. Vi je ve volite, zajedno ste od roenja, poznajete se meusobno. Ali zbog ega su to sve kulture zabranile? Sve su kulture odredile da brak mora biti izmeu ljudi koji nisu iz istog obiteljskog stabla, to je vea udaljenost, to bolje. Ako bijeli Amerikanac oeni crnkinju, dijete e biti bolje nego ako oeni bijelu Amerikanku ili ako crnac oeni crnkinju. To je zbog toga to je udaljenost meu njima ogromna - razliita stoljea. Oni su odrasli u razliitim atmosferama, njihove su osnove potpuno razliite. Kada se sretnu dvoje iz totalno razliitih kultura, tradicija, naina ivota, oni izrode boljeg ovjeka koji ima duplo nasljee: nasljee crnca i nasljee bijelog Amerikanca...u znan274
stvenom laboratoriju bit e mogue nai jajaca i sjeme to je mogue udaljenije. Kroz ta krianja mi moemo stvoriti potpuno novog ovjeka. U tome nema niega zastraujuega. To nije masovna proizvodnja. Par treba rei kakvu vrstu djeteta eli. To zaobilazi sve sluajnosti. Mi bi stvarali univerzalnog ovjeka - ne Kineza, ne Indijca, ne Engleza, ve univerzalnog ovjeka. Zato molim, osjeajte se fascinirano, ne uplaeno. Tu nema niega ega bi se trebalo bojati. Vidjeli ste na koji su nain djeca nastajala u prolosti. Tisuama godina radite istu stvar - i to je posljedica? Posljedica daje vrijednost onome to ste inili. Svako toliko pojave se Albert Einstein ili Bertrand Russel - jednom u mnogo godina! To nije u redu. To bi trebala biti uobiajena pojava. Jednom u mnogo godina moda e se roditi osoba iz neznanja, nesvjesnosti, inae e svatko biti genij. Samo pomislite: svijet pun ljudi kao to su Rabindranth, Jean-Paul Sartre, Jaspers, Heidegger! Isto tako moemo sprijeiti roenje ljudi kao to su Hitler, Mussolini, Staljin jer oni su donijeli nesreu. Mi moemo zatvoriti vrata pred ingis Kanom, Tamerlanom, Nadir Shasom - svim tim runim monstrumima koji su ivot provodili ubijajui ljude, unitavajui ljude, spaljujui ljude. Dokazalo se da nain na koji smo ivjeli nije ispravan. Imamo gomilu pigmejaca oko sebe - to je ono ega se treba bojati! Ali imati vrt genija, kreativnih ljudi, vrt iz kojega smo odstranili sve fanatike, idiote, politiare - u kratko, izbacili
275
smo sve to je zatrovano.. .U toj ideji ima toliko toga. Koliko ljudi pati zato to ima tubast nos? Oni se itav ivot osjeaju manje vrijednima. Koliko ljudi pati zato to ima ogroman nos? Kad ih pogledate, sve ostalo je tako malo, samo je nos velik.
LIO
e zadrati u laboratoriju da raste usporedno s onim koje je obitelj usvojila. Postojanje toga drugoga daje ogromne mogunosti. Na primjer slomite nogu. Sada nema potrebe namjetati tu nogu - moe se uzeti noga onog drugog i dati vama. Neto u vaoj glavi poe po zlu - sada vam nee trebati psiholozi, psihoanalitiari ili psihijatri. Glava vam se jednostavno makne i stavi svjea. Druga osoba ostat e itav ivot u anesteziji, duboko zamrznuta. Ona nee znati to se dogaa. Ona je tu samo u sluaju da s vama neto ne bude u redu - a mnogo toga LI ivom poe po zlu, ak i uz svaku predostronost. Uvijek neto moe loe krenuti, ivot je duga pria. Moete doivjeti automobilsku nesreu...sada se to moe sprijeiti znanstvenom proizvodnjom djece... No sve ovisi imamo li dovoljno hrabrosti uzdii se iznad naih strahova. Trebamo se uzdii iznad uplaenosti. Budite fascinirani novim ovjekom! Novi ovjek mora imati novu vrstu roenja., novu vrstu ljubavi, novu vrstu smrti. On e biti nov na sve mogue naine. On e zamijeniti stare modele koji su prenapuili zemlju. Oni nisu neophodni. To je jednostavan proces programiranja prve stanice. I samo prva stanica moe biti programirana jer tada e ona nastaviti reproducirati samu sebe - to je autonomni proces. To moete programirati za sve. Trenutno je to teko; programirano je za sve mogue bolesti, programirano je za smrt, starost. Ne moete imati kontrolu nad time. Sada nema naina da se program promijeni jer sve stanice imaju isti program. Ako su programirane za odreenu bolest koju ste naslijedili, vi
277
sam: jedan milijuna je imao vrlo velik nos i male
oi, no bio je najbogatiji ovjek na tom podruju. Ljudi su mu se smijali iza leda, ali nitko se nije usudio.. Jedna obitelj ga je pozvala na veeru. Brinula ih je samo jedna stvar: njihovo dijete, roeni filozof, zapitkivalo je o svemu. Od jutra su ga uili: "Moe pitati bilo to, ali kada bogata doe, nemoj pitati o njegovom nosu." Oni su mu to rekli toliko puta da se on strahovito zainteresirao. "Sto je to toliko bitno u vezi s njegovim nosom?" Nikada mu nisu branili da postavlja bilo kakva pitanja. Zato je taj nos tako vaan? On je bio zaista uzbuen ekajui da bogata doe. Kada je doao, dijete se nasmijalo. Rekao je svojim roditeljima: " O n ima samo nos, nita drugo! A vi ste mi branili..? On je rijedak primjerak! " Unitio je sve napore. Ljudi, gotovo svi, pate od ovoga ili onoga. Netko pati zbog svoje boje, netko zbog svoje visine; netko je previsok, netko premalen. Sto ste to proizveli? To je masovna produkcija. Barem ljudska bia - kruna postojanja - ne bi trebala patiti od kompleksa inferiornosti. Jedini nain je znanstvena produkcija djece. U tome postoje beskrajne mogunosti. Na primjer, ako je dijete stvoreno u znanstvenom laboratoriju, oni istovremeno mogu stvoriti slino dijete. Njega
276
ete patiti od te bolesti. To se moglo promijeniti, ali samo pri prvom susretu muke i enske stanice. Sve se moe programirati i vaa identina kopija sauvati u laboratoriju. Ako vae srce dobro ne radi, dostupno je novo srce koje e vam savreno odgovarati jer dolazi od vae kopije, vaega blizanca. Sve to je novo plai, ali plai samo kukavice. Nove stvari fasciniraju, ali fasciniraju samo hrabre. Budite hrabri jer potreban nam je nov, hrabar svijet. Vidite li eksperimente nad ljudskim ivotima, kao to je umjetna oplodnja, presaivanje srca ili mozga kao napredak ili kao djelovanje protiv prirode? Sve ovisi o tome tko e to raditi. Ako e to politiari raditi ili e to raditi takozvani duhovnjaci, tada je to protiv prirode. Oni ne mogu uraditi nita prirodno, oni su protiv prirode. Ali ako bi to radila meunarodna znanstvena akademija - rekao sam meunarodna znanstvena akademija - tada bi to mogao biti nevjerojatan, progresivan korak i ne bi bio protiv prirode. Bio bi to napredak prirode. No sve ovisi o tome tko to radi. Sami eksperimenti neutralni su. Niti jedan eksperiment nema odreeni interes, on je neutralan. Vi moete otrov upotrijebiti da vas ubije, isti taj otrov moe se upotrijebiti u medicinske svrhe kako bi spasio ljude. Sve ovisi tko to ini. Na primjer, otkrie atomske energije bio je korak strahovitog napretka, kvantni skok. Pronaen je klju kako bi se zemlju pretvorilo u raj - toliko energije u tako malom
278
atomu. A oni se u svemu nalaze...u kapljici rose nalaze se milijuni atoma. Svaki atom ako eksplodira, oslobaa toliko energije da moete uiniti da itava zemlja ivi u blagostanju. Ili moete stvoriti Hiroimu i Nagasaki - tisue mrtvih ljudi u nekoliko sekundi. Ali zato to je atomska energija, nakon to je pronaena, dola u ruke politiara, ona je postala sluga smrti. Sada je proizvedeno jo vie nuklearnog naoruanja koje moe unititi itavu zemaljsku kuglu. Postojee naoruanje dovoljno je da sedam puta uniti zemlju. Izaziva uenje zato nacije sve vie unapreuju nuklearnu snagu. Sedam puta unititi zemlju, zar to nije dovoljno? Jer u stvari zemlju moete unititi samo jednom. Znanstveni napredak pada u ruke politiara jer jedino oni mogu osigurati dovoljno novca kako bi ta otkria bila mogua. Znanstvenici itavoga svijeta trebali bi razmisliti: njihovu genijalnost iskoritavaju idioti! Znanstvenici bi se. trebali iskljuiti iz bilo koje nacije - bila to Rusija ili Amerika. Oni bi trebali stvoriti meunarodnu akademiju znanosti. A to nije teko. Ako su svi znanstvenici svijeta zajedno, financiranje moe postati dostupno, a ta otkria mogu biti od ogromne pomoi za ovjeka. Znanost ne bi trebala biti monopol bilo koje nacije, bilo koje zemlje. itava ta zamisao je glupa. Kako moe znanost biti monopolizirana? A svaka drava nastoji monopolizirati svoje znanstvenike, njihova otkria dre u tajnosti. To je protiv ovjenosti, protiv postojanja. Svako genijalno otkrie trebalo bi biti u slubi svih.
279
Vi pitate je li presaivanje ljudskog srca ili mozga progresivan korak. To je od ogromne vanosti, kako bi se na zemlji stvorilo novo ovjeanstvo. Kada ve Einsteinovo tijelo nije sposobno ivjeti, mislite li da ne bi bilo dobro da se njegov mozak presadi LI mladog, zdravog ovjeka? Novi bi ovjek postao Einstein jer sva Einsteinova genijalnost presaena je u mlae tijelo. Na takav bi se nain tijela mogla mijenjati, mogli bi Einsteinovu genijalnost drati stoljeima. I ako ovjek u sedamdesetogodinjem ivotu moe tako puno dati, moete zamisliti da ako njegov mozak potraje kroz stoljea, kakva bi to dobrobit za ovjeanstvo bila, za itav univerzum. To je zaista rasipanje: postida se oteti a vi bacite i sadraj. Tijelo je samo posuda. Ako se posuda zaprlja, ostari, neupotrebljiva je, zamijenite posudu ali nemojte bacati sadraj. Genijalan um moe ivjeti vjeno u razliitim tijelima, tu nema niega protivnog prirodi. Vae srce poinje slabiti a vi ste od ogromne vanosti za ovjeanstvo... zato se bojati zamijeniti srce? Netko moe umirati od raka, ali njegovo srce savreno je zdravo. Ono se moe presaditi u ovjeka koji je talentiran, genijalan i zdrav, samo mu je srce slabo. To je jednostavno, nita tu nije protiv prirode. No s politiarima i s moi u njihovim rukama, svaki se napredak okrenuo protiv prirode. Sve to je ljudska genijalnost otkrila, pronala, na kraju je u slubi smrti. Isto kao i sveenici. Znanost sada vie nije dijete da bi ovisila o drugima. Znanost je sada dovoljno odrasla. Samo malo hrabrosti...
280
Pozivam sve znanstvenike svijeta; mi imamo mjesta, imamo inteligentne ljude LI mojoj komuni koji mogu pomoi na svaki mogui nain. To e biti velika revolucija u ljudskoj povijesti. Sva mo bit e u rukama znanstvenika koji nikada niti nikome naudili. Jednom kada je sva mo u rukama znanstvenika, politiari e izblijedjeti sami po sebi. Oni su znanstvenike iskoritavali za vlastite ciljeve, a biti iskoriten od bilo koga, to nije dostojanstveno djelo. Znanstvenici bi trebali prepoznati svoje dostojanstvo, svoju individualnost. Trebali bi prepoznati da su stoljeima bili iskoritavani od sveenika i politiara. Sada je vrijeme da se proglasi kao znanost staje na vlastite noge. To e biti velika sloboda. Tada e svi ti eksperimenti, kao to su laboratorijska djeca, poprimiti drugaijti osobinu jer moete odrediti koju karakteristiku elite. Sve do sada to sve su bile samo sluajnosti, a zbog toga devedeset i devet posto ljudi nema u emu doprinijeti. Oni doprinose samo svjetv v
skim problemima. Sto Etiopija doprinosi svijetu? Cemu su siromane zemlje doprinijele - ak i bogate zemlje? Osim u problemima, LI ratovima, oni ni u emu ne doprinose. Ali ako moete dijete stvoriti u laboratoriju.. .to je mogue, u tome nema problema... Po prvi puta seks bi postao samo zabava! Djeca bi se proizvodila u laboratorijima. Ona bi pripadala svima. Zbog toga to djecu ne bi raali na stari nain - to bi bilo ilegalno, ako bi to inili nali bi se iza reetaka - mnogi bi vai problemi jednostavno nestali.
281
Zato je ovjek tako nepopustljiv? Ta nepopustljivost traje od uvijek: on eli biti siguran da je dijete koje je njegova ena rodila, njegovo. Zato? T k o ste vi uope? To je pitanje vlasnitva jer vae e dijete biti nasljednik svega to ste vi sakupili. elite biti sigurni da je to dijete vae, da nije susjedovo. ene su bile uvane gotovo kao zatvorenice iz istog straha da se ne bi mijeale s drugima jer bi tada bilo teko odluiti ije je dijete. Samo bi majka znala, ili moda ak ni ona. Jednom kada bi produkcija ivota dola u ruke znanosti, seks bi bio transformiran. Tada vi ne bi bili ljubomorni, ne bi bili monopolist, monogamija bi postala apsurd. Seks bi tada bio zabava, kao kada uivate u tenisu. Ne bi vas brinulo je li partner monogaman - dva tijela uivaju jedno u drugome...Ne bi bilo straha da ena zatrudni, to moe donijeti financijske i druge probleme. Seks vie ne bi bio problem za svjetsku populaciju, vie ne bi bio problem za sveenike. U stvari, ako bi se djeca raala u laboratorijima, mnogo svjetskih problema bi nestalo. Mi moemo stvoriti najbolje ljude: lijepe, zdrave, sposobne da ive koliko ele. Starost nije nuna - ovjek moe ostati mlad i zdrav. T o liko bolnica, toliko ljudi i novca je tu umijeano. Znate li da Amerika troi vie novca na laksative nego na obrazovanje. Strana stvar! Koga briga za obrazovanje? Laksativi su u pitanju! Ali osnovnu stvar treba upamtiti: znanstvenici trebaju biti dovoljno hrabri i objaviti da oni ne pripadaju ni jednoj
282
naciji, ni jednoj religiji i sve to bi radili bilo bi za cijelo ovjeanstvo. Ja ne vidim nita nemogue u tome. Ja sam u potpunosti za one pronalaske koji e ovjeka uiniti sretnijim, da ivi due, da bude mlai, zdraviji, koji e njegov ivot uiniti da vie bude igra i zabava, a manje patnja od kolijevke do groba.
283
21. LJEKOVITA MOC SMIJEHA

Smijeh ima i meditativne i medicinske moi. On zasigurno mijenja vau kemiju, mijenja vae modane valove, mijenja vau inteligenciju - vi postajete inteligentniji. Dijelovi vaega uma koji su bili uspavani, iznenada se bude. Smijeh dopire do najdubljih dijelova vaega mozga, vaega srca. ovjek koji se puno smije ne moe imati srani udar. ovjek koji se puno smije ne moe poiniti samoubojstvo. ovjek smijeha automatski upoznaje svijet tiine jer kada smijeh prestane, iznenada nastaje tiina. Svaki puta smijeh postaje dublji, a slijedi ga dublja tiina. To vas proiuje od tradicija, od smea iz prolosti. Daje vam novu viziju ivota... ini vas blistavijima, kreativnijima. Sada ak i medicinska znanost govori o tome da je smijeh jedan od najprodornijih lijekova kojima je priroda opskrbila ovjeka. Ako se moete smijati dok ste bolesni, prije ete povratiti zdravlje. Ako se ne moete smijati, ak i ako ste zdravi, prije ili poslije izgubit ete zdravlje, oboljet ete. Smijeh podie neku energiju iz vaeg izvora na povrinu. Energija pone tei, ona slijedi smijeh kao sjenka. Jeste li promatrali da kada se stvarno smijete, u tih nekoliko trenutaka vi ste u dubokom meditativnom stanju. Misli
285
stanu. Nemogue je misliti i smijati se istovremeno. Oni su dijametralno suprotni: ili se smijete, ili mislite. Ako se zaista smijete, misli stanu. Ako jo uvijek mislite, smijeh e biti tako-tako, bit e samo tako-tako, smijeh u pozadini. To e biti osakaen smijeh. Kada se stvarno smijete, iznenada um nestane. itava zen metodologija bazirana je na tome kako doi u ne-um, smijeh je jedno od predivnih vrata da se ude. Koliko ja znam, smijeh i ples su najbolja, prirodna, lako dostupna vrata. Ako stvarno pleete, misli prestaju. Vi se nastavljate vrtjeti i postajete vrtlog - gube se sva ogranienja i sve podjele. Vi ak ni ne znate gdje vae tijelo prestaje a gdje poinje postojanje. Vi se stapate s postojanjem, postojanje se stapa s vama, dolazi do preklapanja ogranienja. I ako zaista pleete - ne da to nastojite, ve doputate da vas ples obuzme, da vas posjeduje - ako ste obuzeti plesom, misli se zaustave. Isto se dogaa i sa smijehom. Ako ste opsjednuti smijehom, misli stanu. Ako upoznate nekoliko trenutaka ne-uma, ti e vam bljeskovi dati obeanje za jo mnoge nagrade koje dolaze. Vi samo morate postati sve vie takvi, sve kvalitetniji, u ne-umu. Treba odbaciti sve vie misli. Smijeh moe biti prekrasno uvoenje u stanje ne-misli... U nekim zen samostanima svaki redovnik mora jutro zapoeti smijehom i svaku veer zavriti smijehom - prva i posljednja stvar! Pokuajte i vi to. To je prekrasno. Izgledat e pomalo luckasto - jer oko vas ima toliko oz286
biljnih ljudi. Oni nee razumjeti. Ako ste sretni, oni uvijek pitaju zbog ega. Pitanje je glupo! Ako ste tuni, oni nikada ne pitaju zbog ega. Uzimaju to zdravo za gotovo - ako ste tuni, to je u redu. Svi su tuni. Tu nema nita novo. Ako im i elite objasniti, oni nisu zainteresirani jer sve o tome znaju, oni sami su tuni. Cemu onda priati dugu priu? - skratite je! Ali ako se smijete bez razloga, tada oni postanu paljiviji -neto je polo po zlu. Ovaj se ovjek ini pomalo luckasto jer samo ludi ljudi uivaju u smijehu; samo u ludnicama ete nai luake kako se smiju. Na alost, to je tako. Ako ste u braku bit e teko za vas da se iznenada u jutro ponete smijati. Ali pokuajte - strahovito se isplati. To je jedno od najljepih raspoloenja da bi se ustalo, izalo iz kreveta. Bez razloga - jer nema razloga. Naprosto vi ste ponovno ovdje, jo uvijek ivi - to je udo. To izgleda smijeno - zbog ega ste ivi? I svijet je ponovno ovdje. Vaa ena jo uvijek hre, ista soba, ista kua. Ovo je stalno promjenjiv svijet - ono to hindusi nazivaju maya - barem za jednu no, nita se nije promijenilo. Sve je ovdje: moete uti mljekara, a i promet je poeo, isti zvukovi - to je vrijedno smijeha! Jednoga dana, vi neete ustati ujutro. Jednoga dana mljekar e pokucati na vrata, ena e hrkati, ali vas nee biti. Jednoga e dana smrt doi. Prije nego vas obori, poteno se nasmijte - dobro se nasmijte dok jo ima vremena. Pogledajte sve smijene stvari. Ponovno isti dan poinje, iste
287
ste stvari itav ivot ponavljali. Ponovno ete obui papue, odjuriti u kupaonu -zato? Oprati zube, istuirati se - zbog ega? Kamo idete? Spremiti se i ne ii nikamo! Oblaenje, trkom do ureda - zbog ega? Samo kako bi i sutra uinili isto? Pogledajte svu apsurdnost t o g a - i dobro se nasmijte. Nemojte otvoriti oi. U trenutku kada osjetite da je san nestao, prvo se ponite smijati, tada otvorite oi - i to e odrediti tijek itavoga dana. Ako se moete smijati rano u jutro, smijat ete se itav dan. Izazvali ste lananu reakciju, jedno vodi drugome. Smijeh vodi do jo vie smijeha. Ali gotovo uvijek viao sam ljude kako ine pogrene stvari. Od ranog jutra ustaju iz kreveta prigovarajui, gunajui, tuni, depresivni, jadni. Tada jedna stvar vodi drugoj - a ni zbog ega - i oni se naljute. To je loe jer promijenit e vau klimu za itav dan, odredit e va itav dan. Ljudi zena razboritiji su, u svojoj nerazboritosti oni su razboritiji od vas. Oni poinju sa smijehom... i tada ete itav dan osjeati kako smijeh ubori, kako izvire. Toliko se smijenih stvari dogaa. Mora da bog umire od smijeha - stoljeima, kroz vjenost gledajui tu apsurdnost na svijetu. Ljudi koje je on stvorio i sve te apsurde - to je stvarno komedija. On mora da se smije. Ako poslije smijeha utihnete, jednoga ete dana uti kako se i bog smije, ut ete kako se cijelo postojanje smije - drvee i kamenje i zvijezde kako se smiju s vama. Tada zen redovnik odlazi na spavanje, ponosno sa smijehom. Dan je proao, drama se
28S
ponovno zatvara - on sa smijehom kae: "Dovienja, a ako ponovno doivim sutranje jutro, ponovno u te pozdraviti sa smijehom." Pokuajte to! Zaponite i zavrite dan sa smijehom i vidjet ete, malo po malo, izmeu toga, sve vie i vie smijeha e se poeti dogaati. I to ete se vie smijati, bit ete religiozniji. Milijuni ljudi zaboravili su kako se smijati. U nekim zemljama psiholozi pripremaju prirunike kako bi ljude u kolama, na fakultetima, u bolnicama uili kako se smijati. Otkrili su ono to vam stalno govorim: ljubav i smijeh idu zajedno, a smijeh je jedan od najveih lijekova. Istovremeno on je i meditacija. Istraivanja su ila vrlo duboko kako bi se otkrilo to se dogaa kada se ljudi smiju. Mijenja se protok krvi, modane stanice postaju aktivnije, njihova srca poinju kucati u boljem ritmu. Znanstvenici su otkrili neto kao smijeh, to bi trebalo biti od ogromne vanosti - ali bili su nevjerojatno glupi to se toga tie. Oni misle da se to mora trenirati, svako bi kolsko dijete trebalo trenirati smijeh. Ako bi svatko trenirao smijeh, smijeh vie ne bi postojao! Sada kau kako bi u svakoj bolnici trebao postojati specijalni odjel, odjel humora, gdje bi svaki pacijent trebao ispriati vic i smijati se. To je vrlo proraunato: ono to njihovi lijekovi ne mogu uiniti, smijeh moe. Ali po meni, ako smijeh proizlazi iz treninga, on moe neto uiniti, ali ne moe biti potpune transformacija, kada u svakome trenutku
289
vae tijelo treperi, pomlaeno, a da nema kontraindikacija. Upravo danas sam saznao da su jednu treinu bolesti stvorili doktori. Neznajui - samo bog njihovih lijekova koji imaju naknadne uinke. U jednom trenutku oni mogu biti korisni, ali mogu izazvati neto u vaoj kemiji, u vaim hormonima, u vaoj biologiji. Vi ih moda nikada neete dovesti u vezu. Uzeli ste aspirin samo zbog glavobolje - istini na volju, samo zbog ene! - ali taj aspirin imat e svoje efekte, a vi ste kompleksna pojava. Jadno je ovjeanstvo koje mora trenirati smijeh. To e biti jako ruan dan kada e ptice zatraiti: "Prvo nas uvjebajte, tada emo pjevati." A paunovi e rei: "Ne tiu nas se oblaci. Prvo nas trenirajte, tada emo rairiti naa krila." Ali paunovi pleu kada prvi kini oblaci ponu dolaziti, ne postoji trening za to, nema kole za paunove. Nema treninga za ptice, nema treninga za cvijee - zato bi ovjeka trebalo za sve trenirati? Zato mu se ne bi dozvolilo da bude spontan? Postoji neki strah od spontanosti jer spontano ponaanje nepredvidivo je. Moete se pred nekim nasmijati i on vas moe gledati kao da ste idiot. On ne treba odgovoriti smijehom - on je spontan, gleda na vas kao na idiota. Nema nieg loeg u tome, to je njegov problem. Vi ste se nasmijali - to je bio va problem. Zato to mijeati? Kako bi izbjegli takve situacije, ljudi su trenirani za svata: kako hodati, kako govoriti, kada neto rei. Prirodno, malo po malo postali su vrlo izvjetaeni - samo glumci u drami, ponavljajui dijalog.
290
Posjetio sam teoloki koled, najvei u Aziji, gdje se obrazuju misionari koji e ophoditi itav siromani istok, kako bi ljude preobraali u kranstvo. Ravnatelj je moj prijatelj, proveo me kroz cijelu kolu. U jednom razredu nisam mogao povjerovati vlastitim oima. O n o to sam vidio bio je takav apsurd da me gotovo zapanjilo. Profesor je poduavao gotovo ezdeset studenata, koji su bili spremni, skoro spremni krenuti na njihov misionarski posao. On im je govorio da kada ponavljaju odreenu Isusovu izjavu, koju e gestu, koji izraz lica upotrijebiti.. .kada treba udariti akom po stolu, a kada treba apatom rei da je bog ljubav. A kada opisujete raj, nemojte ga opisivati samo u frazama. Neka vae lice blista, neka svaka vaa rije bude isti med, poezija." Tada je jedan student upitao: "Kada opisujemo pakao, to moramo uiniti?" Profesor odgovori: "Kada je u pitanju pakao.. .takvi kakvi jeste, savreno ste u redu."... Za pakao nema vjebe jer vi ve izgledate kao da ste u paklu! Pitao sam ravnatelja: "Zar ne vidite te besmislice? Ti ljudi nemaju nikakve osjeaje, a vi im nameete kakav e izraz lica i oiju imati kada neto kau, kakav pokret ruku." Ja nikada nisam bio uvjebavan za neto, ali kada je to potrebno, moje ruke znaju to treba initi. Rijei znaju kada prestati i kada nastupa tiina. Oi same bijesnu kada opisujete vlastito iskustvo. Tada nema napora... Sve to ljudima treba rei je: budite spontani! Kada smijeh doe, nemojte ga zaustavljati. Na ovome svijetu sve
291
se pretvorilo u prijevaru jer vi vjerujete u prijevaru. Budite jednostavni, budite samo ono to jeste. Nema potrebe glumiti. Kada akcija dode spontano, neka doe, uivajte u spontanosti. Tada ete vidjeti ljepotu, jednostavnost, usreditenost. Neto autentino - ne lano, ne pseudo. Sve ovo tako je jednostavno. Jednom je farmer imao pijetla koji bio jedno od najljenijih stvorenja to su ikada ivjela. Umjesto da kukurie kao to je red, kada sunce izae, on je ekao da to uini neki drugi pijetao - a on bi tada samo klimnuo glavom da se slae s time. No ako je to spontano, ima svoju ljepotu, zato se muiti? - netko drugi e to uiniti. Ja se potpuno slaem s tim pijetlom; ja nikada u ivotu nita nisam uinio. Ako se to nekome radi.... Kako bi proslavili svoju zlatnu godinjicu braka, Saul i Sylvia Shulman odluili su ponoviti sve to su radili na njihovom medenom mjesecu. Otili su u isti hotel i uzeli istu sobu. Sylvia je stavila isti parfem i istu spavaicu. Ba kao to je to uinio na medenom mjesecu, Saul je otiao u kupaonicu i Sylvia zauje kako se smije - ba kao to je to uinio prije pedeset godina. Kada se vratio Sylvia ree: "Dragi, ovo je zaista predivno - sve je isto. Sjeam se kao da je bilo juer. Prije pedeset godina ti si otiao u kupaonicu i smijao se na isti nain. Tada nisam imala dovoljno hrabrosti upitati te zato se smije, ali sada mi kai. Zato si se smijao?" Saul ree: "Ovako draga, te noi, prije pedeset godina, kada
292
sam iao mokriti, smoio sam strop. Veeras sam smoio svoja stopala!" Samo budite neduno jednostavni. Ovaj ovjek mora da je bio vrlo spontan ovjek. Rekao je istinu - tu se nema to skrivati. Ali veina vas ne bi se usudila rei istinu. Istina je vrlo jednostavna, ne treba je uvjebavati, ne treba se pripremati, nema domae zadae. Jednostavno, vi ste ono to jeste. Samo to prihvatite i otkrijte svijetu.
293
O autoru
O s h o je roen u dravi Madja Pradesh, Indija, 11. prosinca 1931. godine. Od svog najranijeg djetinjstva bio je buntovni i neovisni duh, inzistirajui na osobnom iskustvu vie od slijepog prihvaanja znanja i vjerovanja primljenih od drugih. Poslije prosvjetljenja u svojoj 2 1 . godini, O s h o je zavrio svoje akademske studije i proveo nekoliko godina predavajui filozofiju na sveuilitu u Jabalpuru. Istovremeno je putovao Indijom i drao predavanja izazivajui ortodoksne religiozne voe na javne polemike, ispitivao tradicionalna vjerovanja i sretao ljude svih ivotnih pravaca. Intezivno je itao neprekidno teei usavravanju svog znanja o vjerovanju i psihologiji suvremenog ovjeka. Krajem ezdesetih godina prolog stoljea, O s h o je poeo razvijati svoju jedinstvenu Dinamiku Meditaciju. Moderni ovjek, kazivao je Osho, previe je optereen zastarjelim tradicijama prolosti, kao i tjeskobama modernog ivota i zbog toga mora proi kroz duboki proces proienja prije nego to otkrije bezmisaonost - oputeno stanje meditacije. U skladu sa svojim radom, Osho je govorio o skoro svakom aspektu razvoja ljudske svijesti. Proistio je sr svega to je znaajno za spiritualnu potragu suvremenog ovjeka, zasnovanu ne na intelektualnom razumijevanju, ve isprobanu vlastitim egzistencijal294
nim iskustvom. On ne pripada ni jednoj tradiciji. Govorio je: " J a sam poetak potpuno nove religiozne svjesnosti. Ne povezujte me s prolou - ona ak nije ni vrijedna pamenja." Njegovi govori irom svijeta objavljeni su u vie od 600 knjiga i prevedeni na preko 30 jezika. O s h o je napustio svoje tijelo 10. sijenja 1990. godine. Sve to Vas zanima o Oshovom uenju, ivotu, knjigama i si. kao i svjetskim centrima moete nai na stranici: www.osho.com
295
O S H O
M E D I T A T I O N
R E S O R T
Do sada izalo u Biblioteci O S H O :
Osho meditativni centar divno je mjesto za odmor i mjesto gdje ljudi mogu doivjeti nova osobna iskustva i novi nain ivota, s vie panje, odmora i zabave. Nalazi se oko 160 km jugoistono od Mumbaija u Puni. Prua mnotvo razliitih programa tisuama ljudi koji dolaze sa svih strana svijeta. Prvotno je to bilo ljetovalite za maharade i bogate engleske kolonijaliste, a danas je Puna moderan grad s nekoliko svetiilita i visoko razvijenom industrijom. Oshov meditativni centar nalazi se u predgrau Pune. Kamp prua mogunosti hotelskog i privatnog smjetaja. Svi programi bazirani su na Oshovoj viziji novog, kvalitetnijeg ovjeka koji kreativno obogauje svoj svakodnevni ivot, ali i odmara se u tiini i meditaciji. Veina programa odrava se u modernim, klimatiziranim prostorima. Oni ukljuuju pojedinane intervjue, teajeve i radionice u rasponu od kreativne umjetnosti, preko holistikih tretmana, osobnih transformacija, terapija, zen pristupa sportu i rekreaciji do poboljanja meuljudskih odnosa. Individualni sastanci i grupne radionice odravaju se cijele godine, uz svakodnevne meditacije. Restorani i kafii u kampu slue tradicionalnu indijsku hranu, ali i internacionalne obroke, sve pripremljeno od organski uzgojenog povra s vlastite farme. Kamp ima i vlastitu opskrbu zdravom, filtriranom vodom. Sve informacije kao i kontakt moete pronai na: www.osho.com/resort
297
JUTARNJE KONTEMPLACIJE VEERNJE KONTEMPLACIJE H O D A J U I U ZENU, SJEDEI U ZENU BIJELI LOTOS TANTRA - VRHOVNO SAZNANJE M U D R O S T PIJESKA NI V O D E NI MJESECA P U T D O SRCA

Osho Od Lijecenja Do Meditacije

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Osho Od Lijecenja Do Meditacije

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NAPUTAK:

svakoga se dana proizvode nove

bolesti. Postoje milijuni bolesti i bit e ih jo vie, to e

2. BITI ISCIJELJEN ZNAI BITI ITAV

3. PRAZNOVJERJA MEDICINSKE ZNANOSTI

4. ALTERNATIVNI PRISTUP ZDRAVLJU

je to uspio vidjeti poveano, uz pomo naprave koju je sam

6. VRIJEME ZA PANJU, VRIJEME ZA LJUBAV

Ljubav dolazi kao lijek, potrebna je samo

U svim pokuajima da ubace svjetlo u mrane ponore

"Moete ga odvesti kui, izlijeen

On ree: "Tako male muhe, a stvarale su takvu buku!

10. KORIJENI NAPETOSTI

11. KLJUEVI ZA OPUTANJE

12. STRES I HIPERTENZIJA

13. DEPRESIJA, BOLEST BOGATAA

14. HRANA I ZDRAVLJE

probavljeno - nisu potrebna dugaka crijeva. ovjek ima

*Oshoova dinamika meditacija

Pjevajte, vritite, smijte se, viite, plaite, skaite, tresite se,

u njemu ostaje potpuno budan.

Tada snovi vise ne postoje.

Od to dvoje, jedno je originalna

koji je postojao poslije podne.

lim da gubim pamenje. Vai problemi su sitnica, ja sam

18. DOSTOJANSTVENA SMRT

20. POGLED U BUDUNOST

sam: jedan milijuna je imao vrlo velik nos i male

21. LJEKOVITA MOC SMIJEHA

Do sada izalo u Biblioteci O S H O :

You might also like