1.

UVOD
znanost OPPD prouava pravo i dravu kao: zbiljske pojave pojedinane, historine, vremenski-prostorno uvjetovane injenice zbilje i djelomino sredstvo ljudske volje pojave kojima je drutvo pokreta, sredstvo i cilj dva razliita, ali povezana sredstva dva sredstva koja mogu poprimiti samostalnu prirodu i cilj ona kod pravnika treba razviti smisao za: o zbiljsko vremensko-prostorno odre enje o mogu!e povijesno-instrumentalno odre enje o otkrivanje i relativiziranje povijesne, drutvene, gospodarske, ideologijske biti u nekoj dr"avi i pravu o odre enje njihove pravne prirode spoznaje ove discipline ne bi trebalo shva!ati kao: dogmatske, vjene nepromjenjive pojave koje su same sebi svrha puka sredstva povijesnim uvjetima neograniene volje razdoblja u razvoju znanosti OPPD: a# $ntiko razdoblje %od &' stolje!a prije (rista do &' stolje!a poslije (rista# b# )azdoblje ranog kr!anstva %od *' do +,' stolje!a# c# -losatori %od ++' do +.' stolje!a# d# Postglosatori ili (omentatori %od +.' do +/' stolje!a# e# 0legantna pravna kola ili 1rancuska historijska kola %u +/' i +2' stolje!u# 3# 4kola prirodnog prava %u +2' i +5' stolje!u# g# )azvoj historije dr"ave i prava u +2' i +5' stolje!u h# 6istorijska kola prava %u +7' stolje!u#

2. ANTIKO A!DO"#$%
traje od &' stolje!a prije (rista do &' stolje!a poslije (rista dr"avu i pravo, sve ljudsko i zemaljsko, u poetku se smatra predmetom volje bogova %teokrat&ka 'kola# unato promjenjivosti bo"je volje, postoje neke redovitosti i zakonitosti uspostavlja se veza izme u bo"anskih istina i povijesnih istina i zbivanja %obi(aji imaju atribut bo"anske pravde, a drava i vla&t snagu bo"anskog zakona# u &' stolje!u prije (rista, u helenskom svijetu poinje ra)ionaliza)ija razmiljanja o svijetu, pa i dr"avi i pravu poinje se primje!ivati samostalnost ovozemaljskih "ivotnih zakonitosti u odnosu na bogove poinje proces izdvajanja znanosti iz teologije8 u to vrijeme u -rkoj se razvija *ilozo*ija, povijesna mudrost najstarije podatke o dr"avi i pravu u helenskom svijetu daju logografi i perijegeti %9lijada, Odiseja# nastaju dvije linije promiljanja o dr"avi i pravu: kroz povije&ne pojedina(no&ti %$ristotel, 6erodot# i kroz poj+ovne op,enito&ti %Platon, :okrat#

6erodot: 6istorija prozvan ocem povijesti8 "ivio je u ;aloj $ziji, diljem helenskog svijeta, u 0giptu, Perziji, pa ga se smatra kozmopolitom - tijekom svojih putovanja dopunjavao svoje djelo, piu!i totalnu povijest o pojedinim zemljama, obiajima, kulturama - vidio je povijest kao igru sila kojom upravljaju bogovi, pa se esto osporavala historijska vrijednost njegovog djela - opisuje doga aje irokog vremensko-prostornog raspona, ali bavi se i svojim vremenom <ukidid: Peloponeki rat grki strateg iz $tene, sudjelovao u peloponekim ratovima pie samo o svom vremenu, koriste!i zbiljski rjenik bez mitologiziranja smatran vrhuncem antike povijesti

daje irok uvid u helenski svijet, ali i moralno-politikom pro3ilu $tenjana, o demokraciji i demagogiji, = njegovo djelo povezano je s politiko-stranakim spletkama tada aktualnim u njegovoj sredini (seno3ont: 6elenika, $nabaza %>spinjanje#, >spomene o :okratu grki vojskovo a, opisuje helenski svijet i Perziju svog vremena opisuje socijalnu psihu atenskog drutva i demokracije govore!i o :okratovoj sudbini kao i <ukidid, kritizira atensku demokraciju Platon: Dr"ava, ?akoni razvija miljenje o dr"avi kroz pojmovne op!enitosti svoju viziju idealne dr"ave nudi sicilijanskom tiraninu, jer je bila potpuno neprihvatljiva u $teni %kasnije postaje svjestan njene manjkavosti, pa ubla"ava svoje metode u ?akonima#

$ristotel: Politeia %Dr"avno ure enje#, Politika, >stav $tenski "eli dokuiti dr"avu i pravo pomo!u iskustva o njima8 s uenicima prikuplja gra u o +&5 polisa, uglavnom helenskim - u Politici iznosi teoriju o historiji, dr"avi i pravu Polibije: Op!a historija veliki grko-rimski historik, provodi ,@ godina u )imu kao talac doveden s Peloponeza )imljani unato ratnikoj premo!i ostaju intelektualno in3eriorni u odnosu na helenistiku kulturu, pa kolovani -rci prenose kulturno naslije e na )im Polibije opisuje razdoblje od ,/*' do +*/' godine prije (rista, bave!i se rimskim ustavom - svoje djelo naziva pragmatikom historijom, no sauvano je samo & od ukupno *@ knjiga 0ratosten: -eogra3ija -rk iz (irene, astronom i geogra3, radio kao upravitelj biblioteke u $leksandriji irenjem :tarog svijeta javlja se potreba za stvaranjem paralelnog povijesnog prikaza, jer je dotad svaki grad povijest raunao prema vlastitom vremenu stoga je 0ratosten poeo stvarati zajedniku kronologiju, pri emu je zajednikim poetkom odredio pad <roje ;aneto: 0gipatska kronika %$egAptiaca# veliki sve!enik iz 6eliopolisa, pie svoje djelo po "elji Ptolomeja 99' sauvani su samo bitni dijelovi u prijepisu "idovsko-grkog povjesniara Bosephusa 1laviusa vremenski, )im obuhva!a ;editeran ve! od Polibija, stoga se to razdoblje smatra poetkom povijesti rimske dr"ave i prava, iako ono nije prisutno me u svim narodima koji su pripadali Carstvu rimsko pravo i dr"ava su -i&torij&ko prakti(ni, a vrlo je naglaena potreba povijesnog iskustva u trenutnoj vlasti u pogledu historije prava, rimski pravni pisci stoga piu samo neke povijesno-pravne digresije: :eDtus Pomponius: 0nhiridion %o historiji nastanka prava i dr"avnih slu"bi# -aj %o historiji ?akona +, ploa# i >lpijan %o historijskom razvoju darovanja# ovakvo stanje historijske pravne znanosti je posljedica ri+&ko. pra.+atiz+a, ali i vladaju!ih 3ilozo3ija epikurejske, stoike i skeptike koje nisu poticale historijski empirizam poslije Polibijusa, /r)i koji se bave historijom rimske dr"ave su Diodor :ikulski, Dionizije iz 6alikarnasa i :trabon s Ponta me u ostalim grkim historicima istiu se jo Bosephus 1lavius, Plutarh i $pijan, a va"ni i+ljani su <errentius Earro %$ntiFuitates#, ;arcus <ulius Cicero, -aius Bulius Cesar, <itus Givije, Cornelius <acitus rimska povijest zbog politikog pragmatizma nije dosegnula grke uzore8 poinje razdoblje rano. kr',an&tva

0.
-

A!DO"#$% ANO/ K 12AN3TVA

traje od *' do +,' stolje!a poslije (rista u prvim stolje!ima, kr',an&tvo se razvija kao vjera izrabljivanih i poni"enih, zbog ega ga rimska vlast progoni najokrutniji su progoni cara Dioklecijana krajem .' stolje!a

poetkom *' stolje!a, car (onstantin smatra da bi kr!anstvom mogao ujediniti brojne narode u )imskom carstvu, pa .+.' godine donosi ;ilanski edikt odonda poinje poistovje!ivanje kr!anstva i rimske dr"ave tijekom Bustinijanove vladavine, na drugom ekumenskom koncilu u Carigradu &&.' godine, posluna crkva %ecclesia oboediens# postaje vladaju,a )rkva %ecclesia regans# vjera kao ideologija postaje puko sredstvo vladanja )ar postaje najvii predstavnik boga na zemlji A!VO$ K 12AN3K% DO/4ATIK% poinje u .' stolje!u8 prije toga se kr!anska teologija svodila na apolo.etiku %obranu kr!anskog vjerovanja# razvija se neoplatoni&ti(ka *ilozo*ija %Plotin, $pulej, Por3irije# koja !e u kr!anstvu dominirati do +.' stolje!a u *' stolje!u poinje djelovati najve!i crkveni otac ranog kr!anstva, $urelije $ugustin: o "ivotno djelo u ,, knjige De civitate Dei %O Bojoj dravi# o prihva!a postojanje i razuma i vjere nije "elio izgraditi potpuno racionalni sustav vjerovanja o njegovo djelo moglo bi se svesti na <ertulijanovu misao: Credo quia absurdum %vjerujem jer je nerazumno# o o o o o povije&t je sukob dobra i zla %analogija sa sukobom grko-rimske kulture i barbarskih -ermana krajem *' st'# on ne zamilja nikakvu idealnu dr"avu ni teokraciju drava je nu"no, prirodno, prolazno zlo njegovo djelo dopunio je njegov uenik Orozije svojim djelom 6istoria contra paganos $ugustin zastupa e.zi&ten)ijalni realiza+ i dr"ava i crkva nisu u mogu!nosti upravljati povije!u kad one za to postanu sposobne, nastat !e to+iza+ <ome $kvinskog, dan u djelu :umma theologica

3U3TAVNO 4I1#$%N$% O D 5AVI I 6 AVU na podruju miljenja o dr"avi i pravu, dosezi su vrlo slabi jedina zastupljena teorija je teorija crkve, koju predvodi 0uzebije: biskup iz Palestinske Cezareje, najve!i ranokr!anski historik %Hkranski HerodotI# glavna djela su mu (ronika svijeta iz .@.' koju je na latinski preveo sv' Beronim i Crkvena povijest, najva"nije vrelo za prva tri stolje!a kr!anstva8 njime 0uzebije postaje H ocem crkvene povijestiI u razdoblju do +,' stolje!a, sve europske dr"ave su privremene i nepredvidive, pa nisu podobne za sustavno prouavanje slino je i s pravom koje je uglavnom obi(ajno8 istie se jedino Bustinijanova kodi3ikacija %Corpus iuris civilis# )rkveno pravo je tako er obiajno, a time i partikularno8 temelji se na: kanoni+a privatne zbirke zakljuaka crkvenih sabora, od /' stolje!a %canones# no+okanoni+a dr"avne odredbe o crkvi u razdoblju do +,' stolje!a, znanost historije dr"ave i prava je u velikom padu, kao i europsko drutvo op!enito u tom razdoblju poinje se iriti i razvijati i&la+ preuzimanjem antikog naslije a %klasina kultura islama od 5' do +,' st'# na islamsko-arapskim dosezima kr!anstvo se ponovno uspinje, pa u +,' stolje!u poinje &kola&tika sada se znanje ne temelji na op!e-ideolokim, teolokim temeljima, nego nastaju novi samostalni ogranci jedan od njih je i pravna znano&t

7. /#O3ATO I
u +@' stolje!u dolazi do gospodarskog, demogra3skog, kulturnog napretka ?apadne 0urope ona je politiki rascjepkana i podijeljena, pa taj prostor ujedinjuje kr',an&tvo koje kao ideologija postaje vrsta vlasti dok je na ?apadu vjera poela nadzirati vlast, na 9stoku vlast ima kontrolu nad vjerom

na temelju sve ve!ih razlika, +@&*' dolazi do )rkveno. ra&kola i poinju se suprotstavljati dvije crkve: o katoli(ka %gr' katolikos op!i, ekumenski, cjeloviti# o pravo&lavna %gr' ortodoksna pravovjerna# razvoj poljoprivrede dovodi do demogra3skog rasta, a ovaj do razvoja pojedinih vjetina obrta sve su e!a i razvijenija gradska naselja, koja predstavljaju centar trgovine i obrtnitva zbog toga postaju privlana pljakaima, pa ih se utvr uje %takve srednjovjekovne utvrde nazivaju se bur.ovi+a, a njihovo stanovnitvo bur"oazijom# buroaziju ine slobodni ljudi koji se uglavnom bave obrtnitvom i trgovinom ove promjene karakteristine su za ?apad, a trgovina i kri"arski ratovi ubrzavaju takav proces i u islamskom svijetu i Jizantu razvojem trgovine sve je ve!a potreba za pismenim uoblienjem i pravni+ odre8enje+ poslovnih odnosa pravo je tada bilo obiajno, a time i nedovoljno za svaki odnos preko obiajno-mjesnih granica u 9taliji je vrijedila Bustinijanova kodi3ikacija, koja s vremenom poinje imati sve ve!i utjecaj: o na istoku: +@*&' u Carigradu osnovana pravna 'kola koja se bavi tim djelom o na zapadu: u +@' stolje!u u samostanu ClunA poinje /re.orijan&ka re*or+a crkve, nazvana po papi -rguru do +,' stolje!a, svaka uenost je bila vezana za &a+o&tane i izolirana od mogu!ih pljaki i napada pojavom obrta i trgovine, irenjem gradova, kultura i uenost smjetaju se u .rad paralelno s razvojem gotike i skolastike od ++' stolje!a, obrt i trgovina stvaraju pravni promet utemeljen na privatno+ vla&ni'tvu potrebno je pravno uobliiti poslovne odnose to rade ueni ljudi, isprva &ve,eni)i %clerus zajednica sve!enika# oni se pritom slu"e Bustinijanovom kodi3ikacijom, koju smatraju pravnom biblijom rimsko pravo nije bilo nametnuto od vlasti, nego je bilo najprihvatljivije zbog svoje pravne loginosti drutvene potrebe i praksa nisu shva!ene kao cjelina, nego kao niz pojedinanih i posebnih pravnih odnosa za koje treba na!i pravno rjeenje %lat' casus sluaj# D$%#OVAN$% 1KO#% poetkom +,' stolje!a, 9rnerius u Jologni osniva pravnu 'kolu u kojoj pouava rimsko pravo njeni uenici prouavaju Corpus iuris civilis tako da piu tumaenje rijei i sadr"aja to tumaenje nazivalo se .lo&&a+a, a dijelile su se na: .lo&&ae interlineale& pisane izme u redaka %inter lineas# .lo&&ae +ar.inale& pisane na rubu teksta %in margine# prouavali su se samo oni dijelovi (odi3ikacije potrebni u praksi %najvie obvezno pravo# glosatori su rimsko pravo prouavali: pra.+ati(no glavno mjerilo je svrha, korist i istina prouavanja kazui&ti(ki praksa je niz pojedinanih sluajeva koji tra"e rjeenje *ra.+entarno prouavaju se dijelovi potrebni u praksi anti-i&torij&ki ne zanimaju ih promjene i razvoj rimskog prava do.+at&ki tumae Corpus kao nepromjenjivi autoritativni sud, iako im on nije nametnut od vlasti ovim nainom prouavanja glosatori su izgradili do.+at&ko9pozitivnu +etodu kasnijeg europskog praktinog prava nakon bolonjske, osnivaju se i druge pravne kole u sjevernoj 9taliji %Pavia, Padova# najpoznatiji 9rneriusovi sljedbenici postaju: ;artinus, Julgarus, Bacobus, 6ugo, a kasnije $zo i $ccursius glosatorski stil prouavanja rimskog prava naziva se mos docendi italicus pritom se javio problem razlikovanja me u tumaenjima razliitih glosatora, pa je slavni bolonjski uitelj 1ranciscus $ccursius sredinom +.' stolje!a objavio djelo -lossa magistralis seu ordinaria tu je ujedinio sve najpoznatije glose tako to ih je poredao ispod odredbe rimskog prava na koju se odnose %ovime poinje 'kola po&t.lo&atora#

:. 6O3T/#O3ATO I
djeluju u razdoblju od +.' do +/' stolje!a, bave se rimskim pravom u tumaenju glosatora kako su glose narasle do opse"nih objanjenja %aparatu&#, kasnije ih se prepisuje samostalno glose su katkad bile u obliku traktata, opirnog izlaganja nekog pravnog pitanja nastoje ukloniti razlike me u tumaenjima glosatora i utvrditi zajedni(ko +i'ljenje u(itelja %communis opinio doctorum# u +.' stolje!u otvaraju se brojne pravne 'kole %Perugia, Pistoia, Pisa, Paris, <oulouse, OD3ord, :alamanca# nova) postaje uobiajen, koristi se u brojnim gradovima8 stvaraju se nove vrste zajednica pro3esora i studenata %universitas# nastaju prve zbirke obi(ajno. prava, a raste i interes za rimsko javno pravo zapoinje stvaranje dr"avnog strunog sudsko-upravnog osoblja, a potrebe za pravni)i+a i dalje rastu ri+&ko pravno na&lije8e sve vie prodire u ?apadnu 0uropu postglosatori nastavljaju iste metode kao i glosatori, razvijaju!i pravnu te-niku i ter+inolo.iju pritom se izdvajaju: Cinus de Pistoia Jartolus de :asso3erato najva"niji postglosator, nastoji ukloniti razlike u pojedinim recepcijama rimskog prava8 oznaava poetak +e8unarodno. privatno. prava Jaldus de >baldis krajem +&' stolje!a nastaju prve nacionalne dr"ave u obliku neo.rani(eni- +onar-ija %0ngleska, 4panjolska, 1rancuska# vladari kao subjekti sui generis poinju tra"iti uporite ure enja dr"ave i prava u rimskoj tradiciji

;. %#%/ANTNA 6 AVNA 1KO#A

poznata i kao <ran)u&ka -i&torij&ka 'kola, traje u +/' i +2' stolje!u pove!ava se gradsko stanovnitvo, unutar kojega dolazi do raslojavanja poinje privatizacija 3euda i zamjene 3eudalne vojne slu"be porezima8 buroazija preuzima uenost stvaraju se temelji za na)ionalne vjere, a uloga univerzalnog kr!anstva slabi &vjetovni vladari pomo!u vjere "ele postati tvorci duha nacije %Hvladar po bojoj milostiI# prizivaju legalizam i na polju morala %npr' indulgencije#, pa se javlja i otpor %Gutherovih 7& teza +&+2'# uzdizanjem rene&an&e i -u+aniz+a poinje odvajanje kr!anske vjere i morala i pose"e se za antikim naslije em kao vremenom kad duhovnu kulturu jo nije preuzela politika dogma kr!anstva sva ova doga anja utjecat !e na nastanak i razvoj 0legantne pravne kole osim op!ih uvjeta renesanse, bitne odrednice ove kole su i politi(ke prilike u <ran)u&koj +/' stolje!a 3rancusku staleku kraljevinu obilje"ava slabljenje skuptine stale"a i jaanje mo!i kraljeva stoga je poetkom +/' stolje!a u 1rancuskoj prisutan ap&olutiza+ 0legantna kola nastaje na *ran)u&ko+ dvoru, kojeg u to vrijeme simbolizira kraljica-majka (atarina ;edicci ona predstavlja sponu u prijenosu rimskih pravnih i politikih ideja s papskog dvora na 3rancuski europski kraljevi "ele svoj apsolutizam opravdati rimskim pravom koje jedino ima svojstvo znanstvene istine ;achiavelli: Eladar, +&+.' %njegov nepotpuni realizam nije donio nikakve nove spoznaje europskim vladarima# Bean Jodin: 4est knjiga o dr"avi, +&2/' %teorijski-pravno uobliena ideja apsolutne monarhije, bit dr"ave je suverenost# D$%#OVAN$% 1KO#% u +/' stolje!u, rimsko pravo se ne prouava u 9taliji nego zapadnije, u 1rancuskoj, Kizozemskoj, Kjemakoj

&

prouava se klasino doba sa svojim pravnim vrelima iz prva . stolje!a nove ere, a ne samo (odi3ikacija i glose ra a se -i&torij&ka pravna +etoda, jer se prouava povijesni slijed promjena i razvoja prava kroz zbiljski "ivot osim pravnih instituta, prouavaju se i drutveno povijesne prilike u kojima su oni nastali elegantni pravnici zbog opse"nosti razlikuju: o historiju zakona %historia legum# o historiju pravne zbilje %historia iuris# o historiju starina %antiquitates iuris# metoda ove kole pouavanja zove se mos docendi allicus!francicus, jer se razvija uglavnom u 1rancuskoj .lavni pred&tavni)i su 1rancuzi Cujacius, Bacobus, Donnelus, Jalduinus, Duarenus, Jaro, 6otomanus i <alijan $lciatus po njima, pravna znanost je slijepa bez historijske metode %"ine historia caecam esse iurisprudentiam'# unutar ove kole postojalo je i proturje(je rimsko pravo poiva na dr"avnom zakonodavnom apsolutizmu, to je protivno svemu to bi ograniavalo dr"avu u njenoj svemo!i >lpianus: #uod principi placuit$ legis habet vigorem' %4to se vladaru svi a, to ima snagu zakona'# >lpianus: %rinceps legibus solutus est' %Eladar je oslobo en zakona'# >lpianus: %rincipis officium te vetat esse pium' %Eladarska slu"ba ti zabranjuje da bude poten'# Oboedientia est legis essentia %Poslunost je bit zakona# u ovim izrekama tra"i se uporite nastaju!e zakonodavne suverenosti svake dr"ave, to vodi do zatvaranja dr"ava u vlastito pravo i njegovu iskljuivost zbog toga je ova kola bila kratkotrajna

=. 1KO#A 6 I ODNO/ 6 AVA

europsko gospodarsko te"ite pomie se na gradski ?apad, a temelji se na trgovini i obrtu poljoprivreda poiva na radu slobodnih seljaka, a novac i ekonomija poinju upravljati drutvenim "ivotom u takvoj okolini razvija se intelektualni i +oralni individualiza+ osnovna drutvena vrijednost postaje razborit i marljiv pojedinac razum i rad su najuzvienije vrline ovjeka se poinje shva!ati kao bi!e razuma8 on se ra a kao tabula ra&a, a samoostvaruje se vlastitim znanjem pritom je pojam zdravog razuma izjednaen s pojmom logike uvjerljivosti zato temeljem svakog miljenja i znanja postaju +ate+atika %kao geometrija# i *izika %kao mehanika# one su se protezale na sva polja bitka i miljenja ovakva shva!anja plod su ra)ionali&ti(ke *ilozo*ije +2' stolje!a koju predvodi )ene Descartes uoava se da je razu+ svojstven svim ljudima, pa stoga ini op!u pojedinanost u ovakvom razmiljanju nema mjesta za povijesno iskustvo i relativizam, kao ni za vrijednosni sud temelj je lo.i(ka i&tina ljudi postaju razumni kad vlastitim razumom dosegnu logiku istinu, a potom ta logika upravlja njihovim postupcima stoga se odbacuju povijesna praksa i slojevitost duha i due to se tie me udr"avnih prilika u 0uropi poetkom +2' stolje!a, europske ap&olutne +onar-ije ire trgovako-kolonijalne staze po cijelom svijetu, pa dolaze u kontakt s raznim narodima i vjerama istovremeno se u 0uropi vodi 0>9.odi'nji rat, koji okvirno ima vjerski izgled, kao borba katolika i protestanata europski me udr"avni odnosi vie ne poivaju na kr!anskom jedinstvu, a apsolutna dr"avna suverenost mora na!i granicu koja bi omogu!ila odnose me u dr"avama i gra anima razliitog naslije a takve okolnosti pogoduju nastanku 4kole prirodnog prava D$%#OVAN$% 1KO#% poinje +/,&' godine, kad je 6ugo -rotius objavio knjigu O pravu rata i mira %De iure belli ac pacis# pred&tavni)i: -rotius, Gocke, Pu33endor3, Lol3, ;ontesFuieu, Eoltaire, enciklopedisti, = ova kola ima obilje"ja moralno-politike 3ilozo3ije8 glavna metoda je ra)ionali&ti(ka odbijaju se historija i iskustvo, tj' usvajanje dogmatskog i apstraktnog racionalizma predstavnici kole prirodnog prava poistovje!uju sve logiko, racionalno s mogu!im, zbiljskim

taj apstraktni voluntari&am i intelektualni dogmati&am ine ih pro&vije,eni+ etati&ti+a unutar ove kole razvijaju se neke opre(ne politi(ke doktrine: totalitarni etatizam, 6obbes liberalni i ogranieni etatizam i legalizam, Gocke liberalni individualizam slian aristokratskom liberalizmu, ;ontesFuieu kolektivistiki totalitarizam, )ousseau racionalistikom metodom moglo se dospjeti do raznih pravnih i ustavnih rjeenja, stoga je dolazilo do razilaenja o vlasti: 6obbes: svaka de 3acto vlast je legitimna )ousseau: legitimna je dr"ava u kojoj zakonodavnu vlast vri sav narod do neslaganja dolazi i po pitanju odno&a iz+e8u razni- vla&ti: ;ontesFuieu: samo dr"ave s podjelom vlasti ne!e se pretvoriti u diktaturu % teorija o podjeli vla&ti# )ousseau: suvereni zakonodavac treba odre ivati sve ostale nadle"nosti %teorija o jedin&tvu vla&ti# svi predstavnici ove kole usvajaju nekoliko politi(ki- ak&io+a: o svi ljudi se ra aju jednaki i slobodni, i po tome su bra!a o ovjek je vlasnik svoje slobode i svog rada kada svoj rad utjelovi u prirodu onda postaje i vlasnikom tog dijela prirode, proizvoda ve! u +5' stolje!u poinje intelektualna de&truk)ija ove kole, drutveni reali&am poinje potiskivati politiki racionalizam ;ontesFuieu zapoinje literaturom %Perzijska pisma# koju uzdi"e do politike 3ilozo3ije %O duhu zakona# David 6ume razum se razlikuje na razini deduktivne spoznaje, razini empirizma, razini vrijednosnog polja, te razini drutvenog polja %)asprava o ljudskom razumu# Jurke ljudsko bi!e je slo"eno8 razum ima povrnu ulogu, istie kolektivnu inteligenciju i civilizaciju zapoinje na)ionalni idealiza+ i ro+antiza+ unato antihistoricizmu, ova kola dovodi do novih spoznaja o historiji poinju se razlikovati miljenja o prirodnom pravu neki ga vide kao povijesnu zbilju a neki kao metodoloku pretpostavku %ove spoznaje povezane su sa suverenitetom i legitimitetom vlasti legitimna je samo ona vlast koja poiva na pristanku onih nad kojima vlada# javlja se pitanje: 'e li jednom dati pristanak dovoljna osnova legitimitetu vlasti$ ili je legitimna samo ona vlast koja ima pristanak ive generacije kojom vlada( prvoj opciji sklonija je struja monarhizma, dok drugu zagovaraju pripadnici demokratske struje %)ousseau# ova kola ima va"nu ulogu u politi(ki+ zbivanji+a +5' stolje!a na njenim postavkama baziraju se dr"avno-pravni akti doneseni nakon amerike i 3rancuske revolucije unato ogranienosti politikog i intelektualnog voluntarizma, racionalizma i dogmatizma, kola prirodnog prava ostavlja znaajan trag u razvoju znanosti o pravu i dr"avi

?.
-

A!VO$ @I3TO I$% D 5AV% I 6 AVA

kola prirodnog prava u +2' i +5' stolje!u neuspjeno je pokuala zamijeniti vladaju!u kr',an&ku politi(ku doktrinu u pogledu samog prava, kola prirodnog prava otklanja historicizam, obiajni empirizam i relativizam naglaava istu ra)ionalno9pravnu kon&truk)iju koja je djelo savrenog pravnog razuma ona te"i izradi savrenih &akona ne po mogu!nostima u vremenu, nego po apstraktno-logikoj utemeljenosti u stvarnosti, do +2' stolje!a jo su postojala razliita obiajna prava tada dolazi do stvaranja jedinstvenih nacionalnih dr"ava u obliku apsolutnih monarhija %1rancuska, 4panjolska# i javlja se potreba za op,ena)ionalni+ pravni+ obi(aji+a to potie razvoj nacionalno-pravne historije

dok je u katolikim zemljama svaki racionalizam imao izgled kole prirodnog prava, u protestantskoj Nje+a(koj nije potisnuta historija ona se povezuje s razu+o+8 predvodnik ovakvog razmiljanja bio je Geibniz

/OTT< I%D AI#@%#4 #%I"NI!B Nova +etoda izgra uje povijesni relativi&am ne osporava razum, ali relativizira spoznaju u svojoj 3ilozo3iji o drutvu i pravu, naglaava da je svijet povezan i jedinstven %+i&ao o evolu)iji# sadanjost u sebi nosi i prolost i budu!nost cjelovita drutvena spoznaja mogu!a je samo kao historijska spoznaja o svim dijelovima cjeline %ove teze ine Geibniza o&niva(e+ teorije o -i&toriji prava# - potie sakupljanje podataka za pregled op!e pravne povijesti %theatrum legale# - on razlikuje unutarnju i vanjsku pravnu -i&toriju, koje mogu biti na)ionalne i op,e: unutarnja prouava pravne i dr"avno-pravne institute %ako prouava vie pravnih sustava op!a# vanj&ka prouava sve drutvene pojave povezane s pravom %ako prouava vie drutava op!a# 4ONT%3CUI%UB O du-u zakona preuzima velik dio Geibnizovog uenja du-, odnosno op!u bit prava odre uju utjecaji me u zakonima i drutveno-prirodnom sredinom prirodnu sredinu kroz povijest ne uobliuju samo 3izika, nego i duhovna svojstva ovjeka novost u njegovom uenju predstavlja veza izme u dru'tveni- i izvan9dru'tveni- uvjeta sredine zakoni su blisko povezani s nainom na koji ljudi namiu sredstva za "ivot izla"e politiku 3ilozo3iju koriste!i pozitivno9-i&torij&ku +etodu pritom izgra uje suvremeno politoloko i ustavno)pravno na&ivlje pravo stavlja iznad trenutnih nosilaca vlasti, vidi ga kao jamac slobode izgra uje teoriju podjele vla&ti i naglaava razliku izme u naroda i dr"ave /OTTIN/%N3KA 1KO#A 6 AVA glavni predstavnici ove kole su B'6' Pitter i -ustav 6ugo $.@. 6itter o&niva( -ottingenske kole prava, pod utjecajem Geibniza i ;ontesFuieua prouava njemako dr"avno pravo, to vodi u historiju jer je krajem +5' stolje!a Kjemako carstvo jedva postojalo stoga Pitter ukazuje na srednji vijek kad je ono bilo politiki stvarno istie &a+o&talno&t pravne -i&torije koja osim pravnih instituta prouava i promjene u ozbiljenju pravnih normi /u&tav @u.o bavi se .ra8an&ki+ pravo+, tra"e!i izvor prava smatra da stvaralac prava nije dr"ava, nego je ono ishod postupnog stvaralakog razvoja, rezultat narodno. obi(aja dr"ava izdavanjem zakona samo uobliuje ono to ve! postoji u narodnoj svijesti zagovara e+pirij&ku +etodu u pravnoj historiji, dok historijska metoda ima znaenje organskog razvoja prava tako er razlikuje vanjsku i unutarnju pravnu kulturu, ali su"ava njihov objekt: o vanj&ka prouava pravna vrela i njihov razvoj o unutarnja prouava razvoj pravnih instituta i grana

D. @I3TO I$3KA 1KO#A 6 AVA

UV$%TI NA3TANKA temelji ove kole postavljeni su za trajanja Nje+a(ko. kla&i(no. idealiz+a %6egel, (ant, 1ichte, :chelling# ovo uenje nastaje i na temelju iskustva *ran)u&ke revolu)ije i njenih me unarodnih posljedica razme e +5' i +7' stolje!a obilje"ila su , genija, Kapoleon i 6egel

6egel +5@2' objavljuje 1enomenologiju duha, u kojem razvija svoju 3ilozo3iju povijesti i prava u njoj istie kako drutvene pojave nisu sluajnost, nego njima vladaju zakoni8 jedinka univerzalne ljudske povijesti je na)ija kad je +5+*' Kapoleon abdicirao, u Kjemakoj se javljaju protivnici Kapoleonova zakonika, pa je on opozvan iste godine $' <hibaut objavljuje brouru O potrebi op!eg gra anskog prava za Kjemaku, u kojoj zagovara donoenje uni3iciranog nje+a(ko. .ra8an&ko. zakonika, po uzoru na Code civil D$%#OVAN$% glavni predstavnik ove kole je 1riedrich (arl von :avignA, koji se protivi <hibautovom prijedlogu +5+&' objavljuje brouru O pozivu naeg vremena u pogledu zakonodavstva i pravne znanosti uspostavlja svoju 3ilozo3iju prava kojom postaje osniva 6istorijske kole prava naglaava na)ionalnu po&ebno&t prava koje je dio duha nacije pravo je izraz op!ih uvjeta "ivota i sredine jednog naroda stupanj nacionalne posebnosti i njena razliitost odre uje stupanj usvajanja stranog neto strano mo"e prodirati u duh nacije ako ga ona ve! sadr"ava, pa joj onda to zapravo nije strano pravo svakog naroda prolazi kroz prirodni razvoj koji ima . stupnja: +# stupanj narodnog obiajnog prava ,# stupanj znanstvenog prava .# stupanj ozakonjenja kodi3ikacije svakom stupnju ovog razvoja odgovara op!e stanje duha nacije, ali i uvjeti i na(in ivota osim :avignAja, za historijsku pravnu kolu va"ni su jo: -eorg 1riedrich Puchta proiruje :avignAjevu teoriju, te ju povezuje sa :chellingovom romantiarskom 3ilozo3ijom8 prouava i dr"avu: smatra da je +onar-ija najbolji oblik vladavine, *eudalne udru.e su najbolji jamac slobode, vla&t je od boga %Obiajno pravo, +5,5'# 0dMard -ans osporava teorijske postavke 6istorijske kole zajedno s 6egelom8 njen glavni nedostatak je preu+anjena ulo.a drave u stvaranju prava, jer je ona utjelovljenje duha nacije pa treba biti i stvaralac prava Jaltazar Jogii! prouava narodna prava ju"nih :lavena %Op!i imovinski zakon za kne"evinu Crnu -oru, +555'# )ilj i u(inak ove kole bio je prouavanje nje+a(ko. narodno. prava nakon obnove njemakih dr"ava +5+&' uspostavljeno je ranije pravo Kjemaka jo nije imala jedinstveni gra anski zakonik zbog tog nejedinstva, a ne zbog 6istorijske kole %ak i kad je +52+' stvoreno Kjemako carstvo, prolo je .@ godina do nastanka Kjemakog gra anskog zakonika, +7@@'# unato tome, 6istorijska pravna kola imala je sna"an politiki uinak

1. UVOD
1.1. D 5AVA I 6 AVO 3TA O/ VI$%KA dr"ava i pravo postoje tamo gdje i rop&tvo, u manjem dijelu ljudskog roda ve!ina ovjeanstva utemeljena je na krvnosrodnikim zajednicama, "ivi nomadskim "ivotom lovaca i sakupljaa u 2' tisu!lje!u poinje uzgoj biljaka, pripitomljavanje "ivotinja razvija se i poljoprivreda %0u3rat, <igris#' smatra se da su uzrok svih prirodnih pojava bo.ovi8 oni svoju sklonost izra"avaju podrkom, vo enjem kroz "ivot posrednici izme u bogova i ljudi: &ve,eni)i ovjek mo"e opstati samo u zajednici istiu se najsposobniji pojedinci s kojima se ostali poistovje!uju %jamstvo opstanka# najsposobnijima se daju poasti, oni postaju heroji ipak, ni oni ne mogu opstati bez zajednice tako er, razvijaju se ljudske proizvodne &po&obno&ti koje dovode do imovinskih razlika unutar i izme u zajednica proi&vesti i imati vie * biti bolji$ imati bogove u& sebe ljudi shva!aju da se trajno mo"e opstati samo trajnom proizvodnjom naseljenjem na istom zemljitu

poljoprivreda ovisi o klimi i tlu, pa su najpovoljnije rijene doline8 poinje upro&torenje ljudske zajednice u &' i *' tisu!lje!u poinje naseljavanje dolina zbog plodnog tla i blage klime %Kil, 0u3rat i <igris, 9nd, -anges, 6oangho# nastaju .radovi9utvrde8 razvoj poljoprivrede vodi do razvoja obrta kako rijene doline nemaju sve potrebne sirovine, potrebna je raz+jena iri se mre"a trgovakih putova sve je vie po&lovni- tr.ova(ki- odno&a, pa u *' tisu!lje!u nastaju prve zabiljeke u obliku piktograma i hijerogli3a ve!ina razvoja je u ;ezopotamiji, ali razvijaju se i okolni narodi u $nadoliji je poetkom .' tisu!lje!a prona eno "eljezo i bakar, to pogoduje razvoju pluga od kovine razvoj poljoprivrede omogu!uje i obradu nepovoljnijih podruja, pa od .' tisu!lje!a poinje naseljavanje izvan dolina u tim podrujima proizvodnja je manje razvijena, dolazi do drutvenog raslojavanja, raspada plemena nastaje drava na sjecitu $zije, $3rike i 0urope nastaju robovla&ni(ke drave u stalnom kontaktu zbog trgovine i nomadskih plemena 1.2. I3TON% D 5AV%

u &' i *' tisu!lje!u u ju"noj ;ezopotamiji %3u+eru# nastaju prvi .radovi9utvrde: 0ridu, >r, >ruk, Gaga, Garsa, >ma, 9sin to je skupina naroda slina ugro-3inskoj skupini8 s njima se mijeaju i ugro"avaju ih &e+iti na sjeveru ;ezopotamije razvija se Akad tu je ugro"enost jo ve!a %kasnije se ovdje javlja dr"avnost# prvi gradovi na akadskom prostoru javljaju se u .' tisu!lje!u Kipur, (i, Jabilon, :ipar izme u :umera i $kada postoji jezina, gospodarska i kulturna razlika razvijaju se i druge dr"ave: 0lam na istoku, $sur i 6etitska dr"ava na sjeveru, 1enikija na zapadu razvija se vjera kao ideologija, a kao uvari iskustva javljaju se &ve,eni)i oni su oru e bogovazatitnika sredite zajednice je -ra+, a prve dr"ave su teokra)ije boga predstavlja prvo&ve,enik %ensi$ patesi$ iaku# zbog mo!nih rijeka i poplava va"na je organizacija "ivota javlja se prostorno naelo koje nadomjeta krvne veze /%O6O#ITIK% T%O I$% NA3TANKA D 5AV% pravna i politika znanost davno je zapazila injenicu postanka prvih dr"ava u plodnim rijenim dolinama time se poinje baviti ;ontesFuieu u +5' stolje!u zakljuuje da su za nastanak dr"ave kljuni prirodni, izvandrutveni materijalni uvjeti, a pritom je preskoio neposredni izvor dr"ave odnose u drutvu na ;ontesFuieuovo zapa"anje nadovezale su se kasnije geopolitike spoznaje -obinaua, )atzela i (jellena osim njih, istonim robovlasnikim dr"avama bavio se i ;arD u lanku Jritanska vladavina u 9ndiji objavljenom +5&.' u vrijeme teorije liberalnog kapitalizma, ;arD u robovlasnikim dr"avama nalazi povijesni dokaz da dr"ava u nekim razdobljima nije bila po strani od gospodarskog "ivota u tim dr"avama prije .' tisu!lje!a, drava je bila prvi i prevladavaju!i ure iva gospodarskog "ivota i drutvenih odnosa' va"nost dr"ave i prava u ;ezopotamiji le"i u: obilju materijalnih i pisanih izvora, irini utjecaja kulture ;ezopotamije, kontinuitetu njenog razvoja 1.0. NA3TANAK I A!VO$ D 5AVA U 4%!O6OTA4I$I

plemena u ju"noj ;ezopotamiji zadr"avaju istu veliinu do .' tisu!lje!a npr' grad Gaga ,*@@' godine ima ./ @@@ stanovnika i +@@@ robova na povrini od *&@@ ha pritom je dr"ava ustrojena kao teokra)ija, a svu zemlju posjeduje hram me u dr"avama u ;ezopotamiji izbijaju esti &ukobi sumerske dr"ave pokoravaju druge, pri emu bog-zatitnik pokorene dr"ave biva podvrgnut bogu-zatitniku osvajaa do ,' tisu!lje!a dr"avama upravljaju prvo&ve,eni)i: sangu, sangu-mah %ensi, patesi, iaku u svjetovnim nadle"nostima# naglaen je kolektivizam zajednice u proizvodnji, drutvenom "ivotu, ideologiji

+@

centar dr"ave je -ra+: u obliku zigurata, prostor hrama: temenos, zatvoren za narod, posjeduje svu zemlju, sudite, kulturno i vjersko sredite, centar za pra!enje vremenskih prilika, kola, riznica i arhiv sve!enstvo je posrednik izme u podanika i vrhovne vlasti prvo&ve,enik je ratnik vojni uspjesi dokazuju vezu s bogom-zatitnikom neuspjehom u ratu gubi se legitimitet sve!enici su uskoro poeli pretjerivati s naglaavanjem svojih interesa, pa dolazi do pobune: predvodi ju >rukaginu u Gagau ,*@@' godine on ukida povlastice sve!enika i oblike izrabljivanja, te postaje novi vladar Gagaa razdvajaju se 3unkcije lugala i sangu-maha dr"ave se me usobno sukobljavaju do ,' tisu!lje!a, kad dolazi do ujedinjenja va"an 3aktor kod ujedinjenja su bili -idrote-ni(ki &u&tav i vojno9obra+beni &loj ipak, dr"ave "ele zadr"ati individualitet, pri emu vojnu prevagu imaju akadske dr"ave koje ugro"avaju :umer i 0lam u to vrijeme istie se :argon 9' vladar (ia od ,.*@' do ,,5*', postaje kralj $kada i :umera %H kralj sve + strane svijetaI# njegova dr"ava nestaje oko ,+&@' dolazi do raspada na manje dr"ave velik dio ;ezopotamije osvajaju $mori!ani poetkom ,' tisu!lje!a u Jabilonu poinje u&pon a+ori,an&ke dina&tije

2. 6OVI$%3NI 6 %/#%D
u 1D. &tolje,u prije (rista nastaje samostalan grad-dr"ava koji se kasnije iri na $kad uzdi"e se za 6amurabijeve vladavine, kada su njegove .rani)e: Perzijski zaljev %B#, Kiniva %:#, 0lam %9#, :irija %?# babilonska dr"ava &labi za vrijeme njegovog sina :amsuiluna zbog unutranjih i vanjskih sukoba %pleme (asita# 1:?>' 6etiti pljakaju Jabilon, a (asiti zauzimaju sjever vladaju ;ezopotamijom do +,' stolje!a %vojnika vlast# u 2' stolje!u uzdi"e se novobabilon&ka drava, ali pada pod Perziju ve! u /' stolje!u

0. D U1TVO I /O36ODA 3TVO

slino onom u :umeru i $kadu', obilje"ava ga visokorazvijena poljoprivreda %:argon 9' uzima uzorke iz $nadolije#' dr"ava proglaava ze+lju svojim vla&ni'tvo+ napredak oru a i tehnika, obra ivanje polja, izvo enje javnih radova radove izvode i slobodni i robovi, a nadzire ih kralj8 individualnim radom obra uju se samo oku!nice, vrtovi, vo!njaci proizvode se vikovi koje dr"ava rasprodaje na doma!em tr"itu ili njima trguje za drvo, kamen, robove, kovine razvijeno je &to(ar&tvoE ribolov, obrt, a op!e plate"no sredstvo je ito8 razvijeni obrti: graditeljstvo, lonarstvo, obrada postoje nezavi&ne obrtni(ke udru.e pod vladinim nadzorom, uz este obiteljske ili cehovske tajne va"nu ulogu imaju i tkaonice: tkanine kao jedno od najva"nijih izvoznih proizvoda, u privatnom ili kraljevom vlasnitvu' razvijena vanjska trgovina, pod strogom dravno+ kontrolo+: ubire novani porez od trgovaca, organizira njihovu zatitu, sama prodaje i trguje svojim proizvodima, privremeno regulira trgovinu obiajnim zakonskim propisima nov(ani &u&tav: sustav srebrnog novca, postoji do 2' stolje!a, "igosanje kovina i utvr ivanje isto!e %talanat %.@'. kg# N /@ mina %&@& g# -N /@ ekela %5'* g, +5@ zrna "ita## ne postoji kastinski sustav, drutvena mobilnost je mogu!a, glavni kriteriji su zanimanje, imovina i sloboda osnovna podjela: na &lobodne %robovlasnici, prevladavaju8 obveza kuluka# i ne&lobodne robovi, kasnije sve brojniji slobodni i neslobodni esto rade zajedno 3#O"ODNI #$UDI slobodni ljudi svi slu"e vojsku, dijele se na , skupine: o avilu gospodin, vii i bogatiji sloj %birokracija, vojska#

++

o -

+u'kenu siromah, ni"i sloj %proizvo ai, pomo!ne slu"be#'

pravno se razlikuju u sluaju povrede unutar sloja slobodnih ljudi postoje 0 &kupine: sve!eniko-birokratski, komandni vojni sloj8 trgovci, obrtnici, novari velike me usobne imovinske razlike8 slobodni seljaci obra uju zemlju O"OVI robovi nisu osobno slobodni, u neijem su vlasnitvu robom je mogu!e po&tati na sljede!e naine: zarobljenitvom u ratu, sudskom presudom, samoprodajom u ropstvo, naslije em od oba roditelja roba, ako glava obitelji proda "enu ili djecu= robovla&ni)i su dr"ava, hramovi, op!ine, pojedinci %u ;ezopotamiji uglavnom pravne osobe# ropstvo mo"e biti trajno i privremeno8 dugovinsko ropstvo je za 6amurabija ogranieno za 0 .odine ako dugovinski rob umre od zlostavljanja, ubija se gospodarev sin %esto izigravano adopcijom# rob ima odre enu pravnu i poslovnu sposobnost, no ipak ima &tatu& i+ovine, ovjeka ni"e vrste %obrijani i "igosani# prava robova: mo"e zakljuivati brak s neslobodnima i slobodnima, djeca naslje uju status majke, slobodan ovjek mo"e osloboditi djecu s robinjom %H,i ste moja djeca'I#, vlasnik pokretne imovine, ne smije ga se ubiti, samo kazniti, mo"e se zatititi od zlostavljanja %samopomo! ili zahtjev sudu da bude prodan#, mo"e zastupati gospodara %uz pismeni ugovor i , svjedoka#, mo"e se uzdi!i do ortaka gospodinu, ili otkupiti slobodu kazna &+r,u vri se u sluaju: pokuaja bijega, prikrivanja ili pomaganja bijega, prikrivanja odbjeglog roba dr"ava nadzire izrabljivanje robova jer "eli zadr"ati unutranji mir kako bi se posvetila vanjskim sukobima I#KU VO$NIFI ilku je polu&taja,a voj&ka, u pripravnosti vojnici zemljoradnici slu"ba im je pla!ena zemljom, koju gube ako ju ne obra uju . godine zaredom ilku mo"e dati zemlju u zakup samo ako je u ratu %inae je ona dr"avna i izvan pravnog prometa#' promet zemljom mogu vriti samo da+.ari8 ona ne mo"e biti predmet sudske pljenidbe ilku-vojnici ne pla!aju porez, spadaju u avilu iako nisu bogati ovaj sustav polako istiskuje op!u vojnu obvezu

D 5AVNO U3T O$3TVO

oblik vladavine je neo.rani(ena kraljevina, te"i se &vjetovnoj vla&ti %vojno-inovniki sloj# i pravnom jedinstvu vlast je utemeljena na ratnom osvajanju, occupatio bellica svi osvojeni dijelovi ovise o sredinjoj vlasti na(elo jedin&tva vla&ti u rukama vladara na ni"im razinama vrijedi naelo jedinstva vojne$ upravne$ sudbene vlasti u rukama lokalnih dr"avnih organa dolazi do pada nakon 6amurabija Hvladar sve * strane svijetaI postaje samo 3ormalna titula vladar9lu.al: o nosilac sve vlasti %najva"nija vojna# o izdaje obvezne naputke svim organima vlasti o ima pravo delegacije i devolucije, mijenja stvarnu i mjesnu nadle"nost o on je ostvarenje mo!i boga-zatitnika grada od kojeg prima zakone o za svoj je grad-dr"avu patesi, a za pokorene dr"ave lugal sredinja dr"avna vlast je u rukama inovnitva %vojnog i upravno-sudskog# sredinju birokraciju ine pi&ariGdub&ari, a , najvia sloja su: nubanda vladarov pomo!nik %javni radovi i dr"avne 3inancije# i'aku vojna i upravno-sudbena vlast teritorijalna podjela: dr"ava upravne pokrajine upravni kotarevi %gradovi# upravitelji: vladar-lugal akanaku rabinau %pacha, nutur# sredinja vlast pomo!u nadzornika kontrolira lokalne vlasti babilonska uprava je vojno9+onokrat&ka 6O %!I ve!ina zemlje u privatno+ vla&ni'tvu, no sve vie se daje u zakup pojedin)i+a

+,

privatni veleposjedi obra ivani su parcelnim zakupom, a zakupnina se daje u plodinama %O +P+@ kao porez# kolektivni vlasnici zemlje tako er pla!aju porez na prirod drava ova sredstva koristi za: izdr"avanje i pla!anje osoblja, prodaju i razmjenu ostali porezi su: o porez u naturi vlasnici stoke %vuna, mlado od stoke# o porez na &toku za uve!avanje dr"avnog stada o porez u dijelu proizvoda ili kovine za trgovce i obrtnike o )arina i +altarina za poljoprivredne proizvode unoene u grad, o kuluk porez na osobu u naturi, radna snaga VO$3KA dijeli se na: avilu naoru"ana vojska, +u'kenu pomo!no osoblje, ilku polustaja!a vojska za smjetaj i prehranu zadu"eno stanovnitvo mjesta u kojem je vojska zarobljene vojnike otkupljuje se obiteljskom imovinomPimovinom hrama gradaPdr"ave vojnici su zati!eni od samovolje pretpostavljenih ena zarobljenika se mo"e preudati ako nema sredstva za "ivot ako se mu" vrati iz zarobljenitva, "ena mu se mora vratiti ako zarobljeni vojnik dospije u Jabilon kao rob, mora biti oslobo en vojni bje.una) gubi pravo na "enu 3UD3TVO dravno i &vjetovno8 dr"avni sud je slian arbitra"i, sporovi se rjeavaju sudski ili vansudski vrhovni sudac je vladar9lu.al %umjesto njega ponekad sude carski suci#, a na ni"im razinama dr"avni inovnici sudska organizacija je slina vojno-upravnoj, a 6amurabi unosi pro+jene: poinju sudovi sa svjetovnim sucima redoviti sud je +je&ni ine ga rabinau %predsjedatelj# i * do 5 prisjednika nezadovoljna stranka mo"e ulo"iti priziv sudu pokrajine ili lugalu, sud pokrajine ini 'akanaku uz / do +@ prisjednika spominje se i &ud&ki kole.ij %pu-ru+# postoji ve! u :umeru i $kadu, sastav nepoznat pri&jedni)i ostatak narodnog sudovanja, neredoviti, potivanje mjesnih obiaja &ud&ko vije,e: * do 5 pro3esionalnih sudaca, vre i upravne poslove8 paralelni akanaku-u, podre eni sredinjoj vlasti, imaju svoje sudske vojnike, pisare i arhivare sporovi se dodjeljuju sudovima ovisno o svojoj va"nosti i vrsti &ve,en&tvo zadr"ava neke uloge: posrednici u prizivanju na sud, izborni suci %arbitra"a#, sudski bilje"nici, porota, vjetaci

7. 6 AVO
:.1. O62% O"I#$%5$% I <O 4A#NO96 AVNA V %#A va"nost babilonske dr"ave i prava je u obilju pi&ani- vrela %razlozi: otkriveno pismo, promet, uloga dr"ave u drutvu# poetkom +7' stolje!a -rote3end otkriva klinasto pismo babilonsko pravo ima najrazvijeniji stupanj prava u ;ezopotamiji prouava se odnos dr"ave i prava dr"avna vlast je teritorijalna i &vjetovna, pravo je najbolji element integracije dr"ava i pravo postaju oru e nosilaca vlasti tri su velike skupine 3ormalno-pravnih vrela: zakon&ki tek&tovi nastaju krajem .' tisu!lje!a, uglavnom ispravak obiajnog prava, do tada se pravni problemi rjeavaju vjerom, moralom, obiajem %>r-Kamu, Gipid-9tar, Jilalama, 6amurabi# vladar&ka pi&+a upute ni"im dr"avnim inovnicima, govore o mnogim podrujima "ivota i&prave o pravni+ po&lovi+a najpotpuniji prikaz drutva, iz vremena .' dinastije >ra ostalo +@@ @@@ isprava :.2. 6O$%DIN% / AN%

+.

6amurabijev zakon ima oblik kazui&ti(ko. kazneno. zakona, ne poznaje suvremenu pravnu tehniku i sistematizaciju' 9ma 2?2 (lanka koji se dijele ovako: o sudu, +-&, o stvarima, /-+,/, o braku, obitelji, +,2-+7&, o zatiti "ivota i tijela, +7/-,+*, radu, ,+&-,5,' 3TVA NO 6 AVO utemeljeno na obiajnom pravu, ini ve!inu 6amurabijeva zakona glavna tema je vla&ni'tvo i njegova povreda, a ono je podijeljeno na zajedniko i privatno zajedni(ko vla&ni'tvo: o subjekti su dr"ava-vladar, hramovi, gradovi, sela o objekt je uglavnom zemlja, ali i pokretnine %stoka, robovi, oru e# o zemlja u zajednikom vlasnitvu obra uje se i davanjem u individualni &akup o zakup ne mo"e biti predmet pravnog prometa ni inter vivos ni mortis causa privatno vla&ni'tvo: o trpi ogranienja u interesu dr"ave %pla!a se prirez u plodinama na vlasnitvo zemlje# o privatno vlasnitvo je predmet prometa i inter vivos i mortis causa o promet nekretnina odvija se pismenim ugovorom vlasnitvo je strogo zati!eno kra8a se nekad nadokna uje .@-strukom vrijedno!u ukradenog ako lopov to nije u stanju nadoknaditi, bit !e osu en na smrt8 zati!ene su i slu"nosti i posjed O"V%!NO 6 AVO slo"eni obveznopravni instituti nastaju zbog razvoja trgovine i razmjene oni su ne3ormalizirani i racionalni, 3orma ima svrhu osiguravanja pravnog prometa teoretski se ne razlikuju ugovorne i van-ugovorne obveze, sve se smatraju odnosima me u ljudima %riki&tu# za mnoge ugovore postoje &talni *or+ulari, pa je ve!ina ugovora pisana sadr"i bitne odrednice sadr"aja, imena svjedoka, peate stranaka %zatvoreni u glinenu ovojnicu i pohranjivani u hramovima ili dr"avnim arhivima# zaklju(enje u.ovora je ne3ormalno i bitno je da izra"ava pravu volju stranaka, slu"e lakem dokazivanju za neizvrenje ugovora i ostalih obveza predvi ena je od.ovorno&t: uglavnom se temelji na imovinskoj odgovornosti %naknada tete u viestrukom iznosu# ako odgovorni ne mo"e nadoknaditi tetu, pada u du.ovin&ko rop&tvo %6amurabi ga ograniava na . godine# osim dugovinskog ropstva, dug bi obino pla!ali lanovi njegove obitelji KU6O6 ODA$A uvijek obavljana uz predaju stvari i isplatu kupoprodajne cijene, a postoji i prodaja na poek tada postoji dogovor stranaka kao da je kupac platio cijenu a zatim pozajmio istu svotu od prodavaoca %istovremena kupoprodaja i zajam# predmet: nekretnine i pokretnine %ukljuuju!i ljude, slobodne i robove# postoji samoprodaja, a doma!in mo"e prodati i lanove obitelji8 mogu!e je i eta"no vlasnitvo %na dijelu ku!e# plateno &red&tvo je "ito, ulje, kovine prometom dobara pro3esionalno se bave da+.ari %trgovci, dr"avni slu"benici ili sve!enici# ulogu novca jo imaju kovine, pa trgovce kovinama smatramo novarima novarstvo je vrlo razvijeno, pa oni zapoljavaju izvr'itelje %'a+alu# s kojima sklapaju ugovore o suradnji u ugovorima esto postoji popis ranijih vlasnika, a oni sadr"e i jamstva za evikciju i kakvo!u prodane stvari neka imovina je trajno ili privremeno %miraz, udoviki dio# izvan pravnog prometa !AKU6 pred+et zakupa su naje!e zemlja i stan, a zakupni rok je kratak %+ godina# ili dug %& godina# kao zakupnina obino se daje dio plodina: o odre uje se: unaprijed, prema ljetini na zakupnoj zemlji, prema ljetini na susjednim zemljitima o iznosi Q ili +P. priroda, a kod zakupa vrtova ,P. %povoljno zbog visokog prinosa, pa su zakupci i bogatai#

+*

NA$A4 pred+et najma su vol, magarac, kola, brod, rob, slobodan ovjek %ugovor o radu, osobni najam# naja+nina se odre uje ugovorom, a postoji i od.ovorno&t za ote!enjePunitenje predmeta najma O3O"NI NA$A4 zakljuivan slino ugovoru o najmu robova zakljuuju ih ciglari, zidari, krojai, brodograditelji, pastiri, ko"ari, = najamnina je odre ena zakonom, ali slu"i samo kao mjera kod sporova ovdje spadaju i naknade za usluge lijenika, veterinara, gra evinara pritom vie pla!aju imu!niji izvo a posla odgovara za &tru(no&t i kakvo,u, jer su za nestrunost predvi ena razna obete!enja %osobno, imovinsko# cilj tih kazni je osiguranje strunosti %npr' lijeniku koji operacijom prouzroi smrt pacijenta odsje!i !e se ruka# takva odmazda mo"e biti i vrlo nepravedna, npr' ako gra-evinar prou&roi tetu koja usmrti gospodara$ bit e ubijen naja+nina za izvreno djelo pla!a se u "itu ili drugim proizvodima %ili novcu# pritom je najamnina via za poljoprivrednog radnika nego za druge obrtnike ugovor o osobnom najmu povezan je s u.ovoro+ o zaj+u: najmoprimac bi najamniku isplatio dio najamnine u obliku ugovora o zajmu, koju radnik mora otplatiti radom ako najam nije izvren do kraja, najamnikPzajmoprimac nije vratio zajam i pada u du"niko ropstvo kod ugovora o najmu roba %najamnina pripada gospodaru# ugovaralo se da dio najamnine pripadne robu u sluaju loe izvrenog rada taj dio ostaje najmodavcu %oblik poticaja iznajmljenog roba# !A$A4 naje!i ugovor, slu"i pretvaranju slobodnih ljudi u robove %oblik klasnog raslojavanja#, ure uje ga 6amurabi: o ograniava du"niko ropstvo na 0 .odine, ime utjee na veliinu zajma o titi du"nika od &a+ovolje vjerovnika ako vjerovnik sam plijeni stvari du"nika zbog naplate duga, bit !e lien svega o ako du"nik umre od vjerovnikovog zlostavljanja, a bio je sin zajmoprimca, bit !e ubijen sin vjerovnika o ako je tako umro du"nikov rob, vjerovnik pla!a +P. mine srebra %vie od vrijednosti roba# i gubi zajam du"nik koji ne mo"e vratiti dug zbog propale ljetine biva za tu godinu oslobo en kamata %otplatni rok se produ"uje# du"nik mo"e bilo ime isplatiti dug, a kamate su ograniene za "ito %..R# i srebro %,@R# ako vjerovnik utaji primljeni dug ili dio duga, gubi pozajmljeno vra!anje duga se esto osigurava zalo.o+ %pokretnine, nekretnine, sva du"nikova imovina# O3TAVA ugovor o (uvanju tu8e &tvari, zakljuuje se pismeno i uz svjedoke %katkad se oznaava kao zajam#8 za ostavu se pla,a: ako uvar utaji uvano, vratit !e dvostruko ako netko potra"uje neto to nije dao na uvanje, daje optu"enom dvostruku vrijednost te stvari uvar odgovara za umanjenu vrijednost i kra u uvane stvari, makar pritom ostane i bez svojih stvari utaja ostave koju putnik uini na putu ka"njiva je &-strukom vrijedno!u stvari ugovoru o zajmu bliska je o&tava &tvari odre8eni- rodo+ uvar vra!a istu koliinu iste vrste %npr' "ito, zlato, srebro# NA#O/ ugovor o izvrenju inidbe za nalogodavca 6amurabi ure uje samo ugovor izme u damgara i amalua sredstva potrebna za izvrenje naloga davana su nalogoprimcu u obliku zajma u.ovor iz+e8u da+.ara i 'a+aluaB ima elemente ortakluka amalu napla!uje svoje trokove damgaru, a potom istu dobit dijele

+&

 amalu dobiva novac sa ili bez kamata ako nema dobiti amalu vra!a glavnicu %ako sam pretrpi tetu#, a ako nema dobiti i nije pretrpio tetu, vra!a damgaru dvostruko amalu ne vra!a nita ako mu je neprijatelj na putu upropastio ono to je nosio i ovdje se osigurava po'tenje ako damgar tvrdi da je dao vie ili utaji dio dobiti, platit !e amaluu /-struko, a amalu za isti postupak pla!a damgaru .-struko %od bogatih se tra"i vie potenja# U/OVO O D U1TVU HO TAK#UKI )ilj ovog ugovora mo"e biti: zajedniko davanjePuzimanje zajma, vo enje nekog posla, = prema tre!ima, svi udru"eni skupa i svaki udru"eni posebno jame za obveze iz odnosnog posla .ubitak i dobitak dijele se na jednake dijelove, ak i ako su ulozi bili razliiti %npr' novac, rad, imovina# " ANO I O"IT%#$3KO 6 AVO drutvena svrha braka je ra8anje zakonito. poto+&tva %koje jami skrb za starost roditelja# brak je naelno monogaman, no poseban je sluaj ako u njemu nema potomstva: o smatra se da je krivac "ena, pa je doputen dru.i brak ili robinja9konkubina koja bi dala potomstvo o ako je supruga nerotkinja bila besprijekorna, ona odluuje o drugom braku ili konkubinatu %mo"e i razvesti brak# o ako nerotkinja nije bila u&orna, tada nema to pravo i mu" je mo"e zadr"ati kao robinju mu" tako er mo"e raskinuti brak sa suprugom nerotkinjom ako je ona besprijekorna, mora je imovinski obetetiti obe'te,enje ovisi o imovinskom stanju mu"a, pa avilu daje .-struko vie nego mukenu prva uzorna supruga uvijek zadr"ava prvenstvo, a konkubinu koja rodi mu"u djecu ubraja me u ostale robinje robinja koja gospodaru rodi djecu ne mo"e biti prodana mu" tu djecu mo"e priznati: to ini izjavom Hvi ste moja djecaI time ih donekle izjednaava sa svojom branom djecom ako otac to ne uini do smrti, njegova djeca s robinjom i sama robinja postaju slobodni %ali nisu nasljednici# !AK#$UIVAN$% " AKA brak se zakljuuje u.ovoro+ kako bi se utvrdile me usobne obveze %inae je nitav# brani ugovor nije sakralan i ne razlikuje se od drugih ugovora, a sklapaju ga +ladoenja i djevoj(in &taratelj i+ovin&ki odno&iB o ugovorom o braku supruzi se mogu osloboditi odgovornosti za prijebrane imovinske odgovornosti o za obveze nastale tijekom braka i imovinu steenu tijekom braka odgovaraju zajedniki o "ena ima pravo na pola imovine pripadnici svih stale"a brak sklapaju i razvrgavaju jednako brak ne mijenja pravni status %robinja mo"e biti supruga slobodnog ovjeka, a da i dalje ostane robinja svom gospodaru# robovi koji su supruzi slobodne osobe ote!uju svog gospodara on nema pravo na potomstvo: ako je supruga slobodna, njena djeca s mu"em robom su slobodna ako je mu" slobodan, a "ena robinja, djeca postaju slobodna oevom smrti %ako ih otac nije uinio slobodnima prije# TI @ATU I 1% IKTU zakljuenjem branog ugovora mlado"enja esto daje enidbeni dar %tir-atu# ima svojstvo kapare braka "enidbeni dar daje pravo na odu&tanak ako mlado"enja odustane, gubi tirhatu8 ako "ena odustane, vra!a dvostruko mlada dolaskom u mu"evu ku!u donosi +iraz %'eriktu# za trajanja braka je izvan prometa, njime upravlja mu" "ena za vrijeme braka dobiva na&lije8e od bra(ne i+ovine za sluaj da nad"ivi mu"a %polje, ku!a, vo!njak, =#

+/

ako ne dobije mu"ev dar, supruga dijeli nasljedstvo sa sinovima takav dio imovine ima samo na plodou"ivanje, a mo"e ga ostaviti djetetu koje najvie voli %ako to ne uini, sinovi taj dio dijele na jednake dijelove# "enin miraz nakon njene smrti pripada sinovima ako je djeca ne nad"ive, on se vra!a njezinoj obitelji ako je "ena bila nerotkinja, njena obitelj vra!a tirhatu mu"u ako mu" nad"ivi "enu, on ne stjee njen miraz vra!a se "eninoj obitelji A!VOD " AKA ukoliko do e do razvoda braka, za imovinske odnose bitno je tko je kriv: o ako je +u kriv %jer esto odlazi od ku!e i zanemaruje "enu# "ena ima pravo na razvod, uzima svoj eriktu, a mu" gubi tirhatu koji je dao njenim roditeljima %ako ga nije dao, pla!a odtetu# o ako je ena kriva %jer nije dobra doma!ica, zanemaruje mu"a# mu" mo"e razvesti brak, zadr"ava eriktu, ima pravo na povrat tirhatu, a "enu poga a smrtna kazna ako do razvoda do e bez krivnje ene i +ua: ako mu je "ena rodila djecu mu" !e joj vratiti miraz, dati u plodou"ivanje poljePvo!njakPdruga dobra da bi odgojila maloljetnu djecu, a kad ona odrastu "ena zadr"ava dio plodou"ivanja udovica s maloljetnom djecom mo"e se udati samo uz sudsko odobrenje ako u braku nema djece, mu" vra!a miraz ako ena oboli, mu" mo"e o"eniti drugu, ali mora uzdr"avati prvu "enu do smrti me utim, bolesna "ena ima pravo na razvod, i u tom sluaju uzima svoj miraz 6O#O5A$ 5%N% "ena nema jako nepovoljan polo"aj ona je uglavnom rodiljaE od.ojitelji)a i do+a,i)a uzornu "enu mu" ne smije zapostavljati, neosnovano optu"iti za preljub, napustiti, zlostavljati "ena ima pravnu i djelatnu &po&obno&t, mo"e biti &vjedok nakon mu"eve smrti %ili nakon razvoda# postaje staratelj svoje djece, upravitelj njihove i vlastite imovine branim ugovorom mo"e se osigurati od eventualno&ti %odgovornosti za obveze nastale za trajanja braka# ako mu" padne u ratno zarobljenitvo, "ena se mo"e preudati samo ako nema sredstva za "ivot ako se mu" vrati iz zarobljenitva, ona mu se mora vratiti %njena djeca s drugim mu"em ostaju uz njega# "ena koja zbo. preljuba radi +uu o .lavi ka"njava se smr!u vjeanjem, a preljubni)a in *la.ranto na smrt potapanjem ne!e biti ka"njena ako joj mu" opro&ti8 "ena optu"ena za preljub svoju nevinost dokazuje ordalijama O"IT%#$3KI ODNO3I imaju patrijarhalno obilje"je vlast pripada ocu, a na majku prelazi samo oevom smr!u ota) mo"e djecu prodati u ropstvo, dati u dugovinsko ropstvo, dati k!eri u sve!enice, dati djecu na posvajanje dje)a su obvezna na poslunost %djetetu koje udari oca odsje!i !e se ruka#, a roditeljska vlast je pod strogim nadzorom suda roditelj se mo"e odre!i djeteta samo uz sudsku dozvolu i jedino u sluaju ponovljenog tekog zloina protiv oca strogo se ka"njavaju i rodoskvrni odnosi U3VO$%N$% esto se koristi, a razlozi su: o stjecanje potomstva, odre ivanje nasljednika %usvojeni i prirodni srodnici imaju isti polo"aj# o legitimacija vanbrane djece, stjecanje hranitelja o prikrivanje ropstva, oblik oslobo enja robova mo"e biti prekinuto %dragovoljno, neka"njivoPkao oblik kazne#, a mo"e biti i nera&kidivo usvojenje izvreno pod prinudom je nitavo, a prekidanje usvojenja vri se uz obe'te,enje usvojenik dobiva +P. nasljednog dijela pokretne imovine koja bi mu pripala da je doekao smrt usvojitelja

NA3#$%DNO 6 AVO dio obiajnog prava, samo djelomino normirano u 6amurabijevom zakoniku &inovi su nu"ni nasljednici, a neudane k!eri i neo"enjeni sinovi dobivaju 'eriktuGtir-atu prije raspodjele nasljedstva - supruga dobiva nudunu %mu"ev dar# ako ne dobije nudunu, dijeli nasljedstvo sa sinovima - nasljednici dijele na jednake dijelove, prvoro enje ne daje prednost8 iznimke: -

+2

o o -

otac za "ivota mo"e darovati dio imovine djetetu koje najvie voli majka mo"e nakon smrti ostaviti svu svoju imovinu djetetu koje najvie voli

ako ostavitelj ima djecu sa slobodnom "enom i s robinjom, djeca s robinjom sudjeluju samo u naslje ivanju pokretnina ako "ena ima sinove iz vie brakova, svi ju naslje uju jednako %osim ako je to imovina dobivena od jednog mu"a# i+ovina robaB kad rob umre, njegova imovina pripada njegovom gospodaru ako je bio o"enjen slobodnom "enom od imovine koju je rob stekao za trajanja braka sa slobodnom "enom, gospodar stjee pola, a "ena drugu polovicu za djecu ako ostavitelj nema sinova koji ga naslje uju slijede unu)iE bra,a u+rlo.E &tri(evi u+rlo. u Jabilonu je vjerojatno postojalo zakon&ko, ne i oporuno naslje ivanje

KA!N%NO 6 AVO kazna ima svojstvo odmazde, njena svrha je .eneralna i &pe)ijalna preven)ija odmazda se vri kroz na(elo taliona %oko za oko, zub za zub#, a cilj odmazde je i duevna patnja graditelj koji prouzroi smrt vlasnikovog sina bit !e ka"njen tako to !e mu biti ubijen sin - tjelesna odmazda ipak se sve vie zamjenjuje nov(ano+, pri emu su novane kazne vrlo visoke - babilonsko pravo teoretski ne poznaje na(elo krivnje, subjektivni element delikta praktina strana ipak ga uva"ava, pa 6amurabijev zakon primjerice navodi krivnju za brojne sluajeve: o ako netko u sva-i drugog udari i nanese mu povredu$ &aklet e se. to nisam svjesno uinio$ te e platiti lijenika o ako lijenik u bludnji treem udari ropski ig$ ako se &akune da to nije svjesno uinio$ bit e oslobo-en o ako unajmljenog roba u polju &akolje lav$ tetu nosi vlasnik)najmodavac %nesretni sluajPvia sila# ele+ent &vije&ti i od.ovorno&t nije isti za sve izotrena svijest se tra"i od onih koji obavljaju neki rad kao stalno i struno zanimanje %graditelj, pastir, lijenik#, pa oni odgovaraju za svaki propust, ak i onaj iz nehata pojam krivnje ve"e se uz uobiajeni nivo svijesti8 pritom je prosjeni nivo svijesti oekivan u normalnim okolnostima kod ljudi koji rade u posebnim okolnostima, tra"i se i poseban nivo svijesti pritom je va"no ko+e je 'teta nane&ena najbla"e se ka"njavaju povrede roba, zatim povrede pripadnika mukenua %dvostruko vie od povrede roba#, pa povrede pripadnika avilua %dvostruko od povrede mukenua# avilu je zati!en i nainom obete!enja na(elo taliona, a avilu za povredu mukenua snosi novanu kaznu klasnost prava vidljiva je u imovinskim deliktima: povlae imovinske kazne koje u sluaju neimatine dovode smrtne osude za neke delikte propisani su i na(ini izvr'enja &+rtne kazne: bacanje u vodu, spaljivanje, vjeanje, otkinuti ruke ili noge, jezik, uho, dojke, iskopati oi, izbiti zube, = %postoje i kazne ibanja, pretvaranja u roba, "igosanja, =# kazna zatvora ne postoji %samo kao pritvor#, a obitelj predstavlja proirenu osobu glave obitelji tako lanovi obitelji i "ivotom odgovaraju za povrede koje je uinio otac8 postoji i kazna istjerivanja iz obitelji %u sluaju incesta# jedini ostatak kolektivne kazne je du"nost grada da plati tetu poinjenu razbojstvom unutar grada ako krivac nije prona en babilonsko pravo pojmove drava!vjera poistovje!uje s vladarom$ dvorom!hramom$ bogom

3UD3KI 6O3TU6AK sudstvo nije odvojeno od uprave, a gra anski i krivini postupak su vjerojatno isti ako je povrije en interes kralja, tada dr"ava pokre!e postupak %javan, usmen, kontradiktoran# dokazna &red&tva su isprave, svjedoci, prisega, ordalije: koriste se kao dokaz kad nema drugih dokaza npr' ordalija vodom %zaronit !e u vodu8 ako ga rijeka proguta, kriv je, ako ga rijeka sauva, slobodan je# - pri&e.a je mogu!a samo za odre ene sluajeve ona je nepobitna %ne mo"e se pobiti drugim dokazima#

+5

3V$%DOFI neposredni, oni koji su prisustvovaliPvidjeliPuli dokazuju samo (injeni)u koja je pred+et &pora %ne i ostale okolnosti# prisutni su u svim ugovorima, pa u sluaju osporavanja oni dokazuju ispravu %tada su posredni# mogu!e je i da se ugovor napie a da je njegov sadr"aj svjedocima nepoznat tada svjedoci potvr uju da je u odre enim okolnostima %vrijeme, osobe, mjesto# dolo do izrade isprave kod svjedoenja postoji protusvjedoenje, a ka"njavaju se lani &vjedo)i %onom kaznom predvi enom za protivnu stranku# zbog takve dokazne snage svjedoenja, sinovi i robovi za gospodara mogu sklapati poslove samo uz svjedoke 3UD3K% 6 %3UD% napisane su kao u.ovori na ploici je napisan sadr"aj izjava i prisege stranaka, izjave i imena svjedoka, bit presude stranke se moraju obvezati da ne!e pokrenuti postupak o istoj stvari, a stranka koja je presudom obvezana na odre enu inidbu prise"e da !e ju izvriti neizvr'enje pre&ude povlai novo parnienje sud zbog neizvrenja izrie globu %npr' ka&na brijanja kose na elu, to je znak neasnosti# naknada tete %novana kazna# pripada stranci

1. UVOD
1.1. !A6ADN% D 5AV% dr"avne zajednice na zapadu javljaju se mnogo kasnije, u ,' tisu!lje!u prije (rista %zapad: :redozemlje osim Gevanta# ovdje nepovoljniji uvjeti za poljoprivredu tra"e vii stupanj razvoja proizvodnje da bi nastao stalan viak proizvoda prve dr"ave na zapadu %(reta, Cipar, <roja# javljaju se na zatvoreni+ pro&tori+a koji im daju mogu!nost obrane od napada te dr"ave osnivaju plemena slina narodima Prednje $zije jug Jalkana naseljavaju helenska plemena koja ugro"avaju starosjedioce, pritom usvajaju!i ve! postignuti stupanj razvoja %npr' ;ikena na sjeveroistoku Peloponeza# ti doljaci uskoro i sami postaju "rtve novoprido'li- .r(ki- ple+ena koja umanjuju postignuti stupanj razvoja, ali ga i proiruju ukljuuju!i u njega nova plemena i prostore zato i me u samim grkim naseljenicima postoje znatne razlike stoga se razvijaju razliita plemena %Bonjani, 0oljani, Dorani# s razliitim nainom "ivota, kulturom, dijalektima dolaskom Dorana, starosjedioci %Bonjani, 0oljani# naputaju Jalkanski poluotok i naseljavaju i maloazijske obale postoje i izuzeci, pa na $tici ostaju 7 jon&ka ple+ena %-eleontes, $igikoreis, $rgadeis, 6opletes# okru"ena Doranima poetkom +' tisu!lje!a prije (rista, ta plemena se stalno naseljavaju na prostoru brojnih izdvojenih poljoprivrednih povrina odvojenih neplodnim brdskim prostorom razvija se sitno stoarstvo, obrada kamena, mramora, drva, gline, ruda zbog poljoprivrednog siromatva poinju tr.ovina i raz+jena, a time i vi'ak &tanovni'tva brojni heleni odlaze i naseljavaju druge prostore, vre!i kolonizaciju obala :redozemnog i Crnog mora tako dolazi do preuzimanja istono-sredozemnog %najvie 3enikog# pomorskog, trgovakog, kolonizatorskog iskustva tako na obalama :redozemlja nastaju .r(ke na&eobine u kojima dolazi do kontakta s drugim narodima posebno su brojne grke kolonije u ju"noj 9taliji i :iciliji %4a.na /rae)ia# tako politiko-pravni partikularizam i gospodarsko-kulturni kozmopolitizam traju gotovo +@@@ godina, potom je $leksandar ;akedonski kratkotrajno ujedinio dio tog prostora, da bi do konanog i trajnog ujedinjenja dolo ri+&ki+ politi(ki+ i+perijaliz+o+ u tom razdoblju razvija se robovlasniki sistem, a temelj dr"avno-politike kulture ini $tena 1.2. D U1TV%NI 5IVOT @%#%NA 6 I$% NA3TANKA D 5AV%

+7

razdoblje od ++' do 5' stolje!a prije (rista naziva se a-aj&ko doba %izvori: materijalna kultura, ali i pisana djela, 6omer# ve!ina 6elena "ivi u plemenima, na zadnjem stupnju barbarstva, razvijeni su ratna privreda i gusarenje javljaju se prvi obrti, razvijeni su stoarstvo i poljoprivreda, uzgajaju se maslina i vinova loza poinje zajedniki rad, posebno na navodnjavanju velikih poljoprivrednih povrina razvoj proizvodnje i nastali viak proizvoda stvaraju mogu!nost zadr"avanja zarobljenika, pa i pretvaranja u robove ujedno se ratni plijen dijeli najzaslu"nijima %uglavnom bazileju i starjeinama#, pa poinje i+ovin&ko ra&lojavanje 6#%4% H<I#AI glavna drutvena cjelina, sastoji se od *ratrija %bratstava#, a 3ratrije se sastoje od rodova %genos, klan# obitelji su monogamne i patrijarhalne, "ena je pod zatitom 6#%4%N3KA 3KU61TINA HA/O AI najva"niji organ, sastavljen od svih mukaraca sposobnih za rat o bitnim pitanjima odluuje se tako to se saznaje volja bogova %u nadle"nosti vraa#, a esto i potivanjem obiaja tako okupljeni odluuju samo o nekim pitanjima, i to vikom i lupanjem ratnikom opremom % vojna de+okra)ija# 6#%4%N3KO VI$%2% H"U#%I oblik rodovskog 3ederalizma, ine ga &tarje'ine &vi- rodova ple+ena %kasnije samo najugledniji, kratistoi# predstavlja operativni izvrni organ plemena, a bira i plemenskog starjeinu, bazileja 6#%4%N3KI 3TA $%1INA H"A!I#%U3I va"ne su njegove ratni(ke &po&obno&ti, jer je borba vo ena uz neposredno predvodnitvo bazileja kako je rat stvar bogova, bazilej prije i poslije borbe prinosi "rtve te se iz toga izdi"e njegova uloga prvo&ve,enika plemena predstavlja pleme kod pregovora s drugim plemenima, a pripadaju mu i najve!e zasluge za ratne uspjehe postaje i &uda) me u suplemenicima, pa uz vojni ugled dobiva i sudske i duhovno-sve!enike 3unkcije 1.0. 6O%TAK NA3TA$AN$A D 5AV%

u opisanim uvjetima nastaju izdvojene gospodarsko-plemenske jedinice sa svojim bogovima, obiajima, kulturom nastanjuju se na vlastitom prostoru, poli&u ini krvnu, gospodarsku, moralnu cjelinu %zajednica kao jedinka# zbog brojnosti polisa nastaje i potreba za stvaranjem &aveza %amfiktionija# na temelju ratovanja, vjere, kulture, sporta, = pritom se zajednicu do"ivljava kao veliku obitelj u kojoj razliiti lanovi obavljaju razliite poslove na temelju ratnikih zasluga predaka nastaju ari&toi %najbolji# kao eupatridai %dobra roda# oni osim imena i ugleda predaka naslje uju i njihovu imovinu8 istodobno se obitelji poinju izdvajati i same za sebe obra ivati pojedine parcele broj robova jo nije velik, ple+en&ka or.aniza)ija %agora-bule-bazileus# traje, ali dolazi do na&lje8ivanja bazileja drutvo je raslojeno na demos %narod, najbrojniji geomoroi zemljoradnici#, plemensku aristokraciju %eupatrides# i kralja zbog multikulturalnosti i razliitosti brojnih naroda na jednom prostoru, poznati su brojni dravni obli)i: monarhija, tiranija, demokratska republika, ohlokracija, aristokratska republika, plutokracija, oligarhija 1.7. 6O%TAK D 5AVNO3TI NA ATIFI poetkom +' tisu!lje!a prije (rista, na $tici "ive * jonska plemena %-eleonti, 0gikoreji, $rgadi, 6opleti# okru"ena Doranima ona zbog ugro"enosti ine obra+beni vojni &avez %simahiju#, a dolazi i do branog povezivanja na $tici se di"e strma uzvisina % akropola# pogodna za utvrdu, koja predstavlja obitavalite zajednike bo"ice $tene to mjesto postaje $tenin hram, .rad Atena ovdje se obavljaju svetkovine za sva * plemena, a u podno"ju grada i razmjena dobara8 ovdje se poinju skupljati trgovci-obrtnici s $tike, ali i doseljenici s drugih prostora %meteci#

,@

poinju se javljati problemi zbog razliitih obiaja jonskih plemena i doseljenika %meteka#, pa zapoinje stvaranje zajedni(ki- obi(aja, te onih koji vrijede i za strance ti obiaji tra"e i svog provoditelja u sluaju povrede T%!%$%V% 6 O4$%N% H1>. &tolje,eI bit njegovih promjena je &avez 7 ple+ena %s/noikismos# oituje se u izboru zajednikog bazileja bazilej je biran kockom izme u * plemenska bazileja, a ima ulogu vojskovo e, prvosve!enika i me uplemenskog suca ipak, voj&ka plemena ostaje u rukama aristokracije svakog plemena, jer bojni raspored po plemenima postoji jo stolje!ima <ezej je podijelio drutvo svih plemena na eupatride %plemeniti#, .eo+ore %zemljoradnici# i de+iur.e %tvorci-obrtnici# pripisuje mu se i podjela $tike na *5 oblasti, naukrarija %naus S la a# po +, u svakom plemenu svaka oblast mora sagraditi ratni brod te dati 0 naoruana konjanika8 o toj obvezi brine naukrar u <ezejevim promjenama nazire se prvi traak dr"avnosti, pa poinje uobliavanje atenskog polisa kao dr"ave

2. 6OVI$%3NI 6 %/#%D
2.1. A I3TOK AT3KA %6U"#IKA do"ivotni bazilej je u poetku jedini stalni slu"benik za sva * plemena, ali broj njegovih poslova raste jer poinje raslojavanje unutar plemena %sada osim stranaca i plemenski pripadnici mogu biti robovi zbog svojih delikta, pa esto potpadaju pod vlast suplemenika, ime zapoinje individualizacija i nastanak manjih zajednica unutar plemena# bazilej ne sti"e obaviti sve poslove, pa u 7' stolje!u nastaju 0 nove *unk)ije: pole+ar- zajedniki vojni zapovjednik ar-on natplemenski slu"benici ar-on eponJ+o& zajedniki slu"benik za sudbeno-upravne poslove ovi slu"benici biraju se kockom njihov sve ve!i znaaj ostali umanjuju tako to ih ograniavaju na 1> .odina aristokracija %eupatridi# "eli jo smanjiti njihovu mo!, pa smanjuje mandat na 1 .odinu %/5.' prije (rista# time se mo"e oznaiti kraj vlasti ovih arhonata8 ipak, nastaje obiaj da se bivi arhonti sastaju ine!i zbor iskusnih i utjecajnih poznavalaca arhontske slu"be taj zbor sastaje se na 1resovom brijegu, te se poinje nazivati areopa.o+ A %O6A/ od 2' stolje!a prije (rista ini svu vlast kako arhontima mogu biti samo eupatridi, $tena postaje ari&tokrat&ka republika to je oblik oli.ar-ije, jer svi ostali %geomori, demiurzi, eupatridi koji nisu arhonti# postaju neprijatelji te nekolicine raste potreba za odre enjem obiajnog prava, pa nastaje zahtjev da se zakoni ispiu stoga areopag, da bi otklonio sumnju u sadr"aj zakona, uspostavlja / novih slu"benika tez+oteta %poznavatelji zakona#, pa $tena ima ukupno 7 arhonata razliitost i mijenjanje obiaja ote"avaju stvaranje pisanih zakona, pa areopag taj zadatak /,+' povjerava arhontu Drakonu D AKONOVI !AKONI H;21.I to su uglavnom sre eni obiaji tezmoteta bit je proirenje sudske nadle"nosti atenske dr"ave, predavanje nekih delikata u njenu nadle"nost, zamjena krvne osvete i samopomo!i novim oblicima ka"njavanja %esta smrtna kazna# postoje!i sudski organi su bazilej %za vjerske delikte#, pole+ar- %vojni sudac, za strance#, eponi+ %brano, obiteljsko pravo#, areopa. %po"ar, trovanje, naumljeno ubojstvo $tenjanina# dodaje im se &ud e*eta o ine ga bazilej, polemarh, eponim i *5 naukrara ovi e3eti sude u . vije!a po +2 lanova o bavi se nehotinim ubojstvom, pokuajem ubojstva $tenjanina, ubojstvom metekaProba, tekim tjelesnim ozljedama

,+

Drakonovi zakoni nisu rijeili glavni problem u 2' stolje!u u promet ulazi kovani nova), a u nastaloj trgovini poloaj &eljaka postaje vrlo nepovoljan %ne mogu se natjecati s eupatridima koji imaju robove, moraju uzimati zemlju u zakup# seljaci pla!aju visoku zakupninu %do +P/ priroda#, pa esto padaju u du.ovin&ko rop&tvo osim njih, nezadovoljni su i tr.ov)i jer unato bogatstvu, nemaju nikakav utjecaj na vlast, ali i neki eupatridi areopag je svjestan krize, pa &7&' preputa arhontu eponimu :olonu ovlast da donese gospodarske i politike promjene

2.2. D%4OK AT3KA %6U"#IKA 3O#ONOV% 6 O4$%N% H:D:.I ugledna eupatridskog roda, no "ivi skromnim "ivotom glas mudra, estita ovjeka osigurava mu povjerenje mnogih /O36ODA 3K% 6 O4$%N% provodi &i&a-tiju %stresanje tereta# $tenjanin u $teni vie ne mo"e pasti u dugovinsko ropstvo svi $tenjani u dugovinskom ropstvu postaju slobodni, a dr"ava otkupljuje one koji su dugovinski robovi u inozemstvu ukinuti su svi dugovi zadu"enih gra ana, a izvrena je i devalva)ija %eginski talanatP./ kg zamijenjen eubejskimP,/,, kg# ukinuta je hipoteka kao oblik osiguranja za vra!anje duga, a odre en je i zemljini maksimum tako :olon poma"e du"nicima, a ote!uje bogate eupatride i gra ane koji su bili zajmodavci 6O#ITIK% 6 O4$%N% utemeljene na prirodu &a ze+lje krta atika zemljita bila su zaputena, pa je trebalo potaknuti ulaganje u poljoprivredu novarstvo postaje osnova drutvene mo!i, ali novac se ne ula"e u poljoprivredu, pa :olon politika prava ini ovisnima o prirodu sa zemlje u koliini poljoprivrednih proizvoda %"ito, ulje, vino# promjena uperena protiv trgovaca i novara pre+a koli(ini plodina, svi slobodni gra ani su podijeljeni na * skupine: pentako&io+edi+ni s vie od &@@ medimna priroda sa zemlje %&@@ mjera uljaPvinaP"ita8 medimnos S &@ litara# -ipei& konjanici, imaju izme u .@@ i &@@ medimna zeu.iti jarmai, imaju izme u ,@@ i .@@ medimna t-ete& "eteoci, imaju manje od ,@@ medimna prema pripadnosti razredu odre uju se politika prava razmjerna du"nostima, te imetku nastaje ti+okra)ija politika vlast %time# mjerena poljoprivrednom prirodom je osnova vlasti uz ranije organe %areopag, arhonti, sud e3eta#, $tena dobiva i nove: narodna &kup'tina %ekkle&ia# organ neposredne demokracije, ine ju svi slobodni $tenjani %sva * razreda# vije,e %bule# tijelo za koje svako pleme bira +@@ lanova, ini izraz 3ederalizma i jednakosti * plemena vrhovni sudski organ je -eliaja sud obiajne i narodne pravde, u njemu sudi narod bez obzira na plemensku pripadnost aktivno birako pravo za sve organe ima narod, ali pasivno pravo je ogranieno: za arhonte se mogu kandidirati samo pentakosiomedimni, a za bule i heliaju pripadnici prva . razreda %zato je narod vie izvor nego izvritelj vlasti# ovom promjenom ukinuta je plemensko-aristokratska republika i zapoinje de+okratiza)ija plemena ipak i dalje ostaju u vlasti, jer se u plemenima biraju svi organi osim narodne skuptine najva"niji organ vlasti jo uvijek je areopa., kao tijelo koje je trajno i koje sainjavaju iskusni dr"avnici %bivi arhonti# :olon zna da nema demokracije bez udjela gra ana kako je narodna skuptina imala podre enu ulogu, udjel gra ana u njoj bio je vrlo slab, pa :olon prijeti oduzimanjem gra anskih prava onima koji ne budu sudjelovali u njenom radu zakonito&t %euno+ia# postaje osnova djelovanja, a svi koji obavljaju poslove vlasti moraju prisegnuti na potivanje zakona ovim re3ormama drutvena kriza je ubla"ena

,,

uz novu podjelu prema prirodu, ostaje i stara podjela po zani+anji+a %eupatridi, geomori, demiurzi# po tradiciji, za arhonte su birani samo pentakosiomedimni eupatridi %bazilej, polemarh, eponim, / tezmoteta, tajnik# stoga pentako&io+edi+ni ne9eupatridi tra"e da im se osiguraju arhontske slu"be: & eupatrida, . geomora, , demiurga vidljivo je iz toga da imetak nije potisnuo razlike po zanimanju, ni privr"enost plemenskom obiaju 6I!I3T ATOVA TI ANI$A H:;>. K :1>.I :olonov ro ak i politiki neprijatelj Pizistrat bio je prvi aten&ki de+a.o. %demokracija jednog u ime ve!ine# on nema nikakvu slu"bu, ali snagom svog govora u skuptini i politikih spletki postaje vrlo utjecajan Pizistrat poinje jaati skuptinu da bi kao vo a naroda uzdigao sebe, a provodi i druge re*or+e: o svoju imovinu koristi za davanje seljacima je*tini- zaj+ova, razvija trgovinu i privlai trgovaki sloj o uvodi pokretne &udove kako bi sprijeio seljake da idu u grad i smetaju mu u njegovim govorima o iz.ra8uje Atenu %akvedukti, zgrade, kanalizacija# i tako zapoljava gradsku sirotinju on istovremeno otro progoni svoje eupatridske neprijatelje koji poinju bje"ati, pa Pizistratova tiranija postaje dio me udr"avnih odnosa tada se u $teni javlja proble+ de+okra)ije, naroda i uloge Pizistrata8 izdvajaju se: za.ovorni)i anoni+ne de+okra)ije %demokracija kao vlast svih i jednakih# za.ovorni)i )ezar&ke de+okra)ije %povjerenje ve!ine u jednog istinskog vo u# Pizistratovi protivnici ukazuju da se isogonia %jednakost po podrijetlu#, isotimia %jednakost u astiPvlasti#, isegoria %jednako pravo govora, zbora# pretvaraju u Pizistratovu neogranienu vlast, pa njegova volja odre uje odluku skuptine nakon njegove smrti %&,2'# na vlast dolaze njegovi sinovi 6iparh i 6ipija, koji nisu imali oeve demagoke sposobnosti eupatrid&ke izbje.li)e uz pomo! :parte ubrzo rue Pizistratide, no ojaala demokratska svijest ne "eli novog tiranina, nego demokraciju kao vlast samog naroda te te"nje narod provodi pod vodstvom (listena, arhonta za vrijeme Pizistratida K#I3T%NOV% 6 O4$%N% H:>D.I postaje utemeljitelj de+okrat&ke &truje dravnika koja od njega preko Perikla i $lkibijada traje oko +@@ godina bit njegovih promjena je pobjeda gradskog dijela zajednice %robovlasnike buroa&ije# konano su ukinuta plemena kao osnova atenske dr"ave, pa je izvrena nova teritorijalna podjela8 plemena postaju samo podruje socijalne psihe (listenovim re3ormama poinje uspon $tene i zlatno doba koje !e trajati idu!ih &@ godina 6OD$%#A T% ITO I$A atenski dr"avni prostor podijeljen je na: tre,ine %tritie#: seosku, gradsku i primorsku kotare %*ile#: ukupno ih je +@, svaki kotar ima +@ op!ina %po jedna tre!ina iz seoskePgradskePprimorske tritije# op,ine %de+i#: ukupno ih je +@@, jedna tre!ina spada u svaku tritiju8 +@ op!ina ini kotar ova tvorevina bila je posve umjetna i trebala je iupati plemenske i krvne posebnosti op,ine imaju svoju skuptinu %agora# i predsjednika %de+ar-#, te mjesnu samoupravu8 ine najni"u jezgru vlasti kotar tako er ima skuptinu %agora# koja zasjeda po tritijama poput 0 &talea parla+enta suglasna odluka bar , tritije ini odluku skuptine kotara, to je i cilj ove podjele8 predsjedatelj ove trodjelne skuptine je epi+elet sredinja vlast je i dalje izraz dijelova svi &redi'nji izborni or.ani su birani po prostornim kotarima: o svaki kotar u svojoj agori bira jednog arhonta, &@ buleuta, &@@ redovitih i +@@ dodatnih helijasta o oni se biraju "drijebom izme u kandidata koje predla"u demi te 3ile %broj kandidata je +@ puta ve!i od broja izabranih# o izborni or.ani su sastavljeni od delegacija kotara: +@ arhonata, &@@ buleuta, &@@@ redovitih i +@@@ dodatnih helijasta time je u $teni uspostavljena organizacija koja !e postojati za cijelo vrijeme postojanja grada NA ODNA 3KU61TINA

,.

i dalje ini skup slobodnih $tenjana, sastaje se +@ puta godinje na redovita zasjedanja, a mo"e biti sazvana i i&vanredno sada dobiva neke znaajne nadle"nosti: svake godine bira 1> &trate.a %vrhovni vojni zapovjednik#, te druge vojne i 3inancijske slu"benike, a uveden je i o&tra)iza+ O3T AFI!A4 svake godine na /' redovitom zasjedanju skuptine predsjedatelj postavlja pitanje: 2isli li narod da treba pripremiti ostrake( ako ve!ina glasa potvrdno, saziva se nova skuptina na kojoj je potreban kvoru+ od /@@@ gra ana zatim bi svaki prisutni na komadu glinene ploice %ostrakon# napisao ime onog za kojeg misli da je stekao veliki politiki ugled i utjecaj onaj ije je ime napisano na najmanje .@@+ ploici mora u roku od +@ dana napustiti $tenu i izvan nje boraviti +@ godina tako u $teni prevladava anoni+na de+okra)ija, a nasuprot njoj nastaje naziv ohlokracija %vo enje neodgovorne gomile# ostracizam je bio pokazatelj politikog ugleda i poznat kao (a&no pro.on&tvo ovo nije progonstvo zbog delikta, nego zbog odr"avanja demokracije i sprjeavanja izdizanja pojedinca iznad ve!ine $tena prognanima odre uje mjesto boravka kako bi ih mogla pozvati u sluaju potrebe ovako su izgnani mnogi veliki $tenjani %$ristid, <emistoklo#, neke je $tena vra!ala %$ristid#, a neki su zavrili kao izdajnici %<emistoklo u Perziji# VO$NA 3#U5"A obvezna vojna &luba za mukarce starije od +5 godine uvedena je &@+'8 jaa ulo.a konjanika %pripadnici prva , razreda# *52' ar-ont&ka &luba postaje dostupna razredu hipeis, a *&2' i razredu zeugita, dok thetes imaju samo pristup u skuptinu ratni uspjesi $tene na moru i kopnu ine ju glavnim perzijskim neprijateljem, a $ristid utemeljuje Del&ki &avez ATIKO9D%#3KI 3AV%! H7==. K 7>7.I obra+beni &avez 2>> poli&a sa sreditem na otoku Delosu, na kojem se nalazi svehelensko $polonovo svetite o poslovima saveza odluuje se na skuptini izaslanika polisa % &Jnedrion#, a polisi kao prilog daju brodovlje ili novac kao najbolje, izdvajaju se atenske brodice s tri reda vesala %trijere#, pa savez brodovlje gradi u $teni, a atenski stratezi postaju savezni stratezi u idu!ih ,@ godina $tena izgra uje svoju prevlast atenska vojska poinje tra"iti ve!i utjecaj u vlasti, pa nastaje &ukob aristokratske i demokratske stranke %03ijalt# pritom je sporan udio postoje!ih organa u dr"avi, a posebno ulo.a areopa.a lanovi areopaga su odre ivali nove zakone koje bi izglasala narodna skuptina, pri emu su imali veliku slobodu, to demos tumai kao gerontokraciju i antidemokraciju vo8e de+o&a u skuptini tada su uz <emistokla bili Periklo i 03ijalt, koji predla"e izmjene %<I$A#TOV% 6 O4$%N% H7;2.I oduzima areopagu brojne nadle"nosti i prenosi ih na heliaju i bule areopag zadr"ava nadle"nost vjer&ko. autoriteta, pa brine o vjerskim sveanostima, odr"avanju hramova, !udore u i su enju protiv prijestupa ocjena uskla enosti novih propisa s obiajima predaka povjerena je -eliaji da bi proveo re3ormu, 03ijalt je morao ishoditi da neki njeni protivnici budu prognani ostraci&mom ili atimijom kad su njegove re3orme konano provedene, on postaje "rtva urote i biva ubijen nakon ovih promjena, areopag zadr"ava vjer&ko9+oralni autoritet nekoliko godina kasnije skuptinu vodi aristokratsko-konzervativna struja predvo ena (imonom, a kad se kao vo a protivne demokratske struje pojavio Periklo, sva zvanja u $teni postaju dostupna i tre!em razredu, zeugitima %*&2'# sad je glavni predmet spora me u strankama ulo.a Atene u Del&ko+ &avezu savez sad ima oblik atenske imperije, a lanice su vrsta atenskih vazala ve! tada oblik politikog poretka %demokracija, aristokracija# postaje sredstvo me udr"avne politike

,*

da bi osigurala svoju imperiju, $tena mora zadr"ati unutarnji +ir, u emu va"nu ulogu ima de+okra)ija 6% IK#OV% 6 O4$%N% H770. K 72D.I u ovom razdoblju u vlast $teni ima de+okrat&ka &truja predvo ena Periklom: ve! *&+' bla.ajna &aveza prenesena je s Delosa na $kropolu $tena kuje nova) kojem sama odre uje vrijednost, te ga name!e lanicama saveza zajedno s drugim mjerama uvoz i ra&podjela ita vre se pod atenskim nadzorom,a $tena odre uje i doprinose lanica Periklo: mi smo vas oslobodili$ mi osiguravamo slobodu od %er&ije$ oni koji nisu u stanju da se sami brane$ neka plate nakon to je **7' uspjeno okonala grko-perzijske ratove, $tena postaje .o&podar &aveza poinje zlatno razdoblje Atene, a njen simbol postaje Periklo on tada postaje gotovo demokratski kralj u razdoblju od **.' do *,7' svake je godine biran strategom %osim *.@'# Periklo zna da je osnova atenske mo!i njen savez %atiko-delski#, vojna mo! i unutarnji politiki mir da bi odr"ao to stanje, bitno je da se narod poistovjeti s vlasti zato je bitna uloga eklezije kao mjesta uoblienja "elja naroda stoga bit Periklovih promjena ine jasno odre ene nadle"nosti svih organa uz i&ti)anje prven&tva narodne &kup'tine 4I3T@O<O IA to je pla,a za obavljanje i sudjelovanje u dr"avnim slu"bama Periklo ju uvodi kako bi privukao siromane gra ane sa sela da sudjeluju u radu skuptine kako je to bilo vrlo skupo za dr"avu %pla!anje ,@ @@@ gra ana#, odre eno je da su aten&ki .ra8ani ubudu!e samo oni ro eni u braku oba $tenjanina tako raste va"nost materine krvi i dr"avljanstva, a $tena se zatvara za brakove s neatenjankama IN3TITUT / A<% 6A O4ON javna tu"ba protiv zakonskog prijedlogaPnjegova predlagaaPdonesenog zakona s obrazlo"enjem da se protivi demokraciji naime, narodna &kup'tina donosi zakonske prijedloge, a -eliaja potvr uje da su u skladu s obiajima predaka ti prijedlozi su pod utjecajem demagoga esto bili protivni demokraciji da bi heliaja izbjegla sramotu da kao organ i nosilac demokracije donosi zakone protiv same demokracije, uveden je .ra*e paro+on on daje mogu!nost pojedincu koji u zakonodavnom postupku pred skuptinom nije uspio uvjeriti prisutne u nedemokratsku prirodu tog prijedloga, da pokrene postupak pred heliajom i da tamo doka"e ono to nije mogao u skuptini 6%#O6ON%1KI 3AV%! I ATOVI H701. K 7>7.I atenska prevlast osim nezadovoljstva saveznika uzrokuje i naruavanje odnosa sa :partom, te odnosa 6elena i Perzije :parta uskoro osniva 6elopone'ki &avez uz novanu i diplomatsku podrku Perzije ovim ratom helenski svijet gubi svoju mo!, a $tiko-Delski savez je rasputen poinje uzdizanje ;akedonske dr"ave potkraj rata, u $teni nastaje rasprava o 2 pitanja: 3oliko su demokratske uredbe krive vojnim i save&nim neuspjesima( 'e li vojna djelotvornost spojiva s demokratskim procedurama( raspravlja se i o mo!i samih institucija i njihovom odnosu prema politikom moralu: o *++' skuptina ukida gra3e paromon, ostracizam, neke tu"be i prelazi na posrednu demokraciju %<eramenov ustav# o *+@' ustav je odbaen i $tena se vra!a tradicionalnim institucijama svatko mo"e ubiti onog tko ugro"ava demokratski poredak %Demo3antov zakon# o *@*' oligarhijska struja uz pomo! :partanaca name!e plutokratski poredak koji traje samo godinu dana D U/I 6O4O 3KI 3AV%! H0=?.I 3parta preuzima vlast u helenskom svijetu, ali zato Perzija postaje saveznica $tene nakon ,&-godinje spartanske prevlasti nastaje Dru.i po+or&ki &avez predvo en $tenom $tena ipak mora ustuknuti pred rastu!om opasnosti 4akedonije, to ju ograniava i u unutarnjoj politici

,&

nakon poraza kod @eroneje ..5', $tena je prisiljena u!i u (orintski savez koji je makedonsko oru"je ova bitka pokazala je da je raslojavanje i izrabljivanje u $teni dovelo do raspada drutvene kohezije od tada je ona sa svojim tradicionalnim institucijama samo oblik gradske samouprave unutar makedonske dr"ave i njenih nasljednica, s kojima +*/' prije (rista postaje dio i+&ke i+perije

0. D U1TVO I /O36ODA 3TVO

drutvo je poljoprivredno %2&R slobodnih su poljoprivrednici#, ze+lja je smatrana jedinim pravim bogatstvom :olonovim promjenama veliina zemljinog posjeda je ograniena na .@ hektara, a prevladavaju srednji i sitniji posjed osnovni proizvodi su "ito, ulje, vino, a razvijeno je i stoarstvo %koze, ovce# atenska poljoprivreda ipak zaostaje za proizvodnjom "itarica nekih plodnijih zemalja to dovodi do zaputanja nekih podruja i kultura, a usitnjavanjem posjeda propada i sitni seljak, to dovodi do dugovinskog ropstva i stvaranja sirotinje zato $tena agrarnu prenapuenost rjeava putem kleru-ija stvaranjem naseobina svojih gra ana izvan $tene daljnjim propadanjem seljatva nastaje sve ve!a potreba za ek&ploata)ijo+ robova razvijen je obrt, pa postoje i krupni manu3akturni obrtnici koji proizvode za iroko tr"ite, koriste!i se radom robova ti proizvodi su predmet vanjske trgovine %proizvodi metalurgije, lonarstva, brodogradnje, umjetniki obrt# politike i ratne prilike u *' stolje!u dovode do opadanja obrta i trgovine, pa $tena postaje uvoznik mnogih proizvoda D U1TV%NI 3#O$%VI temeljna podjela drutva je na &lobodne %robovlasnike# i ne&lobodne %robove# svi osobno slobodni su u prvoj klasi jo jedna bitna pravna razlika me u slobodnima je podjela na Atenjane i &tran)e naseljene u $teni %meteci# ova podjela je bitno obilje"je svih helenskih polisa jer je osnova gra anstva krv %ius sanguinis# AT%N3KI / ALANI samo oni ro eni u zakonitom braku slobodnog $tenjanina su $tenjani, jer oeva krv treba dokazati podrijetlo iz jednog od * atika plemena svi ostali se smatraju strancima, no ponekad bi i oni zbog zasluga dobili status atenskih gra ana atenski gra ani su do 5' stolje!a bili podijeljeni po ple+eni+a, a uskoro se javljaju: podjela po zani+anji+a %eupatridi$ geomori$ demiur&i# :olonova podjela po i+ovini %pentakosiomedimni$ hipeis$ &eugiti$ tetis# istiskuje prethodne , podjele do (listenovih izmjena, plemePbratstvo odre uje status uvode!i muku djecu ro enu u braku koja navre +/ godina u punoljetne i punopravne lanove bratstva, a time im daje i status gra ana (listen nastoji ukinuti plemensku podjelu, a demi vode popis gra ana %punoljetnost je sad 1? .odina# *&+' Periklo odre uje da su gra ani samo djeca ro ena iz braka oba roditelja $tenjanina va"an je i status majke ovaj zakon je ukinut ..@' jer nije potivan, pa je za gra anstvo opet dovoljno da je otac gra anin status se ne mo"e mijenjati posvajanjem, a oslobo eni rob je metek, ukoliko po krvi nije bio $tenjanin atenski gra ani stjeu punoljetstvo i politika prava sa 2> .odina, dok od +5' do ,@' godine slu"e vojsku broj punopravnih atenskih gra ana mijenja se od *@ @@@ %prije peloponekih ratova# i ,@ @@@ %poslije ratova# kad se dodaju maloljetna djeca i "ene, ukupan broj atenskih stanovnika je od +*@ do +5@ @@@ sredinom &' stolje!a prije (rista u 0uropi "ivi oko ,@ milijuna ljudi, od ega u -rkoj . milijuna, a od toga oko *,@ tisu!a na $tici, koja je najgu!e naseljeni dio 0urope %oko +/@ stPkm,# gra ani imaju prava i du"nosti koje ine .ra8an&ku (a&t %ti+e# neke du"nosti ovise o imovinskoj mogu!nosti svi $tenjani mogu sudjelovati u organima neposredne demokracije, svi slu"e vojsku, ostaju vojni obveznici do &@' godine vr&ta vojne obveze je razliita, ovisi o imovinskoj mo!i gra ana koji sami pribavljaju vojnu opremu: o pripadnici prva , razreda su birani me u konjanike %+,@@#

,/

o o -

tre!i razred ini naoru"ane pjeake, hoplite %,&@@# etvrti razred ini lako oru"ane pjeake, mornare, veslae %uz +/@@ strijelaca#

bo.ati .ra8ani imaju i porezne obveze %liturgije# opremanja brodova %trijerarhije#, odr"avanju sportskih igara %gimnazijarhije#, odr"avanju pjevakih i glumakih zborova %koregije#, = ovim du"nostima razmjerna su i politika prava, pa za ar-onte mogu biti birani samo pripadnici +' razreda %kasnije ,' i .'# istovremeno u organe posredne demokracije nisu mogli biti birani teti Dionizije 6alikarnaanin pie %De GAsia# da je krajem &' stolje!a u $teni bilo oko +@ @@@ vlasnika nekretnina gra anska ast %time# mo"e biti oduzeta, pa ta osoba postaje obea!ena ati+ija: mo"e biti potpuna i djelomina8 atenski gra anin treba imati odre ene vrline razlozi atimije: zloini, izbjegavanje vojne obveze, rasipnitvo, zanemarivanje roditelja, bogohuljenje, = 4%T%FI doseljenici, stranci stalno naseljeni u $teni bili su &lobodni, ali nisu imali politika prava mogli su se naseliti u $tenu ako bi neki $tenjanin preuzeo odgovornost za njih % pro&tate&#, a potom bi polemarh odre ivao op!inu u kojoj se mo"e naseliti, kako se ne bi stvarala geta stranaca mogli su imati samo nekretnine odre8ene vrijedno&ti %otprilike ku!e i oku!nice#, a bavili su se raznim zanimanjima imali su vojne obveze i pla!ali su posebni porez %+etoikon#, te su bili privr"eni $teni, sudjelovali su u njenoj obrani 6 IVATNI O"OVI robom se po&tajalo zarobljavanjem, ro enjem, osudom, dugovinskim ropstvom ve!ina od oko 5@ tisu!a robova je privatna privatni robovi nabavljani su kupnjo+ na tr"itima robova %$tena, Delos, 6ios, (orint, 03ez, :union# privatni rob nema pravnu ni djelatnu sposobnost, ni pravo na brak bez dozvole gospodara gospodar odgovara za roba kao za lanove svoje obitelji i stoku mo"e ga kazniti, ali ne zlostavljati ni ubiti rob je pokretna i+ovina, gospodar ga mo"e otu iti, iznajmiti, pokloniti, osloboditi %nekad odgovara i za njegove delikte# zlostavljani rob ima pravo &a+opo+o,i mo"e tra"iti od suda da bude prodan drugom ili mo"e pobje!i u hram %pravo azila# stoga je polo"aj robova u $teni bio bolji nego u drugim polisima, pa ovdje nema op!ih pobuna robova privatnici su kupovali robove %cijena oko &@@ drahma# kao imovinu i radnu snagu, pa je posjedovanje roba znak presti"a o&loba8anje je naje!e tek u asu smrti, a postoje i osloba anje izjavom vlasnika, oporukom, samootkupljivanjem roba sukob izme u robovlasnika i robova u $teni nikad nije poprimio oblik klasne revolucije, nego se atensko drutvo razvijalo sukobima izme u ra&nih slojeva robovlasnike klase D 5AVNI O"OVI vrsta prinudnih dr"avnih slu"benika imaju djelatnu i pravnu sposobnost, "ive obitelj&ki+ ivoto+, pa dobivaju stan, hranu, odje!u, naknadu za rad8 mogu se "eniti, imati djecu, pokretnu imovinu, ak i vlastite robove te slu"be bile su nedostojne $tenjana %istai ulica# ili nepogodne zbog potrebne nepristranosti %policija, redari# tako su robovi bili zidari, kovai, brodograditelji, policijski slu"benici, uvari, ali i sudski pisari, knjigovo e, pisari, =

7. D 5AVNO U3T O$3TVO

7.1. NA ODNA 3KU61TINA H%KK#%3IAI do :olona, najva"niji organ vlasti je areopag koji nadzire sve druge organe tada skuptina ne postoji kao organ vlasti :olonovim promjenama, narodna &kup'tina postaje organ vlasti kao oblik neposredne demokracije to je skup svih $tenjana starijih od ,@ godina %izme u ,@ i *@ tisu!a ljudi#, a kvorum nikad nije potreban %osim za ostracizam#

,2

skuptina se sastaje u: o redovita za&jedanja politika godina dijeli se na +@ pritanija %razdoblja od .& dana#, a skuptina se redovito sastaje svakog prvog dana u pritaniji8 dnevni red je odre en unaprijed o izvanredna za&jedanja mo"e ih sazvati bule u svakom trenutku, a pozivni znak je vatra na $tici rad skuptine se odvija prema obiajnom poslovniku predsjednik skuptine %predsjedatelj bule# daje rije, svi mogu govoriti, a nakon okonane rasprave odluka skuptine je ono to se glasovanjem pokazalo kao miljenje ve!ine prisutnih glasuje se javno %di&anjem ruke$ ustajanjem$ premjetanjem# zasjedanje traje + dan pa je vrijeme za govor ogranieno skuptina ni o emu ne raspravlja bez prethodnog vije!anja u bule, koji donosi prijedloge i priop!ava ih narodu stoga skuptina nije imala o emu odluivati, nego je bila samo mjesto gdje su se narodu priop!avale odluke vije!a kako sve novi propisi moraju biti u skladu sa starima, odluke skuptine kontroliraju i areopag %do 03ijalta#, pa onda heliaja nadleno&t &kup'tine inae je bila iroka: donoenje zakona %kao popisa i odre enja postoje!ih obiaja# odluke o ratu i miru, o koliini i vrsti vojnih snaga potvr ivanje me unarodnih ugovora, razmatranje me unarodnih odnosa kontrola dr"avnih 3inancija, izbor raznih slu"benika bez obzira na odluivanje bule i naknadni nadzor heliaje, bilo je teko odbaciti odluku skuptine tako er, pokazalo se da su ponekad pojedinci koji nisu uspjeli pred skuptinom bili vie u pravu od onih koji su uvjerili skuptinu u svoje miljenje zato je uveden in&titut .ra*e paro+on kako je $tena bila daleko od naela podjele vlasti, a i naela mehaniko-organskog jedinstva, vlast je trebala biti u rukama naroda, a ne organa sam narod nije bio shva!an kao mehanika institucija, nego kao povijesni pojam ve!ine 7.2. VI$%2% H"U#%I

postoji od :olonovih izmjena8 ima 7>> buleuta biranih na vrijeme od godinu dana %po +@@ iz svakog plemena# vije!e je izraz plemenskog 3ederalizma sve do (listenovih promjena sada su i vije!nici birani po kotarima, vije!e sad ima :>> (lanova, po &@ "drijebom izabranih od kandidata koje su predlo"ile op!inePdemi tog kotara vije!e se stoga sastoji od 1> dele.a)ija kotareva u punom sastavu zasjeda tek povremeno, a izme u tih zasjedanja redovite poslove u ime vije!a %iure delegato# obavlja delegacija vije!nika iz jednog kotara %pritanija, jer se vri u toku + pritanije# svaka pritanija je de"urna tijekom godine, a svaki dan ima drugog predsjedatelja %pritan# pritanija obavlja redovite upravne poslove %operativno)i&vrni organ#, a )ijelo vije,e zasjeda kad se radi o pitanju koje ukljuuje diskrecionu ocjenu ili pitanju za koje ne postoji uobiajena praksa %politiko) i&vrni organ# smatra se da vije!e djeluje kao cjelina, jer nije doputeno delegiranje vlasti vije!e u osnovi ima 2 vr&te po&lova: one koji su samo priprema za odluku skuptine zakonodavstvo, 3inancije, rat i mir, diplomacija, vanjski poslovi one o kojima vije!e odluuje samo teku!a diplomacija, vojska, 3inancije, nadzor nad svim dr"avnim slu"benicima vije!e samo obavlja i doki+aziju: o postupak kojim izabrani slu"benici i vije!nici potvr uju gra anska svojstva i moralne vrline o ima oblik javnog sudskog ispitivanja koje vre lanovi vije!a, ali i bilo koji gra anin o ako se doka"e da je nepodoban, ne mo"e preuzeti nikakvu 3unkciju, a mo"e biti i prognan i ka"njen smr!u o ispituje se da li je izabrani atenski gra anin, njegova dob i razred, potuje li bogove i roditelje, je li uredno obavljao gra anske, vojne, porezne obveze, da li je ka"njavan, = 7.0. A %O6A/

dobio ime po sreditu na $resovom brijegu, to je najva"niji organ vlasti do (listenovih promjena

,5

ine ga svi biv'i ar-onti nain ulaska u areopag se nije mijenjao, no mijenjalo se podrijetlo lanova: o do :olona, arhonti mogu biti samo eupatridi nakon njega, moraju biti pentakosiomedimni o od &' stolje!a prije (rista, arhonti mogu biti i hipeis i &eugiti lanstvo u areopagu je doivotno, to je glavni razlog mo!i do 03ijaltovih izmjena, areopag je najvii dr"avni organ ima zadatak procjenjivanja uskla enosti propisa donesenih u skuptini sa starim obiajima njegova odluka je neopoziva i ima svojstvo apsolutnog veta %priroda ocjene je sudsko-pravna, no pribli"ava se diskreciono-politikoj# tako areopag djeluje kao politizirani u&tavni &ud, pri emu se u $teni javlja misao o skladu unutar pravnog poretka, o suverenosti skuptine %kao najvie, ali ne i neograniene vlasti, jer trenutna ve!ina nije narod# dr"avu se shva!a kao pravno ure enu zajednicu, a pravo izvire od bogova, iz vremena kao iskustva narataja ta logika bila je duboko ukorijenjena, pa 03ijalt ne osporava nadle"nost areopaga unato estim zloupotrebama, nego samo prenosi tu nadle"nost na heliaju 7.7. @%#IA$A to je najvi'i &ud %helios S sunce# koji postoji od :olonovih re3ormi pokazuje da je pravda djelo obiaja koji je u narodu, te da izme u pravde-morala-vjere nema razgranienja svake godine bira se :>>> redoviti- i 1>>> dodatni- &uda)a %to mogu biti gra ani stariji od .@ godina iz prva . razreda# kad se skupi dovoljno predmeta i znamenja pokazuju da je dan pogodan za su enje, sazivaju se redoviti helijasti, a dodatni se pozivaju samo ako ima previe predmeta tri drijebanja odre uju: +# koji od helijasta !e uop!e sudjelovati u su enju ,# koji helijast !e sudjelovati u kojem vije!u .# koji predmet !e do!i pred koje vije!e o va"nosti spora ovisi sastav sudskog vije!a %dika&teria# postoje vije!a od +&@+, &@+, ,@+ lana %najmanje vije!e uglavnom rjeava imovinske predmete, vije!e od &@+ lana mo"e izre!i smrtnu kaznu, a najve!e vije!e bavi se op!im interesima# O3TA#I D 5AVNI 3UDOVI osim heliaje, u $teni postoje i drugi dr"avni sudovi: areopa., &ud e*eta, &ud bazileja, &ud pole+ar-a %za meteke, robove# &ud ar-onta eponi+a %brano-obiteljski sporovi#, &ud 119ori)e %za manja krivina djela, ovrhu, pritvor# &ud dieteta %,@@ lanova, imovinski sporovi, za svaki dem#, &ud 7>9ori)e %sporovi do +@ drahma, od Pizistrata# &udovi ratione +ateriae za sporove iz rada, iz pomorske trgovine, zbog povreda toka misterija arbitrani &udovi stranke iznose predmet pred sud sastavljen od osoba njihova obostrana povjerenja8 taj sud nastoji da se stranke izmire i nagode %inae izrie konanu presudu za stranke# 7.:. D 5AVNI 3#U5"%NIFI

birani na .odinu dana, kockom izme u kandidata ili izborom u ekleziji bez kandidature %samo vojni i 3inancijski# ako pro e dokimaziju, prise"e da !e slu"bu obavljati u skladu sa zakonima %euno+ia# te preuzima slu"bu postoje slu"benici koji nadziru rad ostalih slu"benika, pa je va"an rad 3inancijskih slu"benika % logisti$ eufini# organi vlasti mogu svakog od njih pozvati na odgovornost, kao i svaki gra anin %podizanjem tu"be kod heliaje# nakon zavrene slu"be, podnosi se izvje'taj %epi)-eirotonia#, naroito 3inancijski ispituju ih bule i heliaja u drugoj polovici &' stolje!a, $tena ima oko 2@@ inovnika, te jo 2@@ u atiko-delskim saveznicima %$ristotel: $tenski ustav# di*uzija i anoni+no&t, tj' op!a odgovornost, smatrani su jamcem demokracije ljudi se uzdi"u do bogova tek smr!u stoga atenska dr"avna slu"ba poiva na na(eli+a izborno&tiE kratko,eE kole.ijalno&tiE od.ovorno&ti

,7

slu"be su me usobno neovisne, a odgovaraju areopaguPvije!uPheliaji8 nepoznat je pojam poglavara dr"ave, no povremeno tu du"nost skuptina daje strategu autokratoru %obino u ratnim okolnostima, no samo privremeno i ogranieno# Periklo je biran za stratega od **.' do *,7' %*.@' je pogreno optu"en za rasipanje dr"avnog novca# NA$VA5NI$% 3#U5"% do (listena, najva"niji slu"benici su: bazilej, pole+ar-, ar-ont eponi+, ; tez+oteta, kolakreti %3inancijski slu"benici# nakon (listenovih promjena, to su: 1> &trate.a %vojskovo a#, 1> tak&ijar-a %zapovjednici pjeadije# 2 -ipar-a %zapovjednici konjice#, 1> *ilar-a %zapovjednici konjice 3ile# postoje i dru.e &lube: sitofilaci %trgovina "itom#, sofronisti %odgoj e3eba#, ginekomi %!udore e gra ana, posebno "ena#, epimeleti!atloteti!hieropi %brinu o vjerskim svetkovinama#, apodekti %blagajnici bo"ice $tene# neke poslove obavljaju pojedinano, a neke u kolegiju8 neke obavljaju konano, a neke pripremaju za bule ili heliaju upravni slu"benici esto obavljaju i sudske poslove nema odvojenosti uprave od sudstva

:. 6 AVO
:.1. UVOD izvori atenskog prava su uglavnom nepravni %3ilozo3ska, knji"evna, politiko-povijesna djela# atensko pravo je obi(ajno, ak i kad se pojavljuje u obliku pisanih zakona nepoznat je dr"avni normativni apsolutizam bilo je slino pravima drugih grkih naroda, od kojih se razlikuje tek u 3ormalno-pravnom smislu, obiajima same $tene iz misli da je pravo dio narodne svijesti razvija se zakonodavna nadleno&t narodne &kup'tine pritom se kod donoenja novih propisa pazi da su oni u skladu sa starim obiajima %dokaz valjanosti prava je vrijeme, a ne logika uvjerljivost# zbog unutar-klasnog raslojavanja, nastaje potreba za stvaranjem ujednaenog pisanog prava to ne znai da su posebnosti unutar klasa dokinule cjelinu atenskog naroda8 svi $tenjani su pripadnici istog stale"a, no me u njima su velike razlike to se tie poi+anja prava, $tenjanima je jasna razlika izme u norme i njene pojedinane konkretizacije postoji hijerarhija pravnih vrela izme u ovih krajnosti, no samo &akon %nomos# ima svojstvo trajnog pravnog izvora poja+ zakona pritom se ne odnosi na konkretnu odredbu, nego je zakon op!enitost o op!enitosti, vrijedi za svakoga $tenjanima je jasan i pojam konane, pravomone pojedinane odluke %suprotnost vjenosti zakona# iako su poznavali razliite pravne sadr"aje, pravna teorija nije ih razgraniavala, pa nije bilo pravnog 3ormalizma atensko drutvo posebno razvija neke pravne .rane, pri emu se istiu obvezno i pomorsko pravo :.2. 3TVA NO stvarno pravo i u *' st' nosi oznake plemenskog prava do &' st' prije (r' ne postoji neogranieno pojedinano vlasnitvo pojedina) je duhovno, moralno i politiki samo pripadnik zajednice zato joj pripada i imovinski, pa je sva njegova imovina oblik u"ivanja koje mu doputa zajednica, oekuju!i da ju on uve!a i ostavi potomcima imovina se naziva klero& %gr' kocka#, jer se u staro doba plemenska zemlja obiteljima privremeno dodjeljivala kockom kleros se uglavnom odnosi na zemljini posjed, a kasnije i na stoku ze+lja je u $teni jedina prava, trajna vrijednost $tenjanima obrt i trgovina slu"e samo kao sredstvo da se do e do novca kojim !e se kupiti zemljita zato stranci nisu mogli biti vlasnici nekretnina preko odre ene vrijednosti %samo do vrijednosti ku!e i oku!nice# do (listena, u $teni nije bilo poreza, sve slu"be su vrene besplatno kao znak asti

.@

gra ani slu"e vojsku o svom troku, a nu"ne zajednike izdatke %kultne, vojne# snose bogati pojedinci svake godine odre uje se &-/ najbogatijih gra ana na koje se stavlja teret odr"avanja kulturnih, sportskih, kultnih priredbi i sveanosti od (listena, u svakom demu se vodi popis gra ana i meteka te njihove imovine %to je osnova politikih prava i obveza# pravo vla&ni'tva za'ti,eno je na nekoliko naina: tubo+ o plodovi+a ovdje spada i imovinska korist 3iziki neplodne stvari %stanarina, zakupnina, najamnina# tubo+ o &a+o+ vla&ni'tvu %dike ousias#, tubo+ o &+etanju po&jeda protiv tre!ih koji mu smetaju vla&nik: o upravitelj zajednike obiteljske imovine, predstavlja obitelj kao zajednicu o glava obitelji poprima izgled pojedinanog vlasnika, no on je vie predstavnik obitelji nego pojedinac o krajem *' stolje!a obiteljska imovina postaje imovina pojedinca %nikad nije dosegla stupanj rimskog vlasnitva# @I6OT%KA zalo"no pravo na tu oj nekretnini, zasniva se ugovorom ili sudskom presudom zalo"ena nekretnina ostaje u posjedu i u"ivanju du"nika, ali je ta imovina izvan prometa i vlasnik ne smije umanjiti njenu vrijednost dospije!em i neisplatom duga, vjerovnik stjee pravo da u e na posjed i postane vlasnik zalo"ene nekretnine tek ako du"nik ne dopusti to privatno izvrenje, vjerovnik pokre!e postupak pred sudom :.0. O"V%!NO

jednom uspostavljene obveze postaju zakon za stranke nala"u se ozbiljnost, sigurnost i potenje u pravnom prometu ugovori %sAnallagma# se osnivaju na suglasnosti stranaka, no uglavnom su pismeni8 dijele se na: o &Jn.rap-ai stvaraju obveze za obje stranke koje ih potpiu, imaju jau dokaznu mo! o )-eiro.rap-ai stvaraju obveze za samo jednu stranku, koja zato potpisuje ugovor %npr' ugovor o zajmu# nemoralni ugovori su nitavi ovdje spadaju i ugovori suprotni prinudnom pravu, ius cogens &red&tva izvr'enja u.ovora: -ipoteka zalo"no pravo na nekretnini kapara iznos koji gubi strana koja odustane od ugovora zalo. pokretnina vjerovnik dobiva posjed zalo"ene stvari, a u sluaju neisplate duga mo"e prodati zalog ja+&tvo odgovornost tre!eg da !e ispuniti obvezu glavnog du"nika %spominje se u Odiseji# U/OVO O !AKU6U I NA$4U zakupnina se pla!a u plodinama ili u novcu8 ugovor o zakupu zemlje je zakljuivan na +@ godina, a zakupnina iznosi oko 5R predmet zakupa je naje!e zemljaPku!aPstan, a predmet najma stokaPbrodProb8 ovdje spadaju i: u.ovor o o&obno+ naj+u 4o radu# ovim ugovorom 3ormira se odnos izme u slobodnih $tenjana, pa mnogi gra ani rade za druge kao poljoprivredni, gra evinski, brodograditeljski radnici ili "eteoci %ine etvrti razred, tetes# u.ovor o djelu %ergolabeia# jedna strana se obvezuje da !e neto uiniti za drugog %npr' izgraditi ku!u# U/OVO O KU6O6 ODA$I zakljuuje se neformalno predmet kupoprodaje su pokretnine, nekretnine, stoka, robovi %do :olona i $tenjani# kupac stjee vlasnitvo tek isplatom pune cijene, a ri&ik sluajne propasti stvari prelazi na kupca asom zakljuenja ugovora prodavalac odgovara za kakvo!u stvari i jami za evikciju U/OVO O !A$4U

.+

predmet su .eneri(ne &tvari %"ito, novac# uglavnom je to zajam uz kamate, no postoji i besplatni zajam %atakon chreos# zajam uz kamate nije smatran nemoralnim, pa se osim trapezita %bankara# njime bave i hramovi nije postojalo ni ogranienje kamata, obino su iznosile oko +@R8 nepla!anje kamata dovodi do pla!anja kamata na kamate U/OVO O D U1TVU vrlo est, sklapa se zbog vo enja zajednikog posla odnosi udru"enih se ure uju pismeno, svi snose tetu, ali i korist drutva se osnivaju iz raznih razloga: brodarska$ trgovaka$ bankarska$ umjetnika$ pogrebna, = O3TA#% V 3T% U/OVO A osim spomenutih, este vrste obveznih ugovora u $teni su i: u.ovor o po&udbi tu8e &tvari, u.ovor o o&tavi %npr' izme u bankara i ulagaa# nalo., in&tituti i u.ovori po+or&ko. prava %havarija, ugovor o najmu broda# :.7. " ANO I O"IT%#$3KO

brak i obitelj su podruje obiaja, ovdje su pravo-moral-vjera usko povezani brak je dio moralne du"nosti, pa su ne"enje smatrani nemoralnima %samo o"enjeni mogu biti birani za strategaPbazileja# osim slobodnih gra ana, "eniti se mogu i robovi: o veza robova je bila ugovorno privatna i praktina %kao i brak slobodnih gra ana, koji je zakljuivan bez suda# o robovske brane veze su neformalne i nesveane ovdje izostaju "enidbeni dar, miraz, "rtve bogovima, gozbe U/OVO O " AKU sklapa ga mlado"enja sa starateljem djevojke % k/rios#, a samo iznimno se brak zakljuuje pred sudomPdr"avnim slu"benikom va"an dio branog ugovora je -edna "enidbeni dar, svojom veliinom pokazuje svojstva cijene, kupnje "ene nakon zakljuenja ugovora slijede svadbene sveanosti %imaju vjersko-drutveno, ali ne i pravno znaenje# te sveanosti %"rtve bogovima zbog zatite braka, plodnosti# su oblik javnosti i dokaz zaklju(enja braka sa "enine strane nije obvezno dati +iraz, no esto ga daje staratelj "ene to je oblik djevojinog udjela u naslije u za vrijeme braka mirazom upravlja mu"8 miraz predstavlja dio naslije a sinova iz tog braka O"I#$%5$A " AKA brak je +ono.a+ni, mu" je "enin staratelj, a ena je samo majka i doma!ica, ima va"nu ulogu u odgoju djece drutveni predstavnik obitelji je iskljuivo mu"8 doputeno mu je imati konkubinu %nema pristup u branu zajednicu# samo zakonita brana djeca su nasljednici pravnog statusa oca vanbrana djeca su meteci kao i do zakljuenja braka, do razvoda dolazi bez sudjelovanja javnih slu"benika: +u mo"e razvesti brak vra!anjem "ene njezinoj obitelji ako to uini bez njene krivnje, mora vratiti miraz ena i njezin ota)Gbrat tako er mogu razvesti brak, ali moraju to uiniti preko arhonta eponima mu" prije smrti mo"e odrediti "eni budu!eg mu"a %mo"e i preudati "enu za trajanja braka, ali treba njen pristanak# razvod braka povlae i atimija ili ropstvo mu"a ODNO3 ODIT%#$A I D$%F% uglavnom odno& o)a i dje)e otac ima pravo na "ivot i smrt djece, no kasnije je njegova vlast umanjena od :olona, otac mo"e izgnati nepokornu djecu iz ku!e, ali ne i prodati ih u ropstvo ipak, otac jo uvijek odluuje o "ivotu novoro ene djece, tako to bi ih nakon poroda primao u naruje %oblik odabira8 zadr"avana su uglavnom zdrava muka djeca# muka djeca s 1? .odina stjeu pravno-politiku, ali i branu zrelo&t, no brak obino sklapaju s .@ godina %djevojke s +5#

.,

obitelj u pravom smislu ine tek otac i muka djeca, jer "enska djeca udajom odlaze u obitelj mu"a, te prihva!aju njegov kult :.:. NA3#$%DNO

od :olonovih re3ormi, uz zakonsko %obiajno# naslje ivanje postoji i na&lje8ivanje po oporu)i oporuku mogu nainiti samo mukarci bez zakonite muke djece sinovi su nu"ni zakonski nasljednici i naslje uju jednake dijelove %"enska djeca ne sudjeluju u naslije u, osim ako su neudane8 tada im bra!a pri udaji moraju dati miraz# ukoliko nema sinova, naslje uju bra!a umrloga, pa sestre umrloga, pa djedovi i njihovi potomci, = nepriznata vanbrana djeca nemaju pravo na naslije e, jer nisu dio obitelji posebni sluajevi: o&tavitelj i+a vi'e k,eri mo"e oporukom odrediti nasljednika koji !e o"eniti najstariju k!er i biti staratelj ostalih k!eri u+rlo. nadivljava jedna k,erka %epiklero&# tada ostavitelj mo"e oporukom odrediti nasljednika, ak i neatenjanina, ali pod uvjetom da on o"eni njegovu k!er ako umrli koji ima jednu k!er nije ostavio oporuku, brigu o njoj preuzima ar-ont eponi+ pritom najbli"i oev srodnik po mukoj liniji ima pravo da zatra"i k!erku jedinicu %epikleru# za "enu, a time i ostavinu umrlog, ukoliko nije nainio oporuku kad su sinovi nasljednici oca, oni naslje uju bez sudjelovanja javnih slu"benika8 u drugim sluajevima sudjeluje sud u oporuci su odre eni i izvritelji oporuke, a "enu-majku naslje uju sinovi :.;. KA!N%NO

vie je podru(je dru'tva i pojedin)a nego dr"ave kao institucije kako dr"ava ne stvara pravo %stvara ga obiaj#, ni njegova zatita nije u dr"avnim rukama8 sankcija prava je ponajvie dio obiaja morala, vjere, ideologije inicijativa za gonjenje povreda prava tako je ostavljena &avje&ti i volji .ra8ana ote!eni ak mo"e izabrati vansudsko poravnanje odmazdomPnovanom naknadom, ili privatnu arbitra"u ova prividna privatizacija ne znai da protupravna radnja ima samo svojstvo povrede privatne s3ere postupanje ote!enog ne smije biti na tetu opeg interesa %inae svaki tre!i mo"e protiv njega podi!i tu"bu# pritom ne+a razlike iz+e8u od.ovorno&ti za 'tetu i za delikt, osim u stupnju svaka odgovornost %kao krivnja# ukljuuje naknadu i osvetu %i naknada za neispunjenje ugovora je ve!a od poinjene tete# kako je imovinska naknada i oblik odmazde, razlika izme u imovinske kazne i smrtne kazne je samo u stupnju o $tenjaninu se pomilja prvo kao o dru'tveno9p&i-i(ko+ bi,u, a ne 3izikom o zato se smatralo da je dostojnije slobodnog $tenjanina osuditi na smrt nego na prodaju u ropstvo o za slobodne $tenjane nema tjelesnih kazni, ni raznih vrsta okrutne smrtne kazne %samo otrovvjeala-bode" od.ovorno&t .lave obitelji: o uvijek nastupa kao ote!eni za svoju "enu, djecu, robove, imovinu, stoku o odgovara za radnje svoje "ene, djece, robova, odnosno tetu koju prouzroe njegova imovina, stoka o ako nema obitelji, ove uloge preuzimaju lanovi bratstva %u sluaju ubojstva# o ako nema srodnika, sluaj mo"e ostati bez obete!enja, ukoliko tre!i ne pokrenu sudski postupak krivac uvijek mo"e izbje!i kaznu dobrovoljni+ iz.nan&tvo+, jer ga to stavlja izvan atenskog prava i njegove zatite ako se takav bjegunac vrati u $tenu, svatko ga mo"e neka"njeno ubiti svatko tko smatra da je ote!en protiv krivca mo"e poduzeti: osvetu, tra"iti imovinsku naknadu, tra"iti sudsku presudu ako stvar do e pred sud na prijedlog ote!enog, on mo"e tra"iti ili naknadu tete ili, za te"e delikte, i&ricanje smrtne ka&ne, ropstvo, atimiju, konfiskaciju sve imovine %kazna zatvora ne postoji, osim kao privremeni pritvor za spreavanje bijega# uz novanu kaznu, vrlo je esta i ati+ija kazna gra anske nedostojnosti, mo"e biti djelominaPpotpuna, a izrie se: dr"avnim du"nicima, lopovima, prostitutkama, svodnicima, rasipnicima

..

 podnosiocima protuzakonskih prijedloga, onima koji vrije aju bogovePhramovePobiteljske odnose nesavjesnim korisnicima politikih prava ili prava podizanja tu"be vla&nik robaG&tokeGi+ovine koja uzrokuje tetu tre!ima mo"e uzronika predati ote!enom i tako se osloboditi odgovornosti istu mogu!nost ima i ota) mo"e se osloboditi odgovornosti koju uzrokuju njegova djeca tako da ih se odrekne stupanj krivnje odgovara stupnju odgovornosti, veliini naknadePvrsti kazne izme u krivine i druge odgovornosti nema bitne razlike, jer su za protupravne radnje koje danas smatramo krivinim predvi ene imovinske naknade ele+ent i &tupanj &vije&ti po(initelja je vidljiv iz okolnosti sluaja, ne dokazuje se posebno uz to, kako imovinsku naknadu daje .lava obitelji i kad nije neposredni poinitelj radnje, to je on prihva!anjem odgovornosti nadomjetao nedostatak stupnjeva svijesti kod neposrednog izvritelja %ukuana$ robova# ovisno o okolnosti sluaja, razlikuje se stupanj odgovornosti glave obitelji su"avanjem obitelji na roditelje i malodobnu djecu, raste stupanj individualizacije odgovornosti :.=. 3UD3KI 6O3TU6AK postupak pred sudom mogu pokrenuti samo punoljetni atenski gra ani: .lava obitelji u ime lanova obitelji i robova pro&tato& u ime meteka kojeg titi dvije su vrste postupka, privatni %dike# i javni %graphe# vidljive su naznake razlikovanja krivinog i gra anskog postupka DIKE POSTUPAK provodi se kad je povrije en tu"iteljev privatni intere& ote!eni mo"e odustati u toku postupka presudu donesenu u ovom postupku izvravaju same stranke8 trokove snosi tu"itelj, a sva kompenzacija pripada stranki GRAPHE POSTUPAK provodi se kad tu"itelj nastupa radi za'tite op,e. intere&a, mo"e ga pokrenuti bilo tko ako tu"itelj odustane u toku postupka, ili izgubi parnicu, mora platiti kaznu od 5666 drahma trokove ne pla!a nitko, a presudu izvravaju dr"avni organi tu"itelj u ovom postupku nema imovinske koristi, osim ako je predmet tu"be zatita dravnih fiskalnih interesa %tada dobiva dio izreene kompenzacije# navedena imovinska korist potie pojedince % &iko*anti# da se pro3esionalno bave podizanjem tu"be za povrede 3iska tu"itelj za iju tu"bu ne glasa ni 1G: (lanova &ud&ko. vije,a je osu ivan za zloupotrebu ovog pravnog sredstva te"ina kazne ovisi o posljedicama i teti koju je nanio zajednici ili pojedincima, a mogu!a je i smrtna kazna poetak sudskog postupka pred magistratom, anakrizi&: +' tu"itelj na javnom mjestu poziva protustranku %izjavljuje da "eli podi!i tu"bu te ju poziva pred slu"benika# ,' tu"itelj pred dr"avnim slu"benikom iznosi tu"beni zahtjev, a tu"eni stavlja prigovore %paragraphe# .' stranke pred slu"benikom podnose dokaze %isprave, svjedoke, =# svjedoiti pritom ne mogu "ene ni maloljetnici samo punoljetni Atenjani i robovi %pod mukama, uz doputenje vlasnika# zavretkom ovog dijela postupka, stranke gube pravo na daljnje podnoenje dokaza i ostaje tek iznoenje spora pred sud tijek po&tupka pred od.ovaraju,i+ &udo+: +' tu"ba ,' odgovor tu"enog .' sasluanje svjedoka, uvid u isprave sud bez vije!anja pristupa tajno+ .la&ovanju putem crnih i bijelih kameni!a ako je broj glasova jednak, osloba a se tu"eni glasovalo se dvaput, prvo o osnovanosti tu"benog zahtjeva, a zatim o obete!enju koliinu obete!enjaPvrstu kazne predla"u stranke u sporu %ako ve! nije odre eno obiajem#

.*

ako je sudio ni"i sud, postoji mogu!nost priziva do -eliaje, koja ponekad sudi i kao me-unarodni sud zbog nepristranosti osu enom je odre ivan rok za izvr'enje ukoliko ga ne potuje, protustranka mo"e sama izvriti presudu ako se ote!eni tome opire, mo"e se podi!i tu"ba za izvrenje %dike eMoule&# postoji i dike p&eudo+artJrion, posebna tu"ba protiv svjedoka za la"no svjedoenje

1. UVOD
1.1. D 5AVA I 6 AVO 3 %DN$%/ VI$%KA *eudaliza+ se povezuje sa &rednji+ vijeko+ od grko-rimske antike do njenog ponovnog ro enja u +/' stolje!u poetak 3eudalizma i srednjeg vijeka ve"e se uz propa&t ! F 7=;. .odine od &' do 7' stolje!a traje razdoblje ranog 3eudalizma, a kla&i(ni europ&ki *eudaliza+ obuhva!a razdoblje od +@' do +&' stolje!a pritom postoji ogromna razliitost europskog prostora: romansko)kranski jugo&apad i germansko) poganski sjever$ grko)ortodoksni jugoistok i slavensko)poganski istok europski 3eudalizam poinje na prostoru rimske -alije koju su naselili germanski barbari ishod su ro+anizirani /er+ani rimski poljoprivredni odnosi %bez dr"avne organizacije# i germanska organizacija vlasti kao vojne zajedno stvaraju 3eudalni svijet privatizirane dr"ave u kojoj vlast imaju pro3esionalni ratnici %to je vlast kao injenica mo!i# #ATI<UNDI$% I 3A#TU3I na ogromnom rimskom prostoru zemlja je obra ivana kao velepo&jed plantano. tipa %lati3undije i saltusi# robovskim radom, a vlasnici su drava i pojedin)i %senatori, aristokracija# postoje i sitni i srednji privatni posjedi, te zemlje pravnih osoba )im svojim irenjem preuzima razliita naslije a, a na prostoru ;ale $zije, 0gipta i :irije stjee zemlju koju obra uju dr"avni seljaci, tj' neposredni proizvo ai, oni koji nisu bili vlasnici zemlje kad je )im dosegnuo prirodne granice, pokazala se kr-ko&t unutarnje. pro&tora %pobune robova$ ne&adovoljstvo vojske# kako bi ukinuo klasne, staleke, kulturne, plemenske, vjerske razlike, (onstantin .+.' javno pri-va,a kr',an&tvo time je "elio ubla"iti krizu, ali ve! je bilo kasno barbari su ve! gospodari )ima, jer kontroliraju vojsku neto ranije %poetak ,' stolje!a#, lati3undije poinju oskudijevati u robovima, a poinje ponestajati ratnog plijena i darova istovremeno, ogromni dr"avni prostor tra"i brojni vojno-inovniki sloj u kojem svaki sukob mo"e uzrokovati nedjelotvornost, pa ga treba uzdr"avati privile.ija+a i pla,a+a ta sredstva dr"ava treba namaknuti porezi+a %&emljarina$ glavarina# porezima pritisnuti sitni seljaci naputaju svoju zemlju jer ne se ne mogu tr"ino nadmetati s lati3undistima lati*undi&ti na &voje po&jede na&eljavaju &lobodne &eljake daju im dio lati3undije u zakup, a kao zakupninu tra"e dio plodina ovakav odnos zove se kolonat tako imaju vie koristi nego da zemlju obra uju robovi koje je teko dr"ati u pokornosti i natjerati na rad zbog ovih prednosti, i robovlasnici poinju robovima davati zemlju u zakup %Nua&i9)olonat# javljaju &e jo' neki obli)iB e+p-Jteu&i& zakupni odnos odre en na dugi i nasljedni rok %do +@@ godina# pre)aria data zakupni odnos bez roka, lati3undist mo"e opozivom dobiti zemlju natrag pre)aria oblata seljak daje svoju zemlju lati3undistu, a ovaj mu istu zemlju daje u prekarij kao vlasnik pre)aria renu+eratoria lati3undist daje seljaku jo dio zemlje, jer je biva seljakova zemlja nedovoljna navedeni odnosi oblik su zakupno. odno&a obve&no)ugovorni odnos proi&aao i& slobodne volje stranaka

.&

me utim, temelj tih odnosa su gospodarski razlozi i nu"da %odr"ivi su dok ostaju u volju obje stranke# kad je dr"ava poela pove!avati zemljini porez, ili kad je vrijednost proizvoda opala, ili kad su lati3undisti pove!avali zakupninu seljak-zakupac je ostao na zemlji dok god je mogao osigurati opstanak %uvjet da mu se ne nude bolji uvjeti# u carstvu se doga aju razliite stvari: negdje lati3undisti zbog nedostatka radne snage vrbovali kolone jedan drugome, a negdje su koloni naputali lati3undiste u potrazi za boljim uvjetima %nastaje proletarijat nemaju nita osim djece, proles# u toj *inan)ij&koj kriziE drava na&toji &+anjiti izdatkeE pa provodi re*or+eB smanjuje inovnitvo, skupljanje glavarine i policijsko-sudske poslove preputa lati3undistima lanovi gradskog vije!a postaju jamci za isplatu poreza %de)urioni# dr"ava se povlai iz nekih javnih poslova uz pojavu gladnih i nezaposlenih, raste i broj plja(ki, pa lati3undisti stvaraju privatne vojske i odlaze na &elo navedene zakupne odnose koristi i dr"ava na svojim &altu&i+a me utim, op!a kriza uzrokuje slab prihod od poreza istovremeno, voj&ka izraava nezadovolj&tvo pobunama$ pljakama$ i&vikivanjem svojih vo-a &a imperatore dr"ava poinje kovati neisti novac, pa dolazi do nepovjerenja prema novcu i pada tr.ovine ova kriza dovodi do pla!anja vojske dijelom plodina i na ovom polju razvija se barbariza)ija i+a ove promjene ne zbivaju se istodobno u cijelom Carstvu u razdoblju od ,' do &' stolje!a, no taj razvoj prisutan je tijekom cijelog razdoblja i na cijelom prostoru %na vr-un)u za cara <rajana poetkom +' stolje!a, carstvo ima /@ do 2@ mil' stan'# 6 %3TANAK KO#ONATA U 0. 3TO#$%2U do prekidanja kolonatskih odnosa dolazi jer su gospodarski neisplativi po uzoru na istone zemlje, dr"ava na saltusima pravno vee &lobodne kolone uz ze+lju %oduzima im slobodu prekida# slino pokuavaju i pojedini veleposjednici, ali to im ne uspijeva "ele nadomjestiti manjak robova, pa nastoje vezati kolone uz zemlju %servus ipsius terrae# da bi rijeio krizu, (onstantin ..,' edikto+ zabranjuje koloni+a prekidanje odno&a tako koloni postaju sve vie vezani uz zemlju kako bi dr"avi bio osiguran porez od njene obrade %porez slu"i dr"avi za izgradnju sna"ne vojske# tako se jedan privatno-pravni dobrovoljni odnos pretvara u na+etnutiE neravnopravni odno& kolonat postaje javnopravni odnos jer je u njemu dr"ava stranka koja ne ugovara nego nare uje %kolon je rob drave$ a drava je &a kolona latifundist# ovi odnosi jo uvijek ne predstavljaju 3eudalizam, kolonat je &a+o oblik izrabljivanja, odnosno proizvodnih odnosa drava je iskljuivo vojska, pa je posve odvojena od lati3undija zato iz samog kolonata nije nikla 3eudalna dr"ava 1.2. "A "A I barbar rimski i grki naziv za ljude ni"e kulture %to uglavnom znai stranac# na prostoru 0urope, barbarima se smatraju /er+ani ve! sredinom +' stolje!a pr' (r' ulaze u rimski vojno-politiki interes njihov "ivot i obiaje opisuju Bulije Cezar %O galskom ratu, &&' pr' (r'# i <acit %-ermanija# oko +&@ godina kasnije ivot /er+ana u Ta)itovo vrije+eB na stupnju barbarske plemenske zajednice8 poetni stupanj raslojavanja s izdvajanjem plemenske aristokracije zaeci patrijarhalnog ropstva8 -ermani su zemljoradnici, du"e ostaju na zemlji, obitelji poinju obra ivati zemlju stupanj vojne de+okra)ije plemenska skuptina svih ratnika, plemensko vije!e rodovskih starjeina, plemenski poglavica kraljGreM %vojni vo a, do"ivotan, polo"aj kralja esto nasljedan# iako im je pradomovina izme u )ajne i Odre, -ermane nalazimo na rimskom prostoru ve! u $ugustovo vrijeme kao hrabri ratnici, ve! od ,' stolje!a (ine velik dio ri+&ke voj&ke dinastija :ever nastoji umanjiti germanski utjecaj ilirskim elementom u vojsci, no (onstantin -ermane ini gospodarima u dr"avi %-ermani su dali )imu velike vojskovo e i dr"avnike#

./

najve!i val naseljavanja -ermana u Carstvo pokre!u @uni .2&' godine, a mnoga plemena dobivaju pravo da se nasele u podruje Carstva, posebno na sjevero&apad %dobivaju zemlju pod uvjetom da sudjeluju u rimskoj vojsci# neke rimske legije ve!inom se sastoje od .er+an&ki- pla,enika8 -ermani u plemenskoj vojsci dobivaju zemlju plemena osim davanja zemlje veteranima, )im ju sada daje i germanskim plemenskim ratnicima !AKON I! 0D?. ishod tog razvoja je !akon iz 0D?. koji donose bra!a $rkadije %car 9)C# i 6onorije %car ?)C#: nare uju rimskim zemljoposjednicima da plemenima kojima je dr"ava odobrila naseljenje ustupe dio svoje zemlje 6eruli i 9stoni -oti dobivaju +P., ?apadni -oti ,P., Jurgundi ,P. %pleme samo odluuje kako !e u"ivati zemlju# -ermani su se puno bre ro+anizirali u junoj /aliji i Italiji, jer tamo dijele zemlju sa zateenim stanovnitvom, dok germanska plemena na sjeveru -alije sama u"ivaju dobivenu zemlju %rijeka Goire granica germ' sjevera i rom' juga# dobivenu zemlju -ermani dijele po svojim ple+en&ki+ pravili+a prema stanju unutar plemenske organizacije, to znai da najbolji dio dobiva aristokracija, a ostatak se dijeli po obiteljima prito+ ri+&ka drava ne priznaje pravo vla&ni'tva na provin)ijalno+ tlu o vlasnikom te zemlje smatra sebe, pa na temelju tog prava izvodi svoje pravo na ubiranje poreza %glavarine# o pojedinci mogu ste!i potpuno, trajno i nasljedno vlasnitvo zemlje samo u 9taliji i provincijama s ius 9talicum o zato zemlje bez iuris 9talicum nisu optere!ene porezom sve do *' stolje!a %zemljarinom# ova razlika nastaje jer rimska dr"ava ratni+ o&vajanje+ %occupatio bellica# pokorenom stanovnitvu dozvoljava u"ivanje te zemlje pod uvjetom pla!anja tributa %poreza# -ermani taj porez pla!aju odre enim brojem ratnika oni su jo uvijek polunomadi i naputaju zemlju nakon par godina zato nakon njihovog osamostaljenja u trenutku rimske propasti ne dola&i do pravnih promjena %oni su zemlju ve! u"ivali, a carske domene u -aliji dovoljne su njihovim vo ama# U %L%N$% "A "A 3KI@ 6#%4%NA -ermani slu"e u ple+en&koj voj&)i kao lanovi pratnje plemenskog vo e %comitatus# ili u redovima svih ratnika plemena oko plemenskog vo e je njegova pratnja %obino konjica# koja dobiva najve!i i najbolji dio ratnog plijena osvojene domene obra uju robovi, koloni %-ermani ih zovu liti, a Gangobardi aldion# pravno su vezani za zemlju, poluslobodni, nastali na razne naine %koloni$ ratni &arobljenici# obdarenici dobivaju zemlju u *akti(no uivanje smatraju da su plijen stekli zalaganjem isto kao i kralj to je nagrada za sudjelovanje u ratu8 veza obdarenika s plemenom i kraljem je krvna veza, te ve&a s plemenskim obiajem odnos izme u kralja i obdarenika nije slubeniki$ plaeniki, nego odno& &uple+enika %za razliku od rimskih odnosa# vrijedno&t ze+lji daju i pove!avaju malobrojni obra8iva(i, a najbolje zemlje postaju predmet "elja mo!nika u ovom svijetu plemenskog morala, temelj odnosa me u pojedincima su ratni(ka (e&tito&t i vjerno&t to vrijedi i za kralja, iji ratniki i moralni ugled brani privr"enost lanova njegove pratnje tako odnos kralja i pratnjePsuplemenika postaje obi(ajni u.ovorni odno& u kojem svaka strana ima prava i obveze odnos svih suplemenika i kralja donekle je slian, ali prava i obveze svih prema kralju i njega prema svima nisu iste istie se odnos kralja i njemu bliskih ratnika vazalitet %slino hetairoima kod 6omera, devotima kod -ala# VA!A#IT%T I "%N%<IFI$ veza vazala i kralja je obiajna, plemenska, osobna, ljudska traje koliko i osobni odnos, pa je pro+jenjiva i ne&i.urna tako s pro&torno9vre+en&ko+ udaljeno&ti vazalni odnos postaje nedovoljan plemensku koheziju je kao osnovu odnosa kralja i vazala potrebno zamijeniti novom %nemogu!e jer je prisutna na ni"oj razini, izme u aristokracije i njihovih rodova#

.2

zato, jedno stolje!e nakon poetka 1ranake kraljevi postaju su"njevi plemenske aristokracije, vazala predstavnik vazala postaje +aior do+u& voditelj kraljevog dvora, sredita dvorskih spletaka zato krajem 2' stolje!a 1ranaka poprima izgled ra&to(eno. kon.lo+erata rodov&ko9ple+en&kijedini)a tada )rkva poinje zauzimati praznine koje ostavljaju odsutnost plemenske svijesti, naglaena pojedinanost te uloga imetka kao mjere sposobnosti i razlike crkva neuspjeno pose"e za rimskim poimanjem prava i dr"ave, za cjelovitom kr!anskom ekumenom u odnosu prema nadiru!em 9slamu %kroz 4panjolsku# kr!anska doktrina i poduka ipak su bili slab vapaj tek je te"ina zbilje probudila svijest o opasnosti 3ranaka narodna pjeaka vojska nije mogla zaustaviti arapsku konjicu, a osvajaki val zaustavljen na rijeci Goire prisilio je 1ranke da op!enarodnu pjeaku vojsku zamijene pro*e&ionalno+E &talno+ konji)o+ 3ranako drutvo po prirodi je moglo prihvatiti samo ve! postoje!a sredstva podjele zemlje vazalitet i bene*i)ij sada nastaje potreba &pajanja tih institucija, pa vazalitet kao ugovorni, privatnopravni odnos, kao osobna vojna slu"ba, dobiva imovinsko jamstvo bene*i)ij %zemlja je dana kao bene3icij, pla!a pojedincu dok god se oda&iva vojnom po&ivu# ta veza ostaje utemeljena na osobnom odnosu, a zemlja je dar do opoziva koji je tako er uvjetan ipak, 3ranako drutvo nije potpuno zaboravilo obitelj&ku krv i na&lije8e u samom slu"benom odnosu, a bilo je i daleko od spoznaje o dravi kao trajnoj instituciji koja ne bi bila isto to i osoba njenog nositelja ujedno dolazi i do nove barbariza)ije %naseljavanje Kormana#, a veza vazalitet-bene3icij opet poinje pucati vazalitet je oslabljen obiteljskim nasljednim bene3icijem 3ranaki kraljevi doputaju da bene3icij bude na&ljedan to je bilo suprotno prirodi vazaliteta, pa on postaje ugovorno imovinski obitelj&ki patri+oniju+ %oevina, nasljedno dobro# tako se vazalitet pribli"ava privatnopravnom imovinskom ugovoru, a vlast rimskom pojmu vlasnitva tako od +@' stolje!a nastaje *eud nasljedni posjed vezan uz odre ene %uglavnom vojno-konjanike# slu"be koji se stjee ugovorom koji za obje stranke stvara prava i obveze8 u"ivatelj tog posjeda naziva se *eudala) K4%T3TVO seljaci su, kao i zemlja, objekt imovinsko-vazalnih poslova bene*i)ij nisu uvijek zemlje koje obra uju robovi i koloni, nego i zemlje koje obra uju slobodni seljaci koji ne mogu preuzeti vojne obveze kao vazaliPpodvazaliPvojno osoblje tako dio seljaka ostaje proizvo8a(ko9poljoprivredna kla&a i povlai se iz vojne slu"be oni obra ivanjem zemlje i svojim obvezama u plodinama izdravaju vazale i o+o.u,uju i+ &udjelovanje u voj&)i *eudala) sad ne treba robove kako je bitna obrada zemlje, dovoljan mu je obra iva kojem !e priznati obiteljsko dobro %hufe$ houba$ mansus# uz uvjet davanja naturalni- da,a da bi 3eudalac dobio da!e, treba mu stalnost radne snage zato na&toji vezati &eljaka uz ze+lju tako od +@' do +,' stolje!a u ?apadnoj 0uropi ropstvo i slobodni seljaci nestaju, a neposredni proizvo ai bivaju izjednaeni u statusu kmeta, kao proizvo aa vezanog za zemlju %ipak, jo je bilo i robova i slobodnih seljaka, ali u manjoj mjeri# k+et&tvo je, dakle postalo prevladavaju!i oblik, ali tijekom cijelog 3eudalizma se zadr"avaju alodijal)i %slobodni seljaci# %U O63KI <%UDA#I!A4 HKU/AE K 12AN3TVOI usporedno s poetkom 3eudalizacije %sredina 5' stolje!a#, europsko stanovnitvo je pokoeno ku.o+ taj demogra3ski pad je jedan od imbenika 3eudalizacije %manjak radne snage potie 3eudalce da seljake ve"u uz zemlju, ali ih ne svode na robove# to je (i+benik pri&ilne vezano&ti uz ze+lju kao nadomjestak za nedovoljnu ekonomsku prinudu koja bi zadr"ala seljaka tada zapadna 0uropa ima oko 57 milijuna stanovnika8 u +@' stolje!u zapoinje demogra3ski rast koji uzrokuje i op!i gospodarski napredak %traje sve do nove kuge +.*5' i stradanja u :togodinjem ratu# odnosi u poljoprivrednoj proizvodnji u -aliji od .' do &' stolje!a bili su gospodarska osnova nad kojom se di"e vazal&ko-bene*i)ij&ki odno& kao osnova organizacije vojske koja je uvijek bit dr"ave i vlasti, te nosilac njenog monopola nasilja

.5

takav gospodarski, pravni, politiki sustav nazivamo *eudaliza+ svi konstitutivni elementi 3eudalizma su izgra eni tijekom +@' stolje!a %vitetvo$ kmetstvo$ te kranstvo kao njegova ideologija# kr',an&tvo je za 3eudalizma poistovje!eno s novom vlasti i dr"avom vrlo rano poelo se upletati u politiku, robovlasniku dr"avnu zbilju, i to u tolikom stupnju da i veliki )rkveni o)i tog razdoblja piu loim latinskim, a duhom su u svom vremenu ipak, i takav nivo pismenosti bio je dovoljan da sve!enikom sloju pribavi atribut uvara i obnovitelja klasine uenosti od +@' stolje!a poinje i jae vezanje kr',an&tva uz )rkvu kao dravnu in&titu)iju poinje doba klerikalno. diktata poetak tog razdoblja simbolino oznaava Dictatus papae -rgura E99 6ildebranda iz +@2&' godine veza kr!anstva i 3eudalizma bit !e vrlo jaka, pa !e od re3ormacije trajati njihovo odvajanje zbog te veze se pojmovno esto poistovje!uju 3eudalizam i kr!anstvo, a slika mranog doba odnosi se na oboje

1. 6OVI$%3NI 6 %/#%D
2.1. UVOD germansko pleme <ranaka je ve! sredinom *' stolje!a na podruju -alije najva"niji me u njima su: 3alij)i u dananjoj Jelgiji, ire se do Goire8 ibuar)i oko srednje )ajne, izme u ;etza i $achena oni kao rimski saveznici dobivaju zemlju za obra ivanje, a sudjeluju i u borbama protiv drugih germanskih plemena *&+' u bitci na (atalaunskim poljima zajedno s )imljanima pobje uju $tiline 6une, pa poinju biti svjesni svoje mo!i u to vrijeme, barbarski narodi su samo prividno podlo"ni caru u 8aveni %sredite ?)C od *@,'# tako ve! sredinom petog stolje!a prestaju posljednji ostaci rimske vlasti u -aliji i 6ispaniji, a u ostalim dijelovima vla&t preuzi+aju /er+ani !apadni /oti vladaju podrujem od -ibraltara do Goire, Vandali su gospodari sjeverne $3rike i zapadnog :redozemlja, a "ur.undi vladaju podrujem oko )hone i dijelovima )ecije %4vicarskoj# u 9taliji, carevi postaju samo oru-e germanske vojske koja preuzima stvarnu vlast %u ,@ godina izmijenilo se 2 careva# *2&' vojskovo a Orest rui cara Bulija Kepota i svog sina )omula imenuje carem, kao )omula $ugustulusa %cari!a# )omul zapravo nema vlast, jer se ona nalazi u Orestovim rukama nakon to germanska vojska nije dobila podjelu zemlje, ona *2/' godine postavlja svog zapovjednika Odoakara za cara, a on im daje zemlju u dolini Poa istoni car ?enon priznaje Odoakara patricijem 9talije, a *55' proglaava <eodorika, kralja istonih -ota, ri+&ki+ voj&kovo8o+ koji treba osloboditi 9taliju od Odoakara %tako se htio osloboditi istonogotskih napada i pustoenja# <eodorik zatim od saveznika postaje samostalni vladar I&to(no9.ot&ke drave, koja obuhva!a dananju 9taliju, Provansu, 4vicarsku, $ustriju i Jalkan do Drine 2.2. < ANAKA 6AT I$A @A#NA K A#$%VINA OD :. DO ?. 3TO#$%2A K#ODVI/ 4% OVIN1KI Hvlada 7?;. K :11.I posljednji ostaci rimske vlasti jo postoje u -aliji sin zapovjednika rimskih eta :iagrie proglaava se kraljem 8imljana na tom prostoru uskoro dolazi do obrauna me u germanskim plemenskim vo ama, iz kojih se izdi"e (lodvig ;erovinki (lodvig se name!e kao vo a, kralj 1ranaka *5/' pobje uje )imljane u bitci kod :oissonsa, ime nastaje 3ranaka dr"ava -ermani saveznitvo uvr!uju +ije'anje+ krvni- veza, pa (lodvigova sestra postaje <eodorikova "ena, <eodorik svoje k!eri udaje za zapadnogotskog kralja $lariha 99 i burgundskog kralja :igismunda, a :igismund udaje svoju k!er za (lodviga svi -ermani osim 1ranaka pri+aju kr',an&tvo krajem *' stolje!a,i to u 1rijevom tumaenju koje je proglaeno herezom na koncilima u Kiceji i Carigradu 1ranci "ive na sjeverozapadnim granicama carstva, pa jo jedno vrijeme ostaju pogani

.7

tako je i (lodvig bio po.an, no shvatio je znaenje borbe slu"bene crkve s arijevskom herezom da bi pridobio crkvu protiv ostalih germanskih kraljeva-arijevaca, *75' pri+a kr',an&tvo u )eimsu od biskupa )emigija njegova mo! u to vrijeme raste, no ne zbog primanja kr!anstva, nego zbog ratnih uspjeha protiv $lemana i ?apadnih -ota on stoluje u 6arizu %glavno sredite ;erovinga uz ;etz#, a osvojene krajeve proglaava kraljevskim domenama (lodvigovom smr!u, 8egnorum 9rancorum dijele njegova 7 &ina svaki kraljuje svojim dijelom, iako to nisu cjelovite kraljevine8 u me usobnim sukobima i ratovima protiv Jurgundije poginula su . sina, a pre"ivio je jedino (lotar K#OTA Hvlada ::;. K :;1.I i 6OD$%#A < ANAK% N$%/OVI4 3INOVI4A vlada cijelom 1ranakom8 u to vrijeme pripojeni su joj prostori germanskih plemena istono od )ajne %$lemani, Javarci# (lotarova smrt dijeli dr"avu na * dijela njegovim &inovi+a jedan od njih umire, a preostali poinju rat oko podjele vlasti taj rat traje ,@ godina, u tom razdoblju jaa aristokracija, pa je <rana(ka podijeljena na 0 dijela: +# Au&trazija sjeveroistono od Pariza i njemake zemlje8 sjedite je ;etz ,# Neu&trija zapadno i sjeverno od Pariza8 sjedite je Pariz .# "ur.undija ju"no od Pariza8 sjedite je Orleans podjela nije prostorno cjelovita, jer svaki od bra!e ima i dijelove u $kvitaniji, ju"no od Goire ratovi &e na&tavljaju idu!ih .@ godina, dolazi do me usobnih sukoba unutar 3ranake plemenske aristokracije, to utjee u na polo"aj kraljeva-bra!e ;erovinke loze8 /+*' donesen je %di)tu+ Flotarii %Vje(na kon&titu)ija#: o ujedinjuje se vojno austrazijsko i crkveno-zemljino burgundsko plemstvo o predvode ih austrazijski mo!nici, biskup ;etza $rnul3 i Pipin :tariji Gandenski, nadstojnik dvora o oni na dr"avnom saboru u Parizu priznaju neustrazijskog kralja (lotara 99 kralje+ )ijele drave ovim ediktom potvr ena je +o, ari&tokra)ije car se njime obvezuje da !e za upravitelja upravnih jedinica %gro3ovija# imenovati plemi!e iz odnosnih podruja, a gro3 !e biti nadle"an za sve poslove na svom podruju vlast preuzima aristokracija, pri emu najva"niju ulogu ima +ajordo+ kasnije imenovana . majordoma za svaku pokrajinu DA/O"% T I.E A NU#< i 6I6IN II. Dagobert 9' /,5' naslje uje (lotara 99 kao njegov jedini sin smatra da je vojnim uspjesima stekao dovoljno mo!i da skri aristokraciju i preuzme vlast, no $rnul3 i Pipin :tariji %kasnije utemeljitelj (arlovi!a# ga prisiljavaju na ustupke plemstvo uvi a dizanje nove mo!i umjesto kralja, koju predstavljaju Arnul*in.i, potomci k!eri Pipina :tarijeg udane za sina biskupa $rnul3a , te ratuje protiv njih idu!ih ,@ godina /5@' Pipin :rednji 6erstalski ipak postaje majordom $ustrazije, a /52' i majordom cijele 1ranake %ujedinjena ,@@ godina nakon (lodviga, ali sada stvarnu vlast ima majordom, a ne kraljevi# nakon smrti majordoma Pipina 99, 2+*' godine dolazi do &ukoba oko na&lije8a: dvorska struja podr"ava Pipinova maloljetnog unuka kao jedinog pre"ivjelog mukog potomka ribuarsko plemstvo podr"ava Pipinova vanbranog sina (arla on oru"jem osvaja vlast i po&taje jedini +ajordo+ KA #O 4A T%# H+ajordo+ =1=. K =71.I njegova dr"ava ima oblik &aveza voj&ka pokrajina neke su plemenske, a neke etniki vrlo raznolike uz (arlove ratne uspjehe i vojne sposobnosti, osnova njegove mo!i je i vanjska opasnost, koja ujedinjuje zemlju u obrani (arlovi vojni u&pje&i: najprije je zadobio vlast u $ustraziji, a zatim u Keustriji i Jurgundiji8 zatim je osvojio $kvitaniju, pa pokorio 1rize, $lamane i :ase, a 2.,' kod Poitiersa izbacuje $rape iz $kvitanije sukob s $rapima ujedinjuje *ran)u&ku ari&tokra)iju i )rkvu , koja se stavlja u slu"bu H obrane kria od mjesecaI $rapi prijete i 9taliji i Carigradu, pa u Jizantu nastaje duboka kriza vjere i carstva % ikonokla&ti(ka kriza, 2.@' do 5*.'#

*@

(arlo ;artel uspjeno se brani od $rapa, no istovremeno mora kontrolirati pojedina plemena svoju vojnu uspjenost temelji na stvaranju konjice uspostavljene na vazalno9bene*i)ijarno+ odno&u %vazali vojnim uspjesima stjeu nove bene3icije# KA #4AN I 6I6IN 4A#I H+ajordo+ od =71.E kralj =:1. K =;?.I (arlo ;artel je prije smrti 1ranaku podijelio na dva +ajordo+ata dvojici svojih sinova (arlmanu i Pipinu ;alom to uzrokuje &ukobe ple+ena i ari&tokra)ije, te ro8aka koji tra"e prava8 poinje poistovje!ivanje crkve s 3ranakom vlasti (arlman se 2*2' povlai u samostan, a Pipin ostaje jedini majordom za cijelu 1ranaku, te vlada u slu"bi ;erovinkog kralja merovinki kraljevi su posve u rukama majordoma, koji svoju vlast osiguravaju i poticanjem degeneracije kraljeva, koja poinje gubitkom ratnikih svojstava zato na narodnom saboru plemstva u :oissonsu 2&+' Pipin biva proglaen kraljem kako odluka sabora nije dovoljna da Pipinovi preci preuzmu kraljevsku vlast, tra"i se potvrda od pape iz i+a tako kr',an&tvo dobiva ulogu ideolokog arbitra papa odgovara potvrdno, poistovje!uju!i 3aktinu vlast s legitimitetom smatra da je vlast kao injenica boji dar$ stoga ju treba i pravno pri&nati nakon toga, Joni3acije kruni Pipina za kralja, a zadnji merovinki kralj je smjeten u samostan %uloga politikog zatvora#8 3aktina vlast majordoma postaje priznata i de iure 2.0. 3#A"#$%N$% K A#$%VIN% OD ?. DO 1>. 3TO#$%2A 6I6IN 4A#I u ovom razdoblju od 5' do +@' stolje!a 1ranaka dr"ava i rimska Crkva ujedinjuju )ijelu zapadnu %uropu, pa razlike izme u romaniziranih junih ermana i njihove germanske bra!e sjevernije od "eine postaju sve vidljivije Pipin ;ali uskoro +ora vratiti papi u&lu.u: Gangobardi osvajaju bizantski )avenski egzarhat, unutar kojeg je i )im ugro"eni papa odlazi u Pariz tra"iti pomo! od Pipina, a 2&*' ga kruni u parikoj crkvi :t' Denis daje mu naziv patricius 8omanorum, koji je dotad nosio ravenski egzarh Pipin istovremeno od Gangobarda oduzima )avenski egzarhat i daje .a papi na upravu tako je uspostavljena Frkvena drava %%atrimonium beati %etri#, a papa postaje njezin poglavar papa se ovom prilikom nagodio s Pipinom o vra,anju )rkveni- po&jeda )rkvi (arlo ;artel ih je davao vojnicima kao bene*i)ije da spasi 1ranaku i kr!anstvo od $rapa, no sada su $rapi jo samo u :eptimaniji, ne predstavljaju opasnost kako je Pipinova vojna snaga poivala na interesu vlasnika bene3icija, on ih ne oduzima vojnicima, nego odre uje proizvo aima na tim zemljitima da daju 2G1> )rkvi kao bivem vlasniku %jedan dio ve! daju bene3icijarima# tako se pove!ava optere!enost seljaka, pa nastaje oblik crkvenog poreza zahvaljuju!i bene3icijarnom sustavu, Pipin je istisnuo $rape i zavladao dr"avom od Pireneja do <iringije, od 9talije do :jevernog mora uz potvrdu sabora velikaa, Pipin ;ali svoju dr"avu ostavlja sinovima (arlu i (arlmanu KA #O V%#IKI Hkralj ==1. K ?17.I odmah nakon Pipinove smrti, (arlo i (arlman postaju neprijatelji (arlman je ubrzo poginuo, a njegova udovica bje"i Gangobardima koji pokuavaju prisiliti papu da (arlmanove potomke proglasi kraljevima papa se odupire, a (arlo 22*' upada u 9taliju i proglaava se re: 9rancorum et ;angobardum atque %atricius 8omanorum dodaje si i naziv Hkralj po milosti bojojI, te zapoinje s ratovanje+ i o&vajanji+a: o u okrutnim ratovima gui :ase, Gangobarde i Javarce o osvaja srednju 0uropu, dolazi do slavenskih plemena u Poljskoj i $vara u Panoniji o radi obrane od $vara uspostavlja I&to(nu, Karantan&ku i <urlan&ku +arku o najosjetljivije podruje su istone granice 1ranake, gdje se sukobljava s Jizantom %ovdje "ive i 6rvati# tako vlada ogromnom dr"avom na prostoru zapadne i srednje 0urope, a papa ga na Jo"i! 5@@' kruni kao )ara i+ljana

*+

papa pritom "eli odvojiti )im od Carigrada, pa ne priznaje caricu 9renu kao cara )imljana8 krunjenje (arla je ujedno i oblik poricanja 1ranaka kao vladaju!eg naroda (arlo je shvatio papine motive, pa se odmaknuo od pape uz to, njegova mo! se oslanja na ratna osvajanja, pa je primanje krune bez suglasnosti 3ranakih velikaa bilo strano njegovom poimanju vlasti zato on tra"i na.odbu & "izanto+, pa je uz odre enje granice potpisan $achenski mir 5+,' godine koliko je (arlo osjetio papinu namjeru da ga uini svojim oru em, vidljivo je i u (arlovom krunjenju &ina #udvi.a za suvladara i nasljednika %5+.'# bez ikakvog sudjelovanja pape i )imljana )rkva je svjesna (arlovog uzmicanja, pa izra uje lanu Kon&tantinovu darovni)u %Donatio Constantini# o crkva ju izdaje jer ne "eli da izgleda kako papa svoju svjetovnu vlast duguje barbarskim (arlovi!ima o po njoj, (onstantin Eeliki ..@' naputa )im i predaje papi vlast nad cijelim zapadnim svijetom o naime, crkva ne "eli temeljiti svoju vlast samo na teologiji, nego na rimskom etatistikom legitimitetu o (arlo to ne prihva!a smatra da ima carstvo od samog boga, a i u dogmatskim pitanjima je iznad pape tako (arlo ostaje tradi)ionalni *rana(ki kralj vlast izvodi iz snage oru"ja svojih ratnika koji ine narodnu skuptinu nije mu bila bliska rimska ideja o cjelovitosti dr"ave, pa je jo za "ivota podijelio dr"avu svojim sinovima kako ga je nad"ivio samo jedan od trojice, Gudvig, 1ranaka ostaje ujedinjena jo neko vrijeme #UDVI/ 6O"O5NI H?17. K ?7>.I uklanja sve suparnike okrutnim mjerama ubojstva, osljepljivanja, zatvaranja u samostane da bi sauvao jedinstvo carstva svoju vlast dokazuje uza&topni+ krunjenji+a , a umjesto ratnika okru"uje se &ve,eni)i+a 5+2' naputa germansku tradiciju podjele dr"ave odre uje najstarijeg sina Gotara carem, a ostale sinove ini podlo"nima "eli oduzeti crkvene zemlje bene3icijarima i vratiti ih crkvi, to protiv njega okre!e vojsku i vlastite sinove nakon , svrgavanja, morao se pokoriti sinovima jer ga je vojska napustila poinje borba &inova za ze+lju 4I U V% DUNU ?70. nakon +. godina sukoba, tri brata sporazumom dijele 1ranaku na 0 podjednaka dijela: +# Gudvig njemaki dobiva zemlje istono od )ajne naseljene -ermanima ,# (arlo Telavi dobiva zapadne, 3rancuske zemlje .# najstariji Gotar dobiva uski pojas od :jevernog mora do )ima, te prima titulu cara 5*.' (arlo Telavi se obvezao da ne!e uzimati bene3icije vazalima ograniava kraljevo pravo raspolaganja bene3icijima Eerdunski mir esto se uzima kao kraj <rana(ke kao jedne drave, jer vie ne!e biti uspostavljeno vojno jedinstvo uskoro 0uropu naseljavaju sjeverni germanski narodi, posebno Kormani i :asi, koji zadr"avaju plemensku koheziju ona !e postati temelj vojne mo!i &a&ke vojvodine koja se 7/,' predvo ena Otonom di"e do carstva tako je obnovljeno (arlovo carstvo, ali kao Rimsko carstvo njemake narodnosti 1ranaka kao carstvo i jedinstvena dr"ava prestaje postojati ve! krajem 7' stolje!a, sa zadnjim (arlovi!ima njezin kraj oznaava po(etak iz.ra8eno. *eudaliz+a na podruju zapadnoeuropskih dr"ava

2. D U1TVO I /O36ODA 3TVO

"ivot 1ranake dijeli se na 2 razdoblja %;erovinzi i (arolinzi# razlike su uglavnom vjerske, politike, pravne prirode u cijelom razdoblju jedini oblik materijalne proizvodnje je poljoprivreda, a u tom pogledu ne razlikuju se ni rimska -alija i 1ranaka, osim u stupnju obiljeja /alije: zbog brojnih veleposjeda, pro+et dobara je ogranien i vren bez sudjelovanja neposrednih proizvo aa

*,

 velepo&jedi poinju nestajati %nesigurnost, ratovi, pljake privredna anar-ija#, svaki kolon obra uje svoj mansus preostali veleposjedi u ju"noj -aliji su vie zaputeni posjedi nego "ive proizvodne cjeline D U1TV%NA 3T UKTU A U < ANAKO$ nije svugdje i uvijek ista u $ustraziji prevladava germanska plemenska organizacija, slobodno stanovnitvo irenjem na jug, 1ranaka naslje uje ri+&ke &trukture %robovi, koloni# ostavlja osvojena podruja starosjediocima, ali pokoreni seljaci du"ni su obra8ivati ze+lju i davati joj porez u dijelu proizvoda ti seljaci se s vremenom izjednaavaju u statusu kolona k+etova %ine oko 7@R stanovnitva u 7' stolje!u# u takvom svijetu polunomadske poljoprivrede vlada krajnja ne&i.urno&t svakog polo"aja, pa i imovinskih prava do +,' stolje!a i glosatora, poja+ vla&ni'tva je gotovo nepoznat, a prava na &emlju imaju znaenje po&jeda i plodouivanja tako er, 0uropi nedo&taju proizvo8a(i, a ne zemlja %/&@' godine 0uropa ima oko +5 milijuna, oko 7@@' najmanje, a zatim raste do sredine +,' stolje!a do *, milijuna stanovnika# odno& &je+ena i ploda je oko +P., a vrlo rijetko +P* upravo to je izvor +aterijalne ne&i.urno&ti koja uzrokuje glad, ali i mentalnu nesigurnost razliitost odnosa na zemlji je izjednaena obvezom davanja dijela priroda bene3icijaru %kraljPcrkvaPvazal#8 razlika izme u proizvo aa je u &tupnju davanja 1ranaka gotovo ne poznaje tri'te i pro+et dobara, a cirkulacija novca gotovo ne postoji %ima lokalnu vrijednost# (arlo Eeliki provodi monetarnu re3ormu nakon koje novac postaje obra(un&ka jedini)a8 nesigurnost i slabost putova su razlog da se uglavnom mo"e raunati samo na +je&ne proizvode osim toga, izrabljivanje je posebno teko u nerodnim godinama, kad se seljaku oduzima preko pola uroda %posljedice: glad koja ak uzrokuje i ljudo"derstvo# glad i ratovi uzrokuju epide+ije %kuga &/@' i 2*@'# koje uzrokuju pomor stanovnitva8 pro&je(ni ljud&ki vijek je .@ godina 1ranaka je posve &elja(ka ze+lja gradovi iz rimskog vremena nestaju ili postaju seljaka naselja i kamenolomi drvo je skoro jedini gra evni materijal, a kovine %"eljezo# se uglavnom koriste za vojnu opremu K I3TI$ANI!AFI$A I NOVI D U1TV%NI 3#O$%VI tek u 5' stolje!u 1ranaka postaje kr',an&ka ze+lja glavno sredite su &a+o&tani %od 2' stolje!a# koji nose i sva obilje"ja 3eudalne proizvodne jedinice, jer je ideal samostanskog gospodarstva puna &a+odovoljno&t i nezavi&no&t samostani su sredita uenosti, a obnavljaju i neka osnovna znanja do +@' stolje!a uop!e nema tehnikih pronalazaka, a tada dolazi do usvajanja novih tehnologija %mlin i hidraulina energija$ eolska energija$ tropoljni sustav< i gospodarskog napretka usporedno s tim, nastaju novi dru'tveni &lojevi: oni koji mole %oratores#, koji ratuju %bellatores!miles#, koji rade %laboratores# *rana(ka rodov&ka ari&tokra)ija iz zemljino-slu"benike evoluira u vojnu, jer vlast ima izrazito vojna obilje"ja vlast je monopol nasilja, pa vladaju!a klasa izrabljuje podre enu u tolikoj mjeri da se vla&t izjedna(ava &a &ilo+ K 12AN3KA F KVA kr!anska crkva priznaje *akti(nu vla&t kao najvi'u, ali joj pokuava pripisati obilje"ja legaliteta %svaka vlast je od boga# oslanja se na trajno&t obi(aja %simbolizira vjenost boga#, pa u 7' stolje!u nastaje krilatica: Bog je rekao$ moje je ime obiaj to je vidljivo u razlici obiaja koji vrijede za 3aktinu vlast pojedinih 3eudalaca i obiaja koji vrijede za crkvu kao trajnu organizaciju iz te hijerarhije proizlazi &a+o&vije&t )rkve, ali u njoj je sadr"an paraleliza+ &vjetovne i du-ovne vla&ti u +@' stolje!u samostan ClunA utemeljuje doktrinu koja dokida taj paraleliza+ crkvena vlast je izraz Joga i njegove vjenosti, pa svjetovna vlast mora biti posve u slu"bi bo"anske, ideoloke tako u ++' stolje!u %za (arla Eelikog# izbija &ukob iz+e8u najvi'i- pred&tavnika ti- vla&tiE )ara i pape:

*.

 )ar i *eudal)i se pozivaju na obiaj koji daje prednost germanskom 3aktu )rkva takav obiaj odbacuje, a potom odbacuje i samo poistovje!ivanje boga i obiaja papa -rgur E99 izjavljuje: HBog nije rekao$ moje je ime obiaj'I to sve uzrokuje postanak &ve,en&tva kao posebnog stale"a, njegovo odvajanje od sloja svjetovnih 3eudalaca crkva mo"e raunati na podr'ku k+etova, jer se ima ulogu &atitnika slabih i nemonih od naoru"ane 3eudalne klase crkva u +@' stolje!u zapoinje borbu za bo"ji mir protiv 3eudalaca, ali i borbu za preuzimanjem mjesta najkrupnije. *eudal)a O /ANI!AFI$A 6O#$O6 IV %D% u 1ranakoj postoje &itni &elja(ki po&jedi %naseljeni -ermanima# i velepo&jedi %pripadaju kralju, vazalima, uskoro i crkvi# veleposjede obra uju koloni$ robovi i slobodni seljaci8 obdarenik mo"e dobivenim posjedom raspolagati za "ivota, a nakon smrti taj posjed dijeli sudbinu njegove ostale imovine %ovo vrijedi do 5' stolje!a# tijekom 2' stolje!a stvara se novi veleposjed: dolazi do raslojavanja unutar plemena, pa se ple+en&ka ari&tokra)ija smatra vlasnikom sve zemlje svojih suplemenika pojedini +o,ni)i dotad slobodne seljake prisiljavaju da se priznaju njihovim, te da im daju dio prinosa sa zemlje )rkva tako er stvara velike posjede pojedinci joj daruju zemlju ili ih ona prisvaja %obra uje ih sama ili uz pomo! seljaka# dva &talea: neposredni proizvo ai %robovi, koloni, slobodni seljaci# i oni koji dobivaju dio priroda %vojska i sve!enici# voj&ka je najbrojnija profesionali&ira se, postaje posebni stale", poistovje!uje vlast sa svojim maem %vojnika drava# od kraja 7' stolje!a, 1ranaka je drava vojne &ile %do tada jo postoji vezanost vojske uz plemena, a proizvo a je seljak#

0. D 5AVNO U3T O$3TVO

7.1. UVOD osnova 3ranake dr"ave je ple+e i voj&ka u poetku ine jednu cjelinu, no poinju se odvajati od 2' stolje!a 1ranaka je savez 3ranakih plemena %;erovingi iz :alijskog, (arlovi!i iz )ibuarskog plemena# od 5' stolje!a stvara se novi tip zajednica pro&torne, te zajednice pre+a zani+anju %vojska, sve!enstvo# 1rancima je strana apstraktna predod"ba o prostorno-vremenskom kontinuitetu vlasti, dr"ave, kao i pojam dr"avnog dijeljenja pravde pravo je izjednaeno s pravdom, te ima teritorijalno-obiajno znaenje bit dr"ave je iskljuivo voj&ka, koja nosi monopol nasilja koje nije povezano s pravom %drava * sila * pravo jaeg# 1ranaka je za cijelog trajanja bila patrijar-alna kraljevina, jer vlast poiva na plemensko-vojnoj logici merovinko razdoblje je obilje"eno plemenskim ure enjem %do sredine 5' stolje!a# karolinko razdoblje karakterizira vojno-teritorijalna podjela vlasti %do kraja 7' stolje!a# 7.2. K A#$ ve! Cezar i <acit germanskog plemenskog vo u nazivaju kralje+ %reM#, a taj naziv ostaje do kraja 3ranake dr"ave kralj je pritom izabrani plemenski vo a bira se unutar kraljevskog roda zbog zasluga on ne odre uje nasljednika, njegovi poto+)i naslje uju dio njegove imovine nakon toga mo! pojedinih nasljednika ovisi o njihovim &po&obno&ti+a koje se mani3estiraju u borbama sa susjednim plemenima ili me usobnim sukobima pojedini kraljevi se i sami povlae kad vide da nemaju vojne sposobnosti nakon to su ratnike sposobnosti zamrle u cijelom ;erovinkom rodu, vritelji vlasti postaju +ajordo+i %pleme 1ranaka je sudionik i sudac8 dijeli pobjede i poraze kraljeva# kralj nema neogranienu vlast vlada po obi(aji+a &vo. ple+ena i pomo!u plemena

**

osim kraljevskog roda, povlaten polo"aj imaju i ari&tokrat&ki rodovi koji pokuajem uzdizanja kralja postaju branitelji 3ranake tradicije te posti"u da kralj pismeno te obiaje prizna 0diktom (lotara 99 /+*' godine aristokracija postaje posrednik kralja i plemena za kralja aristokracija postaje narod, a aristokracija je kralj za narod %pleme# pritom su kraljevi esto bili ,@-godinjaci, kao i vojske %kratak ljudski vijek# "I AN$% K A#$A kako je vojska tra"ila dostojnog vo u, nasljedno naelo slabi pred izborom sposobnog kralja javlja se elevatioB o nastaje oko 2' stolje!a vojska na prijestolje uzdi"e jednog iz kraljevskog roda o izbor se vri bez obzira na jednakost ostalih lanova kraljevskog roda %nebitna je kraljeva dob# o takav izbor postaje o&nova kraljev&ke vla&ti, usporedno s naslje ivanjem izborom Pipina ;alog inilo se da je pobijedilo naelo naslije a, no i on i (arlo Eeliki i Gjudevit Pobo"ni su podijelili dr"avu sinovima uz potvrdu narodne %aristokratske# skuptine stoga prevladava na(elo izbora i razlike %neravnomjerna podjela# borba izme u naela naslije a i izbora nastavit !e se do +@' stolje!a8 u 9rancuskoj !e prevladati naelo naslije a, a u =jemakoj naelo izbora %no oba naela ipak ostaju prisutna sve do nasljedne i apsolutne kraljevine# K A#$%V3KI "ANNU3 od (arlovi!a, ri+&ke i )rkvene ideje prodiru u 3ranaku dr"avu znak kraljevske vlasti postaju 'tap %simbol sudbene vlasti#, kri %simbol vjere# i pomazanje &veti+ ulje+ kod krunjenja, dok je za ;erovinga glavni kraljevski simbol bilo koplje sve do 7' stolje!a, osnovu legitimiteta kraljevske vlasti ini elevacija zavrni in biranja kralja od naroda, tj' velikaa bannu& ima samo legitimni kralj to je pravo narediti ili zabraniti neto pod prijetnjom kazne %novana globa, /@ solida# kraljeve zapovijedi pritom moraju biti u skladu s obiajnim pravom i moraju i!i na op!u korist % utilitas u!lica# kraljevski bannus mogao je biti: upravni ako se odnosi na vremenski-prostorno ograniene odnose %npr' vojne, sudbene, crkvene prirode# naredbodavni ako je op!enit, u obliku op!eg pravnog pravila8 pomo!u ovog bannusa kralj mo"e regulirati nove, neodre ene odnose %kako je ovaj bannus ogranien trajanjem "ivota kralja, i on ima svojstvo upravnog akta# bannu& je &red&tvo za'tite +iraB o to pravo pripada kralju, ali i nekim plemenskim vojvodama %izvedeno iz prava plemena ije su vojvode# o za osobe bez plemenske zatite, kralj je op!i jamac pravde i zatitnik, on nad njima ima +undeburdiu+ re.i& ovdje spadaju ljudi bez plemensko-rodovske i obiteljske zatite %klerici$ hodoasnici$ >idovi$ ljudi be& rodovskih srodnika# o postoje i prirodni staratelji %imaju +undeburdiu+# to su otac nad enom$ djecom i rod!pleme nad pripadnicima tako i kralj mo"e imati ulogu zatitnika prema narodnom pravu, dvije su vrste kraljeve zatite: a# op,a dana putem op!e naredbe, ti!eniku daje pravo na , zahtjeva: da se njegov spor konano rjeava pred kraljevskim sudom %ius reclamandi ad definitivam regis sententiam# da naknada za povrede prema tim osobama bude pla!ena u iznosu predvi enom za povredu kraljeva banusa b# privatna ugovorena osobno putem simbolinog ina %)o++endatio#8 ini osnovu vazaliteta osnova kraljevske vlasti je u.ovorE tj. pri&tanak podanika naslije ePizbor je samo uvjet da kralj tra"i podaniku prisegu o bez nje vlast nije legitimna, izme u kralja i podanika postoji ratno stanje sve dok narod ne prisegne o od /' stolje!a postoji obiaj da kralj putuje kraljevstvom primaju!i prisegu podanika i ulaze!i u posjed domena

*&

kasnije to umjesto njega ine +i&&i, a stvara se i obiaj da kraljevi ponavljaju prisegu %(arlu Eelikom . puta#

K A#$%VA I4OVINA I 6 I@ODI ne postoji razlika izme u kraljeve privatne i dravne i+ovine nema razlike izme u kralja, krune kraljevske vlasti kralju je, kao vo i ratniku, pripadao najve,iE najbolji dio ratno. plijena zato su rimske carske domene uglavnom pripadale njemu, no njegovim posredstvom dobivali su ih i drugi zaslu"ni ratnici %zemlja i prirod ine osnovu mo!i 3ranakih kraljeva# nakon osvojenja Bu"ne -alije, 1ranci pokuavaju zadr"ati ri+&ki porezni &u&tav Hze+ljarinaE .lavarinaI o zemljarina i glavarina ve! u rimsko vrijeme poprimaju naturalni oblik, a postaju i nepromjenjiva da!a o dakle, ove da!e postaju realni teret neovisan o prinosu sa zemlje i statusu osobe, odnosno obitelji o me utim, ta davanja nikad nisu nametnuta -ermanima kao op!edr"avni porez %samo u ju"noj -aliji# o ovu da!u kralj u"iva samo ako je to kraljeva domena kralj i &vi o&tali obdareni)i +o.u uivati ze+lju na 2 na(ina: a# sami brinu o obradi %bona$ quae ad opus regis habentur# b# zemlju daju u zakup %bona$ quae ad partem regis habentur# o&tali kraljevi pri-odi su znatno nesigurniji, a ovdje spadaju: 1I .odi'nji darovi %dona annualia# podanici ih daju pri godinjim skuptinama 2I .lobe za povrede o&oba pod kraljevo+ za'tito+ 0I )arine, odnosno sajmine pristojbe za robu namijenjenu prodaji8 esto napla!ivane na vie mjesta unutar zemlje 7I tributi pokoreni- i ratni plijen :I obveze podanika da ugoste kralja i omogu!e mu daljnje putovanje %vrijedi i za sve s kraljevim pismom# kraljevi su navedene dohotke esto umanjivali svojim raspolaganjima mogli su osloboditi obveznika %e.ze+p)ije# dok je 1ranaka imala narodnu vojsku, kraljevi ne trebaju velike naturalne prihode, a novanih i nema %samo carine# stvaranjem bene*i)ijarno. &u&tava, kraljevi trebaju zemlju kako bi izdr"avali bene3icijare zbog toga poinje dr"avna briga o zemlji %osim toga, kraljeve izdatke umanjuje i obveza podanika da grade i odr"avaju putove, mostove i utvrde# DVO I DVO 3KI 3#U5"%NIFI o&oblje %domestici$ palatini# koje je stalno na raspolaganju gospodaru ini dvor %domus$ palatium$ aula$ curia regis# najbitniji dio dvora je kraljeva .arda %trustis regia$ antitrustiones# koju u ratu vodi sam kralj, a od 2' stolje!a majordom u dvoru je najbitniji vojni dio, no kasnije neke slu"be preuzimaju kleri)i, to odvaja inovniko od vojnog plemstva kad 1ranaka ima vie kraljeva, svaki od njih ima svoj dvor dvorovi su jednaki u pravima i astima, pa i jednako ure eni ja(anje &redi'nje voj&ke i ple+&tva izaziva &u+nje lokalno. ple+&tva ono jaa svoj utjecaj tako to dr"ava ima vie majordoma i onda kad 1ranakom vlada samo jedan kralj %koliko je majordoma$ toliko je i domova, uglavnom .# najva"niji dvorski slu"benik je +aiordo+u& H&ene&)al)u&I upravitelj dvora i kraljeve vojske, te predsjedatelj kraljevskog suda prvo ga postavlja kralj, a od 2' stolje!a plemstvo od kraja 2' stolje!a, majordom nasljedno pripada domu $rnul3 %kasnije (arlovi!# o&tali vani (inovni)iB .ro* dvora %comes palatii# vodi kraljevski sud, kao i sve naredbodavne i normativne poslove kralja8 ovu slu"bu uglavnom obavljaju klerici %kao i sve dvorske slu"be koje zahtijevaju pismenost# .ro* konji)e %comes stabuli# maral, pod nadzorom majordoma rizni(ar %thesaurarius$ camerarius#

*/

kan)elar %referendarius$ cancelarius# upravlja dvorskom kancelarijom, ovjerava sve kraljeve isprave pi&ari %notari# pod upravom kancelara ar-ikapelan predstojnik dvorske kapele i dvorskog sve!enstva8 postaje glavni kraljev slu"benik od vremena Gjudevita pobo"nog %preko njega crkva poinje duhovno utjecati na dr"avu# 1ranaka je bila decentralizirana, bez organizirane dr"avne vlasti dvorska kancelarija je imala oko +& slu"benika, dvoru su esto nepoznate vlastite isprave, a dvorska kapela i samostani postaju neka vrsta dvorskog arhiva 7.0. NA ODNA 3KU61TINA

narod ine ratni)i 3ranakih plemena oni se sastaju svakog o"ujka u Campus ;artius i odluuju o ratnim pohodima nekad se odr"ava za cijelu dr"avu, nekad za $ustrazijuPKeustrijuPJurgundiju O ine ju svi za rat sposobni mukarci od 2&&' se skuptina odr"ava u svibnju kao Campus ;aius prvenstveno kao mjesto saop!enja odluka op!im odobravanjem odluke mogu biti razliitog sadr"aja: vojne, normativne, sudske, izbor, = irenjem 1ranake i unutarplemenskim raslojavanjem, ove skuptine postaju samo &kupovi velika'a prestaje ih sazivati Gjudevit Pobo"ni, a kasnije se odr"avaju samo povremeno kao skupovi plemstva do 7' stolje!a, i druga germanska plemena odr"avaju svoje skuptine %$lamani, Javarci, <irin"ani, :aksonci, Gangobardi#

7.7. 3A"O V%#IKA1A H6#AFITU4 /%N% A#%I odr"ava se u prolje!e, esto kad i skuptina naroda8 ovdje sudjeluju velikai cijelog kraljevstva raspravlja o svim pitanjima koja se tiu vlasti i dr"ave, te postaje oblik o.rani(enja kraljeve vla&ti irenjem dr"ave smanjuje se mogu!nost dolaska velikaa iz udaljenih krajeva pa skuptina biva su"ena na plemena iz $ustrazije i Keustrije pored ove skuptine sastaje se i manji 3abor dvor&ko. i oblinje. ple+&tva: o esto ju ine kraljevi pouzdanici, odr"ava se na jesen8 ima klerikalna i diplomatska obiljeja o bavi se uglavnom zbrajanjem ljetnih ratnih pohoda i predvi anja za slijede!e prolje!e obje skuptine katkad se kombiniraju sa )rkveni+ &aboro+ saziva ga kralj za biskupe, prisutni su i svjetovni velikai esto se navodi da po obiajima sabori velikaa nemaju pravo predlaganja, kralj ih nije du"an tra"iti savjet takvo miljenje je strano poimanju obiaja kao ustava, ali i prirodi vlasti utemeljenoj na sili do apsolutne monarhije, &avjet nije samo neobvezuju!e miljenje, nego predstavlja nu"ni uvjet za odluku koja mijenja neto postoje!e na savjet se, naime, moglo samo o.lu'iti, da sve ostane neizmijenjeno %engleska 3raza H no active sovereignI# prava uloga sabora plemstva mo"e biti ocijenjena samo ako ju se promatra u odnosu prema vojnoj mo!i iz sabora dvorskog plemstva razvit !e se )uria re.i& kao skup dr"avnog plemstva i skuptina stale"a 7.:. VO$NO9U6 AVNA I 3UD3KA O /ANI!AFI$A temelj upravnog i sudskog ure enja su ple+e i voj&ka plemenske razlike uzrokuju i razlike u upravi i sudstvu uprava postoji skoro jedino kao vojna uprava, a s vremenom preuzima i sudske nadle"nosti8 uvelike se razlikuju u: .er+an&ki+ krajevi+a plemensko ure enje uprave ro+an&ki+ krajevi+a teritorijalno-rimsko ure enje 3ranaki kraljevi vode bitku protiv plemenskih ostataka ako oni predstavljaju prepreku vojnom jedinstvu dr"ave nastoje uspostaviti oblike ri+&ke or.aniza)ije, no rimska sustavnost i ujednaenost poinju uzmicati pred barbarskom razliito!u razlike izme u romanskih i germanskih krajeva vidljive su i u na&ivima upravno)sudskih organa

*2

VO$VODIN% vojvodine su najve,e teritorijalne jedini)e 1ranake %cijela 1ranaka nikad nije podijeljena na vojvodine# njome upravlja vojvoda %duM# on je vojni zapovjednik i vo a vojske8 vojvodine se razlikuju po veliini, ali i po prirodi: ponekad su teritorijalne, bez obzira ne plemensku pomijeanost stanovnitva %$kvitanija# naje!e su to vojne jedinice podudarne s plemenima %tirinka, vapska, bavarska, ribuarska, saksonska, =# plemenskim vojvodinama upravljaju ple+en&ki vojvode: o to su nasljedni vladari, imaju sva prava kao i 3ranaki kraljevi osim to priznaju vojno vrhovnitvo 1ranake o imaju svoje narodne skuptine, plemstvo, sabor, plemensko pravo, te vlastite ni"e slu"benike o tolika &a+o&talno&t plemenskih vojvodina poinje ugro"avati vojno jedinstvo 1ranake iako se inilo da je (arlo Eeliki dokinuo samostalnost plemenskih vojvodina, one se opet javljaju krajem 7' stolje!a tako je povijest 3ranake dr"ave uvelike borba iz+e8u kralja i ple+en&ki- vojvodina stoga se kraljevi okre!u )rkvi vjera postaje osnova ujednaavanja i potiskivanja plemenske razliitosti %od (arla ;artela, kri" je najsigurnije oru e vezanja plemena za 1ranaku8 plem' vojvodine postaju temelj pokrajin&ki- &tale'ki- &kup'tina# / O<OVI$% H.auGpa.u&E provin)iaGre.ioE )o+itatu&I manje jedinice od vojvodina, krajem 5' stolje!a ima ih oko =>>8 razlikuju se po veliini gro3ovija je vojna jedini)a, ali u romanskim krajevima gro3 obavlja i upravno-sudske poslove u pokuaju ukidanja plemenskih vojvodina, (arlovi!i u graninom podruju pokuavaju zamijeniti ukinute vojvodine manjim oblasnim jedinicama koje stvaraju udru"ivanjem vie gro3ovija te nove jedinice su +ark.ro*ovije %marka$ limes S granica# / O< H)o+e&E .ra*ioI u podrujima gdje su vojvodstva, vojno je podlo"an vojvodi8 on je izvritelj svih kraljevihPvojvodinih nadle"nosti na podruju gro3ovije slabljenjem plemenske veze jaa dr"avna, dakle .ro*ova nadleno&t zbog toga kraljevi nastoje kontrolirati gro3ovije postavljanjem vazala i bi&kupa koji su neposredno podlo"ni kralju kako bi vezali gro3ove uza se, kraljevi ih biraju me u lanovima svoje pratnje ovo se mijenja ediktom (lotara 99 iz /+*' godine koji odre uje da se gro3ovi moraju imenovati iz kru.a lokalni- +o,nika gro3ovi kao oblik pla!e dobivaju bene*i)ij %esto neka od kraljevih domena#, a gro3ovska slu"ba u 7' stolje!u postaje nasljedna tako cijela gro3ovija postaje vla&telin&tvo oblik 3euda koji pripada obitelji kao patrimonij %poinju se razlikovati vlastelinstvo kao 3eud u kojem ovlatenik ima banus, te ni"i 3eudi gdje ovlatenici imaju samo pravo na rente od proizvo aa# (arlovi!i nadziru gro3ove pomo!u dvor&ki- iza&lanika %+i&&i do+ini)i# vrsta putuju,i- &uda)a %po + svjetovni i duhovni# o njihov rad ure en je kraljevim uredbama %capitularia missorum#, a podruje njihova nadzora zove se +i&&ati)a o missi ispituju rad gro3ova sazivanjem skuptina naroda na kojima sluaju pritu"be %esto ih koristi (arlo Eeliki# o porastom mo!i missa, raste "elja plemstva da odluuje o njihovu imenovanju i radu zato ve! za Gudviga Pobo"nog sabor velikaa utjee da budu izabrani iz+e8u lokalno. ple+&tva %zbog njihovog otpora kasnije nestaje slu"ba missa# kao kraljev slu"benik, gro3 i sam i+a pravo bannu&a ubire dio novanih globa za kralja %tre!ina pripada samom gro3u# postoje i +ark.ro*ovi gro3ovi graninih gro3ovija, imaju viu vojnu vlast i ugled od 2' stolje!a, gro3ovi imaju i za+jenika %vi)e)o+e&# od kojeg se razlikuju kraljevi iza&lani)i %+i&&i ad -o)# F%NT%NAGVIFA IA i T@IN/G4A##U3 centenaPvicaria je najnia or.aniza)ij&ka jedini)a %od . do 5 po gro3oviji# razlikuje se u: ro+an&ki+ krajevi+a %vicaria# teritorijalne jedinice .er+an&ki+ krajevi+a %centena# rodovske jedinice, sela

*5

obje vrste su oblik sudskih jedinica s narodnim sudovanjem to su podruja istog pravnog obiaja kojeg narod poznaje glavni organ je skup svih slobodnih mukaraca unutar jedinice t-in.G+allu& o sastaje se / do 7 puta godinje na uobiajenom mjestu, no postoje i izvanredna zasjedanja o narod bira pred&jedatelja skuptine %centenar!vicar$ thunginus# o = ra)-inbur.a kako je pravo obiajno, skuptina pri svakom su enju bira od prisutnih 2 koji poznaju obiaje i koji imaju ugled estitih ljudi, te koji !e biti nepristrani u sporovima koji su predmet odluivanja ovakva 3ranaka organizacija kasnije se iri na romanske i germanske krajeve u poetku ima plemenska obilje"ja, no slabljenjem plemenske veze, sudska organizacija poprima pro&torno9obi(ajna, ali i dravno9upravna obiljeja pretpostavka narodnog sudovanja je sudjelovanje naroda u njemu, no postupno raste mo! uglednih mo!nika, a narodni udjel ima sve manju va"nost pojedini +o,ni)i ne samo da ne priznaju pravorijek tog skupa, nego skup nema mogu!nosti da provede svoju odluku prema mo!nicima %gro3 poinje sam prisustvovati thingu# uskoro gro3 sam imenuje thunginusa i rachinburge kao do"ivotne prisjednike za sve centene svoje gro3ovije to je 12 &)abina od kojih pri svakom sudovanju mora prisustvovati po 2 %poetak stalne porote koju imenuje dr"avni slu"benik# ovaj razvoj je znatno br"i u romanskim gro3ovijama te predstavlja podravljenje &ud&tva8 istovremeno poinje pretvaranje gro3ovske slu"be u nasljednu i privatnu kako gro3 nije nadle"an za kraljeve vazale u gro3oviji, vazali poinju obavljati iste poslove sudstva za stanovnike svog 3euda %tako u 7' stolje!u poinje *eudaliza)ija &ud&tva# 6 O4$%N% OD DO"A KA #A V%#IKO/ od kraja 7' stolje!a, narod u sudu sudjeluje kao sluateljstvo, a predsjedatelja imenuje gro3 %dr"ava# thing vie ne sudi sve predmete sam ogranien je kad sudi )au&ae +aiore& %sporove za koje mo"e biti izreena kazna smrti, ropstvo, oduzimanje zemlje#8 pri su enju o tim predmetima, na sudu mora biti gro3 ili njegov zamjenik sudstvo ima jedan stupanj8 presuda svakog suda je konana, a kraljev sud se bavi predmetima koji se tiu kralja oblik i obilje"ja kraljevo. &uda: o nedostupan za narod8 uzima u obzir aeNuita& %temelj kasnijeg kraljevog prava da nekog izuzme od primjene pr' pravila# o predsjeda kralj ili opunomo!enik %majordom$ comes palatii# uz 2 prisjednika, prisutni narod je iz kraljeve okoline o kraljev sud je katkad cijela narodna &kup'tina %Campus ;artius# ili &abor ple+&tva 3UDOVI V#A3T%#% to su &udovi kraljevi- vazala & i+uniteti+a vazal je vrsta doma!ina, pa tre!ima odgovara &a postupke svojih ukuana ova odgovornost nije odmah bila jednaka za sve ljude %robove, kolone#, no od (arlovi!a se prote"e na sve &lobodne ljude vazali nisu jednaki nisu svi imali i+unitet %izuze!e od gro3ove lokalne dr"avne vlasti#, nego ga kralj odre uje pojedinano ipak, obiajnim putem svi kraljevi vazali stjeu op,i i+unitet od &uda )entene i .ro*ova &uda8 u taj imunitet spadaju: aI vlastelinstva ne daju nikakve da,e u korist dr"ave samo stanovnici imaju vojnu i radnu obvezu bI kraljev&ki &lubenik ne mo"e u!i u vlastelinstvo %interdictio introitus#, ne mo"e utjerivati javne da!e %interdictio e:actionis#, niti nad stanovnicima imunitetnog dobra vriti prisilu %interdictio districtiones# )I vlastelin ima &udbeno&t na vla&telin&tvu %cause maiores sudi .ro*ov&ki &ud8 vlastelin zastupa ljude iz vlastelinstva# F KV%NI 3UDOVI vrsta i+unitetni- &udova8 ulaze u praksu obiajnim putem jer crkveno pravo nije obiajno, narod ga ne poznaje po kanonskom pravu, &a crkvene predmete nadle"ni su )rkveni &udovi i za klerike i za laike u svjetovnim stvarima i za klerike vrijedi sudbenost svjetovnih sudova %sude im sudovi centene, a kralj' sud sudi samo biskupima kao vazalima# me utim, u /' stolje!u crkva zahtijeva &udbeno&t nad kleri)i+a i u &vjetovni+ &tvari+a

*7

tek je 0dikt (lotara 99 od /+*' donekle udovoljio zahtjevu u sluajevima tekog delikta op!e sudbenosti kojeg je poinio klerik ili akon ni"eg stupnja, prvo !e biskupski sud provesti disciplinski postupak, a potom !e suditi sud centene podjela za vladavine (arlovi!a: )au&ae +inore& klerika sude biskupi po svjetovnom pravu )au&e +aiore& klerika sudi gro3ovski sud tako su biskupski sudovi poeli primjenjivati svjetovno pravo za klerike, a iri se i vlastelinska sudbenost biskupa nad laicima biskupski sudovi tako stjeu svjetovnu sudbenost nad klericima i laicima biskupskog vlastelinstva in causis minoribus u pogledu )rkvene i+ovine, u 1ranakoj vrijedi 3ranako pravo: crkve i sva crkvena imovina su vlasnitvo privatne osobe na ijoj su &emlji i ta osoba tom imovinom raspolae kao i sa svom ostalom imovinom ti vlasnici imenuju i )rkveno o&oblje naje!e ne potuju odredbe kanonskog prava o sposobnosti imenovanog za te slu"be naelno, biskupe bira narod i kler, iako je naje!e kralj i+enovao bi&kupe i ovdje je razlika izme u: germanskih krajeva romanskih krajeva pred3ranako kr!anstvo je biskupe uinilo vrstom narodnih predstavnika od 7' stolje!a i )rkvene &lube &u oblik bene*i)ija crkva to podr"ava i poinje se organizirati po bene*i)ijarno+ na(elu, to znai da biskup dodjeljuje crkve i slu"be ni"em sve!enstvu kao bene3icij %decentralizacija crkvene organizacije i imovine#

7. VO$3KA I F KVA
:.1. VO$3KA I A!VO$ <%UDA#I!4A voj&ka je bit svake dr"ave kao monopola nasilja, a 3eudalna dr"ava je to prije svega u 1ranakoj su svi slobodni ljudi vojni obveznici, a podi!i vojsku % bannitio in -o&te+# mogu kralj, plemenski vojvoda, markgro3 i gro3 u sluaju opasnosti svi slobodni ljudi imaju du"nost da se sami naoru"aju i odazovu pozivu %naoru"anje: tit, koplje, luk i strijele# neodaziv ili bije. s vojne bio je povreda kraljeve naredbe i krenja prisege kralju to je ka"njivo po kraljevom banusu ta vojna obveza osiguravala je 1ranakoj uglavnom pje'a(ku voj&ku jedino kraljeva pratnja bila je konjanika od 5@2' godine, kraljevi pozivi za vojsku poinju uzimati u obzir i i+ovin&ko &tanje podanika: vojnu opremu moraju nabaviti samo oni koji imaju odre enu imovinu % &emlju od ? mansa @ oko +6 rali# oni koji to ne mogu udru"uju se u grupe i skupljaju prilo. %adiutoriu+#, a jedan od njih se naoru"ava i obavlja vojnu slu"bu tako 3ranaka pjeaka vojska sve vie postaje konjanika brojno&t: oko .& @@@ konjanika i +@@ @@@ pjeaka izme u 5@@' i 5*@' godine %pozivan je samo dio, +& do ,@ @@@ konjanika# vojvode$ markgrofovi i grofovi su zapovjednici vojske svog podruja osim za kraljeve vazale kraljevi vazali i podvazaliB o ine posebne vojne odrede i slu"e neposredno pod kraljevim zapovjednitvom o samo kraljevi vazali koji imaju malo podvazala ili ih uop!e nemaju, poinju slu"iti pod gro3ovim zapovjednitvom o veliki kraljevi vazali imaju vlastite jedinice %zaetak privatnih vojska krupnih vazala# krupnim vazalima kralj upu!uje posebne po&ive za rat, dok sitne vazale saziva .ro* %kasnije postaju gro3ovi vazali# do 5' stolje!a 3ranaka vojska je jedinstvena i dr"avna, a od tada postaje *eudalnaE poluprivatna i nejedin&tvena za taj razvoj presudnu ulogu imaju vazalitet i bene*i)ijarni &u&tav u povijesnom razvoju najprije nastaje vazalitet, a potom se u 5' stolje!u s njim povezuje bene3icij8 od +@' stolje!a oni su povezani, pa nastaje kla&i(ni zapadnoeurop&ki *eudaliza+ VA!A#IT%T

&@

postoji od keltskih vremena kao privatno-pravni institut slian rimskom patrociniju %Cezar: Comentarii de bello -allico# odre ena osoba se (ino+ ko+enda)ije dragovoljno stavlja pod zatitu druge osobe osobe pod zatitom su )liente&: vazali su du"ni na one slu"be na koje su se obvezali u asu komendacije % ratarske$ obrtnike$ kuanske$ vojne, =# u nemirnim vremenima, ovo je nain pretvaranja slobodnih u zavisne ljude i stvaranja privatnih vojska krupnih veleposjednika slabljenjem plemenske spone i dr"ave zbog sukoba me u kraljevima, +o,ni)i okupljaju svoje ljude oko sebe kako bi prigrabili to ve!u mo! to se posti"e vazalitetom koji postaje sve uobiajeniji %spomenut ve! u Gegis )ibuariae iz /' stolje!a# temelj tog odnosa je vojni(ka &luba, pa pojam vazaliteta kasnije ima iskljuivo takvo znaenje %vojna slu"ba# T U3TI3 HK A#$%V3KA 6 ATN$AI kraljevska pratnja koja ima oblik plemenske, a kasnije dravnopravne in&titu)ije kako je jedino mjerilo institucija njena korisnost, kraljevi s pojedincima zasnivaju vazalne odnose %naje!e zbog vojne slu"be# u poetku kraljevi vazali ipak nemaju isti status kao antitrustioni %iako su i vazali konjanici# kasnije se vazali koji su se obvezali na konjaniku slu"bu ipak izjednaavaju s antitrustionima %tj' antitrustioni se vazalitetom poinju vezati za kralja# tako vazalitet %komendacija# postaje oblik re.rutiranja kraljeve konjani(ke pratnje, iako jo ima vazalnih odnosa utemeljenim na drugim slu"bama osim vojnike KO4%NDAFI$A sveani in kojim se neka osoba % homo$ fidelis$ vasus# pruanje+ ruku i pri&e.o+ vjerno&ti obvezuje na neku slu"bu drugoj osobi %senior, kralj# ta druga osoba prima obe!anja te se obvezuje da !e mu pru"ati zatitu i eventualno dati vojnu opremu komendacija je stoga dvo&trani u.ovorni odno& privatno9pravne naravi8 bitno je uzajamno povjerenje i zatita to je oblik politike kao osobno-interesne privr"enosti %imovinska pomo! nije bila bit tog odnosa# zbog takve osobne naravi i ovisnosti o promjenjivim odnosima i interesima, veza nastala komendacijom nije bila vrsta i stabilna to !e biti razlog povezivanju vazaliteta i bene*i)ija "%N%<IFI$ to je oblik dara pojedinci %ukljuuju!i kraljeve# su drugima iz razliitih razloga darivali zemljina dobra da bi im osigurali stalna sredstva za "ivot ili sredstva za kakvu djelatnost %npr' crkve$ samostani# u to vrijeme, zemlja i njeni prihodi bili su oblik pla,e ili po+o,i osobama koje trebaju potporu tim darovanjem obdarenik mo"e ste!i trajno i otu ivo vlasnitvo, ali e!e je darovanje bilo o.rani(eno %u pogledu naslije a, ali i otu enja inter vivos# kraljevi i mo!nici su esto davali bene3icije crkvi i laicima, pa i onima s kojima su ve! zasnovali vazalni odnos tako u 5' stolje!u mnogi kraljevi vazali i antitrustioni nisu "ivjeli na dvoru, nego na svojim bene3icijima me utim, tada bene*i)ij i vazalitet jo' ni&u povezaniB o mnogi bene3icijari nisu bili vezani vazalitetom s darodavcem, kao to i mnogi vazali nisu dobivali bene3icij o kad bi vazal i dobio bene3icij, to nije bilo vezano gubitak bene3icija ne povlai prekid vazaliteta %i obrnuto# o usprkos toj odvojenosti, vazalitet je esto bio razlog davanja bene3icija, iako to davanje jo nije bilo uvjetovano vazalitetom %u tome !e biti novost#

"ITKA KOD 6OITI% 3A =02. I 3TVA AN$% 6 O<%3IONA#N% VO$3K% (arlo ;artel nakon ove bitke spoznaje vano&t konji)e i &labo&t pje'adije koja ini ve!inu 3ranake vojske zbog toga provodi &ekulariza)iju )rkveni- ze+alja: kako crkveni posjedi ne daju vojsku, odre ene crkvene zemlje su obvezane da prihode koje su do tada davali crkvi daju osobi koju je kralj obdario tom zemljom %time )rkva .ubi ve,inu &vojipo&jeda#

&+

 to je oblik bene3icija pod uvjetom da se obdarenik obve"e da !e obavljati konjaniku slu"bu ovakvim postupanjem ;artel je pridobio i ratnike protiv bogate crkve tako crkveni posjedi postaju osnova vojno9konjani(ko. &loja za koji je bene3icij imovinsko jamstvo i uvjet vazalitetu 2&+' na saborima %za Pipina# je crkvi vra!en manji dio zemlje, no dr"ava ve!inu zadr"ava kao prekarij to znai da dr"ava ne osporava crkveno pravo, ali koristi plodove s njene zemlje u druge svrhe %zemlju !e kasnije vratiti crkvi# Pipin odre uje obra ivaima davanje 1G1> priroda )rkvi %,P+@ sa zemljita koja su ranije bila crkvena# i sami bene3icijari daju zemlju i prihode, stvaraju!i svoje podvazale nastaje razlika izme u krunskih vazala i podvazala bene3icij je naelno do"ivotan, ali obnavlja ga novi kralj8 u 7' stolje!u nestaje vazaliteta bez bene3icija sada uz ko+enda)iju %in zasnivanja vazaliteta# dolazi inve&titura %kao in dodjele bene3icija# odredbe (arla Eelikog i Gudviga Pobo"nog: (arlo "eli da svi budu povezani s dr"avom, pa odre uje da &vaki <ranak izabere mo!nika kojem !e biti vazal isto tra"i i Gudvig Pobo"ni, no njegovi sinovi 5*2' sazivaju dr"avni sabor u ;erzenu na tom saboru je odre eno da &vaki &lobodni <ranak mo"e za gospodara izabrati kralja ili bilo kojeg ovjeka, te da su kraljevi vazali du"ni odazvati se pozivu samo u ratu protiv tu inaca %tako su kraljevi vazali stavljeni izme u kralja i podvazala# slobodni seljak postaje mo!nikov k+et tako to bi donio grudu zemlje i stavio je na zemlju izabranog gospodara proces pretvaranja seljaka u kmetove dobiva jo jednu zakonsku potvrdu kapitular Karla 2elavo.: da bi u sukobu s ne!acima zbog njemakih zemalja pridobio 3eudalce, (arlo Telavi na saboru u UuierzAju 522' godine proglaava kapitular po kojem su zemlja i asti vazala na&ljedni, prelaze na njihove sinove time su uobli(eni &vi kon&titutivni ele+enti europ&ko. *eudaliz+a nastaje pro*e&ionalna vite'ka konji)a odvojena od naroda %cijeli narod !e se vratiti u vojsku tek za 3rancuske revolucije# pro3esionalna 3eudalna vojska donosi novosti u strategiji i tehnici %strijelci)pjeaci u +*', vatreno oruje u +&' stolje!u# ovakva organizacija vojske !e se odraziti na sveukupni dr"avni, pravni, politiki, gospodarski i sve druge oblike drutva :.2. F KVA U < ANAKO$ )rkva u -aliji ima istu sudbinu kao stanovnitvo sredinom &' stolje!a po&ve je propala zbog provala 1ranaka i $lamana unato (lodvigovu primanju kr!anstva, prodiranje kr!anskog duha i organiziranje crkve teklo je vrlo &poro ve!ina biskupije uspostavljena je tek u 2' stolje!u %samo $ustrazija u /'# prava kri&tijaniza)ija <ranaka odvija se u 5' stolje!u, kada se taj proces iri preko )ajne gdje austrazijski biskup sveti Joni3acije postaje apostol germanskim plemenima navedeni proces se odra"ava i na in&titu)ije kanon&ko. prava pred3ranaki metropolitanski sustav crkvene organizacije se u 2' stolje!u raspada i biva zamijenjen dije)ezan&ki+ &u&tavo+, to govori o slaboj irini i hijerarhiji unutar crkve za razliku od ;erovinga, (arlovi!i su crkvu nastojali uvrstiti i pojaati da bi ju zatim podvrgnuli svojoj vlasti tako da kraljeve odredbe ure uju i crkvena pitanja to dolazi do izra"aja i u na(inu izbora bi&kupa: za ;erovinga, biskupe biraju vjerni)i i kler, a kralj potvr uje izbor8 (arlo ;artel &a+ imenuje biskupe Pipin ;ali i (arlo biskupe imenuju &a+o&talno, a tek Gjudevit Pobo"ni se odrie samostalnog imenovanja kraljevi biskupe imenuju pukom dodjelom biskupskog tapa kako su sve!enici oslobo eni vojne obveze, &lobodan (ovjek za ulazak u sve!eniki stale" treba kraljevo odobrenje, a ne&lobodan ovjek gospodarevo tako je i pri imenovanju biskupa crkva vrlo ovisna o dravi )rkvene provin)ije nisu povezane s dr"avnim jedinicama8 )rkvene &inodeG&abore sazivaju redovito kraljevi, a zakljuci takvih sabora obvezni su za narod tek kad ih potvrdi kralj

&,

F KV%NA I4OVINA I "%N%<IFI$A NI 3U3TAV po kanonskom pravu, vlasnik crkvene imovine u biskupiji je katedralna )rkva ta apstraktna pravna osoba i cjelovitost njene imovine bila je strana barbarskoj konkretnosti za koju je svaka crkva samostalna te pripada onom na ijoj se zemlji nalazi to dovodi do privatnog disponiranja, pa poinje privatiza)ijaE .er+aniza)ija i de)entraliza)ija )rkve tek (arlo Eeliki poetkom 7' stolje!a nastoji da biskupi steknu utjecaj na imenovanje svog osoblja %ostalo na pokuaju# 'irenje+ bene*i)ijarno. &u&tava, pojedinci dodjeljuju crkve i slu"be kao bene3icij to crkva prihva!a jer tako crkvene slu"be stjeu stalnost i imovinsku sigurnost %postaju oblik *euda, iako crkva naglaava da su to bene3iciji bez vazaliteta# i ni"e slu"be koje dodjeljuju biskupi unutar crkve imaju oblik bene3icija8 oni osiguravaju prava na crkvama koje nisu privatne kralju pripadaju samostani i crkve na njegovim domenama, a kasnije, smatra se, i sve stolne crkve i samostani to postaje osnova kraljeva prava da dodjeljuje ove kao bene3icij DU@OVNI UT$%FA$ F KV% raste zajedno s prodiranje+ kr',an&tva u narodnu svijest, te s ra&lojavanje+ vojno. &loja od naroda najjai i najraniji utjecaj crkva ima u junoj /aliji tamo je prisutna ve! od pred3ranakog doba8 zbog ve!e prisutnosti romanske svijesti, crkva je u ju"nim gro3ovijama jedina organizacija koja govori i u ime cijelog naroda me utim, od 2' stolje!a ta po&ebno&t na ju.u &labi &bog arapskog osvajanja i nestajanja plemenske kohe&ije na sjeveru jug poprima utjecaj sjevera preko sjevernih bene3icijara koji su dobili crkvene zemlje u ju"nim krajevima

:. 6 AVO
;.1. UVOD veza prava i drave je u poetku slaba, a zatim raste, no dr"ava nikad nije postala jedini primjenjiva prava dr"ava je pravni arbitar me u gra anima samo izuzetno, ako spor ima veze s dr"avom pravo ostaje neovisno o dr"avi u 1ranakoj vrijedi na(elo per&onaliteta prava, to znai da je svako pleme imalo svoje pravo pravo vezano uz plemenske obiaje8 sude narodna sudita vidljiv je pravni partikulariza+ %koliko plemena$ toliko prava# unato utjecaju rimskog prava na prostor -ermana i -ala, mjesni pravni obiaji zadr"avaju svoju posebnost ;.2. I!VO I 6 AVA #%/%3 "A "A O U4 G #%P O4ANA "A "A O U4 nastaje opreka izme u plemenskih prava %leges barbarorum# i rimskog prava koje se primjenjuje na romansko puanstvo le.e& barbaroru+ nastaju popisivanjem zakona barbara od &' do 7' stolje!a zbog zatite od utjecaja rimskog prava: leD :alica, leD )ibuaria, leD $lamanorum, leD Jaiuvariorum leD Lisigothorum %*2&'#, leD Jurgundionum, 0dictus Gangobardum %/*.'# leD 1risionum, leD :aDonum %5@,'#, leD Chamavorum, leD $ngliorum et Lerinorum pored popisanih prava, nastaju i popi&i ri+&ko. prava koje nije svugdje isto: leD )omana Jurgundionum %/' stolje!e# leD )omana Lisigothorum %&@/'# kako se popisano pravo ne primjenjuje potpuno dosljedno, nastaju naknadne izmjene i nove redakcije narodnog prava to je vidljivo i u jeziku tih popisa, jer se kasnije nelatinske rijei poinju zamjenjivati latinskim izrazima redak)ije su obavljane na razliite naine naje!i nain je da pripremljenu redakciju potvrdi plemenska skuptina skuptina mo"e i mijenjati redakciju, a kraljeva uloga je deklaratorna %naelo da pravo primjenjuje narod u svojim sudovima#

&.

ipak su postojali sluajevi da kralj ima presudan utjecaj na nastanak redakcija, posebno u doba (arla Eelikog KA6ITU#A I$% dravni propi&i su drugi izvor 3ranakog prava, a od (arlovi!a se nazivaju kapitularijama dok le: primjenjuju narodni sudovi, kapitularije primjenjuju kraljevi (inovni)i %ure uju odnose u nadle"nosti dr"ave# leD je ipak trajnije i jae pravno vrelo kapitularije vrijede samo za "ivota onoga kralja koji ih je izdao kapitularije ure uju uglavnom novonastale odnose vezane za dr"avu, ali ipak se mijeaju u podruje zakona naime, jedno od bitnih mjerila sistematizacije kapitularija je njihov odno& pre+a zakoni+a i ple+en&ko+ pravu: )apitularia le.ibu& addenda K dodane zakonima, kralj ih mora predlo"iti skuptini koja mora pismeno potvrditi uskla enost s obiajnim pravom8 tada ulaze u praksu i postaju dio plemenskog prava )apitularia per &e &)ribenda K nepovezane s plemenskim pravom, pa ih kralj donosi sam %kasnije je i ovdje potreban pristanak skuptine velikaa, to ograniava kraljevsku vlast poetak kasnijeg udjela skuptine u zakonodavstvu# pre+a &adraju, kapitularije se dijele na: svjetovne %mundana#, crkvene %ecclesiastica#, mijeane %mi:ta# dr"ava u 1ranakoj kontrolira mnoga )rkvena pitanja %Gibri Carolini iz 27,', za vrijeme (arla Eelikog# najvie kapitularija je izdano za (arla Eelikog, a u nepotpunu zbirku ih je sabrao opat $nsegisus de 1ontanella 5,2' 6 AVNA 6 AK3A zbirke plemenskih prava uglavnom sadr"avaju kaznene i po&tupovne odredbe, dok privatno pravo postoji kao obiaj zbog toga je za poznavanje narodnog prava va"na pravna praksa, iji su glavni izvori isprave i 3ormulari isprave i 3ormulari su uglavnom ogranieni na poslove crkve$ samostana$ drave, a zbog nepismenosti su i malobrojni $AVN% I36 AV% javne isprave imaju neospornu dokaznu snagu ne mogu biti predmet osporavanja, niti se trebaju dokazivati svjedocima ovdje spadaju samo kraljev&ke i&prave, a dijele se na: o diplomata najsveanija isprava, njome se uspostavlja neki pravni odnos o placita zapisnik o toku i zakljuku rasprave pred kraljevim sudom o indiculi isprave ostalih dr"avnih, upravnih i sudskih organa 6 IVATN% I36 AV% mogu biti osporavane, a svjedoci mogu potvr ivati njihov sadr"aj dijele se na: )artae ine bitni dio pravnog posla koji ovim aktom priop!avanja sadr"aja isprave pred svjedocima postaje perfektan8 u njoj su navedeni izdava, svjedoci i pisar %iz ovih isprava razvit !e se vrijednosni papiri# notitiae zabiljeke o postoje!em pravnom poslu, mogu poslu"iti kao dokaz U "A IA H6O#Q6TQF@AI popisi vlastelinskih zemljita i njihovih u"ivalaca, zajedno s obvezama %najpotpunije su vo ena# <O 4U#A I sastavljaju ih pojedinci kao predlo"ak za sainjavanje pravnih isprava najpoznatije su <or+ulae 4ar)ul*i nosi ime sastavljaa, nastala je krajem 2' stolje!a, ima izuzetan ugled sadr"i *@ 3ormula za javne i &, za privatne isprave, a njima se slu"i i dvorska kancelarija ;.0. 6O$%DIN% / AN% nisu sve grane jednako razvijene za pojedine grane relevantna su razliita vrela: narodno obiajno pravo 4le:# je temelj kazneno. i pro)e&no. prava capitularia i cartae za upoznavanje drave i njene uprave, a leges i notitiae su izvor za privatno pravo

&*

3A#I$3KI !AKON najranije je nastao, ostali 3ranaki i germanski zakoni su mu slini, a :alijski zakon je i zakon kraljevskog suda svojim sadr"ajem pokazuje seosku$ naturalnu$ &atvorenu$ nepismenu sredinu %napisan je posve kazui&ti(ki+ &tilo+# prva redak)ija za (lodviga nije sauvana %/&, 77 ili 2@ titula#, a posljednja je GeD :alica emendata %za (arla Eelikog# sadr"i i kraljeve dodatke %zadnji od Gudviga Pobo"nog 5,@'#, ali nosi duboka obiljeja &taro. .er+an&ko. prava: o tako GeD :alica ne poznaje postupak za nekretnine %&emlja * ope dobro# o zato su tube za povrede pokretnine i nekretnine jednake i imaju svojstvo deliktne tube o svako protupravno djelo ima svojstvo povrede privatne s3ere %nema gonjenja po slu"benoj du"nosti, e: officio#, a drava kao apstraktni pojam ne postoji, nego je to povreda vladareviprava i obveza prema njemu iz navedenih obilje"ja razvijaju se neke posebnosti kraljevo. &uda: jedini mo"e pozvati svjedoke po slu"benoj du"nosti podanika prisega obvezuje svakog da pomogne utvrditi istinu tako se razvija inkvizi)ij&ko na(elo, a iz njega jo jedna posebnost: o im primi tu"bu, mo"e pozvati tu"enog da zadovolji tubeni za-tjev postupak poinje samo ako on to odbije o ovako se iri i sudbenost kraljevog suda u Angleskoj od +,' stolje!a jedini sudi po na(elu pravi(no&ti %e: aequo et bono#, nevezan je uz narodno pravo8 samo njegova i&prava %pla)itu+# ima snagu nepobitnog doka&a %iz tog nastaje i neparbena sudbenost tog suda, tj' samo da bi se dobila takva isprava#

UT$%FA$ F KV% NA 6 AVO Crkva od 5' stolje!a bezuspjeno na&toji poti&nuti neka na(ela .er+an&ko. prava: pokuava zamijeniti krvnu osvetu i stavljanje izvan zakona %eD leD# na(elo+ nov(ane naknade Hko+penza)ijeI "eli ograniiti izvan-sudbenu nagodbu stranaka8 nastoji pridati &ubjektivno+ ele+entu od.ovorno&ti ve!e znaenje naime, po starogermanskom pravu krivnja Hdolu&I nije po&ebno dokazivana o njoj se zakljuuje iz okolnosti sluaja prema okolnostima, djelo mo"e biti poinjeno uz zloinaku namjeru %voluntate$ malo ingenio# ili bez nje, sluajno %e:tra voluntatem$ casus# u drugom sluaju kazna je manja i pretvara se u vrstu imovinske odgovornosti broj ovih razlikovanja raste, pa je sve prisutnija razlika iz+e8u dolu&a i ne-ataE krivnje pritom se zla namjera uvijek pretpostavlja iz objektivnih okolnosti %ak i kad nije posebno dokazivana, nego ju pretpostavljaju# tako su od vremena starogermanskog prava bla"e ka"njavana djela i teta koju poine nedora&liE ivotinje ili &tvari katkad je za odgovornost dovoljno i postojanje zle na+jere %pokuaj, nagovaranje#, uglavnom bla"e nego za dovren in tako er, na odre ivanje kazne utjeu i objekt protupravne radnje i teina po&ljedi)a 3TVA NO 6 AVO ure uje stvarno pravu samo u po.ledu za'tite i na&lije8a O"$%KT 6 IVATNO/ V#A3NI1TVA to su u poetku samo pokretnine, dok je zemlja predmet zajednikog u"ivanja %vrsta kolektivnog vlasnitva# taj kolektivitet je plemeProd, a kasnije i obitelj, iako pojedinano vlasnitvo nikad nije dokinulo zajednicu ne samo kao obitelj, nego i kao iri krug krvnih srodnika :alijski zakon u redakciji iz 7' stolje!a to odre uje sljede!im titulima: O doseljenicima %*&# netko se mo"e naseliti na zemljita samo ako mu nitko ne prigovori u roku od +, mjeseci O onome tko se ho!e osloboditi rodbinskih veza %/@# pred narodnim sudom si lomi . vrbova pruta iznad glave

&&

kad netko ne mo"e isplatiti naknadu za poinjenu tetu, i+ovin&ko9deliktnu od.ovorno&t preuzi+aju ro8a)i: otac, bra!a, zatim polovicu ostatka . najbli"a srodnika s majine, a polovicu . srodnika s oeve strane ova odgovornost se ne mo"e odbiti8 sredstva &a obeteenje su samo pokretnine %ne i zemlja koja je kolektivna# 6 IVATNO V#A3NI1TVO !%4#$% KOD < ANAKA javlja se najprije na velepo&jedi+a koji &u &te(eni kraljevi+ darovanje+ u 7' stolje!u nastaje razlika izme u: naslije enih zemljita ije u"ivanje je nevezano uz &lube i davanja %alodium$ bona avitica# zemljita uz koje je uvjetovano obavljanje &lubi ili davanja %comparatum$ bona aquisita# prava na nekretnina+a su vie usus3ructus nego iskljuivo pravo zato ovlatenja vazala ne iskljuuju ovlatenja podvazala, kao to i ovlatenja podvazala ne iskljuuju ovlatenja &lobodni- &eljaka koji obra uju zemlju 6OV %DA V#A3NI1TVA 6OK %TNINA :alijski zakon ne govori o oduzimanju vlasnitva zemlje, no sadr"i odredbe o povredi vla&ni'tva pokretnina %i ubojstvu# iako nije spomenut izraz vlasnitvo, najbli"i tome je naziv .o&podar za vlasnika8 pritom je ote!eni nepo&redni uivala) posebno je va"an titul .& govori o kra8i &lobodno. (ovjeka od robaGlitaGdo+a,e. &lu.e: o za to djelo predvi ena je 1: %za manje kra e# ili 0> %za ve!e kra e# puta via naknada od ukradene stvari o nije odre eno kome naknada pripada, ali vjerojatno pripada gospodaru pokradenog robaPlitaPsluge o izni+ka: ako se radi o kra i od robaPlitaPsluge koji ima samostalno doma!instvo i obveze su mu samo davanje priroda NA3#$%DNO 6 AVO regulirano obiajnim pravom plemena i sadr"ano u :alijskom zakonu %**, *&, */, &7, /@, /,# NA3#$%LIVAN$% 6OK %TNINA nasljedni red: djeca, majka umrlog, bra!a i sestre umrlog, tetka umrlog, najbli"i potomci iz tih loza %naelo reprezentacije# me u njima nema supruge, oca, strieva i njihovih potomaka %samo mukarci po oevoj liniji naslje uju zemlju, "ene ne# posebnost je polo"aj udovice umrloga ako ju netko "eli o"eniti, mora njenom mukom srodniku po "enskoj liniji %najstariji sestri!Psin sestrinePsin tetke s majine stranePujakPnaelo reprezentacije do /' koljena# dati "enidbeni dar od . solida NA3#$%LIVAN$% "ONA ACUI3ITA naslje ivanje zemlje uvjetovane obavljanjem slu"be je drugaije kako stjecatelj tu zemlju dobiva osobno, nema naslije a neka vrsta naslije a javlja se tek u 7' stolje!u davalac zemlje mo"e ju prenijeti na nasljednika biveg u"ivaoca In&titut a*ato+ije slian oporu)i, nastao putem kraljeve nadopune obiajnog prava ima posebno ozbiljne, sveane i javne 3orme na narodno+ &udu %t-in.#, ostavitelj odre uje ovjeka s kojim nije u srodstvu i kojem predaje svoju imovinu8 zatim odre uje i osobu koja !e nakon smrti predati tu imovinu nasljedniku pred kraljem ili kraljevim sudom %u roku od 50 mjeseci# u opisanom procesu su korijeni engleskog instituta tru&t8 institut a3atomije povezan je s titulima *& i /@ :alijskog zakona u nasljedna prava mo"emo ubrojiti i krvninu %vra"da, Mergeld#: o polovina krvnine za ubojstvo pripada sinovima, a drugu polovinu dijele najbli"i ro aci s majine i oeve strane o ako nema srodnika, ta polovina pripada kralju H*i&kuI O"IT%#$3KO 6 AVO

&/

do 5' stolje!a posredno i obiajno, a tada dr"ava name!e crkveno brano pravo %(apitularije iz 2**' i 257'# O"IT%#$ prirodna zajednica koju predstavlja .lava obitelji staratelj i zatitnik, odgovara tre!ima za lanove svoje obitelji njegova primarna uloga je borba za opstanak, a nad "enom i djecom ima doivotno &taratelj&tvo H+undiu+I ili do udaje +u'ka dje)a su maloljetna do 50 godina punoljetstvom stjeu branu zrelost i mogu!nost zasnivanja obitelji 3K#A6AN$% " AKA I KA!N% !A OT4IFU D$%VO$K%G5%N% brak se sklapa u.ovoro+ %sveanim dogovorom# izme u djevojina oca i mlado"enje koji predaje enidbeni dar u sluaju prosidbe udovice iznosi ? solida %jednako vrijednosti nekoliko teladiPsvinja8 daje se novac ekvivalentan vrijednosti stoke# "enidbeni dar za djevojku je bio ve!i %titul ,* navodi da je naknada . puta manja za "enu koja vie ne mo"e ra ati# prelaskom djevojke u mlado"enjinu ku!u ona donosi +iraz %od 5' stolje!a obvezan# uskoro crkveni brak zakljuen uz crkveni ceremonijal postaje sve e!i crkva i dr"ava nastoje da to bude jedini valjan nain poloaj ene nakon &klapanja brakaB posve ulazi u mu"evu obitelj, ije plemensko pravo vrijedi i za nju jedino "ena zadr"ava neka na&ljedna prava pre+a o(evoj obitelji i nakon udaje djevoj(ina volja pri udaji nije sasvim iskljuena, prema titulu +. ako slobodna djevojka svojom voljom po-e &a roba$ rob ne plaa nikakvu ka&nu$ a ona postaje njegova ena u mjeovitim brakovima &lobodni &upru. po&taje rob posredno su zabranjeni brakovi slobodnih ljudi i robova ot+i)a udane ene ka"njava se mnogo stro"e, jednako kao ubojstvo slobodna ovjeka ot+i)a djevojke ka"njiva je globom koja poga a i otmiara i pomagae A!VOD " AKA reguliran obiajima ima oblik jednostavnog otpu&ta ene njenoj obitelji %za "enu ne postoji razvod, naputanje * otmica# za povredu djevoj(ineGenine (a&ti %3iziko i verbalno zlostavljanje# predvi ene su kazne : puta vi'e nego za povredu asti slobodna ovjeka u ovome je vidljiva plemensko)ratnika sredina O"V%!NO 6 AVO ugovorne obveze nastaju davanjem &ve(ane rije(i nema otre granice izme u ugovornih i vanugovornih obveza sveana rije daje se uz neke simboline radnje %npr' baciti grudu &emlje$ preskoiti ogradu# &lu(aj nei&punjenja do&pjele obveze %titul &@#: protustranka treba upozoriti obveznika na ispunjenje u roku od 7> dana od do&pije,a ako ovaj dragovoljno ne ispuni obvezu, tada je du"an i platiti kaznu za nei&punjenje %+& solida#, a protustranka sluaj iznosi na t-in. sud poziva obveznika na izvrenje ako du"nik nakon toga ne izvri obvezu, iako je u . tjedna . puta upozoren, protustranka se obra!a .ro*u dunikove .ro*ovije, a on dovodi du"niku = porotnika da izabere , koja !e odrediti dug ako du"nik ne pristane, , od porotnika vre pljenidbu i pro)jenu %,P. predaju ote!enom, a +P. gro3uPdr"avi# .ro* za neodazivanje na izvrenje odgovara svojim "ivotom KA!N%NO 6 AVO njime se bavi .otovo )ijeli 3alij&ki zakon neki ga nazivaju ka&neno" a ne krivino pravo jer 1ranci nisu poznavali naelo krivnje kao element biti ka"njivog djela, nego je dostatan i kauzalni nek&u& izme u djela i poinitelja ODNO3 O"$%KTIVNO/ I 3U"$%KTIVNO/ %#%4%NTA INA od najstarijeg doba stupanj odgovornosti odre en je &ubjektivni+ ele+ento+ koji ima vie stupnjeva ako je &tupanj zle volje ve,i, odgovornost i kompenzacija su ve!e ako je djelo poinjeno iz ne-ataE &lu(ajnoE uz po+anjkanje krivnje %culpa#, odgovornost i kompenzacija su manje

&2

o stupnju i vrsti volje odluuje se uglavnom iz objektivnih okolnosti po :alijskom zakonu, +aloljetni)i ne odgovaraju %ponekad za njih odgovaraju staratelji#8 za razliku od njih, robovi mogu osobno odgovarati %kra a, silovanje, ubojstvo# kazne za robove su ibanje$ novane ka&ne$ pa i smrtna ka&na visina kazne ovisi i o tome da li poinitelj priznaje ili nije(e djelo koje je dokazano neka djela %kra a, pljaka, otmica, silovanje# pojmovno sadr"e zlu namjeru, a u :alijskom zakonu spominju se i pokuaj namjeravanog ubojstvaPpljakePkra ePpodmetanja ukradene stvari, kao i nemarnost %negligentia# O"$%KT 6 OTU6 AVN% ADN$% jo jedan ele+ent &vije&ti po(initelja samo svjesno bi!e mo"e razlikovati dijetePodraslu osobu, robaPslobodnog ovjeka, = u tim sluajevima predvi ene su razliite kazne8 odre enim osobama se ukazuje ve!a zatita ovdje su prisutni: o kla&ni ele+ent ve!a zatita lanu kraljeve pratnje, gro3u, vojniku u kraljevom vojnom pohodu o ple+en&ko9-u+ani ele+ent ubojstvo djeteta jednako ubojstvu gro3a, ubojstvo slobodne "ene te"e od ubojstva gro3a OKO#NO3TI 3#UA$A tako er utjeu na odre ivanje te"ine zloina i visine kazne ka"njava se i naknadna zla volja postupci poinitelja nakon izvrenog djela tako er otkrivaju svijest i moral: ako zloinac "eli prikriti uboj&tvo kazna je . puta ve!a %npr' ako baci truplo u bunar ili vodu# &tupanj kra8e otkriva stupanj bezobzirnosti nije isto ukrasti + ili . svinje, stvar izvan ku!e ili iz ku!e ako se radi o sluajevima in potestate regis, kazne su odre ene kraljevi+ akto+ %bijeg iz vojske, krivo svjedoenje, =# V 3T% KA!NI stranke se mogu vansudski nagoditi narodni sud ima &voj&tvo arbitrae zato stranke mogu izabrati oblik poravnanja8 ako predmet do e na sud, gotovo jedini oblik obete!enja je nov(ana kazna postoje dvije vr&te naknade: 1I Rer.eld za teke delikte %ubojstva i teke tjelesne povrede# 2I bu&&e za sve druge delikte 1ranci su poznavali krvnu o&vetu i od+azdu, ali ona biva sve vie potiskivana u predmetima koji dolaze na sud s obzirom na veliinu, imovinske kazne zapravo imaju svojstvo odmazde i esto znae i+ovin&ko uni'tenje obitelji krivca ako osoba ne mo"e platiti odre enu kaznu, bit !e osu ena na smrt %nain gubitka "ivota ili slobode# :alijski zakon na samo nekoliko mjesta spominje &+rtnu kaznu: za .ro*a kad ne vri ili kad prekorai svoja ovlatenja za kraljeva k+eta zbog otmice slobodne "ene, za roba koji poini veliki zloin krivac mo"e postati be&pravanE izvan zakona %e: le:# ako je uhva!en in flagranti, ne do e na sud, odbije platiti kaznu, = 3ranakom pravu nije poznata kazna zatvora za slobodne ljude8 u dokaznom postupku za robove postoji tjele&no +u(enje naknada za po(injeni delikt pripada o'te,eno+B o kod uboj&tva, naknada pripada obitelji kod ubojstva oca, pola ide sinovima, a pola ro acima s oeve i majine strane o ako nema ro-aka, taj dio pripada dr"avi8 kad i&vrenje provodi grof, tre!ina naknade pripada dravi 6O3TU6OVNO 6 AVO glavno podruje obi(ajno. prava, zahva!eno :alijskim zakonom8 manje vrijedi naelo personaliteta &ud postupa po svom obiajnom pravu, a okrivljeni i svjedoci mogu postupati i po svom pravu, ako su iz drugog plemena pred&jedatelj &uda je naje!e osoba koja "ivi po istom pravu po kojem se postupak vodi .onjenje okrivljeno. ovisi o ote!enomu sud poduzima samo radnje koje zahtijeva stranka %element akuzatorno. na(ela#

&5

kasnije je to naelo dopunjeno inkvizi)ij&ki+ na(elo+, pa sud poduzima neke radnje prema vlastitoj inicijativi tako er, od 2' stolje!a neke postupovne 3ormalnosti dobivaju kranska obiljeja %DOVITI 6O3TU6AK zapoinje ga o'te,eni pred svjedocima ispred protustrankine ku!e izjavljuje da ju poziva na sud %mannitio# kasnije se javlja &ud&ki poziv %bannitio# ako tu"eni na sudu ne prizna tu"beni zahtjev, mora odmah staviti prigovore, inae je du"an odgovarati8 pri.ovori %e:ceptio# moraju sadr"avati isprave$ &astaru$ procesualnu nesposobnost tuitelja i slB nakon to saslua navod tu"be i odgovor tu"enog, sud odmah izrie pre&udu: o rjeava &por o pravu ako tu"eni prizna krivnju ili jedna stranka doka"e svoju tvrdnju nepobitnom ispravom o ako do e do dokazivanja obje stranke, presuda odlu(uje o dokazi+a mogu!e je i izricanje alternativne o&ude da osu eni mora izvesti odre ene dokaze ili da zadovolji tu"beni zahtjev nakon izricanja presude, stranke pred sudom sklapaju *or+alni u.ovor da ,e izvr'iti pre&udu %facere$ quod le: est# to je vrsta pro)e&ualni- u.ovora koji su poznati svim germanskim pravima %daju su enju oznaku arbitra"e# ako stranka ne izvri obvezu preuzetu tim ugovorom, protustranka mo"e voditi ovr-u DOKA!I presudom se odre uje tko ima pru"iti dokaze i to se treba dokazati %t-e+a probandi# teret dokazivanja je na tueno+, osim u , sluaja: a# kad je tu"eni zateen in flagranti %to tu"itelj dokazuje pomo!u suprise"nika i svjedoka# b# kad je tu"itelj tra"io da spor bude rijeen bojim sudom biti tu"itelj mo"e znaiti navu!i mr"nju svih sudaca jer je sud narodni, sude oni koji poznaju stranke, pa optu"iti nekog znai optu"iti velik broj njegovih srodnika nadalje, teret dokaza i nije toliko teret: dokaz koji tu"eni treba dati naje!e je prisega i to redovito sa suprise"nicima %tu"itelj je takav dokaz ve! dao jer je tu"bu redovito potvr ivao prethodnom prisegom da ima opravdane razloge za tu"bu8 da ne tu"i iz mr"nje ili pohlepe# uz to, pretpostavlja se da rod tu"enog pozna injenice i narav svog lana i da !e to potvrditi prisegom ako tu"eni samo porie tu"bu, to mora dokazati pri&e.o+ o(i',enja %iuramentum purgationis# injenice za koje postoje svjedoci i isprave stranke dokazuju pomo!u njih %nema prednosti dokaza# 6 I3%/A stranka ju samo iznimno daje &a+a, uglavnom se daje sa &upri&eni)i+a %juratores$ conjuratores# suprise"nici su naje!e ro-aci moraju biti slobodni ljudi istog plemena i stale"a kao i stranka sa kojom prise"u izbor suprise"nika tako er ima &voj&tvo arbitrae bira ih u pravilu stranka s kojom prise"u, ali protustranka mo"e odbiti suprise"nika, odnosno tvrditi da su suprise"nici krivo prisegnuli broj &upri&enika ovisi o va"nosti sporne injenice, a naje!i broj je 12 %plenum sacramentum# suprise"nik se razlikuje od svjedoka on preuzima odgovornost za krivu prisegu svoje stranke %sam postaje krivac# po :alijskom zakonu, &upri&enik krive pri&e.e ka"njava se kao za delikt koji je poinila banda o razlikuju se suprise"nik koji je svjesno krivo prisegnuo %kazna +& solida# i onaj koji je bio u bludnji %& solida# o kasnije je kriva suprisega ka"njavana ovisno o stupnju suprisenikove &le namjere do 5' stolje!a prisega je polagana na oruje, tako da ga prise"nik dotakne, a kasnije se prise"e dodiruju!i kriE oltarE bibliju protu&tranka mo"e odbiti prisegu stranke ili suprise"nika tako da odmakne njegovu ruku s predmeta ili mu sprijei pristup 3V$%DOFI postoje dvije vrste svjedoka: +# unaprijed prizvani %po&lovni# pozvani da prisustvuju nekom inu, i da kasnije to potvrde ako bude potrebno

&7

,# op,in&ki op!inari koji svjedoe o stvarima o kojima znaju neto zbog svog polo"aja %npr' o me-ama# od germanskih prava, samo :alijsko pravo doputa svjedoenje o onome to se doznalo &lu(ajno, a odbijanje svjedoenja bez opravdanog razloga povlai i kaznu %zbog rijetke pismenosti, svjedoi se i o doga-anjima na sudu i sadraju presude# &vjedo(iti ne +o.u: "ene, nedorasli mukarci %do +, godina#, bespravni, oni koji su prije krivo prisegnuli tvrdnje dokazuju najmanje . prizvana svjedoka ili 2 op!inskih svjedoka %pri&e.o+, jer ne postoji sasluavanje# "O5$I 3UD Hiudi)iu+ deiE ordalE ordaliu+I bo"jim sudom dokazuju se neke osobe %robovi$ infamni# i injenice %optube &a trovanje i arobnjatvo# to je &up&idijarno &red&tvo u nedostatku suprise"nika ili svjedoka, odnosno u sluaju prigovora protiv neije prisege od (arla Eelikog, bo"ji sud je nepobitan dokaz ordalije mogu biti jednostrane ili dvostrane %dvoboj, sud pred kri"em# vr&te boje. &uda: dvoboj koristi se ako protustranka odbije prisegu svjedoka %osim ako se ne radi o ugovornom svjedoku# &ud pred krie+ obje strane rairenih ruku stoje pred raspelom, a pobje uje onaj tko du"e izdr"i %ukinuto u 7' st'# &ud & vrelo+ vodo+Gu&ijani+ eljezo+ optu"eni nije kriv ako nastale rane zacijele za uobiajeno vrijeme ba)anje u vodu protiv vjetica %svezanih ruku i nogu optu"enog se pola"e na duboku vodu8 ako ne potone, nije kriv# to je zapravo i&pitivanje +oralne (vr&tine pretpostavlja se da su delinkventi moralno labilne osobe -ermani su tek naknadno iz rimskog prava usvojili +u(enje %torturu#, posebno u dokaznom postupku protiv roba A "IT A5AE I36UN$%N$% 6 %3UD% pre&uda ima svojstva arbitra"e ako neko smatra da su rahimburgi predlo"ili nepravednu presudu, mo"e prigovoriti i predlo"iti drugaiju presudu %ra-i+bur.i ne mogu staviti protuprigovor i dokazivati ispravnost8 to dokazuje objektivni in# prigovorom nastaje spor prigovaraa i rahimburga dvoboje+ se odluuje iji je prijedlog presude istinit izvr'enje pre&ude je privatno %preputeno strankama# ako stranka ne izvri presudu sama, protustranka se obra!a gro3u pred+et pljenidbe su samo pokretnine, a nekretnine samo kod 3iskalnih tra"bina i protiv stranke koja se ogluila ako du"nik ne mo"e pokriti tra"binu svojom imovinom, ona se prenosi na oca i bra!u, a zatim na . ro aka s oeve i . ro aka s majine strane ako ni oni nemaju dovoljno imovine, du"nik pada u duni(ko rop&tvo %kasnije je odgovornost pojedinana# 6O3TU6OVNI N%6O3#U@ H)ontu+a)iaI do po&tupovno. nepo&lu-a mo"e do!i u bilo kojem stupnju postupka ako se stranka i nakon *-strukog poziva ne odazove i ne do e na sud, a nema opravdane razloge %bolest, smrt, po"ar, slu"ba kralju#, sud ne izrie presudu neposluni se tim inom stavlja izvan prava %foris bannitio$ e: le:# nitko mu ne smije pomo!i, a svatko ga mo"e ubiti zloinac zateen in flagranti ili u bijegu je be&pravan slijedi lin %kasnije mo"e biti ubijen samo ako pru"a otpor# takvome zloincu sudi se vrlo &u+arno, tj' dovoljna je prisega 12 &vjedoka da bi bio osu en na &+rt *rana(ko po&tupovno pravo utjee i na hrvatsko-ugarsko pravo srednjeg vijeka %Eerboczi: <ripartit, E' ;a"urani!: Prinosi za hrvatski pravno-povijesni rjenik#, a ostaje i temelj europskog prava sve do recepcije rimskog prava u +*' stolje!u

/@

1. 6OVI$%3NI 6 %/#%D
1.1. 6O#A/AN$% T%4%#$A 3TA#%1KO$ K A#$%VINI H11. do 10. &t.I do ++' stolje!a u 0nglesku se naseljavaju .er+an&ka ple+ena %$ngli, :asi, Buti#, te nor+an&ka ple+ena iz Danske tako uz starosjedioce 9bere i (elte na tom prostoru prevladavaju -ermani slino kao u 1ranakoj, nastaju patrijarhalne dr"ave s kraljevima, skuptinama i plemenskom vojskom me u kojima postoje velike kulturne, politike i ostale razlike povremeno jedna od dr"ava preuzima vr-ovni'tvo nad o&tali+a prvo ;ercija i Korthumberland, a zatim LesseD: o krajem 7' stolje!a LesseD pod kraljem $l3redom preuzima vrhovnitvo nad gotovo cijelom 0ngleskom o pritom su izuzete samo 4kotska i Lales, pa se u +@' stolje!u prvi put javlja naziv Kraljevina %n.le&ka ubrzo nakon toga, jedinstvo dr"ave ugro"avaju upadi Nor+ana 0ngleska od njih mora otkupljivati mir i sredstvima koje skuplja posebnim porezom %Canegeld, katkad iznosi i do & @@@ kg srebra#, no Danci i dalje upadaju u zemlju nakon pokolja Dana)a +.'++'+@@,' godine, oni prikljuuju 0nglesku danskoj kruni, a engleski kralj bje"i u Kormandiju %DAA D I36OV$%DNIK dan&ka vla&t prestaje krajem vladavina :vena i (nuta nakon (nuta, ojaalo doma!e plemstvo dovodi 0dMarda 9spovjednika, sina onog kralja bjegunca u Kormandiju %0dMard je po ocu anglo-saksonac, a po majci 3rancuski Korman# on dovodi svoje vazale iz 3rancuske Kormandije puca engleska veza sa :jevernom 0uropom, a raste ro+an&ki utje)aj doma!e plemstvo se protivi takvom razvoju doga aja, pa izbijaju brojne pobune "O "A !A 6 I$%3TO#$% K @A O#D I AI##IA4 NO 4ANDI$3KI 0dMard 9spovjednik uskoro umire bez potomstva, pa poinje borba za vla&t koju predvode: 6arold glava engleskog plemstva i prva osoba na 0dMardovu dvoru Lilliam normandijski vojvoda, 0dMardov ro ak koji tvrdi da je 0dMard njega odredio za nasljednika8 tako er tvrdi da mu je 6arold ustupio pravo na englesku krunu i dao vazalsku prisegu pravo izbora novo. kralja prisvaja skuptina engleskih svjetovnih i duhovnih velikaa Aitena.e+ot: o prisvaja pravo izbora jer je dovela i samog 0dMarda 9spovjednika o na(ela izbora naslije-e po krvi$ imenovanje od prolog kralja$ va&alska hijerarhija$ i&bor od skuptine velikaa o velikai za kralja biraju 6arolda, no Lilliam osporava taj izbor i poziva papu da presudi %tvrdi da papa ima jae pravo koje se zasniva i na 0dMardovom imenovanju i na 6aroldovoj vazalskoj prisezi# kuriju tada vodi 6ildebrand koji uskoro postaje papa -rgur E99 ve! tada je kurija povezana s Kormanima, pa papa za kralja priznaje Lilliama Kormandijskog, te mu alje znakove vojne i crkvene investiture: i papi i Lilliamu je jasno da je na(elo &ile va"nije i jae od svih ostalih pravno-politikih naela zato Lilliam svoju vlast i zastavu podupire sa 2 @@@ vitezova-konjanika, kojima 1>;;' pora"ava 6aroldove vitezove i narodnu vojsku Litenagemot za kralja izabire Lilliama, pa od +@//' 0ngleskom vlada Nor+an&ka dina&tija poinje vezanje %n.le&ke uz <ran)u&ku i njenu 3eudalizaciju, politike ideje, katolianstvo i kanonsko pravo 0ngleska tad ima oko +,& milijuna stanovnika kojom vlada strana manjina od & @@@ vitezova %uz jo 7& @@@ stranaca# Liliam nastoji izbje!i rat protiv vazala %najve!i nedostatak kont' 3eudalizma#8 povezuje se s (urijom i njenim osobljem u (uriji poinje .re.orijan&ka re*or+a %pape -rgura E99'# koja se u borbi protiv njemakog cara oslanja na Kormane

/+

Frkva u 0ngleskoj dobiva povoljan polo"aj njom upravljaju stranci, imaju velik dio zemlje, crkveni sudovi su zasebni Lilliam unato neprestanim pobunama poinje or.anizirati dravu: +@5/' sainjen je DomesdaA Jook %3njiga posljednjeg suda< popis sveukupne imovine i stanovnitva, to je najiscrpniji izvor gospodarskih, socijalnih, klasnih slojeva u srednjovjekovnom drutvu normanski plemi!i se zatvaraju u utvr8ene dvor)e, te se vrsto ve"u za kralja %zbog obrane od doma!eg stan'# cijela 0ngleska je podijeljena u vlastelinska imanja, +anor, a svi u"ivatelji su obvezani na vjernost kruni umjesto Mitenagemota nastaje 4a.nu+ )on)iliu+ veliko vije!e svih kraljevih vazala veliki prihodi omogu!uju kralju da unajmi pla,enike, a mo"e i pozvati narodnu vojsku slobodnih ljudi s normanskom dinastijom poinje prava *eudaliza)ija %n.le&ke dotad su prevladavali ljudi bez 3eud' gospodara Lilliam osobito brine za *inan)ije, pri emu mu poma"e rizniar iako 3rancuski vazal, Lilliam je opasan za svog 3eudalnog gospodara 3rancuski kraljevi poinju stoljetnu borbu &putavanja vazala, pa 3rancuski kralj priziva sizerenska prava da se ukljui u obraun Lilliama sa sinovima %Lilliam gine +@52'# najstarijem Lilliamovom sinu )obertu pripada Kormandija srednji sin, Lilliam 99 dobiva 0nglesku, a kasnije i Kormandiju %jer je bila predmet zaloga za pozajmice bratu# @%N IK I. nakon smrti Lilliama 99, velikim ustupcima plemstvu i crkvi njegov mla i brat 6enrik 9' pla!a svoj izbor za kralja kako ne bi bili osporavani, te ustupke 6enrik 9' izdaje u obliku (runidbene povelje ++@@' %prvi ustavni akt# o odre uje da ple+&tvo odluuje o naslije u krune o crkva je najjai 3eudalac i presudna za dr"avu, a biskupi kao vazali imaju ve!a prava od svjetovnih vazala 6enrik za nasljednicu odre uje k!er ;atildu, udanu za an"ujskog gro3a Plantageneta ta odluka izaziva &ilan otpor sporno je naelo naslije a, ali i to to je naslije e "ensko plemstvo za kralja izabire :tephena du Jloisa %unuk Lilliama 9'# poinju &ukobi i bezvla8e suparnikih stranaka, a tek nakon ,@ godina dolazi do sporazuma da nasljednik bude ;atildin sin, 6enrik 99' smatra se da "ena mo"e biti prijenosnik krune, ali ne i obavljati kraljevska ovlatenja @%N IK II. H#O!A 6#ANTA/%N%TI stupanjem 6enrika 99' na prijestolje, 0ngleskom poinje vladati *ran)u&ka loza 6lanta.enet %od ++&*' do +.77'# 6enrik 99' je 3eudalni gospodar cijele zapadne 1rancuske, a time i vazal *ran)u&ke krune esto boravi na 3rancuskim domenama, pa u to vrijeme upravu 0ngleskom povjerava strunom upravnom i sudskom sloju spoznaje premo! crkve i irinu njenih sudbenih ovlatenja, pa o.rani(ava &udbeno&t )rkveE ali i *eudalnu &udbeno&t: o ++/*' donosi (larendonske uredbe ograniava sudbenu vlast crkve %povod ubojstvu kenterberijskog biskupa Jecketa# o morao je ustuknuti u pogledu crkvene sudbenosti, ali zadr"ava lensku podre enost crkve o o.rani(ava *eudalnu &udbeno&t, pa sudstvo postaje temelj jaanja kraljeve vlasti o uvodi putujue suce, te pravo priziva na kraljev sud za svakog slobodnog ovjeka pobuna baruna daje povod za nametanje 'titovine %shield)mone/# mo"e od vazala zahtijevati novac umjesto vojne slu"be poinje unajmljivati pla,enike, jer mu je zbog veliine posjeda potrebna stalna i brojna vojska plemstvo se udaljava od rata uvodi i promjene kod na&lje8ivanja *euda HlenaI sada naslje uje samo najstariji sin, a ostali se moraju negdje zaposliti po uzoru na germansko ure enje narodne vojske, 6enrik 99' ++5+' donosi Karedbu o oru"ju:

/,

svi slobodni ljudi, razmjerno svom imetku, moraju imati odre eno naoru"anje tako se kralj mo"e osloniti na pla!enike i naoru"ani narod u mogu!im sukobima s plemstvom

me utim, 3eudalizacija dovodi gotovo sve neposredne poljoprivredne proizvo ae u poloaj k+etova tada se 3eudalni posjedi poinju bolje obra ivati %tropoljni &i&te+#, a prinosi sa zemlje postaju ve!i %sjeme-urod S +P*# zahvaljuju!i 3rancuskom podrijetlu, 6enrik 99' oslanja se na kontinentalne &poznaje iz rimskog i kanonskog prava, te naela rimske dr"ave ipak, plemstvo postaje englesko, te s nepovjerenjem gleda na rimsko i kanonsko pravo %slu"e jaanju kralja# zato kralj mora potivati pravne tradi)ije poinje uspostavljanje porote, sudske organizacije i sustava presedana IF@A D #AV#$%/ 3 FA Hvlada od 11?D. do 11DD.I za svoje vladavine provodi 2 mjeseci u 0ngleskoj njome upravljaju njegov brat Bohn i kenterberijski nadbiskup kao kancelar zbog )ichardova otkupa iz zarobljenitva, kancelar skuplja novac prodavanjem gradske samouprave kraljev&ki+ .radovi+a tako stjeu unutarnju samoupravu, ali i brojne trgovake i carinske povlastice poinje jaanje gra anskog sloja kan)elar se u mjesnoj upravi sve vie oslanja na seosko nie ple+&tvo ono postaje uvar prava krune u gro3ovijama tako jaa &a+ouprava .ro*ovija, a baruni spoznaju da ih u sredinjoj vlasti poinje zamjenjivati struno osoblje $O@N I 6A6A INOF%NT III. ;agnum Concilium umjesto )ichardova sina $rthura za kralja izabire )ichardova brata Bohna &ukobljava se s 3rancuskim kraljem i jednim od najmo!nijih papa crkvene povijesti, 9nocentom 999 %vrijedi izreka %apa verus imperator est# brojni vladari prise"u papi na vazal&ku po&lu'no&t %Portugal, >garska, Korveka, :icilija#, pa se on okre!e podre ivanju 0ngleske pritom se oslanja na 3rancuskog kralja koji "eli engleske kraljeve i premo!ne vazale istisnuti iz 1rancuske $o-n ubrzo nalazi povod za sukob zahtijeva da mu 3rancuski kralj preda posjede njegove druge "ene u 1rancuskoj: 3rancuski kralj osporava Bohnovo pravo na englesku krunu, njegov drugi brak proglaava nitavim zatim ga kao sizeren poziva na len&ki &ud kako se Bohn nije odazvao, sizeren ga liava svih 3rancuskih posjeda i daje ih $rthuru, smatraju!i ga zakonitim nasljednikom i engleske krune %na kraju Bohn gubi samo Kormandiju# papa tada za kent' biskupa imenuje :' Gangtona Bohn odbija taj izbor, te mu zabranjuje stupanje na englesko tlo papa proklinje Bohna, a skoro svi biskupi naputaju 0nglesku, pa Bohn )rkvena i+anja &tavlja pod za'titu krune ratuju!i za 3rancuske posjede, Bohn iscrpljuje narod i plemstvo, pa dolazi do op!eg nezadovolj&tva protiv njega se pobunjuju i baruni optu"uju!i ga da su zbog njega izgubili posjede na kontinentu, pa Bohn priznaje 0nglesku papskim lenom time 0ngleska postaje obvezna na )rkveni porez u kori&t pape u tim okolnostima javljaju se pitanja o prirodi kraljeve vlasti, o odnosu naroda %plemstva i bogatog gra anstva# prema vlasti, o odnosu prava i vlasti, =: o nastaje spoznaja Hda je kralj &ato kralj jer ga pravo ini kraljemI, da pravo zemlje nie iz naroda i obiaja o narod nije ukupnost "ivu!ih pojedinaca, nego dio naroda koji je zaslugama dokazao sposobnost taj povla'teni &loj u 0ngleskoj nema odre ene obrise odvojen je od vojnih, sudskih i upravnih slu"bi, te nema veliku gospodarsku mo! %jer nema velike cjelovite posjede#, pa je svjestan snage ni"eg vojnog i gradskog sloja takva situacija povezuje gotovo sve slobodne ljude protiv kralja, a vrhunac dose"e objavljivanjem Eelike Povelje 4A/NA FA TA 121:. HV%#IKA 6OV%#$AI oznaava poetak u&tavno&ti en.le&ke &tale'ke kraljevine odre uje uzajamna prava i du"nosti, ali je posebno osjetljiva na jasno!u prava 3eudalaca i naroda %slobodni ljudi, ne i kmetovi#, te pravo kao osnovu vladanja %pravo ne znai i jednakost#

/.

povelja je protivna rimsko-apsolutistikim predod"bama o kraljevoj vlasti zato joj se papa protivi %kao i Bohn# ona !e vie od jednog stolje!a biti kamen smutnje izme u "elje za kraljevom svemo!i i parlamenta kao zgusnutog naroda u njoj je vidljiv &ukob ri+&ke dravne ideje te *eudalne tradi)ije8 pritom Povelja ne poznaje op!enitosti kao to su narod ili klasa, nego zna samo za odre ene drutvene grupe i pojedinca pravno odre enog kao slobodnjaka @%N IK III. Hvlada od 121;. do 12=2.I lan +,' i +*' Povelje ne uvode nikakvo op!e predstavnitvo, nego se pod op!im pristankom podrazumijeva &kup'tina krun&ki- vazala 6enrik 999' tu skuptinu saziva sve e!e, uglavnom zbog davanja kralju i papi to podre ivanje papi uzrokovalo je otpor baruna postaju vazali drugog reda, a imaju i velike novane obveze prema papi zbog njegove borbe protiv cara 1ridriha 99'8 tako ponovno izbija pobuna baruna %+,&5' do +,/&'# glavni cilj je borba za ;agnu Cartu, ali sad postoje razlike unutar klase %izme u vieg plemstvaPbaruna i ni"eg# +,&5' baruni donose OD3ordske odredbe koje sadr"e popis zahtjeva protiv kralja 3I4ON D% 4ONT<O T I 4A/NU4 FONFI#IU4 nakon donoenja OD3ordskih odredbi, iz cjeline kraljevih neprijatelja izdvaja se nie ple+&tvo predvo eno :imonom de ;ont3ortom, gro3om od Gestera 12;:' ni"e plemstvo u gra anskom ratu pora"ava kraljevu vojsku i zarobljava kralja ;ont3ort preuzima upravu, te saziva 4a.nu+ Fon)iliu+ u koji poziva krunske vazale, po 0 predstavnika nieg plemstva i&abrana u grofovijskom sudu, te 0 predstavnika i& svakog slobodnog grada taj skup +,/&' smatra se prvi+ parla+ento+ pritom parlament predstavlja op,e pred&tavni'tvo naroda %jer su na ;ont3ortovoj strani i neki baruni, gra anstvo i seljaci# taj skup trebao je pokazati irinu slojeva koji su protiv kralja s time je stvoren presedan za pozivanje predstavnika gradova u ;agnum Concilium koji !e postati redovita praksa za 0dMarda 9' 1.2. 6O3TANAK I A!VO$ 3TA#%1K% K A#$%VIN% H10. do 1:. &t.I

%DAA D I. Hvlada od 12=2. do 10>=.I za njegove vladavine engleski parla+ent je ve! prilino vrsto uspostavljen u to vrijeme uz zemljoposjednike, vojsku i sudstvo raste +o, obrtnika i tr.ova)a koji se sve e!e uzdi"u do plemi!a %esti brakovi plemi!a i k!eri trgovaca# 0nglezi poinju preuzimati trgovinu i 3inancijske poslove od >idova, koje 0dMard 9' poinje progoniti iz 0ngleske on pri ratovima za posjede na otoku i kontinentu tra"i 3inancijski oslonac kod trgovaca, jer vodi ratove pomo!u pla!enika +,7&' uspostavlja tzv' 4odel parla+ent s jasno odre enim predstavnitvom gradova de3inira zemljino i javno pravo, parlament i sudski postupak %zato dobiva naziv Hengleski 'ustinijanI# utemeljuje pravo na nekretninama statutima De Donis Conditionalibus %+,5&'# i Uuia 0mptores %+,7@'# Uuia emptores doputanjem slobodnog prometa zemlje ubrzava raspad 3eudalizma jer kupac zemlje postaje krunski vazal prodajom manjih dijelova zemlje ra&te broj krun&ki- vazala koji time gube svoje znaenje i va"nost odre uje nadle"nost dr"avnih, upravnih i sudskih organa, pro"ima cijeli politiki sustav duhom common laM-a laici postaju nositelji dr"avnih poslova, to dovodi do pro)vata pravni(ke &truke provodi se i istra"ivanje Uuo Larranto zbog potiskivanja 3eudalne imunitetne sudbenosti, a uvedeni su i .odi'nja)i %Dear Book# s prijepisom sudskih rasprava %DAA D II. I %DAA D III. parla+ent stjee sve ve!e ovlasti, no kraljevi ga sazivaju da bi ojaali vlast osloncem na ni"e plemstvo i gradove, te da bi se tako oduprli barunskoj oligarhiji ti slojevi su toga svjesni, pa su spremni kralju izglasati nove izvanredne poreze

/*

me utim, kraljevi postaju i ovisni o parlamentu jer on odlu(uje o izboru kralja: 0dMard 99' pokuao je vladanje uz parlament zamijeniti oslonom na miljenike tada ga parlament svrgava %mo"da i ubija#, te kruni njegova sina, 0dMarda 999' %vlada od +.,2' do +.22'# od 0dMarda 999', parlament se razdvaja na dva do+a: o do razdvajanja dolazi zbog straha baruna od brojnih i kolovanih predstavnika ni"eg plemstva i gradova o prije toga parlament je ponajvie bio vla&t baruna HlordovaI razdvajanje na gornji i donji dom s predstavnicima zajednica %commons# bit !e od presudnog znaenja za odnos klasa i znaenja pojma naroda u 0ngleskoj za stogodinje vladavine triju 0dMarda, baruni su nastojali preuzeti vlast od strunih slu"benika i nametnuti se predstavnicima gradova i gro3ovija nisu uspjeli zbog nedostatka strunosti i vojne podrke, te razasutosti po cijeloj dr"avi 3TO/ODI1N$I AT H& prekidi+aE od 100=. do 17:0.I vrlo je va"an za uspon parlamenta izbija iz dinastikih sporova %pravo 0dMarda 99 na 3ran' krunu#, no poprima ire razmjere rat pobu uje elje krupno. i nie. ple+&tva te pla!enike vojske, kao i elje en.le&ko. .ra8an&tva da vlada okolnim morem i susjednim zemljama %1landrija, -askonja# zato parlament podr"ava taj rat izglasavanjem novih doprinosa bio je to i oblik o&vaja(ko. +ilitariz+a 0ngleska postaje najmodernija i najstabilnija kr!anska zemlja, pa se unato samo * milijuna stanovnika okre!e protiv najbogatije europske zemlje, 1rancuske %s +* milijuna stanovnika# en.le&ki k+et "ivi bolje i lake snosi teret rata, koji mu donosi i sredstva da otkupi slobodu ve! krajem +.' stolje!a engleski 3eudalci tra"e od kmetova nov(anu naknadu umjesto radne ili naturalne obveze, jer im novac treba za titovinu s time kmet nije dobio punu osobnu slobodu i pravo da ode sa zemlje, ali je novana renta pribli"avala slobodu engleske snage ine narodna voj&ka &lobodni- .ra8ana i pla,eni)i engleska pjeadija je bila bolja od teke viteke konjice, pa se svi poinju boriti kao pjeaci8 viteku taktiku treba mijenjati i zbog topova koji umanjuju znaenje utvrda KU/AE K4%T3TVOE NAFIONA#NI ID%NTIT%T OTOANA epide+ija ku.e izbija +.*5' pokosila gotovo pola od oko /@ milijuna tadanjeg europskog stanovnitva nedostatak radne snage 3eudalci nadokna uju izrabljivanje+ preo&tali- k+etova mnogi kmetovi bje"e jer lako dobivaju zemlju kao slobodni seljaci, ili se zapoljavaju u gradu %zato poinje pojaani nadzor nad kmetovima# kako bi ograniio silno naraslu cijenu radne snage, parlament +.*7' donosi ?akon o radnicima: njime odre uje visinu nadnica, to izaziva otpor, pa slobodni zahtijevaju slobodu rada i ugovaranja, a kmetovi zamjenu kmetskih obveza zakupninom od * penija po akru zemlje +.5+' izbija velika pobuna predvode ju Lat <Aler i Bohn Jall zauzimaju Gondon i <oMer te ubijaju kancelara %kant' nadbiskup# ustanak je ipak krvavo uguen, no raste svijest o ve!oj korisnosti slobodnog zakupca od kmeta u +&' stolje!u uveden je zakup kao novana kompenzacija za kmetske obveze ve!ina kmetova tako postaje slobodna za <udora u +/' stolje!u posve nestaje osobna zavisnost, a &eljak po&taje: a# nasljedni zakupac zemlje ili zakupac na rok %ne i vlasnik# b# slobodni najamnik, radnik u poljoprivredi, trgovini, mornarici, u vojsci borbe za otkup kmetova dobivaju ideoloku pratnju lolarde predvo ene oD3ordskim pro3esorom LAcli33eom: predstavljaju vjerski pokret protiv papske svevlasti, protiv doktrine o jednakosti vlasti i ideologije usmjereni protiv svjetovne vlasti crkve i njenog bogatstva, a slijede ih seljaci, gra ani i ni"e plemstvo sadr"e elemente i naznake budu!eg protestanti&ma

/&

tijekom :togodinjeg rata raste &vije&t o jedin&tveno&ti Oto(ana unato unutarnjim regionalnim razlikama taj nacionalni duh dodatno pojaavaju stupanj i posebnost engleskog 3eudalizma, common laM i parlament iri se jezik OD3orda, Cambridgea i Gondona, pa nestaju regionalizmi +.5,' en.le&ki postaje sudski raspravni jezik i jezik Donjeg doma, no Dom lordova !e 3rancuski zamijeniti engleskim jezikom tek +*&@' ODNO3 DON$%/ I /O N$%/ DO4A tijekom :togodinjeg rata Donji do+ je ojaao, osamostalio se i dobio prvenstvo kod odobravanja poreza o ta mo! zakljucima Donjeg doma daje oblik zakonskih prijedloga % bill# koje potvr uju -ornji dom i kralj o Donji dom kontrolira izvrnu vlast, a esto podi"e optu"nicu protiv kraljevih pomo!nika %prvi i+pea)-+ent +.2/'# 4O2 6A #A4%NTA OD V#ADAVIN% KU2% #ANFA3T% H10DD. DO 17;1.I njena vladavina poznata je i kao doba parla+entarno. poretka ona !e vladati sve dok to "eli parlament koji ju i postavlja na vlast %to je bila velika novost, pa ubrzo poinju sukobi i borbe za sredinju i mjesnu vlast# novi uspon polo"aja parlamenta doga a se +*+&' kad ponovljeni zahtjev za 3ran' krunu dovodi do nastavka :togodinjeg rata vrhunac vlasti parlamenta je u doba 6enrika E9' koji vlada od +*,,' do +*/+' uskoro se javljaju i teorije po koji+a je parla+ent utjelovljenje &ve vla&ti, a ne kralj %zastupa ju vrhovni sudac 1ortescue# parlament je tada pod vrstom kontrolom plemstva, a +*.@' donosi ?akon o pravu glasa: o pravo glasa za izbore u gro3ovijama ima samo slobodni posjednik iji je godinji prihod 7> 'ilin.a o ovaj zakon ima jo jedan va"an uinak: kako u Donjem domu jaa ni"e plemstvo koje je tad pod uzdom aristokracije, to ga aristokracija ne sumnjii i trpi njegovo jaanje %a time i jaanje vlasti Donjeg doma# AT DVI$% U5% H17::. DO 17?:.I K 3UKO" KU2A #ANFA3T% I QO K ubrzo nakon zavretka :togodinjeg rata poinje unutarnji rat za vla&t iz+e8u obitelji #an)a&ter i Qork koje su bile u srodstvu s ranijom kraljevskom ku!om iako traje .@ godina, nije previe iscrpio zemlju, niti je bilo velikih ljudskih "rtava to je bio rat plemi!kih obitelji i nekoliko tisu!a njihovih pla!enika %plemstvo se me usobno poubijalo# at rua vo en je prema pravilima vitekih dru"ina, pomo!u maa i luka %koristi se i novo vatreno oru"je arkebu&a# ku!a Vork ipak odnosi pobjedu, pa njen ratniki vo a 0dMard 9E' stupa na vlast +*/+' %vlada do +*5.'#: svjestan je da krunu duguje oru"ju, pa ne saziva parlament i po cijenu da bude lien poreza nesazivanje parlamenta i njegovu podrku kralj mora zamijeniti o&lon)e+ na &korojevi,e iz tr.ova(ko. &loja, a time samo izaziva vlastite plemenitake pristae koji nisu htjeli priznati nove mo!i viteko staro plemstvo %dotada uz ku!u Vork# se preputa samounitenju u obiteljskim spletkama, a 6enrik <udor koristi svoje velke plemenske veze i uklanja obje oslabljene vladarske obitelji +*5&' poinje vladavine dina&tije Tudor %do +/@.'# tako engleski 3eudalizam ulazi u posljednje razdoblje, u kojem !e veliku mo! imati gra anstvo %stremi ka vlasti#

2. D U1TVO I /O36ODA 3TVO

2.1. UVOD 0ngleska se po mnogoemu razlikuje od kontinentalnog drutva i gospodarstva, pa ovdje rop&tvo nestaje ve! u +.', a k+et&tvo ve! u +*' i +&' stolje!u od dinastije <udor 0nglezi imaju samo slobodno stanovnitvo, pa poinju gosp' utrke mo!i stanovnitvo se dijeli na .ornji *eudalni &loj %vie plemstvo i sveenstvo# i ne*eudal)e %slobodni$ kmetovi i robovi# 2.2. 3V%2%N3TVO sve!enstvo "ivot svoje zajednice ure uje po kanonskom pravu8 crkva je podijeljena na kenterberij&ku i jork'ku +etropoliju

//

tada je crkva oblikovana kao epi&kopalna H-ijerar-ij&kaI or.aniza)ija, ali postoje i jedinice neposredno podvrgnute papi crkva saziva i op!e crkvene skuptine % konvoka)ije# zbog rjeavanja crkvenih pitanja, ukljuuju!i odnos crkve i dr"ave kako je Lilliam Osvaja 0nglesku osvojio uz podrku pape, )rkva je u 0ngleskoj od ++' stolje!a veliki po&jednik: o nadbi&kupiE bi&kupiE opati i +itred abbot& %priori biskupske razine# u"ivaju velike posjede o oni su lenski vazali krune, te su zato lanovi Eelikog vije!a %odnosno kasnije Doma lordova# o zato je to vrhovno sve!enstvo vrsta lenskog plemstva i imaju prava perova %esto rade kao dr"avni slu"benici# crkveno plemstvo prema vladaru ima &ve vazalne obveze, pa i vojnu nju obavljaju pomo!u pla!enika duhovne osobe nisu izuzete od izvanredni- poreza zbog toga i ni"e sve!enstvo sudjeluje u izboru lanova Donjeg doma duhovni lordovi su lanovi -ornjeg doma kao krunski vazali, a ne kao predstavnici crkvene organizacije kad u +/' stolje!u crkva postane anglikanskom, mijenja se organizacija, sve!enstvo sve manje sudjeluje u izborima za D' dom unutar sve!enikog sloja postoje velike i+ovin&ke razlike tako je kenterberijski nadbiskup po imovini jednak vojvodi, biskupi i starjeine redovaPsamostana barunima, a ostali sve!enici su nekad na razini seljaka %popis za glavarinu iz +.27'# povlastica engleskog sve!enstva je bene*it o* )ler.J izuzeti su za neke delikte op!e slu"benosti, a i iz nadle"nosti redovitih sudova u pogledu povreda kanonskog prava %s druge strane, crkveni sudovi imaju sudbenost u svjetovnim predmetima# tako kanonsko pravo ima znaajno mjesto u engleskom pravnom sustavu

2.0. 3V$%TOVNO 6#%43TVO svjetovno plemstvo ini *eudalnaE len&ka voj&ka preuzima sudbene, upravne i zakonodavne nadle"nosti te sve vie postaje dr"avno i zemljoposjedniko8 vojne poslove preputa pla!enicima ++5+' 6enrik 99' uvodi $ssize o3 arms vojnu slu"bu vazala mijenja ko+penza)ijo+ od 1>> 'ilin.a godinje po posjedu ova naknada se ustaljuje s vremenom, pa od +.5&' novana naknada postaje jedina obveza vazala VA!A#NI ODNO3I priroda i koli(ina vazalni- odno&a poinje se pobli"e odre ivati tek od +,' stolje!a: svaki vazal mora dovesti onoliko vitezova-konjanika koliko ih njegova zemlja mo"e izdr"avati, a to odre uje broj vitekih posjeda %knightEs fee# odre eni su i tako da svakih *-& kmetskih doma!instava %hide# izdr"ava + viteza godinja novana vrijednost vitekog doma!instva se izra"ava s 2> *unta, a hide je povrine /@ do +,@ akera %*5ha# dakle, vazal je du"an na svakih ,@ 3unti godinjeg prihoda dovesti jednog viteza %ukupno &@@@ do /@@@ vitezova# vazalska du"nost je *@ dana vojne slu"be godinje, za ijeg trajanja sam snosi sve trokove %za rata , mjeseca# uz to, vazali su du"ni *inan)ij&ki pri&ko(iti u po+o, HaidI &izerenu %kralju, ni"i vazali svojim vazalima# u tri prilike: +# kad sizeren najstarijeg sina promie u viteza ,# kad sizeren prvi put udaje najstariju k!er .# za otkup zarobljenog sizerena vazalni odnos je o&obne prirode, nakon smrti vazala zemlja se vra!a sizerenu od +,' stolje!a taj odnos je nasljedan kako se leno ne bi usitnjavalo, nastaje obiaj da vazala naslje uje samo najstariji sin 3TA AT%#$3TVO NAD 4A#O#$%TNI4 VA!A#O4 u +.' stolje!u u nedostatku mukih nasljednika sve e!e se javljaju ene %k!eri, supruga# sa zahtjevom za naslje ivanjem tako uskoro nastaje obiaj da muki nasljednik mo"e preuzeti 3eud ako je zreo za viteku slu"bu %,+ godina#, k!er ako je punoljetna za udaju %+* godina#, a supruga ukoliko pristane da je sizeren uda u sluaju +aloljet&tva na&ljednika, starateljstvo ima &izeren:

/2

on odluuje o njihovoj "enidbi, odnosno udaji k!eriPsupruge umrloga vazala esto prodaje to pravo %maritigium#, pa starateljstvo postaje izvor novanih primanja za vrijeme starateljstva nad maloljetnim vazalom, 3eudom upravlja kralj od prihoda uzdr"ava ti!enika, osposobljava ga za viteku slu"bu, te pla!a osobu koja umjesto maloljetnika tu viteku slu"bu obavlja O"V%!% VA!A#A I 6ODVA!A#A vazali pristojbe pla!aju oru"jem, oklopima, konjima od ++5+' %$ssize o3 arms# pla!aju 1>> 'ilin.a po vite'ko+ po&jedu neka vazalova davanja ovise od okolnosti na strani sizerena %aids# neka davanja ovise o okolnosti na strani samog vazala %npr' udaja i "enidba maloljetnog nasljednika# ove obveze sizeren ne mo"e unaprijed predvidjeti, pa se zovu in)ident& %sluaj# ove obveze vazala prema kruni imaju i podvazali prema svojim sizerenima ostat !e prisutne do +2' stolje!a te obveze u krajnjoj liniji padaju na le a nepo&redni- proizvo8a(a koji ih daju u plodinama: jedna od najve!ih briga 3eudalaca je pretvaranje tih obveza u plodinama u novane obveze ta promjena poinje sredinom +,' stolje!a do tada su svi krunski vazali bili du"ni na osobnu slu"bu isprika za nedolazak %e&&oin# bila je doputena samo duhovnim i bolesnim vazalima za rata u Lalesu, kralj je ++&/' uveo kompenzaciju umjesto vitezova-zamjenika duhovnih vazala, 'titovinu H&)uta.eIB o od svih duhovnih vazala tra"io je da umjesto viteza koje iznajmljuju plate ,@ ilinga kasnije vrijedi i za svjetovne o +,@+' ta naknada postaje gotovo godinja, a od +*' stolje!a zamijenjena je porezom na imovinu vazala o pod utjecajem baruna, ;agna Carta odre uje da naknadu umjesto osobne slu"be odre uje samo ;agnum Concilium o to je promijenjeno u redak)iji iz 121=. &tolje,a postoji samo ogranienje da naknada treba biti uobiajena, u visini od ,@ ilinga po vitekom posjedu %od tada titovina postaje skoro redoviti prihod krune, pla!a se godinje# @I$% A @I$A UNUTA <%UDA#NO/ 3#O$A prema broju naknada koje pla!a vazal, uspostavlja se lje&tvi)a +e8u *eudal)i+a Povelja ure uje saziv Eelikog vije!a: vladar samo velike barune poziva pojedinano, dok sve ostale vazale poziva op!im pozivom preko eri3a veliki barun vazal koji ima vie od +. vitezova odnosno vitekih posjeda %vie od ,/@ 3unta# o podijeljeni u : .rupa: vojvode, markizi, gro3ovi, vikonti, baruni %s njima je izjednaeno duhovno plemstvo# o poinju ih nazivati perovi+a lanovi su Eelikog vije!a, Curiae regis i kasnije Doma lordova krunski vazali %vitezovi, knights# s manje od +. posjeda biraju svoje predstavnike za Donji dom po gro3ovijama u&pon u vazal&koj &lubi: od pa"a preko titonoe %sFuire# do viteza %knight-bachelor# koji se bori pod tu om zastavom od kraja +.' stolje!a, svi vitezovi su neposredni vazali krune to odre uje statut Uuia 0mptores I4OVIN3K% A!#IK% UNUTA <%UDA#NO/ 3#O$A me u plemstvom postoje velike i+ovin&ke razlike, to je vidljivo u popisu imovine za ubiranje glavarine iz +.27' ogromnu ve!inu 3eudalnog sloja ine vitezovi %do +@ @@@#, a perova ima tek nekoliko stotina u 3eudalnu klasu ubrajaju se i lanovi obitelji 3eudalaca, no ta klasa u odnosu na ukupno stanovnitvo nije velika *eudalni &tatu& u 0ngleskoj rano poprima svojstva poasnog zvanja, jer za njih vrijedi isto pravo kao za sve slobodne ljude pritom nisu ni oslobo eni poreza %za razliku od 1rancuske#, ali imaju privilegij jer stjeu dio prihoda od sudbenosti na svom podruju +,7@' doputeno je i otu8enje *euda %Uuia 0mptores#, a razvija se i trgovina %mnogi 3eudalci postaju trgovci#

/5

2.7. / ALANI do +.' stolje!a poistovje!uju se sa slobodnim seljacima, nemaju poseban status Lilliam 9' Osvaja sva ve!a naselja nakon osvajanja proglaava kraljevim domenama, pa gra ani dijele sudbinu seljaka u okvirima kraljevskih posjeda iako je u 0ngleskoj i Lalesu od +@//' do +@7@' stvoreno preko +@@ gradova, broj gradskog stanovnitva je vrlo mali 6 AVNI 3TATU3 / AD3KO/ 3TANOVNI1TVA poinje se mijenjati krajem +,' stolje!a kad .radovi otkupljuju prava i ovla'tenja: pravo grada da dr"i sajam, osloba anje nekih 3eudalnih tereta pravo grada da sam ubire neku svotu na raun 3eudalnih da!a gradovi pravno ostaju dio starih kraljevih domena, pa su du"ni pripomo!i kralju u snoenju izuzetnih tereta svojim dobrima to povremeno izvanredno davanje koje tereti sve kraljeve domene i gradove zove se de&etina %decima$ tenth$ tallage# nastaju sukobi oko odre8ivanja vi&ine tih davanja, pa od +,5.' doprinose odre uje parlament iako parlament odre uje da li !e se takav porez skupljati, samo kraljeve domene %i gradovi# pla!aju +P+@ vrijednosti pokretne imovine %ostali +P+&# 3UD"%NA 3A4O3TA#NO3T / ADOVA neki .radovi dobivaju toliku samostalnost sudbenosti %i gra ansku i krivinu# da i&klju(uju bilo koji dru.i &ud, pa i kraljev tako er, povelje esto potvr uju nove gradske obiaje do +&' stolje!a neka gradska prava su naprednija od kraljevog suda kako su gradovi esto sajmita, porotu sudova nekad ine gradski i strani trgovci tzv' piepoRder )ourt& %praljive noge#: oni sude sve sporove mjesne samouprave osim zemljinih8 naje!e tr.ova(ke tako razvijaju trgovako pravo zbog bogatstva gradova, common laM sudovi nastoje ste!i sudbenost nad gradskom sudskom samoupravom te je poinju ograniavati krajem +&' stolje!a %ipak ostaci te samouprave postoje i danas, npr' <olzeA Court o3 Jristol# /I#D% &tale'ka udruenja tr.ova)a i obrtnika su samoupravne zajednice lanova skuptina svih lanova bira starjeinu gilde te organizacije jaaju duh staleke struke, ali i "elju za monopolom, pa su gradovi ve! u +*' stolje!u pribje"ite za brojne kmetove i slobodne seljake %gradovi postaju sredita nadmetanja umjenosti i sposobnosti, ali i slamanja nevjetih# i+ovin&ke razlike +e8u .ra8ani+a su ogromne odre en broj trgovaca stjee bogatstvo, no veliku ve!inu ini sirotinja naelnici velikih gradova su imu!ni kao i baruni, a naelnici manjih gradova kao manji vitezovi to bogatstvo gradova dovodi do ve,e. oporezivanja, pa se dr"avna riznica poinje puniti porezom na vunu 2.:. 3%#$AFI seljaci su svi nepo&redni poljoprivredni proizvo8a(i %robovi, kmetovi, slobodni ljudi#, ine F6G stanovnitva gotovo pola seljaka je u ++' stolje!u slobodno8 u +,' i +.' stolje!u taj broj znatno opada, ali raste do +/' stolje!a kad su skoro svi neposredni proizvo ai u poljoprivredi slobodni seljaci %naje!e nisu vlasnici zemlje, nego zakup)iG*ree-older&# robova kao neposrednih proizvo aa nije mnogo %+@5/' ih je oko 7R, a u +.' stolje!u ih je jako malo, uglavnom kao posluga# jedan od bitnih pokazatelja osobnog statusa bilo je pravo priziva na kraljeve &udove imaju ga samo slobodni ljudi postoji vi'e vr&ta vazalaB dr"e zemlju uz vojne slu"be %militar/ tenure# dr"e zemlju uz nevojne slu"be %serjeanties# dr"e zemlju uz vjerske slu"be %religious services#

/7

3OFA/% osim navedenih vrsta slu"bi, postoje slobodni seljaci koji zemlju u"ivaju uz poljoprivredne, slu"inske du"nosti, uz pla!anje zakupnine ili bez obveza svaki slobodan seljak koji u"iva zemlju uz nevojne, ali odre ene obveze je &o)+anG&o)a.er taj odnos %&o)a.e# temelji se na slobodnom u"ivanju zemlje i njenih prihoda, pa gospodar ima drukija prava: ne pripada mu pravo na starateljstvo ili udajuP"enidbu %to pravo imaju vazali koji dr"e zemlju uz vojne slu"be# ima pravo na nasljednu pristojbu %relie3# i pripomo!i %aids# za otkup gospodara iz zarobljenitva ima pravo od socmana tra"iti darove kad promie sina u viteza, odnosno udaje najstariju k!er socage kao vrsta dr"anja zemlje bio je najprisutniji u .ro*ovija+a, posebno onima koje su prihvatile normanskog osvajaa za razliku od kmeta, socman uvijek mo"e prekinuti taj odnos prodajom svojih prava na zemlju %time i svih slu"bi# gospodar mu ne mo"e to zabraniti i zadr"ati ga na zemlji, jer je njegovo pravo stvarno-pravno i vremenski neodre eno +@//' donesen je ;ilitarA tenure $bolition act njime je ukinuto dr"anje zemlje uz viteke slu"be, pa raniji vitezovi zadr"avaju zemlju kao socmani #%A3%@O#D obi(an zakup slobodni seljaci %zakupci# zemlju u"ivaju pod odre enim uvjetima i na odre eni rok, uz pla!anje zakupnine ovakvo u"ivanje zemlje nikad nije smatrano dr"anjem %tenement#, tj' stvarnim pravom %realtA#, nego samo osobnim nenasljednim pravom %per&onaltJ# zakup !e zauvijek zadr"ati ugovorno-pravnu prirodu od +*' stolje!a zakupni odnos potiskuje ostale odnose, jer kmet stjee slobodu i ostaje na zemlji kao zakupac i zakupac je u okviru +anorijalne &udbeno&ti, ali on kao slobodan ovjek ima pravo priziva na kraljev sud zakup se mo"e pribli"iti kmetskom stanju ako slobodan ovjek pristane na u"ivanje k+et&ko. &eli'ta uz kmetske obveze o to znai da kmetsko selite uz kmetske obveze mogu u"ivati i kmet i slobodan ovjek o rente i obveze su u oba sluaja jednake, ali oso!ni status je razliit samo ako je slobodan ovjek u"ivatelj kmetskog selita, on ima pravo tu"be protiv gospodara i priziva pred kraljevim sudom 2.;. K4%T

k+et %villein$ kasnije cop/holder# neslobodna osoba, ne smije napustiti gospodara %prema ostalima je slobodan# nasljedno je vezan uz zemlju, ima pravnu i poslovnu sposobnost i prema gospodaru nema pravo priziva %manorijalni sud#8 u"iva svoju parcelu zemlje, a ima poljoprivredne obveze prema gospodaru promjena gospodara zemlje ne utjee na kmetov polo"aj, jer je on ure en obiajem manora u +.' stolje!u neki autori %Jracton# razlikuju vi'e vr&ta k+etova: a# k+etovi &tari- kraljevi- do+ena to su domene engleskih kraljeva prije +@//'8 ovi kmetovi imaju pravo "albe eri3ovom pomo!niku %bailiff# ako u"ivalac kraljeve domene povrijedi obiaje %Hrit of right close# b# povla'teni k+etovi oni ije su obveze tono odre ene c# obi(ni k+etovi Hujutro ne &naju to e morati raditi popodneI kmetske obveze se razlikuju prema mjesnim obiajima, ali neke op!e obveze su svugdje iste: +er)-et du"an je naknadu gospodaru za dozvolu da o"eni sinaPuda k!er -eriot gospodar ima pravo na najbolje kmetovo govedo kad kmet umre krajem +*' stolje!a kmetske obveze zamijenjene su nov(ano+ vezo+ %cash neDus# kmetstvo se pretvara u zakupni odnos nakon kuge i pobune +.5+' 3eudalci zbog nedostatka kmetova pove!avaju kmetske radne obveze, a sudovi kre obiaje: o tada zahtjevi da se 3eudalci sudski prisile na potivanje obiaja postaju sve glasniji o krajem +&' st' (ancelarov sud doputa kmetovima tu"be protiv gospodara zbog smetanja posjeda %Rrit o* tre&pa&&#

2@

u +/' st' kmet je du"an samo na obveze utvr ene obiajima manora %tako se tite zakupci, bivi kmetovi# tako prestaje samovolja mjesnih sudova, pa k+et kao u"ivalac kmetskog selita %cop/hold# postaje &li(an &lobodno+ na&ljedno+ zakup)u %freehold# poetkom +2' stolje!a copAholderi ine +P. stanovnitva te dvije vrste zakupa izjednaene su +7,/' kad je ukinut kmetski posjed %na temelju GaM o3 PropertA $cta iz +7,,'# o 4ANO I#I "A UNI$A HV#A3T%#IN3TVOI ponajvie &ud&ka jedini)a samo u relativnom smislu ini i gospodarsku cjelinu: sastoji se od niza uskih parcela veliine pola do + aker %+ aker S *@@@ m,# svaki poljoprivrednik obra uje ih par od +,' stolje!a manor se dijeli na 0 dijela zbog tropoljnog sustava jedan dio se svake godine ostavlja neobra en %slu"i kao sjenokoa i ispaa#, a druga , se siju "itaricama na +P. se na jesen zasijavaju ozimne "itarice %ra", penica#, a na +P. u prolje!e jare %zob, jeam# takav nain obrade postoji do +5' stolje!a8 svaki seljak obra uje svoju parcelu, a kmetovi gospodarevu zemlju 6O#$O6 IV %DA prinosi su najloiji na sjeveru i &apadu8 tijekom srednjeg vijeka velik dio zemlje postaje poljoprivredni %iskrivanje, odvodnja# seljaci "ive u drvenim kolibama %esto bez prozora#, a obveze uglavnom izvravaju u prolje!e i jesen unato nedostacima, dolazi do poljoprivredno. i de+o.ra*&ko. napretka u ++' stolje!u ima +,& milijun, a u +*' stolje!u oko .,2 milijuna stanovnika %ve! tada engleski seljak i kmet "ive bolje od 3rancuskog, usprkos plodnijem tlu u 1rancuskoj# da bi se skupio novac za brojnu pla!eniku vojsku protiv 1rancuske, parlament +.5@' opet uvodi .lavarinu: to je jednokratni osobni porez za sve muke i "enske osobe starije od +& godina, u iznosu od +, penija to je bio .' takav porez u zadnje . godine, pa +.5+' izbija pobuna u njoj je jedan od bitnih zahtjeva ukidanje kmetstva, odnosno pretvaranje kmetskih obveza u novanu rentu %* penija godinje po akru kmetske zemlje# iako je pobuna uguena, nakon +&@ godina kmetske rente su pretvorene u nov(ane %u zakup zemlje# sve ove okolnosti su osnove za daljnji razvoj poljoprivrede, pa 0ngleska u +2' stolje!u ima najmoderniju poljoprivredu u 0uropi, uz Kizozemsku

0. D 5AVNO U3T O$3TVO

0.1. 3 %DI1N$A V#A3T sredinju vlast od ++' do sredine +.' stolje!a ine kralj i 4a.nu+ Fon)iliu+ %odnos izme u ovih organa se mijenja# tokom +.' stolje!a prvo dolazi do izjednaenosti kralja i Curiae regis, a uspostavljanjem parlamenta ravnote"a je naruena u +*' i +&' st' parlament je gotovo potpuno nadre en kruni %stupanj samostalnosti krune ovisi o odnosima u parlamentu# K A#$ nakon +@//', pri stjecanju kraljevske vlasti poinje prevladavati na&ljedno na(elo %ispred germanskog naela izbora kralja# unato naelu naslije a, ;agnum Concilium zadr"ava pravo konanog priznanja neijeg prava na krunu odluka Eelikog vije!a uvijek ovisi o *akti(no+ odno&u &na.a koje stoje iza pretendenata u +*' stolje!u nastaje pravilo da parla+ent odlu(uje o pravu na krunu iako je temelj stupanja na vlast naelo naslije a, ono je u zbilji ogranieno naelom izbora, pri kojem presu uje 3aktika sila i odnos snaga me u pretendentima tako smr!u kralja nastupa interre.nu+ dok se ne okruni novi kralj SKralj nikad ne umireT Hod %dRarda IE *or+alno od %dRarda IVI

2+

zbog opasnosti interregnuma, posebno u ratovima, nastaje maksima Hkralj nikad ne umireI i istie se pravo nasljednika da odmah poslije smrti kralja preuzme vlast common laM usvaja i stajalite da nitko nije premlad da preuzme vlast to znai da maloljetnost nije prepreka za preuzimanje vlasti, iako ju za maloljetnog kralja %npr' 6enrik 999# vre re.enti odluka o *unk)iji re.enta i osobi koja ju vri prelazi u ruke Eelikog vije!a, kasnije parlamenta %uglavnom Dom lordova# po common laM sustavu, sama ceremonija krunidbe nije dovoljno legalna osnova kraljeve vlasti, kao to 3ormalno odreknu!e nije nu"an uvjet prestanka prava na krunu %iako , puta dolazi do 3ormalnog odreknu!a prisilno, 0dMard 99, )ichard 99# Kraljeve povla&ti)e HroJal prero.ative&I nekad oznaavaju sva ovlatenja vladara, nekad ona koja se tiu podanika, a naje!e ovlatenja koja common laM daje kruni ne postoji razlika izme u kralja i 3izike osobe vladara %osim kod maloljetnosti# povlastice su neodvojive od osobe vladara u +.' stolje!u u raspravama u parlamentu i sudovima postavlja se pitanje: Inai li pravna odre-enost prerogativa: a< da ih pravo samo povjerava kralju$ a on ih koristi kao posve diskreciono i arbitrarno ovlatenje$ ili b# pravna odre-enost prerogativa &nai da se ta diskrecija protee ne samo na nain koritenja$ nego i na sam sadraj prerogativaW %jasan odgovor nije prona en, pa to pitanje postaje predmet rasprava u +5' stolje!u# Kralj U vr-ovni *eudala) prava vladara izvo ena su iz njegovih privatnovla&ni(ki- prava, pa do +/' st' nema razlike izme u dr"avnogPprivatnog prava zato su vladareva ovlatenja prema krunskim vazalima izvo ena iz njegovih vlasnikih ovlatenja na zemlju koju ustupa kako i kraljeva neposredna vlast ovisi o koliini zemlje koju dr"i u u"ivanju, Lilliam Osvaja kao kraljeve domene zadr"ava +P* sve obradive zemlje, ali i mnoge ume da bi stekao toan uvid u zemljini 3ond, +@5/' sainjen je Do+e&daJ book kralj mjesnu vlast obavlja preko 'eri*a on je na elu gro3ovije, te predstavlja kraljeve interese u njoj %a ne gro3, jer cijela gro3ovija nikad ne pripada jednom gro3u# 1irenje &udbeno&ti kralja eri3i potpadaju pod lokalni utjecaj, pa kraljevi od 6enrika 99 jaaju svoju sudbenost kroz &redi'nje &ud&tvo kralj prvo ograniava crkveno sudstvo %(larendonske odluke ++/*'#, a zatim se okre!e 3eudalnom sudstvu to je jedan od va"nih povoda za donoenje Eelike Povelje iz ega je jasna va"nost sudstva za 3eudalce ne postoji razgranienje nadle"nosti vlasti8 sudska vlast je u temelju same vlasti, izvrna vlast je provo enje pravde priroda obi(aja je sporna postoje 3rancuski, anglosaksonski, danski i norveki obiaji, rimsko i kanonsko pravo i unutar 3eudalne klase postoje razliiti obiaji i jezici zato kralj normira gotovo iskljuivo kroz &ud&ke or.ane %assize#, jer je i ;agnum Concilium tad ponajprije sud za sporove kraljevih vazala %normiranje je de3iniranje i priznanje jednog od obiaja# do +.' stolje!a, kralj normira u raznim 3ormama i pod raznim imenima %statutum$ edictum$ constitutio$ assisa# V%#IKO VI$%2% H4A/NU4 FONFI#IU4I .lavni or.an sve dr"avne vlasti u ++' i +,' stolje!u ipak prevladava obiajna nadle"nost, 3unkcije nisu strogo odre ene tako er, ne postoji nikakva odvojenost dr"avnih i pravnih obiaja od morala i vjere, kao njihova ideolokog izvora za vrijeme 3eudalizma, ;agnum Concilium je: &kup &vi- nepo&redni- vazala krune, onih koji su dobili 3eude od kralja %uz uvjet 3eudalnih obveza# 3eudalno-klasno tijelo i po sastavu i po nadle"nosti i po nainu djelovanja

2,

 lan tog tijela je i kralj posve je nemo!an pred punim sastavom i slogom tijela8 njegov autoritet uvelike ovisi o ratnikim sposobnostima %zato uz sposobne vladare kao to su Lilliam 9 i 6enrik 99 Eije!e ima drugorazredno znaenje, dok uz slabe kraljeve poput 6enrika 9 stvarna vlast prelazi na to Eije!e# u +,' stolje!u poinju se razlikovati krupni vazali i nii krun&ki vazali: krupne vazale kralj na sjednice Eije!a poziva pojedinano %tu spadaju vojvode, gro3ovi, baruni, veliki baruni# ni"e krunske vazale kralj poziva op!im pozivom % Rrit o* &u++on&# preko eri3a %tu spadaju vitezovi# u pogledu poziva, nadle"nosti i postupka u Eije!u ne+a prevelike *or+alne ujedna(eno&ti i odre enosti: o bilo koje pitanje mo"e biti predmet rasprave koja naje!e ima izgled su enja pretpostavlja razlaganje prava o ponekad Eije!e i &udi u sporovima me u krunskim vazalima, te me u krunskim vazalom i kraljem o tako u +,' st' nastaje per %peer$ equal# oni koji imaju pravo da im Eeliko vije!e sudi kao &ud nji+a jednaki- %per legale iudicium parium suorum#8 uskoro se poistovje!uju rijei barun i per prisustvovanje Eije!u je ne samo pravo nego i duno&t jedna od vazalovih obveza je da pru"i savjet sizerenu me utim, zbog ratova i estih kraljevih izbivanja, ;agnum Concilium se sastaje neredovito i uglavnom zbog ratnih pitanja 6o&ebne &lube krajem +,' st' zbog te neredovitosti javlja se potreba izdvajanja nekih redovitih i trajnih slu"bi iz nadle"nosti Eije!a: +# ju&ti)ijar zamjenik kralja u pravnim nadle"nostima, obavlja i politike i upravne poslove krune ,# kan)elar preuzima poslove justicijara %+.' st'#, redigira kraljeve isprave %od +&' st' sve vie postaje sudac# .# rizni(ar voditelj kraljevih 3inancija %postaje najva"niji slu"benik krune u +*' stolje!u zbog va"nosti 3inancija FU IA %/I3 to je ui &a&tav Veliko. Vije,a obavlja ve!inu poslova Eije!a koje se od kraja +,' stolje!a sastaje samo zbog velikih stvari kao to su izborPpotvrda kralja, (larendonske konstitucije i spor s crkvom, spor jorkog i kenterberijskog biskupa, = Curia regis sastoji se uglavnom od krupni- krun&ki- vazala koje pozove kralj tako uz kralja ona postaje nositelj vlasti rasprava u Curiji regis ima oblik savjeta kruni kad rasprava zavri donoenjem isprave, onda je potpisuje kralj ubrzo i poslovi Curiae regis postaju brojni i zahtjevni, pa se iz nje izdvajaju po&ebni or.ani: Dr"avna blagajna i riznica, sudovi common laM-a, kancelar i njegov sud Do+ lordova najpotpuniji i najizravniji njen nasljednik u pogledu nadle"nosti, sastava, odnosa prema kruni %+*' st'# 4a.nu+ Fon)iliu+ i parla+ent ;agnum Concilium gubi sastav i znaenje koje je imao do +.' stolje!a, sazivan je tek povre+eno neredovita sazivanja poinju se nazivati parlamentom %ra&govarati$ raspravljati#, to pokazuje da je to tijelo nieg &naenja od Eelikog savjeta Eeliko vije!e je sastavljeno na temelju o&obno. prava i duno&ti, za razliku od naela reprezentacije kod konvokacija, sudova gro3ovija kad ga kralj poinje sazivati zbog izvanrednih poreza, poinje pozivati i predstavnike svojih gradova zna da .radovi mogu dati novana sredstva, ali ih poziva posebno %imaju sudsko-poreznu samostalnost prema gro3ovijama# SUzor parla+entiT H3i+on de 4ont*ort i %dRard II u pogledu izmijenjenog sastava Eije!a posebno je va"an 4a.nu+ Fon)iliu+ kojeg +,/&' saziva :imon de ;ont3ort: predvodi plemi!e protiv kralja i dijela plemstva koje se zala"e za barunsku oligarhiju

2.

 zagovara oslon na nie *eudal)eE &lobodno &elja'tvo i .ra8ane ;ont3ort u taj skup, uz barune koji su uz njega, poziva po , predstavnika manjih krunskih vazala iz gro3ovija, te po , predstavnika slobodnih kraljevskih gradova cilj je bio da ;agnum Concilium punim sastavom kralju poka"e da je sva zemlja uz pobunjenike skup zasjeda kao jedan do+, njegove odluke su politike i 3inancijske, a ne zakonodavne prirode taj skup kasnije je nazvan parlamentom %ludi parlament#, a istog sastava je i skup 0dMarda 9 iz +,2&' i +,7*': o to su u&or parlamenti, jer ine presedan za sastav parlamenta izme u ova dva parlamenta kralj saziva druge skupove %;agnum Concilium, Curia regis# koji donose brojne temeljne akte %De donis, Uuia 0mptores, =# o od poetka +*' stolje!a, zbog 3inancijskih i ratnih problema sve je e!e sazivan parla+ent 6A #A4%NT uz poslove u parlamentu, krupno plemstvo radi i druge poslove, pa odluuju o tim poslovima i izvan zasjedanja parlamenta sredinom +*' stolje!a poinju se odr"avati za&ebne &jedni)e krupno. ple+&tva poinje razdvajanje na -ornji i Donji dom znaajna injenica je da se &ve,en&tvo nije izdvojilo kao poseban dom: kako su vazalne obveze crkvenih i svjetovnih osoba iste, krupno crkveno plemstvo sjedilo je u Domu lordova ni"e sve!enstvo u poetku je biralo predstavnike za Donji dom, no to je uskoro prestalo jer smatraju da su dovoljno predstavljeni u -ornjem domu preko prelata %predstavljaju vrh episkopalne organizacije engleske crkve# za crkvena pitanja i odnos crkve i dr"ave, crvka saziva posebne crkvene sabore konvoka)ije "iranje pred&tavnika Donje. do+a predstavnike gro3ovija za Donji dom biraju svi slobodni ljudi gro3ovije %javnim glasanjem, na skuptinama# aktivno i pa&ivno bira(ko pravo prvo nisu bili uvjetovani imovinskim cenzusom, no to se mijenja :tatutom +*.@': o sad u izborima u gro3ovijama mogu sudjelovati samo slobodni ljudi sa zemljom iji prinos vrijedi bar 7> 'ilin.a o tako je pravo glasa dano &itno+ ple+&tvu %budu!i da je taj iznos dovoljan za izdr"avanje + viteza# birako pravo za izbor predstavnika gradova bilo je u nadle"nosti gradske samouprave %razliito u svakom gradu do +7' st'# lanovi parlamenta sve do +7++' nisu pla!eni, a trokove slanja predstavnika u Donji dom snosi izborna jedinica <inan)ij&ko i zakonodavno pravo parla+enta osnovna nadle"nost parlamenta je odobravanje izvanredni- poreza %uskoro samo parlament mo"e odobriti poreze# ve! u prvim parlamentima ule su se pritube Hpetition&I, esto sudske i upravne naravi, a tek posredno zakonodavne zakonodavno pravo parla+enta razvija se kao nu"na posljedica njegova 3inancijskog prava: parlament upu!uje pritu"be lanova kralju i njegovim organima %pa i Domu lordova#, da bi poradili na potivanju obiaja i prava parlament pritom de3inira obiaj koji je povrije en i moli kralja da potvrdi da je to pravo zemlje kako se ne bi zamjerio parlamentu u uvjetima :togodinjeg rata, kralj esto prihva!a te pritu"be pritom je sam 3ormulirao obiaj na koji se pritu"be odnose %njegova 3ormulacija esto odudara od vi enja obiaja u parlamentu# kako kralj saziva parlament kad treba izvanredne poreze, nije bilo nikakve redovitosti u sazivanju i trajanju parlamenta zato saziv parlamenta za narod %to je tada 3eudalna klasa# znai priliku da &e uobli(e elje naroda da ih kralj prihvati u parlamentu je sve vie par)ijalni- intere&a8 nastaje i praksa da 3inancijska pitanja raspravlja na kraju zasjedanja:

2*

tako parlament dobiva nain da sam odredi duinu trajanja za&jedanja ta du"ina je bitna pretpostavka da bi parlament mogao svoje zahtjeve 3ormulirati %parlament de3inirane zahtjeve daje kralju i oekuje da ih potvrdi i objavi# to je svojevrsna u)jena kako je 6enrik E %vlada od +*+.' do +*,,'# bio u nemogu!nosti da se odupre parlamentu, on pristaje na tumaenje parlamenta, stvaraju!i tako pre&edan: kralj mo"e zakonski prijedlog parlamenta %bill# ili posve odbaciti, ili u neizmijenjenom obliku potvrditi i objaviti kao zakon %statute# ostaje mogu!nost nagodbe, uz ustupke i ucjene %tako parlament posredstvom 3inancijskog stjee i zakonodavno pravo#

+.2+' parlament je prisilio kralja da opozove svoja , najva"nija slu"benika: kan)elara i rizni(ara %oba su bili biskupi# parlament pomilja na sudsko gonjenje, ali mora odustati jer su oni kao sve!enici u nadle"nosti crkvenih sudova zato parlament kralju upu!uje adre&u kojom tra"i da ubudu!e na va"nije polo"aje budu imenovane samo svjetovne osobe time se izra"ava misao da vlast i njeno osoblje moraju biti u granicama prava i suda tek kad je kralj udovoljio zahtjevima parlamenta %imenovao svjetovne osobe za kancelara i rizniara#, parlament je odobrio poreze I+pea)-+ent H10=;.I +.2/' parlament uobliava proceduru i+pea)-+ent %to !e mu pribaviti naziv Hdobri parlamentI# -ornji dom je i inae vrhovno sudite 0ngleske, no ne mo"e pokrenuti optu"bu jer sudski postupak poiva na akuzatornom naelu ulogu optu"ne porote ima Do+ ko+una, koji +.2/' optu"uje , lorda i jo * osobe da su loim postupcima 3inancijski otetili kraljaPdr"avu ovom tu"bom parlament pokazuje svoje pravo zatite i nadzora dr"avnih 3inancija +.5/' Donji dom opet pokre!e impeachment, ovaj put protiv kan)elara zbog loeg vo enja dr"avnih poslova %i rui ga# impeachment postaje sredstvo nadzora dr"' slu"benika %ova procedura je kasnije presudna za stvaranje parlamentarne vlade# impeachment je posve &ud&ki po&tupak mo"e biti pokrenut samo ako optu"ba ima temelj u postoje!em pravu to je nedovoljno za zatitu dr"ave od najve!ih slu"benika, jer dr"avni interesi nisu dovoljno zati!eni ako su zati!eni samo okvirima prava %ako treba ekati da najvii slu"benici prekre pravo da bi bili maknuti sa slu"be# A)t o* attainder H17==.I zbog nedovoljnosti impeachmenta, parlament +*22' uvodi ovaj novi postupak to je posve zakonodavni po&tupak u kojem se odre ena osoba zbog svojih postupaka proglaava krivom i izrie joj se kazna %gubitak asti$ konfiskacija imovine$ smrt# to je osuda putem zakona, pa je postupak po posljedicama slian osudi stavljanja izvan zakona %e: le:$ out laH# act o3 attainder se od +&' do +2' stolje!a koristi umjesto impeachmenta, a u +2' se koriste oba %protiv :tra33orda i Gauda# od +5' stolje!a act o3 attainder se vie ne koristi to je oblik politi(ke likvida)ije pod prividom zakonodavnog postupka tako je +*22' zbog pokuaja otimanja krune osu en vojvoda Clarence, brat kralja 0dMarda 9E 6ravaE &azivanje i oblik parla+enta parlament iz prava odre ivanja 3inancijskih izdataka izvodi i pravo nadzora nad nji-ovi+ i&kori'tavanje+ kako je u +*' i +&' stolje!u vojska najvie koritena za rat izvan 0ngleske, kralj za izvo enje vojske iz zemlje treba dozvolu parlamenta pravo &aziva parlamenta pripada kralju parlament to ocjenjuje kao zloupotrebu te u dva statuta odre uje da parlament treba biti sazivan bar jednom godinje %to ostaje mrtvo slovo, pa je u +2' stolje!u pokrenuto pitanje redovitosti saziva parlamenta# parlament do kraja +&' stolje!a stjee 3inancijsko, sudsko, zakonodavno pravo %dijeli s kraljem#, te sudbena sredstva za nadzor izvrne vlasti politiki "ivot 0ngleske u +&' stolje!u nosi naziv H vladavina parla+entaI %polo"aj kralja oznaen je s primus inter pares, jer je parlament i puni kontrolor izvrne vlasti8 kralj tek kasnije poinje postajati gospodarom parlamenta# u cijelom tom razdoblju, parlament ima oblik &tale'ke &kup'tine: Do+ lordova ini gornji sloj sve!enstva i plemstva

2&

Donji do+ ine ni"i slojevi svih slobodnih stale"a %sve!enstvo, plemstvo, slobodni gra ani, seljaci# ulogu i mo! engleskog parlamenta u +&' stolje!u u svojoj knjizi opisao je vrhovni sudac 0ngleske 1ortescue8 on uspore uje polo"aj kralja u 0ngleskoj i 1rancuskoj, te zakljuuje da je %n.le&ka +je'avina republike i +onar-ije 0.2. 4$%3NA V#A3T

ni"a lokalna uprava nije odvojena od sudstva, a temelj mjesne podjele ini vojna or.aniza)ija i njena podjela 0ngleska se dijeli na .ro*ovije %shire,Mapentake, countA# SN obla&ti %stotine, ete, satnije# SN de&etine %tithing# njima upravljaju 'eri* odnosno na(elnik oni su vojni zapovjednici, predsjednici skuptine i uvari mira i reda tako er uvaju kraljeve imovinske interese unutar svojih oblasti nadziru kraljeve domene i skupljaju izvanredne poreze / O<OVI$% gro3ovije su nekadanje kraljevine %(ent, 0sseD, :usseD, ;iddleseD# ili njihovi dijelovi %npr' Ko3olk i :u33olk 0ast $nglia# tijekom cijele engleske povijesti traje borba iz+e8u &redi'nje vla&ti i .ro*ovij&ke &a+ouprave 0ngleska je podijeljena na 0: gro3ovija kojima upravljaju 'eri*i: prvo stjeu slu"bu putem zakupa, a od +,' stolje!a neki postaju nasljedni 6enrik 99 ++2@' otputa sve eri3e, te imenuje nove kao smjenjive i pla!ene kraljeve inovnike eri3e imenuje kralj, a nadzire ih 2agnum concilium eri3i imaju i svoje po+o,nike: o )on&tabl %od comes stabuli# eri3ov pomo!nik u izvrnim, policijskim poslovima o )oroner istra"uje uzroke iznenadnih smrti, vodi istragu i uhi!enje %iz tog nastaje ForonerV& )ourt# razbojstva, pljake, nasilje i reme!enje op!eg reda i mira su u nadle"nosti +irovni- &uda)a %od ++7/'#: sve do sredine +7' stolje!a mirovni suci su glavni vritelji mjesne vlasti u 0ngleskoj od +*' stolje!a imenuje ih kralj izme u nie. ple+&tva sude besplatno: +, ,# kao pojedinci ili u malim zasjedanjima dva mirovna suca .# kao skupine mirovnih sudaca cijele gro3ovije kvartalno zasjedanje * puta godinje %:tatute +./,'# od +,' stolje!a, sudsku nadle"nost eri3a i suda gro3ovije zamjenjuju kraljevi putuju,i &u)i: u +,' stolje!u samo prisustvuju &asjedanjima erifova grofovijskog suda krajem +.' stolje!a postaju aktivniji uskoro samo kraljevi putuju!i suci sude u sudu gro3ovije mirovni i putuju!i suci obavljaju mnoge upravne po&love, jer ne postoji strogo razgranienje uprave i sudstva / ADOVI u +,' stolje!u &tje(u &a+oupravu i izdvajaju se iz sastava gro3ovije, koja sad znai izvangradsko, seosko podruje gospodari gradova %3eudalci# pristaju da gradovi kao kompenzaciju za svoje 3eudalne obveze plate odre eni nov(ani izno& to nije nikakva posebnost s obzirom na dr"anje gospodara prema ostalim kmetovima i oni mogu dati novanu rentu od +.' stolje!a gradovi otkupljuju razna prava od .o&podara i postaju samoupravne jedinice u administrativnim, sudskim, poreznim i vojnim poslovima naje!e svi slobodni stanovnici ine skuptinu iz koje proizlaze svi ostali organi u +*' stolje!u jaa tr.ova(ko9obrtni(ki &loj i cehovska organizacija, to daje samoupravi obilje"je vlasti gradske plutokracije stvara se uski krug gradskih mo!nika me u kojima se istiu gradsko vije!e i gradonaelnika %maAor# zbog znatno pove!ane gospodarske mo!i, od +.' stolje!a grad poziva ve!e gradove da poalju po dva pred&tavnika u Veliko vije,e, koje se tako pretvara u parla+ent %gradovi sami izabiru nain delegiranja predstavnika8 oko 2& gradova ima to pravo#

2/

najva"niji privilegij gradova je svojstvo samostalne porezne jedinice, pa oni sami odre uju nain ubiranja poreza 4ANO I#I "A UNI$A HV#A3T%#IN3TVOI to je podruje na kojem se prostire &ud&ka vla&t +anorijalno.Gvla&telin&ko. &uda za kmetove, ali i za slobodne ljude nije svaki 3eud vlastelinstvo to su krupni 3eudi neposrednih krunskih vazala %baruna#, za Lilliama Osvajaa bilo ih je +2@ sporove me u svim drutvenim slojevima unutar vlastelinstva presu uje manorijalni sud, )ourt baron: sude pripadnici istog sloja kao stranke u sporu u naelu svi, no u praksi uglavnom slobodni seljaci i 3eudalci kasnije sudbenost ima onaj na ijem se prostoru odrava sud8 tako seljaci i kmetovi mogu tu"iti 3eudalca manori od +.' stolje!a vode re.i&tre ze+lje i po&jednikaE nji-ove obvezeE popi& obi(aja +anora H+anorial eMtentIB o pritom kmetovi i zakupci dobivaju prijepis %)opJ# o svom posjedu, pravima i du"nostima oni su copAholders o zato je bit ovog suda da brine o izvravanju slu"ba i du"nosti dr"atelja ovaj sud je za k+etove kona(an %kao predmet mjesnih obiaja#, a za &lobodne ljude po&toji pravo priziva na kraljev sud ure8enje i iz.led +anorijalno. &udaB na gospodarevu dvoru ili pod hrastom usred sela ima oblik narodnog sudovanja gdje su svi bili suci ili porotnici ipak, .o&podar manora naje!e dr"i sve ostale u ulozi promatraa %esto djeluju ako se grubo kre mjesni obiaji# sud od +.' stolje!a vodi i uva zapisnike, a od +/' gubi va"nost %osloba anje kmetova, usitnjavanje manora#

7. VO$3KA I 6O %!I
7.1. VO$3KA nakon normanskog osvajanja, vojska je organizirana na slijede!i nain: 1I *eudalna konjani(ka voj&ka vazala ine ju svi koji u"ivaju 3eude %bilo neposredno od krune ili posredno# 2I narodna pje'a(ka voj&ka &trijela)a %svi odrasli slobodni mukarci# 0I pla,eni(ka voj&ka E$?$GK9 ODKO:9, 4<9<OE9K$, $::9?0 O1 $);: odno& iz+e8u konji)e i pje'adij&ke voj&ke se mijenjao naje!e postoje obje vrste vojske istovremeno prvo prevladava konjica, ali od +*' stolje!a prete"u strijelci koji postaju englesko glavno oru"je uz strijelce-pla!enike, postoji i narodna voj&ka &trijela)a K *Jrd: o potjee od plemenske germanske tradicije odre eno je da svaki slobodan ovjek razmjerno svojoj imovini mora imati odgovaraju!e oru"je, a naje!e se koristi dugi velki luk %Karedba o oru"ju ++5+', Linchesterski statut +,5&'# o narodna vojska %kasnije milicija# slu"i i za guenje unutarnjih nereda i za obranu zemlje od vanjskih neprijatelja o kralj od +*' stolje!a poziva &ve &lobodne na vojnu obvezu kasnije novaenjem izabire najbolje, ostale otputa uz novake, uzimani su i pla,eni dobrovolj)i od +*' st' (ete pro*e&ionalni- vojnika koje iznajmljuje njihov glavar tako uskoro nestaje pojedinanog novaenja, potisnuta je 3eud' konjica, pa glavna vojna snaga postaje pla!enika pjeadija najve!a vojska koju je 0ngleska sazvala u srednjem vijeku broji 5? 666 strijelaca %krajem +&' stolje!a kre!e na (ontinent# posebnost engleske vojne sile je nepo&tojanje &talne H&taja,eI voj&keB vojsku izdr"ava kralj iz izvanrednih poreza koje odobrava parlament %odre uje vrstu, nain, vrijeme ubiranja# tako parla+ent posredno ure uje i vrijeme dr"anja vojske

22

u +2' stolje!u kraljevi pokuavaju zasnovati apsolutizam pomo!u &taja,e voj&ke, to rezultira ?akonom o pravima +/55': H=ovaenje i dranje stajae vojske unutar 3raljevstva u vrijeme mira$ osim ako je u& pristanak %arlamenta$ je protivno &akonu'I ve! tijekom srednjeg vijeka porezno pravo parlamenta stavlja i vojsku pod njegovu kontrolu pitanje vojske mo"e se promatrati i kao *inan)ij&ko vojska, odnosno porez je samo novani izraz odnosa snaga

7.2. 6O %!I porez je prvenstveno povezan uz izdravanje voj&ke postaje pripadak dr"ave kao vlastiPsuverenosti u poetku su jedini oblik davanja 3eudalne rente, no one se kasnije pretvaraju u obvezu davanja odre enog novanog iznosa prvi porezi javljaju se kao novana kompenzacija za zbiljski iznos odre ene rente %postaje sve redovitija i stalna# u srednjem vijeku vlast je do"ivljavana vrlo zbiljski, pa dr"ava i njeni prihodi znae kralj i nje.ovi pri-odi u ++' i +,' stolje!u, kraljevi prihodi slu"e za pokri!e njegovih %dr"avnih# redoviti- izdataka od +.' stolje!a potrebni su i izvanredni pri-odi tako mu parlament povremeno daje pripomo! %aids, supsidies#, te odre uje nain skupljanja tih izdataka %poreze#8 za izvanredne pripomo!i odre en je i rok %uglavnom + godina# do +*' stolje!a dr"avni izdaci nisu veliki, jer je glavni izdatak voj&ka %ujedno i uprava# koja je u potpunosti pla!ena 3eudima povod izvanrednim izdacima i porezima su rat i voj&ka povod izgradnji poreznog sustava je :togodinji rat %DOVITI K A#$%VI 6 I@ODI

1I Od kraljevi- do+ena ine glavninu prihoda krune do +.' stolje!a %Lilliam Osvaja ih ima +*,,# tu spadaju i kraljeve 'u+e i kraljevi .radovi prihodi s veleposjeda su naturalni, od uma naturalni!novani %ako su ume u zakupu#, a od gradova samo novani kralj %i svaki drugi sizeren# mo"e od svojih domena tra"iti i izvanredna davanja, npr' prilog &a otkup kralja i& &arobljenitva 2I Od *eudalni- vazala vazali osim vojne slu"be povremeno pla!aju kralju i odre ene pristojbe %npr' kad kralj udaje ker ili promie sina u vite&a# ti prihodi od vazala su znaajni i traju do sredine +2' stolje!a8 osobna vojna slu"ba 3eudalaca bit !e za+ijenjena 'titovino+ 0I Od kraljevi- povla&ti)a neke povlastice ima &a+o kralj tako mu pripada dio vina koje se uvo&i u luke$ te globe koje i&rie kraljev sud kako je kralj jamac nezati!enima, on strancima %i posebno Xidovima koji ne pripadaju nekoj zajednici# jami slobodu ulaska, kretanja i izlaska iz 0ngleske za to osiguranje on napla!uje neku vrstu premije koja bi trebala pokriti te trokove do iz.ona 5idova 12D>' znaajan dio dr"avnih prihoda ini poseban porez za njih %Xidovi su na milost i nemilost vlasti# N% %DOVITI K A#$%VI 6 I@ODI nakon osvajanja +@//', kraljevi preko +&@ godina ubiru jedan izvanredni povremeni porez za obranu ze+ljarinu: o dane.eld je ubiran do ++/.', a )aru)a.e od ++7*'' do +,,*' za ova davanja potrebna je suglasnost Eelikog vije!a o od kraja +,' stolje!a ta davanja se odre uju prema vrijednosti pokretne imovine o ipak, cijelo vrijeme postoji razlika izme u kraljevih domena %via i posebna davanja# i zemlje koju u"ivaju vazali

25

ove posebne pripomo!i terete i kraljeve .radove8 kralj ih esto skuplja za predstoje!e vojne pohode %oekivani izdaci# svota izvanrednih dodataka je razdjeljivana na domene i kraljeve gradove, a ubiranje je preputeno gradskoj samoupravi iznose od svih kraljevih domena u okviru gro3ovije ubire 'eri* ++7*' iznos tih davanja odre en je kao desetina esto je cijela svota izvanrednih izdataka od domena ubirana samo od gradova %posebno Gondona# zbog brojnih trgovaca od kraja +.' stolje!a, brigu o izvanrednim izdacima od kralja preuzima parlament svi izvanredni i povremeni prihodi krune manji su od redovitih prihoda %npr' za 0lizabete su redoviti prihodi . puta ve!i# &veukupni pri-odi kralja su tako er mali %pet puta manji od prihoda francuskog kralja#, ali dovoljni jer nema staja!e vojske ni pla!ene administracije zbog te je3tine vlastiPdr"ave, 0ngleska !e ve! krajem +/' stolje!a postati gospodarska sila O62I I!VAN %DNI 6O %! NA 6OK %TNU I4OVINU nakon to je parlament preuzeo brigu o izvanrednim izdacima, jo uvijek je ostala razlika iz+e8u kraljevi- do+ena i &vi- o&tali- stanovnici unutar kraljevih domena pla!aju +P+@, a ostali +P+& vrijednosti svoje pokretne imovine poetkom +*' st' poinje kla&i(ni en.le&ki porezni &u&tav presedan datira iz ++55' %"aladinova desetina, za kri"arsku vojnu# ovaj porez pla!aju svi slobodni, a esto i kmetovi i sve!enici8 tom porezu pribjegava se zbog utrnu!a poreza od Xidova op,i izvanredni porez na pokretnu i+ovinu donosi prihod od .7 @@@ 3unta godinje %3iskalni izraz: Hdesetina i petnaestinaI# svaka gro3ovija, grad ili gradi! moraju skupiti odre en dio te svote, a nain ubiranja preputen je njihovoj samoupravi 6O %! OD T /OVAFA utrnu!em poreza od Xidova +,7@', dr"ava nadokna uje taj porez ja(i+ oporezivanje+ tr.ova)a i luka %duties at the ports#, tj' ve!ih davanja na izvoz vune i koe od kraja +.' stolje!a, porez od trgovaca je najve!i izvanredni prihod kako je taj porez bio sve ve!i, a sve vie 0ngleza bavi se trgovinom, o njemu se poinje raspravljati u parlamentu: o kako znaajan dio Donjeg doma ine trgovci, odre eno je da kralj ubire carine samo od stranih trgovaca o zbog :togodinjeg rata, trgovina i prihod od carina slabe, pa se pribjegava op,e+ izvanredno+ porezu na pokretnine T I 6OKU1A$A /#AVA IN% Hod 10==. do 10?>.I I 6O"UNA 10?1. pokuaj uvo enja glavarine di3erencirane prema imovinskom stanju %za sve starije od +* godina# izaziva otpor i pobunu zbog pobune, parlament ve! +.5,' iznosom Jdesetine i petnaestineI optere!uje samo zemljoposjednike %glavarina naputena# u +&' stolje!u vie puta je ubirana i stara Hdesetina i petnaestinaI, kao porez na svu pokretnu imovinu i rente ipak, krajem +&' stolje!a porez na izvoz vune donosi dr"avi dvostruko ve!e prihode

:. 6 AVO
:.1. UVOD 0ngleska nastavlja .er+an&ku pravnu tradi)iju, dok (ontinent usvaja naela rimskog prava engleski pravni sustav je posve povezan s politikim sustavom common laM pravnici grade u&tavno9 politi(ki &u&tav :.2. I!VO I 6 AVA FO44ON #AA

27

0ngleska ni nakon +@//' nije bila jedinstveno pravno i sudsko podruje postoje o&ta)i razli(itiple+en&ki- obi(aja samo je 3eudalno pravo %obiajnog podrijetla# bilo jedinstveno8 jedino pisano pravo je ono crkveno, kanonsko kraljeve odredbe su samo ili izra"eni obiaj ili upravne naravi %samo pojedinana primjena obiaja# kralj nije stvaratelj prava, nego samo zatitnik i jamac provo enja pravde pravo se shva!a kao natalo"eni iskustveni um narataja, njegov temelj je iskustvena potvr enost8 ono svoju potvrdu nalazi u praksi kao primjeni na pojedinaan odnos zato je &ud onaj koji praksom obiaju daje snagu prava %a ne zakonodavac# 3UDOVI kralj je bio sudac za predmete svoje okoline, kao to je i sam bio podvrgnut pravdi zato kralj dr"i a&&ize, sudita na kojima predsjeda i na kojima rjeava nejasno!e oko prava izdavanjem akata kraljev sud sudi samo njegovim vazalima za kmetove i slobodne ljude sudi +je&ni +anorijalni &ud o u +,' stolje!u slobodni ljudi postaju nezadovoljni lokalnom pravdom, posebno jer im esto uop!e nije su eno, pa se moraju obra!ati kralju da on naredi presudu tra"iti kraljevu zatitu esto znai lutati po dvorcima i tra"iti ga o zato ;agna Carta odre uje da !e kraljevi suci umjesto kralja suditi stalno u Lestminsterskoj palai o ti kraljevi sudovi sude na osnovi obiajnih prava, no sve vie preuzimaju obi(aje #ondona %poznate kralju# kraljevi sudovi mogu presu ivati samo neke sluajeve, i za ovlatenje da sude treba im kraljev nalo. HRritI isto tako, slobodan ovjek je du"an predstaviti se kraljevu sudu samo u nekim sluajevima za &lu(ajeve izvan nadleno&ti kraljeva &uda %npr' ako stranke nisu kraljevi vazali# postoji ovaj postupak: :tranka $ se obra!a kralju kao zatitniku prava' (ralj %ili zamjenik# ocjenjuje predmet na osnovi injenica koje mu navede stranka $' $ko smatra da je pravda povrije ena, izdaje Mrit i upu!uje ga eri3u u gro3oviji gdje boravi stranka J nalogom se eri3u saop!ava da je pravda prema iskazu stranke $ povrije ena, te mu se daje pravno rjeenje sluaja' (ralj poziva eri3a da nalog priop!i stranci J, te da se izvri pravno rjeenje ako stranka J smatra da je injenino stanje kako ga je opisala stranka $ istinito' $ko stranka J smatra da opisano injenino stanje nije istinito, kralj ju poziva da to saop!i eri3u' 4eri3 zatim upu!uje obje stranke na kraljev sud, gdje obje iznose svoje miljenje' $ko se nakon sasluanja na sudu ne izmijeni istinitost iskaza stranke $, provodi se rjeenje sadr"ano u nalogu' $ko se priroda sluaja nakon sasluanja obje stranke promijeni, sudac presu uje sluaj u ime kralja' kako bi se utvrdilo pravo zemlja i lokalna prava, od kraja +,' stolje!a poinju se popisivati presude sudova, pa nastaju: a# plea roll& registri presuda kraljevih sudova, izlaze gotovo bez prekida do +7' stolje!a b# Jear book& godinjaci najva"nijih sudskih presuda, izdaju ih studenti iz praktinih razloga 6 %3%DAN zbog jednakosti obiaja, sud ne mo"e za iste sluajeve donositi razliita rjeenja tako presuda donesena za neki sluaj postaje obvezuju!a za sve sudove u budu!im istim sluajevima %ta prva obvezuju!a presuda zove se pre&edan ili pre)edent# pravilo o obveznosti presedana uspostavlja se tijekom +*' stolje!a, a postaje op!epriznato u +/' stolje!u tako sudovi koji se prvi susretnu s nekim novim sluajem imaju ulo.u konkretiziranja po&toje,e. obi(aja zauvijek ta doktrina presedana vrijedi od +/' stolje!a do +7//' presedan mo"e izmijeniti samo vii sud % Com lordova# s ovim pravilom &ud&ka &truka vie nije samo primjenjiva prava, nego i njegov &tvarala) common laM kao op!e pravo potiskuje lokalne pravde i obiaje kako je ta kraljeva pravda pod sve ve!im utjecajem rimskog i kanonskog prava, 3eudalna klasa "eli ograniiti kraljevo mijeanje u mjesnu pravdu, ali i zabraniti uvo enje stranih prava

5@

tako je plemstvo ve! +,./' natjeralo kralja da ;ertonskim statutom zabrani upotrebu stranog prava putem pravila da nijedan zakon 0ngleske ne mo"e biti izmijenjen %nolumus leges 1ngliae mutari pritom rije leDPzakon znai obiajno pravo# 3TATUT% #AA do +*' stolje!a, svi akti %charter$ assi&e$ statute$ constitution, =# koje donose kralj i kolegijalna tijela spadaju u common laM o statute laM kao zakonskom pravu koje je izraz ovlatenja dr"ave da normira mo"emo govoriti tek od 17. &tolje,a od tada u 0ngleskoj postoje , pravna sustava razliita po nainu stvaranja: 1I )o++on laR sudsko precedentno pravo, stvaraju ga vrhovni %kraljevski# sudovi svojim presedanima 2I &tatute laR zakonsko pravo, stvara ga zakonodavac normativnim aktima %kralj i domovi parlamenta# do +2' stolje!a ne postavlja se pitanje -ijerar-ije ovih pravnih sustava statute laM smatra se nadopunom common laM-a na povezanost tih sustava ukazuje i injenica da engleski pravnici jo uvijek zakone svode na tehniku common laM-a, tj' statut se primjenjuje na prve sluajeve, a potom se vie poziva na te sluajeve %presedane#, nego na sam statut u svim pravnim granama u 0ngleskoj su prisutna oba pravna sustava: statute laM naje!e ure uje javno pravo, odnose koji su va"ni za cijelu dr"avu %ustavni, upravni, neki krivini, =# common laM se najvie bavi imovinskim odnosima, a i krivinim pravom %CUITQ #AA krajem +.' stolje!a ple+&tvo i lokalni partikulariza+ %pokrajine, gro3ovije, manori, gradski sudovi# osje!aju opasnost od kraljevog centralizma i provo enja uni3ikacije zato je +,5&' donesen 99 Lestminsterski statut: zabranjuje izdavanje novih Mritova, tj' proirenje sudbenosti kraljevih sudova putem Mrita Rrit& kraljevi nalozi kojima su novi predmeti postali utu"ivi pred kraljevim sudovima, ija se nadle"nost tako iri sudovi nedostatak zabranjenih naloga nadomjetaju 'iroki+ tu+a(enje+ &tari- nalo.a, pod ije znaenje podvode novi sadr"aj i na temelju analogije izdaju nove stare naloge to im omogu!uje statut 9n consimili Casu +,5&' ipak, ta praksa je bila ograniena, to je posebno vidljivo kad se od +*' stolje!a poinje naglaavati subjektivni element %element svijesti, volje i subjektivne istine# na tetu objektivne pravde %prostornovremenskih injenica# sve se e!e uz pravo poinje spominjati poja+ pravi(no&ti to je potvrda da je logika objektivnog prava dosegla visoku razinu 3ormalizma, pa poinje subjektivizacija prava pomo!u HpravednostiI %tada samo pomo!u pravila izuzetka# kako sud ima u vidu &a+o objektivnuE (injeni(nu pravdu na koju se jedino smije pozivati, on ne smije uzeti subjektivni element u obzir ak i ako je svjestan da je pravo u tom sluaju nepravino ovlatenje da ispravi tu nepravinost ima kralj tako se stranke sve e!e poinju obra!ati kralju kako bi izbjegliPispravili presudu common laM-a, pa ih kralj od +&' stolje!a poinje povjeravati kancelaru, ija nadle"nost poprima naziv Kan)elarov &udB o ima pravo slobodne ocjene svih okolnosti, nije vezan ni common laM ni statute laM sustavom o on postaje sredstvo ispravljanja nepravinosti nastale zbog 3ormalizma common laM-a djelovanjem (ancelarovog suda nastaje tre!i sustav prava pravo pravi(no&ti HeNuitJ laRI eFuitA laM sustav bit !e uoblien u +&' stolje!u, kada postaje svjestan svoje razliitosti od common laM-a i slinosti s rimskim pravom kao mogu!e sredstvo nastaju!e dr"avne samovolje, u +/' stolje!u poinje njegovo ograniavanje presedanima tako od +/' stolje!a postoje 0 ja&no u&po&tavljena pravna &u&tava, s posebnostima i utvr enim razlikama :.0. / AN% 6 AVA

3TVA NO 6 AVO vla&ni'tvo je temeljni institut stvarnog prava, a najva"nije vlasnitvo je ono na proizvodnim sredstvima ze+lji

5+

zemlja i prava na njoj su sr" common laM sustava, iako 0ngleskoj nisu poznati ni pojam ni sadr"aj vlasnitva zemlje zemlja je objekt na kojem razni subjekti mogu imati razli(ita ovla'tenja: ovlatenja koja se ne iskljuuju, koja su razliita 3izikim i pravnim sadr"ajem, ali i ozbiljenjem u vremenu ta ovlatenja mogu se svrstavati u pravna$ fi&ika$ gospodarska$ vremenska kategorije su promjenjive u vremenu, pa jedno ovlatenje mo"e biti gospodarski ili pravno najve!e u nekom vremenu, a zatim postati samo pravno u ovoj pravnoj konstrukciji sadr"ano je povjerenje u trajanje i sigurnost pravnog poretka % pravno9 vre+en&ki kontinuitet# tako sva zbiljska ovlatenja pojedinaca imaju svojstvo privremenosti dranje %tene+ent, poput dr"anja slu"be#, koje je u odnosu prema drugim %viimPni"im, sadanjimPbudu!im# dr"ateljima ovlatenja na istom objektu osnovna razlika izme u istovremenih dr"anja je u odre8eno&ti i pravnoj za'titi nji-ova &adraja: zato se dr"anje odra"ava na osobni polo"aj dr"atelja o &lobodno dranje %e&tate&# prije svega je u odre enosti du"nosti koje proizlaze iz dr"anja i pravne zatite o ne&lobodno dranje ra a neodre ene du"nosti i ni"u pravnu zatitu %samo pred mjesnim sudom# razlika u dr"anju je donekle neovisna o pravnom statusu dr"atelja slobodan ovjek koji prihvati neslobodno dr"anje ima istu pravnu zatitu kao neslobodan %samo dr"anje ovlatenja na zemlji ra a obveze prema hijerarhijski viem# do +*' stolje!a prava na zemlji su oblik pla,e za &lubeE a od tada poprimaju svojstva imovine to svojstvo prava na zemlju je vidljivo i u poreznom sustavu osnova oporezivanja su pokretnine %&tate& in land K )-attel& per&onal u engleskom stvarnom pravu postoji bitna razlika izme u: a# vla&ni(ki- prava na ze+lju %estates in land# b# vla&ni'tva pokretninaE nevezano. uz ze+lju %chattels personal# )o++on laR pod vlasnitvom zapravo podrazumijeva samo prava na zemlju o vlasnitvu na pokretninama mo"emo govoriti samo kroz institute njihove zatite % trespass$ trover#, to je ipak podruje ugovornog prava i naknade van-ugovorne tete ni sva prava na zemlju nemaju istu pravnu zatitu na temelju toga razlikuju se: real a)tion ovdje spadaju ovlatenja na zemlju zati!ena pred sudovima posebnom vlasnikom tu"bom per&onal propertJ nemaju zatitu putem vlasnike slu"be %npr' zakup i podzakupPlease i release# udaljenost engleskog prava od apsolutnosti prava na zemlju oita je i u samom sudskom postupku: o sud donosi presudu samo o tome koja stranka ima bolji pravni na&lov u novom sporu protiv stranke u iju korist je ranije presu eno, tre!a stranka mo"e pobiti njena prava, tj' imati jai pravni naslov od ove stranke o naprotiv, pokretnine i druga ovlatenja ne daju te mogu!nosti titi se kao posjed ova slo"enost engleskog shva!anja prava na zemlju pridonijet !e va"nosti pravne struke, sudskih i javnih registara vremenskim mjerilom, prava %ovlatenja# na zemlju su: a# *ee &i+ple najbli"e pojmu vlasnitva, najire, vremenski neogranieno pravo, otu ivo inter vivos i mortis causa b# *ee tail do"ivotno neotu ivo u"ivanje8 s ovlatenika prelazi na odre ene nasljednike, vue se kroz obitelj %tail# c# li*e e&tate i e&tate pur autre vie do"ivotno u"ivanje koje netko ima za "ivota i u"ivanje koje netko ima za "ivota nekog drugog %1 daje &emlju B da je B uiva &a ivota C @ asom smrti C gase se prava B# %&tate& in eMpe)tan)J K e&tate& in po&&e&&ion jo je jedna va"na razlika izme u ovlatenjaPprava na zemlju: kod prijenosa ovlatenja na drugoga, prenositelj mo"e na drugog prenijeti &va &voja ovla'tenjaE ili &a+o neka

5,

ovlatenja koja zadr"i mo"e dalje prenositi kako po sadr"aju tako po vremenu kako taj prijenos mo"e biti uvjetovan %pa i vremenom#, prenesena ovlatenja se mogu ponovno vratiti odnosno, netko tre!i iekuje da se ugase prava koja pripadaju drugome, ali !e nakon toga pripasti njemu zbog ove razlike jo se razlikuju: a# e&tate& in eMpe)tan)J %in 3uturo# ovlatenja koja !e biti u"ivana u budu!nosti b# e&tate& in po&&e&&ion ovlatenja koja netko ve! u"iva budu!a prava su prava koja ve! nekom pripadaju, ali ih taj jo ne u"iva ovdje spadaju rever&ion i re+ainder: 1I rever&ion Hovla'tenje koje &e vra,aI nastaje kad netko neka od svojih ovlatenja koja ima na zemlju prenosi na drugoga ona !e mu se nakon ispunjenja odre enog uvjeta vratiti %npr' smrt uivaoca#8 to je privremeno i uvjetno otu enje ovlatenja s oekivanjem da se vrate otu iocu 2I re+ainder postoji kad netko sva ili neka ovlatenja prenese u u"ivanje osobi $, a istovremeno istim pravnim putem ista ovlatenja prenese na osobu J da ih ona dobije u u"ivanje in 3uturo nakon to utrnu ovlatenja osobe $ dakle, remainder je ovlatenje koje je ogranieno trajanjem istih ovlatenja druge osobe8 pritom postoje: )ontin.ent re+ainder uvjet je potpuno neizvjestan, pa je mogu!e da osoba J nikad ne stekne ovlatenja ve&ted re+ainder uvjet je takav da je posve sigurno da !e osoba J ste!i u"ivanje svojih ovlatenja 3tatut De Doni& H12?:.I spada u Drugi Lestminsterski statut doputa da *ee &i+ple intere&i na zemljitu budu ostavljeni kao tail to je oblik uspostavljanja obiteljskih dobara neotu ivih inter vivos i mortis causa naslje uje ih odre eni potomak tim zakonom je 3eudalna klasa htjela osigurati patrimonij za svoje pripadnike 3tatut Cuia %+ptore& H12D>.I odre uje da 3ee simple na zemlju koju se ne dr"i neposredno od krune mo"e slobodno biti otu eno ili preneseno, ali tako da to )ijelo ovla'tenje bude preneseno, a ne samo njegov dio to znai zabranu instituta pod3eudalizacije: o prijanji 3eudalac ne mo"e ste!i podvazala kojemu je prenio samo neka od svojih ovlatenja, a ostala zadr"ao o ako 3eudalac proda sva svoja ovlatenja na parceli, njihov stjecatelj postaje njegov 3eudalni zamjenik, a ne podvazal o to je nain &tvaranja &itni- *euda, porasta broja ni"eg plemstva sloboda otu enja po Uuia 0mptores ipak ima stanovito o.rani(enje K kad &e ze+lja otu8uje )rkviB kako je pravna o&oba )rkve be&+rtna, nema mogu!nosti njenog utrnu!a i vra!anja zemlje viem gospodaru ne postoje ni one prilike koje daju neko ovlatenje u korist viem gospodaru %npr' maloljetnost i starateljstvo# kako bi izbjegli takve obveze, 3eudalci sve e!e prividno otu uju ovlatenja crkvi zato je dr"ava odredila da je otu enje zemlje crkvi mogu!e samo uz posebno odobrenje vieg gospodara %:tatute o3 ;ortmain +.7,'# to se posebno tie zemlje iji neposredni gospodar je Kruna katkad takvo otu enje dozvoljava uz novanu naknadu Doktrina &ei&in taj razvoj u +.' stolje!u pretvara 3eudalno dr"anje vezano uz slu"be u otu iva stvarna prava vezana uz novana davanja pro+et & pravi+a na ze+lju bio je vrlo slo"en i nesiguran stjecatelj tih prava uvijek mo"e biti iznena en pojavom tre!eg s jaim pravima %jer je stjecatelj stekao od nekog ija su prava bila ograniena ili uvjetovana#

5.

tu slo"enost pojaava injenica da su ovlatenja na zemlju prenoena i *akti(ni+ u&tupanje+, a ne samo pravnim poslom: o obavlja se iskljuivo 3izikim zaposjedanjem, a ne simbolinim radnjama ili ispravama o isprave slu"e samo kao dokazno sredstvo zbog toga je uspostavljen jedan od najslo"enijih instituta engleskog prava, &ei&in ovlatenje na zemlju je zati!eno pred common laM sudovima samo ako je steeno putem seisina %ne odnosi se na kmetska i zakupna pravaPcop/hold i leasehold# doktrina &ei&in nastaje u +*' stolje!u, a njeno znaenje umanjuje tek ?akon o vlasnitvu +7,&': doktrina seisin nastaje kao ishod razlike izme u vlasnitva-posjeda-okupacije po svom nastanku seisin je rezultat 3eudalne investiture %3izikog uvo enja u posjed kao zavrnog cina prethodnih pravnih poslova# seisin je pravni i 3aktini posjed slobodnih interesa na zemlju nije uvijek vezan uz 3iziko dr"anje %iako tome te"i# svaki stjecatelj i prijenosnik +oraju dokazati &voj valjani &ei&in: da bi se osigurali, stjecatelji na razne naine pokuavaju olakati to dokazivanje, iako ni jedan od njih jo nije neosporan dokaz o seisinu i pravima tre!ih %ak ni 3iktivni sudski spor K *ineGre)overJ# nepismeni srednji vijek sve odnose pola"e na rije(E vjeru i povjerenje, a pismeni agenti u ispravama mogu napisati neto to nije bilo u volji samih stranaka %koje su nepismene# zbog te ograniene dokazne mo!i isprava, najsigurniji dokaz o pravima na zemlju je seisin kao 3aktiki 3iziki i sveani prijenos i prihvat pravni po&ao o prijeno&u ili &tvaranju prava na ze+lju prema stupnju 3ormalnosti dijeli se na: a# )onveJan)e bJ a)t o* t-e partie& privatni posao me u strankama b# )onveJan)e bJ entrJ on )ourt roll& uz sudjelovanje suda %izra uje . kopije isprave dokaz vjerodostojnosti# !alo. Hpled.eE +ort.a.eI common laM do +*5&' ne poznaje zalog kao vrstu stvarnog prava na tu oj stvariPzemlji radi osiguranja vra!anja duga poinje ga stvarati tek eFuitA laM u +&' stolje!u povodo+ +olba koje &tranke Hzalo.odav)iI upu,uju Kan)elarovu &udu do 10. &tolje,a: zalo"ena zemlja prelazi u vlasnitvo zalogoprimca s tim da u sluaju isplate duga zalogodavac %du"nik# ponovno otkupljuje, dobiva zemlju natrag8 vjerovnik postaje vlasnik zemlje im mu je ona predana u zalog od 17. &tolje,a: du"nik vjerovniku daruje zemlju koja je predmet zaloga pod uvjetom da mu je ovaj vrati ako darovatelj u roku isplati dug8 ako du"nik ne isplati sav dug, zalo"ena zemlja ostaje daroprimcuPvjerovniku Tru&t engleski pravni institut nepoznat kontinentalnom pravu sadr"i privid dvoj&tva: tru&tee %vlasnik po common laM-u# je du"an izvravati svoja vlasnika prava tako da koristi od tih prava ne u"iva on nego netko drugi %bene*i)iarJ# i 3ormalno-pravnog vlasnika i bene3icijara smatramo vlasnikom predmeta trusta do ovog prividnog dvojstva dolazi jer common laM sudovi priznaju jednu vrstu prava %trusteeova#, a (ancelarov sud i eFuitA laM priznaju prava ovlatenika, beneficiar/ trust do danas ostaje jedan od najrazvijenijih instituta anglo-amerikog prava s obzirom na podrijetlo i slinost, autori esto povezuju trust s rimskim %ususfructus$ fideicommisum#, germanskim %treuhand, salman#, a i crkvenim institutima %djelatnost crkvenih sudova u 0ngleskoj nakon +@//'# trust je na neki nain i i&-od &uparni'tva )o++on laR i eNuitJ laR &u&tava: o za common laM sudove, trustee je jedini ovlatenik prava na zemlju o eFuitA laM sudovi nastoje zatititi bene3icijara trust slu"i i za oporu(no ra&pola.anje ze+ljo+B kako je to po common laM pravu zabranjeno, pomo!u trusta se izbjegava to ogranienje tako (runa gubi neka prigodna davanja %incidents. Hardship$ relief$ forfeiture# stoga se donose statuti zbog sprjeavanja da trust bude na tetu (runePvjerovnika %zadnji je :tatute o3 uses +&.&'#

5*

do +/' stolje!a ve! su razvijena mnoga pravila o tru&tuB postoje izrijekom uspostavljen trust i trust koji se podrazumijeva iz okolnosti trust se mo"e odnositi &a+o na prava %*ee &i+ple#, a ne i na tail, zakup, = trustee je potpuni i jedini vlasnik imovine koja je predmet trusta %zato snosi sve trokove i odgovornost# ako trustee otu i imovinu tre!em, a taj zna da je imovina pod trustom, tre!i tako er preuzima obvezu da koristi iz te imovine ustupi onom u iju korist je trust uspostavljen bene*i)iarJ nije vlasnik, ali mu eFuitA daje da podigne tu"bu protiv trustee-ja kojom bi ovaj bio prisiljen da koristi iz te imovine ustupi bene3icijaru za eFuitA laM je kod svakog pravnog posla bitna namjera stranaka sve ove okolnosti daju mogu!nost onima koji imaju zemlju da je putem trusta predaju nekome kao trustee-ju, a da koristi pripadnu 3izikiPpravno nesposobnim osobama %trustee vrsta trajnog izvritelja oporuke osobe koja mu daje imovinu# trust esto ga primjenjuju vitezovi odlaze!i u ratove iz kojih ne znaju ho!e li se vratiti, pa tako osiguravaju obitelj koriste ga i (lanovi pro&ja(ki- redova, te op!enito svi koji "ele prikriti svoje imovno stanje !akup Hlea&eI razvija se kao vrsta obvezno9pravno. odno&a, tek kasnije poprima obilje"ja stvarnog prava %u pogledu zatite# javlja se u +.' stolje!u kao sigurnost za zajam u poetku igra ulogu koju !e kasnije preuzeti zalog nekretnina %+ort.a.e# zakupac vrijeme svog zakupa vidi kao koliinu kapitala, a ne kao stvarnopravne interese na zemlji zato zakup za common laM nikad nije postao dr"anje %tenement# ni stvarno pravo na zemlju %real propertA#, nego obveznopravni oblik Hper&onaltJI u +&' stolje!u common laM daje zakupcu za'titu prema tre!ima, ali i prema zakupodavcu to vie nije samo ugovorni odnos izme u zakupodavca i zajmoprimca, nego neka vrsta interesa na zemlju, stvarnog prava unato tome evolucija zakupa prema stvarnom pravu nikad nije otila predaleko zakupoprimac nikad nije stekao pravo na real a)tion njegovo dr"anje je samo posjed, ne i seisin8 zakup nije nasljedan

O"IT%#$3KO 6 AVO djelomino ure eno crkvenim %odnosi osobno-moralne naravi#, a djelomino common laM pravom %imovinski odnosi# obitelj prirodna, moralna, materijalna i pravna jedinica iji je prirodni predstavnik glava obitelji, +u i ota) bra(no punoljet&tvo za "enske osobe je +, godina, a za muke +* godina I+ovin&ki odno&i sklapanjem braka +u postaje pravni zastupnik "ene i vlasnik njene pokretne imovine to se tie njenog realnog vlasnitva %zemlje#, mu" postaje upravitelj za trajanja braka, pri emu se upravljanje sastoji od prava ubiranja plodova o ako mu" tu zemlju za "ivota otu i, "ena ili njeni nasljednici imaju pravo potra"ivanja svoje zemlje o smr!u "ene, njena zemlja pripada djeci, ali njezin mu" ima do"ivotno u"ivanje te zemlje ako postoje nasljednici o ako pak nema nasljednika, "enina imovina se odmah vra!a njenoj obitelji naime, mu" koji nad"ivi "enu s kojom jo ima "ive djece, nakon njene smrti u"iva njenu zemlju do"ivotno po pravu ljubaznosti %)urte&J# common laM vrijedi samo za imovinske odnose viih 3eudalnih slojeva za sve ostale slojeve vrijede partikularni obi(aji ti partikularni obiaji esto "eni priznaju i pravo na upravljanje svojom imovinom i sudjelovanje u pravnom prometu ipak, common laM nastoji proiriti svoja naela i na to podruje: obitelj&ku i+ovinu &+atra +uevo+ "ena mo"e biti samo njen zastupnik, a i tada odgovara mu"

5&

mu" odgovara i za prijebrane dugove "ene i tetu koju "ena poini ak i krivina odgovornost nastoji se prenijeti sa "ene na mu"a %jer "ene nemaju povlasticu sve!enstva, bene3it o3 clergA# posljedica svega toga su velika prava +ua na eni %mo"e ju i zatvoriti, ak i tjelesno ka"njavati# nakon mu"eve smrti, "ena ima pravo doivotno. uivanja na 1G0 ze+lje koju je mu" imao za "ivota %to je njen doRer# tako er, zemlja koju "ena unese u brak ostaje njezina ak i ako ju je u me uvremenu i za "ivota mu" otu io Odno& o)a i dje)eE punoljet&tvo dje)eE vanbra(na dje)a odnos roditelja i djece uglavnom je odno& o)a pre+a dje)i slabo de3iniran %ne priznaje se p'p' nad maloljetnom djecom# samo punoljet&tvo +u'ke dje)e bilo je razliito s obzirom na zanimanje djece: djeca 3eudalaca postaju punoljetna za viteku slu"bu s 21 godinom, a djeca seljaka s 17 za maloljetnu djecu otac imovinski odgovara vrlo izuzetno djeca krivino odgovaraju %za ubojstvo s umiljajem# vanbra(na dje)a nemaju nikakva prava ni prema jednom roditelju: o +,./' donesen ;ertonski statut zabranjuje pozakonjenje vanbrane djece naknadnim brakom vanbranih roditelja o ostaje na snazi do +7,/' godine %do tada u 0ngleskoj nema ni mogu!nosti adopcije# NA3#$%DNO 6 AVO razliito s obzirom na pred+et na&lje8ivanja razlika u naslje ivanju prava na zemlju i druge imovine, a posebno razliiti sudovi u ijoj je to nadle"nosti %common laM, crkveni sudovi# jo vie naglaavaju razliku tih imovinskih prava Na&lje8ivanje vla&ni(ki- prava na ze+lju do +,' stolje!a, u"ivanje zemlje je o&obno pravo usko vezano uz odnos osoba u 3eudalnoj vezi zato se zemlja u asu vazalove smrti vra!ala gospodaru, a vazalovi sinovi su mogli ponuditi svoje slu"be gospodaru i tako mo"da dobiti tu zemlju poetkom +,' st' ta molba se katkad sastoji u kupnji, a gospodar ima pravo ocjene podobnosti potomaka da budu vazali me utim, tada krunski vazali poinju tra"iti iskljuivanje tog gospodarevog prava "ele svoje potomke uiniti nasljednicima kruna i vazali nastoje i pojednostavniti nasljedni red, pa se poinje slijediti na(elo prvoro8eno. &ina Hpri+o.enitureI krajem +,' st' common laM sudovi stvaraju nasljedno pravo najstarijeg sina na itavu nepokretnu imovinu %real propert/# u pogledu vlasnikih prava na zemlju, od +,' stolje!a do +&*@' postoji &a+o zakon&ko na&lje8ivanje Na&lje8ivanje o&tale i+ovine naslje ivanje ostale imovine spada u nadleno&t )rkveni- &udovaB ako umrlog nad"ive "ena i djeca , tre!ina ide "eni, tre!ina djeci, a tre!inom umrli mo"e oporuno raspolagati ako umrli ne ostavi oporuku kojom raspola"e tom tre!inom, tu tre!inu dobiva (runa, sizeren, crkva ili ro aci ako umrli nije imao djece, +P, dobiva udovica, a +P, ostavitelj raspola"e oporuno ako nije sainio oporuku, ta polovica pripada zakonskim nasljednicima K IVINO 6 AVO do +.' stolje!a, protupravna radnja Htre&pa&&I ima svojstvo povrede privatne s3ere, ak i ako se radi o povredi kraljeva mira izvan toga, isti postupak mo"e biti povreda mira nekog ni"eg gospodara % grofov mir$ mir gospodara manora# kraljev +ir je osobne naravi, vremenski i prostorno ogranien uskoro postaje &talan i vrijedi za )ijelu %n.le&ku plemstvo to shva!a kao uzurpaciju, pa je :tatutom +.&,' povreda kraljeva mira ograniena na neke delikte %izdaja# 6oja+ i vr&te krivi(ne radnje u +,' stolje!u pod utjecajem kanonskog prava poinje razlikovanje protupravni- radnji Htre&pa&&I naB

5/

1I krivi(nu radnjuE zlo(in H)ri+eI djela s poinjena s ve!im stupnjem namjere, svijesti, ugro"avaju kraljev mir 2I i+ovin&ku od.ovorno&t za 'tetu HtortI nastaje doktrina da je bitan element zloina na+jera %animo felonicoK mens rea#, a zapa"a se i da svi zloini %crimes# nisu podjednake te"ine, pa se pojam zloina poinje dijeliti na: aI tei zlo(in H*elonJI izdaja gospodara poinjena uz zlu namjeru, ka"njiva smr!u %ubojstvo, silovanje, teke kra e, =# bI +anji zlo(in H+i&de+eanorI ka"njiv novanom kaznom sa svojstvom odmazde, jer u sluaju nemogu!nosti pla!anja kazne slijedi zatvor do isplate %to je jedan od naina pove!anja dr"avnih prihoda# "ene*it o* )ler.J i povla&ti)a azila crkvene osobe od +,' stolje!a stjeu povlasticu da im sudi samo crkveni sud %tako ne mogu biti osu-eni na smrt# kako su se mnogi poeli pozivati na sve!eniko svojstvo, morali su to i dokazati poznavanje+ kr',an&ke doktrine, naje!e i&govaranjem nekog psalma pomo!u ove 3ikcije mnogi su se mukarci osloba ali smrtne kazne %od +2' st' i "ene# to je u nekim sluajevima poga alo kraljev interes, pa sudovi od +* 'st' odbijaju priznati povlasticu sve!enstva u sluaju veleizdaje ili razbojstva na putovima poinje ograniavanje ove povlastice %ipak postoji do (rivinog zakona +5,2'# do +2' stolje!a postoji jo jedna povlastica povla&ti)a azila Hpribjei'taI na po&ve,ena +je&ta: ako se zloinac skloni u sveto mjesto, svjetovne osobe ga tamo ne smiju hvatati sve!enici ga mogu hraniti 2 dana, a zatim on mo"e: a# predati se sudu b# ostati u crkvi dok ne umre od gladi c# prisegnuti da !e zauvijek napustiti 0nglesku zloinci esto izabiru smrt od gladi ili naputanje 0ngleske %u ovom sluaju nema presude, pa njegova imovina nije kon3iscirana, "ena je smatrana udovicom, a imovina pripada nasljednicima# Krivi(na djela i najvaniji &tatuti najve!i dio krivinih djela stvara )o++on laR &ud&tvo, a manji dio stvoren je putem zakona %statutorA crimes# osnova engleskog krivinog prava je :tatut iz +.&,': o ograniava krug postupaka koji su oblik najte"e 3elonA, a koje naziva trea&on postoje velei&daja i mala i&daja o veleizdaja H-i.- )ri+eI je zloin protiv kralja: smiljanje i i&vo-enje nasilne radnje uperene na osobu kralja$ na njegovu suprugu$ nasljednika$ protiv kraljevih visokih slubenika$ vojna pobuna$ krivotvorenje dravnog peata o +ala izdaja HpettJ trea&onI je zloin ni"ih prema viim gospodarima8 tako er mogu!a smrtna kazna, uz kon3iskaciju Od.ovorno&tE dre8ivanje kazne i pokretanje krivi(no. po&tupka to se tie odgovornosti, ele+ent &vije&tiE krivnja postaje bit krivinog djela zato neke osobe ne podlije"u krivinoj odgovornosti %duevno bolesni$ mla-i od L godina$ uglavnom i maloljetnici od L do 5+ godina# ipak, o elementu svijesti uvelike se sudi iz op,i- okolno&ti &lu(aja, to krivnji daje svojstvo objektivne odgovornosti pri odre8ivanju kazne nije usvojeno strogo naelo zakonitosti sudu je preputeno da ocijeni kakvom kaznom se mo"e posti!i cilj ka"njavanja, a to je ne samo odmazda, nego i popravljanje osu enog %pa i op!a prevencija# tako kazna za isto djelo mo"e biti donekle razliita, ovisno o okolnostima %posebno o samom poinitelju# krivini postupak pokre!e uglavnom o'te,eniE privatna o&oba drava pokre!e postupak kad je ote!eni kralj, te vrlo iznimno ako privatna osoba u roku od +. mjeseci ne pokrene postupak protiv poinitelja djela koje ugro"ava op!e dobro 3UD3KA O /ANI!AFI$A I 6O3TU6AK suprotno suvremenom poimanju, common laM srednjeg vijeka bit prava vidi u postupku sudski postupak zadr"ava mnoge rano.er+an&ke oznake, jer je do normanskih osvajanja vrlo slian onom u 1ranakoj

52

Kormani uvode jedino sudski dvoboj, a drugi elementi su jednaki 3ranakima %pokretanje, dokazivanje, ordalije, =# neke nove postupke uskoro !e poeti donositi common laM sudovi i crkveni sudovi %na temelju rimskog i kanonskog prava# uspostavljanjem eFuitA laM sustava, novosti poinje donositi i Kan)elarov &ud Kormansko osvajanje ne znai prekid s ranijom sudskom organizacijom tek krajem +,' stolje!a poinje u&poredno &tvaranje novi- &udova, i to kraljevskih, sredinjih, ija se nadle"nost prote"e na cijelu 0nglesku odnos sudova nije takav da je vii sud uvijek i za sve predmete ni"ih sudova i via instanca %nekad je i prva instanca# 4je&ni &udovi nastaju obiajnim putem, pa unutar svog okruga i primjenjuju lokalno obi(ajno pravo tu spadaju: &udovi upravni- jedini)a %communal courts# countA court, hundred court &udbeno&t *eudalni- .o&podara %seignorial jurisdiction# baronial court, 3ranchisal jurisdiction, dominal jurisdiction .rad&ki &udovi %borough courts# kako oni sude po svojim obiajima, nadleno&ti .radova me usobno se jako razlikuju jedina pravilnost je da sudovima upravnih jedinica najvie pripada krivina sudbenost, dok je manorijalni sud naje!e nadle"an za sporove oko &emlje Furia re.i& rjeava &porove iz+e8u kralja i vazala, te me usobne &porove krun&ki- vazala %pravilo &uda jednaki-, iudicium parium# Curia regis %kasnije parlament# svoje sudbene nadle"nosti zasniva na , naela: aI *eudalna &udbeno&t b# &udbeno&t kralja kao op,e. za'titnika pravde %residuar/ justice of the 3ing# kralj sudi: kad nijedan drugi sud ne titi pravdu kad su u pitanju sporovi oko slobodnog dr"anja zemlje uvijek potjee od vrhovnog gospodara kad su u pitanju krivine povrede kraljevih privatnih interesa ili mira zbog djelotvornosti postupka pred kraljem, Curia regis ima sve vie posla pa se iz nje krajem +,' st' izdvajaju: #$ Sud dr%avne !la&ajne '(ourt o) e*c+e,uer$ zasjeda za stolom prekrivenim stolnjakom sa ahovskom ploom bavi se slaganjem i raunanjem novanih iznosa to je vrsta *inan)ij&ko9porezno. &uda koji utjeruje potra"ivanja kralja od vazala, a kasnije i poreznih obveznika imat !e i vrhovnitvo nad nekim od ostalih vrhovnih sudova -$ Sud o .e sud!enosti (ourt o) common leas'$ rjeava op!e zamolnice %communia placita# koje se tiu &porova &lobodni- ljudi, posebno o pravima na zemlju u +.' stolje!u postaje najva"niji sud za imovinsko pravo te je najzaposleniji sud (raljevstva u srednjem vijeku pred njim nastupaju pravnici najvieg stupnja zbog skupoe, poinju ga ugro"avati :ud kraljeva stola i (ancelarov sud /$ Sud kraljeva stola '(ourt o) Kin&0s !enc+$ njime esto predsjeda kralj sud se bavi svim predmetima koji se tiu kralja, a nisu u vezi s potra"ivanjima dr"avne blagajne zato ima nadzornu sudbenost nad ostalim sudovima, pa i kasnijim (ancelarovim sudom8 tako er ima: o i imovinsku i krivinu nadle"nost o i prvostepenu i prizivnu nadle"nost o mo"e sam preuzeti predmet od drugog suda %Hrit certiorari# priziv je pritom shva!en drukije nego danas postoji da se ni"em sudu naredi da ispravi kakvu pravnu zabludu %Hrit of error# ili ispuni svoju nadle"nost, a ne daje pravo viem sudu da preispituje utvr eno injenino i ostala pravna pitanja

55

1$ Sud vije.a dr%avne !la&ajne '(ourt o) e*c+e,uer c+am!er$ nastaje da bi otklanjao sukobe me u kraljevim sudovima od +*' stolje!a suci sva tri vrhovna suda se sastaju da bi raspravili te"a pravna pitanja, te"i sluaj ili op!enito o zajednikom radu %to se tie i sporova u pogledu nadle"nosti# tek od sredine +&' stolje!a tako donesene odluke imaju svojstvo presude koja obvezuje sve tako ovaj sud, koji se rijetko sastaje, ima va"nu ulogu u izjednaavanju prakse i uop!e za razvoj common laM-a 6utuju,i &u)i (raljevi sudovi ne sude samo u Gondonu 6enrik 99 0nglesku dijeli na ; obla&ti %circuit# u koje , ili . puta godinje odlaze kraljevi suci i tamo vode sudske postupke %po , u svakoj oblasti#8 to je ure enje regulirano :tatutom Kisi Prius +,5&' ti putuju,i &u)i %itinerant justices# doprinose ujedinjavanju pravnog jedinstva i suzbijanju partikularnih obiajnih prava jedni imaju i+ovin&ke ra&prave %commision of assi&e# drugi se bave krivi(ni+ ra&prava+a %criminal commissions @ of o/er and terminer!of gaol deliver/# 6leadin.E &tatut Ni&i 6riu& 12?:. kad stranka pokrene postupak, protustranka se sudbenim nalogom %Mrit# poziva da ispuni tu"beni zahtjev ili da podastre prigovore &udu u Ae&t+in&teru H#ondonI tada poinju odvojeni po&tup)i utvr ivanja injenica i primjene prava na utvr eno injenino stanje %ova odvojenost postupaka je posebnost common laM sustava# ta odvojenost postupaka osigurava isto!u pravne logike: porota sudi o injenicama, a suci sude o pravu postupku utvr ivanja injenica prethodi pleadin.: u tom postupku treba ustanoviti koje injenice su sporne i relevantne, dakle koje injenice treba utvrditi iako je on do kraja +/' stolje!a usmen, ve! ranije stranke ponekad podnose pismene podneske o tim injenicama od +/' st' pleading postaje pi&+en sud utvr uje prijeporne injenice %i&&ue# i poziva porotu da presudi %verdi)t# +,5&' donesen je :tatut Kisi Prius %Hako ne ranijeI# odre uje da sud upu!uje poziv eri3u da sazove porotu u Gondon odre enog dana, osim ukoliko ranije u tu gro3oviju ne dolazi putuju!i sudac %tada !e porota saekati suca# putuju!i sudac s odlukom porote o injenicama vra!a se u Gondon i ostalim lanovima suda provodi postupak o pravnim pitanjima ta zajedni(ka odluka &uda)a daje presudi ve!u snagu i osnovanost

6orota HjurJE a&&izeI porota je jedna od najve!ih posebnosti common laM-a njeno podrijetlo je neodre eno %germansko sudovanje u 9ranakoj# u 0ngleskoj po(inje &redino+ 12. &tolje,a usporedno s dubljom 3eudalizacijom drutva nastaje kako bi se sredinja vlast oslonila na narod, pri emu se porota razliito koristi u imovinskim % )ivil jurJ# i krivinim postupcima %)ri+inal jurJ# kako kraljev sud poinje preuzimati sporove o smetanju posjeda zemlje i o jaem pravnom naslovu na zemlji, sredinom +,' stolje!a kralj uvodi 2 vr&te )ivilne poroteB +# +ala HpettJGpo&&e&&orJ a&&izeI za sporove o smetanju posjeda zemlje, odluuje samo o injenicama ,# velika H.rand a&&izeI za sporove o jaem pravnom naslovu na zemlji, odluuje o injenicama i pravnim pitanjima u oba sluaja porotnici odluuju na osnovi vlastita znanja, bez iskaza svjedoka na pitanje suca moraju dati jednoglasan odgovor HdaI ili HneI od +.' stolje!a poroti se povjeravaju i odluke o drugim injenicama i pitanjima %umjesto drugih dokaznih sredstava# krajem istog stolje!a common laM sudstvo je tehniko %u rukama pro3esionalnih sudaca#, to onemogu!ava porotu da ulazi u pravna pitanja zato ona od kraja +.' stolje!a sve vie preuzima ulogu &u)a o (injeni)a+a tada porotnici poinju svoje znanje o injenicama potkrjepljivati i&kazi+a &vjedokaB

57

o o o o -

du"nost porotnika je obvezna, a porotnik je i netko tko vlastitog znanja o injenicama stranke dovode svjedoke do +/' stolje!a svjedoenje nije obvezno, ali onaj tko pristane svjedoiti odgovoran je za svoj iskaz nastaje razlika izme u &vjedoka %prise"e da !e re!i istinu# i porotnika %da !e re!i istinu po svom najboljem znanju# do +2' stolje!a, porotnici svoju odluku mogu temeljiti i na privatnim saznanjima

Ra2voj krivine orote ++//' objavljene su $ssizes o3 Clarendon, a ++2/' $ssizes o3 Korthampton u njima je kralj naredio inovnicima u svakoj upravnoj jedinici %hundred# da odrede 12 (e&titi- ljudi koji !e imati du"nost prijavljivanja zloina i poinitelja sudu kasnije eri3 imenuje 27 porotnika za gro3oviju to je moderna velika porota %grand jur/# koja prijavljuje sumnjivce sudu kako je velika porota za cijelu gro3oviju, porotnici o zloinima saznaju iz iskaza tu"itelja ako smatraju da ima temelja za tu"bu, predaju stvar sudu %optu"naPvelika porota ovakvu ulogu u 0ngleskoj ima do +7..'# 3ala orota u krivinom ostu ku javlja se kad je Yetvrti Gateranski koncil +,+&' zabranio ordalije kao dokazno sredstvo: o sud vie ne mo"e o krivnji onog koga mu preda velika porota odluiti pomo!u ordalija zato pribjegava ispitivanju susjeda ili izjavi druge velike porote, ili izjavi vie velikih porota o do +5' stolje!a sud bez privole optu"enog ne mo"e koristiti malu porotu %zato ga na to esto sili muenjem# o naime, optu"eni ne mo"e biti osu en bez porote, niti mo"e biti izvrena kon3iskacija, pa on radije umire u zatvoru mala porota odluuje o krivnji optueno., a na osnovi iznesenih dokaza %odvajanje male i velike porote traje do +*' st'# tako porota u common laM sudovima poinje potiskivati ordalije, sudski dvoboj i suprise"nike kao dokazno sredstvo 6ravna pro*e&ija sveuilita u poetku samo civilno i kanonsko pravo smatraju predmetom dostojnim znanosti, a common laM je ostavljen &ud&koj prak&i do +5' stolje!a common laM se ui samo u * pravnika udru"enja u Gondonu %Inn& o* )ourt# pravnici kraljevskih sudova ine ta udru"enja %/reJV& InnE #in)olnV& InnE Inner Te+pleE 4iddle Te+ple# samu pravnu pro3esiju ine suci te nekoliko vrsta pravnih savjetnika: barri&ter mo"e zastupati stranku na viim sudovima %izme u najuglednijih dr"ava imenuje suce# attorneJ op!i pravni savjetnik i zastupnik stranke u mnogim pravnim poslovima tijekom postupka na sudu &oli)itor pravnik od kojeg stranka tra"i savjet u pravnoj materiji i njegovim posredovanjem stranka stupa u kontakt s barristerom %danas solicitor obavlja poslove attorneAa# )rkveno &ud&tvo i &ud&ko o&oblje je u sjeni katedrale :v' Pavla u Gondonu: o odvjetnici pred crkvenim sudovima su advokati %ekvivalent barristerima# i pro)tori %ekvivalent solicitorima# o s tim osobljem povezan je i personal 3ancelarova suda i "uda admiraliteta o koluju se po rimskom i kanonskom pravu na sveuilitima %odvojenost od common laM-a traje do sredine +7' st'# :.7. F KV%NO 6 AVO

+@&*' godine dolazi do razdvajanja I&to(ne i !apadne )rkve K poinje se uobliavati posebnost crkvenog prava na ?apadu s gledita pravne znanosti, prije tog doga aja teko je i govoriti o crkvenom pravu, posebno zbog barbarizacije crkve od ++' stolje!a poinje stvaranje znano&ti kanon&ko. prava, a time i sustava )rkveno. prava %iu& )anoni)u+#

7@

pojam prava u suvremenoj znanosti vezan je za sankciju, a time nu"no i za dr"avu dr"ava u srednjem vijeku esto poiva na ideologiji kr!anstva, mnoge se dr"ave priznaju papinim vazalom, pa je papa i stvarni nosilac vlasti kasnije se papa &ukobljava & kraljevi+a koji te"e stvaranju nacionalne suverenosti %1rancuska i 0ngleska od +.' st'# crkva je duhovna, ali uvelike i dr"avna organizacija, posebno na ?apadu to je i osnova raskola crkava: na I&toku car rjeava ak i dogmatska pitanja, predsjeda crkvenim saborima i potvr uje njihove odluke, = na !apadu crkva simbolizira organi&aciju$ pravnu odre-enost$ uenost$ tradiciju kanonsko pravo u srednjem vijeku ima svojstvo prava )rkveni &udovi su jedini suci za znatan dio drutvenih odnosa: brano, obiteljsko, nasljedno pravo, vjerski delikti, sudbenost klericima, mjeovita sudbenost, = dr"ava i njeni organi su priznavali crkvene odluke, pa i sami bili njihov izvritelj %npr' smrtna kazna# u srednjem vijeku najrazvijenije su znanosti crkvenog i rimskog prava %narodna i dr"avna prava su obiajna, pa nisu predmet iscrpnije znanstvene obrade# pritom recepcija rimskog prava jo ne dosti"e vrhunac, pa je kanonsko pravo najire iako je jedna od odrednica kanonskog prava univerzalno&t i jedin&tveno&t, uz op!e postoje i posebna, partikularna )rkvena prava mogu biti na provincijalnoj, nadbiskupskoj, biskupskoj razini, = 4AT% I$A#NI I!VO I F KV%NO/ 6 AVA H*onte& iuri& e&&endiI to su izvori koji stvaraju crkveno pravo u objektivnom smislu %daju pravilu obveznu mo!#, dijele se na pi&ane i nepisane pisani izvori op,e. )rkveno. prava sveto Pismo i kr!anska predaja, odredbe ekumenskih sinoda i papa pisani izvori partikularno. )rkveno. prava odredbe pokrajinskih sinoda i biskupa, konkordati 0I 3veto 6i&+o glavni izvor kanonskog prava i vjere posebno je va"an Novi zavjet, dok je :tari zavjet izvor u ogranienoj mjeri to se tie predaje svetog Pisma kao izvora crkvenog prava, razlikuju se: traditio divina bo"anska predaja, neposredno od 9susa traditio apo&toli)a predaja od apostola traditio paterna predaja od nasljednika apostola 7I Odredbe eku+en&ki- &inoda najva"niji i najobilniji izvor crkvenog prava do +,' stolje!a %eku+en&ka &inoda S zbor biskupa cijele crkve, crkveni sabor# ti sabori donose odredbe koje se tiu vjere %dogmata# ili discipline %canones#, po kojima je i nazvano crkveno pravo prvih 5 ekumenskih sabora odr"ava se na istoku i saziva ih bizantski car, a tek D. &abor saziva papa i njegove odluke va"e samo za ?apadnu crkvu %to je Prvi Gateranski sabor ++,.' godine# :I Odredbe papa i odluke ureda i+&ke kurije pape poinju izdavati odredbe od *' st', no one su do +,' st' malobrojne8 donose ih uz savjet kardinala, a dijele se na: de)retale& %constitutiones# odredbe s op!enitim znaenjem re&)riptu+ pismeni odgovor na molbu pojedinca, odnosi se na pojedini sluaj8 dijele se na: o re&)ripta in&titutiae za molbe o nekom pravnom pitanju o re&)ripta .ratiae njima papa podjeljuje neku milost o re&)ripta +iMta papin odgovor se tie i pravnog pitanja i dijeljenja milosti s obzirom na 3ormu, papin akt mo"e biti: bulla u sveanoj 3ormi, imaju op!e javno znaenje, pisane na pergameni sa zlatnim peatom brevia papini manje 3ormalni i va"ni akti, obino ih se izdaje bez savjeta zbora kardinala od +.' stolje!a pape osnivaju urede za obavljanje nekih poslova urede i+&ke kurije H)on.re.atione&I: ini ih odre eni broj kardinala i drugih prelata-strunjaka za odnosno podruje, uz pomo!no osoblje djeluju u ime pape, njihove odluke papa odobrava pojedinano ili im daje op!u punomo!

7+

akti kongregacija tumae ostala vrela kanonskog prava ekstenzivno ili restriktivno inae se akti kongregacija zovu re&olutione& i de)laratione&

;I Konkordati konkordati su sporazumi izme u crkve i pojedine dr"ave, spadaju u pisane izvore partikularnog crkvenog prava papa pregovaraju!i s nekom dr"avom nastupa i kao predstavnik vjernika te dr"ave prvi konkordat zakljuen je ++,,' Aor+&ki konkordat: o zakljuen izme u pape (aliksta 99 i cara 6enrika E njime treba okonati &@-godinji spor o investituri o rje'enje konkordata: ?apadna dr"ava ne prihva!a istoni cezaro-papizam, nego je ravnopravna prema dr"avi o pravnoj prirodi konkordata postoje . teorije: )I teorija privile.ija zastupa ju )rkva po ovoj teoriji konkordat je ustupak crkve dr"avi, jer se njima crkva odrie neega to joj pripada temelj ove teorije je postulat o vrhovnitvu crkve nad dr"avom %u +,' st' mnoge dr"ave se priznaju vazalo+ 3v. 6etra# dI le.alna teorija temelj je misao da je drava puni gospodar svojih podanika, odnosno jedini izvor prava ako ona pristaje pregovarati s papom, tada se dr"ava odrie dijela svojih suverenih prava %teorija je bliska polo"aju 9stone crkve# eI u.ovorna teorija prevladava u moderno vrijeme konkordat je vrsta me unarodnog ugovora sui generis izme u , subjekta me ' prava crkva je na podruju cijele srednje 9talije imala dr"avu od 2&*' do +52@' % %atrimonium sancti %etri# od ujedinjenja 9talije, Papska dr"ava je ograniena na Vatikan&ku pala(u %samo @,& km,# iako je papa svjetovni poglavar dr"ave, on je ipak poseban me unarodni subjekt zato to pri sklapanju konkordata ne nastupa kao vanjski imbenik, nego kao zastupnik podanika odnosne dr"ave <O 4A#NI I!VO I F KV%NO/ 6 AVA H*onte& iuri& )o.no&)endiI razvoj kanonskog prava od ++' do +&' stolje!a prati i odra"ava razvoj pravne misli glosatora i postglosatora 3ormalni izvori crkvenog prava mogu biti razliiti zbirke crkvenog prava mo"emo dijeliti prema vie mjerila: o kronologijske i sistematike zbirke, privatne i slu"bene zbirke o nevjerodostojne i vjerodostojne zbirke, zbirke op!eg ili posebnog crkvenog prava kako dr"ava esto aktima ure uje i crkvene odnose, u starijim izvorima crkvenog prava nalazimo i: ,& konstitucija Bustinijanova CodeDa i njihove kasnije novele kapitulare *rana(ki- vladara %(arlo Eeliki, Gudvig Pobo"ni, Gotar# kako vrijeme ostavlja utjecaj i na crkvenom pravu, najva"nija podjela 3ormalnih izvora je po vremenu postanka na: &tare izvore )rkveno. prava do racijanovog dekreta ++&@' &rednje izvore )rkveno. prava do izrade Corpus iuris canonici +&@@' nove izvore )rkveno. prava do izrade Code: iuris canonici +7+2' najnovije izvore )rkveno. prava od +7+2' do danas stari izvori su esto nevjerodostojni, pa je tek na Trident&ko+ kon)ilu od +&*/' do +&/.' utvr en sadr"aj Jiblije: o ona ima *&' starozavjetnih i ,2 novozavjetnih knjiga, a slu"beni prijevod je onaj na latinskom o taj prijevod poznat je pod nazivom Eulgata, a njegov autor je crkveni otac Beronim tijekom *' stolje!a )imsko carstvo postupno %;ilanski edikt, ?akon <eodozija 9# i ne pravolinijski %poganske pobune za cara Bulijana# pri-va,a kr',an&tvo i poistovje!uje se s njim8 zbog snage dr"ave, kr!anstvo je na 9stoku pod njenim nadzorom

7,

paralelno s Bustinijanovim pravnim sustavom, u crkvi nastaju zbornici crkvenog prava %prvo u ;aloj $ziji# ve! krajem /' stolje!a javljaju se i No+o9kanoniB zbirke koje sadr"e i odluke crkvenih sabora i dr"avne zakone koji ure uju crkvena pitanja te sistematine zbirke nastaju od 2' stolje!a, a najpoznatija je ona ;atije Elastara iz +..&' sline zbirke nastaju i na 9stoku, posebno nakon osnivanja autoke3alne %samostalne# crkve DionJ&iana HFodeM )anonu+I sastavlja ju DAonisius 0Diguus krajem &' stolje!a, a rairena je u 9taliji, 4panjolskoj, 0ngleskoj, $3rici u 1ranakoj je na :aboru u $achenu 5@/' godine slu"beno priznata kao zakon za *rana(ku )rkvu iako ova zbirka ima velik autoritet, ona nije slu"bena za cijelu crkvu I&idoriana H@i&panaI ;00. pripisana seviljskom biskupu :v' 9sidoru i /..' godini8 sadr"i kanone i dekretale stjee velik ugled u -aliji i 4panjolskoj, ali to je vie zbirka partikularnog prava %iz nje proizlazi Pseudo9sidoriana# 6&eudo9I&idoriana najpoznatija od . krivotvorine koje su nastale sredinom 7' stolje!a u 1rancuskoj i koje su dugo smatrane vjerodostojnim njome se pokuava uzdi!i crkvu iznad svjetovne vlasti, pa sadr"i krivotvorene saborske zakljuke i papine dekretale velik dio zbirke ulazi u -racijanov dekret i postaje izvor kanonskog prava &u+nje u vjerodo&tojno&t poinju u +&' st' ovom krivotvorinom nastoji se istaknuti dostojanstvo i prava rimskog pape, te stupnjevi crkvene hijerarhije De)retu+ /ratiani 11:>. zbirka -racijana, redovnika iz Jologne, nastala ++&@ godine nastoji prikazati sustav crkvenog prava odvojen od teologije izla"e zbirku po poglavljima, to tako da je sredio tad va"e!u gra u crkvenog prava tada su najva"niji izvori crkvenog prava kanoni, pa -racijan svoju zbirku naziva Concordia discordantium canonum %"uglasje nesuglasja kanona# u drugom od tri dijela zbirke iznosi 0; )au&a, tobo"njih pravnih sluajeva primjenom glosatorske ka&uistike metode /re.oriana H3eMtaI nakon -racijanova dekreta crkva i dalje stvara nove popise, najvie putem papini- dekretala oni su u poetku uvrtavani na odgovaraju!a mjesta u -racijanov dekret, ali zbog sve vie novih odredbi to je postajalo sve te"e tada se pojavljuju zbirke novih odredaba za njihov ugled bilo je va"no dobiti priznanje bolonj&ke 'kole u idu!ih +@@ godina, bolonjska kola priznaje & takvih zbirki, a -rgur 9Z ih +,.*' sabire u jednu jedinstvenu zbirku koja treba biti jedini izvor kako je to /' zbirka po redu, ona dobiva ime 3eMta %ili -regoriana po autoru# o : dijelova: iude:, iudicium, clerus, connubia, crimen %o sucu, crkvenim sudovima, kleru, braku, kaznenom pravu# o jasno pokazuje da su papini dekretali najva"niji, ako ne i jedini izvor crkvenog prava o papa tako postaje crkveni zakonodavac, a pravo sve va"nije sredstvo crkvenog "ivota #iber &eMtu& kako su pape nastavili donositi nove dekretale, potrebno je opet izdati zbirku s odredbama nakon -regoriane to je uinio papa Joni3acije E999 +,75' novom slu"benom zbirkom #iber &eMtu& %isti sustav kao i u ranijim zbirkama# Joni3acije dodaje dio De reguli iuris koji sadr"i 55 op!ih pravila rimskog prava koje tako postaje dio crkvenog prava #iber &epti+u& HFle+entinaI nakon este zbirke kraljevi nisu prestajali normirati, pa (lement E priprema zbirku koju +.+2' izdaje 9van ZZ99

7.

koliina i sadr"aj novina pokazuje koliko se crkva upire na pravna sredstva kako bi prikrila i pobijedila krizu uskoro se javljaju protupapske doktrine unutar crkve, a crkvu od daljnjeg pada spaava Hbabilonsko suanjstvo papa u 1vignonuI od +.@7' do +.22' papa postaje sredstvo 3rancuske dr"ave crkva ulazi u viestoljetnu krizu koja !e dovesti do protestanti&ma zato nakon (lementine u idu!ih +&@ godina crkva ne izdaje slu"bene zbirke oslanjaju!i se na postoje!e pravo crkva se okre!e propovijedima, pa raste broj propovjedni(ki- redova %dominikanci$ franjevci# potkraj +&' stolje!a nove privatne zbirke pojavljuju se u sreditu intelektualno-duhovnih rasprava Parizu Forpu& iuri& )anoni)i iako ve! -rgur Z999 u svojoj konstituciji +&5@' sve zbirke od -racijanova dekretala do njega slu"beno naziva Forpu& iuri& )anoni)i, tek nakon izdavanja crkvenog prava u GAonu +/2+' to ime postaje op!enito %iako ga crkva rje e koristi# Corpus iuris canonici odnosi se na sve prihva!ene zbirke crkvenog prava, obuhva!aju!i / dijelova: o -racijanov dekret, -regoriana, Giber seDtus, Clementina o 0Dtravagantes 9vana ZZ99 iz +*' stolje!a i 0Dtravagantes Communes iz +&' stolje!a nakon ispravaka crkve, ona +&5@' izdaje prvi autentini tekst svih dijelova zbirke %ostaje takav do ,@' stolje!a# Corpus iuris canonici sadr"ava op,e )rkveno pravo od +,' do +/' stolje!a, ali i mnoge odredbe &vjetovno. prava, posebno branog, obiteljskog i nasljednog u nekim zemljama on postaje izvor op!eg svjetovnog prava %Kjemaka, >garska#

1. 6OVI$%3NI 6 %/#%D
1.1. UVOD <urska je dr"ava dugog srednjovjekovlja, postoji neprekidno od +*' do +7' stolje!a nastaje na prostoru i kod naroda koji imaju neke oblike ranog 3eudalizma, a potom irenjem granica obuhva!a nove prostore tu razliitost osvojenih prostora <urska pokuava ujediniti i&la+o+ i njegovom interpretacijom drutva po svom obliku, <urska se mo"e svrstati u ap&olutnu +onar-iju, a svoj vrhunac do"ivjela je krajem +&' stolje!a dravna i pravna povije&t Tur&ke dio su nacionalne povijesti mnogih naroda koji su "ivjeli u njenom okviru <urska nije bila nacionalna dr"ava nijedne nacije ona poiva na na(elu ratni(ke okupa)ije %occupatio bellica# tu ratniku okupaciju vri ratnika %3eudalna# klasa sastavljena od razliite krvi unato velikoj va"nosti vjersko-ideoloke pripadnosti, presudna je pripadnost vojni(koj kla&i

7*

1.2. 6 VO A!DO"#$% K U36O3TAV#$AN$% D 5AV% H12DD. do 1721.I irenjem $rapskog kali3ata, u 7' st' pod njegovu vlast potpadaju turk+en&ka ple+ena s posebnim ratnikim sposobnostima ona uskoro poinju initi znaajan dio turske, a i bizantske vojske <urci postaju sve va"niji, a na kraju i sama vlast abasidski kali3i su ve! u +@' stolje!u su"njevi turskih najamnika %ponavlja se sudbina )ima s -ermanima# turska plemena se nastavljaju micati prema sreditu (ali3ata, a sredinom ++' st' tursko pleme 3elduka pokorava Jagdad i Jizant 4ala Azija po&taje tur&ko podru(je %istovremeno poinje rekonkvista, kri"arski ratovi, crkveni raskol# 3%#D5UKA TU 3KA I O34AN#I$% u ++' stolje!u na prostoru ;ale $zije prote"e se ogromna :eld"uka <urska, od <urkestana do skoro ;ramornog mora ona zbog unutarnjih sukoba u +.' stolje!u slabi, posebno nakon napada 4on.ola me u doseljenim mongolskim plemenima je i tursko pleme iz skupine O.uza %grupa (aji# koji !e kasnije biti nazvani O&+anlija+a Osmanlije se naseljavaju na zapadnu granicu )im :eld"ukaP9konijskog sultanata %ostatak :eld"uke <urske u ;aloj $ziji# O34ANE O @ANE 4U AT IE Osmanlije "ive po plemenskom ure enju, a :eld"uci im daju zemlju uz uvjet obrane granica od Jizanta zato kod njih krajem +.' stolje!a raste spoznaja o vlastitoj snazi, pa njihov plemenski vo a Osman otklanja vrhovnitvo 9konijskog sultana tako poinje nezavi&no&t O&+anlij&ke Tur&ke %3ormalno +,77' ili +.@+'# tijekom Osmanova "ivota %+,27' +.&7'# Osmanlije najvie ratuju protiv Jizanta kod ;ramornog mora Osmanov sin i nasljednik Orhan istiskuje Jizant iz ;ale $zije i preuzima oblasti 9konijskog sultanata zatim se ukljuuje u .ra8an&ki rat izme u bizantskog cara iz dinastije Paleolog i njegovog suparnika (antakuzena <urci kao saveznici (antakuzena +.&*' prelaze Dardanele i zauzimaju -alipolje, te se okre!u jugoistonoj 0uropi ve! ;urat 9 %vlada od +.&7' do +.57'# iri svoju vlast u ;aloj $ziji i 0uropi osvaja <rakiju i prenosi prijestolnicu iz Jruse u BedreneP6adrianopolis %glavne okraje oekuje na Jalkanu s ojaalom Duanovom :rbijom# iako je ubijen na (osovu, njegovom zaslugom :rbija se priznaje vazalom njegova nasljednika Jajazida 9 ve! tada je <urska od Osmanova begluka uve!ana za vie od ,@ puta %preko .@@ @@@ km,#, kao pola dananje <urske "A$A!ID I i 3UKO"I OKO 6 I$%3TO#$A za vladavine Jajazida 9 %+.57' do +*@,'# u srednjoj $ziji izdi"e se +on.ol&ka drava <amerlana %<imur Genk# on osvaja ;alu $ziju, te se +*@,' kod $nkare sukobljava s Jajazidom 9 %sudjeluju i turski vazali i srpski despot :' Gazarevi!# sultan je zarobljen, a idu!ih +& godina traju &ukobi nje.ovi- &inova za vla&t: o :ulejman 9 uspijeva zavladati Jalkanom, a ;ehmed 9 maloazijskim dijelom <urske %on izlazi kao pobjednik# o nakon to je tre!i brat ;usa ubio :ulejmana 9, ;ehmed 9 pobje uje njega i postaje jedini vladar %+*+.' do +*,+'# ti sukobi oko prijestolja dovode <ursku na rub propa&ti, pa poinje tra"enje naina koji bi osigurao naslije e prijestolja tako nastaje obiaj da sultan ubije ili zatvori sve krvne srodnike koji bi mu mogli biti suparnici za vlast ;ehmed 9 ponovno uspostavlja onakvu vlast kakva je bila za Jajazida 9, pa <urska kre!e u razdoblje svog pro)vata 1.0. D U/O A!DO"#$% K 3V$%T3KA V%#%3I#A H1721. do 1;DD.I 4%@4%D II %# <ATI@ HO&vaja(E vlada od 17:1. *o 17?1.I prvi sultan u ovom razdoblju je ;urat 99 %vlada od +*,+' do +*&+'# uvr!uje postoje!e granice, ali tek se njegov nasljednik ;ehmed 99 Osvaja uputa u pravo osvajanje krenuvi u o&vajanje Fari.rada i uni'tavanje "izant&ko. )ar&tva

7&

pritom mu je pomoglo vatreno oru"je %topnitvo# kojim je iz ?latnog )oga napao obli"nji Carigrad +*&.' ga osvaja, .@@ @@@ <uraka ulazi u grad koji tako postaje prijestolnicom turskih gospodara "A$A!ID II Hvlada od 17?1. do 1:12.I za njegove vladavine jaa vojni sloj, posebno janji(ari %najpro3esionalniji dio#, a rat postaje njegovo pravo, ne samo potreba takvoj vojsci ostarjeli i diplomaciji sklon Jajazid 99 nije odgovarao, pa ga ona prisiljava na abdikaciju i di"e na prijestolje njegovog najmla eg sina :elima 9 3%#I4 I HOkrutniE vlada od 1:12. do 1:2>.I vodi o&vaja(ku politiku utemeljenu na okrutnom suzbijanju svih prigovora, "eli biti islamski 1leksandar 2akedonski osvaja ;alu $ziju, $rmeniju, -ruziju, $zerbejd"an, a perzijski ah ga taktikom spaljene zemlje sprjeava da osvoji Perziju nakon osvajanja :irije, Palestine, +&+2' osvaja (airo, zarobljava zadnjeg $basidskog kali3a i postaje prvi tur&ki kali* :elim je gotovo udvostruio <ursku i uinio je pomorskom velesilom prije planiranog napada na )odos umire od kuge 3U#%$4AN II %# KANUNI H!akonodava)E vlada od 1:2>. do 1:;;.I naslje uje ogromnu i sre enu dr"avu, pokornu vojsku i punu dr"avnu blagajnu :ulejman je uinio Carigrad intelektualnim sreditem islamske kulture, ali vodi i brojne ratove u 0uropi %opsjeda i Je +&,7'# i $ziji :ulejman i 1rancois 9 +&./' sklapaju Kapitula)ije ugovor protiv (arla E koji vlada )CKB) %ukljuuje i $ustriju# umire pred :igetom u pohodu na ;a arsku, a zamjenjuje ga :elim 99, sin :ulejmanove ljubavnice, robinje )oksolane :elim 99 %vlada do +&2*'# stjee atribut pijani)a, gubi ugled, pa stvarnu vlast ima veliki vezir %slino majordomu u 1ranakoj# 3#A"#$%N$% TU 3K% I KA #OVAKI 4I 1;DD. jo za :ulejmana 99 veliki vezir postaje ;ehmed-paa :okolovi! %od +&/&' do +&5@'#, koji nastavlja osvajanja %Bemen, Cipar# uskoro <urska pokazuje prve znake slabosti, a poetak njenog propadanja je po+or&ki poraz kod #epanta +&2+' godine 0uropa poinje s ubrzanim gospodarskim napretkom, a <urska istovremeno postaje skup neorganiziranih vojnih horda ipak, <urska jo ima osvajaku mo!, pa nakon osvajanja Poljske +/2,', ponovno osvaja i Je +/5.' godine tada nastaje europ&ka koali)ija koja izbacuje <ursku iz srednje 0urope, a zatim i kre!e u napad sve do ju"ne :rbije taj rat traje od +/5.' do +/77', a tada je zaustavljen (arlovakim mirom, nakon kojeg poinje povlaenje <urske

1.7. T %2% A!DO"#$% K 6 O6ADAN$% V%#%3I#% H1;DD. do 1?0D.I sudbina <urske u ovom razdoblju pokazuje ispraznost teorije o neogranienoj vlasti, odnosno teorije o presudnosti i samodovoljnosti organizacije vlasti utemeljene na vojno-upravnoj stabilnosti to slabljenje ohrabruje 0uropljane %$ustrija, )usija# da napadnu, pa <urska velik dio ovog razdoblja provodi u ratu ostale europske dr"ave u strahu od jaanja $ustrije i )usije staju uz <ursku %1rancuska, 4vedska#, a neke ostaju neutralne 4A@4UD I Hvlada od 1=0>. do 1=:7. <urska pokuava slijediti europski razvoj i prilagoditi se europskoj kulturi tako $hmed 999 podi"e tvorni)u por)ulana, to izaziva negodovanje janji(ara koji su ga svrgnuli i na vlast doveli njegova ne!aka ;ahmuda 9 %od +2.@' do +2&*'#

7/

za te vladavine <ursku pritiskuju $ustrija i )usija, a iz ;ezopotamije i 9ran $ustrija i Pruska vre pritisak na ojaalu )usiju, pa ona s <urskom +22*' sklapa ;ir u (uuk-(ajnard"iju dobiva pravo da kod sultana predstavlja kr!anske podanike pravi razlog ovog mira je ipak vojna +o, to rusko pravo zatite kr!ana u <urskoj trajat !e neto manje od +@@ godina naime, Pariki mir +5&/' povjerava zatitu kr!ana u <urskoj svim europskim silama %njime zavrava (rimski rat# 3%#I4 III Hvlada od 1=?D. do 1?>=.I da bi osuvremenio <ursku, provodi vojnu re*or+u %i politiku, upravnu i poreznu# poinje izgradnja gra anskog drutva kad je poeo stvarati modernu vojsku europskog tipa, janjiari ga ubijaju i rasputaju njegovu novu vojsku 4A@4UD II Hvlada od 1?>?. do 1?0D.I usprkos oevoj sudbini, nastavlja vojnu re*or+u8 gui ustanke u :rbiji, $nadoliji i -rkoj upravo neuspjeh janjiara u -rkoj prisiljava sultana da tajno opet pone stvarati rasputene suvremene trupe, koje dovodi u Carigrad istovremeno izvrava prepad na janji(ar&ke trupe u cijelom carstvu i poinjava njihov pokolj nestanak janjiara i nedostatak nove vojske ima teke posljedice nezavisnost -rke, autonomija :rbije, ;oldavije, Elake, brojni pomorski porazi, te najte"a posljedica, pobuna e.ipat&ko. na+je&nika koji ugro"ava samog sultana stoga ;ahmud 99 tra"i za'titu od u&ije %ugovor s carem Kikolajem 9 +5..'# strah europskih sila od )usije na :redozemlju, nemogu!nost da se slo"e o podjeli <urske, strah od 0gipta natjerali su europske sile da prisile 0gipat na pokornost sultanu time je <urska spaena A"DU# 4%LID I Hvlada od 1?0D. do 1?;1.I svi neuspjesi <urske ire krug pristaa re3orme u toj zemlji, to je posebno vidljivo iz vladavine $bdula ;e ida 9 on ve! +5.7' opse"nim zakonodavstvom poinje izdavati blagotvorne uredbe Tanzi+ati -ajrije prvi i glavni akt je 6atieri3 od -ulhane: to je carska naredba izdana +5.7' u Carigradu, u Dvoru )u"a %Mulhana# izvrava re*or+e dravne upraveE voj&keE porezno. &u&tava ovim hatieri3om je ukinut timarski sustav %pravni oblik turskog 3eudalizma# 3eudalizam nestaje kao oblik organizacije vlasti i izrabljivanja <urska poinje postajati .ra8an&ka drava njen uzor je etatistiki i birokratski centralizam 1rancuske tako se spajaju moderni zapadni etatizam i orijentalna etatistika tradicija

2. D U1TVO I /O36ODA 3TVO

do +5' st' prevladava naturalna privreda8 robna proizvodnja i tr"ina privreda razvijaju se od plemenske zajednice pritom robni proizvo ai imaju samo znaenje posebnosti unutar prete"ito naturalne i nerobne privrede i proizvo aa od +@' stolje!a poinje u.roavanje i nazadovanje po&ti.nuto. &tupnja privrede: $rapski (ali3at i Jizant su u +@' stolje!u izlo"eni novoj barbarizaciji zbog sve vie barbara na tom prostoru u +,' stolje!u neki %:laveni, ;ongoli# od njih imaju veliku mo!, a traju i kri"arski ratovi u takvom stanju proizvodnje, svako izrabljivanje bilo je mogu!e kao vrlo nasilno i naturalno

72

na tom prostoru drava je prisutna kao svemo!, utemeljena na ratni(koj pobjedi ili bojoj volji za takvu dr"avu najva"nije zanimanje je voj&ka sva druga zanimanja su podre ena i trebaju slu"iti vojsci da bi izdr"avala vojsku, dr"ava izrabljuje proizvo ae ubiranjem poreza na ze+lju i njene proizvode o politika osnova poreznog sustava je ratniko osvajanje, a ne misao o doprinosu gra ana za op!e potrebe o pravna osnova poreznog sustava je dr"avno vlasnitvo na osvojenoj zemlji i njenim stanovnitvom o gospodarski cilj je izrabljivanje, zbog odr"avanja vojno-upravne vlasti u +/' st' dolazi do proirenja <urske %:elim 9#, pa u njen okvir dolaze i podruja $rapskog kali3ata s drugaijim 3eudalizmom za razliku od europskog i maloazijskog dijela <urske, u tim zemljama razvijenija je robna proizvodnja i nov(ani pro+et, a prevladava i muslimansko stanovnitvo koje ne pla!a glavarinu zato dr"ava u tim zemljama izrabljivanje zasniva na porezu u nov)u, i iz tog prihoda pla!a vojsku tako na tom podruju vojno-upravni sustav nije neposredno vezan uz porezni sustav, niti ovaj sprjeava privatno izrabljivanje proizvo aa zato u +2' stolje!u pravnici $ini-$li i $li-Yau sve zemlje u <urskoj dijele na: a# ze+lje &a -a&o+ one s kojih dr"ava u obliku naturalnog poreza izdr"ava timarsko-spahijsku vojsku b# ze+lje &a &alijano+ zemlje s kojih dr"ava ubire porez u novcu osim te, postoji jo jedna podjela zemljita u <urskoj: a# de&etin&ke ze+lje %erzi a'rije# b# -ara(ke ze+lje %erzi -aradije# % !I A1 I$% za vladavine dinastije Omejida %do 2&@'#, islam zadr"ava na)ionalno9arap&ko obiljeje usprkos utjecaju Jizanta i Perzije za prva * kali3a %$bu Jeker, Omar, Osman, $lija#, islam kao vjera i vlast nosi obilje"ja pustinjskog plemenskog naroda i vlast je sporedna u odnosu prema vjeri i njenim sredstvima za Omejida vlast postaje sredstvo vjere %za $basida je vlast vjera# pritom islam kao vjera i dr"ava rauna na vjernike kao vojsku oni moraju pla!ati zekat: o daju ga vjernici za otkup zarobljenih muslimana od neprijatelja, za pomo! udovicama i siroadi, = o zekat iznosi +G1> pokretni- dobara %$rapi kao nomadi nemaju nepokretna dobra, pustinjska zemlja nije vrijedna# o osvojene zemlje u 2' stolje!u uglavnom dobivaju ratnici i ta zemlja je oslobo ena poreza vlasnici moraju platiti jedino +P+@ pokretne imovine %"ivotinje, plodovi#, pa su to de&etin&ke ze+lje Herzi a'rijeI % !I @A AD5I$% me utim, od sredine 2' stolje!a islamska dr"ava iri se na plodna podruja "irije$ %alestine$ Nraka$ 2e&opotamije, = arap&ki ratni)i bili su zauzeti ratom, pa arapska dr"ava pokoreni+ ne+u&li+ani+a name!e glavarinu i hara: glavarina %d"izija# se i prije pla!ala Jizantu, a ukoliko su obra ivai zemlje, pla!aju i porez na nju %hara# tako se za razliku od desetinskih zemalja razvijaju -ara(ke ze+lje %erzi -aradije# s porezom na zemlju @A A hara mo"e biti odre en prema: +# veliini i bonitetu zemlje -ara( +uva&a* ,# prema prinosu, uz pretpostavku da je uvijek isti -ara( +uka&e+e nain odre ivanja, ubiranja i davanja haraa prilago en je mjesnim prilikama islamska dr"ava osniva svoje pravo ubiranja poreza na zemlju na svom vla&ni(ko+ pravu %koje stjee osvojenjem#: zato nedravno vla&ni'tvo postoji samo na zemljama i imovini na koju se ne pla!a porez takva imovina je u vlasnitvu %+ulk#, a imovina koju dr"ava oporezuje je dr"avno vlasnitvo %+irije#

75

 dakle, politiko-pravna osnova dr"avnog oporezivanja je vlasnitvo NATU A#NI @A A hara je ponekad i ponegdje skupljan u plodinama, ovisno od proizvodnje %stoarsko stanovnitvo u stoci, zemljoradnici u poljoprivrednim proizvodima# jedino je naturalni -ara( u nekim mjestima mogao biti izdaan jer, tra"iti hara u novcu u uvjetima naturalne privrede mo"e znaiti silno smanjenje dr"avnih prihoda .lavarina koju pla!aju odrasli i zdravi mukarci-nemuslimani uvijek se pla!a u novcu, pa je to jedan od najte"ih poreza prihod od glavarine %ima . stupnja# dr"ava koristi za vojsku, dok ubiranje poreza u plodina+a na+e,e prebijanje: o kako se naturalni porez ne mo"e daleko prenositi, dr"ava ga troi tako da one ije je slu"be trebala platiti uputi na mjesto gdje je porezni prihod nastao, ili da porezni obveznici sami izvre odre ene slu"be o ovaj drugi nain bio je prvi oblik naseljavanja plemena u (ali3atu dobivaju zemlju, te slu"e kao vojska uskoro nastaje posebna vrsta harakih zemalja, erzi -an9+e+leke: kad cijela plemena nisu spremnaPsposobna slu"iti u vojsci, dr"ava onima koji ostaju na zemlji name!e naturalni porez one koji slu"e u vojsci pla!a tako to im daje naturalni hara onih koji ne slu"e vojsku

0. D 5AVNO U3T O$3TVO

0.1. 3 %DI1N$A V#A3T O"#IK D 5AVNO/ U %L%N$A dr"avno ustrojstvo <urske poiva na naelu vojno9upravne djelotvorno&ti %naslje uje orijentalne i islamske koncepte# to je tip neo.rani(ene de&po)ije %despot S gospodar# s naglaenim monokratskim naelom organizacije vlasti ni"i organi vlasti nemaju nikakvu samostalnost u odnosu prema sredinjoj vlasti % )entraliza+ je najvii u +/' stolje!u# kasnije )entraliza)ija Tur&ke &labi: od +/' stolje!a beglerbegovi imaju pravo dodjeljivanja timara u +7' stolje!u sredinja vlast prenosi neke poslove na samoupravne organe %0gipat, :irija, )umunjska, =# ta samouprava tijekom +7' stolje!a prerasta u potpunu &a+o&talno&t %0gipat, )umunjska, Jugarska, :rbija# 3U#TAN Htur. .o&podarI na elu je dr"ave, utjelovljuje sve grane dr"avne uprave od +&+2' ima i &voj&tvo kali*a: o kali* predstavnik i zatitnik vjerske zajednice muslimana %ova uloga se naglaava kad slabi mo! dr"ave# o sultan kao musliman je vezan odredbama islama i erijatskog prava njegova vlast je ponajvie vojno9upravna o u podruju zakonodav&tva i &ud&tva je ogranien, to ovisi o odnosu snaga unutar vladaju!e klase u <urskoj %i islamu op!enito#, najvi'a vla&t dolazi od bo.a, to nikad nije tumaeno kao naelo primogeniture: u osnovi se prihva!a na(elo *akti(ne vla&ti, to je uvijek razlogom borbe za prijestolje kasnije jaa na(elo na&lije8a uvijek povezivano s izboromPimenovanjem od vladaju!eg sultana koji pritom vodi rauna o sposobnostima, ali i sklonostima dvorsko)vojnog vrha do kraja +/' stolje!a sultan je prije svega vojni poglavar i autoritet, a od tada sve vie preputa vojne pohode drugima i poinje vladati iz harema putem diplo+at&ki- &pletki na unutarnjem i me udr"avnom planu dakle, sultan je vrhovni vojni zapovjednik, zakonodavac, poglavar dr"avne uprave i sudske organizacije V%#IKI V%!I E TI4A NIFI I 3AV$%T sultanov jedini po+o,nik i za+jenik u svim granama uprave sultan o njemu ovisi kod imenovanja najviih du"nosnika

77

porastom dr"ave raste i uloga upravnog i sudskog stroja dr"avno osoblje je pla!ano kao ti+arni)i timarnici dobivaju pravo na dio plodina s odre ene zemlje %has# za vrijeme obavljanja slu"be od +&' stolje!a jaa dvorski ceremonijal oko sultana, a sve grane dr"avne uprave su ure ene po strogoj ljestvici ure uju se najvie slu"be koje zajedno ine vrhovno dr"avno tijelo, 3avjet %perz' divan# % KANI D%V#%T H1 STUPA DR4A5EI I DIVAN sultan ;ehmed 99 el 1atih u drugoj polovici +&' stolje!a raspore uje sve dvor&ke &lube u 7 .rupe: te grupe se simbolino nazivaju 7 &tupa drave veziri, kadijaskeri, de3terdari, niand"i naredbodavac im je veliki vezir, a najvii predstavnici te * slu"be ine 3avjet veliko. veziraE Divan Divan zasjeda u rezidenciji velikog vezira, a on mu i predsjeda8 njegove odluke se objavljuju na "eljeznoj porti 1. V%!I I najstarija i najvia slu"ba ;ehmed 99 ograniava broj vezira na = o kao pla!u dobivaju -a&8 oni su vojno-upravni slu"benici, ali i vrhovni vojni zapovjednici o upravljaju pojedinim dijelovima dr"avne uprave ili svim poslovima na nekom podruju %0gipat, Josna, =# o kasnije naziv vezir poprima znaenje titule8 veziri u ratu zapovijedaju krupnim vojnim jedinicama 2. KADI$A3K% I druga najvia slu"ba to su vr-ovni vojni &u)i koji se brinu i za or.aniza)iju pravo&u8a %+ za $nadoliju, + za )umeliju# anadolijski postavlja suce za azijski, a rumelijski kadijasker za europski dio <urske rumelijski kadijasker sudi sporove i delikte koje poine vojne o&obe, a bavi se i zatitom erijatske pravde anadolijski kadijasker bavi se drugim sporovima %sporovi nemuslimana$ obiajno pravo, =# za vojnih pohoda prate sultana i tu rjeavaju sporove vojne sudbenosti8 imaju i pravo devolu)ije %izmjene sudske nadle"nosti# 0. D%<T% DA I voditelji popisa dr"avnih 3inancija ti popi&i Hde*teriI su popisi zemljita s njihovom veliinom, prihodima, u"ivaocima kako je najve!i dio tih prihoda troen u obliku timara, to su i popisi timara8 prvo postoji + de3terdar, kasnije , i vie njihovi uredi postoje u svakom sand"aku i nazivaju se de*ter-ane 7. NI1AND5I po asti jednaki de3terdarima to su redaktori i kra&opi&)i &ultanovi- akata uskoro gube na va"nosti jer njihovu ulogu pripreme isprava preuzima veliki vezir 0.2. 4$%3NA U6 AVA I 3UD3TVO

uprava je blisko vezana uz vojnu organizaciju, a &ud&tvo je od te vojno-upravne organizacije posve odvojeno, to je nu"na posljedica prirode erijatskog prava %sudstvo obavlja i dio upravnih poslova gdje se primjenjuje erijatsko pravo# i vojno-upravna i sudska organizacija poivaju na +onokrat&ko+ na(elu na elu svake jedinice je jedna osoba upravno-vojna organizacija ima ? stupnja, a sudska samo jedan 3AND5AK I %$A#%T vojno-upravna organizacija se temelji na podjeli na oblasti koja se naziva &andak: o sand"akom upravlja &andak9be. on je i upravitelj i vojni zapovjednik %naredbodavac# sand"aka o sand"ak je podijeljen na vie na-ija kojima upravljaju &uba'e %ovisni o sand"akbegu# vie sand"aka ini ejalet: na elu ejaleta je be.lerbe. u +*' st' su , ejaleta %$nadolija, )umelija#, a u +/' st' ih je ve! *@ %5 u 0uropi#

+@@

 ejaleti su veliine suvremenih manjih dr"ava, a ini ih prosjeno 5 sand"aka %.&@ sand"aka u +/' stolje!u# beglerbegove i sand"ak-begove sredinja vlast mijenja svakih nekoliko godina kako ne bi stjecali privatni posjed 3UD3KA O /ANI!AFI$A odvojena je od vojno-upravne organizacije, a sudske jedinice se nazivaju kadilu)i %podruje sudbenosti + kadije# iako je sudski postupak jednog stupnja, nisu svi suci iste kakvo!e: velike +ole suci u najve!im gradovima carstva, +ale +ole suci u manjim gradovima kadije ostali suci8 imaju svoje zamjenike %naibe# jer su nadle"ni za krivine i gra anske i vanparnine predmete +u*eti'i za sporove o vjerskim zakladama %vaku3i#8 predmeti u kojima treba primijeniti taj dio erijatskog prava &uda(ka pro*e&ijaB kandidat za suca mora zavriti vjersko-pravne kole, a zatim imati sudsku praksu od / mjeseci %obino kao naibi# suce imenuje kadijasker na .odinu i pol zato su ovisni o dr"avi, a to kasnije uzrokuje kupovanje sudskih zvanja i zatim sudsku podmitljivost %kako bi naplatili novac kojim su kupili polo"aj suca# kadije sudske usluge napla!uju &ud&ki+ tak&a+a, a dio tih taksa pripada im kao pla!a 4U<TI$A I <%TVA erijatski postupak je jedno&tepen presuda koju kadija donese je konana postoji izvanredni pravni lijek, prituba kadija&keru da je pravda poga"ena zato je kadijina presuda nepopravljiva, pa on nastoji kod rjeavanja otkloniti svaku sumnju i nesigurnost ako tijekom postupka do e do neodlunosti, postupak se obustavlja i tra"i se &tru(no +i'ljenje +u*tije +u*tija %arap' tuma &nanja# je najvie pravno zvanje, oznaava visokog poznavaoca vjere i prava zato je ovlaten na potanko opisano pravno pitanje dati konaan odgovor koji se naziva *etva: 3etvu za postupke esto tra"i i sultan, ona je za njega neprikosnovena %iako su mnoge mu3tije ka"njavane zbog 3etve# 3etva otklanja spor o pravnom vrelu, pa se tako na posredan nain posti"e vie sudskih stupnjeva to je vrsta iu& re&pondendi mu3tija navodi odnosnu normu i razloge koje upu!uju na to rjeenje

7. VO$3KA
7.1. UVOD O"OVI I 3#O"ODNI kao i u ranijim islamskim dr"avama, osnovna drutveno-pravna podjela stanovnitva je na robove i &lobodne robovi su se zadr"ali dugo, iako im se od +2' stolje!a broj smanjio <urska ga ukida +52/' pod pritiskom europskih sila kako u <urskoj nema udjela naroda u vlasti, ne+a razlike +e8u &lobodni+ ljudi+a svi su jednaki pred pravdom pravo ipak nije jednako za sve, jer za +u&li+ane u nekim podrujima va"i erijatsko pravo, drugaije nego za druge vjere kako je vjera oblik ideologije, muslimani su u odnosu prema drugim vjerama u"ivali odre eno povjerenje A3K% E U#%4A I A$A prema zanimanjima i pravnom statusu, slobodni stanovnici <urske su vojni)i %asker#, ljudi knji.e %ulema# i narod %raja# za mnoge pravne odnose ta razlika je nebitna, ali za neke postoje razlike: razred askera je va"an za sudbenu nadle"nost kad se radi o vojnim deliktima ulema je oslobo ena poreznih obveza na zemlju raju ine svi koji nisu asker ili ulema tu spada uglavnom proizvo ako stanovnitvo svih vjera %seljaci, trgovci, obrtnici#

+@+

u sloju raja najvie je &eljaka i to siromanih, pa oni ine glavno obilje"je raje %u europskom dijelu, ve!ina raje su kr!ani# u tom drutvu naturalne privrede, poljoprivredna raja ini veliku ve!inu drutva, uz malobrojne asker i ulemu pritom je prijelaz iz+e8u razreda lagan, stvar zanimanja dijete spahije %asker# koje se bavi sudakim poslom je ulema, a dijete koje "ivi od trgovine i obrta spada u raju TU 3KA VO$3KA <urska ima stalnu %staja!u vojsku#, a povremeno iznajmljuje vojsku koja ostaje u slu"bi neko vrijeme privre+ene voj&ke iznajmljuju sultan, begler-begovi i sand"ak-begovi, ali naje!e sultanovi vojni obveznici koji tako ispunjavaju obvezu prema dr"avi pritom je na(in pla,anja u nov)u ili u plodina+a: povremene vojske su uglavnom pla!ane u novcu, a samo pla!anje mo"e biti dr"avna isplata ili oblik prebijanja re!ijanje umjesto da porezni obveznik dr"avi pla!a porez, on to odradi svojom slu"bom u vojsci KON$ANI1TVO H3I6A@IE 36A@I$%I to je najbrojniji dio stalne vojske postoje , vrste stalne konjanike vojske: a# &ultanova pratnja kasarnskog tipa, smjetena uglavnom u prijestolnici i pla!ana novcem b# podru(ne voj&ke %spahije timarnici# rasuta po 0uropi i ;aloj $ziji, slu"e na poziv, pla!ani timarima %u plodinama# sultan stalnu vojsku mo"e koristiti neogranieno dugo i na bilo kojem prostoru %u +/' stolje!u je oko .@@ @@@ konjanika# timarska konjica je pod zapovjednitvom mjesnih vojno-upravnih inovnika 6$%1ADI$A Osman uglavnom ratuje pomo!u pje'adije iz svog plemena, ali ve! se Orhan mora oslanjati na pla,eni(ku pje'adiju %pijade# Orhan tu pjeadiju najprije iznajmljuje kao pripomo!, a kasnije i kao glavni dio vojske ova povremeno iznajmljivanja i novcem pla!ana pjeadija nije bila posebno sposobna ni posluna zbog naina pla!anja nije mogla biti ni brojna %jer su povremeni pohodi zbog pljake glavni razlog pribavljanja novca# tako ve! Orhan uz pla!eniku pjeadiju stvara konji)u %&ipa-i ti+arni)i# koju pla!a proizvodima sa zemlje obra ivaa $AN$IA I ovu vrstu stalnih pjeadijskih postrojbi poinje stvarati ;urat 99 poetkom +/' st' ta vojska treba ivjeti &a+o za rat: o zabranjeno im je bilo kakvo drugo zanimanje, ne mogu se "eniti ni imati djecu o nemaju ni podrijetlo jedini "ivotni cilj im je vojna slu"ba i uspjesi dr"ave o pritom su esto oni koji su tek prihvatili islam bili gorljiviji vjernici nego oni koji su odrasli u takvoj sredini janjiarske postrojbe su popunjavanje pomo!u danka u krvi u odre enim pokrajinama, svake .' do 2' godine, izme u zdravih djeaka nemuslimana starijih od +@ godina, uziman je jedan na *@ ku!a %jedinci, o"enjeni, djeca na zanatu iskljueni# ta djeca su &partan&ki od.ajana u Fari.radu nije ih bilo puno, najve!i broj je *@ tisu!a %ine udarnu snagu turske vojske# poloaj i prava janji(ara &e u&koro +ijenjajuB :ulejman 99 im doputa da se "ene, a :elim 99 da i svoje sinove ukljue u janjiarski odred ;urat 999 doputa i drugim muslimanima da daju svoju djecu u janjiare %ta slu"ba je put prema vrhu vlasti# +/.5' ;urat 9E ukida danak u krvi kao nain regrutiranja, a janjiari se mogu baviti i drugim zanimanjima kad <urska poetkom +2' stolje!a prelazi u obranu, ona nastoji umanjiti izdatke za janjiare smanjenjem njihovog broja, pa izdaje ne(i&ti nova) zbog nedostatka pravog novca to janjiare pretvara u nezadovoljan sloj opasan po dr"avu oni uskoro poinju zahtijevati od sultana da im daruje novac %to je prije bio samo obiaj# <urska se pokuava rijeiti njihove opasnosti, ali neuspjeno, pa esto vodi ratove samo kako bi zadovoljila potrebe janjiara

+@,

potom neki sultani pokuavaju stvoriti paralelne vojne odrede koji bi zamijenili janjiare, no to nastojanje pla!aju smr!u uskoro janjiari postaju neposluni sultanu, pljakaju zemlju i postaju uzronik pobuna %npr' srpski ustanak# krajem +5' st', me u potlaenima raste svijest o va"nosti politike i nedovoljnosti vojne mo!i 7.2. TI4A 3KO936A@I$3KI 3U3TAV

turska vojska je konjanika ti+ar&ko9&pa-ij&ku voj&ku pla!a se plodinama od proizvo aa s nekog prostora %ti+ar# do +/' stolje!a, timarski sustav je glavni i jedini oblik zemljinog poreza, te najva"niji oblik organizacije vojske propadanje ovog sustava je i propadanje turske vojne sile i dr"ave timarski sustav konano je ukinut +5.7' TI4A kad bi <urska trajno zaposjela neko podruje, odmah je vren popi& do+a,in&tava i obradivo. ze+lji'ta obradiva zemlja je predmet oporezivanja, ukoliko dr"ava izuzetno nije takvo zemljite priznala kao neije privatno vlasnitvo %+ulk# svakom proizvo au uz ku!u pritom pripada pola dulu+a oku,ni)e kao povrtnjak, oslobo eno poreza%oko *&@m,# sve obradive zemlje i doma!instva koja ih obra uju upi&ivana &u u re.i&treE de*tere: temeljem povrine, kakvo!e zemlje i broja lanova obitelji koja od nje "ivi, dr"ava odre uje dio plodina koje uzima taj dio mo"e biti +P+@, +P5 ili +P,, a izra"avan je novano takve zemlje su grupirane u cjeline, ti+are dakle, ti+ar je ukupnost obradivih zemljita na nekom prostoru iji doma!ini su du"ni odre eni dio plodina davati osobi koju je dr"ava odredila %timar nije nikakav veleposjed, nego osoba kojoj doma!instva daju dio plodina# veli(ina ti+ara mo"e se pove!ati, a i umanjiti8 mogu!e je i da vie timarnika dijeli prihod s jednog timara TI4A NIK timar je nekome dodijeljen kao pla,a za &lube koje obavlja za dr"avu %naje!e vojne i konjanike slu"be# timarnik mora biti sposoban za tu slu"bu sposobne konjanike predla"u vojne starjeine nakon osvajanja nekog podruja sredinja vlast obdareniku izdaje povelju HberatI u kojoj je odre eno zemljite koje mu je dodijeljeno i koliina prihoda: zea+et prihod od *@@ do , @@@ dukata godinje, dobivaju ga visoki vojni starjeine dok obavljaju slu"be -a& prihod ve!i od , @@@ dukata godinje, dobivaju ih najvii dr"avni slu"benici %npr' veziri# me utim, sav taj prihod i nije pla!a, jer timarnici imaju obvezu sami se naoru"ati pritom je svaki timarnik s vie od 5@ dukata godinje obvezan da na svakih idu!ih /@ dukata dovede + konjanika %debeli# ti konjanici su obino bili timarnikovi sinovi ili neka rodbina OV#A1T%N$A TI4A NIKA timarnik je vojnik, a ne poljoprivrednik zbog neprestanih ratova ne mo"e brinuti o seljacima ni obra ivanju zemlje timarnici su esto stranci, a u pravilu "ive u gradskim naseljima8 dolaze na timar samo za vrijeme ubiranja ljetine ovla'tenja ti+arnika na ti+aruB dobiva dio plodina sa zemlje ne mo"e odre ivati kulture ni privesti zemlju nepoljoprivrednoj svrsi timarnik gubi timar kad postane nesposoban za slu"bu %pad u &arobljenitvo$ i&daja$ fi&iki!psihiki nedostatak, =# ne +oe prenijeti ti+ar na drugoga, niti na nasljednika ipak, mogu!e je da ti+arnikovi &inovi za "ivota nisu stekli timar, a bili su sposobni i voljni za slu"bu %tada tra"e oev timar od dr"ave8 pritom dobivaju dio, nikad cijeli timar#

+@.

3%#$AFI I TA3A U< H@AKKI9KA A I seljaci koji imaju zemlje u timarima sveukupnost svojih prava i obveza nazivaju ta&arru* ili -akki9 karrar o seljak je upisan u de3ter kao nosilac tasarru3a na zemlji koju obra uje, kako bi timarnik znao od koga !e dobiti dio o seljak koji ne obra uje zemlju . godine uzastopno .ubi tu ze+lju ako ne mo"e obra ivati zemlju, &+ije ju prodati nekome tko mo"e %za dr"avu i timarnike je va"no da zemlja daje plodove, nije bitno tko ju obra uje# seljakovu zemlju u okviru timara naslje uju njegovi muki potomci bez nasljedne pristojbe, a k!eri i dalji srodnici uz nasljednu pristojbu %tapu# takve promjene moraju javiti timarniku koji zatim odobrava prijenos dakle, ta&arru* daje stalnost posjeda$ pravo na plodove$ pravo raspolaganja inter vivos i pravo naslje-ivanja ipak, islamski pravnici to ne smatraju vlasnitvom %iako se sa stajalita drugih pravnih sustava mo"e govoriti o obliku vlasnitva# to se tie seljaka na timaru, za njih timarnik gotovo i nije nikakva vlast, pravu vlast predstavlja dr"ava spahija i seljak mogu tu"iti jedan drugoga ako &eljak ne i&puni &voje obveze, spahija ih utjeruje preko suda dr"ava od timara kao poljoprivrednika nema prihode, no to se mijenja u +2' stolje!u izvanredni+ porezi+a HavariziIB njih pla!a sve stanovnitvo prema imovinskim mogu!nostima svakih nekoliko godina pri odre ivanju ovih poreza, za seljake na timaru prisutan je njihov timarnik jer on ima uvid u imovinsko stanje tako &pa-ija ima odre enu upravnu vlast nad seljacima timara %tie se samo izvanrednih poreza# 7.0. IT#U%N$%

(itluk Hba'tinaI zemlja koja pripada seljaku u okviru timara, na kojoj on ima ukupnost ovlatenja %tasarruf$ hakki)karrar# ta batina je u pravilu obiteljska i prelazi na muke nasljednike, no &elja)i ju +o.u i prodati: promet itluka inter vivos ipak je rijedak, jer zemlja za imu!ne nije privlana kao vojne slu"be ipak, kad <urska u +2' st' po(ne &labiti i voditi opa&ne ratove, poziv spahije-timarnika postaje manje po"eljan tada sve vie spahija, janjiara i bogatih gra ana "eli zamijeniti opasni ratni "ivot "ivotom zemljoposjednika timarnik ne mo"e ste!i hakki karrar na itluku u svom timaru itluk bez vlasnikaPnasljednika mora prodati nekom tre!em za razliku od njega, seljak mo"e prodati svoj itluk, ili kupiti jo jedan te postati bogat to ne utjee na potra"ivanja timarnika na dio proizvoda %nije bitno je li seljak musliman ili kr!anin, te u"iva li itluk jedan ili vie seljaka# IT#UK 3A@I"I$% krajem +2' stolje!a poinju se javljati ljudi koji bi kupili itluk, a zatim izdali prava obra ivanja u zakup nekom drugom takvi kupci su (itluk &a-ibije kupuju vie itluka %tj' hakki-karrar# i &tvaraju krupni po&jed8 obino su to timarnici koji i sami imaju timar, pa znaju svoja prava i du"nosti prema timarniku kupljenog itluka, te ih lake mogu obraniti ovakvim kupovanjem itluka najvi'e .ube &elja)iB oni postaju obini zakupci, vie ne+aju -akki9karrar niti ovlasti koje im on daje prema timarniku seljak obra uje zemlju pod uvjetima zakupnog ugovora, a dio proizvoda zadr"ava kao zakupoprimac pritom se dio &eljaka znatno &+anjio, jer od njihovog rada sad "ive i itluk sahibija i timarnik ovakav proces ubrzano se razvija od sredine +5' stolje!a to je put &tvaranja neproizvo8a(ko. velepo&jedni(ko. &loja koji se stavlja izme u timarnika i seljaka-zakupaca, pa nastaju privatni veleposjedi iznad kojih je dr"ava u osobi timarnika 1?0D. ukinut je ti+ar&ki &u&tav to je samo maknulo timarnika, a ostala je dr"ava kao neposredni sakuplja naturalnog poreza na zemlju putem zakupaca %za ukidanje turskog 3eudalizma ne treba ukidanje vezanosti uz zemlju ni osloba anje kmetov

+@*

:. 6 AVO
:.1. UVOD 1% I$AT3KO 6 AVO to je islamsko vjersko pravo ure uje najvii broj pravnih odnosa, a vrijedi &a+o za +u&li+ane %osobno vjersko naelo# kako je bitan dio islamske vjere pravo, izme u islamske vjerske doktrine i prava nema stroge odvojenosti po svojoj bo"anskoj prirodi, erijatsko pravo je vje(no i ne poznaje prostorno-vremensku razliitost KANUN3KO HU <I 6 AVO zbog svoje vjenosti i nepromjenjivosti, erijatsko pravo ne ure uje privre+eneE pro+jenjive odno&e taj dio drutvenih odnosa ostavljen je drava+a da ga same 3ormiraju, a to pravo koje ure uje dr"ava je kanunsko pravo %ur3# vrijedi po teritorijalno+ na(elu, i to za sve %bez obzira na vjeru# stvara ga &ultan zakonskim aktima %kanun S zakon# za razliku od erijatskog, kanunsko pravo je tursko, razlikuje se od tog dijela prava u drugim dr"avama dok je erijatsko pravo u rukama kadija %pro3esionalnih sudaca#, ur3 primjenjuju ne&ud&ki or.ani, upravno-vojna organizacija O"IA$ HAAD%TI erijat doputa da neke drutvene obiaje ne regulira dr"ava, nego sam obi(aj koji je ishod posebnosti pojedinog prostora ili drutvene grupe doputeno je ak i da se za muslimane prije primijeni obiaj nego odredba samog erijata to je mogu!e samo u nekim sluajevima, te pod uvjetom da se obiaj ne protivi erijatu i osnovama islama zato aadet primjenjuju i erijatski sudovi, a uz erijatsko pravo doputena su i druga prava i sudovi: jedan dio erijatskog prava je obvezan %iu& )o.en&#, a jedan promjenjiv %iu& di&po&itivu+# tako i muslimani mogu pribje!i drugaijim rjeenjima %to se odnosi na ljude svih vjera i obiaja# :.2. I!VO I 1% I$AT3KO/ 6 AVA izvori erijatskog prava %(ur[an, sunna, id"maaul-ummet, kijas# nastaju u 2' i 5' stolje!u ova * izvora su predmet spekulativne teologije %kala+#, ali i primijenjene teologije %*iN-# koja detaljno ure uje odnose ljudi i boga nakon razdoblja stvaralatva, u +@' stolje!u poinje kruta dogmatizacija erijatskog prava %posebno putem hadisa# erijatsko pravo nije kodi3icirano, no neka djela velikih pravnika poprimaju znaenje priznatog vrela, npr': carigradski imam 9brahim 6alebi sainjava zbirku erijatskog prava nazvanu ;ulteka-al-ebhur %>toka mora# u njoj uz vjerske odredbe odre uje stvarno, obvezno, brano, obiteljsko, nasljedno, krivino, postupovno pravo pro+jenjivi dio erijatskog prava preputen je zemaljskoj prolaznosti dr"avama i njihovom zakonodavcu KU VAN nepromjenjiva, vjena i savrena bo"ja rije i konana objava bo"je istine saop!ava ga prorok ;uhamed %&2@' /.,'#, a (ur[an je sre en tek nakon njegova "ivota od njegovih nasljednika u svojih 117 po.lavlja H&uraI sadr"i odredbe o svim vrstama odnosa najve!i dio tih odnosa ima pravna obiljeja o te odredbe nisu podjednako jasne i odre ene, jer je (ur[an namijenjen svim ljudima u svim vremenima o dogmatski "ivot tra"i punu odre8eno&t, ali nijedno tumaenje ne mo"e se poistovjetiti s originalom o zato nastaje &unna %Hbog je 2uhameda &bog njegova ivota i&abrao da preko njega saopi svoje istineI#

+@&

3UNNA islamska vjerska predaja nastala na temelju ;uhamedova "ivota svaki njegov postupak je presedan za njegove sljedbenike ti pojedinani postupci-presedani nazivaju se -adi&, a oni zajedno ine sunnu naputak vjerni)i+a kako trebaju ivjeti broj hadisa raste, a time opada vjerodostojnost u 5' stolje!u ona je konano utvr ena i sunna je zatvorena ID54AAU#9U44%T nastaje na osnovi jednog hadisa %H2oja se &ajednica nee sloiti u kakvoj &abludiO @ vo: populi vo: dei# kad se ueni dio islamske zajednice posve u&u.la&i o nekom pitanju, to pitanje postaje dio islama kao suglasje zajednice temeljem hadisa H&nanstvenici su nasljednici Bojeg poslanikaI ne&u.la&je je legitimno temeljem hadisa Hra&liitost mnijenja u mojoj &ajednici jedan je od &nakova Bojeg milosr-aI KI$A3 Hanalo.ijaI to je prije nain pro'irenja po&toje,i- rje'enja na nove odnose sline postoje!ima, nego izvor stvaranja prava :.0. KANUN3KO HU <I 6 AVO - kanunsko pravo je djelo zakonodavne volje svake dr"ave to je u <urskoj &ultan %ogranien 3etvama mu3tije# - sultanova mo! je najvie upravno-vojna, a to i nije ure eno erijatom sultanova zakonodavna djelatnost: izdaje zakone pod nazivima *er+an %perz' naredba#, a u +7' stolje!u -ati'eri* %tur' uzviena poruka# zakon mo"e urediti u"e %kanun# ili ire podruje %kanuna+a# mo"e urediti odnose koji se tiu cijelog carstva %op!i kanun# ili pojedinog dijela, uglavnom sand"aka o op,i- kanuna je malo %;ehmed el 1atih, :ulejman 99 ?akonodavac#, uglavnom ure uju sredinju vlast o prevladavaju &anda(ki kanuni tako se dr"ava prilago ava razliitim okolnostima svog teritorija - &adraj kanuna naje!e su odredbe o upravi, vojsci, carinama, nekim posebnim davanjima, te kaznene odredbe %sankcije# - iako kanunsko pravo mo"e biti svojstvo prilago avanja promjenama u drutvu, ono nije slu"ilo toj svrsi - to pokazuje koliko su jake bile drutvene snage koje su se odupirale promjenama sve do +7' stolje!a :.7. 6O$%DIN% / AN% 6 AVA

ve!inu odnosa ure uju 'erijat i aadet, a tek manji dio kanunsko pravo pritom erijat uglavnom vrijedi samo za muslimane tako u <urskoj nema pravne jedinstvenosti, a pojam &trano. dravljanina kao posebnog pravnog subjekta ne postoji jer se s njim postupa po kanunskom pravu dr"avePprostora na kojem se nalazi me utim, od :ulejmana 99 to se poinje mijenjati: <urska se prote"e na . kontinenta u :rednjoj 0uropi preprijeilo joj se Kjemako carstvo habsburkih careva to Carstvo se sukobljava i s 1rancuskom, iji kralj 1rancois 9 tra"i saveznika upravo u :ulejmanu 99 tako poinje vezivanje 1rancuske i <urske, pa 1rancuska postaje znaajan imbenik turske politike KA6ITU#AFI$% ishod te povezanosti s 1rancuskom je sklapanje <rgovakog ugovora +&./': o njime 3rancuski dr"avljani stjeu pravni imunitet u <urskoj slobodu ulaska i kretanja$ slobodu bavljenja trgovinom i obrtom$ i&u&ee od plaanja pore&a$ i&u&ee od sudbenosti turskih sudova$ P

+@/

*ran)u&ki konzularni &udovi sude sporove 0uropljana i muslimana8 1rancuzi mogu javno obavljati vjerske obrede o to je poetak ranog kolonijalizma kroz trgovinu %u +7' stolje!u 1rancuska !e pripojiti $l"ir, <unis# taj ugovor je zapravo vrsta me unarodnog ugovora, i to bez uzajamnosti <urci nisu stekli ista prava u 1rancuskoj po ovom presedanu, takvi me unarodni ugovori bez uzajamnosti nazivaju se kapitula)ije %lat' capitulare pregovarati# uskoro <urska sklapa takve ugovore i s drugim zemljama, kupuju!i tako njihovo saveznitvo %0ngleska, Kizozemska# me utim, kapitulacije uskoro poinju ograniavati <ursku u napretku %opozvane tek +7,.'# o " ANO 6 AVO brak vrsta ugovora, nema svojstvo svetinje8 posebnost je postojanje vie vrsta brakova i poligamija slino raskolu u kr!anskom svijetu %katolici pravoslavci#, u islamu postoji ra&kol iz+e8u &unita i 'iita iiti su muslimani uglavnom perzijskog prostora i u njihovu tumaenju islam je povezaniji s perzijskom tradicijom %i u pogledu braka# V 3T% " AKA suniti priznaju , vrste braka, a iiti . %i mutu#: 1I redoviti H&talniI brak mogu!e imati najvie * "ene %mu" ih mora uzdr"avati, hraniti, dati smjetaj i odje!u# 2I brak & robinjo+ sklapa se ako mu" nije u stanju osigurati "eni pristojan "ivot dostojan slobodne "ene 0I +uta brak na odre eno vrijeme8 ovo je posebnost jer se vrijeme trajanja braka odre uje unaprijed 3K#A6AN$% " AKA brak se zakljuuje u.ovoro+ izme u mlado"enje i staratelja djevojke, pred , muka svjedoka %kasnije mogu potvrditi brak# za zakljuenje nije potrebno prisustvo suda ili drugih organa vlasti, niti zapisivanje u slu"bene registre DI36O!ITIVNI " ANI ODNO3I brak zbog svoje ugovorne prirode daje velike mogu!nosti posebnim uvjetima brojni brani odnosi su di&pozitivni: tako se npr' mogu ugovoriti posebni uvjeti i&dravanja$ odnosa u braku$ ugovaranje spora&umnog ra&voda$ P roditelji mogu &akljuiti brak &a maloljetnu djecu i umno poremeene poznata je i u&tanova enidbeno. dara K +e-r: o nije uvjet za brak, ali je esto davan u pravilu pripada "eni, a ne njenoj obitelji o dio se daje u asu zakljuenja braka, a drugi, ve!i dio u sluaju prestanka braka o njegova svrha je osiguravanje "enine budu!nosti nakon prestanka braka posebnost je da "ena nije du"na pridonositi uzdr"avanju obitelji %a mo"e mu"a tu"iti za uskratu uzdr"avanja# brak nita ne mijenja u pravnom polo"aju i i+ovin&ki+ pravi+a ene ona ostaje vlasnik svoje imovine i mo"e slobodno njome raspolagati %po ovome se islamski brak pribli"ava nekim suvremenim tendencijama u imovinskim branim odnosima# 6 %3TANAK " AKA ukoliko ugovorom nije drugaije odre eno, +u +oe &vako. (a&a otkazati brak, pri emu ne treba nikakav razlog ena nema to pravo, osim ako joj ga mu" ne da pri sklapanju ugovora o braku "ena mo"e tra"iti razvod braka u sluaju: uskrate i&dravanja$ tjelesnog &apostavljanja$ objeda &a preljub$ nedostojnosti mua$ nestanka mua$ P 6O#O5A$ VAN" AN% D$%F% ove odredbe pokazuju da izme u brane i vanbrane zajednice nema velike razlike, pa je poloaj vanbra(ne dje)e bolji o otac uvijek mo"e priznati vanbranu djecu, a ona imaju nasljedna i druga prava prema majci i njenoj obitelji o zbog utvr-ivanja oinstva, "ena nakon razvoda jednog braka mora priekati istek roka %iddet# prije nego to sklopi novi brak naje!e . mjeseca, da se mo"e utvrditi je li trudna

+@2

osporavanje oinstva i "enin preljub vre se pri&ezanje+ &uprunika ako su one suprotne, brak se razvodi

6O#O5A$ 5%N% !A T A$AN$A " AKA "ena je tjele&no podlona +uu uz uvjet da je on izdr"ava mo"e ju primjereno kazniti %"enu se smatra nesamostalnom# mu"eva izjava u aliPpripitom stanju o "eni i braku uzima se kao pravna osnova za eventualni razvod braka prema hadisu da Jkad se radi o eni$ braku i robovima sve je o&biljnoO iz branih odredbi vidljivo je da brak u islamu nije osobito vrst on +uu daje pravo na enu takav status "enu stavlja u neravnopravan polo"aj, pa su "ene ponekad ak predmet nadmetanja i otimanja ota) je glava obitelji i staratelj djece %u sluaju oeve smrti, tu du"nost preuzimaju najbli"i srodnik ili punoljetni sin# NA3#$%DNO 6 AVO nasljedno pravo je &veto i nepro+jenjivo ono ini najve!i dio odredbi u (ur[anu osnova naslje ivanja mo"e biti zakon %kuranske odredbe# ili oporuka zakon&ko na&lje8ivanje je ja(e od oporu(no.: ostavitelj koji ima zakonskih nasljednika oporukom mo"e raspolagati samo s 5!? imovine ovo je posebno va"no za na&lje8ivanje +e8u &upruzi+a kako brak daje pravo uzajamnog zakonskog naslje ivanja, esto je to zakonsko pravo supruga koji nad"ivljava, ostavitelj nastojao iskljuiti tako da je otkazao brak pred smrt razvod poinjen . mjeseca prije smrti ili ako je "ena trudna nije priznat pre"ivjeli naslje uje kao da brak nije otkazan pretpo&tavke za zakon&ko na&lje8ivanje &uB +# &+rt o&tavitelja prirodna ili pretpostavljena ,# aktiva u o&tav'tini postojanje imovine nakon podmirenja dugova ostavitelja .# po&tojanje na&ljednika "ivih i zaetih u asu ostaviteljeve smrti *# do&tojno&t na&ljednika ne postoji ako je nasljednik rob, druge vjere, dr"avljanstva razliitog od ostavitelja osnova koja daje pravo na zakonsko naslje ivanje je: brak$ krvno srodstvo i civilno srodstvo obli)i )ivilno. &rod&tvaB to su usvojenje, starateljstvo i oslobo enje roba doputeno samo usvojenje djece nepoznatih roditelja izme u usvojenika i usvojitelja, staratelja i ti!enika, te biveg gospodara i njegova oslobo ena roba, postoji uzajamno zakonsko naslje ivanje ako ostavitelj nema krvnih srodnika me u branim krvnim srodnicima postoji uzajamno naslje ivanje bez obzira na spol i lozu NA%#O "#I!IN% 3 OD3TVA pri naslje ivanju je presudna blizina &rod&tva zato je odbaeno naelo reprezentacije %srodnici nisu svrstani u stalne nasljedne redove po loginom redu i blizini srodstva# nasljednici se u redove svrstavaju zavi&no o konkretni+ okolno&ti+a , odnosno blizini srodstva nasljedni dijelovi i svojstvo jednog nasljednika uvijek ovise o tome tko su ostali nasljednici odnos mukih i "enskih nasljednika tie se prvenstva, kao i nasljednih dijelova nasljednika u po.ledu o&tali- na&ljednikaB a# bli"e "enske srodnike ne iskljuuju muki, niti srodnici po oevoj liniji imaju prednost pred mukim srodnicima po majinoj lozi b# dalje "enske srodnike donekle potiskuju muki srodnici tog istog stupnja usvojeno je naelo nejednako&ti +u'ki- i en&ki- &rodnika istog stupnja, pa muki dobivaju dvostruko ve!i nasljedni dio zakonski nasljednici su nu"ni %ne mo"e ih se iskljuiti# i prinudni %ne mogu se odre!i naslije a zbog ve!eg oporunog dijela# O6O UNO NA3#$%LIVAN$% ostavitelj koji ima zakonskih nasljednika oporuno mo"e raspolagati s 1G0 i+ovine, a ako ih nema, s cijelom imovinom pritom oporukom mo"e ostaviti imovinu samo osobama koje nisu zakonski nasljednici %npr' eni koja nije muslimanka#

+@5

oporuka mo"e biti pismena, usmena, privatnopravna, javnopravna: o valjana je samo ako je u skladu s moralnim naelima islama8 mo"e se oporuiti pod uvjetom, rokom i nalogom o uvjeti valjano&ti oporuke: brano punoljetstvo %+& god'#, duevno zdravlje, slobodna volja, dostojnost nasljednika o predmet naslje ivanja oporukom su nekretnine, pokretnine i prava imovinske sadr"ine K IVINO 6 AVO usvaja na(elo &vije&ti i pojedina(ne od.ovorno&ti %uz ovozemaljsku kaznu postoji i odgovornost pred bogom# erijatsko pravo primjenjuje naelo i+ovin&ke ko+penza)ije koja uvijek ovisi o pristanku ote!enogPnjegovih nasljednika talion je oblik drutveno-klasne zatite od nekih delinkvenata, jer su tjelesne kazne simbolino izvravane uvijek na istim dijelovima tijela %islam smatra da je talion oblik ovozemaljskog ispatanja vlastitog zla# 3UD3KI 6O3TU6AK u erijatskom pravu vrlo su va"ne pro)e&ualne *or+e one su jamstvo otkrivanja materijalne istine, pa su zato precizno odre ene i njihovo zanemarivanje je najve!a sudska greka8 sudski postupak je jednog stupnja i odvija se u jednom roitu pritom se u sudskom postupku dokazivanje iskljuivo temelji na ra)ionalni+ dokazi+a: ovdje spadaju isprave$ pri&nanje$ svjedoci$ materijalni doka&i ne poznaje se bo"ji sud kao dokazno sredstvo pri&e.a se ipak koristi, ali samo ako nema drugih dokaza i samo za tono odre ene injenice npr' enin preljub suprug doka&uje pomou + oevica 4to ga osloba-a plaanja enidbenog dara$ a enu se kamenuje< postoji jo jedno posebno dokazno sredstvo lijan: o to je trostruko uzastopno prisezanje i proklinjanje da su navedene injenice istinite o koristi ga mu ako &atekne enu u preljubu$ a nema svjedoka$ ili &a osporavanje oinstva djeteta ro-enog u braku o posljedice lijana su razvod, odnosno vanbranost djeteta o lijan je (e&to dokazno &red&tvo jer se za svjedoka u erijatskom postupku stavlja niz uvjeta posebno je te"ak uvjet HvjerodostojnostiI, a i nemuslimani samo izuzetno mogu svjedoiti protiv muslimana erijatski postupak ima inkvizitorne ele+ente sudac je du"an brinuti o javnim interesima i moralnim naelima islama zato mo"e koristiti razna vrela postupaka, jer svi trebaju voditi istini i pravdi pritom je praksa pri provo enju ovih temeljnih naela ovisila o situaciji u zemlji to je bila +o, na&ilne vojne ka&te koja sebe i svog sultana smatra poetkom i krajem svake i najvie istine

+@7

1. 6OVI$%3NI 6 %/#%D
1.1. DINA3TI$A TUDO H17?:. do 1;>0.I razdoblje ka&no*eudalne kraljevine vie nema kmetova, velika ve!ina stanovnitva "ivi na selu %slobodni seljaci# zbog nedostatka radne snage i razvoja stoarstva popravlja se polo"aj seljaka, to je nepovoljno za zemljoposjednike u ovom razdoblju nakon :togodinjeg rata i )atova ru"a napokon vlada unutra'nji +ir, zahvaljuju!i dinastiji <udor @%N IK VII Hvlada od 17?:. do 1:>D.I prvi vladar iz ku!e <udor za njegove vladavine %n.le&ka &tje(e +ir: narod je oslobo en poreznih tereta, dr"avna blagajna puni se od krunskih prihoda poinje se oslanjati na parla+entE )o++on laRE +irovne &u)e i porotu %a ne na vojsku i pla!enu dr"avnu upravu# tako zapoinje iskljuenje aristokracije iz vladanja, a temelj vladavine postaju parlament i srednji slojevi kralj i njegovo vije!e nastoje sve svoje odluke izravno ili neizravno temeljiti na pristanku parla+enta uskoro se osnivaju sudovi koji preuzimaju neke nadle"nosti parlamenta !vjezdana ko+ora %:tar chamber# ovaj eFuitA sud osnovan je +*52' i osigurava nezavisnost sudova 3ud vi&oko. povjeren&tva %Court o3 6igh Commission#, 6o+or&ki &ud %$dmiraltA# oslanjaju se na rimsko pravo i rimski birokratski etatizam, pa postaju opasnost za common laM sudove &bog dubine common laH tradicije, <udori nisu otili predaleko u koritenju tih sredstava i eFuitA sudova %kad do toga do e za :tuarta, common laM i Coke zapoet !e odvajanje 0ngleske od kontinenta# krajem +&' stolje!a stanovnitvo iz sela prelazi u grad, pa dolazi do poljoprivredne prenapuenosti posljedica toga je iskrivanje, odvodnja, ogra ivanje zemlje i "elja da se bolje iskoriste zajedni(ke ze+lje te zemlje prigrabljuju veleposjednici i seljaci8 pojedinci su prikra!eni, vlastita zemlja im je nedovoljna i oni je naputaju grad, uglavnom brodogradnja ne mo"e ih sve zaposliti, pa nastaje ne samo vi'ak radne &na.e, nego ti osiromaeni seljaci, prosjaci u +/' st' postaju slino zlo kao ranije vojne dru"ine parlament donosi ?akone o prosjacima %tzv' Poor laM, +&/., +/2&# i ?akone o pomo!i sirotinji, a uvodi i vrstu prireza po upanija+a za pomo! sirotinji to zakonodavstvo zaslu"no je to je krajem +/' st' broj prosjaka bio znatno manji odliv vika radne snage sa sela stvorio je nove mogu!nosti za njeno izrabljivanje u gradu, ali i za moderniju poljoprivredu Jeo+an, tj' slobodni seljak poeo je zemlju obra ivati svie znanja i truda' to je 0nglesku u +/' st' uz Kizozemsku uinilo zemljom najnaprednije poljoprivrede takav seljak je zavidno i prezirno gledao ogromna crkvena imanja, koja su loe, tj' nedovoljno iskoritena zato !e taj sloj uvelike prigrliti crkvenu politiku <udora i biti glavni oslon engleskoj re3ormaciji %<O 4AFI$A i @%N IK VIII Hvlada od 1:>D. do 1:7=.I nije prihvatio Gutherov nauk, tovie napisao je knjigu protiv njega +@ godina Gutherove izme i potom sukob cara (arla E' i pape i&)rpili &u katoli(ku +o, 6enrik je prihvatio re3ormaciju samo kao reorganizaciju, kao odvajanje od rima, tj' njegov an.likaniza+ je imao ponajvie izgled: zadr"ati episkopalnu %hijerarhijsku# duhovnu organizaciju, ali njenu piramidu zavriti na nacionalnoj razini 6enrikov &ukob & papo+ oko zakonito&ti nje.ova braka imao je veliko dr"avno-pravno znaenje 6enrik je imao samo "enskog potomka, a u 0ngleskoj nije bilo presedana da "ena naslijedi prijestolje kako je i sama dinastija <udor bila sporna, 6enrik je htio mukog zakonitog nasljednika, a njega nije mogao oekivati od ostarjele (atarine zato je pitanje nitavosti tog braka bilo va"no i s unutarnjeg i s me unarodnog stajalita

++@

re3ormacijski parlament svojim zakonima %najva"niji je ?akon o vrhovnitvu, :upremacA o3 the croMn, +&.*'# ukida samostane %to utjee na sastav parlamenta# i tvrdi da je kralj jedina vr-ovna .lava na zemlji engleske crkve u domu lordova uz biskupe su sjedili i neki opati i taj duhovni sloj ak je inio i ve!inu u tom domu ukidanje opatija ukinulo je i tu ve!inu, tj' on je postao uglavnom svjetovni re3ormacija je imala jo' neke po&ljedi)e: kako je kanonsko pravo bilo usko povezano s mo!i katolike crkve, zabranjeno je njegovo prouavanje, a time i uvelike rimsko pravo, te je tako er smanjena sudbenost crkvenih sudova %DAA D VI Hvlada od 1:7=. do 1::0.I i 4A I$A Hvlada od 1::0. do 1::?.I za desetogodinje vladavine 6enrikova prva dva nasljednika, 0dMarda E9 i ;arije, mnoge su glave pale, zemlja je uznemirena, ali je +ir uglavnom bio sauvan kad se ;arija poistovjetila s papom i 4panjolskom, kada se protivno adresi donjeg doma udala za panjolskog kralja 1ilipa 99' njezina sudbina je uvelike odluena 0lizabeta je znala da je parla+ent mo!, da on odluuje o kruni, da je sudbina <udora da oslukuju "elje vladaju!eg naroda, a da je po tome njena polusestra kraljica ;arija prije 4panjolka parlament je onda kad je za "ivota ;arije, usprkos njenom nastojanju, priznao %lizabetino na&ljedno pravo, jasno pokazao da je neporecivo ustavno pravo parlamenta da odluuje o naslije u krune %#I!A"%TA 0lizabeta je ocijenila da je sudbina 0ngleske +ore, da je njezina snaga u zadovoljstvu trgovaca i bogatih seljaka predstavljenih u donjem domu, a da je common laM najpotpuniji duhovni izraz otoana8 ona se oslonila na tr.ov)eE parla+entE )o++on laR K vojsku je dr"ala samo za pobuna, pa i tada ju je izdr"avala ponajvie iz vlastitih prihoda progon katolika, 3eudalnog plemstva bio je dio njezine politike zato je papa posegnuo za srednjevjekovnim sredstvom: +&2@' 0lizabetu je izop!io, a podanike odrijeio od prisege vjernosti vladaru, tj' pozvao ih na pobunu 0lizabeti treba ,@ god da se osjeti sigurnom, a i da nakon .@ god' vladanja pristane na tra"enje donjeg doma iz +&2,' da pogubi ;ariju +&52 i tako 1ilipu 99' pru"i razlog za napad na 0nglesku8 u me uvremenu 0ngleska gradi svoje brodovlje poraz velike ar+ade +&55' bio je kruna njene vladavine8 poraz velike svjetske sile i pomorske sile 0ngleskoj je otvorio put svjetskim morima i uinio ju je znaajnim imbenikom u razraunu dvije najjae zemlje 0urope %1rancuska i 4panjolska# tudor&ka kruna u parlamentu je stekla izuzetnu mo!, stvorivi dr"avnu ideologiju, vjeru i progone!i svako odstupanje od nje ne vie kao krivovjerje nego kao izdaju politika klasa engleske nisu vie 3eudalci, vojnika klasa, nego &kvajri, tj' vlastelini, Jeo+ani, tj' bogati seljaci te tr.ov)i i obrtni)i izme u malobrojnog krupnog plemstva %lanovi gornjeg doma# i sitnih plemi!a %skvajri#, koji su sami obra ivali vlastitu zemlju, bila je velika razlika ne samo u bogatstvu, nego i u broju ti &itni ple+i,i &u bili o&lona) vla&ti, i u provinciji kao mirovni suci, i u parlamentu, ili kao ministri za 0lizabete donji do+ je imao ve!u vlast nego gornji dom8 zato izbori za donji dom vie nisu smatrani teretom, nego nainom da se utjee na vlast 1.2. DINA3TI$A 3TUA T H1;>0. do 1=17.I 1.2.1. 6o(etak +oderne drave

+2' stolje!e je doba poetka moderne dr"ave u obliku neo.rani(ene kraljevine %primjer takve dr"ave je 1rancuska# sredinom tog stolje!a 1rancuska zamjenjuje 4panjolsku i postaje prva sila 0urope tada prekida sa svojom dotadanjom dr"avnom i pravnom historijom, i od tada se poinje razlikovati od 0ngleske u kojoj poinje borba novog i starog DINA3TI$A 3TUA T do sredine +/' stolje!a 0ngleska ima prijatelja u 1kot&koj %&@@ do 5@@ tisu!a stanovnika, 3eudalno plemensko ure enje# od +*' stolje!a njome vlada dinastija :tuart 0ngleska s njom esto ratuje, a prvi <udor, 6enrik E99, svoju je k!er udao za kotskog kralja %unuka iz te veze, ;arija :tuart, je ve! kao dijete postala kotska kraljica# 4A I$A 3TUA T

+++

udala se za 3rancuskog kralja i svoju zemlju predala u ruke 3rancuskoj regentici i vojsci %uz to, odgojena je u 1rancuskoj kao gorljiva katolkinja# zato je 1kot&ka za+rzila *ran)u&ke upravlja(e i katoli(an&tvo, pa ga se ;arija mora odre!i: tako +&&7' vjera 4kota postaje prote&tantiza+ %tzv' pre&biterijanski tip kalvinistikog protestanti&ma# takav protestantizam podvrgava dr"avu ideolokoj organizaciji koja nije u rukama sve!enika, nego crkvom upravljaju vjernici i sve!enici birani po "upama od vjernika to je oblik lai(ke vjer&ke or.aniza)ije njena najvia skuptina %Op,a 3kup'tina# potiskuje kotski parlament s mjesta sredita politikog "ivota ovakva crkvena organizacija razlikuje se od anglikanske, koja je oblik epi&kopalne )rkve %njom upravljaju samo biskupi# ipak, 0lizabeta je pomagala kotskim prezbiterijancima protiv ;arije :tuart - kad je ;arija svojim postupcima navukla gnjev parlamenta, on ju je svrgnuo i protjerao, te postavio njena tek ro enog sina na prijestolje $A4%3 VI Hvlada kao 'kot&ki kralj od 1:;=. do 1;>0.E kao en.le&ki od 1;>0. do 1;2:.I vodi prijateljsku politiku s 0ngleskom, pa mu parlament priznaje na&ljedna prava na en.le&ku krunu nakon smrti 0lizabete tako nakon vladanja 4kotskom Bames zasjeda na englesko prijestolje kao Bames 9 uspostavljena per&onalna unija: o parlamenti, sudski, upravni, 3inancijski, vojni, crkveni i pravni sustavi su odvojeni o izme u ovih susjednih zemalja postoje velike razlike 4kotska je 3eudalna zemlja s jakom Prezbiterijanskom crkvom, sa slabijim dvodomnim parlamentom, sudskim i pravnim sustavom o zbog tradicionalnih veza s 1rancuskom, 4kotska je udaljena od parlamentarnih i common laM prava i tradicija Bames 9 ubrzo shva!a da suverenost mora osigurati sre ivanjem unutranjeg stanja u zemlji, a za to mu treba vanj&ki +ir ve! +/@*' sklapa mir sa 4panjolskom, a zatim se okre!e vjer&ko+ polju: iako su za 0lizabete doneseni zakoni koji ka"njavaju katolike zbog nesudjelovanja na anglikanskim obredima, te iako kraljica nije sklona protestantskim sektama, njen 3ud vi&oko. povjeren&tva nije previe djelatan iako se on treba brinuti za ideoloku isto!u, postoji vrsta preutne trpeljivosti Bames potie djelovanje tog suda tako je pridobio osoblje dr"avne Crkve kojem vie smetaju protestantske i druge sekte nego katolici parlament odbija Bamesove porezne zahtjeve jer 0ngleska nije u ratu u 0uropi traje tridesetogodinji rat, to +/,+' ohrabruje Bamesa da sazove parlament i uputi mu poslanicu u kojoj ga upozorava da je on skup kraljevskih sluga to potie parlament da izdiktira deklara)iju o &loboda+a i pravi+a parla+enta kao starim, neotu ivim pravima naroda uskoro Coke i :elden poinju zagovarati common laM %kao savren ra&um# i Eeliku Povelju %kao poetak# Bames "eli uvesti 0nglesku u .@-godinji rat da bi dobio vojsku i poreze, ali parlament to odbija me utim, kad je kardinal )ichelieu poeo progoniti hugenote %unato Kantskom ediktu +&75'#, izbija -u.enot&ka pobuna F@A #%3 I Hvlada od 1;2:. do 1;7?.I odmah kre!e u rat protiv 1panjol&ke i <ran)u&ke smatra da !e tako razrijeiti kesu parlamenta, no na prvom parlamentu koji je sazvao +/,&' godine parlament je bio vrlo krt, pa kralj odluuje namaknuti sredstva na Hfrancuski nainI bez odobrenja parlamenta odre uje porez %brod&ki nova)# koji treba poslu"iti izgradnji ratnog brodovlja uvodi benevolen)ije prinudni darovi, ubiru ih skoro svi <udori, a pose"e i za dravni+ zaj+o+ me utim, parlament priziva svoja 3inancijska prava, a common laM sudovi podupiru parla+ent kralj je prisiljen ponovno ga sazvati zbog vojnih neuspjeha, no tek nakon tre!eg sazivanja on odobrava kralju porez za vojsku na & godina

++,

to odobrenje je uvjetovano prihva!anjem Peticije prava koju su sastavili 0liot i bivi kraljev sudac Coke

1.2.2. 6eti)ija prava 1;2?. priznanje je ne samo prava gra ana i parlamenta, nego i priznanje izrijekom da kralj nije iznad prava, odnosno priznanje da je Charles pogazio pravo taj akt priziva stara i nezastariva prava iz +.' i +*' st' i kojima starost daje svojstvo prava peticija u D (lanova nabraja ta prava i njihove povrede i u de&eto+ sve to ponovo sa"imlje: kralj ne mo"e bez odobrenja parlamenta nametnuti poreze ni u obliku zajma, dobrovoljnog doprinosa, besplatnih darova nitko ne mo"e biti gonjen ili ka"njen zato to je odbio platiti porez koji parlament nije odobrio smjetaj kraljeve vojske %kopnene ili pomorske# kod gra ana-pojedinaca je nezakonit nitko ne mo"e biti lien prirodnih sudaca %suda jednakih#, niti su zakoniti izuzetniPizvanredni, civilni ili vojni sudovi kralj je ispravu potpisao pa je ona postala zakon8 potom je parlament odobrio poreze, a nakon toga ga je +/,7' kralj raspustio +/.@' kralj je zakljuio +ir i &a <ran)u&ko+ i &a 1panjol&ko+, a onda je otpoeo silne obra(une: ne samo da je glavne zagovornike peticije uhitio, nego je otpustio sve suce common laM koji nisu prihvatili kraljevo tumaenje prava to ++-godinje razdoblje %+/,7-+/*@# tzv' doba &a+ovoljne vla&ti %bez saziva parlamenta# bilo je presudno za budu!nost nije to bio sukob jednog %kralj# i skuptine %parlament# od skoro /@@ ljudi, bio je to &ukob &a+ovolje i prava u 0ngleskoj je zapoelo proganjanje svih koji se ne sla"u s dr"avnom crkvom kao najvjernijim i jedinim preostalim privr"enikom krune8 naroito su stradali puritanci najprije se pobunila 4kotska %+/.5# jer je kralj njenu demokratsku crkvenu organizaciju %koja nadzire i dr"avu# zamijenio anglikanskom %dr"avnom# crkvom skuptina 'kot&ke prezbiterijan&ke )rkve odbila je kraljevo proglaenje episkopalne crkve, a kralj je naredio da se ta skuptina raspusti, ona je nastavila rad i obnovila prezbiterijansku crkvu naoru"ani 4koti su sprijeili dolazak kraljeve vojske u 4kotsku :tra33ord je kralju savjetovao &aziv en.le&ko. parla+enta nadaju!i se odobrenju poreza za vojsku protiv 4kota kralj ga je sazvao +.'*'-&'&'+/*@' no donji dom uvjetuje raspravu o doprinosima ispravljanjem kraljevih povreda kralj je jedva . tjedna izdr"ao prisutnost tog tzv' kratko. parla+enta, jer je ocijenio da iza njega dolazi prava oluja 4koti su provalili u sjeverne gro3ovije i kao cijenu povlaenja tra"ili su ispunjenje politikih uvjeta i novac raunaju da !e kralj opet posegnuti za parlamentom kralj je u studenom +/*@' sazvao tzv' du.i parla+ent %traje do +/&.'# prvo zasjedanje proteklo je u znaku borbe da kralj prizna i ispravi greke svoje ++-godinje vlasti bez parlamenta 1.2.0. 6uritan&ka revolu)ija Hod 1;72. do 1;;>.I du.i parla+ent je zatvorio nadbiskupa Gauda, :tra33orda, ukinuo je prerogativne, eFuitA sudove %zvjezdanu komoru, sud visokog povjerenstva#, te ukinuo kraljeve protuzakonito uvedene poreze i carine kralj je morao odobriti odluku parlamenta da ne mo"e raspustiti parlament bez njegova pristanka donji do+ je sada jo vie puritanski i korjenitiji8 to se pokazalo prilikom izglasavanja velike pritu"be u studenom +/*+' i ?akona o ukidanju episkopata i uvo enju prezbiterijanske crkve i u 0ngleskoj velika pritu"ba sadr"i bitnu odrednicu budu!e parlamentarne vlade, naime kraljevi &avjetni)i mogu biti samo osobe koje u"ivaju povjerenje parlamenta %pitanje da li kralj ili parlament &apovijeda vojskom i policijom u gradovima i selimaW# obiaj je zapovjedni'tvo voj&ko+ davao kralju, a parlament ga je zahtijevao za sebe to je bila kap koja je prelila au i poeo je gra anski rat

++.

kralj je sam otiao u donji dom kako bi uhitio svojih & glavnih protivnika oni su bili upozoreni i sklonili su se u CitA %trgovaki dio londona# koji ih je zatitio i pokazao da najve!a i najbogatija luka svijeta stoji iza donjeg doma kralj je napustio Gondon %OD3ord postaje njegovo sredite# i poinje pripre+a za .ra8an&ki rat u najve!oj bitci toga rata u ljeto +/**' kod ;arston ;oorea u sjevernoj 0ngleskoj, ukupno je bilo oko *& tisu!a vojnika nikada ranije engleska nije imala na okupu tako brojnu vojsku O#IV% F O4A%## parlament je bio brojniji i imao je stalno pla!enu vojsku u dugoronoj slu"bi i dobro opskrbljenu' tada CromMell, lan dugog parlamenta, puritanac, seoski plemi!, zapoinje svoj uspon u vojsci su pored puritanaca i anglikanaca sve glasniji postajali: prezbiterijan)i %podr"avaju ih 4koti i pomo! 0ngleskoj uvjetuju pretvaranjem anglikanske crkve u prezbiterijansku# independenti %odbijaju jedinstvenu, op!u crkvenu organizaciju i zastupaju decentraliziranu crkvu# puritan)i i independenti su imali najjai utjecaj i najjai dio vojske koja se borila za parlament parlament odluuje da lanovi doma ne mogu biti zapovjednici vojske, tj' sami se trebaju odre!i te asti, ali parla+ent ipak mo"e ponovo nekog lana imenovati zapovjednikom vojske to je bila igra koja je CromMella uinila ne samo zamjenikom glavnog zapovjednika, te i zapovjednikom sve konjice, nego je ostao i lanom donjeg doma time su independenti stekli ne samo neosporan utjecaj u vojsci nego i u parlamentu u ljeto +/*&' je odluno pora"ena kraljeva vojska kod KasebAa, a godinu kasnije pad OD3orda znaio je kraj .ra8an&ko. rata cijelom 0ngleskom vladao je parla+ent, a kralj je naao utoite u 4kotskoj u jesen +/*&' provedeni su dopunski i&bori &a donji dom %Dugi parlament# ti izbori jaaju struju prezbiterijana)a i naglaavaju razliku izme u parlamenta i vojske %koju ve!inom ine independenti# ta suprotnost kulminira +/*2' kad 4koti kralja predaju Parlamentu tako je zavren tzv' 6rvi .ra8an&ki rat izme u kralja i parlamenta, i to pobjedom parlamenta F O4A%##OVA DIKTATU A H1;7?. do 1;;>.I prezbiterijanski parlament i independentska vojska %u njeno ime pregovara CromMell# su za nagodbu s kraljem ideolo'ko9vjer&ko pitanje je va"no, jer je +/*+' ukinuta $nglikanska, a proglaena prezbiterijanska crkva kralj "eli obnoviti $nglikansku crkvu, a i crkvi i vojsci postaje jasno da ih kralj "eli izigrati sukobljavaju se vojska i parlament CromMell s vojskom zaposjeda Gondon i saziva Krnji parla+ent: o iz njega izbacuje protivnike, pa parlament postaje independent&ki odluuje suditi kralju %smaknut ve! +/*7'# o 0ngleska postaje republika, kon3iscirana su kraljeva i anglikanska dobra, a pomagai kralja ka"njeni novano o ukinut je gornji dom, a izvrnu vlast vri Dravni &avjet tako poinje 129.odi'nja diktatura Fro+Rellove voj&ke: 0ngleska podijeljena na +, vojnih oblasti kojima upravljaju CromMellovi generali vojska je dobro pla!ena i organizirana, sastoji se od kopljanika i puaka-muketa +/*5' poinje Dru.i .ra8an&ki rat izme u vojne diktature i civilne dr"ave, a javljaju se neki ekstremistiki pokreti: a# leveleri %izjednaivai# tra"e op!u jednakost, pa i u pogledu imovine b# di.eri %kopai# ekstremniji izraz levelera, odbacuju privatno vlasnitvo i zajedno obra uju zemlju c# kvekeri %drhtavci, "ociet/ of 9riends# odbacuju svaki vanjski oblik vjerskog pritiska %ona je unutranje iskustvo# uz ove pokrete, mjesto centra preuzimaju independenti, a mjesto desnice prezbiterijanci CromMell gui pobune levelera, a +/*&' donesen $bolition o3 ;ilitarA tenures %ukida odnose krune i 3eudalaca# na elo Dr"avnog savjeta izdi"e se CromMell, pa parlament gubi mo! poinje Fro+Rellova vladavina:

++*

osvaja 9rsku i 4kotsku sredinom stolje!a parlament je jedinstven, u Gondonu, i +/&+' donosi ?akon o plovidbi koji ostaje na snazi ,@@ godina i uvelike doprinosi razvoju engleskog trgovakog brodarstva ratuje protiv Kizozemske, 1rancuske, 4panjolske taj i+perijaliza+ je 3inancijski iscrpio zemlju zato je +/&.' rasputen Dugi parlament i Eojni savjet odnosi 3red&tvo upravljanja %Qhe Nnstrument of overnment#: o neka vrsta ustava, pokuaj prikrivanja CromMella i njegove osobne vlasti o to je neto poput vojne oli.ar-ije oni koji su oslobodili zemlju od kralja smatraju da im pripada vlast o iz revolucije zapoete kao borba za ustavnu kraljevinu razvila se vojna diktatura nezaposlenost, 3inancijska nesigurnost i iscrpljenost pojaavaju krizu CromMell +/&/' saziva parlament, idu!e godine imenuje i gornji dom8 parlament mu nudi krunu, ali CromMell se ne usu uje prihvatiti8 umire +/&5' godine general ;onk s engleskom vojskom dolazi iz 4kotske i opet saziva Du.i parla+ent: pred njime iznosi pitanje budu!eg ustavnog poretka izabire se poseban parlament s ustavotvornim mandatom to je Konvent sastaje se +//@' i glasanjem oba doma uspostavlja kraljevinu i dinastiju :tuart %Charles 99# 1.2.7. e&taura)ija Hod 1;;>. do 1;;?.I

Charles 99 vlada %od +//@' do +/5&'# u doba kad je <ran)u&ka prva kopnena, ali i morska sila 0urope ona te"i obnovi carstva (arla Eelikog, a za to joj je bitno da vlada obalama ajne i 3jeverno. +ora %oko tog podruja nastaju sukobi# izme u 1rancuske i tog prostora %uglavnom Kizozemska# postoji i ideoloka razlika, katolianstvo @ protestanti&am Charles 99 +//@' zapoinje e&taura)iju %n.le&ke: obnavlja kraljevinu i $nglikansku crkvu, vra!a kon3iscirana krunska, crkvena, privatna dobra odvaja 4kotsku i 9rsku, ka"njava kraljeve ubojice, odbacuje CromMellov doma!i militarizam i rasputa vojsku sve zakone donesene od +/*@' proglaava nitavim %zadr"ava ?akon o vojnim dr"avinama, iri Pomorski zakon# oba doma su obnovljena, a donji je ponovno biran na stari nain za parlament je bitno da ne odobrava velike poreze, pa Charles prihode tra"i u ugovoru s Gouisom Z9E koji mu pribavlja prihode pod uvjetom da ga 0ngleska ne ugro"ava VIT%1KI 6A #A4%NT K TO I$%VFI I VI/OVFI vite'ki parla+ent na okupu je od +//+' do +/25' od njega potjee dvostranaki sustav engleskog parlamenta: a# torijev)i pristalice $nglikanske crkve, tradicionalne dinastije i kraljevine, zastupnici zemljine aristokracije b# vi.ov)i zastupnici ograniene kraljevine i vladavine prava, smatraju da treba razviti obrt, pomorstvo i trgovinu8 tolerantni su prema raznim protestantskim sljedbenicima, pa i katolicima kralj se oslanja na <orijevce8 nakon to je kralj zapoeo rat protiv Kizozemske, parlament odobrava sredstva ali poinje zahtijevati da pregleda kraljeve raune zbog uvida u potronju to je najava *inan)ij&ke kontrole parla+enta kralj +/2,' izdaje Deklaraciju o trpeljivosti prema katolicima, te obnavlja rat protiv Kizozemske s 1rancuskom to izaziva otpor parlamenta, pa kralj opoziva deklaraciju nakon to mu je parlament uskratio poreze iste godine kraljev brat i prijestolonasljednik prihva!a katolicizam, pa se parlament opire povezivanju s 1rancuskom, te +/2.' tra"i od kralja da potvrdi ?akon o ispitivanju vjere %<est $ct#: po njemu dr"avne slu"be mogu preuzeti samo osobe koje prisegnu pripadnost $nglikanskoj crkvi od tada parlament provodi politiku suprotnu kralju, to je vidljivo iz jo jedne odluke parlamenta: o kako kralj sam poziva predstavnike gradova u parlament, izbjegava pozvati predstavnike onih gradova koji obiavaju poslati predstavnike protivne kralju %predstavnici gradova ine ve!inu u donjem domu#

++&

zato Eiteki parlament odre uje da !e ubudu!e u donjem domu biti predstavnici i&ti-E odre8eni- .radova

VI/OV3KI 6A #A4%NT sastaje se od +/27' do +25+' ve!inu imaju vi.ov)i, koji na poetku prvog zasjedanja donose 6abeas Corpus $ct: ovaj ?akon o osobnoj slobodi do ,@' st' ostaje izuzetak angloamerikog svijeta i najve!e jamstvo slobode ovjeka taj zakon stavlja zatvore i njihovo osoblje pod temeljit sudski nadzor

1.2.:. 3lavna revolu)ija 1;??. 1rancuska pod Gouisom Z9E poinje ugro"avati Kizozemsku +/2,' vigovski parlament shva!a da je u interesu Kizozemske i 0ngleske da se udru"e8 kralj se u poetku protivi, no poinje se slagati s miljenjem parlamenta to potvr uje udajom k!eri svog brata za Lilliama Oranskog %vrhovni vojni zapovjednik Kizozemske, vo a otpora Gouisu# ipak, Charles 99 zadnje * godine vlada bez parlamenta oslanja se na $nglikansku crkvu i njeno neopiranje kruni +/5&' naslijedio ga je brat Bames 99 koji odmah saziva parlament %taj parlament privr"en je dinastiji, ali ne i katolicizmu# uskoro izbija pobuna puritana)a to je kralju povod da dr"i .@ tisu!a vojnika koje pla!a parlament: o pobuna je uguena, ali u jesen +/5&' Gouis Z9E opoziva Kantski edikt i poinje progoniti hugenote o -u.enoti %kalvinisti su, kao i puritanci# poinju bje"ati u 0nglesku i Kizozemsku, to su uglavnom trgovci i obrtnici i puritanci i hugenoti u 0ngleskoj strepe od $a+e&ova katoli)iz+a, ali nadaju se da !e ostarjelog Bamesa naslijediti njegova k!i protestantkinja, udana za Lilliama Oranskog to se ipak nije dogodilo: Bames 99 se ponovo o"enio i dobio sina, obnovio je :ud visokog povjerenstva, poeo progoniti protivnike tri godine vlada bez parlamenta obje stranke mu se opiru i pozivaju Lilliama Oranskog da pod uvjetima Deklaracije o pravima preuzme prijestolje %Bames 99 je naputen i odlazi u Eersailles# ova promjena na prijestolju je &lavna revolu)ija8 pokazala je da je pravna$ slobodna drava i&nad ideolokih ra&lika +/57' donesen je ?akon o snoljivosti koji doputa privatne vjerske slobode protestantima neanglikancima %ne i katolicima#, ali vlast je samo u rukama anglikanaca8 en.le&ko9nizoze+&ki &avez protiv 1rancuske bio je uvr!en i on !e je slomiti bit !e to pobjeda gra anskih, pomorskih i trgovakih naroda nad 3eudalnim, kopnenom i poljoprivrednom zemljom +/55' parlament je opet pokazao da raspola"e krunom u slavnoj revoluciji ti su uvjeti pismeno utanaeni u deklaraciji o pravima, "I## O< I/@T3 %za parlament je taj zakon bio samo pismena potvrda obiajnih prava#: naelo zakonitosti di"e iznad vlasti, pa i kraljeve parlamentarni izbori su slobodni za parlamentarnu raspravu nema nikakvih ogranienja, parlament odluuje o podizanju vojske porota je slobodno i zakonito izabrana, osnovni je jamac pravne slobode A!DO"#$% OD 1;?D. DO 1=17. odre eno &avezo+ & Nizoze+&ko+ i borbom protiv 1rancuske8 slabe 4panjolska i <urska, jaaju $ustrija, Pruska, )usija +/7*' u 0ngleskoj poinje dina&ti(ka kriza Lilliama 999 naslje uje kraljiina mla a sestra $na, protestantkinja8 prije nego to je ona zasjela na prijestolje, ostala je bez potomaka, pa je 0ngleska pred izboro+: o katolik, mladi :tuart %kao Bames 999# o strana, ali protestantska loza potekla od Bamesa 9 po "enskoj liniji %-eorge, knez njemake kne"evine 6anover#

++/

parlament zanemaruje blizinu srodstva i odabire -eorgea, uzimaju!i u obzir ideolo'ko9politi(ko .ledi'te to utvr uje u ?akonu o naslije u prijestolja +2@+' %to je suprotno naelo bo"anskog prava naslije a# pri donoenju tog akta vodstvo preuzimaju torijev)i glavni oslon vlasti sve do nove dinastije kako je tada bila bitna borba protiv 1rancuske, kruna bitno poiva na parla+entu ija mo! u ovom razdoblju jaa ?akon o naslije u prijestolja potvr uje i njegovu mo!, jer kraljev akt postaje izvran tek s potpisom ministra u ovom razdoblju uobliava se jedno&trana(ka i od.ovorna vlada %posebno za kraljice $ne, od +2@,' do +2+*'# ovo razdoblje zavrava >trechtskim mirom +2+.' 4panjolsko carstvo raskomadano %najvie u korist 1rancuske i $ustrije# stvarni pobjednik je %n.le&ka, to postaje jasno u idu!ih &@ godina %razdoblje Ealpolovog mira, PaD Lalpoliana# poinje bur"oaski razvoj, rastu industrija i bankarstvo, politiko sredite su parlament i Gondon u idu!ih ,@@ godina 0ngleska !e biti prva svjetska sila, to rezultira i razvojem kolonijalizma 1KOT3KA nakon restauracije, 4kotska opet ima svoj parlament i vladu %<ajno vije!e#, a s 0ngleskom je povezana per&onalno+ unijo+ kad se ve! znalo da !e 0ngleskom zavladati 6anoverci, kotski parlament +2@2' donosi ?akon o ujedinjenju s 0ngleskom od tada 4kotska i 0ngleska imaju zajedni(ko. vladara i parla+ent, ali sudski, pravni i crkveni sustavi su odvojeni I 3KA nakon restauracije, ir&ki parla+ent je uspostavljen, ali 9rska ostaje zemlja engleskih zemljoposjednika, ali njima se opire irsko katolianstvo 9rska je bila vr&ta en.le&ke kolonije, jer je irski parlament protestantski, ne katoliki poetkom +5' stolje!a poinje masovno iseljavanje iz 9rske u :jevernu $meriku 1.0. A!DO"#$% 6 VI@ @ANOV% AFA H1=17. do 1?2>.I

prva dva hanoverska kralja %-eorge 9 i -eorge 99# vladaju pomo!u vigovaca koji imaju ve!inu u parlamentu u ovom razdoblju politike borbe se sa slobodnih prostora premjetaju u parla+entarne dvorane snagu oru"ja zamjenjuje snaga uvjeravanja %CromMell je zadnji vojni genij koji je imao unutranji utjecaj# vlast, posebno izvrnu, ima pravo obilje"avaju ga Coke i Jlackstone %objavljuje (omentare o engleskom pravu prvi pouava common laM na sveuilitima8 razmatra engleski ustav i njegovo znaenje# +2+*' 0ngleska ima oko / milijuna, a +5,@' oko +* milijuna stanovnika, no ovo razdoblje nije .o&podar&ka )jelina: do poetka vladavine -eorgea 999 %+2/@' do +5,@'# to je jo uvijek zemlja trgovako-obrtnike i zemljine bur"oazije, a nove industrije tek se pojavljuju i stvaraju gradove s brojnim tvornikim radnitvom od +2/@' ve!ina stanovnitva je .rad&ka, razvijena je tvorni(ka indu&trija, raste nova bur"oaska klasa kojoj obilje"je daju tvorniar i bankar8 raste vrijednost kapitala, a pada vrijednost zemlje politika stabilnost stvara vrstu politi(ke ari&tokra)ije, pa poinje nadmetanje me u politiarima tome pogoduje ?akon iz +2+/' koji odre uje trajanje mandata donjem domu na 2 godina8 mo! ima mali krug od 2@ znamenitih obitelji tako temelj engleskog parlamentarizma ine parla+entarna politi(ka ari&tokra)ija i oli.ar-ija prvi vladar iz hanoverske dinastije je -eorge 9 %od +2+*' do +2,2'# ne zna engleski jezik, pa se oslanja na kabinet kabinet ini * ili & tajnih savjetnika koji se sastaju u manjem, intimnom prostoru i donose odluke koje izla"u kralju odluke izla"e ministar 3inancija Lalpole poznat i kao pre+ijer %prvi ministar#, jer utjee na ostale ministre, a i na kralja

++2

on je tako dobro vodio parlament i ministarske poslove da ga -eorge 9 ostavlja u naslije e sinu -eorgeu 99 on Lalpoleu daruje ku!u u CoHning street 56 %u njoj se sastaje kabinet, a to je do danas stan predsjednika engleske vlade# kad je 0ngleska +2.7' zaratila sa 4panjolskom, donji dom izra"ava nezadovoljstvo nakon sukoba s Lalpoleom, gornjim domom i kraljem, +2*,' dolazi do pre&edana koji+ )ijela vlada podno&i o&tavku %zajedno s Lalpoleom# uskoro poinje i :edmogodinji rat 4panjolske i 1rancuske protiv engleskog kolonijalnog carstva to je oblik svjetskog rata jer se borba vodi i u $merici i 9ndiji %1rancuska je unitena, a 0ngleska postaje prva pomorska sila# malo prije kraja rata, na englesko prijestolje stupa -eorge 999 %+2/@' do +5,@'#: zapoinje doba Hkraljeve osobne vlastiI, vlada samo oslonom na parlament uzrokuje krizu koja !e rezultirati rato+ & a+eri(ki+ kolonija+a od +2/.' do +25.' i stvaranjem :$D-a kasnije poinje i sukob s Kapoleonovom 1rancuskom na unutranjem planu, izbijanje :edmogodinjeg rata potaknulo je u&pon torijeva)a, pa poinje razdoblje njihove vladavine traju borbe izme u torijevaca i vigovaca, pa kralj do +25@' vlada preputaju!i parlament stranakim nadmetanjima +27.' poinje &ukob & <ran)u&ko+ %oslanja se na 9rsku# koji !e iscrpiti 0nglesku i unazaditi njenu industriju, te pove!ati siromatvo radnika koji porezima otpla!uju trokove rata8 u srednjoj 0ngleskoj +27&' se poinje dijeliti djeji doplatak zbog poboljanih zdravstvenih uvjeta "ivota broj stanovnitva je udvostruen %na +* milijuna# na kraju ovog razdoblja, engleska mjesna uprava, sudstvo, parlament i vlada su isti kao i u +/' stolje!u jedina razlika je odnos kralja i uprave, vlade i parlamenta 0ngleska je cijelo to vrijeme bila zemlja .o&podar&ko. liberaliz+a, to !e uskoro biti proglaeno osnovnom politikom doktrinom %uobliili su je $dam :mith, D' )icardo# 1.7. A!DO"#$% K A#$IF% VIKTO I$% H1?2>. do 1D2>.I

ne podudara se s vladavinom Eiktorije %+5.2' do +7@+'#, ali ona ga najvie obilje"ava poinje stvaranje suvremenog indu&trij&ko.E tvorni(ko. .o&podar&tva i dr"ave koja poiva na povjerenju naroda %putem izbora# izjednaavaju se pojmovi parlamenta i de+okra)ije8 razdoblje poinje burno, zbog nezadovoljstva ni"ih slojeva radnici glavni uzrok prenapuenosti i nezaposlenosti vide u strojevima, pa ih poinju unitavati % pokret ludita# od +5/@' poinje desetogodinje razdoblje mira i industrijskog razvoja %iznimka je (rimski rat od +5&.' do +5&/'# nakon pada Kapoleona, u 0ngleskoj su i dalje na snazi +jere anti9jakobin&ke torijev&ke politike: o 6abeas corpus act je izvan snage, ali vrijedi ?akon o zabrani udru"ivanja radnika iz +277' o +5+&' donesen ?akon o "itu8 +5+/' ukinut porez na dohodak i uvedeni su neizravni porezi za ratne trokove o +5+7' radni)i &e bune i &kupljaju na :t' Peter[s 1ieldu u ;anchesteru vojska je uguila taj mirni skup %jo nema policije#, a vlada to odobrava i donosi / zakona koji trebaju osigurati mir o ipak, poinju popu'tanja +5,.' opozvan ?akon o zabrani radnikih udru"enja, zatitne carine su smanjene, a +5*7' je ukinut i ?akon o plovidbi zbog kojeg su cijene bile vrlo visoke na me unarodnom planu, 0ngleska poma"e ju"noamerikim kolonijama i -rkoj protiv 4panjolske i <urske dolazi do neslaganja unutranje i vanjske politike, pa se poetkom ,@-ih opet o"ivljava pokret za re*or+o+ parla+enta +5,5' torijev)i pod Lellingtonom preuzimaju vlast to jaa re3ormsku struju vigovaca, pa torijevska vlada poputa +5,5' ukinut je ?akon o vjerskoj prisezi %<est act# i katolici i protestanti mogu postati dr"avni i gradski inovnici to otvara put parla+entarnoj re*or+i koju zastupaju vigovci-liberali, a koju potie i :rpanjska revolucija +5.@' u 1rancuskoj, kad je donesena nova >stavna povelja koja je usmjerila 1rancusku prema gra anskoj demokraciji to ukazuje na zastarjelost engleske predstavnike demokracije, ali i na mogu!nost prevrata od umjerenih demokrata:

++5

radnike pobune ra&jedinjuju torijevce, pa jedan dio njih glasuje protiv torijevske vlade +5.@' kralj Lilliam 9E poziva vigovca -reAa da sastavi vladu na temelju programa Hmir$ tednja$ reformaI to je bila vlada liberalni- ari&tokrata svjesnih da pravo glasa pripada ljudima po broju, a ne prostoru poinju izmjene aktivnogPpasivnog prava glasa u gro3ovijamaPgradovima i donoenje zakona

6O"UN% ADNIKA I A TI!A4 neke od tih izmjena uzrokuju nerede radni'tva doneseni su mnogi zakoni koji ukazuju radnitvu da je politika borba, borba za pravo glasa i mjesto u parlamentu va"an put za ostvarenje drutvene pravde politiki radniki pokret okuplja se +5.5' i naziva F-arter, a idu!ih +@ godina vodit !e politiku borbu za-tjevi to. pokreta &u: ope birako pravo 4&a muke s 05 godB<$ i&bori &a parlament svake godine 45)godinji mandat<$ tajno glasanje$ i&borne jedinice jednake po broju biraa$ ukidanje imovinskog cen&usa &a pasivno pravo$ plaa &a poslanike parlament shva!a krizu i poinje donositi pro+jene: +5*,' ?akon o porezima na dohodak, +5*2' ?akon o +@-satnom radnom vremenu u tvornicama +5*5' ?akon o javnom zdravstvu, +5*7' ukinut ?akon o plovidbi iz +/&+', ukinute zatitne carine +5*/' ukinut ?akon o "itu va"no jer sad 0ngleska mo"e uvoziti je3tinije "ito s kontinenta ove promjene spaavaju 0nglesku od duboke drutvene i politike krize, ali i obnavljaju torijev&ku &tranku ona tijekom ,@-godinje prevlasti vigovaca tek povremeno ima vlast, i tada provodi re3orme D U/A 6O#OVIFA 1D. 3TO#$%2A /@-ih godina +7' st' poinje .o&podar&ki napredak %n.le&ke, a njen parlamentarizam postaje privlaan drugim zemljama 0ngleska izgra uje suvremeno, kolovano inovnitvo koje dobiva polo"aje na temelju natjeaja i prijamnih ispita .lavni +e8unarodni do.a8aji u ovom razdoblju su: (rimski rat %+5&.' do +5&/'# u njemu se pokazuje slabost engleske vojske8 prvi put sudjeluju "ene kao bolniarke, to ukazuje na njihovu va"nost u ratu %tada poinje i pokret za pravo .la&a ena# -ra anski rat u :$D %+5/+' do +5/&'# pobjeda demokratskog sjevera je ojaala demokratski pokret u 0ngleskoj, i to ne samo u obje parlamentarne stranke, nego i u radni'tvu iji sindikati sazivaju masovne skupove liberalna vlada predla"e parlamentu umjereno proirenje prava glasa Disraeli uspjeno predla"e ?akon o re3ormi parlamenta daje mnogo ire pravo glasa nego ranije na izborima ve!inu dobivaju vigovci-liberali8 vo a -ladstone sastavlja vladu koja !e vriti daljnje promjene anglikanska crkva prestaje biti dr"avnom crkvom8 javljaju se veliki sindikati i zadru"ni pokreti -ladstoneova vlada uvodi promjene %re3orma vojske i uprave, uvedeno op!e osnovno kolovanje# vojsci oduzeta politika samostalnost, podvrgnuta ministarstvu vojske %civilu# donesen ?akon o nainu glasanja na izborima %tajno glasanje# donesen ?akon o sindikatima, ali i postavljanje trajkakih stra"a protiv kritelja trajka postaje krivino djelo ta odluka umanjuje ugled liberala, pa na ovim izborima radnici glasaju za Disraelija i konzervativce doneseni ?akon o javnom zdravstvu i ?akon o radnim prostorijama obrtnika8 ukinuta odredba iz +52,' pala konzervativna vlada, pobje uju -ladstone i liberali to moraju platiti demokratskim ustupcima pokuaj smirenja irskog seljaka ?akon o zemljinom posjedu %ipak daleko od zahtjeva 9rske

+5// ' +5/2 ' +5/5 +5/7 ' +52@ ' +52+ ' +52, ' +52* ' +52& ' +55@ ' +55+

++7

' +55* ' +55& ' +55/ ' +552 ' +555 ' +57, '

za samoupravom# ?akon o parlamentarnoj re3ormi, izjednaava birako pravo u gradovima i gro3ovijama na izborima ni jedna stranka ne dobiva natpolovinu ve!inu, pa presudno postaje 5& irski poslanika u donjem domu uvjetuju svoju podrku samoupravom za 9rsku %6ome )ule# zapoinje razdoblje irske opstrukcije, jer !e 9rci ometati rad parlamenta zlouporabom slobode govora poslovnikom parlamenta ograniena sloboda rasprava u parlamentu %giljotina# donesen ?akon o gro3ovijskim vije!ima ona sad upravljaju gro3ovijama umjesto mirovnih sudaca na izborima pobje uju liberali, opet predla"u ?akon o samoupravi 9rske gornji dom odbija, pa je donji rasputen

6 I$%#A! U 2>. 3TO#$%2% stvaraju se nove velesile i paktovi %Kjemaka-$>-9talija, 1rancuska-)usija#, a %n.le&ka &e izolira sve do poetka rata pritom ona u"iva kolonijalna i industrijska bogatstva, ali zapoinje doba rjeavanja socijalnih briga stvaraju se &indikati nekvali*i)irani- radnika, a i +57.' Nezavi&na radni(ka &tranka %, poslanika u parlamentu#

+7@, ' +7@/ ' +7@5 ' +7++ ' +7+, ' -

konzervativci donose ?akon o kolstvu osigurava 3inancijsku pomo! srednjim kolama 9zbija spor oko zatitni carinaPslobodnog tr"ita radnitvo protiv (onzervativne stranke na izborima pobje uju liberali8 zadr"at !e ve!inu do kraja rata8 organizirana radnika klasa %Gabour partA# uvedene starosne mirovine, odteta za povrede na poslu, 5-satno radno vrijeme rudara, puka sveuilita uvedeno bolesniko osiguranje, minimalne nadnice, besplatno kolovanje do sveuiline razine doneseni ?akon o zatiti djece i ?akon o zdravstvenom osiguranju, te ?akon o osiguranju nezaposlenih radnici imaju jo zahtjeva, javljaju se i &u*raetkinje %pravo glasa za "ene# i neredi u 9rskoj sve to ugro"ava liberalnu vladu 0ngleska +7@,' sklapa savez s Bapanom, a +7@2' s )usijom %tako su uspostavljene strane 9 svjetskog rata# vlada ulazi u ozbiljne ustavnopravne probleme kako bi namaknula sredstva za starosne mirovine i ratnu mornaricu, liberalna vlada u prora(unu za 1D>D. predlae pro.re&ivni porez na do-odak &a ze+lje: o donji dom usvaja prijedlog, a gornji ga odbija jer smatra da dijelovi akta koji odre uju nain procjene prihoda sa zemlje ne spadaju u proraun, nego ih treba urediti posebnim zakonom o pravi razlog je taj to gornji dom zagovara povienje carina zapravo, liberalna vlada i ministar 3inancija GloAd -eorge ine ovakav nacrt prorauna upravo zato da bi izazvali odbijanje gornjeg doma o tako nastaje spor izme u vlade i njene ve!ine u donjem domu, protiv gornjeg doma o nakon duge i burne rasprave, vlada poetkom +7+@' savjetuje kralju da ra&pu&ti parla+ent provedeni novi izbori na kojima liberali imaju manje mjesta, no oni ih nadokna uju suradnjom s irskim nacionalistima i )adnikom strankom oba doma prihva!aju proraun, a vlada predla"e zakon koji !e, nakon sukoba, +7++' biti donesen kao ?akon o parlamentu njime su zakonska prava gornjeg doma ograniena na odlo"ni veto od , godine, i to samo za ne3inancijske zakone

+,@

 u zakonima 3inancijske prirode, gornji dom gubi op!e pravo sudjelovanja u to vrijeme izbijaju marokanska i balkanska kriza, a Kjemaka ulazi u Jelgiju kre!i njenu neutralnost iz straha od Kjemake, %n.le&ka ulazi u 6rvi &vjet&ki rat *'5'+7+*' i odmah alje +@@ @@@ ljudi preko (anala za taj rat 0ngleska je regrutirala 7,& milijuna vojnika %preko milijun poginulih, , milijuna ranjenih# 0ngleska iz rata izlazi uveana bivim njemakim kolonijama u prosincu +7+5' odr"ani op,i izbori za parla+ent iz njih izlazi ojaana struja #iberalne &tranke predvo ena GloAdom -eorgeom koja namjerava prisiliti pobije ene da plate ratne tro'kove to !e kasnije izazvati krizu %posebno pobjedom =acionalsocijalista u =jemakoj +7..'#

2. U3TAV
2.1. U3TAVN% I36 AV% 2.1.1. !na(enje u&tava i parla+entariza+ ustav u 0ngleskoj oznaava trajnu prak&u u djelovanju organa vlasti, a ne neki poseban zakon tako su ustavni akti samo pismena potvrda ranije prakse %postoje ustavni akti i presedani, ali oni moraju biti potvr eni praksom da bi postali ustav# navedeni zakoni su temelj razvoja engleskog ustavnog sustava parla+entariz+a %parlament je sredite politikog "ivota# na temelju njih parlament stjee &akonodavno i budetsko)pore&nu vlast, a time i nadzor nad vojskom ipak, sva ta prava vri & kralje+ on ima pravo veta na sve akte parlamenta %pripada mu i&vrni nad&or# parlament je htio ukinuti tu kraljevu ovlast, pa izra"ava nezadovoljstvo vladi to dovodi do &tvaranja parla+entarne vlade te"nja parlamenta je ograniiti vladu i pravom, ali i slobodnom %diskrecijskom# ocjenom njenih zakonitih postupaka 2.1.2. @abea& Forpu& A)t 1;=D. odre uje da zatvorska slu"ba nekog mo"e uhititi i dr"ati u zatvoru samo na te+elju &ud&ko. nalo.a %Rrit, postoji od +&' st'# zakon ure uje sluajeve u kojima zatvorska slu"ba zbog mogu!nosti bijega ne mo"e ekati nalog, nego +oe o&u+nji(eno. u-ititi od+a-E a nalo. traiti naknadnoB +' (ad je gra anin zatvoren bez naloga, mora mu u roku ,* sata biti predana pismena obavijest o djelu koje mu se pripisuje i zbog kojeg je u zatvoru' 9zdavanje ove obavijesti du"nost je same zatvorske slu"be' ,' ?atvor je potreban samo kod sumnjienja za veleizdaju ili drugi te"ak zloin' :amo za te sluajeve sud izdaje nalog za uhi!enje, a inae izdaje nalog da zatvorska slu"ba: a# uhi!enog pusti uz novano jamstvo pla!anjem kaucije osigurana je isplata kazne b# uhi!enog pusti bez jamstava, ali postupak protiv iste osobe !e biti nastavljen c# uhi!enog pusti, a postupak se posve obustavi .' $ko sud izda nalog %habeas corpus# da se osumnjienog zadr"i u zatvoru, on mora u roku od ,@ dana biti izveden pred veliku porotu %optu"na# koja odluuje ho!e li se produ"iti kazneni postupak i izruiti ga se sudu' *' Kitko ne mo"e biti zatvoren iz istog razloga zbog kojeg je ve! bio pritvoren pa oslobo en' &' Protiv zatvorskih slu"benika i sudaca koji povrijede 6abeas Corpus act predvi ene su velike novane globe %+@@ i &@@ 3unta# u korist samog uhi!enog, a u ponovljenom nepotivanju oni gube slu"bu-

+,+

potivanje ovog zakona je ja+&tvo o&obne &lobode %vrijedi i u engleskim kolonijama u $merici# u prilikama op!ih nereda, vlada je parlamentu esto predlagala stavljanje ovog zakona izvan snage %npr' za vrijeme rata#, ali samo ako je imala ozbiljne razloge inae je mogla biti optu"ena za policijsku diktaturu 2.1.0. !akon prava H"ill o* ri.-t&I 1;?D.

ovaj ?akon je djelo :lavne revolucije i jedan od najva"nijih ustavnih zakona stavlja naelo zakonitosti, stalnosti sudske organizacije, bud"etsko pravo i vojsku u ruke parla+enta: +' (ralj ne mo"e zabraniti primjenu zakona ni osloboditi nekoga obveze koju kralj name!e %zakon obvezan i za kralja#' ,' :udska organizacija je odre ena i stalna, uspostavljanje izvanrednih sudova je protuzakonito' .' ?akonom je odre en nain izbora porotnika i uspostavljanje liste porotnika' *' Ke mogu se zahtijevati prekomjerna jamstva ni dosu ivati prekomjerne globe, ni okrutnePneuobiajene kazne' &' :vaki 0nglez protestant mo"e nositi oru"je za osobnu obranu' /' :vaki 0nglez ima pravo podnijeti peticiju parlamentu' 2' :loboda govora, rasprave i postupka u parlamentu je bez ogranienja %do +552'# i ne mo"e biti predmet optu"be ni pitanja ni na kakvu mjestu ili sudu izvan parlamenta' 5' ?abranjeno je podi!i i dr"ati staja!u vojsku u (raljevstvu %i dobrovoljce# za vrijeme mira bez odobrenja parlamenta' 7' Parlament zakonom odre uje nain i vrstu prikupljanja sredstva te svrhe u koje !e biti utroena' +@' 9zbori za parlament moraju biti slobodni, i parlament treba biti esto na okupu %biran na ., pa na 2, pa na & godina#' 2.1.7. !akon o na&lije8u prije&tolja HA)t o* &ettle+entI 1=>1.

ovaj ?akon odre uje: +' (raljevi 0ngleske moraju biti protestantske vjere' ,' (ralj ne mo"e napustiti 0nglesku bez odobrenja parlamenta' .' :amo parlament mo"e objaviti rat zbog kraljevih privatnih posjeda %misli se na kne"evinu 6anover'# *' :tranac ne mo"e biti lan kraljeva <ajna savjeta %u +2' stolje!u ima od &@ do /@ lanova, dio su vlada, ministri#' &' (ralj ne mo"e obustaviti postupak impeachmenta' /' (raljev akt je izvran samo ako uz kraljev potpis ima i supotpis lana <ajnog savjeta %ministra#' 2' Dr"avni slu"benik ne mo"e biti lan donjeg doma' +2@/' je izmijenjeno, pa ako lan donjeg doma primi polo"aj ministra, gubi mandat, a na raspisanim dopunskim izborima i on se mo"e kandidirati, pa ako bude izabran mo"e biti i ministar i lan donjeg doma %ostaje op!e pravilo da lanovi donjeg doma ne mogu biti dr"avni slu"benici# 5' :uci su do"ivotno imenovani s obzirom na dobro vladanje dok se dobro vladaju, zadr"avaju slu"bu' 2.2. U3TAVNA !"I#$A 2.2.1. 6arla+entarna vlada

TA$NI 3AV$%T H6 IVQ FOUNFI#I postoji od 6enrika E999 kao &kup kraljevi- &avjetnika o dr"avnim poslovima %lanove tijela imenuje kralj# to je organ kraljeva osobita povjerenja u dr"avnim pitanjima kralj se e!e savjetuje s pojedinim lanovima kraljevi tajni savjetnici su i oni koji vode pojedine resore, +ini&tri %najva"niji lanovi <ajnog savjeta, broj raste do +@# !AKON O NA3#$%LIVAN$U 6 I$%3TO#$A 1=>1. za pojedine kraljeve isprave ministri nisu ni znali, pa ovaj zakon odre uje da na njoj mora biti potpi& +ini&tra tako se ministar ne mo"e ispriavati da nije znao, pa mo"e biti pozvan na odgovornost i optu"en %impeachment# ministrov potpis je zapravo kralja stavljao pod tutorstvo ministarske odgovornosti

+,,

uskoro parlament poinje smatrati da rasprava o postupcima vlade znai raspravu s ministrima ne treba uop!e spominjati kralja jer je on neodgovoran, a ministar je odgovoran dati kralju valjan i zakonit savjet tako je odlukom iz +2++' odre eno da za poslove vlade odgovara odno&ni +ini&tar +2@/' ubla"eno je naelo ?akona o naslje ivanju po kojem dr"avni slu"benici ne mogu biti lanovi parlamenta kad poslanik postane ministar prestaje mu mandat, ali ako na dopunskim izborima bude ponovno izabran, mo"e vriti obje nadle"nosti %jer je oito da ima povjerenje biraa# uskoro parlament i te"i tome da +ini&tri budu nje.ovi (lanovi, jer su oni produ"ena ruka parlamentu do prijestolja zato je oznaka engleske vlade da su svi ministri, pa ak i oni iz strunih resora %vojska, mornarica# civili 6 %4I$% AA#6O#% I KO#%/I$A#NA OD/OVO NO3T V#AD% kad je na vlast doao prvi kralj iz 6anoverske dinastije, nije mogao sura ivati s ministrima jer nije &nao engleski je&ik ministri su se sastajali i zajedniki raspravljali, a onda je jedan od njih izlagao kralju Lalpole: o dok je on bio +ini&tar *inan)ija i rizni(ar %od +2,+' do +2*,'#, utjecao je na kraljev izbor drugih ministara o tako su svi ministri bili vigovci, a on je imao toliko povjerenje kralja da je skup kolega odr"avao u svom stanu i vodio ga vrlo slobodno %bez zapisnika, tajnika, dnevnog reda# o to je bio skup jednakih, ali Lalpole je bio Hprvi me-u jednakimaI, pa ga poinju nazivati pre+ijero+ o taj naziv je potpuno neslu"ben %prvi put se spominje tek +7.2' s ;inisters o3 the CroMn $ct# +2*,' dolazi do nesporazuma izme u vlade i donjeg doma dovest !e do pre&edana za kole.ijalnu od.ovorno&t vlade: Lalpole je tad kralju predlo"io rasputanje donjeg doma, pa mu je donji dom odbio izglasati proraun parlament tra"i da odstupi cijela vlada %svi ministri, ne samo Lalpole# jer zajedniki odluuju, pa tako i odgovaraju tako je te godine pala )ijela vlada, to ini presedan za kolegijalnu odgovornost vlade od sredine +5' do poetka +7' stolje!a vlada nije uvijek slijedila parlament, ali ju je parlament uvijek mogao kontrolirati isto tako, parla+ent se nikad ne poistovje!uje s birakim tijelom uvijek priznaje pravo vlade da ga raspusti rasputanje parlamenta nije sredstvo protiv parlamenta, nego protiv njegovog sastava tako parlament zapravo jaa ovakav odnos snaga dovodi do nastanka teorije parlamentarne vlade T%O I$A 6A #A4%NTA N% V#AD% parlamentarna vlada je ona vlada %ukupnost ministara# koja u"iva povjerenje parlamenta: a priori kad parlament prihvati novostvorenu vladu a po&teriori kad parlament odobri postupke vlade vlada vije!a &a+o&talnoE bez pri&tupa kralja pritom odgovara kolegijalno o svim bitnim pitanjima, no ministri imaju i pojedinanu odgovornost %ministar koji nije suglasan s postupkom kolege treba podnijeti ostavku# vlada svoj opstanak duguje samo dobroj volji parlamenta on ju mo"e svakog asa oboriti putem pitanja i interpelacija ipak, bitan dio parlamentarne vlade je pravo da ra&pu&ti parla+ent %element njene neovisnosti od parlamenta# ta neovisnost je samo povremena i privremena im se izabere novi parlament, vlada postaje ovisna o njemu zbog mogu!nosti stalnog pada vlade, u sistemu parlamentarne vlade postoji dvoj&tvo u e.zekutivi: a# po.lavar drave pravni nosilac egzekutive, jamac njenog kontinuiteta i prijenosa me u vladama b# vlada politiki nosilac egzekutive, ona je nestabilna zbog svoje politike odgovornosti u +5' stolje!u poinje se postavljati pitanje odno&a parla+enta i narodne &uvereno&ti putem demokracije

+,.

ve! tada je parlamentu osporena demokratska legitimacija to ukazuje na postojanje veze izme u parlamentarizma i demokracije, a tu vezu mjeri se irinom birakog tijela %prava 2.2.2. Iz+jene prava .la&a

nain izbora donjeg doma krajem +5' stolje!a slian je onom iz srednjeg vijeka vrijedi ?akon iz +*.@' aktivno pravo glasa imaju vlasnici zemlje s prihodom *@ ilinga %za , predstavnika gro3ovija# u gradovima koji alju predstavnike u parlament pravo glasa odre uje sam grad +2++' zakonom je uvedena razlika iz+e8u aktivno. i pa&ivno. prava .la&a pasivno birako pravo imaju samo platci najmanje .@@ 3unta poreza na prihod sa zemlje %tako donji dom dobiva veleposjedniki izgled# donji dom ima oko &@@ lanova, a gornji dom neto vie od +@@ %sastav gornjeg doma ostaje nepromijenjen# sredinom +5' stolje!a u 0ngleskoj birako pravo ima oko ,*& @@@ stanovnika %od ukupno 2 milijuna# ve! za vrijeme pobune amerikih kolonija, te za 3rancuske revolucije, otvara se pitanje re*or+e parla+enta I!"O NI !AKON H %<O 4 "I##I 1?02. ovaj zakon ima 2 )ilja: +# birako pravo vezati za broj stanovnika %a ne uz prostor ili svojstvo korporacije# ,# dati birako pravo onim drutvenim grupama koje !e ga odgovorno i uspjeno koristiti truli .radovi %manje od ,@@@ stanovnika# gube svojstvo izborne jedinice, a gradovi s ,@@@ do *@@@ stan' biraju + poslanika cijela 0ngleska je podijeljena na onoliko izborni- jedini)a koliko se bira lanova donjeg doma %oko /@@#: svaka izborna jedinica %constituenc/# bira + poslanika, a izbori nisu bili istovremeno u cijeloj 0ngleskoj pritom su jedinice samo u maloj mjeri odre ene razmjerno broju stanovnika pravo glasa razliito je uvjetovano u: .ro*ovija+a imaju ga vlasnici i zakupci imovine ija je vrijednost preko &@ 3unta .radovi+a imaju ga oni koji su bili u najmu ku!e s godinjom rentom iznad +@ 3unta %postoji tzv' pluralni votum, jer osoba koja ima nekretnine u vie izbornih jedinica mo"e glasati u svima# ovim promjenama pravo glasa dobilo je jo ++& @@@ gra ana %sada /&@ @@@, prije *.& @@@# od +& milijuna stanovnika pa&ivno bira(ko pravo jo je isto kao u zakonu iz +2++': o imaju ga samo zemljoposjednici %.@@ 3unta# ne moraju imati boravite u svojoj izbornoj jedinici o od +5.5' pasivno birako pravo nije vezano za vlasnitvo zemlje, a od +5&5' ni za imovinski cenzus, pa je izjednaeno s aktivnim birakim pravom I!"O NI !AKON I! 1?;=E I 6O%TAK 4OD% NI@ 6O#ITIKI@ 3T ANAKA nastoji odrediti izborne jedinice po broju stanovnika %ukinuti truli gradovi#, te pro'iriti bira(ko pravo i dalje postoji razlika izme u gro3ovija i gradova, uz neke promjene: u .ro*ovija+a imaju ga i zakupci nekretnina koje donose godinji prihod od +, 3unta u .radovi+a pravo glasa dobivaju svi koji u"ivaju stan na koji godinje pla!aju zakupninu +@ 3unta, nego time to su pravo glasa dobili i svi koji stanuju u stanu iji vlasnik pla!a porez na sirotinju 4OD% N% 6O#ITIK% 3T ANK% englesko birako tijelo sada je poraslo na ,,& milijuna stanovnika, pa je veina glasaa neuka ta neupu!ena masa glasaa podlo"na je nagovaranjima i vrbovanjima, pa se poinju organizirati +oderne politi(ke &tranke politika stranka ima hijerarhijsku organizaciju i poinje potiskivati vjerske pokrete iz politikog "ivota uz organizaciju, temelj politike stranke su ideologija i program8 u tim okolnostima +5/2' postoje , stranke +# Konzervativna &tranka utemeljuje ju Disraeli s torijevcima %H2ijenjati uvajui ono to jo vrijedi'I#

+,*

,# #iberalna &tranka utemeljitelj -ladstone +522' %H%ojedinac i njegova sloboda je poetak i kraj socijalnog bitka'I# u me uvremenu, parlament je s liberalnom ve!inom +52,' donio ?akon o tajnom glasovanju %Jallot bill#: o proirenje birakog tijela +5.,' i +5/2' uz javno glasanje dovodi do zloupotreba i pritisaka na birae o tajno glasanje umanjuje te zloupotrebe, a +55.' bit !e donesen zakon koji !e odrediti izborna krivina djela I!"O NI !AKON I! 1??7. ovaj zakon treba otkloniti nedostatke prethodnih, a donesen je u doba gospodarskog napretka: prostorni raspored stanovnitva se brzo mijenja, a teko je i ukinuti neke historijske izborne jedinice smanjena je razlika izme u grada i sela %samo +5R radno sposobnog stanovnitva radi u poljoprivredi# u ovakvim okolnostima ne +oe &e zadrati razlika iz+e8u bira(ko. prava u .radu i na &eluB zato ih ovaj zakon izjednaava, te nastoji odrediti izborne jedinice po broju stanovnika u gro3ovijama birako pravo dobivaju svi koji bar u"ivaju stan iji vlasnik pla!a porez za sirotinju tako je broj biraa u gro3ovijama utrostruen8 u ovo vrijeme poinje i borba za pravo glasa "ena I!"O N% 6 O4$%N% 1D1?.E 1D2?. i 1D;D. +7+5' parlament donosi zakon kojim uvodi op!e pravo glasa za mukarce s ,+ godinom i "ene s .@ godinom +7,5' uvedeno je op!e i jednako pravo glasa za mukarce i "ene u dobi od ,+ godine +7/7' aktivno bira(ko pravo imaju svi s navrenih +5 godina, a granica za pa&ivno bira(ko pravo ostaje ,+ godina iste godine odre eno je i da lanovi donjeg doma ne mogu biti dravni slubenici %to su i sve!enici, suci, vojne osobe, =# u opisanom razdoblju u 0ngleskoj je birako pravo proireno na sve punoljetne osobe tako er, 0ngleska ve! +7+5' daje pravo .la&a ena+a %1rancuska tek poslije Drugog svjetskog rata# taj razvoj poistovje!uje parlament s modernim shva!anjem demokracije, ali ne posve ve! od +2' stolje!a parlament kao demokracija poistovje!ivan je s donjim domom %tako se javlja problem odnosa domova parlamenta# 2.2.0. Odno& donje. i .ornje. do+a parla+enta

donji dom ve! od srednjeg vijeka smatra da mu pripada prvenstvo u zakonima 3inancijske naravi %najva"niji je porez# to je utvr eno ve! u +5' stolje!u, pri emu gornji dom te zakone mo"e samo odbiti ili potvrditi, ne i mijenjati &uprotno&t iz+e8u .ornje. i donje. do+a posebno je naglaena nakon izbornih izmjena +5/2' i +55*': donji dom je sve vie demokratski predstavnik, liberali se sve vie oslanjaju na radniki sloj gornji dom postaje utvrda (onzervativne stranke koja preko njega onemogu!uje demokratskiji donji dom na prigovore o nedostatku demokratske legitimacije, gornji dom odgovara: donji dom je predstavnik$ ako ne trenutne$ onda tekue veine$ a gornji dom je predstavnik nacije u njenoj povijesnoj tradiciji 4lordstvo su stekli naj&asluniji< 1?D0. .ornji i donji do+ &e &ukobljavaju oko pitanja &a+ouprave Ir&keB o liberalna vlada predla"e ?akon o samoupravi 9rske, lordovi to odbijaju, donji dom je rasputen o liberali su izgubili na izborima, to gornji dom shva!a kao potvrdu svoje uloge zatitnika trajnih interesa nacije o ponesen tom pobjedom, gornji dom odbija prijedlog bud"eta za +7@7' i uzrokuje , rasputanja donjeg doma tijekom +7+@' to je skrilo njegovu mo!, jer mora pristati na ?akon o parlamentu +7++' koji ograniava njegovu ulogu engleski parlament zasjeda od jeseni do ljeta %uz ljetne praznike# parlament izabran na & godina ima & zasjedanja

+,&

!AKONODAVNI 6O3TU6AK odre en je obiajem i odvija se kroz tzv. tri (itanja: +# priop!enje naziva prijedloga i predlagaa domu8 alje se odboru koji ga stavlja na dnevni red ,# poinjanje rasprave u domu o zakonskom prijedlogu koji mo"e biti mijenjan %rasprave esto dugo traju# .# ita se konani tekst prijedloga i glasa se o usvajanjuPodbijanju %ako je usvojen, dostavlja se drugom domu# !AKON O 6A #A4%NTU 1D11. dijeli sve zakone na financijske i nefinancijske o tome odluuje &peaker sa posebnim odborom u zakonu je naglaeno da je privremen, no on vrijedi do dana& jedino je +7*7' donesen zakon po kojem je odloni veto smanjen na rok od godine %mora te!i kroz , uzastopna zasjedanja8 rauna se od ,' itanja u +' do .' itanja u ,' zasjedanju# AKO $% 6 I$%D#O/ <INANFI$3K% NA AVI to se esto posti"e tako da se unesu odredbe o nainu 3inanciranja onoga to prijedlog predvi a prijedloge 3inancijske naravi donosi iskljuivo donji do+ dostavlja prijedlog gornjem domu koji ima mjesec dana da priop!i svoje miljenje o prijedlogu %s obzirom na dananji sastav gornjeg doma, donji dom ih esto uva"ava# AKO $% 6 I$%D#O/ N%<INANFI$3K% NA AVI donose ga oba doma, ali ne jednakim pravom: donji dom ima ap&olutni veto bez njegove suglasnosti nema zakona gornji dom ima &u&penzivni veto ogranien na , godine, taj rok mora te!i kroz . uzastopna zasjedanja, a rauna se od ,' itanja u +' zasjedanju do .' itanja u .' zasjedanju DANA1N$I 3A3TAV /O N$%/ DO4A od +/' stolje!a postaje sve vie svjetovni lanovi su na&ljedni lordovi %vojvode$ marki&i$ grofovi$ vikonti$ baroni# njihov broj nije ogranien8 nasljedno perstvo se prenosi mukom primogeniturom %izuzetno i "enskom lozom# nakon ujedinjenja sa 4kotskom +2@2' i 9rskom +5@@', lordovi tih zemalja biraju predstavnike u zajedniki dom lordova %birano je +/ kotskih i .5 irskih predstavnika#8 danas gornji dom ima oko +@@@ lanova duge rasprave o ukidanjuPizmjeni gornjeg doma, umiruju ih ?akon o do"ivotnom perstvu +7&5' i ?akon o perstvu +7/.' 1D?;. .ornji do+ (ine: ,/ duhovnih lordova $nglikanske crkve, nasljedni perovi %preko 27@#, do"ivotni perovi %..*# i 7 lordova sudaca %laM-lords# vie od pola dananjih nasljednih lordova dobilo je perstvo od vremena kraljice Eiktorije !AKON O 6% 3TVU 1D;0. lordovi nemaju pravo glasa pri izborima za donji dom, pa im je politika karijera onemogu!ena zato ?akon o perstvu iz +7/.' daje nasljednom peru da se doivotno odrekne per&tva %samo on, ne i potomstvo# +7&5' donesen je Iakon o doivotnom perstvu koji predvi a da i ene mogu biti perovi, odnosno prisustvovati sjednicama do"ivotnim perstvom izra"ena je te"nja da se gornji dom pretvori u &kup na)ionalne elite, onih koji su na raznim poljima dali doprinos i iji je savjet o pitanjima za koja su strunjaci vrlo koristan i po"eljan 36%AK% Hpred&jedatelj do+a lordovaI to je lord-kancelar koji sam ne mora biti lord %tada se zove lord9keeper, kao npr' otac 1rancisa Jacona, pa i on sam# njegovo sjedite %Hoolsack# 3ormalno je Hi&van domaI on ulazi u dom tek kad je lord i govori u tom svojstvu kancelar je lan vlade, ali i veliki pravni &tru(njak %sudi u domu lordova ili (ancelarovom sudu# I!4$%NA 6A #A4%NTA NO/ 6O3#OVNIKA I KA"IN%T3KI 3I3T%4 opstrukcija irskih poslanika u donjem domu krajem +7' stolje!a bila je povod za iz+jenu parla+entarno. po&lovnika: ve! na poetku rasprave odre uje se vrijeme trajanja rasprave, odnosno as glasanja o tome o emu se raspravlja

+,/

taj postupak zove se .iljotina8 sad se ve!ina lanova nauila da su ogranieni vremenom, pa je bolje biti umjeren druga znaajka parlamentarizma ,@' stolje!a je kabinet&ki &i&te+: politika se povukla iz parlamenta u vladin kabinet, a glavni razlog je stranaka organizacija predsjednik stranke je predsjednik vlade vodi stranaku organizaciju i poslanike u parlamentu svaka stranka rad svojih poslanika prati putem tzv' A-ip& %HgoniiI, oni su spona izme u poslanika i stranakog vodstva# pritom e3 stranke zadr"ava svoj polo"aj dok god uspjeno vodi stranku neuspjeh je njegov kraj Donji dom danas ima oko ;0> (lanova, a kvorum je +6 prisutnih :peaker glasuje samo ako su glasovi prepolovljeni

0. 6 AVO
0.1. I!VO I 6 AVA >( nije jedinstveno pravno podruje 4kotska i 9rska se po tom pitanju razlikuju od 0ngleske i Lalesa >( je primjer unitarne dr"ave koja ima jedinstveno zakonodavno tijelo %parlament# koje donosi propise za pojedinu oblast dakle, parla+ent je jedinstveni zakonodavac, a do+ lordova vrhovno sudite za donesene propise FO44ON #AA Hpre)edentno pravoI ostaje .lavni izvor prava do sredine +7' stolje!a u +5'stolje!u svi common laM sudovi su usvojili pravilo apsolutnog presedana, dok je dom lordova to pravilo usvojio tek +575' %+7//' usvaja pravilo da mo"e izmijeniti svoj presedan# od +/' do +7' stolje!a common laM poprima obilje"ja tehniki izgra enog i jasnog pravnog sustava utemeljenog na: +# deklaratorno+ na(elu izraavanja prije konane presude sluaja, nitko ne mo"e unaprijed znati rjeenje ,# induktivnoj +etodi op!a pravna naela se pojavljuju tek kao rezultat usporedbe brojnih pojedinanih sluajeva da bi presuda bila presedan, ona mora ispunjavati nekoliko bitnih uvjeta: a' presedan je presuda koja rjeava zbilj&ki &por koji stranke iznesu pred sud i u okviru iznesenih injenica b' ako pravni zastupnici stranaka svoje zahtjeve osnivaju na navo8enju autoriteta %ranijih presuda vieg suda# c' presuda vielanog suda ima svojstvo presedana samo ako se lanovi ve!inski slo"e s pravnom osnovom rjeenja d' samo ta pravna o&nova %ratio decidendi# ima svojstvo presedana, a ne cijela presuda e' presedan koji je neko vrijeme izvan primjene jednog dana mo"e opet postati osnova za pravna rjeenja presuda nema svojstvo presedana %odluka per in)uria+ presuda koja nije presedan#: i' ako sud u razmatranju spora upotrijebi injenice i razloge koje same stranke nisu iznijele ii' ako sud smatra da bi rjeenje sluaja bilo isto i da su injenice malo drugaije, pa na temelju toga donese presudu iii' ako se presuda temelji na , ili vie razloga8 ako se suci slo"e o rjeenju, ali ga ne zasnivaju na istom razlogu pravilo presedana je posljedica naela zakonitosti, a od +2' stolje!a sudovi putem presedana stvaraju pravna pravila temeljem pre'utno. odobravanja parla+enta parlament je rjeenja sudova nekad mijenjao putem statuta %vrlo rijetko# najstariji danas va"e!i presedani su na podruju vlasnikih prava i krivinog postupka %najnoviji: obve&no i krivino pravo# %CUITQ #AA razvija se u +/' stolje!u, a u +2' ve! ugro"ava common laM i postaje sredstvo kraljeve pravne samovolje temelji se na irokoj diskrecionoj slobodi pri ocjenjivanju posebnih okolnosti sluaja kad je Bames 9 +/+&' izjavio da su pravila eFuitA laM-a jaa od common laM pravila, poela je stoljetna borba za prevla&t ti- pravni- &u&tava ipak, pravila eFuitA imaju prednost samo ako su u sluaj ukljueni elementi savjesti, inae se primjenjuje common laM

+,2

eFuitA laM ima va"nu ulogu u politi(ki+ &ukobi+a +2' stolje!a njegov poraz je ne samo izraz borbe za naelo zakonitosti, nego i izraz pobjede parlamenta nad krunom, pa nakon )estauracije eFuitA laM usvaja mnoga naela common laM-a ve!inu te+eljni- na(ela eNuitJ laR9a izlo"io je lord Kottingham u drugoj polovici +2' stolje!a: +' ;oralna naela temelj su eFuitA laM sustava' %%ravinost moe pri&ivati samo onaj tko i sam pravino postupa'# ,' 0FuitA sud sudi brzo i je3tino jer poma"e slabima i siromanima' .' 0FuitA laM ne mo"e ustuknuti pred prevarom, pa daje zatitu prevarenom du"niku' *' :amo ovaj sud ima %inkvizicijska# sredstva da prisili stranke i njihove svjedoke na usmeno sasluanje' &' :amo ovaj sud mo"e prije presude narediti tu"enome putem posebnog naloga %injunction# da neto uini ili da se suzdr"i od radnja doputenih po common laM, ako takve radnje tete tu"itelju' /' :amo (ancelarov sud mo"e prisiliti stranku na izvrenje ugovornih obveza %osim kod osobne slu"be#' 2' :amo ovaj sud ima sredstva da nadzire raunovodstvo onih koji upravljaju imovinom maloljetnih i umrlih' 5' Ovaj sud je mnogo slobodniji, ne3ormalniji u tumaenju i primjeni statuta' 7' Ovaj sud u +/' stolje!u stjee iskljuivu sudbenost u pitanjima trusta, hipoteke i starateljstva' zbog moralnog i pravinog sudovanja, sudbenost (ancelarovog suda postaje privlana trgovcima i moreplovcima, to se odra"ava u irenju nadle"nosti tog suda, kao i 6o+or&ko. &uda %1dmiralt/ court# zato common laM sudovi u +5' stolje!u preu&imaju neka naela equit/ sudova, ime poinje pribliavanje ovi- &u&tava ta dva sustava posebno nastoji pribli"iti ?akon o sudbenosti +52.', no (ancelarov sud zadr"ava . vrste nadle"nosti: a# i&klju(iva instituti strani common laM pravu %trust, injunction, hipoteka# b# konkurentna stranka i pred ovim sudom mo"e na!i zatitu kao i pred common laM sudovima c# po+o,na slu"i za nastavak postupka pred drugim sudom %npr' ovaj sud ima sredstva da u prethodnom postupku dobije raunovodstvene izvjetaje i dokumente od stranaka, to !e poslu"iti za postupak pred common laM sudom# (ancelarov sud postoji kao jedan &ud u #ondonu, nema putuju!ih sudaca, porotu, ni usmenu raspravu presudu donosi uglavnom na temelju podnesenih isprava8 ima posebnu nadle"nost sve do ?akona o sudbenosti +52.' +/,+' godine prvi put je doputen priziv Domu lordova protiv presude (ancelarova suda koliko god su common laM sudovi nastojali presedanima preuzeti neka eFuitA pravila, to nije uvijek bilo mogu!e zato u +2' stolje!u tu ulogu preuzima tre!i veliki pravni sustav 0ngleske &tatute laR 3TATUT% #AA do +7' stolje!a uglavnom je samo .lo&&a na )o++on laR ima cilj ubla"iti ga, te unijeti neka pravila pravinosti tako je ve! +/22' ?akon o prevari %:tatute o3 3rauds# nastojao prilagoditi pravila sigurnosti pravnog prometa s pravilima potenja, a s istom tendencijom +7.7' je donesen i ?akon o zastari %Gimitation act# zbog krutosti common laM prava prema socijalnoj pravdi, statute laM sadr"i najvie &o)ijalno. zakonodav&tva poetkom +7' stolje!a javlja se i &truja kodi*ikatora koji zahtijevaju ukidanje precedentnog prava %vodi ih Jentham# tako se od sredine +7' stolje!a sve vie razvija statute laM, no on je ipak ostao samo glossa na common laM: common laM i eFuitA laM imaju unutarnju povezanost, dok je &vaki &tatut dio za &ebe %preko , @@@ u +7' stolje!u# mnogi statuti bili su stari i izvan primjene, no oni ne prestaju vaiti %jedan dan prilike ih mogu o"ivjeti# zato parlament nastoji unijeti vie reda u podruje zakonskog prava, pa skuplja va"e!e statute jednog podruja u jedan %)on&olidatin. &tatute# tako se zakonsko pravo proi!ava od starih statuta koji se ne primjenjuju statute laM preuzima ulogu eFuitA laM-a, pa sada zakonsko pravo vri pritisak na common laM da se osuvremeni osnovna zasada common laM-a je sigurnost pravnog prometa, a time i konzervativno&t

+,5

0.2. 6O$%DIN% / AN% 6 AVA 3TVA NO 6 AVO isto kao u +/' stolje!u, jedino se zbog razvoja trgovine, obrta i pomorstva razvija u.ovorno pravo: raste va"nost prava i+ovin&ke &adrine %choses in action#, a u +2' stolje!u iri se broj prava imovinske sadr"ine neka od njih su pronalazako %?akon +/.,'#, autorsko %?akon +2@7'#, patentno, pravo na naknadu tete, = pravo vjerovnika na svotu koju potra"uje smatra se vrstom vlasnikog prava %chose in action#, pa doputa i prijenos tog prava kao stvarnog8 promet ostalih statutarnih prava imovinske sadr"ine vri se pravilima statute i eFuitA laM-a ipak, ?akon o sudbenosti +52.' ini i prijenos tih prava pravima common laM %per&onal propertJ# stvarno pravo na pokretninama i pravima imovinske sadr"ine %personal propertA# mnogo vie se razvija u eFuitA laM: taj sustav razvija op!a naela, pa tako za svaki pravni odnos treba biti odre ena pravna osnova, )on&ideration nprB kod predaje stvari treba odrediti je li to prodaja$ posudba$ &alog$ darovanje$ P O"V%!NO 6 AVO razvija se djelovanjem common laM-a: +' postoji potpuna &loboda u.ovaranja i jasno odre8enje duno&ti &tranaka koje ih moraju ispuniti bez obzira na uzajamni razmjer obveza %sud ne ulazi u razloge mogu!ih nerazmjernih obveza, brine samo o ispunjenju# ,' u.ovorne *or+e su jednostavne postoje 3ormalni ugovori, ali prevladavaju ne3ormalni %bitna je consideration# .' stranke odgovaraju za tetu i iz ugovora du"ne nadoknaditi i tetu koju prouzroe bez krivnje krivina osuda ne obvezuje gra anski sud %i obrnuto# svaki sud slijedi svoj postupak pri utvr ivanju spornih injenica: a' krivi(ni &ud ne ulazi u pitanje naknade tete, nego stranke upu!uje na gra ansku parnicu b' .ra8an&ki &ud mo"e uputiti predmet krivinom sudu ako utvr ene injenice upu!uju na postojanje krivinog djela usprkos ukidanju razliitih vrsta tu"ba, postoji vie vrsta, pri emu su dvije o&novne: a# tuba zbo. povrede u.ovora %action based on breach of contract# b# tuba zbo. od.ovorno&ti za 'tetu na&talu neizvr'enje+ neke pravne obveze %action based on tort# 6O4O 3KI 3UD HAD4I A#TQ FOU TI ima gra anskopravnu, obveznopravnu i krivinopravnu narav u predmetima pomorskog %i trgovakog# prava od +/' stolje!a poinje konkurirati common laM sudovima, pa izme u njih dolazi do &ukoba nadleno&ti: Pomorski sud primjenjuje neka obiajna pravila razvijena na moru, koja trgovcima i pomorcima vie odgovaraju uz to, common laM sudovi su spori i skupi, pa se bogati trgovci e!e okre!u Pomorskom sudu nakon )evolucije u +2' stolje!u, )o++on laR pobje8uje i eFuitA laM i Pomorski sud: njegova sudbenost je ograniena na sporove a otvorenom moru %za to je zaslu"an sudac 6ale# ipak, razvoj brodarstva i pomorske trgovine ire nadle"nost tog :uda, pa common laM sudovi preuzimaju neka pravila pomorskog prava i eFuitA laM-a %tom razvoju doprinosi vrhovni sudac ;ans3ield# do ?akona o sudbenosti +52.', sudbenost $dmiraliteta je bila konana, nije bilo priziva na vii sud otad je priziv +o.u, do+u lordova jer $dmiralitet postaje dio Erhovnog suda, ali i jer je taj zakon htio ujediniti vrste prava K IVINO 6 AVO ova grana prava je poprilino zastarjela, a za njeno razvijanje zaslu"an je Jlackstone koji poinje modernizaciju +5,.' ?akonom o smrtnoj kazni ona je ukinuta za ve!inu tekih zloina %3elonA#

+,7

tek +7/2' ukinuta je razlika izme u 3elonA i misdemeanour

na temelju Eelike Povelje i 6abeas Corpus act-a re3ormiran je krivi(ni po&tupak: o sad i u istrazi i pred sudom ima obilje"ja javno. kontradiktorno. i akuzatorno. po&tupka o krivini postupak ima svojstvo spora , ravnopravne stranke, ak i ako je tu"itelj dr"ava kako je najve!i broj zloina ka"njiv smr!u, porota %a ne ordalije# treba zatititi optu"enog od sudskog ubojstva tako se krajem +2' stolje!a javlja pravilo o pretpostavki nevinosti optueni je nevin dok &e ne dokae &uprotno o od +/55' optu"eni je nijem i pasivan, ne mo"e se braniti ni pozivati svjedoke o +2@,' je ipak doputeno da optu"enik pozove svjedoke, ali se jo uvijek ne mo"e sam braniti o od +5.5' ima pravo na odvjetnika i pozivanje svjedoka, a tek od +575' mo"e se i sam braniti sve do +7..', 6abeas Corpus $ct daje optu"enom pravo pu'tanja uz ja+&tvo %ta sredstva imaju samo bogatiji# i dalje postoji velika HoptunaI porota, kao i +ala porota koja presu uje o injenicama %verdict, mora biti jednoglasna# porota je znatno rje a u gra anskim predmetima %u nekima obvezna, u nekima je optu"eni mo"e tra"iti# to se tie svojstva kazne, od +5' stolje!a smatra se da je to popravljanje kriv)a, a ne odmazda zato kazna ovisi o osobinama okrivljenoga, tj' o mogu!nosti da se on popravi %esto razliita kazna za ista djela8 ovo naelo postoji i danas# 0.0. U6 AVA I 3UD3TVO

u srednjem vijeku nema odvojenosti uprave i sudstva, a upravno-sudsku vlast imaju erifi$ sudovi i uprave gradova i manorijalni sud u +*' stolje!u sve njih postupno potiskuju +irovni &u)i koje imenuje kralj izme u plemstva nestankom kmetova i 3euda, nestaje i manorijalni sud tako je u +/' stolje!u upravno9&ud&ka vla&t u ruka+aB i' mirovnih sudaca %u gro3ovijama# i gradske samouprave %u gradovima# ii' putuju!ih common laM sudaca obilaze zemlju .-* puta godinje, pa tako (raljev sud sudi i izvan Gondona iii' uz ove sudove op!e nadle"nosti, postoje i (ancelarov sud, :ud $dmiraliteta i crkveni sudovi F KV%NI 3UDOVI nakon re3ormacije i odvajanja $nglikanske crkve u +/' stolje!u, kralj postaje upravitelj Crkve, dr"ava postavlja i pla!a sve!enike, a parlament statutima odre uje dogmatska pitanja vjere i organizaciju Crkve %ukljuuju!i pravo i sudstvo# tako )rkveno pravo po&taje kraljevo parlament odre uje sadr"aj tog prava, te sastav i nadle"nost crkvenih sudova crkveni sudovi su odvojeni od common laM sudova, ali ne i od common laM sudaca, a njihova nadleno&t je: a# kaznena delikti moralne naravi %kleveta, preljub, bogohuljenje, vraanje, rodoskvrnu!e, =# b# bra(ni odno&i brak, rastava od stola i postelje, = c# oporuka potvrda oporuke, sporovi o oporuci, = d# (i&to )rkveno pravo crkveno vlasnitvo, pobo"ne zaklade, disciplinska sudbenost, = dakle, crkveni sudovi sude i sveenicima i svjetovnim osobama8 redoviti )rkveni &udovi: sud arhi akona, sud biskupa, sud nadbiskupa, Eisoki sud delegata suci ni"ih crkvenih sudova su pravnici-laici, a i Eisoki sud ine . common laM suca i . doktora rimskog prava crkveni sudovi su odvojeni od common laM sudova, to je vidljivo iz toga da se priziv protiv presude crkvenih sudova upu!uje 6ravno+ odboru Tajno. &avjeta, a ne domu lordova izme u crkvenih i common laM sudova dolazi i do &ukoba nadleno&ti, to se mijenja statutima u +7' stolje!u: o crkvenim sudovima ostavljeno samo isto crkveno pravo, a ostala nadle"nost pripada redovnim sudovima o sad u redovitu sudsku organizaciju spada i Divor)e and 6robate to je prizivni sud za ni"e crkvene sudove, nekad je bio u nadle"nosti crkvenih sudova %zavretak ove izmjene nadle"nosti je ?akon o sudbenosti +52.'# U3T O$3TVO 4$%3N% U6 AV%

+.@

od +/' do +7' stolje!a je u rukama mirovnih sudaca podjela 0ngleske na upravne jedini)eB +# .ro*ovije najve!e jedinice %danas skoro &@#, ovdje spadaju i neki gradovi %countA borough#8 upravlja vije!e gro3ovije ,# kotareviGdi&trikti ima ih &-/ %danas .@@#, upravlja im vije!e kotara, a postoje gradski i seoski kotarevi .# upe dijelovi seoskih kotara, njima upravlja vije!e "upe dakle, za englesku upravu svojstvena je razliitost uprave u gradovima %samouprava u , stupnja# i selima %u . stupnja# nadle"nost tih mjesnih samoupravnih jedinica je uglavnom kolstvo$ &dravstvo$ odgoj$ promet$ policija$ i&gradnja, = U3T O$3TVO 3UD3TVA do ?akona o sudbenosti, &ud&tvo imaju: mirovni suci, samoupravno sudstvo gradova, crkveni sudovi . common laM suda %bilo da sude u Gondonu ili da obilaze provinciju# Pomorski sud, (ancelarov sud i najvii Dom lordova od ?akona o naslije u +2@+' suci su imenovani doivotno i i+aju &talnu pla,u )o++on laR &udoviB o od +.' stolje!a do +52,' sva . zasjedaju u jednoj dvorani %Lestminster 6all# o kad obilaze provincije %/ oblastiP)ir)uit& O Lales#, sude u gradskim vije!nicama, komorama, dvorcu, = o tako je i danas, osim to su svi vrhovni sudovi u zgradi :trand %osim Centralnog krivinog suda, Old JaileA# dana'nje en.le&ko &ud&tvoB odvojeno od uprave, razdvojeno krivino i gra ansko sudstvo ni"a krivina sudbenost u rukama mirovnih sudaca, presudu donosi mala porota %+, lanova# jednoglasno gra anska sudbenost u rukama pro3esionalnih sudaca, sude bez porote 3UDOVI 4I OVNI@ 3UDAFA H4a.i&trate& )ourt&E ju&ti)e& o* t-e pea)eI najni"i sudovi, sude kao: a# vije,e od naj+anje 2 (lana sude bez porote, to je sumarni postupak %pettJ &e&&ion# b# vije,e od 2 do D &uda)a sude uz porotu %Nuarter &e&&ion# mirovni suci nisu pla!eni, niti su suci po zvanju neki su izabrani, a neki su to eD o33icio %npr' predsjednik gro3ovije# samo pred&jednik +irovni- &uda)a je pravnik i ima pla!u, a ostali imaju pravo samo na naknadu trokova oni trebaju biti pravini presuditelji o lakim pravnim pitanjima %za te"e sporove nadle"an je sudac Erhovnog suda pravde# 3UDOVI / O<OVI$A HFountJ )ourt&I ovi sudovi gra anske sudbenosti su stvoreni statutom iz +5*/': suci su doivotno imenovani, pro3esionalni pravnici, sude kao pojedinci, uglavnom bez porote jedna gro3ovija ima naje!e , gro3ovijska suca %ukupno 7@#, ali oni sude u svim ve!im mjestima u gro3oviji ako je spor ve!e vrijednosti ili va"nosti, gro3ovijski sud ga predaje Vr-ovno+ &udu pravde u Gondonu to ukazuje na vi&oku )entraliza)iju &ud&tva u 0ngleskoj skoro potpuno pripada Eisokom sudu pravde ipak, \ predmeta presude mirovni suci, a na samo malen broj tih predmeta %&R# je ulo"ena "alba mirovni suci mogu izre!i novanu ka&nu ili ka&nu &atvora do R mjeseci V @OVNI 3UD 6 AVO3ULA H3upre+e )ourt o* judi)atureI od +52.' je iznad svih sudova nalazi se u Gondonu, a sastoji se od , dijela: +# Vi&oki &ud pravde H@i.- Fourt o* $u&ti)eI ima prvostepenu i prizivnu sudbenost ,# 6rizivni &ud HFourt o* AppealI ima samo prizivnu sudbenost 5isoki sud ravde ima ;0 &u)a to je skup svih ranijih kraljevskih sudova, a sastoji se od . dijela:

+.+

+# 3ud kraljeva &tola %3ingEs bench division# . common laM suda %Common pleas$ 3ingEs Bench$ Achequer court# ,# Kan)elarov &ud %Chancer/ division# (ancelarov sud s eFuitA sudbenosti .# Odjel za oporukuE razvod i po+or&ko pravo %%robate$ divorce and admiralt/ division# sudstvo stranog podrijetla, ukljuuju!i crkveno i rimsko pravo suci ovih sudova %osim (ancelarovog# , ili . puta godinje obilaze = obla&ti i sude prvostepenu i prizivnu, gra ansku i krivinu sudbenost, bez porote i s porotom tako se u po gradovima irom zemlje zadr"avaju ve!i dio godine Pri2ivni sud ima 12 &uda)a %lord justices o3 appeal#, ali u sluaju velikog broja parnica mogu pozvati i suce Eisokog suda protiv presuda Prizivnog suda alba &e podno&i do+u lordova: o iju sudbenu nadle"nost vri 7 do"ivotnih lordova-pravnika %laR9lord&# o prizivi domu lordova su rijetki %oko &@ godinje, od toga oko & krivinih# razlog tome je i to to je Dom lordova prizivni sud za gra anske parnice u cijelom >(, a za krivine samo u 0ngleskoj, Lalesu i :j' 9rskoj, ne i 4kotskoj broj priziva je +alen i protiv presuda mirovnih sudaca i uop!e protiv prvostupanjskih presuda, i to zbog: +# povjerenja stranaka i zastupnika da prvostepeni sud zna pravo ,# zbog toga to se priziv mo"e ulo"iti samo zbog pravnih nedostataka zbog manjkavosti injenica priziv je mogu! samo ako ga odobri sud protiv ije se presude priziv ula"e %ili ako priziv dopusti + sudac prizivnog suda# ipak, glavni razlog malog broja priziva je povjerenje u &ud&ki poziv u 0ngleskoj od *& milijuna stanovnika u svim sudovima ima manje od ,@@ sudaca %uz jo toliko mirovnih sudaca# takva situacija postoji i danas 0nglezi imaju jeftinu dravu$ malo sudaca$ malo plaene dravne administracije, =

1. 6OVI$%3NI 6 %/#%D
1.1. %N/#%3K% KO#ONI$% U 3$%V% NO$ A4% IFI DO 1==:. za Bamesa 9' u 0ngleskoj se osnivaju razne tr.ova(ke udru.e i dioni(ka dru'tva koja +@@/' god' od kralja dobivaju povelju za na&eljavanje 3jeverne A+erike izme u panjolskih posjeda na jugu i 3rancuskih posjeda na sjeveru i zapadu nakon osvajanja nizozemskih kolonija %Kovi $msterdam i Kova Kizozemska# krajem +2'st', 0ngleska je zadobila itavi istoni pojas :jeverne $merike na tom podruju kojeg razdvaja rijeka Potomac razvile su se en.le&ke kolonije: &rednje podru(je ] sjeverno od rijeke Potomac do rijeke 6udson %nekadanje nizozemsko podruje# Nova %n.le&ka, tj' &jeverne kolonije ] sjeverno od 6udsona june kolonije ]ju"no od rijeke Potomac najstarija kolonija na jugu je Eirginia , a na sjeveru ;assachusetts, a one su poele kao kolonije dioni(ki- dru'tava sredinom +5' st' bilo je 10 kolonija', iako je prostor kolonija bilo velik ipak je bio slabo naseljen kolonije su na&eljavane na 2 na(ina: dionika drutva bi dobila kraljevu povelju koja je odre ivala podru(je koje +o.u na&eliti8 dioniku drutvo bi preuzelo brigu oko naseljavanja, esto i tako da su naseljenici naknadno trebali platiti trokove prijevoza %u poetku su dionika drutva dijelila zemlju besplatno, a u +5' st' poinju napla!ivati# pojedinci ili grupa pojedinaca dobili bi od kralja povelju kojom im on daje pro&tor u vla&ni'tvo vlasnici su mogli prodavati ili darivati manje ili ve!e dijelove toga vlasnitva, pa kada je to bio ve!i prostor, od tih prostora nastaje nova privatna kolonija

+.,

sve june i &rednje kolonije su zapoele kao privatne, dok su &jeverne kolonije zapoele kao kolonije samih naseljenika, tj' samoupravne kolonije, bilo da je to bila izvorna kolonija %;assachusetts#, bilo da su se izdvojile od nje %Connecticut, )hode 9sland, KeM 6ampshire# i dobile od krune povelju koja odvajanje priznaje i kolonistima odre uje nain upravljanja kolonijom u (a&u izbijanja revolu)ije 1==7' kolonije su bile: privatne: ;arAland, PennsAlvania, DelaMare krun&ke: Eirginia, ;assachusetts, KeM Vork, KeM BerseA, KeM 6ampshire, Bu"na i :jeverna Carolina, -eorgia po&ve &a+oupravne, tj' kolonije s povlasticom: Connecticut, )hode 9sland u privatnim kolonijama .uvernera su imenovali vlasnici, u krunskim kralj, a u samoupravnim je guvernera birala skuptina u svim kolonijama su postojale &kup'tine, jednodomne ili e!e dvodomne8 lanove drugog doma naje!e imenuje guverner narodno pred&tavni'tvo su birali punoljetni %,+ god'# mukarci, koji su obino bili vlasnici zemlje te skuptine su donosile zakone na koje je kraljev tajni savjet u Angleskoj imao pravo ap&olutno. veta tokom +5' st' u 0ngleskoj je vlast s kralja i njegovog tajnog savjeta sve vie prelazila na vladu i parlament, pa bur"oazija u njima nastoji amerike kolonije sve vie podrediti svojim interesima jedna od velikih razlika izme u sjevernih i ju"nih kolonija bilo je rop&tvo dok je u sjevernim kolonijama privreda bila okrenuta +oru, a i zemljine dionice nisu velike jer se zemlja u poetku dijelila, a kasnije prodavala u ju"nim kolonijama prete"ao je krupni po&jed i poljoprivreda %pamuk, duhan# s obzirom na obilje zemlje i nedostatak radne snage, te velike planta"e poele su uvoziti robove iz A*rike kolonije nisu imale plemenitih kovina, a kako su mnoge proizvode uvozile, novac se brzo odlijevao u 0nglesku znatan dio prometa bio je u obliku tra+pe, a ve! krajem +2' st' neke su kolonije posegnule za obvezni)a+a, tj' papirnim sredstvom pla!anja, kojima su pla!ale svoje obveze, a potom ih nakon ubranog poreza ispla!ivale in*la)ija tih obveznica je odgovarala du"nicima, a tetila vjerovnicima, ali i dovela do op!e nesigurnosti i slabljenja prometa 0ngleska je zakonom +2&+' god' svim kolonijama zabranila izdavanje takvi- papira kolonije nisu pla!ale nikakve poreze u korist 0ngleske, jedino je 0ngleska imala pravo na )arine sredinom +5' st' <ran)u&ka se oporavila od silne iscrpljenosti u kojoj su je ostavili dugotrajni ratovi Gouisa +*, a engleska gospodarska i kolonijalna premo! je upozoravala da je zadnji as da 1rancuska pokua zadr"ati mjesto prve svjetske sile +2&/' izbija :edmogodinji rat koji se vodi ne samo u 0uropi, nego i u kolonijama u $merici i 9ndiji u tom ratu u $merici su se uz pla!eniku vojsku borili i koloni&ti dobrovolj)i rat je zavren ;irom u Parizu +2/.' taj mir je prekretnica i priznanje engleske svjetske prevlasti 1rancuska je izgubila sve posjede u americi 0ngleska je dobila (anadu i sve podruje istono od ;ississippija, te od 4panjolske i 1loridu zapadno od ;ississippija 4panjolska je umjesto 1loride dobila 3rancusku Gouisianu tako su kolonije preko ;ississippija imale slabog susjeda 4panjolsku 1.2. %VO#UFI$A OD 1==:. DO 1=?0.

kolonisti mnoge uspjehe u :edmogodinjem ratu pripisuju sebi tu samosvijest potiu i postupci 0ngleske nakon rata kolonisti na kulturnoj razini susti"u 0ngleze, svaki grad ima kolu koju 3inancira crkveni porez va"na je i porota porota +2.&' u KeM Vorku protiv tiskara B' P' ?engera odbacuje englesku praksu i doputa slobodu miljenja i tiska u 0ngleskoj tada poinje vladati -eorge 999 %+2/@' do +5,@'#: o nastoji podrediti kolonije, te prevaliti trokove prolog :edmogodinjeg rata na njihov teret o +2/.' 0ngleska odluuje dr"ati +@ @@@ pla!enika koje !e izdr"avati kolonije, ali i zabranjuje naseljavanje iza $lleghanAja s tim podrujem kolonije bi obuhva!ale preko milijun km ,, to 0ngleska vidi kao opasnost sredinom +5' st' u 0ngleskoj se uspostavlja pre+o, parla+enta nad kruno+

+..

ve!ina u parlamentu je smatrala da je parlament zakonodavac i za kolonije, te da izdaci za kolonije ne trebaju teretiti poreske obveznike u engleskoj, nego ih trebaju pla!ati same kolonije tako je +2/&' donesen ?akon o biljezima, :tamp act biljezima je opteretio sve javne isprave %sudske, upravne, trgovake i sl'# smatralo se da !e prihod od tih biljega pokriti +P. izdataka za vojsku u $merici skuptine pojedinih kolonija su prosvjedovale, a u listopadu +2/&' u KeM Vorku se sastao kon.re& iza&lanika D kolonija koji je uputio zajedni(ki pro&vjed kralju %poreze u kolonijama mogu propisivati samo one same# mada je ve!ina tada smatrala da je ustavno pravo engleskog parlamenta da donosi zakone %ne i bud"et# za kolonije, neki su isticali kako je to neustavno jer su kolonije vezane samo za krunu %kolonije nastaju kraljevim poveljama#, a ne i za parlament engleski parlament +2//' opoziva ?akon o biljezma, ali pri tome usvaja DeclaratorA act kojim je ipak istaknuo i potvrdio zakonodavno pravo parla+enta nad kolonija+a , ne izdvajaju!i bud"etski zakon od ostalih ipak, namjera da se kolonije oporezuju i podrede vojsci ostaje8 carinsko pravo krune nije dovedeno u pitanje 0nglezi ne podr"avaju pla!anje vojske u $merici prihodom od engleskih poreza zato ministar engleskih 3inancija <oMnshend smanjuje poreze u 0ngleskoj, a iste +2/2' iri se lista carinjene robe koja se uvozi u amerike kolonije <oMnshendove carine traju 0 .odine, ali uvoz carinjene robe opada zbog nedostatka kupaca povod ukidanju tih carina je napad .ra8ana na vojnike u "o&tonu u o"ujku +22@' "O3TON3KA A$ANKA jedna od roba koja je bila carinjena je (aj +22.' umjesto visoke carine na aj parlament uvodi nizak porez na aj koji se uvozi u $meriku kako bi se time stvorio presedan da taj parlament donosi zakone o porezima u kolonijama tako je ni"i porez umjesto visokih carina trebao biti nain da kolonisti prihvate poreski zakon i da se time zasnuje presedan kolonisti ne samo da su prestali kupovati aj %kupovali su krijumareni nizozemski# nego su se protivili tome da se uop!e aj istovari na njihovo tlo, pa su neki brodovi s tovarom aja vra!eni u 0nglesku 1==0' tri broda & (aje+ dolaze u "o&ton, gra ani se protive iskrcavanju, ali guverner nare uje da se tovar iskrca na to u prosincu +22.' grupa mladi!a prerueni u indijance provaljuje na brodove i kutija aja baca u more to je tzv' "o&ton&ka (ajanka i bila je iskra revolucije bostonska luka je zatvorena, vojska pojaana, general je postavljen za guvernera ;assachusettsa povelja kolonije je ukinuta, a proces protiv izgrednika trebali su se voditi u engleskoj zbog straha da porota optu"ene ne oslobodi mjeru je prevrio ?akon o Uuebecu +22*' koji je sve &emlje sjeverno od rijeke Ohio %Eirgina i PennsAlvania su ih smatrale svojima# pro.la&io dijelo+ Kanade i istovremeno zabranio (anadi predstavniku vladu i uspostavio vije!e, tj' stari oblik 3rancuske uprave bez ikakvih samoupravnih prava skuptina Eirginie donosi zakljuak kojim poziva kolonije da izaberu izaslanike za kon.re& u 6-iladelp-iji 7.D.1==7. 6 VI KONTIN%NTA#NI KON/ %3 na kongres je svoje izaslanike poslalo 12 kolonija, osim -eorgie i bilo je &/ izaslanika jedni su predlagali da se kolonije ujedine tako da njihove skuptine biraju predstavnike za zajedniku skuptinu, a izvrnu vlast ima predsjednik kojeg imenuje kruna, drugi da se obustavi trgovina s engleskom, tj' gospodarski pritisak tre!i da kolonije usvoje zakljuak da su one s 0ngleskom vezane samo preko krune, tj' engleski parlament je skuptina za englesku kao to su to skuptine kolonije, a etvrti da se usvoji deklaracija o pravima najzad je upu,ena za+olni)a kralju, a u njoj nije osporeno pravo parlamenta da donosi zakone i trgovini i za kolonije8 no parlament ne "eli svoja prava u kolonijama ograniiti ni na koji nain, a pogotovo se ne "eli odre!i prava oporezivanja u zimi +22*P&' donji dom skuptine ;assachusettsa se organizirao kao kon.re& 4a&&a)-u&ett&a i izabrao odbor &i.urno&ti koji je trebao preuzeti izvrnu vlast i pripremiti otpor u travnju +22&' u Jostonu su po(eli oruani &ukobi8 to je i povod za Drugi kontinentalni kongres

+.*

D U/I KONTIN%NTA#NI KON/ %3 Drugi kontinentalni kongres se sastao +@'&'+22&' u Philadelphiji o kongres odluuje da sve kolonije ponu oru"anu pobunu, a Lashingtona je izabrao za vrhovnog zapovjednika o ++ kolonija koje su imale krunskog guvernera, svrgavaju ga i same preuzimaju vlast i izabiru odbor za izvrne poslove ve! je potkraj +22&' u nekim kolonijama postavljeno pitanje nezavi&no&ti, ali je on odbijen +P. stanovnika je bila protiv odvajanja od 0ngleske, a mnogi su se borili %oko &@ @@@ kolonista# kao engleski vojnici, tj' ostali su vjerni kruni nakon rata oko +@@ @@@ najodanijih kruni iselit !e se uglavnom u (anadu u svibnju +22/' kongres preporuuje kolonijama da proglase nezavisnost %neke su to uinile ve! poetkom +22/'# 1rancuska je potajno oru"jem pomagala kolonije, ali se nije mijeala jer se rat preko , godine odvijao u korist 0ngleske Dru.i kontinentalni kon.re& je postajao sklon proglaenju nezavisnosti8 tako je 7.=.1==;' usvojio 9zjavu o nezavisnosti nakon izjave o neovisnosti, bive kolonije se uspostavljaju kao dr"ave, a kongres poinje razmatrati nacrt lanaka o kon3ederaciji koji su rati3icirani +'.'+25+' tokom +222' poeli su dolaziti 3rancuski dobrovoljci, +225' 1rancuska, +227' 4panjolska, te +25@' Kizozemska ulaze u rat protiv 0ngleske8 na ruski prijedlog ujedinjuju se Pruska i )usija u naoru"anu neutralnost, te su tako i one protiv 0ngleske pribli"avao se kraj ratu, a u nekim dr"avama poeli su .ra8an&ki ratovi %u obje Caroline izme u domobrana i odanih kruni#' krajem +25+' ratne operacije su skoro obustavljene, u 0ngleskoj su vladu sastavili otvoreni kraljevi neprijatelji, i vlada je bila spremna na pregovore, jer je to me unarodno, bio rat engleske protiv ostale polovice svijeta pre.ovori &u zapo(eli 1=?2. u 6arizuB jedan od uvjeta 3rancuske pomo!i $merici bio je da ona ne sklapa nikakve sporazume s 0ngleskom bez 1rancuske ameriki pregovarai su ocijenili da 1rancuska ide predaleko8 0ngleska je nastojala $merikance odvojiti od saveznika to je urodilo preliminarnim spora&umom vrlo povoljnim za :$D %to je postao nakon rati3ikacije lanaka +'.'+25+'# +ir je zakljuen poetkom +25.' I!$AVA O N%!AVI3NO3TI dru.i kontinentalni kon.re& je 7.=.1==;' usvojio 9zjavu o nezavisnosti akt se temelji na Gockeovom prirodno+ pravu, ali redaktor <homas Be33erson navode!i Gockeova prirodna prava, umjesto privatnog vlasnitva, unosi Htraenje &re,eI le.iti+itet vla&ti poiva na narodu poetni legitimitet mo"e biti izgubljen kad vlast zlouporabi svoj mandat %prometne su u tiransku# i legitimitet "eli nadoknaditi legalitetom bez obzira na njegov sadr"aj i uskla enost s legitimitetom zato izjava nabraja 2= povreda koje je uinio -eorge .' i naziva ga tiraninom te mu time oduzima i legalitet izjava nigdje ne okrivljuje parlament i njegove zloupotrebe jer je kongres prihvatio stajalite da su kolonije bile vezane samo uz krunu, a ne i parlament nakon 9zjave o nezavisnosti biv'e kolonije &u &e po(ele u&po&tavljati kao drave njih ++ donosi nove u&tave koje su izradile posebno birane skuptine izaslanika %ustavotvorni konvent#, a potom bi se ustavi podnosili na re*erendu+ ve!ina dr"ava %osim ,# usvaja dvodo+ni &u&tav, drugi dom su naje!e nazivali &enat, a u nekima &avjet, birali su ga neposredno birai, a u samo po jednoj dr"avi birao ga je donji dom %izabrana skuptina# odnosno izbornici #ANFI O KON<%D% AFI$I 1===. nakon usvajanja 9zjave, kongres poinje razmatrati na)rt (lanaka o kon*edera)iji koje je izradio odbor 109ori)e

+.&

kongres je nakon prvih znaajnijih pobjeda svoje vojske %bitka kod :aratoge i VorktoMna, listopad +222'# koje !e se kasnije pokazati kao prekretnike, +&'++'+222' usvojio (lanke o kon*edera)iji kao &avezu novo&tvoreni- dr"ava lanke je zatim predlo"io dr"avama na rati3ikaciju jedan od bitnih razloga duge rasprave u kongresu o lancima je pitanje vlasti nad prostorom iza $lleghanAa iako rat jo traje, iako je to podruje jo englesko, ve! je tada taj prostor postao sporan, tj' kome !e pripasti i kako !e se njime upravljati od +222' godine, 1rancuska, 4panjolska i Kizozemska ulaze u rat protiv %n.le&ke na tom prostoru zbog svoje premo!i, 0ngleska u vrijeme amerike krize %+22&' do +25.'# nema prijatelja u 0uropi krajem rata poinju i gra anski ratovi, a u dr"avama se vodi borba za rati3ikaciju Ylanaka o kon3ederaciji zavrena +25+' uskoro poinju pre.ovori o zavr'etku rata u 6arizu 0ngleska 9mperija slabi, pa 1rancuska pristaje pomo!i $merici samo pod uvjetom da ona ne sklapa nikakav sporazum s 0ngleskom bez 1rancuske8 mir u Parizu zakljuen poetkom +25.' 0ngleska priznaje nezavisnost svojih bivih +. kolonija i predaje podruje iza $lleghanAja pod njihovu suverenost, ime se prostor :$D vie nego udvostruio %iznosi preko , milijuna km,, uz oko . milijuna stanovnika# 1lorida je vra!ena 4panjolskoj, a 0ngleska ostaje sjeverni susjed u (anadi )evolucija je ponajprije bila oblik o&lobo8enja od %n.le&ke i politiki prevrat kojim su u :$D unesene nove politike i pravne uredbe za ve!i gra anski razvitak to amerikoj revoluciji daje de+okrat&ka obiljeja 1.0. KON<%D% AFI$A OD 1=?1. DO 1=?D.

ovo kratko razdoblje va"no je za uobli(enje budu,e *edera)ije razlika izme u kon3ederacije i 3ederacije jo se do"ivljava kao razlika u stupnju vrstine saveza %isto kao to jedinstvena dr"ava mo"e biti manje i vie jedinstvena# kon3ederacija i 3ederacija :$D nisu novost same po sebi, ali posebnost je pravna odre8eno&t te organizacije #ANFI O KON<%D% AFI$I usvojeni +222', a rati3icirani i stupaju na snagu +25+' %dakle, poinje djelovati u ratnim uvjetima# ti lanci su oblik +e8unarodno. u.ovora, ponajvie vojno-obrambene naravi rati3ikacija ovih lanaka traje . i pol godine, no oni ne donose mnogo novosti postojanje razlika i "elje za samostalnosti dr"ava poznate su i lanovima (ontinentalnog kongresa, pa oni raunaju na sporove me u dr"avama kako bi sprijeili mogu!e sporove i izbijanje rata, oni potanko opisuju na(in rje'avanja &porova me u lanicama U3T O$3TVO KON<%D% AFI$% ure eno tako da je njen organ Kon.re& - svaka dr"ava u njega alje &voje po&lan&tvo %od , do 2 lanova#: o svako poslanstvo ima jedan glas bez obzira na veliinu i mo! dr"ave koja ga alje o poslanstva su oblik diplo+at&ko. pred&tavni'tva dobivaju obvezne naputke od predstavnitva dr"ave kongres (on3ederacije je tako skuptina od oko :> ljudi rijetko zasjeda, pa nakon razila"enja ostavlja dio %Odbor drava# koji zasjeda izme u saziva cijelog kongresa kongres sam iz svakog poslanstva %+.# izabire jednog lana za taj Odbor NAD#%5NO3TI KON<%D% AFI$% nadle"nosti kon3ederacije podijeljene su u dvije &kupine: a# po&lovi iz nadleno&ti kon.re&a ] vojni i pove&ani poslovi$ financije$ rat i mir$ ugovori i save&i$ &ajednika flota$ i&bor svih asnika &ajednike vojske i mornarice$ i&bor bivih asnika dobrovoljake vojske drava lanica$ budet konfederacije i njeni &ajmovi$ kovanje monete federacije$ rjeavanje sporova me-u dravama b# po&lovi o koji+a kon.re& +oe odlu(ivati ] pota, trgovina, diplomatsko predstavnitvo kon3ederacije

+./

o poslovima iz &kupine a mo"e odluivati samo kongres, i to ve!inom od najmanje F glasova, a o poslovima iz &kupine b kongres mo"e odluivati ve!inom od najmanje 2 glasova8 odbor drava mo"e odluivati samo o poslovima iz skupine b godinu dana nakon to su lanci predlo"eni na rati3ikaciju, rati3iciralo ih je ++ dr"ava ;arAland je rati3ikaciju odbijao, te je tek +'.'+25+' i on pristao, pa su lanci stupili na snagu tek +25+' razlog odga anja rati3ikacije lanaka bio je podru(je iza Alle.-anJa male dr"ave uz $tlantik protivile su se da se na to podruje ire dr"ave koje s njima granie i "ele da se tamo osnuju nove kolonije i dr"ave dr"ave koje su graniile s tim oblastima %naroito Eirginia, PennsAlvania, KeM Vork, Carolina# svojatale su to podruje i me usobno se sukobljavale oko njega kon*edera)ija nije dr"ava, nego savez dr"ava, te zato ona ustvari ni nema zakonodavni ni izvrni organ kon.re& je svoje odluke dostavljao dr"avama, a one su ih uobliavale u zakone i izvravale budet&ko9kao9porezno pravo pripada samo dravama, samo one mogu gra anima nametati poreze, a preko svojeg poslanstva u kongresu pristajati na veliinu izdataka za poslove kon3ederacije, i tako utjecati na koliinu zajednike vojske lanci o kon3ederaciji usvojeni su pristankom dr"ava, oni su mogli biti izmijenjeni jednoglasnim pristankom dr"ava, a kon3ederacije nije ukinula dr"avnost i suverenitet dr"ava, pa su one mogle uvijek istupiti iz nje U %D"A O !%4#$I 3$%V% O!A6ADA 1=?:. rat od bostonske ajanke do Parikog mira stvara izvanredne okolno&ti ivljenja opada uvoz iz 0ngleske, kao i novani promet, a kon3ederacija i njene lanice imaju ogromne inozemne i doma!e dugove, dr"avni papiri stvaraju in3laciju voj&ka ostaje s bezvrijednim papirima umjesto pla!e, pa je zaprijetila kongresu i zatra"ila naknadu +25.' kako je (on3ederacija bila izlo"ena vojnoj opasnosti, pitanje raspodjele zemlje i raspolaganja novosteenim podrujem iza $lleghanAja je postalo presudno za rjeenje krize i odnosa me u dr"avama kada je rat zavrio i vojska se pristala razi!i, poelo je na&eljavanje novi- podru(ja Be33erson je ve! +25*' kongresu predlagao da se podruje izme u Ohio, ;ississippi i velikih jezera %tzv' 3jeverozapadno podru(je# dijeli besplatno i da odmah dobije samoupravu koja bi naknadno prerasla u nove dr"ave ve!ina u kongresu je pod isprikom ogromnih ratnih dugova prihvatila miljenje pekulanata koji su zagovarali prodaju zemlje zato je tek , godine kasnije nakon to je to podruje pripalo :$D kongres donio Uredbu o ze+lji &jeverozapada 1=?:. po toj uredbi zemlja se trebala prodavati na dra"bi i samo u velikim parcelama uredba o ze+lji &jeverozapada 1=?:' je samo djelo+i(no provedena, jer je kon3ederacija bila slaba pred naseljenicima U %D"A O 3$%V% O!A6ADU 1=?=. HNO T@9A%3T O DINANF%I znatan dio zemlje dobili su veterani revolucije na temelju potvrda o neispla!enim pla!ama tako je, nakon to im je to podruje pripalo mirovnim ugovorom, kon3ederalni kongres 10.;.1=?=' donio uredbu o sjevero&apadu ovom uredbom kon*ederalni kon.re& je dobio podruje na kojem neposredno vri vlast sjeverozapadno podruje %danas dr"ave Ohio, 9ndiana, 9llinois, ;ichigan, Lisconsin# dobilo je polo"aj slian onome koji su imale same engleske kolonije u $merici8 nije oznaen nazivom kolonija nego teritorija i oznaava ne-samoupravno podruje razlog te nesamoupravnosti je nedo&tatak &tanovni'tva8 prema ovoj uredbi taj !e se prostor kad se na njemu naseli : >>> odraslih mukaraca %starijih od ,+ godinu# urediti kao teritorij, tj' osnovat !e se uprava i to tako da !e kon3ederacija imenovati guvernera i suce koji !e tim podrujem upravljati uz savjetodavno sudjelovanje skuptine koju !e izabrati stanovnici teritorija budu!i da teritorij nije dr"ava, a budu!i da kon3ederalni kongres treba uti miljenje naroda teritorija, &kup'tina teritorija !e postati 1 iza&lanika u kon3ederalni kongres, ali taj izaslanik ne mo"e glasovati kao izaslanici dr"ava lanica prostor sjeverozapada !e biti podijeljen na najmanje ., a najvie & dijelova kad se na jednom od njih naseli najmanje ;> ti&u,a odra&li- +u'kara)a , oni stjeu pravo da izaberu konvent koji !e odluiti da se taj prostor ustanovi kao dr"ava, donijet !e u&tav i odluku da pristupi kon3ederaciji

+.2

iz uredbe je oito da pravo glasa imaju svi mukarci stariji od ,+ godinu koji na tom prostoru posjeduju zemlju dravno&t je izraz broja &tanovni'tva ova uredba sadr"i i dva ogranienja: o dr"ave koje se osnuju na teritoriju sjeverozapada moraju biti republike o u njima je zabranjeno rop&tvo uredba o :jeverozapadu ima izuzetno upravno9pravno zna(enje ona dodue ure uje nain stvaranja dr"ava samo na tom podruju, ali ipak su njena naela primijenjena na prostoru koji je sa :? 2 puta ve!i od prostora prvih +. dr"ava +27@' prvi 3ederalni kongres ovu uredbu usvaja kao zakon %iako nije postala dio >stava, ima ustavno znaenje#

KONV%NT i <%D% A#NI U3TAV 1=?=. - priprema 3ederalni >stav na zatvorenim sjednicama od ,&'&' do +2'7'+252' ve!ina lanova su pravnici - unato prisutnosti Gockeove i ;ontesFuieuove teorije, >stav nosi dubok peat engleske politike tradicije i common laM-a - najspornije pitanje je kako odrediti broj predstavnika lanica - s druge strane, Konvent &e &loio oko ovi- na(ela: dr"ava je pravna zajednica, ustav je njena trajna i pravna volja postoje horizontalna %podjela vlasti# i vertikalna %3ederalizam# ravnote"a vlasti nosioci upravnih poslova snose pravnu, a lanovi zakonodavnih tijela politiku odgovornost - (onvent odluuje da rati3ikaciju ne izvre redovite skuptine, nego po&ebno izabrani u&tavotvorni konventi D drava - to ne znai da pristanak 7 dr"ava name!e 3ederaciju i za one * koje ne pristanu, nego samo to da !e rati3ikacija 7 dr"ava biti dovoljna da za njih nastane 3ederacija %ostale dr"ave bile bi izvan 3ederacije, samostalne ili u kon3ederaciji s ovima# - mnogi nisu bili zadovoljni ustavom, ali .2 poslanika ga ipak potpisuje 1=.D.1=?=' rati3ikacija 7 dr"ava je izvrena ,/'2'+255' i ustav stupa na snagu %do +27@' priznaju ga sve dr"ave, zadnja )hode 9sland# - 3ederalni >stav :$D iz +252' poinje djelovati +257' to je prvi +oderni u&tav na &vijetu %va"i do danas# - kao datum nastanka >stava navodi se dan kad ga je (onvent usvojio i predlo"io dr"avama na rati3ikaciju 1.7. 6 VO A!DO"#$% <%D% AFI$% H1=?D. do 1?;:.I ovo razdoblje moglo bi se podijeliti na 0 dijela: unitarni do +5@@', kon3ederalni do +5/@' i umjereni 3ederalizam do +5/&' dolazi do proirenja prostora i pove!anja broja stanovnitva, :$D su poljoprivredna zemlja %samo &R "ivi u gradovima# 6 %D3$%DNIKI I!"O I predsjednika biraju izbornici, a svaka dr"ava bira onoliko izbornika koliko ima predstavnika u 3ederalnom kongresu nain biranja izbornika preputen je dr"avama-lanicama, nije odre en >stavom

/%O /% AA3@IN/TON Hod 1=?D. do 1=D:EI - prvi predsjednik, izabran u , mandata %+257' i +27,'# glavni cilj je gospodarski razvoj i unapre ivanje 3inancijske politike - oba puta potpredsjednik mu je Bohn $dams8 Lashington je izabran jednoglasno, a njegov kabinet ima * ministra - u kabinetu su bili *ederali&ti %6amilton# i republikan)i %Be33erson# vlast se sve vie pokazivala 3ederalistikom $O@N ADA43 Hod 1=D;. do 1?>>.I - izbornici su od njegove vladavine vezani i+perativni+ +andato+ %glasuju za kandidata stranke# - na izborima +5@@' 3ederalisti gube, ali Be33erson ne dobiva natpolovinu ve!inu predstavniki dom ga bira tek nakon ./ glasovanja, pa poinje republikan&ka era %politika pod nad&orom poljoprivrede# T@O4A3 $%<<% 3ON i 4A 3@A##OVA DOKT INA - prije nego to je preuzeo du"nost, kongres +5@+' donosi ?akon o sudstvu: njime je pove!an broj kotar&ki- i prizivni- &udova na 1; tako $dams u zadnjim danima svog mandata imenuje nove suce %Hponona imenovanjaI#, a posebno je va"no imenovanje Bohna ;arshalla za predsjednika Erhovnog suda

+.5

 ;arshall je Be33ersonov ro ak i veliki protivnik, a na polo"aju ostaje .& godina &ud&tvo poetkom +7' stolje!a postaje glavna grana vlasti kroz koju 3ederalisti tumaenjem >stava utjeu na politiku, pravo i ustavne institucije - zato Be33erson mandat zapoinje ozbiljnim sporom protiv sudstva spor kulminira +5@.' u &lu(aju 4arburJ v 4adi&on: o u ovom sluaju Erhovni sud stvara presedan da ne primjenjuje save&ni &akon ako ga ocijeni protuustavnim o ;arshall nenadmanom pravnom logikom zasniva doktrinu ustavnog sudovanja %4ar&-allova doktrina# Be33erson poinje s re*or+a+a: smanjuje save&nu vojsku$ umanjuje pore&e$ predlae ukidanje federalnih &akona da bi osigurao slobodu plovidbe po ;ississipiju, kupuje #oui&ianu za 1: +ilijuna dolara od <ran)u&ke %ne obuhva!a <eDas i 1loridu koji ostaju 4panjolskoj# kupnjom Gouisiane otvoren je prostor seljacima, to daje snagu republikancima nakon osloba anja, :$D se okre!u unutarnjem razvoju, a samo su 2 zna(ajnije vanj&ke epizode: +# rat s 0ngleskom %+5+,' +5+*'# ,# borba Gatinske $merike za nezavisnost NA3%#$AVAN$% !A6ADA i 6 VI 3UKO"I 3$%V% A I $U/A od poetka +7' stolje!a sve je izra"enije na&eljavanje zapada, pa do +5*@' iza $lleghanAja skoro +P. stanovnitva :$D-a iri se >redba o zemlji iz +25&', a javljaju se i bespravni naseljenici %&Nuatter&# koji ju naseljavaju bez kupnje kongres +5*+' priznaje pravo tim naseljenicima ako plate nisku cijenu8 seljaci ne "ele platiti %stranka <ree&oiler&# naseljavan je i :jeverozapad, ali i :rednji zapad, to pokazuje i &tvaranje novi- drava %do +5/@' ukupno ih je .*# stvaraju se razlike me u njima :jeveroistok %+. prvih dr"ava#, ?apad %poljoprivredni kraj iza $lleghanAja#, :jever %bez ropstva# i Bug %s ropstvom#8 da bi se odr"ala ravnote"a, stvarane su nove dr"ave, to izaziva krizu 1?1D': do tad ima ++ dr"ava s ropstvom i ++ bez njega pri stvaranju ;issourija osnovana je i nerobovlasnika dr"ava ;aine kako bi u ;issouriju moglo biti doputeno ropstvo +5&@' odnos robovlasnikih i ne-robovlasnikih dr"ava je 1: K 1: predsjednik Backson od +5,5' do +5./' provodi brojne promjene presudne za razvoj demokracije: o ukinuti cenzusi za slobodne %birako pravo za sve mukarce starije od ,+ godine# o izbornici vezani imperativnim mandatom8 kandidate za predsjednika odre uju stranake skuptine, = O63TVO broj robova naglo raste od +5,@', kad je na Bugu pamuk potisnuo duhan i ri"u, pa je pove,ana proizvodnja pa+uka iako na $u.u samo +P* obitelji ima robove %uglavnom manje od &#, ipak ropstvo uvelike oznaava Bug po >redbi o :jeverozapadu iz +252' nije moglo biti ropstva na tom prostoru %primjenjuje se i na ostala podruja# radni)i ne "ele konkurenciju robovskog rada, pa sve vie naseljavaju na prostor ne-robovlasnikih dr"ava %,P. stanovnitva# kako broj predsjednikih izbornika dr"ave dobivaju razmjerno stanovnitvu, politi(ku preva.u tako dobiva 3jever8 isto se odre uje i broj mjesta dr"ava u predstavnikom domu %jedinu u senatu svaka dr"ava ima , mjesta neovisno o stanovnitvu# uz to, kako *edera)ija upravlja svim teritorijima i prodajom zemlje puni saveznu blagajnu, pa se javlja pitanje treba li ona viak novca sama investirati ili ga raspodijeliti lanicama. Bug smatra da je 3ederacija s vlastitim, neovisnim 3inancijama prvo sredstvo unitarizma zato istie da su svi teritoriji zajedniko vlasnitvo svih lanica 3ederacije, i da zato na teritorijima ne mo"e biti zabranjeno ropstvo ako to nije prihvatljivo za :jever, prostor :$D-a se treba podijeliti na robovlasnike i ne) robovlasnike

+.7

sredinom +7' stolje!a traju sukobi juga i sjevera oko pitanja rop&tva +','+5/@' kongres usvaja +.' amandman o ukidanju ropstva i alje ga na rati3ikaciju %ukazuje na gledite ve!ine o ropstvu, pa ga rati3icira 2&R dr"ava# A" A@A4 #INFO#N republikanac, izabran +5/@' pomoglo mu je obe!anje da !e potvrditi ?akon o obiteljskoj zemlji %6omestead $ct# tim zakonom seljaci su besplatno dobili dr"avnu zemlju, pa je tom odlukom Gincoln pridobio zapad za njegove vladavine traje /ra8an&ki rat iz+e8u junja(ke Kon*edera)ije i &jevernja(ke Unije %od +5/+' do +5/&'#: o predsjednik >nije je $braham Gincoln, a predsjednik (on3ederacije Be33erson Davis o nakon izbora Gincolna za predsjednika, +5/@' poinje odvajanje juni- drava o Unija je dobila rat iz vie razloga: Snija je imala oko 00 milijuna stanovnika a 3onfederacija F milijuna$ od toga oko ?$7 milijuna robovaK sjever je bio i industrijski ra&vijenijiK ameriki jug uglavnom ine plantae s robovima o u toku cijelog rata vojska >nije je ukupno iznosila po anga"iranosti oko ,,5@.,.@@ ljudi, a (on3ederacije oko +,@/*,,@@ ljudi' &trate.ija Unije je bila potpuni poraz protivnika i odbijanje na pregovor, a kon3ederati su se oslanjali na dugotrajan rat u kojem ih >nija ne!e mo!i zadr"ati u pravu na neovisnost' 1.:. A!DO"#$% OD 1?;:. DO 1D7:.

N%A D%A# niz ekonomskih i upravnih mjera koje je +7.@-ih donijela administracija amerikog predsjednika 1ranklina Delanoa )oosevelta u svrhu &uzbijanja po&ljedi)a Velike ekono+&ke krize karakteristika te politike je bila za :$D dotada nezapam!eno uplitanje drave u privredu: zamjena dotadanjeg sistema temeljenog na slobodnom tr"itu i monetarizmu sa sistemom temeljenim na intervenciji, odnosno pove!anoj kontroli dr"ave nad bankama, industrijom, kao i stimuliranju potronje poto je najvidljivija posljedica krize bila nezapo&leno&t, mjere KeM Deala su ukljuivale osnivanje cijelog niza agencija kojima je svrha bila zapoljavanje, odnosno javni radovi osim toga su uvedene kontrole cijena$ minimalne nadnice$ kao i prvi federalni mirovinski sistem, koji i dan danas postoji pod nazivom :ocial :ecuritA8 u svrhu nadzora nad bankama je osnovana (omisija za vrijednosne papire i burzu %:0C# i 1ederalna korporacija za osiguranje depozita %1D9C# kao jedan od autora ovog programa se esto navodi britanski ekonomist Bohn ;aAnard (eAnes najva"niji pojedinani zakoni KeM Deal-a su: o ?akon o oporavku nacionalna industrije +7..', ?akon o ure enju poljoprivrede +7..' o ?akon o socijalnom osiguranju i Lagnerov zakon +7.&' %osigurava pravo kolektivnog ugovaranja#

2. U3TAVNO 6 AVO
2.1. UVOD I 3AV%!NA V#A3T >stavno pravo :$D se prouava kroz pre&ude Vr-ovno. &uda on tim presudama odre uje pravo znaenje >stava pritom je za tumaenje ustava bitan tekst i uobiajeno znaenje, a ne Hnamjera ustavotvorcaI za sud, >stav je samo ono to neposredno utjee na stranke koje pokre!u sudski postupak onaj dio >stava koji se ne tie sporova sud ne razmatra %taj dio je preputen zakonodavcu i upravi H politi(ki dio U&tavaI# >stav :$D ne poistovje!uje dr"avu s narodom poja+ narod shva!a prvenstveno kao ukupnost biraaPgra ana, a ne kao kolektivno bi!e ili naciju u historijskoj dimenziji %>stav ponajvie ima u vidu gra ana pojedinca# izra"ava nepovjerenje pre+a dravi i vla&ti, a pravda je malo shva!ena kao njihovo djelo: o dr"ava je oblik ogranienog mandata, a jamstvo tog ogranienja je prvenstveno raspodjela mandata

+*@

razni organi dobivaju svoja ovlatenja, a jamstvo da !e ostati u svojim okvirima su ovlatenja drugih mandata o tako je osnovno naelo ogranienje vlasti podjelom ovlatenja te njihovom me usobnom suradnjom dakle, bila je to liberali&ti(ka za+i&ao o vla&ti %bli"a dotadanjoj 0ngleskoj nego ;ontesFuieuu#: sve vlasti imaju svoja ovlatenja i s obzirom na njih svaka je vlast najvia spor me u vlastima oko ovlatenja ne samo da je po"eljan, nego i predvi en sudstvo je bitna mjera tih odnosa tako je temelj ustavne misli vertikalna i -orizontalna podjela nadleno&ti: vertikalna odnos savezne dr"ave i dr"ava lanica, te odnos dr"ava lanica s ni"im samoupravama %grad, op!ina# -orizontalna svaka razina ima: a# normativnu nadle"nost %organ op!ih zakljuaka# b# upravnu nadle"nost %organ pojedinane primjene tih zakljuaka# c# organ sporova o toj primjeni o NAD#%5NO3T I U3T O$3TVO 3AV%!N% V#A3TI &aveznoj vla&ti povjerena &u neka ovla'tenjaB navo8enje+ u U&tavu ubire carine i pore&e$ &ajmove potrebne &a obranu i dobrobit "1C$ odrava vojsku$ mornaricu$ brine o dobrovoljcima$ objavljuje rat i sklapa mir$ ure-uje trgovinu me-u dravama$ kuje i odre-uje mjere novca$ brine o patentima$ trgovini na moru i povredi me-unarodnog prava neka ovla'tenja &u zabranjena drava+a9(lani)a+a ograniene u vojnim poslovima, te u trgovini +@' amandman +27+' sve to >stavom nije izrijekom dano 1ederaciji, ili nije izrijekom zabranjeno dr"avama-lanicama, ostavljeno je dr"avama ili narodu %ustavno priznanje na(ela zakonito&ti# 1ederacija svoja ovlatenja vri kroz or.ane kongres, predsjednika %poglavar 3ederalne uprave# i Erhovni sud svaki od njih obavlja dio poslova 3ederacije za koji je zadu"en, pa zajedno ine jedinstvo 3ederacije u ustavnoj zbilji ta podjela nije upitna, ali u politikoj zbilji je %npr' sredinom +7' st' kongres vri najjai utjecaj, kasnije predsjednik, pa sud# me u nadle"nostima, pravna dr"ava pretpostavlja da je najvanija zakonodavna, jer upravna i sudska samo vre zakon: kako zakon nije najvie 3ormalno-pravno vrelo %to je >stav#, zakonodavac je ogranien zato uprava Hpred&jednikI i &ud&tvo Hvr-ovni &udI imaju stupanj samostalnosti koji im daju ovlatenja odre ena >stavom predsjednik je tako er predstavnik trenutnog miljenja naroda, a ne samo zakonodavac uz to, ustavotvorac ograniava miljenje birakog tijela njegovim trajnim miljenjem, a trenutno miljenje ima &tupnjeve trenuta(no&ti: +# pred&tavni(ki do+ najbli"i trenutnom miljenju %obnavlja se u cjelini svake , godine# ,# &enat predstavnik neto du"e trenutanosti, od , do / godina .# pred&jednik biran na * godine, mogu!e i ponavljanje mandata *# *ederalno &ud&tvo najmanje ovisno o trenutnom stanju javnog miljenja %suci birani do"ivotno# tim razliitim trajanjem mandata organa vlasti volja birakog tijela je prisiljena da se uskladi tako du"ina mandata i nain izbora nisu tehniko, nego politiko pitanje, a de+okra)ija nije shva!ena kao prevlast trenutne ve!ine, nego je trajna ovakvo ure enje je glavni razlog trajanja >stava od +252' do danas >stav :$D ima veliki- = (lanaka %podijeljeni na odsjeke#, a prvi lanak s odredbama o kongresu je du"i od ostalih / lanaka zajedno to pokazuje da &akonodavac ipak ima prednost na razini ustanovljenih vlasti 2.1.1. Kon.re&

to je dvodo+no zakonodavno tijelo dvodomnost je posljedica 3ederalnog naela %3ederacija je slo"eno jedinstvo#

+*+

 &enat izraz slo"enosti %jednakosti dr"ava-lanica s obzirom na njihovo svojstvo dr"ave, unato razlikama# pred&tavni(ki do+ izraz jedinstva kongres ne moe biti rasputen, sam odre-uje vrijeme &asjedanja %predsjednik ga mo"e sazvati samo iznimno# pred&jednik samo iznimno govori u kongresu svakog sijenja podnosi izvje'taj o &tanju &aveza lanovi domova ne mogu biti suci, upravni ili vojni slu"benici :$D-a vlada na(elo odvojeno&ti o&oblja zakonodav)a od uprave i &ud&tva8 jedna osoba mo"e neogranieni broj puta biti birana za domove %neogranien broj mandata#

6 %D3TAVNIKI DO4 - tijelo koje se cijelo obnavlja svake , godine ono je izraz demokracije naroda svaka dr"ava bira po + predstavnika na .@ @@@ stanovnika, a stanovnitvo se popisuje svakih +@ godina %od +27@'# javlja se pitanje robova i Indijana)a prvo se broj robova uzima umanjen *@R %ukinuto +*' amandmanom +5/5'# 9ndijanci nisu uraunavani u broj stanovnika sve do +7,*' - aktivno bira(ko pravo za pred&tavni(ki do+B razliito, ure uju ga dr"ave, iako se radi o organu 3ederacije8 izbori su javni sve do +52,' nikome pravo glasa ne smije biti uskra!eno zbog rase, ranijeg ropstva, spola i ako je stariji od +5 godina - pa&ivno bira(ko pravo za pred&tavni(ki do+B kandidat mora biti stariji od ,& godina, stanovnik dr"ave u kojoj se bira i bar 2 godina gra anin :$D primjenjuje se ve,in&ki &u&tav pri izboru lanova ovog doma dr"ava je podijeljena na onoliko izbornih jedinica koliko bira tih predstavnika, a izabran je onaj s najvie glasova %u pravilu, pola lanova doma su pravnici# 3%NAT - svaka dr"ava bira 2 &enatora %prvo ,/, danas +@@ lanova#: senatore bira zakonodavna vlast dr"ave %oba doma8 sve dr"ave osim Kebraske imaju dvodomnog zakonodavca# +2' amandman +7+.' odre uje da i senatore biraju birai, isti oni koji biraju donji dom dr"avelanice tako se dr"ava podijeli na , dijela i svaki bira + senatora svaki glasa glasa za , kandidata - pa&ivno bira(ko pravo za &enatore: .@ godina starosti, stanovnik dr"ave u kojoj se kandidira, bar 7 godina dr"avljanin :$D - senatori birani na / godina %,P. pravnici#, a svake , godine obnavlja se +P. %zato su dr"ave podijeljene na grupe $, J, C# - senatu predsjeda potpred&jednik :$D, a bira se i potpred&jednik pro te+pore %za sluaj sprijeenosti potpredsjednika# NAD#%5NO3T KON/ %3A u nadle"nosti kongresa je uglavnom zakonodav&tvo, a ovdje spada i dr"avni proraun pored zakonodavstva, kongres vri i druge poslove od kojih su neki zakonodavne %me-unarodni ugovor#, izvrne %objava rata#, sudbene naravi %impeachment# na temelju engleskog i vlastitog iskustva, U&tav 3AD9a odre8uje: o habeas corpus act je nepovrediv osim u sluaju pobunePinvazije o ne mo"e biti donesen zakon o oduzimanju imovine i gra anskih prava, ni zakon s retroaktivnim djelovanjem o sloboda govora, tiska, mirnih zborova, upu!ivanja peticija, noenja oru"ja ne mogu biti ograniene o vojska ne mo"e biti smjetena u privatnim ku!ama8 utvr ena nepovredivost stana i osobne slobode o +*' amandman +5/5' odre uje da nitko ne mo"e biti lien "ivota, slobode, imovine bez zakonskog postupka

+*,

u ve!ini poslova koji nisu zakonodavne naravi prednost ima &enat %tada odluuje ,P. ve!inom prisutnih# tako senat donosi presudu po impeachmentu, sudjeluje u vo enju me unarodnih ugovora, rati3icira me unarodne ugovore, = pred&tavni(ki do+ ima prednost samo u predlaganju 3inancijskih zakona, uz iskljuivo pravo pokretanja impeachmenta V%TO 6 %D3$%DNIKA kako je bit zakonodavstva pri+jena, a ne samo donoenje zakona, predsjednika se ne smije iskljuiti iz zakonodavstva te ga tako prisiliti da mu se opire svojim izvrnim sredstvima predsjednik je predstavnik naroda koji i&vrava &akon iz takve uloge proizlazi i njegovo pravo da se izjasni o budu!em zakonu, pa on ima OD#O5NI V%TO: o zakonski prijedlog izglasan u oba doma dostavlja se predsjedniku on ga mo"e potpisati ili vratiti domu o ako u roku od 1> dana ne uini nita, smatra se da je prijedlog potpisao, osim ako kongres ne sprijei njegovo vra!anje odlaganjem svog rada %u tom sluaju d"epni veto# ako predsjednik ne potpie, prijedlog otpada o ako predsjednik odbije prijedlog, tj' vrati ga domu s primjedbama, ponovno ga razmatra dom iz kojeg je prijedlog potekao ako ga on u neizmijenjenom tekstu prihvati ,P. ve!inom, dostavlja ga drugom domu o ako ga i drugi dom prihvati ,P. ve!inom, zakon stupa na snagu unato vetu predsjednika predsjednici su se tijekom povijesti esto slu"ili vetom, i vrlo rijetko su prijedlozi nakon veta ipak proli prvi put je dovoljna obina, a nakon veta 2G0 ve,ina, a i nakon veta zakoni ne dobivaju ni onoliko glasova koliko su dobili prvi put dakle, predsjednik je politiki ekvivalent veini u kongresu kad vetom poka"e da je dolo do neslaganja izme u zakonodavne i izvrne vlasti, prednost treba dati zakonodavnoj vlasti %kao prvom predstavniku naroda u tom podruju# ona treba pokazati da je njena namjera ozbiljna, te tako oduzeti predsjedniku mogu!nost da je umanji s druge strane, veto izvlai predsjednika na istinu, jer suprotstaviti se prijedlogu koji podr"ava ve!ina biraa znai izlo"iti se neuspjehu pri novom izboru zato i kongres veto predsjednika u prvom mandatu ne uzima s istom pa"njom kao i veto predsjednika koji je u drugom mandatu 2.1.2. 6red&jednik

no&ila) izvr'ne vla&ti8 politiki samostalan postoji samo pravna od.ovorno&t %ako povrijedi pravo#, ne i politika u :$D-u postoji predsjedniki sustav %pojedinac je nositelj sve izvrne vlasti prema naelu monokratske uprave# zbog koncentracije izvrne vlasti u rukama jedne osobe, postoji opa&no&t od diktature do nje ipak ne dolazi, jer u :$D-u demokratska tradicija prevladava nad vojnom, odnosno politika nije povojniena odredbe o predsjedniku i izvrnoj vlasti su u lanku 99' >stava glavno jamstvo da !e predsjednik ostati u okviru ustavnih ovlatenja je na(in izbora i kratko,a +andata uz predsjednika se bira i potpred&jednik koji preuzima predsjednikovu du"nost kad je on sprijeen %i predsjeda senatom# I!"O 6 %D3$%DNIKA izbori za predsjednika su po&redni svaka dr"ava na nain koji odre uje njeno zakonodavno tijelo, bira broj izbornika %elektora# jednak broju predstavnika iz te dr"ave u oba doma 3ederalnog kongresa, s time da izbornik ne mo"e biti nitko tko je u 3ederalnom kongresu ili obavlja slu"bu za 3ederaciju od +5@@' izbornik je vezan i+perativni+ +andato+ da glasuje za kandidata kojeg je izabrala stranka stranke organiziraju konven)ije koje biraju stranake kandidate te konvencije su na razini :$D pa je birokracija stranaka na razini dr"ava lanica presudna u izboru delegata za stranaku konvenciju od kraja +7' st' stranke u nekim dr"avama uvode tzv' predizbore, tj' skupove pristalica stranke koji biraju kandidate prvo na razini mjesne organizacije stranke, potom na konvenciji stranke na razini dr"ave lanice, te najzad na saveznoj %nacionalnoj# konvenciji stranke %savezne konvencije stranaka sastaju se samo povodom predsjednikih izbora# izbornike biraju .ra8ani, a izborni)i su vezani imperativnim mandatom za kandidata svoje stranke to uvelike ove posredne izbore ini nepo&redni+a za izbor izbornika primijenjen &u&tav izbornili&ta

+*.

 svaki glasa glasuje za ukupan broj, tj' listu izbornika, a ve!ina dr"ava je usvojila ve!inski sustav pred&jedni(ki kandidat koji je dobio ve!inu izbornika u dr"avi lanici dobiva ukupan broj izbornika te dr"ave nprB drava lanica bira 0T i&bornika$ demokratska stranka je dobila 5+ i&bornika$ a republikanska 5? i&bornika to &nai da svih 0T i&bornika pripada kandidatu kojeg je istakla demokratska stranka najva"nije je pobijediti u veliki+ drava+a %Cali3ornia, KeM Vork# jer one daju veliki broj izbornika, esto i vie nego nekoliko drugih %rijetko naseljenih# dr"ava uvjeti za pred&jedni(ku kandidaturu: starost od .& godina, gra anin :$D po ro enju, stanovnik :$D bar +* godina izbornici za predsjednika i potpredsjednika glasuju tajno za , osobe, s tim da jedna nije iz dr"ave iz koje je izbornik pred&jedniku je za izbor potrebna natpolovina ve!ina, a dru.opla&irani postaje potpredsjednik ako nitko ne dobije natpolovinu ve!inu, predstavniki dom !e glasovanjem po dr"avama izabrati predsjednika, a senat potpredsjednika +,' amandman iz +5@*' odvaja te dvije kandidature: o svaki izbornik glasuje posebno za predsjednika i potpredsjednika izabrani su ako imaju natpolovinu ve!inu o ako ne, onda me u . kandidata za predsjednika s najvie glasova predstavniki dom bira predsjednika natpolovinom ve!inom broja dr"ava, a izme u , kandidata za potpredsjednika senat ga bira natpolovinom ve!inom senatora predsjednik i potpredsjednik birani su na 7 .odine, a presedan reizbora stvara Lashington %najvie , mandata# 1ranklin )oosevelt je kasnije * puta biran za predsjednika, pa ,,' amandman +7&+' odre uje +ak&i+u+ od 2 +andata, s tim da !e mu se kao cijeli mandat raunati ako je 3unkciju predsjednika vrio preko , godine %npr' prvo bio potpredsjednik# u pogledu ne&po&obno&ti i &+jene pred&jednika, va"an je ,&' amandman iz +7/2' s elementima parlamentarne vlade: o potpredsjednik i ve!ina glavnih sekretara mogu pismom domovima kongresa priop!iti da predsjednik nije u stanju vriti vlast, te !e potpredsjednik odmah preuzeti vlast predsjednika o ako predsjednik uputi suprotnu obavijest, domovi ,P. ve!inom odluuju o sposobnosti predsjednika o ako odlue da nije, polo"aj predsjednika zadr"ava potpredsjednik %amandman donesen za pred' GAndona Bohnsona# 3%K %TA I najva"niji pred&jednikovi &uradni)i do sredine +7' stolje!a ima ih :, a upravljaju saveznom upravom od &@ @@@ ljudi broj saveznih slu"benika stalno raste, a +75&' savezna administracija ima skoro . milijuna zaposlenika, to je samo +P& sveukupne uprave u :$D koja ima +/,* milijuna %u to vrijeme :$D ima ,.@ milijuna stanovnika# najve!i dio savezne administracije otpada na ministarstvo obrane$ financija$ potu$ poljoprivrede, = najvie slu"benike predsjednik imenuje u& savjet i suglasnost senata, pri emu potuje lokalne obiaje i interese inae sekretari ne smiju biti iz kongresa, naje!e su to strunjaci za pojedina podruja uprave skup sekretara se nekad naziva kabinet %drugaije znaenje od onog u sistemu parlamentarne vlade# NAD#%5NO3TI 6 %D3$%DNIKA u nadleno&t pred&jednika 3AD9a spadaju sljede!e 3unkcije: vrhovni zapovjednik vojske i dobrovoljake vojske dr"ava-lanica kad je pozvana u slu"bu :$D pravo pomilovanja i odlaganja kazne za delikte protiv :$D, zakljuivanje me unarodnih ugovora imenovanje diplomatskih predstavnika i saveznih sudaca, sazivanje kongresa i podnoenje godinjeg izvjetaja poglavar :$D-a u me unarodnim odnosima, brine o izvravanju saveznih zakona u zakonodavstvu, predsjednik ne+a pravo ini)ijative mo"e upozoriti na potrebu nekih propisa8 ima i odloni veto OD/OVO NO3T 6 %D3$%DNIKA

+**

jednaka odgovornosti svih civilnih slu"benika i saveznih sudaca mo"e biti optu"en za i&daju$ mito i druge &loine optu"bu podi"e pred&tavni(ki do+, sudi senat %postupak i+pea)-+ent# pod predsjedanjem predsjednika Erhovnog suda presudu po impeachmentu senat donosi ,P. ve!inom prisutnih, a jedina vrsta kazne je uklanjanje iz &lube 2.1.0. 3avezno &ud&tvo ure eno u Ylanku 999' >stava ovaj ogranak vlasti nema ni vojsku ni bud"et, pa je najneovisniji od trenutne ve!ine >stav izrijekom odre uje da se sudska vlast :$D povjerava jedno+ Vr-ovno+ &udu i nii+ &udovi+a &u)i slu"bu zadr"avaju dok se dostojno vladaju, to znai do"ivotno mogu biti maknuti iz slu"be putem impeachmenta suce saveznih sudova imenuje predsjednik :$D uz savjet i suglasnost senata U3T O$3TVO 3AV%!NO/ 3UD3TVA ure eno ?akonom o sudstvu +257', a i ovdje postoji dvojstvo: savezna pravna vrela na podruju cjeline :$D provode savezni sudovi odvojeni od sudova dr"ava-lanica, a i od savezne administracije %imaju svoju administraciju# policija nije dio ministarstva unutarnjih poslova, nego pravosu a, spada u saveznu administraciju +257' je donesen BudiciarA act uspostavlja . stupnja saveznog sudstva: Erhovni sud, prizivni, kotarski sudovi o kotarski sudovi su ogranieni na savezne krivine predmete, ostale savezne predmete daje se sudovima dr"ava o ta podjela je ispravljena +52&' kad je (ongres proirio sudbenost saveznih sudova na gra anske predmete postoje , vrste kotarskih sudova: a# kotarski sudovi op!e sudbenosti danas ih je 57, u svakoj dr"avi najmanje + b# kotarski sudovi ratione materiae za carine, poreze, pronalaske, potra"ivanja protiv :$D %to su raspravni sudovi nadle"ni i za gra anske i krivine predmete koji predstavljaju povredu saveznog pravnog poretka# NAD#%5NO3T 3AV%!NI@ 3UDOVA U / ALAN3KO96 AVNI4 36O OVI4A ovdje spadaju svi imovinski poslovi iz nadle"nosti 1ederacije vrijedni preko +@ tisu!a dolara, sporovi stranaka iz razliitih dr"ava, pomorsko pravo, steaj, "igovi, autorska i pronalazaka prava postoje , vrste prizivnih sudova %uglavnom konani, nema priziva na Erhovni sud#: +# op!e nadle"nosti - putuju!i sudovi %circuit courts#, jer povremeno dolaze u neki od +@ sudskih okruga ,# posebne nadle"nosti * vrste %za poreze, carine, potra"ivanja protiv :$D i patente# Erhovni sud glava 3ederalnog sudstva, ine ga predsjednik %chie3 justice# i 5 sudaca8 njegova nadle"nost mo"e biti: a, b# tre,e. &tupnja kad postupak pone pred kotarskim sudom, dru.o. &tupnja kad pone pred prizivnim sudom c# prvo. &tupnja za sporove izme u dr"ava, izme u dr"ave i neke strane zemlje, protiv presude vrhovnog suda dr"ave zbog povrede saveznog zakona ili >stava savezni sudovi primjenjuju i zakonsko, i precedentno, i pravo pravinosti %ne postoje posebni eFuitA sudovi# +75/' se itavo savezno sudstvo sastoji od =70 &u)a %u 6rvatskoj +77,' ima + .@@ sudaca# znaenje vidljivo u pla,a+a, jer su suci Erhovnog suca tu izjednaeni s 3ederalnim sekretarima, a predsjednik Erhovnog suda ima pla!u kao potpredsjednik savezno sudstvo primjenjuje Sstav$ save&ne &akone$ me-unarodne ugovore i druge pod&akonske akte save&ne uprave pritom vodi rauna o lje&tvi)i pravni- vrela %u :$D je vrhovno vrelo >stav8 u drugim zemljama zakon# U3TAVNO 3UDOVAN$% ustavno sudovanje je zatita ustava od povreda koje mu nanosi nor+ativni akt vrije aju!i ustavna prava pravnih subjekata

+*&

ve! na poetku djelovanja 3ederacije vrhovni sud je odbio primijeniti neke akte savezne vlade i dr"ava lanica, jer je ocijenio da su protivni u&tavu ali bura je izbila kada je +5@.' vrhovni sud u predmetu 2erbur/ vB 2adison odbio primijeniti savezni zakon jer je protivan ustavu ovom presudom vrhovni sud je stvorio pre&edan u&tavno. &udovanja, a tu doktrinu je u tom presedanu obrazlo"io predsjednik vrhovnog suda ;arshall, pa se ona i zove 4ar&-allova doktrina krajem +7' st' stvara se doktrina da je zakon u&tavan tek kada .a pri+ijeni vr-ovni &ud u razdoblju od +257'-+7&,' vrhovni sud je =0 &avezna zakona proglasio ili u cjelini ili djelomino protuustavnima i ni"i sudovi ispituju ustavnost zakona, ali i u tom pogledu njihovu presudu mo"e izmijeniti vr-ovni &ud u&tavno &udovanje je kamen temeljac pravnog i ustavnog sustava "1C)a K u :$D ne postoji ustavni sud kao organ, ve! u&tavno &udovanje kao or.aniza)ija, a tu djelatnost obavlja redoviti sud u okviru svoje redovite %parbene# djelatnosti i to tako da uvijek ostaje u okviru svojih ovlatenja i svoje prirode, jer za izlazak iz toga morao bi imati posebna ovlatenja vrhovni sud normativne akte koje ocijeni protivnima ustavu ne ponitava niti ukida, samo ih ne pri+jenjuje kada bi ih primijenio, povrijedio bi u&tav tako neprimjenjivi normativni akt ili njegov dio, ostaje na snazi, ali u svijetu precedentne pravde sud je du"an svaki put isto postupati, tj' kada na jedan sluaj nije primijenio zakon, ne!e ga ni na drugome, a pravilo pre&edana ne samo da obvezuje sud koji je stvorio presedan nego i sve ni"e sudove zakon koji vrhovni sud nije primijenio zbog protuustavnosti ostaje izvan pravne prakse, mrtvo slovo na papiru ustavno sudovanje vri redoviti sud u okviru svoje redovite nadle"nosti, u vezi sa spornim sluajem i samo kada stranke pokrenu pitanje ustavnosti8 sud je ovlaten razmatrati i presuditi samo na temelju injenica i prava koje mu podastru stranke za sud je drava pravni &ubjekt ni po emu razliit od ostalih i sud nije pozvan da sam otvara pitanje ustavnosti, a jo manje da brani dr"avni interes takvo ustavno sudovanje zovemo ak)e&orno %tj' samo u vezi s parnicom# i &udbeno&t in )on)reto %sud se ne uputa u pitanje ustavnosti nezavisno od spornog predmeta#, sud svoje miljenje o propisu izra"ava samo kroz svoju presudu da je &ud .rije'io i &a+ je znao pokazati o presedan kojim je neku normu proglasio protuustavnom znao je pobiti suprotnim presedanom, kao to je svoju presudu kojom je neku normu primijenio kao ustavnu tako er znao opozvati i zasnovati suprotan presedan englesko pravilo apsolutnog presedana u :$D nikad nije usvojeno, uostalom i sam ustav je mijenjan a+and+ani+a ocjenu protuustavnosti koju je izrekao vrhovni sud mo"e nadvladati u&tavotvora) &a 2G0 u oba do+a kon.re&a i jo 0G7 drava (lani)a HErhovni sud se ovdje poziva na ustav, a predsjednik veto stavlja temeljem slobodne ocjene zakona# 2.1.7. U&tavotvorna vla&t predvi ena u Ylanku E >stava 3ederalna ustavna vlast podijeljena je izme u 1ederacije %ima prednost# i dr"ava-lanica >stavotvorna vlast je ovlatenje na amandmane %dopune i izmjene#, ali ne i na potpunu izmjenu >stava to bi bio izvorni ustavotvorac, a takva vlast pripada narodu inicijativu za amandmane imaju i 1ederacija i dr"ave-lanice: a# 1ederacija potrebna je ,P. ve!ina u oba doma koja !e izraditi amandmane b# dr"ave-lanice zakonodavna tijela ,P. dr"ava-lanica, tad se saziva ustavotvorna skuptina i predla"e amandman bez obzira na to tko ih izradi, amandmani stupaju na snagu tek kad ih rati3icira \ dr"ava lanica rati3ikaciju u lanicama vre zakonodavna tijela ili posebne ustavotvorne skuptine %o nainu rati3ikacije odluuje 3ederalni kongres# rok za rati3ikaciju odre en je tek u ,@' stolje!u na 2 godina8 ako do tad ne do e do rati3ikacije, amandman propada tijekom ,@@ godina va"enja >stava doneseno je ,/ amandmana, no na snazi ih je ,* %jer je +5' o zabrani pi!a ukinut ,+'#

+*/

uz amandmane, ustavnu praksu nadopunjavaju i obiaji %?biljski ustav#, no to je samo vrsta praktinog tumaenja >stava u odre enom vremenu glavni predmet amandmana su politika prava i 3ederalizam %prvih +@ amandmana doneseno +27@'# 2.2. A!VO$ <%D% A#I!4A U 3AD

ustav je samo normativni prag u razvoju 3ederalizma jer nakon prvih +@ godina njegovog va"enja, slijedi pola stolje!a u kojemu 3ederacija ima vie &voj&tva kon*edera)ije, a nakon +7.@' godine i &voj&tva unitarne drave te promjene su ishod novih tumaenja teksta Sstava$ pa i nekih amandmana mo"e se re!i da amerika 3ederacija ja(a po&red&tvo+ .o&podar&tva ima velika sredstva od prodaje zemlje i carine, ali i pravo na porez na prihod %ona danas uvelike utjee na sveukupno gospodarstvo# to se tie odno&a <edera)ije i njeni- (lani)a, danas prevladava istovjetnost %daleko vie nego poetkom +7'st'#: skoro sve dr"ave imaju organizaciju vlasti slinu saveznoj dvodomni kongres %osim Kebraske#, guverner i &amjenik guvernera %analogno predsjedniku i potpredsjedniku# i vrhovni sud8 lanica imaju vie izabranih slu"benika U&tavi (lani)a su mnogo podrobniji od 3ederalnog, pa su (e&to +ijenjani %Gouisiana +@, -eorgia / ustava# sve je e!a upotreba re*erendu+a za ustavna pitanja %sve lanice osim DelaMarea#, a raste i ap&tinen)ija %esto &@R# u pogledu birakog prava vrijedi 3ederalno naelo dr"ave ga odre uju u okviru saveznog >stava me u op!e, ali razliite uvjete pri odre ivanju birakog prava spadaju boravite$ ast, = %ponegdje vojnici iskljueni# 2.0. 6O#ITIK% 3T ANK%

postoje u lanicama i prije stvaranja :$D-a, a nakon stvaranja poinju djelovati na razini 3ederacije shva!aju politiku borbu kao prakti(nuE radi po&tizanja nepo&redni- )iljeva8 stranaka borba * borba &a glasove biraa &trana(ka or.aniza)ija je labava ne raunaju toliko na malobrojno lanstvo, koliko na irok krug biraa koje privlae stranake organizacije u :$D su uglavnom na razini dr"ava-lanica, a ne 3ederacije svi se izbori odvijaju u dr"avama, pa stranke u njima istiu kandidate %jedino kod izbora predsjednika i potpredsjednika se moraju dogovoriti na saveznoj razini# danas su or.aniza)ije &tranaka sline: +# primarne su stranake skuptine i odbori na ra&ini grada ili opine ,# drugu razinu ine konvencija i odbor stranke na ra&ini kotara .# tre!u razinu ine konvencija i odbor stranke na ra&ini drave)lanice tzv' nacionalna konvencija stranke na razini 3ederacije odr"ava se svake * godine povodom predsjednikih izbora *ederalna konven)ija &tranke bira kandidata za predsjednika :$D ,P. ve!inom delegata na konvenciji stranke svoje programe grade kao izborne, a samo donekle i kroz nekoliko desetlje!a neto du"e ciljeve, dok oni ne bi bili ostvareni iz toga nastaje dvo&trana(je, jer zbilji neprimjereni ciljevi ne privlae dovoljno biraa razlike na pitanjima zbilje uobliavaju se u dva pola, pa postoje: +# *ederali&ti te"e 3ederalnom unitarizmu8 gubi va"nost od +5,@' ,# republikan)i te"e kon3ederalnom 3ederalizmu8 kasnije se razdvajaju na republikan)e9vi.ov)e %preuzimaju program bivih 3ederalista# i de+okrate %privr"eni samostalnosti dr"ava, pa i u pitanju ropstva# izme u republikanaca-vigovaca i demokrata vodi se i .ra8an&ki rat8 od +55&' obje stranke sudjeluju u politikom "ivotu tre,e &tranke su se povremeno javljale %freesoiler$ reenbackers$ populisti$ socijalisti, =#, ali imaju mali utjecaj ak i ako bi tre!a stranka donijela dobru ideju i program, ubrzo bi ju preuzela neka od , glavne stranke kao svoj krajem +7' stolje!a sve je e!e pravo plijena H&poil &J&te+IB pobjednikoj stranci pripada pravo da vlada, a to mo"e pomo!u osoba svog povjerenja

+*2

 zato pobjednika stranka vie polo"aje u upravi daje svojim lanovima %smatra ih nagradom za sudjelovanje# tu praksu zapoinje Be33erson +5@@' kad je izmijenio neke lanove uprave8 isto ini i Backson +5,5' pravo plijena postaje na(elo or.aniza)ije vr-a dravne uprave predsjednik izvrava svoj program i program svoje stranke preko osoba stranakog povjerenja na svim viim razinama savezne vlasti

0. 6 AVO
pravo u :$D je dio anglo-amerikog pravnog genija koji je bitno u pre)edentno+ pravu H)o++on laRI bitno naelo amerikog prava je *ederaliza+ kao to svaka od +. kolonija ima svoje pravo, tako su to one imale i nakon stvaranja 3ederacije, tako da je u sad do danas &@ pravnih sustava kod gra anskog i krivinog, materijalnog i postupovnog prava cjelovite zakone mogu donositi &a+o drave, ne i 3ederacija ameriko pravo je u rukama pravnih praktiara, prije svega sudaca, a pravna teorija je tek pokuaj objanjenja te prakse .lavna podjela prava je na: &tatute laRE )o++on laR i eNuitJ laR eNuitJ laR ima ista svojstva kao i u Angleskoj. o su enje bez porote, postupak elastiniji, ali s inkvizicijskim elementima o ire podruje revizije u vioj instanci, posebni instrumenti u tom postupku itd' o razvio je iste posebne institute, naroito tru&t do sredine +7' st' u nekim dr"avama lanicama postojali su po&ebni &udovi koji su sudili po pravi(no&ti, npr' KeM BerseA do +7*2' a DelaMare jo uvijek ima po&eban eNuitJ &ud u drugim dr"avama su jedni te isti sudovi sudili i po eFuitA i po common laM, dotle neke dr"ave nikad nisu ni imale eFuitA sudove %;assachussets, PennsAlvania# sredinom +7' st' u dr"avama koje su imale te sudove odvojeno poelo je &pajanje, tj' isti sud sudi i po pravu i po pravinosti porota odluuje samo o pitanjima po common laM, a ako u istom postupku neto treba rijeiti po eFuitA to rjeava sam &uda) i+ovin&ka prava uglavnom su u nadle"nosti sudova dr"ava lanica, u njima postoje duboki engleski utjecaji, tj' isti oblici vlasnitva real propertJE per&onal propertJE *ee &i+pleE li*e e&tateE rever&ion itd. potpuno u nadle"nosti dr"ava lanica i bez ikakva uplitanja 3ederacije su bra(no i obitelj&ko pravo me u dr"avama u tom pogledu su velike razlike tako npr' u dr"avi KeM Vork osnova za rastavu braka je jedino preljub, dok je u nekim dr"avama dovoljna i&java o nesuglasnosti naravi suprunika isto tako, iako su dioni(ka dru'tva op!e rasprostranjeni oblik privrednih poduze!a %zapoljavaju oko \ radne snage#, u dr"avama postoje razliiti uvjeti za njihovo osnivanje to je razlog da se osnivaju u onima s povoljnijim uvjetima tako je u maloj dr"avi DelaMare registriran najve!i broj dionikih drutava od dijela prava koji je u nadle"nosti 3ederacije, samo je manji dio u njenoj i&klju(ivoj nadleno&ti: patentiE pronala&)iE po+or&ko pravoE +e8unarodno pravoE )arine to je stoga to u najve!em dijelu saveznog prava sudjeluju dr"ave lanice

1. %VO#UFI$A
1.1. U3TAVNA K A#$%VINA +*5

1.1.1. 6rilike u <ran)u&koj do 3kup'tine op,i- &talea

1rancuska uspostavlja dananje granice poetkom +5' stolje!a %povrina od &@@ tisu!a etvornih km# krajem +5' stolje!a u 1rancuskoj "ivi 2: do 2= +ilijuna ljudi, 7@R stanovnitva "ivi na selu najve!i grad je Pariz sa /2@ tisu!a stanovnika, & do 2R stanovnitva pripada radnikoj klasi %+ do , milijuna# 1rancuska je druga industrijska zemlja8 zaostaje za 0ngleskom i Kizozemskom8 razvijena brodogradnja, obrtnitvo, vojska pravo nije ujedinjeno pokrajine primjenjuju vlastite pravne obiaje postoji 12 pravni- obla&ti kojima upravljaju vrhovni sudovi parla+enti %Pariki parlament nadzire \ dr"ave# najbrojnija uprava u 0uropi, oko *@ tisu!a ljudi ve!ina upravnih zvanja se naslje uje i predmet je kupoprodaje bit vlasti je u voj&)i postoji stalna pla!enika vojska na koju se troi 2@R dr"avnih prihoda od kraja +/' stolje!a kralj i+a pravo odre8ivanja porezaO zato od +/+*' ne saziva :kuptinu op!ih stale"a samo neke, gospodarski najrazvijenije skuptine zadr"avaju poreznu povlasticu, poreze pla!a samo tre!i stale" 3TA#%5I ple+&tvo kralju slu"i svojim uslugama %vojnim, upravnim, sudskim# ne smiju se baviti trgovinom i obrtom o dobivaju pla!e, mirovine, a i najvie zemlje %,@R ukupne dr"avne zemlje# o plemstvo ini +,..R stanovnitva %*@@ tisu!a# o dvorsko plemstvo okupljeno u Eersaillesu %oko * tisu!e obitelji#, a provincijsko u cijeloj dr"avi %2& tisu!a# &ve,en&tvo slu"i kralju duhovnim uslugama znanost, kolstvo, bolnice ine oko @'&R stanovnitva %+.@ tisu!a ljudi# koje posjeduje +@R ukupne zemlje8 imali su poreznu samostalnost tako dva stale"a sa ,R stanovnitva posjeduju .@R zemlje8 ostalo stanovnitvo ini 0. &tale od kojeg +P+@ "ivi u gradovima 1rancuska u +5' stolje!u do"ivljava porast stanovnitva, pogotovo seoskog razvija se etvrti stale" nadni(ariE beze+lja'iE lutaju,i radni)i %*@R seljaka# o seljak proizvodi ,@R preko svojih potreba, a dr"avi pla!a / poreza %neposredni$ glavarina$ na prihod$ na sol# o uz to, imaju radnu obvezu %teki rad do .@ dana godinje#, pla!aju crkveni porez, te razna davanja gospodaru o seljak je prisiljen ostati na zemlji, iako nema kmetstva kao vezanosti za zemlju ze+lja je jedina trajna vrijednost zemljovlasnici uglavnom daju zemlju u zakup, naje!e bogatoj bur"oaziji pripadnici te bur"oazije ju esto daju u podzakup i zakupci i podzakupci pla!aju zakupninu esto su zemlju davali seljacima u podzakup, uz zakupninu u dijelu uroda stoga 2@R seljakovih prihoda odlazi na davanja gospodaru zemlje seljak je jo uvijek podlo"an 3eudalnom sudu i njegovim mjesnim obiajima stale"i u 1rancuskoj su pravno odre ene zajednice, sa posebnim pravima prijelaz me u stale"ima odvija se prema ure enom postupku8 unutar stale"a tako er postoje velike ra&like sve!enstvo i plemstvu pribli"ava se krupna bur"oazija stjee plemi!ki status kroz sudske, 3inancijske, upravne slu"be drutveni "ivot odvija se pod dr"avno-pravnim utjecajem takav sustav upravne kraljevine usavrio je Colbert, vr-ovni nadzornik *inan)ija u drugoj polovici +2' stolje!a: nastaje rani oblik etatizma kolberiza+ %rani dr"avni kapitalizam# dr"ava kontrolira gospodarski "ivot u slu"bi vojnog sloja zemlja se dodjeljuje kao nagrada za vojne slu"be ple+&tvo uvijek istie vojne zasluge8 na njima temelji svoja steena prava na zemlju ta steena prava uzrokuju zaostajanje 1rancuske

+*7

1rancuska ne uspijeva unititi staro plemstvo ono u +5' stolje!u nastoji vratiti svoj utjecaj iz +/' stolje!a Frkva tako er "eli ve!i utjecaj od (onkordata iz +&+/' izbor sve!enstva nadzire dr"ava povlaten polo"aj imaju sudstvo i uprava, 7@R ih ima plemi!ku titulu poinju izrabljivati narod #OUI3 1;E TU /OT I N%FK% ve! je Gouis +*' dr"avu ostavio na rubu bankrota8 nakon poraza u :edmogodinjem ratu, nastoji obnoviti vojsku i mornaricu kad je na vlast stupio Gouis +/', dr"ava je bila pred *inan)ij&ki+ &lo+o+ %+22*'# ostvaruju se predvi anja fi&iokrata, koji nisu imali utjecaj na vlast Gouis +/' imenuje 3iziokrata <urgota glavnim nadzornikom 3inancija, ali i na elo vlade %utjecaj 0ngleske# on nastoji stvoriti slobodno tr"ite8 ukida porez na promet, kuluk, cehove uvodi slobodnu trgovinu "itom, umanjuje dr"avnu kontrolu glavni izvor dr"avnih 3inancija postaje op!enita i ujednaena ze+ljarina i do-odarina zbog ovih promjena <urgot je +22/' otputen smatralo se da provodi bankarsko meetarenje zamjenjuje ga "enevski bankar Kecker, jedini ministar koji nije bio plemi o nakon poraza u :edmogodinjem ratu, 1rancuska tra"i osvetu, pa se pridru"uje am' kolonijama protiv 0ngleske o <urgot savjetuje da se 1rancuska ne mijea, ali Kecker poma"e amerikim kolonijama o istovremeno je javno izlo"io 3inancijsko stanje i predlo"io oporezivanje bogatih zato je otputen 1rancuska pobje uje u ratu za oslobo enje am' kolonija, ali du. +252' raste na & bilijuna livara %,'& milijuna >:D u +757'# za otputanje <urgota i Keckera zaslu"an je sud Parikog parlamenta %oko ,@@ lanova# da bi kraljevi propisi postali izvrni, parlamenti ih moraju unijeti u svoj registar najva"niji, Pariki, je to odbio jer op!e oporezivanje mijenja stoljetne povlastice i protivi se temeljnim zakonima kraljevstva to mo"e uiniti samo 3kup'tina op,i- &talea8 sudska zvanja su nasljedna i neovisna o kralju koji ih ne mo"e ukloniti 3KU61TINA U/#%DNIKA zbog visokih carina 3rancuska proizvodnja je silno zaostajala zato 1rancuska poinje zakljuivati tr.ova(ke u.ovore uz uzajamno osloba anje od carina %+2/7' sa 4panjolskom, +225' sa :$D, +25/' s 0ngleskom# kako bi pronaao rjeenje za 3inancijsku krizu, kralj Gouis +/' +252 saziva 3kup'tinu u.lednika: o taj skup ima +*@ lanova, ini ga elita prinevi$ ministri$ biskupi i gradonaelnici o ona odbija kraljev prijedlog da uvede op!u zemljarinu +252' parlament odbija registrirati te kraljeve uredbe o kralj nare uje pro.on 6ari'ko. parla+enta, ali bune se i svi ostali vrhovni sudovi o kralj priprema re3ormu sudstva, ali pod pritiskom vra!a Pariki parlament u svoje sjedite o otporu parlamenta pridru"uju se i neke pokrajinske skuptine stale"a njihovi predstavnici sastaju se u -renobleu i prijete odvajanje+ od <ran)u&ke +255' kralj za ministra 3inancija opet postavlja Keckera, koji mu predla"e da prihvati prijedlog parlamenta i sazove 3kup'tinu op,i- &talea kralj to i ini, saziva ju za svibanj +257' u studenom +255' saziva 3kup'tinu u.lednika kako bi pripremili :kuptinu op!ih stale"a prema Keckerovom prijedlogu, odre eno je da prva 0 stalea biraju po ?66$ a trei R66 poslanika$ te da se buduoj skuptini ostavi odluka o nainu &asjedanja kao tri stale"aPdoma odvojeno, ili po glavama u jednom domu s jedne strane, krupna buroazija podr"ava kralja jer je svojim izmjenama poreza ugrozio steena prava s druge strane, kralja ograniavaju &te(ena prava povla'teni- to je pravi uzrok krizi i revoluciji usto, "etva je te godine bila vrlo loa, a zima vrlo otra zavladali su glad i ne&aposlenost, jer je proizvodnja pala za &@R zbog je3tine engleske robe u takvim uvjetima poinje izborna borba +257' kralj izdaje dekret po kojem bira(ko pravo tre,e. &talea imaju mukarci stariji od ,& godina koji pla!aju porez: glasovat !e se po stale"ima ple+&tvo i &ve,en&tvo !e se sastati u sudskim kotarevima, te javno i neposredno izabrati predstavnike

+&@

tre,i &tale na selu glasuje u , stupnja: u skuptinama "upa javno !e izabrati izbornike, a oni !e u sudskim kotarevima javno izabrati predstavnike tre!i stale" u gradu glasuje u . stupnja: a# lanovi trgovakih i obrtnikih udru"enja !e izabrati predstavnike b# predstavnici !e izabrati predstavnike grada c# predstavnici gradova unutar sudskog kotara izabrat !e predstavnike za :kuptinu birai izabranicima predaju naputke s pritu"bama i "eljama8 va"ne su 0nciklopedija i knji"ica 4to je tre!i stale" opata :ieAesa 3KU61TINA O62I@ 3TA#%5A :kuptina op!ih stale"a sastala se u Eersaillesu &'&' +257' odmah izbija &por o na(inu za&jedanja tre!i stale" misli da treba glasovati po glavama, a kralj nare uje po stale"ima oko ,2@ lanova tre!eg stale"a su pravnici, a predvodi ih Ge Chapelier oni se +@'2' proglaavaju Do+o+ op,ina +2'2' tre!i stale" proglaava Dom op!ina Na)ionalno+ &kup'tino+ jednim, nedjeljivim predstavnikom nacije tu skuptinu prihva!aju brojni lanovi plemi!kih obitelji %;irabeau, Condorcet, Ga3aAette# i sve!enstva %:ieAes, <alleArand# kralj tu skuptinu vidi kao prijetnju, pa ju nastoji raspustiti zatvaranjem dvorane ,@'2' Karodna skuptina premjeta se u Goptaonicu, te svi lanovi prise"u da se ne!e razi!i dok ne donesu ustav: proglaavaju se U&tavotvorno+ &kup'tino+ donose rezoluciju: H"a&vana da odredi ustav 3raljevstva$ da obnovi javni poredak i uspostavi prava naela'I time se proglasila suverenom, pa dolazi do pravnog uoblienja revolucije tjedan kasnije, kralj priznaje Karodnu skuptinu, ali istovremeno okuplja vojsku oko Pariza 1.1.2. U&tavotvorna &kup'tina

>stavotvorna skuptina zahtijeva povlaenje vojske oko Pariza, to kralj odbija zato se u Parizu okuplja dobrovoljaka vojska na)ionalna .arda: nacionalna garda +*'2'+257' provaljuje u oru"arnicu u Parizu zatim naoru"ana napada pariku tamnicu Jastille, pa revolucija postaje oruana pobuna kralj nala"e povlaenje vojske iz Pariza, te potvr uje 6ari'ku ko+unu upravu poniklu iz pobune koju su izabrali predstavnici Pariza u :kuptini op!ih stale"a da brine o opskrbi, redu i obrani grada ovi doga aji potiu seljake pobune diljem 1rancuske >stavotvorna skuptina potie narod na naoru"avanje i jaanje nacionalne garde poetkom kolovoza, ona ukida sva ovlatenja 3eudalaca ukida &e *eudaliza+ ostaju samo obveze seljaka prema zemljovlasnicima, no njih se ili vremenski ograniilo ili otkupilo &eljak je mogao ostati zakupac zemlje ili postati njen vlasnik pla!anjem cijene vlasniku ukinuta je crkvena desetina8 pod pritiskom seljaka do +27,' su ukinuta i preostala prava 3eudalaca skuptina ukida i ogranienja slobode rada, prometa i ugovaranja prava zanimanja, majstora, obrtnikih udruga +@'5'+257' ukidaju se sve povlastice stale"a i pokrajina &vi &u pravno izjedna(eni, nacija postaje ukupnost pojedinaca dolazi do stvaranja privremenih odbora i vije!a gradova, pa pod njihovim pritiskom skuptina donosi dekrete o ustrojstvu nove dr"avne uprave %krajem +257'# iza ovih odredbi stajala je politiko-pravna 3ilozo3ija 4kole prirodnog prava kako bi sve odluke bile uobliene u jednoj ispravi, ,/'5'+257' skuptina usvaja Izjavu o pravi+a (ovjeka i .ra8anina I!$AVA O 6 AVI4A OV$%KA I / ALANINA ima +2 lanaka, sadr"i prirodna prava i &lobode (ovjeka i .ra8anina sloboda, vlasnitvo, sigurnost, otpor ugnjetavanju su osnovna prava svakog ovjeka

+&+

&loboda znai da je doputeno initi sve to ne kodi drugome gra anin mo"e initi sve osim onoga to je izrijekom zabranjeno %osnova liberalistike drave# vla&ni'tvo: nepovredivo i sveto pravo, nitko ga ne mo"e biti lien, osim ako to zahtijeva op!a potreba, pod uvjetom naknade uz naela jednakosti i suverenosti, istaknuto je i na(elo podjele vla&ti jamstvo prava i podjela vlasti su osnova pravne, a time i ustavne dr"ave %ova naela su mjerilo svake vlasti ona vlast koja ih povrijedi, gubi legitimitet# 6 I@VA2AN$% I!$AV% OD K A#$A skuptina se istovremeno bavi i pitanje+ *inan)ija , puta je raspisala dr"avni zajam, a zatim je i uputila narodu neuspjean po&iv na Comoljubni dobrovoljni dar %da svaki gra anin tijekom . godine dobrovoljno da etvrtinu prihoda# kralj odbija prihvatiti izjavu jer se ona protivi njegovoj vlasti u rujnu +257' skuptina je uvela porez na prihod i zemljarinu na sve stanovnike, ali je smanjila poreznu stopu, kako bi porezni teret svalila na le a svih o ove promjene nisu urodile plodom, pa je narod &'+@'+257' krenuo iz Pariza u Eersailles gdje je opsjeo dvor o tada je kralj napokon prihvatio izjavu, ali i +7 lanaka o kralju, narodnoj skuptini i ministrima o tako je 1rancuska dobila vrstu krnjeg ustava i postala u&tavnaE o.rani(ena kraljevina nakon toga, narod prisilno odvodi kraljevu obitelj i sjedite skuptine u Pariz dolaskom u Pariz >stavotvorna skuptina posve!uje se najve!em problemu *inan)ij&koj krizi D%K %T O NAFIONA#I!AFI$I F KV%N% !%4#$% biskup <allAerand upozorava na nei&kori'teno&t )rkvene ze+lje8 crkva je tijekom stolje!a od naroda dobivala zemlju koju nije dovoljno iskoristila i obra ivala stoga smatra da joj se zemlja treba oduzeti, a sve!enstvu poeti davati pla!a koja bi osigurala njihovo bavljenje duhovnim poslovima zato je ,'++'+257' donesen dekret kojim je )rkvena ze+lja na)ionalizirana, a sve!enici dobivaju pla!e i mirovine crkvenu zemlju sada su mogli kupiti novi vlasnici i tako napuniti dr"avnu blagajnu u nedostatku novca od kovine, 1rancuska poinje tiskati papirni novac, a&i.nate izdala ih je previe, pa im je vrijednost ubrzo poela opadati %+27.' one !e vrijediti tek ,@R poetne vrijednosti# OD#UKA O 6 IV %4%NO$ 3U36%N!I$I 6A #A4%NATA skuptina je ovu odluku donijela .'++'+257' jer je smatrala da !e se parlamenti protiviti dekretu o nacionalizaciji to je bio prvi korak prema slobodnom radu >stavotvorne skuptine oni se vie nikad nisu ni sastali, jer je ,*'.'+27@' godine donesen Dekret o ukidanju svih sudova poinje se raditi na ustrojstvu novog sudstva D%K %T O 6OD$%#I < ANFU3K% ++'++'+257' uspostavljena je podjela dr"ave na depart+ane Hobla&tiIE di&trikte HkotareveI i op,ine kasnije je ure ena gradska uprava i odre ene su granice upravnih jedinica svi .radovi imali su gradsko vijee i gradonaelnika koje biraju gra ani depart+ani su bili podjednaki po prostoru, stanovnitvu i bogatstvu svi stupnjevi uprave pritom imaju izabranu skuptinu, koja bira svoj izvrni kolegij !AKON O 3UDOVI4A u kolovozu +27@' ovim je zakonom odvojena uprava od &ud&tva uvedeni su novi sudovi i razdvojena je gra anska od krivine sudbenosti &uda) postaje poput stroja za primjenu zakona, a bira ga narod, vie nema naslje ivanja porota postoji i u gra anskom i u krivinom postupku, ona je sudac o injenicama u krivinom postupku su 2 porote jedna je optu"na, a jedna presu uje o krivnji najni"i stupanj gra anske sudbenosti je +irovni &uda) zakon je ovdje shva!en kao akt &akonodavca, a ne obiaj zato je :kuptina uskoro donijela (azneni zakon kojim je vrlo potanko odre en niz ka"njivih djela i njima odgovaraju!ih kazni %+27+'# D%K %T O UKIDAN$U N%O6O!IVO3TI V$% 3K% 6 I3%/% krajem +257' glavno pitanje :kuptine postaje Frkva ona je zbog hijerarhijskog ustrojstva i 3eudalnog podrijetla vrha postala glavno sredstvo otpora promjenama skuptine izjavom o pravima ovjeka ukinute su sve udruge koje su proturjeile radu :kuptine

+&,

o o o -

ostala je samo Crkva, odnosno redovnitvo i njegova prisega vjene pripadnosti toj zajednici zato ju je :kuptina ovim dekretom ukinula ta prisega nije u skladu s naelom slobode ukinuti su crkveni redovi i kongregacije, a bivi redovnici su postali gra-ani

/ ALAN3KI U3TAV O 3V%2%N3TVU naela upravne organizacije primijenjena na crkvenu odre ene su )rkvene jedini)e te duno&ti &vjetovno. &ve,en&tva &ve,enike do"ivotno biraju aktivni gra ani dobivaju potvrdu od biskupa, pa prise"u na vjernost naciji, domovini i >stavu veza pape i 3rancuske crkve je priop!avanje imena izabranih sve!enika8 crkva postaje podre ena dr"avi, gubi sudbenost kralj je prisiljen da potvrdi ovaj ustav, ime je >stavotvorna skuptina preuzela svu vlast papa je u o"ujku +27+' ovaj akt oznaio heretikim$ i&mom %otpadnitvo od crkve# poinje &ukob Frkve i drave skuptina sve!enicima koji nisu prisegnuli nare uje da isele iz "upa, te im oduzima pla!e !AKON #% F@A6%#I% +*'++'+27@' &kupljanje poreza postaje dio uprave op!ina, a porez ubiru skupljai izabrani od naroda nakon toga skuptina ukida posebna prava i povlastice udru"enja trgovaca i obrtnika te odredbe nisu se ticale udruenja radnika kako su se radnici bunili zbog gospodarske krize, skuptina +*'/'+27+' donosi zakon koji gra anima zabranjuje udru"ivanje zbog zajednikih interesa kasnije je on pro'iren i na &elo protiv ovog zakona trajala je gotovo stoljetna borba radnika ovim odlukama, zakonima i dekretima %aktima bez kraljevog potpisa#, >stavotvorna skuptina mijenja 3rancusko drutvo ova revolucija poiva na volji nacije kao birake veine, izra"ava se kroz op!i interes U3TAV I! 1=D1. krajem +27+' :kuptina se opet poinje baviti u&tavotvorni+ rado+ kralj shva!a da !e biti prisiljen na potpisivanje ustava, pa pokuava pobje!i, no uhva!en je i vra!en u Pariz %pritvoren, oduzet mu je dr"avni peat, simbol kraljevske vlasti# od tog lipnja +27+' pa do trenutka kad kralj prihva!a >stav traje <ran)u&ka republika %od ,+'2' do +*'7' +27+' godine# uskoro se u nacionalnoj gardi i skuptini javljaju republikan)i, a kraljev ugled opada stoga skuptina izglasava ustav .'7'+27+' godine kad mu je kralj prisegao na vjernost, poela je u&tavna kraljevina to je prvi moderni europski ustav, pa stoga ini prekretnicu u razvoju 3rancuske i europske ustavnosti njime su potvr ene sve prijanje promjene, ali postavlja se problem prava glasa

6 AVO /#A3A - nejednakost u pravu glasa je suprotna naelu jednakosti u izjavi, pa je :ieAes istaknuo razliku iz+e8u prava i &red&tva: svi su jednaki u pravima, ali glasanje je sredstvo izra"avanja nacije, pa nisu svi podobni da budu to sredstvo prema pravu glasa, gra ani su podijeljeni na aktivne i pa&ivne aktivno pravo .la&a: mukarci koji su stariji od 07 godina$ prebivaju u jednom kantonu vie od godine$ nisu sluge$ upisani su u =acionalnu gardu$ dali su gra-ansku prisegu$ plaaju pore& od najmanje ? nadnice izbori su bili u , stupnja stotinu aktivnih gra ana javno bira jednog izbornika pa&ivno pravo je ogranienije izbornici mogu biti samo aktivni gra-ani koji plaaju pore& vei od 576 nadnica takvih gra ana bilo je svega oko &@ @@@8 samo aktivni gra ani mogu biti lanovi nacionalne garde aktivni gra ani u kantonu biraju izbornike na rok od , godine ti izbornici ine pri+arnu &kup'tinu izbornici svih kantona departmana ine &ekundarnu &kup'tinu koja ujedno vri i sredinju vlast izbor za parlament 1rancuske vren je po sekundarnim skuptinama$ departmanima OD %LIVAN$% " O$A 6O3#ANIKA D%6A T4ANA i NAD#%5NO3TI 3KU61TIN% broj poslanika koji pripada departmanu odre en je pomo!u 0 +jerila na)ije: broj stanovnitva$ prostor$ gospodarska mo

+&.

zato je ukupni broj od ,&@ poslanika podijeljen na . dijela udio pojedinog departmana je srazmjerno odre en: +# +P. poslanikih mjesta dodijeljena je prostoru, pa su svakom od 5. departmana pripala . poslanika ,# +P. dodijeljena je prema udjelu departmana u ukupnom broju gra ana s aktivnim pravom glasa .# +P. dodijeljena je prema udjelu departmana u ukupnoj koliini ubranog poreza %mjerilo gosp' mo!i# taj broj poslanika je birala &ekundarna &kup'tina izme u onih koji su stalno naseljeni u departmanu zabranjen je imperativni mandat birai samo biraju, ali nemaju pravo davati naputke izabranima skuptina je izabrana na , godine u to vrijeme nije mogla biti rasputena, bila je u stalnom zasjedanju nadleno&ti: &akonodavna vlast$ pore&no i budetsko pravo$ nad&or uprave$ vojska$ odluivanje o ratu i miru 4u& kraljev prijedlog<K nije predvi-ena mogunost referenduma ili plebiscita

K A#$ kralj je u&tavni vladar, kralj 1rancuza najvii predstavnik nacije i drave, njen prvi gra anin vri izvrnu vlast preko ; +ini&tara koje sam bira i koji nisu lanovi skuptine nijedna kraljeva isprava nije izvrna bez ministrova supotpisa, kojim on preuzima pravnu odgovornost za nju skuptina uvijek mo"e pozvati ministra da podnese izvjetaj o svom radu svaki ministar djeluje zasebno - kralj nema pravo zakonodavne inicijative, ali ima pravo od.odno. veta ako odbije dekret skuptine, ona nije zakon o veto mo"e biti prevladan samo ako dekret prihvate dvije slijede!e skuptine8 kako se skuptine nisu mogle same raspustiti, morala su prote!i 2 +andata ta odgoda je stoga prijedlog nekog zakona mogla zadr"ati od , do / godina o kralj ima pla!u i vojnu gardu, a iako je on glava dr"avne uprave, ni"i inovnici su neovisni o njemu

3UD3TVO - sudstvo je nezavi&no i od zakonodav)a i kralja %izvrne vlasti# suca biraju aktivni gra ani na mandat od / godina - na vrhu sudstva je Ka&a)ij&ki &ud rjeava samo pravna pitanja i brine da sudovi pravilno primjenjuju zakone - za politike delikte zadu"en je Vi&oki na)ionalni &ud koji sudi uz porotu od ,* lana za svaki predmet se "drijebanjem odre uju * suca (asacijskog suda 4I$%N$AN$% U3TAVA - >stav mo"e biti iz+ijenjen jedino na sljede!i nain: odre-enu i&mjenu moraju usvojiti ? u&astopne &akonodavne skuptine$ kako bi se etvrta &akonodavna skuptina proirila &a 5!? dodatnih lanova i konano odluila o i&mjeni - postupak izmjene mo"e trajati od * do 5 godina8 lanovi >stavotvorne skuptine ne mogu biti birani u zakonodavnu - >stav sadr"i odredbu kojom predvi eni postupak izmjene pripada postoje!em ustavnom poretku - tako er, nacija ima neza&tarivo pravo da iz+ijeni u&tav nacija nadilazi i ustav, i postoje!i poredak, i dr"avu - >stav iz +27+' je zavrni in pravne revolucije kojom je posve izmijenjeno sudstvo, uprava, vojska, 3inancije, privreda, = 1.1.0. !akonodavna &kup'tina nakon >stava iz +27+', zakonodavna skuptina je predstavnik bogatijih slojeva, no s vremenom po&taje &ve de+okrat&kija, uglavnom zbog pritiska Parike komune ovdje su izrazitije politi(ke &kupine, a ukupno ima 2*& lanova u poetku ve!inu ine pristalice >stava, manja grupa je nezavisna, a najmanju grupu ine jakobin)i $AKO"INFI jakobinci naglaavaju da zakonodavna vlast mora biti najvia, protive &e kraljevini iznose socijalni i gospodarski program dobili su ime po samostanu :t' BacFues u kojem su se poeli sastajati jo kao poslanici "kuptine opih stalea inila ih je intelektualna i bogata bur"oazija, i demokratska i republikanska +27+' u 1rancuskoj postoji preko *@@ jakobinskih klubova povezanih sa sredinjicom, Parizom

+&*

oni su or.anizirani kao &tranka, pa zastupaju centraliziranu administrativnu dr"avu KO D%#I$% I HD U1TVO 6 AVA OV$%KA I / ALANINAI slu"beni naziv: Dru'tvo prava (ovjeka i .ra8anina8 demokratskiji, slabije organizirani i manje centralizirani od jakobinaca tra"e ope pravo glasa$ republiku i drutvenu jednakost8 slijede ih radnici i sitna bur"oazija, najvie u Parizu %<O 4% !AKONODAVN% 3KU61TIN% i 3UKO"I 3 K A#$%4E 6#%43TVO4E F KVO4 +27,' ?akonodavna skuptina je konano i bez otkupa ukinula &va *eudalna prava8 daljnje promjene: o ukida slobodu trgovine "ita8 uvodi i pravo oduzimanja "ita o (onventom iz +27.' osnovana je i ar+ija revolu)ije od /@@@ ljudi koji oduzimaju namirnice po selima o +27,' donosi ?akon o braku i obitelji brak, obitelj, ro enje, smrt su u nadle"nosti op!ina o roditeljska vlast prestaje s punoljetstvom %,+ god'#8 nesporazume rjeava Obiteljski sud, sastavljen od ro aka o +27,' ukinute su i bolnice osoblje od tad radi kao pojedinano, ne ini zajednicu rad ?akonodavne skuptine obilje"avaju &ukobi & kralje+E ple+&tvo+ i Frkvo+: & kralje+: zbog dekreta oko sprovo enja -ra anskog ustava o sve!enstvu, te kon3iskacija imanja izbjeglica skuptini se protive i plemstvo i Crkva, ali i seljaci i radnici koji di"u pobune i ire nezadovoljstvo skuptina je mislila da !e problemi nestati pred vanjskim opasnostima, ratom8 ipak, "irondinci tjeraju skuptinu da izglasa optu"bu protiv ministra vanjskih poslova kralj je prisiljen zamijeniti ga jakobincem skuptina u travnju +27,' ipak objavljuje rat $ustriji, kojoj se pridru"uje Pruska %0ngleska jo miruje# u srpnju +27,' eskalira sukob skuptine i kralja skuptina dekretom proglaava da je domovina u opasnosti, krive!i kralja poziva sve gra ane da se naoru"aju, jer je austrijski neprijatelj na +&@ km od Pariza kralj pokuava pobje!i, a austrijska vlast proglasom se predstavlja za'titniko+ *ran)u&ko. naroda i kralja D U/A %VO#UFI$A +@'2'+27,' u Parizu izbija Hdruga revolucijaI koja oznaava kraj >stava i kraljevine revolucionarna (omuna preuzima vlast, dolazi do pobune, ?akonodavna skuptina suspendira kralja i predaje ga (omuni skuptina imenuje /-erolani Izvr'ni &avjet tako ona postaje i zakonodavac i izvrna vlast KONV%NT I 6 O4$%N% AKTIVNO/ 6 AVA /#A3A Parika komuna i nacionalna garda pod utjecajem jakobinaca poinje se predstavljati kao cijela 1rancuska skuptina pod njenim pritiskom saziva (onvent skuptinu koja treba poseban mandat kako bi odluila o ustavnim pitanjima ?akonodavna skuptina tad odre8uje aktivne bira(e druk(ije: moraju biti stariji od 05 godine$ biti bar godinu dana u kantonu$ ivjeti od svog prihoda i radaK pasivno pravo je isto$ jedino je minimalna dob 07 godina izbori i+aju 2 &tupnja svaki departman za (onvent bira onoliko poslanika koliko ih je na prethodnim izborima birao za ?akonodavnu skuptinu %ostala je u zasjedanju do sastanka novoizabranog konventa# konvent je biran u uvjetima rata$ unutarnje pobune i nesigurnosti glasanje se razlikuje u pojedinim departmanima za (onvent je glasalo oko +@R onih koji imaju pravo glasa8 zapoeo bi rad tek s polovicom od 2&@ predvi enih lanova 1.2. 6 VA %6U"#IKA 1.2.1. Konvent

,@'7'+27,' ?akonodavna skuptina prestaje zasjedati i predaje vlast (onventu, a 3ra' vojska posti"e +' pobjedu kod EalmAja

+&&

revolucija skuptine poinje poprimati obiljeja .ra8an&ko. rata te pobune gra anstva i seljatva su i potakle strane sile da napadnu 1rancusku %i one su se bojale revolucije zbog mogu!eg odjeka na svom prostoru# +27.' !akonodavna &kup'tina objavljuje rat priklanjaju joj se nezadovoljnici, pa revolucija dobiva i nacionalno obilje"je (onvent je imao =:> (lanova8 do punog izra"aja dolaze stranake suprotnosti, me u samim republikancima nije bilo pristalica kraljevstva, jer su glasanja javna, a protivljenje republici dovoljno je za smrtnu presudu republikan)i se razilaze po pitanjima centralizma, dr"avne vlasti i utjecaju Pariza na rad (onventa *@@ lanova ini centar koji se priklanja razdvojenim jakobinskim taborima jakobin)i &e ra&padaju u dvije .rupe: irondin)i utjecajni poslanici iz departmana -ironde %naziv za protivnike znai Hpolitika movara$ abokreinaI# +ontanjari sjedili su u zadnjim redovima am3iteatra, pa su odande vikali kao s brda %br-ani# "irondinci shva!aju demokraciju kao oslon na narod i seljake, a montanjari smatraju da je centar i bit dr"ave u Parizu u poetku je u (onventu bilo oko +/@ "irondinaca i ,@@ montanjara, ali neodluna ve!ina je mijenjala taj odnos tako je (onvent u prvih 2 mjeseci bio "irondinski, zatim , mjeseca montanjarski, pa . mjeseca termidorski ter+idor&ki konvent tra"i odbacivanje montanjarske strahovlade i "irondinskog 3ederalizma konvent zapoinje kao skuptina dogmatiara, a zavrava kao skuptina oportunista kojima je bitno &adrati vlast 5I ONDIN3KI KONV%NT (onvent je iz svoje sredine izabrao Izvr'no vije,e od / ministara nije imalo nikakvu samostalnost imao je 21 &talan odbor za razne poslove, a i privremene odbore preuzima neposredno vo enje dr"avnih poslova, a ustavotvorna 3unkcija je u drugom planu (onvent je odmah nakon poetka rada donio nekoliko dekreta: ustav e biti podnesen narodu na referendum$ osobe i vlasnitvo su pod &atitom nacije$ ukinuta je kraljevina i uvedena republika$ novi kalendar 4raunanje vremena poinje od republike$ 05BFB5TF0B$ no traje samo do 5L67B< potom je osudio svrgnutog Gouisa ZE9 na smrt i on je po.ubljen tada nastaje prva koalicija %0K-, 4P$, PO), K9?, Kjem' carstvo, :ardinija, Kapulj# koja se pridru"uje $ustriji i Pruskoj u ratu protiv 1rancuske blokiraju uvoz robe u 1rancusku, a zatim i svaki izvoz8 strane vojske zatvaraju 3rancuske granice, a kontroliraju i brodove (onvent zato u o"ujku +27.' bira revolu)ionarni &ud koji sudi neprijateljima revolucije nastaje i Odbor narodno. &pa&a ima 7 do +, lanova izabranih na mjesec dana, treba nadzirati N&vrno vijee lanovi tog odbora uskoro postaju ministri, a lanovi 9zvrnog vije!a tek puki administratori zemlja je podijeljena na 71 dio %po , departmana# u svaki su poslana , lana (onventa koji preuzimaju njihovu upravu posebni izvjestitelji slani su i u vojsku, a mogli su i opozvati generale8 ti izaslanici vre centralizaciju vlasti ,&'+@'+27,' donesen je ?akon o naslije u svi &akonski nasljednici su i&jednaeni$ darovanje me-u ivima je ogranieno$ &abranjeno je oporuno naslje-ivanje$ pri&nata vanbrana djeca imaju ista nasljedna prava kao i brana djeca ulaskom u rat nastaje i &talna dobrovolja(ka voj&ka koju organiziraju irondin)i Danton i Carnot istovremeno dolazi do pobuna, pa se vlast pribli"ava diktaturi i ekstremizmu: o "irondinci pokuavaju zadr"ati mjeru u centralizmu i nasilju o u svibnju +27.' ipak donose ?akon o najviim cijenama "ita %odre uju ih departmani# o izra uju i na)rt u&tava %Condorcet# predvi a op!e pravo glasa, vlast u rukama ?akonodavne skuptine, izvrna vlast pripada 9zvrnom vije!u od 2 lanova, gradovi bi bili razdijeljeni u vie komuna %posebno Pariz# kad su "irondinci predlo"ili (onventu preispitivanje &akonitosti odluka %arike komune, eskaliralo je op!e nezadovoljstvo zbog rata, gladi i njihovih odluka izbija pobuna u 6arizu

+&/

na)ionalna .ardaE narod i jakobin)i predvo eni )obespierreom provaljuju u (onvent i ,'/'+27.' diktiraju uvjete spaavanja )epublike, te tjeraju "irondince iz (onventa .* najistaknutija su predana, konvent po&taje +ontanjar&ki $AKO"IN3KI KONV%NT I U3TAV trebalo bi ga zvati montanjarski, no naziv jakobinac uobiajeno se suzio na montanjare odbacuje "irondinski nacrt ustava i uzima u razmatranje $akobin&ki na)rt (onvent ga je prihvatio ,*'/'+27.' u srpnju +27.' >stav je podnesen narodu na re3erendum odazvalo se ,&R biraa, skoro svi su ga prihvatili poelo je polaganje pri&e.e vjerno&ti u&tavu on je izjednaen s ustavom, a ona s nacijom (onvent je ubrzo nakon toga ostavio >stav izvan primjene, te se posvetio spasu )epublike taj >stav poiva na na(elu jedin&tva vla&ti, a me u pravima istiu se: jednakost$ sloboda$ sigurnost$ vlasnitvo$ pravo na rad$ pravo na drutvenu pomo$ pravo na kolovanje$ dunost na pobunu protiv vlasti koja ugnjetava >stav je de+okrat&ki postoji op!e, neposredno, kolektivno pravo glasa %javno ili tajno po izboru gra ana# o pravo glasa imaju svi 1rancuzi stariji od ,+ godine s boravitem od pola godine o na svakih *@ @@@ biraa bira se jedan poslanik za skuptinu %mandat od + godine# izvrnu vlast ini Izvr'no vije,e K ima ,* lana koje bira skuptina izme u kandidata 5. departmana na , godine svake godine obnavlja se pola tog vije!a ja+&tvo kontinuiteta u vlasti vije!e imenuje ministre ne smiju odluivati na zajednikim sjednicama, imaju neogranien mandat ?akonodavna skuptina donosi dekrete %o manje va"nim stvarima# i zakone %o va"nim predmetima# o zakonima je mogu! re3erendum, ako ga u *@ dana u bar *, departmana %pola# zahtijeva +P+@ biraa $AKO"IN3KA 3T A@OV#ADA jakobinska strahovlada postaje neo.rani(ena i pravno neodre8ena o ta vlast postaje nasilna, njen glavni organ je poli)ija8 )obespierre izjavljuje da su Hsamo republikanci gra-aniI o svaka "elja departmana da odr"i samostalnost oznaena je kao izdaja i ka"njava se smr!u o sloboda misli i izra"avanja posve je ukinuta, a revolucionarni sudovi ne potuju pravila postupka o jakobinci dopunjavaju ?akon o sumnjivima iz +27.' odredbom po kojoj je sumnjiv svatko tko koi napredak revolucije %skoro milijun ljudi je oznaeno sumnjivima i pritvoreno# o krajem jakobinske strahovlade, u lipnju +27*' politikim zatvorenicima je uskra!eno pravo na odvjetnika, a jedina kazna je smrtna %za mjesec i pol dana trajanja tog zakona, na smrt je osu eno +.&@ ljudi# uprava s izaslanicima koji neposredno upravljaju departmanima vie nije mogu!a u prosincu +27.' uvedena je nova uprava, a svi njeni stupnjevi su podvrgnuti Odboru narodno. &pa&a koji imenuje upravitelje pokrajina daljnje promjene koje uvode jakobinci: uveden je jedinstveni maksimum cijena "ita za cijelu zemlju, odre ene su vrlo niske radnike nadnice dolazi do trajkova pa (onvent provodi rekvizi)iju radnika uvodi prinudni rad, brani trajkove i radnika drutva vlada nadzire gospodarski "ivot i proizvodnju, ure uje unutarnju i vanjsku trgovinu naznake indu&trijaliza)ije uvedena rekvizicija %oduzimanje# proizvoda kao redovita mjera u veljai +27*' (onvent ukida ropstvo u 3rancuskim kolonijama, priznata vanbrana djeca su izjednaena s branom ukinuto je oporuno naslje ivanje, zdravi su prisiljeni na rad, prosjaenje je zabranjeno u ljeto +27.' (onvent na vojnu &lubu sili sve neo"enjene mukarce od +5 do ,& godina opskrba vojske uzrokuje 3inancijske probleme, pa vlada neuspjeno uvodi obvezan zajam stoga (onvent uvodi i&vanredne ratne pore&e, a ni"im organima je zabranjeno uvo enje poreza

+&2

jaa &ukob & Frkvo+ dr"ava zauzima protuvjersko gledite, daje op!inama pravo da odlue o vrsti vjerovanja uskoro (onvent stvara kult 8a&uma, a zatim kult ,rhovnog bia sastoji se od op,i- +oralni- na(ela u to vrijeme 3rancuska vojska poinje potiskivati neprijatelja prema granici dok (onvent drhti pred Odborom narodnog spasa, ovaj drhti pred )obespierreom dolazi do promjene u u&troj&tvu izvr'ne vla&ti pojedinim resorima umjesto ministara sada upravlja dvo(lana ko+i&ija bilo je ukupno +, komisija %resora# koje zajedno ine Odbor za izvr'ne po&love, vrstu iste administracije OD"O NA ODNO/ 36A3A Odbor narodnog spasa je politi(ke naravi, jer je svih 7 lanova izjednaeno ipak, )obespierre je jedini lan koji ima oslon u Parikoj komuni te u mre"i od .@@@ jakobinskih klubova irom 1rancuske unato tome, jakobinci vode borbu i lijevo %-eberti&ti, 6ebert# i desno %dantoni&ti, Danton# uspijevaju pobunama unititi obje struje8 istovremeno, 1rancuska vodi borbu na belgijskom podruju i +27*' odnosi pobjedu nad protivnikim savezom unutar Odbora narodnog spasa, )obespierreov glavni protivnik bio je Carnot8 nakon unitavanja hebertista, )obespierre je optu"en za tiraniju, a u srpnju +27*' je ubijen zajedno s ,+ pristalicom ter+idor&ka reak)ija %termidor * srpanj# Konvent sainjen od "irondinaca, dantonista i monarhista po&taje u+jeren poboljanjem situacije u zemlji i ratu, teror nije vie bio potreban, kao ni revolucija T% 4IDO 3KI KONV%NT voj&ka poinje preuzimati vlast u ratu protiv koalicije istiu se mladi vojnici, me u kojima i Kapoleon on +27.' nakon pobjede nad 0nglezima u <oulonu postaje najmla i general revolucije s ,* godine organizacija (onventa i izvrne vlasti nakon obaranja jakobinaca ostaje ista8 mijenjaju se osobe na vlasti i nain vladanja za ovog (onventa, 1rancuska prelazi granicu i poinje i osvajati, a Pruska izlazi iz rata nestankom vanjskih problema oiti postaju oni unutra'nji gospodarska i 3inancijska kriza, te"ak "ivot gra anstva u travnju +27&' dolazi i do pobune u 6arizu i provaljivanja u Konvent, no vojska ju svladava u to vrijeme poinje se stvarati stalna vojska, koja postaje jamstvo vlasti i revolucije, a postupno i politiki imbenik u strahu od nove diktature, (onvent stvara vlastitih 1; odbora koji preuzimaju izvrnu vlast jedan od njih je i Odbor narodno. &pa&a, koji je sad zadu"en samo za rat i vanjske poslove kako bi se sprijeilo osamostaljenje odbora, njihovi lanovi biraju se "drijebom samo na mjesec dana zbog va"nosti rata i vanjskih poslova, Odbor narodnog spasa tijekom +27&' ipak dolazi do ve!eg utjecaja sve ove promjene jaaju izvrne komisije, pa i stalna administracija postaje sve jaa <ermidorski konvent je tako er sklon )entraliziranoj upravi zadr"ava izaslanike koji vode upravu pojedinih departmana evolu)ionarni &ud je zadr"an, ali sada mora potivati odre eni postupak, a optu"eni ima pravo na obranu i svjedoke ovaj sud ipak je ukinut u svibnju +27&' (onvent ukida progone 3ederalista, ali zabranjuje zagovaranje kraljevine, te pootrava mjere protiv izbjeglica u veljai +27&' donesen je Dekret o odvajanju Crkve od dr"ave i dozvoljena je sloboda kulta (onvent se zatim posve!uje upravi 6ariza lanovi Parike komune su pobijeni %brojni jakobinci#, a Parizom ne upravlja gradska uprava, nego izravno ministar unutarnjih poslova najva"nija razlika izme u Bakobinskog i <ermidorskog konventa je .o&podar&tvo +27*' konvent se okre!e liberalnom gospodarstvu, ukida propisivanje cijena %to dovodi do njihovog porasta# kao posljedica asignata, nedostatka robe, nerazvijene trgovine dolazi do in*la)ije 1rancuska dolazi do ruba bankrota, pa je propisano ubiranje &emljarine u plodovima kako bi se lake opskrbila vojska nakon zakljuenja mira s Pruskom u travnju +27&', (onvent nema opravdanja da odga a ustavni rad zbog kojeg je i sazvan

+&5

odbacuje se Bakobinski ustav iz +27.', pa poseban odbor izra uje novi nacrt ustava Direktorij&ki u&tav DI %KTO I$3KI U3TAV (onvent ga je prihvatio ,,'5'+27&' , a potom ga dao na re3erendum istodobno je narodu podnesen i dekret prema kojem narod na prvim izborima zakonodavnih tijela mo"e izabrati samo +P. novih poslanika, dok ,P. moraju biti iz (onventa %time si je (onvent -tio produiti ivot, zbog straha od monarhista# zbog ovog dekreta u Parizu &'+@'+27&' izbija +onar-i&ti(ka pobuna (onvent poziva vojsku kako bi uguila pobunu, a za zapovjednika postavlja generala Kapoleona Jonapartea, ro enog +2/7' na (orzici Kapoleon je kao uenik vojne kole bio pristalica )ousseaua, a kasnije jakobinaca i )obespierrea o +27.' postaje general nakon bitke u <oulonu, a idu!e godine je zatvoren o (onvent mu daje jo jednu priliku, koju on i koristi uguio je pobunu, ime je poeo uspon njega i vojske nakon re3erenduma, U&tav iz 1=D:. je pri-va,en %uz slab odaziv, od 2 milijuna glasovalo je oko milijun glasaa# Direktorijski ustav je najdu"i 3rancuski ustav, s naglaenim kontinuiteto+ u vla&ti vla&ti &u odvojene i svaka se sastoji od kolegija %organa# koji se djelomino obnavljaju ideja republike postaje vezana uz . postulata: izborno&tE kole.ijalno&tE kratko,a +andata zato je po ovom >stavu 1rancuska vrsta pred&jedni(ke republike kolegijalni predsjednik republike je direktorij direktorij je nastao dekretom >stavotvorne skuptine u prosincu +257' bio je to or.an od ? (lanova koji vri upravnu vlast u departmanu, a bira ga Op!e vije!e departmana ovim ustavom prvi put je uveden dvodo+ni parla+ent8 zakonodavno tijelo se sastoji od Eije!a & stotina i Eije!a starih o Vije,e : &totina &@@ lanova starijih od .@ godina, s prebivalitem od +& godina u istom departmanu o Vije,e &tari- ,&@ lanova starijih od *@ godina, s prebivalitem od +& godina u istom departmanu poslanici za oba doma su birani na . godine, ali se svake godine bira +P. novih lanova Eije!e starih mo"e samo potvrditiPodbiti odlukama Eije!a & stotina DI %KTO I$ direktorij je kolegij od : direktora, vri poslove poglavara dr"ave i izvrne vlasti direktore bira Eije!e starih s liste od &@ kandidata starijih od *@ godina koje predla"e Eije!e & stotina biraju se na rok od & godina, ali svake godine se bira jedan direktor %djelomino obnavljanje# direktorij o svojim poslovima odluuje na skupu, ve!inom glasova %.# imenuje i ; +ini&tara koji vre izvrnu vlast i odgovaraju direktoriju, ali ne mogu zajedno zasjedati direktorij imenuje vojne &apovjednike$ diplomate$ departmanske naelnike uprave$ promulgira &akone$ vodi me-unarodne pregovore ima viu vlast nego kralj po >stavu +27+'8 nema ovlasti u zakonodavnoj vlasti, proraunu i 3inancijama zakonodavac mo"e direktore optu"iti za veleizdaju pred Eisokim sudom O3TA#A O"I#$%5$A U3TAVA ovaj >stav je u usporedbi s onim iz +27+' manje demokratski, a vie liberalan pravo .la&a sad imaju 1rancuzi stariji od ,+ godinu upisani u Kacionalnu gardu i koji pla!aju porez izbori &u tajniE u dva &tupnja birai biraju izbornike %bar ,& godina, visok imovinski cenzus#, a ovi poslanike i ovaj ustav ima uvodnu deklaraciju o pravima, ali nisu spomenuta jednakost i pravo na pobunu smatra se da je revolucija zavrena, a bitne poluge vlasti su centralizam i etatizam nakon re3erenduma, provedeni su izbori za nove or.ane izabrano je :>> (lanova Konventa, no mnogi novoizabrani lanovi bili su protiv (onventa %neki su bili i monarhisti# nakon . godine, (onvent se ,@'+@'+27&' ra&pu&tio ,P. njegovih lanova produ"uju rad kao lanovi doma novog zakonodavca %suprotno od >stavotvorne skuptine koja +27+' brani svojim lanovima izbor u zakonodavnu skuptinu# na snagu stupa prvi republikan&ki u&tav

+&7

1.2.2. Direktorij za vlasti direktorija, republika se ustaljuje ja(anje+ uprave i voj&ke 1rancuska iz obrane prelazi u osvajanje, a pod prividom slobode i demokracije provodi na)ionaliza+ i i+perijaliza+ nakon pada jakobinaca, direktorij poinju ugro"avati monarhisti jedan od njih, Jabeu3, izgra uje doktrinu o jednakosti njegov cilj je do!i do vlasti, a onda provesti jednakost: podijeliti &adatke i proi&vode svima podjednako stvara Dru'tvo jednaki- tajna urotnika grupa organizirana po vojnikom uzoru koja se uvlai u narod i vri propagandu, ekaju!i povoljan trenutak da se domogne vlasti %sredstvo ne sadr"i cilj# njegova zavjera je otkrivena pa je osu en na smrt8 uskoro se poinje ograniavati sloboda tiska +27/' donesen je zakon kojim je poticanje na obaranje postoje!eg poretka ka"njivo smr!u za trajanja direktorija sve e!e dolazi do povrede >stava, uglavnom u interesu vladaju!e politike na prvim djelominim izborima +P. poslanika, direktorij ponitava i&bore u preko pola departmana jer su izabrani monarhisti na izborima idu!e godine, +272', iskljueni su anarhisti i teroristi direktorij +277' uspostavlja vr&tu &tra-ovlade: protiv izbjeglica, sve!enika, ro aka emigranata zbog stalne borbe va"na je uloga vojske koja postaje uzor reda i uspjeha +275' je uvedena op,a vojna obveza, to opet izaziva nezadovoljstvo, ali i gospodarsku i 3inancijsku krizu kako bi ubla"ilo krizu, zakonodavno tijelo smatra da je nu"no uspostaviti &lobodno tri'te, te se osloniti na bogate direktorij je skloniji gospodarskom nacionalizmu i dirigiranoj privredi zabranjen je uvod engleske robe, ali su ukinute rekvizicije i uspostavljeno je slobodno unutarnje tr"ite nakon uvo enja prinudnog progresivnog zajma tr.ovina &ilno opada8 dolazi do in3lacije, pa dr"ava objavljuje bankrot za svoj dug ,P. duga su ispla!ene doznakama na donosioca %njihova vrijednost idu!e godine iznosi tek +R nominalne# direktorij se okre!e posrednim porezima, koji !e u 3rancuskom poreznom sustavu ostati do kraja +7' stolje!a unato ratnom plijenu i oporezivanju pokorenih zemalja, direktorij je prisiljen na prinudni pro.re&ivni zaja+ na pri-od, koji na visoke prihode iznosi \ vrijednosti %ova mjera je bila protiv bogatih, no politika je uglavnom bila na njihovoj strani# u to vrijeme prevladava tr.ova(ki kapitaliza+ najva"niji nain stjecanja kapitala je trgovina stvaraju se udru"enja dobavljaa-trgovaca, iako ih je (onvent prethodno zabranio direktorij tako er izgra uje potpuni upravni i &ud&ki poredak, uspostavljaju!i centraliziranu vlast .enerali koji su donosili ratne uspjehe krive upravo direktorij za poraze od Druge koalicije politi(ari tako er kritiziraju direktorij, jer je vlast nedjelotvorna8 &amjeraju joj prinudni &ajam i opu vojnu obve&u tako se protiv direktorija udru"uju generali i politiari predvo eni Kapoleonom i :ieAesom njih dvojica zajedno s dijelom Eije!a & stotina 7'++'+277' izvode dravni udar Vije,e : &totina ukida direktorij i bira tri konzula da predlo"e izmjenu ustava, a zatim se razilazi na * mjeseca mjesec dana kasnije, prvi konzul, Kapoleon %uz :ieAesa i Ducosa# izjavljuje: H8evolucija je &avrena'I

2. NA6O#%ONOVO DO"A 2.1. UVOD Kapoleon uspostavlja o&obnu vla&t u i+e drave s .@ godina postao je gospodar dr"ave koja se prostirala na ogromnom prostoru Jelgije, Kizozemske, 4vicarske i 9talije %ve!ina osvojena za vrijeme direktorija# unato prestanku sukoba s Pruskom, glavni preostali neprijatelji su $ustrija i 0ngleska 1rancuska ugro"ava europsku ravnote"u, pa 0ngleska pokuava pridobiti cijelu 0uropu protiv nje +277' nastaje Druga koalicija koju ine 0ngleska, $ustrija, )usija, <urska, Portugal, Kapulj

+/@

od o"ujka do kraja godine 1rancuska trpi poraze u Kjemakoj i 9taliji, dok Kapoleon ratuje protiv 0ngleske i <urske u 0giptu (oalicija vodi rat protiv 3rancuskog imperijalizma, nacionalizma, ali i ideologije 3eudalne dr"ave 0urope mnogi su Kapoleona vidjeli kao izdajnika revolucije, pa je on postupno namjeravao uspostaviti kraljevinu, i to kao carevinu mjesec dana nakon udara, :ieAes s Kapoleonom izra uje novi u&tav oni dr"avu zamiljaju kao upravni stroj, a zakonodavni postupak kao sudski postupak ovaj ustav izra en je +&'+,'+277', a po organu izvrne vlasti nazvan je Konzul&ki u&tav 2.2. KON!U#3KI U3TAV

ovaj tre!i ustav )epublike na re3erendumu je prihvatilo oko . milijuna glasaa koji su pristupili javnom glasovanju izvr'na vla&t postaje jedina vlast, a ovim ustavom izdana je revolucija, a i demokracija (onzulski ustav je u&tav9upravni akt, jer je skrojen za jednu osobu8 ak sadr"i i imena nosilaca najvie vlasti izvrna vlast pripada troji)i konzula bira ih senat s liste nacionalnog povjerenja na +@ godina prvi konzul je Kapoleon on ima vlast: pravo predlaganja &akona$ dravnog prorauna i uredaba$ vri sva imenovanja$ raspolae vojskom i dravnim prihodima i rashodima 4druga dva kon&ula nemaju vlast$ mogu samo savjetovati prvog< demokracija je samo prividna - svi 1rancuzi stariji od ,+ godine imaju op,e pravo .la&a, a izbori su u . stupnja birai u op!ini javno biraju +P+@, nastaje op,in&ka li&ta povjerenja %oko 5@@ tisu!a ljudi# lanovi op!inskih lista sastaju se u sreditu departmana i biraju +P+@, nastaje depart+an&ka li&ta od 5@ @@@ ljudi lanovi departmanske liste biraju +P+@, pa nastaje na)ionalna li&ta povjerenja od oko 5 tisu!a ljudi konzul i senat zatim od tih izabranih vre izbore po naelu Hpovjerenje odo&do$ vlast odo&goI ispod prvog konzula, drugi vrhovni organ vlasti je &enat >stavom su odre ena prva dva senatora %:ieAes i Ducos# njih dvojica !e izabrati ve!inu senatora, a zatim !e svi zajedno izabrati preostale %ukupno /@# oni su do"ivotni uvari ustava za svaki dio zakonodavnog postupka predvi en je poseban organ: pravo predlaganja zakona i dr"avnog prorauna ima samo prvi konzul prijedlog pravno uobliava dravni &avjet8 zakonski prijedlog pretresa tribunat o zakonskom prijedlogu tajnim glasanjem odluuje zakonodavna &kup'tina lanove tribunata %+@@, kasnije &@# i zakonodavne skuptine %.@@# bira senat na & godina s liste povjerenja svake godine obnavlja se 5!7, kako bi zakonodavna vlast zadr"ala kontinuitet &enat je nezavisan od nacije i konzula, ima u&tavotvornu vla&t K putem svojih prijedloga-miljenja %senatus consulte#, koje narod odobrava re3erendumom, dopunjuje >stav, pa !e on postati du"i od Direktorijskog, iako prvo ima samo 7& lanova ipak, re3erendumi su fikcija$ nedemokratski$ javni i pod pritiskom policije %raskorak norme i prakse# Kapoleon odmah po dolasku na vlast poinje preure8ivati upravu i &ud&tvo ukida pokrajinski 3ederalizam i uvodi strogu )entraliza)iju +5@@' dekretom je tisak stavljen pod nadzor vlasti %policije#, a zatim su doneseni ?akon o upravi %podjela na 55 departmana# i ?akon o sudstvu, te je osnovan odbor koji treba i&raditi nacrt gra-anskog &akonika srpnju +5@+' s papom potpisuje (onkordat, nakon ,+ izmjene prijedloga8 izbjeglicama je dozvoljen povratak neto ranije osnovana je i 1rancuska banka, kao dioniko drutvo Kapoleon provodi daljnje +jere: ukida neke mjere direktorija 4&akon o taocima$ prisilni &ajam$ deportacije sveenika<$ srebrni franak je jedino sredstvo plaanja$ sve vie posrednih pore&a$ likvidacija dravnog dugaK unaprje-uje financije cijene "ita padaju, a radnike nadnice rastu8 zbog manjka radnika poinju raditi i "ene i djeca

+/+

+5@@' je zabranjen izvoz "ita, a sklapaju se i trgovaki ugovori s Portugalom, 4panjolskom, Kapuljem, <urskom, )usijom Kapoleonovu vladavinu ipak obilje"avaju vojni u&pje&i nakon poraza krajem vladavine direktorija, u ljeto +5@@' Kapoleon pobje uje kod ;arenga8 malo kasnije )usija nezadovoljna 0ngleskom stupa u pregovore s 1rancuskom i predla"e konzulu da se proglasi kraljem )usija nakon izlaska iz (oalicije nagovara 4vedsku, Dansku, Prusku da uine isto %proglaavaju oru"anu neutralnost# +5@+' $ustrija je prisiljena na mir8 )usija ponovo sklapa savez s 0ngleskom %$leksandar 9# koja je ve! iscrpljena nakon uklanjanja Pitta ;la eg, nova engleska vlada +5@,' s 1rancuskom sklapa mir u $miensu ta pobjeda nad najve!im suparnikom, sre ene 3inancije, gospodarstvo potiu senat da konzulu ponudi novi mandat od +@ god on to odbija, jer "eli samo vlast koju mu daje narod u svibnju +5@,' narod plebi&)ito+ odluuje o imenovanju Kapoleona do"ivotnim konzulom %plebiscit postaje osnova cezarske demokracije8 bonapartisti * plebiscitarci# narod prihva!a Kapoleona, a nakon re3erenduma o senatus-consulte %novi >stav#, dano mu je i pravo da imenuje nasljednika re*erendu+ neposredno izjanjavanje birakog tijela o prijedlogu ustava ili zakona plebi&)it neposredno izjanjavanje birakog tijela o nekom va"nom, odre enom pitanju time je 1?>2', +@ godina nakon proglaenja )epublike, 1rancuska postala republika & na&ljedni+ po.lavaro+ drave Kapoleon svodi demokratsko-republikanski zanos iz +257' na izbornu kraljevinu o iako je prije smatrao da Hsposobni rijetko ra-aju sposobneI, sada govori obrnuto o HvladaI stjee pravo da uz suglasnost senata raspusti tribunat ili zakonodavnu skuptinu o +5@,' Kapoleon uvodi vrstu novog plemstva prema vojnim zaslugama, #e.iju (a&ti ti vitezovi raspore eni su u +& kohorta, a u svakoj su po * stupnja %sveukupno Gegiju asti ini /+@@ vitezova# o kao i imovina, i plemstvo postaje nasljedno %ostavitelj mora ostaviti nasljedniku dobro odgovaraju!e vrijednosti# Kapoleon se sve vie koristi i diplo+a)ijo+ vanjsku politiku vodi mu <alleArand %ministar od +272' do +5@2'# zajedno ukidaju nezavisnost Kizozemske, dijelova Kjemake, 4vicarske, 9talije, te osnivaju vazalne kraljevine %Kapuljsko (raljevstvo, <oskansko (raljevstvo# sada 1rancuska ima oko .* milijuna stanovnika +5@.' obnovljen je rat & %n.le&ko+8 iste godine Kapoleon alje ekspediciju u 9ndiju uz stvarne neprijatelje, on ih je esto izmiljao kako bi imao opravdanje da uniti vode!e republikance ti&ak postaje va"no sredstvo upravljanja javnim miljenjem sve novine su pregledavane i cenzurirane po potrebi &loboda je postojala na podruju umjetnosti$ kulture$ knjievnosti politika i tajna policija kontroliraju sve ostalo iza privida pravne, ustavne dr"ave stajao je rei+ vojne diktature %policijske, birokratske# +5@,' Kapoleon ponitava odluku (onventa iz +27*' o ukidanju ropstva, pa je rop&tvo obnovljeno u kolonija+a %do +5*5'# +5@*' senat daje na re3erendum novi senatus consulte, prema kojem je vlada, pa i sama republika povjerena caru Kapoleonu taj &enatu& )on&ulte je pri-va,en i zadr"ava naziv epublike8 tek od +5@7' 1rancuska !e se zvati Far&tvo+ no, carstvo se ipak rauna ve! od +5@*' Kapoleon uz papinu ceremoniju kruni sam sebe u Parizu zatim se okrunio kao kralj 9talije u ;ilanu, pa nastaje Hcarstvo po bojoj milosti i narodnoj suverenostiI 2.0. 6 VO FA 3TVO

nadopuna iz +5@*' temelji se na odredbama o na&lije8uE )ar&koj obiteljiE re.ent&tvuE vi&oki+ pozi)ija+a, =

+/,

u strahu da ne!e imati nasljednika, Kapoleon poziva na plebi&)it mogu ga naslijediti i potomci njegove bra!e, Bosepha i Gouisa %javno je pristalo oko . milijuna glasaa#8 tako je obnovljena dinastika kraljevina +5@2' senatus consulte ukida tribunat, jer njegovu ulogu preuzima zakonodavna skuptina sada pored cara i dr"avnog savjeta postoji dvodo+no zakonodavno tijeloB &kup'tina i &enat car svoje carstvo mora dokazivati novim ratnim pobjedama8 od +5@/' do +5++' ima vojsku od oko +'. milijuna vojnika Kapoleon svoja tri brata imenuje kraljevima Kizozemske, Kapulja, 4panjolske i Eest3alije da bi osigurao legitimitet, razvodi se od Bosephine i "eni k!er cara 1ranje 99 6absburkog ona mu ra a sina, Kapoleona 99' +5@/' Kapoleon je prisilio 1ranju 99 6absburkog da se odrekne naslova cara :)C Kjemake Karodnosti, jer on obnavlja ideju svjetskog carstva u zapadnom kr!anstvu, iji je on jedini car %bila je to restauracija 1ranakog carstva i )ima# 1rancuska vlada s preko 2@ milijuna ljudi te ima najve!u kopnenu vojsku na svijetu nakon poraza kod <ra3algara od Kelsona, Kapoleon +5@&' odustaje od osvajanja 0ngleske i okre!e se istoku o idu!e godine u Jerlinu proglaava kontinentalnu blokadu 0ngleske o +5@2' Kapoleon iri podruje izravne vlasti sve do 0lbe, podijeljeno na oko +.@ departmana o prvi otpori protiv kontinentalne blokade i njegove svevlasti poinju pobunama u 4panjolskoj +5@5' godine o kako je 0ngleska bila daleko razvijenija od (ontinenta, 0uropa se poinje protiviti blokadi i di"e otpor zbog potrebe za engleskom robom, u&ija +5+@' prekida blokadu i obnavlja trgovinu s 0ngleskom to je bio povod Kapoleonu da s vojskom od 2@@ @@@ ljudi krene na )usiju +5+,' godine (utuzov primjenjuje staru perzijsku taktiku uzmicanja i ostavljanja pustoi, pa se Kapoleon naao u pustoj ;oskvi kad je shvatio da je nadmudren, nudi pregovore koje )usi odbijaju vra!a se s nekoliko tisu!a vojnika tokom +5+.' Kapoleon trpi poraze, a idu!e godine strane vojske ulaze u Pariz .'*'+5+*' senat donosi senatus consulta koji Kapoleona liava prijestolja njegov bivi ministar vanjskih poslova <alleArand osniva privre+enu vladu, a vojska Kapoleona prisiljava da se odrekne prijestolja kako je to jo uvijek bilo viteko doba, Kapoleonu je dodijeljen otok 0lbe izme u (orzike i 9talije istog dana, zakonodavna skuptina i senat nude prijestolje Gouisu ZE999, bratu ubijenog Gouisa ZE9 u 1rancuskoj je ponovno u&po&tavljena Hre&tauriranaI kraljevina

2.7. NA6O#%ONOVO !AKONODAV3TVO tijekom +&-godinje vladavine, Kapoleon je uspostavio upravni, 3inancijski, monetarni, sudski, pravni, kolski sustav, kao i pravni odnos crkve i dr"ave, koji !e nad"ivjeti njegovu vlast, te ostati prisutan do najnovijih vremena kasnije promjene bit !e uglavnom gospodarske naravi, a promjena prava bit !e najve!a u podruju vrha dr"avne vlasti U3T O$3TVO U6 AV% konaan oblik dobiva zakonom iz +5@@'8 va"no je naelo Hpovjerenje odo&do$ vlast odo&goOK odgovornost je pojedinana uprava je strogo )entralizirana i +onokrat&ka podijeljena je na . stupnja, a svakim stupnjem upravlja jedan pojedinac odgovoran za upravu i postavljen od vlade8 uz njega postoji jedno izabrano savjetodavno tijelo lanove savjeta svih razina bira vlada ili pre3ekt s liste povjerenja D%6A T4ANI HO"#A3TII najve!a jedinica8 svi poslovi su u nadle"nosti pre*ekta kojeg imenuje sredinja vlast %mo"e ga opozvati# pre3ekt imenuje sve upravne inovnike i nadzire rad ni"ih jedinica departmana8 sam je podinjen ministru unutarnjih poslova

+/.

na ovoj razini postoje , savjetodavna tijela: op,i &avjet i &avjet pre*ekture %vrsta upravnog suda, porezne nadle"nosti# KOTA I HA ONDI34ANII prosjeno je * do & kotareva u departmanu na njihovom elu je pod9pre*ekt kojeg imenuje sredinja vlast on je uglavnom izvritelj pre3ektovih naloga izabrano savjetodavno tijelo %savjet arondismana# ima uglavnom porezne nadle"nosti O62IN% najni"a jedinica8 njeno sredite je jedno gradsko naselje op!inom upravljaju na(elnik i op,in&ki &avjet ve!i gradovi su sastavljeni od vie op!ina, a jedino Pariz je podijeljen na posebne arondismane naelnike imenuje pre3ekt, a op!inski savjet ima poreznu i op!insku nadle"nost U3T O$3TVO 3UD3TVA sudstvo postaje oblik dr"avne uprave stroga )entraliza)ijaE -ijerar-ijaE od.ovorno&t na elu sudske organizacije je +ini&tar pravo&u8a, visoki sudac pravosu e je dr"avno, a ne narodno, a poimanje prava je pozitivistiko-tehniko, nije povezano s pravdom kao moralnom kategorijom ministar pravosu a je i predsjednik (asacijskog suda, te imenuje ostale suce koji njemu odgovaraju sudske jedinice se podudaraju s upravnim %op!ine, kotari, oblasti# dok su krivina i gra anska sudbenost povezane, tei i politi(ki delikti su odvojeni od krivine sudbenosti do +5++' mirovni suci u op!inama i gra anski sudovi u kotarima su nadle"ni za gra anske sporove i manje delikte na razini departmana postoje , vrste suda: prizivni i krivi(ni &ud pritom samo krivini sud sudi uz porotu %jedna je optu"na, a druga na glavnoj raspravi odluuje o krivnji# za cijelu zemlju nadle"an je Ka&a)ij&ki &ud sa svoja . odjela %.ra8an&kiE krivi(niE za za+olni)e# Kapoleon zbog porota nema povjerenja u krivine sudove, pa za te"e i politike delikte postoje posebni krivini sudovi, u obliku prijekog suda %nastavak revolucionarnih sudova od (onventa# prijeki &ud ine . suca, . visoka asnika i , civila8 sudi se bez porote, a presuda je konana i izvrna za ,* sata kad je +5@*' osnovano Carstvo, osnovan je i posebni krivini sud Vi&oki &ud, koji je nadle"an za politike delikte visokih slu"benika %taj sud ine prinevi, senatori, dr"avni savjetnici, lanovi (asacijskog suda# +5++' napokon su ukinuti krivini sudovi oblasti, a zamjenjuju ih nestalni, putuju,i &udovi a&iza o sudovi asiza zasjedaju svaka . mjeseca u sreditu oblasti, uz porotu %+,# koja presu uje o injenicama o tako je jo vie ujedinjena .ra8an&ka i krivi(na &udbeno&t vre ju isti sudovi na razinama op!ine %mirovni sudac#, kotara %gra anski sud# i departmana %prizivni sud za gra anske parnice, sud asize za krivine predmete# Ka&a)ij&ki &ud je tako er disciplinski sud za suce od ove organizacije su odvojeni posebni krivini sudovi i Eisoki sud od +5@2' postoje i posebni tr.ova(ki &udovi oni su u biti arbitra"ni, protiv njihovih presuda "alba se podnosi prizivnom sudu oblasti, koji onda sudi kao i svaki drugi spor ODNO3 F KV% I D 5AV% 9zjava o pravima ovjeka i gra anina iz +257' protivna je katolikoj doktrini, ali i odnosu Crkve i dr"ave taj odnos ure en je (onkordatom iz +&+/', a uvr!en ediktom Gouisa Z9E koji ukida prava protestanata iz +/5&' taj edikt ubla"en je 0diktom o trpeljivosti iz +252' protestanti dobivaju pravo gra anstva, upisa u registre ro enih, umrlih, vjenanih, pravo slobode kulta, pravo na neke javne slu"be %ipak ostaju gra-ani drugog reda8 polo"aj Xidova je jo gori# izjava je naelom jednakosti ukinula &ve razlike po vjeri slijede dekreti o ukidanju crkvene desetine$ feudalnih obve&a seljaka na crkvenoj &emlji$ ukidanju redovnitva$ te dekret o nacionali&aciji crkvenih imanja

+/*

+27@' nastaje -ra anski ustav o sve!enstvu koji te"i podr"avljenju Crkve papa je taj in osudio kao heretiki, pa su neki sve!enici odbili prisegnuti %oduzimane su im pla!e, a neki su i zatvarani# +27,' (onvent povjerava vo enje vjenanja i registara ro enihPumrlih op!inama jaa du-ovni utje)aj )rkve koji ona koristi protiv revolucije zato (onvent +27.' protjeruje ,& @@@ sve!enika i redovnika vrhunac sukoba je poetkom +27&' donesen je Dekret o slobodi vjerovanja i odvajanju Crkve od dr"ave tada Kapoleon unitava Crkvu8 prisiljava papu Pia E9 da mu ustupi posjede %$vignon, Jolognu, )omagnu# uskoro pada i )ijela pap&ka drava, a papa je zatoen u 1rancuskoj gdje i umire crkva je svjesna svoje snage koju Kapoleon treba kao sredstvo vladanja, pa poinju pre.ovori koji rezultiraju vraanjem prognanih sveenika$ ukidanjem prisege protivne katolikom nauku %moraju jedino dati izjavu odanosti >stavu# nakon dugih pregovora, Konkordat je zaklju(en 1;.=.1?>1. .odine papa priznaje republiku, a katolika vjera nije dr"avna vjera, ali je slobodna %smijenjeni su biskupi prisegnuti za vrijeme revolucije# &ve,eni)i su odani vladi, pa ju moraju obavijestiti o postupcima usmjerenima protiv nje %naruena tajnost ispovijedi# sve!enici dobivaju pla!e i mirovine, a izvrena je nova podjela na bi&kupije i upe8 nain imenovanja se ne mijenja kad je (onkordat trebalo rati3icirati kao zakon, dolo je do sna"nog otpora dr"avnog savjeta, tribunata, zakonodavnog tijela stoga je dolo do njegovog HienjaI, te dodavanja Organskih lanaka kako bi se umanjio otpor takav (onkordat izglasan je u travnju +5@,' smanjena su prava pape$ crkva je podvrgnuta dravi$ centrali&irana je crkvena organi&acija$ drava kontrolira biskupe i papu$ kanjivo je vrenje kulta +5@7' konkordat je raskinut jer je pap&ka drava pripojena Napulj&ko+ kraljev&tvu papa bulom izop!ava Kapoleona tada je papa otet i zatoen u 1ontainebleauu, a zatim su i kardinali dovedeni u Pariz Kapoleon +5+.' prisiljava papu da potpie novi Konkordat kojim se crkva priznaje vazalom dr"ave sve!enstvo se okre!e protiv Kapoleona %slavi ro endan kao vjerski praznik, uspore uje se s (ristom# padom Kapoleona )rkva otkazuje posljednji (onkordat, papa se vra!a u )im i opet u&po&tavlja Frkvenu dravu prema dogovoru pape Pia E9 i Gouisa ZE999, na snazi ostaje (onkordat iz +5@+' %sve do +7@&'# / ALAN3KO 6 AVO odmicanjem revolucije sve vie se nastoji posti!i )entralizirano&t i etatiza+ &ud&ke &truke vie je ure ena &a+a &ud&ka or.aniza)ija, a to se tie sadr"aja prava, najcjelovitije je ure eno krivino pravo >stavotvorna skuptina donosi (rivini zakon, a ?akonodavna ?akon o braku i obitelji8 najva"niji je ?akon o naslje ivanju nesre ena uprava i sudstvo, te brzina izmjena propisa stvaraju pravne praznine i ne&i.urno&t >stavotvorna skuptina je, kao i neke njemake dr"ave %utjecaj 4kole prirodnog prava# odluila donijeti .ra8an&ki zakon Kapoleon je zato +5@@' osnovao (etvero(lani odbor %najva"niji 6ortali&# koji nakon * mjeseca predaju nacrt takvog zakona nakon to su ga sudovi izmijenili, kroz zakonodavni postupak je usvajan u dijelovima 1:.0.1?>7. -ra anski zakon je promulgiran kao jedinstveni akt od ,,5+ lana istovremeno je &abranjena primjena obiajnog$ rimskog$ pokrajinskih prava &a sva podruja ure-ena &akonom +5'&'+5@*' re3erendumom je potvr en senatus consulte koji je konzula uinio carem ovaj -ra anski zakon je ra en po uzoru na Corpus iuris civilis8 sustav i terminologija ovog Kapoleonovog zakona postaju temelj kontinentalnog gra anskog prava %9talija, Jelgija, Kizozemska, Poljska, 4vicarska, )umunjska, -rka, =# glavna obilje"ja zakona su izuzetna ja&no,a i razvijena pravna te-nika

+/&

&a&toji &e odB uvoda %/ lanaka#, prve knjige o pravu osoba %&@5#, druge knjige o stvarima %+7*#, te tre!e knjige o stjecanju vlasnitva %+&2@# tre!a knjiga obuhva!a 2 velikih pravnih podruja: naslije e, darovanje, obveze, posebni ugovori u braku, imovinski odnosi u braku, hipoteka, zastara " AK I O"IT%#$ u slu"bi su dr"ave kako se ne bi previe istaknuli i postali premo!ni %kao u 3eudalizmu# ljudski odnosi su prije svega i+ovin&ki, nastaju posredstvom novca i imovine brak gra anska institucija, vrsta ugovora zasnovanog na volji stranaka %zato mo"e biti razveden# o dok brak traje, svi lanovi obitelji su pod starateljstvom mu"a koji je glava obitelji %"ena je ovisna o mu"u# o pri zakljuenju braka mogu se birati razliiti imovinski odnosi, npr' &ajednika imovina ili sistem mira&a o ako imovinski odnos nije ugovorno odre en, vrijedi &i&te+ zajedni(ke i+ovine odnosi se samo na pokretnine o bez obzira na vrstu imovinskog odnosa, "ena imovinom doma!instva mo"e raspolagati samo uz mu"evu suglasnost razvod je mogu! zbog preljuba$ &lostavljanja$ teke nepravde$ osude na sramotnu ka&nu razvod je mogu! nakon , godine, ali ne i nakon ,@ godina trajanja braka spor je i skup kod preljuba su mjere neravnopravne od "ene se vie oekuje vjernost %preljubnica mo"e biti ka"njena zatvorom# mu" dobiva razvod zbog svake nevjernosti "ene, a "ena sako ako je mu" doveo preljubnicu u zajedniki dom +u koji ubija enu zatekavi je u preljubu je izvritelj kazne, a isti postupak "ene tretira se kao ubojstvo "enu se smatra nesamostalnom osobom, pa joj se i ograniava djelatna sposobnost %ne mo"e biti staratelj ili svjedok# sada su vanbra(na dje)a bez ikakvih prava, posve su izvan obitelji8 ipak postoji u&vojenje djece V#A3NI1TVO najva"nije stvarno pravo8 o&obnoE nepovredivo i &veto vlasnik je njegov potpuni gospodar vlasnitvo znai iskljuenje svakoga tre!ega8 vlasnik ga smije koristiti samo ako ne teti dr"avi on mo"e svojim vlasnitvom raspolagati materijalno i pravno, mo"e zasnovati pravo plodou"ivanja, zakup, slu"nosti ve!ina odredaba o vlasnitvu tie se nekretnina Hze+ljeI posebno je odre en zakup ku,e i ze+lje zakupni odnos nije prestajao nakon smrti zakupodavca ili prodajom objekta u zakupu, nego se produ"avao preutnim pristankom %prekida se samo na izriito tra"enje# mogu!i du"nik za dugovanja jami svojom imovinom, ali i osobom %duni(ki zatvor# nekretnine mogu biti i ja+&tvo za povrat du.a vlasnik nekretnina pod hipotekom ima ograniena vlasnika prava U/OVO O ADU rad je &tvar, pa su ugovori o radu slini kupoprodaji robe i zasnivaju se na slobodnoj volji stranaka ti ugovori bili su u&+eni, a u sluaju spora o cijeni dokaz je izjava poslodavca zabranjena su udru"enja istih zanimanja zbog zatite slobodnog tr"ita udruivanje radnika ka"njava se s , do & godina zatvora, a kazne su bla"e za udruivanje po&lodava)a uvedene su radnike knji"ice u koje poslodavac unosi ocjene, nastaju uredi za zapoljavanje poinju raditi i "ene i djeca, a radno vrijeme je predmet ugovaranja na snazi je ?akon Ge Chapelier iz +27+' da bi se izbjegli sporovi, +5@/' su osnovani Hsudovi estitih ljudiI sastavljeni od predstavnika poslodavaca i radnika to je bila vrsta arbitra"e koja je mogla kazniti radnika s . dana zatvora od +5+.' poskupljuje "ito, dolazi do radni(ki- pobuna dr"ava zapoinje jednu vrstu socijalnog zakonodavstva poinje odre ivati cijene, uvozi i je3tino prodaje "ito, a donosi i ?akon o sigurnosti na radu u rudnicima navedeni dijelovi gra anskog zakona se danas najvie razlikuju ovaj zakon je najve!i, ali ne i jedini Kapoleonov zakon

+//

doneseni jo ?akon o gra anskom postupku %+5@/'#, <rgovaki %+5@2'#, ?akon o krivinoj istrazi %+5@5'#, (azneni %+5+@'# o <rgovaki zakon je zapravo nadopuna -ra anskog, a njime su stvoreni i trgovaki sudovi o (azneni zakon je loiji od onog iz +27+' sada je naglaena kazna, te .eneralna preven)ija kao &vr-a kanjavanja, a u prvom planu je zatita dr"ave %ranije je naglasak bio na popravku poinitelja# o protiv kaznenog zakona sada se stvara opozi)ija od +@@-tinjak lanova u zakonodavnoj skuptini

0. %3TAU AFI$A 0.1. UVOD

sva povijest koja slijedi u 1rancuskoj samo je oivljavanje ili nijekanje poretka po&tavljeno. u pret-odno+ razdoblju Gouis ZE999 %vlada od +5+*' do +5,*'# provodi vrijeme revolucije u 0ngleskoj, a zatim zamjenjuje Kapoleona na vlasti uglavnom se oslanja na biskupa <alleAranda postaje ministar vanjskih poslova i sudjeluje na Jekom kongresu )estauracija je nastojala biti obnova &tare kraljevine i brisanje ,&-godinjeg prekida monarhije, no to je bilo nemogu!e >stav izglasan /'*'+5+*' od zakonodavne skuptine i senata %. dana nakon svrgavanja Kapoleona# predvi a u&tavnu parla+entarnu kraljevinu po uzoru na 0nglesku %dvodomni parlament$ parlamentarna vlada$ kraljev neogranieni veto# vojne asti ostaju neizmijenjene, a prodaja nacionalizirane zemlje neopoziva %ponavlja se odluka Kapoleona iz +5@.'# u ,' lanku >stava istaknuto je da 3rancuski narod poziva na prijestolje brata posljednjeg kralja Gouisa ZE9, a zatim i ostale lanove ku!e Jurbon nakon mjesec dana kralj podnosi nacrt ustava domovima u svibnju +5+*' 1rancuska zakljuuje +ir, te obnavlja granice kraljevine iz +27,' 0.2. U3TAVNA 6OV%#$A 1?17. zapoinje prea+bulo+ u kojoj Gouis ZE999 iznosi teoriju o bo"anskom pravu, te vra!anje na kraljevsku suverenost, monarhijski legitimitet i odbijanje naroda kao sudionika u toj suverenosti %objavljena *'/'# vidljiv je jak utjecaj Kapoleona, pa ona sadr"i neke njegove odredbe, npr' da samo kralj ima pravo predlaganja &akona 1rancuska postaje ustavna parlamentarna kraljevina s dvodomnim zakonodavnim tijelom: do+ perova %senat# i po&lanika pritom samo kralj predla"e zakone i ima neogranieni veto, dok domovi nemaju pravo interpelacije kralj vlada pomo!u odgovorne vlade, a ministri mogu biti optu"eni od doma poslanika %sudi im dom perova# domovi imaju pravo uputiti kruni adre&uE peti)iju uz to, slu"e se pitanjima ministra za pritisak i odgovornost vlade i pravo .la&a je ure eno po uzoru na 0nglesku narod bira dom poslanika na & godina %svake se godine obnavlja +P&# aktivno pravo stariji od .@ godina koji pla!aju neposredni porez od bar .@@ 3ranaka %oko +@@ tisu!a ljudi# pa&ivno pravo stariji od *@ godina koji pla!aju porez od bar +@@@ 3ranaka %oko +/ tisu!a ljudi#

+/2

dom poslanika ima prednost u 3inancijskim zakonima, a inae je izjednaen s domom perova %njih imenuje kralj# ukinuta je op!a vojna obveza i vra!ena predrevolu)ionarna voj&ka po zvanju ipak, +5+5' vojna obveza je obnovljena i traje / godina obvezni su svi mukarci do ,@ godina "drijebom se za svaku godinu odre uje broj obveznika koji mora pristupiti vojsci %+5+5' taj kontingent je *@ @@@# izabrani vojnici mogli su na!i zamjenika i platiti ga da umjesto njih odslu"i vojni rok porezni &u&tav ostaje nepromijenjen, a najve!a novost ove povelje je parla+entarna vlada Gouis ZE999 uzima umjerene ministre iz domova dok imaju podrku naroda u vrijeme Jekog kongresa %od travnja +5+*' do lipnja +5+&'# koji je nastojao restaurirati 0uropu nakon Kapoleonovih osvajanja, Napoleon bje"i s 0lbe i ulazi u Pariz ,@' o"ujka +5+&' godine mjesec dana kasnije, uz Constantovu pomo! objavljuje Dodatni akt na ustave Carstva %u njemu podr"ava parlamentarnu vladu, te uvodi posebno predstavnitvo trgovaca# njegova stodnevna vlast zavrena je porazom kod Laterlooa +5+&' godine, nakon koje je zatoen na engleskom otoku :v' 6elena usred ju"nog $tlantika, gdje +5,+' i umire 1rancuska zato mora zakljuiti noviE tei +ir, odre!i se nekih pokrajina i platiti 2@@ milijuna 3ranaka ratne tete, te & godina zadr"ati vojsku saveznika u sjevernim i istonim departmanima tad u 1rancuskoj poinje industrijski razvoj i razdoblje liberalne vlasti, poinje mirno razdoblje %od +5+*' do +7+*'# povremeni unutarnji nemiri su kratkotrajni i ogranieni, kao i ratovi %najdu"i su (rimski i 1rancuskopruski# jedini ve!i poraz je od Pruske +52+', jer je morala predati $lsace i Gorraine, te platiti & milijardi 3ranaka odtete Gouis ZE999 +5,@' poputa pritiscima i ograniava politike slobode8 +5,,' uvodi delikt +i'ljenja kao oblik cenzure naroda takvu politiku jo jaa njegov brat Charles Z, koji dolaskom na vlast provodi konzervativnu politiku oslanja se na kler i &taro ple+&tvo, kojemu nadokna uje gubitak zemlje s milijardu 3ranaka, koje porezom pla!a narod &ve,en&tvo nadzire kole, a skuptina je birana na 2 godina u cjelini, pa jaa otpor liberalnih slojeva vlada pod njihovim pritiskom +5,5' ukida cenzuru i delikt miljenja, no opet ih vra!a ve! +5.@' godine &kup'tina sazvana +5.@' tra"i uspostavu prave ustavne kraljevine, pa se odr"avaju novi izbori, no opet pobje uju protivnici 3 6AN$3KA %VO#UFI$A kralj u srpnju +5.@' rasputa novu skuptinu novim zakonom, to ona odbija istovremeno, raste kult Kapoleona, a ogranieno birako tijelo protivi se ogranienju slobode tiska i birakog prava &kup'tinu (ine 0 &truje koje "ele uspostaviti stari poredak liberalniE u+jereni i krajnji konzervativ)i srpanjska revolucija poinje ,7'2'+5.@' privremena vlada na vlast poziva Gouisa Philipea Orleanskog %njegov otac, princ Philippe, u (onventu iz +257' glasao je za smrtnu kaznu ro aku Gouisu ZE9# 2'5' +5.@' skuptina poslanika izglasava deklara)iju kojom tvrdi da je Charles Z povrijedio >stavnu povelju to dovodi do otpora u Parizu8 prijestolje je proglaeno praznim, a preambula iz Povelje je ponitena Gouis Philippe Orleanski prihva!a prijestolje i postaje kralj 1rancuza, emu se ne protive ni Charles Z ni Ga3aAette time je naputena dinastika kraljevina po bo"joj milosti i kraljevoj suverenosti, a prije&tolje je po&talo na&ljedna &luba koju narod, skuptina mo"e izmijeniti uz je izmjene nastavljena restaurirana i ograniena kraljevina %:rpanjska kraljevina# kralj nakon primanja vlasti izmjenjuje staru i objavljuje novu 6ovelju u obliku koji mu je dala zakonodavna skuptina 0.0. U3TAVNA 6OV%#$A 1?0>.

objavljena je +*'5'+5.@', a najbitnija izmjena je &tvaranje parla+entarne kraljevine zakonodavnu ini)ijativu sad imaju oba doma, a lanovi doma perova su do"ivotno imenovani aktivno pravo glasa imaju stariji od ,& godina s porezom od ,@@, a pasivno stariji od .@ god s porezom od &@@ 3ranaka

+/5

dom poslanika pokazuje "elju za vlasti, unutar njega postoje 7 politi(ke .rupe: +# le.iti+i&ti %pristalice burbonske dinastije i stare monarhije# ,# orleani&ti %pristalice nove dinastije i ustava# .# bonaparti&ti %plebiscitarci, pristalice cezarske demokracije# *# republikan)i %jakobinci, malobrojni u skuptini8 organizirani u tajna drutva# kralj ministre uzima iz domova, ali je ujedno djelatni voditelj vlade orlean&ki parla+entariza+ od +5*@' do +5*5' u vladi je stalno -uizot, jer provodi kraljev naum 1rancuska postaje kolonijalna sila8 kako joj treba vojska, postoji op,a vojna obveza +5.+' uspostavljena na)ionalna .arda za sve mukarce od ,@ do /@ godina8 pod oru"jem je oko &@@ @@@ vojnika voj&ka opet postaje samostalna politika mo!, jer sama bira zapovjednike 1rancuska ponovo uzima svoje boje %trobojnicu#, vlast se sve vie oslanja na vojsku time raste strah europskih sila od obnove Carstva, pa +5*@' u Gondonu nastaje sporazum 0ngleske, )usije, $ustrije i Pruske njime je 1rancuska izolirana, pa se morala prikljuiti sporazumu idu!e godine kako bi sauvala mir u unutarnjoj politici dolazi do otpora rei+u, vie je pokuaja atentata na kralja, ograniava se sloboda miljenja i tiska kralj odbija -uizotov prijedlog proirenja birakog prava 1rancuska od :rpanjske kraljevine zapoinje indu&trij&ki razvoj raste proizvodnja pamuka, ugljena i "eljeza 6O#O5A$ ADNIKA nakon +5&@' raste i broj radnika i poduze!a, kao i utjecaj trgovine pla!e nakon vrhunca iz +5+@' opadaju .@ godina, pa opet poinju rasti %slino je s cijenama# raste i klasna, &o)ijali&ti(ka &vije&t radni'tva, a sve je dominantnija sitna industrija koja poiva na oko & @@@ parnih strojeva najve!i grad je Pariz s milijun stanovnika, a slijede ;arseille, JordeauD i Gille 2&R stanovnitva je seljako, a ++R "ivi u naseljima preko ,@@@ stanovnika uvjeti za radB radno vrijeme je naje!e +*-+& sati este su nesre!e na radu zbog slabih tehnikih uvjeta %poslodavac nije odgovoran# pove!ana je smrtnost radnika, pa djeca poinju raditi ve! sa 2 godina, a prosjena starost radnika je ,@ godina najbolje su pla!eni tesari %& 3ranaka#, tvorniki radnici %. 3ranka#, dok "ene i djeca dobivaju + 3ranak za izdr"avanje radnike obitelji trebalo je 2&@ 3ranaka godinje, a radnik je prosjeno zara ivao /@@ 3ranaka pritom nije bilo socijalne skrbi za sluaj bolesti, nesre!e, starosti, niti sigurnosti trajanja radnog ugovora rad postaje borba za puki opstanak, to izaziva nezadovolj&tvo u takvim uvjetima od +5.@' do +5*5' razvija se svijest radnike klase, pa oni zahtijevaju smanjenje mehanizacije %kao luditi u 0ngleskoj# i pove!anje pla!a dr"ava to odbija pa poinje svijest o borbi klasa8 jedina povoljna odluka dr"ave bila je ?akon o kolovanju djece do +, godina, donesen +5*@' ni ovaj zakon nije se dosljedno provodio, pa su djeca u toj dobi vie radila nego ila u kolu radnici se nisu smjeli udru"ivati, a trajkovi su ka"njivi zatvorom8 vrijedi i sistem radnih knji"ica od Kapoleona ovom vlasti su nezadovoljni i .ra8ani i &elja)i ve!ina njih je presiromana da bi imala va"na politika prava porezi rastu za potrebe vojske i kolonijalizma, a zatitne carine tite industriju od uvoza engleske robe sitna bur"oazija, seljaci i radnici okre!u se protiv vladaju!e grupe oni ine ve!inu parikog stanovnitva to nezadovoljstvo pojaavaju kriza i glad od +5*&', pa +5*5' radikalni politiari sazivaju skup za irenje birakog prava kad ga je policija zabranila, izbile su &tudent&ke i radni(ke de+on&tra)ije i neredi, -uizot i Gouise Philippe su smijenjeni

+/7

nastaje privremena vlada koja proglaava )epubliku ine ju radikali %pjesnik Gamartine, odvjetnik Gedru-)ollin# i socijalisti %knji"evnik Gouis Jlanc i radnik $lbert#

7. D U/A %6U"#IKA 7.1. UVOD

traje samo * godine i 7 mjeseci, ali ispunjena je burnim i krvavim doga ajima %od ,*','+5*5' do 2'++'+5&,'# te"i se jaanju birokratizma i militarizma, te obnavljanju 6rve epublike %jakobini&ma i bonaparti&ma# velik utjecaj ima 3AD kao razvijena demokratska dr"ava s op!im pravom glasa %$' <ocFueville: Demokracija u $merici# velika novost u ovom razdoblju je op,eE nepo&redno i tajno pravo .la&a za +u'kar)e iroka politika demokracija za razliku od (raljevine, kroz naelo re3erenduma usvojena je razlika izme u ustavotvorne i zakonodavne vlasti Druga republika je prvi poredak u kojem se radni(ka kla&a javlja kao samosvojna drutvena snaga, te u kojem postoje naznake socijalistikim idejama kasnije !e postati konzervativnobur"oaska, nakon to su smijenjeni umjereni republikanci privre+ena vlada pod priti&ko+ objavljujeB pravo na rad$ 56)satno radno vrijeme$ ukidanje ropstva i smrtne ka&ne &a politike delikte$ slobodu udruivanja i i&raavanja$ pokuava odrediti minimalne nadnice osnovane su komisije za sporove poslodavaca i radnika, uredi za zapoljavanje dr"ava stvara nacionalne radionice, koje su unato niskim pla!ama %, 3ranka# privukle +@@ @@@ radnika u Pariz ipak, pove!anje neposrednih poreza izaziva pobune, a tra"i se i smanjenje i ukidanje posrednih poreza privremena vlada saziva izbore 20.7.1?7?' kako bi se tajnim glasovanjem izabrala >stavotvorna skuptina odaziv je bio 5*R %5 od 7 milijuna glasaa# op,e pravo .la&a postaje sredstvo demokracije, provincije, konzervativizma skuptina ima 7@@ lanova, a ve!inu ine umjereni republikanci %*&@#8 izvrnu vlast vri preko Izvr'no. odbora %& lanova# ukinute su nacionalne radionice, to izaziva pobunu nakon . dana uguio ju je general Cavaignac %++ @@@ poginulih# skuptina se sve vie pokazuje kao umjereno republikan&ka i buroa&ka, pa donosi i ustav sa slinim obilje"jima 7.2. U3TAV D U/% %6U"#IK% 1?7?. donesen *'++', uz jakobinske i "irondinske zasade, sadr"i elemente parlamentarne, a posebno predsjednike republike proglaava rad temeljem )epublike, ali priznaje da dr"ava mora osigurati moralni i materijalni napredak$ bratstvo me-u ljudima$ pravinu raspodjelu prava i tereta$ porast dobroinstva rad je obveza, kao i potivanje zakona8 >stav je vi'e politi(ki ne.o pravni akt %za razliku od amerikog ustava# o usvojeno je na(elo podjele vla&ti zakonodavna skuptina birana je na . godine, na temelju tajnog glasovanja o &kup'tina je u stalnom zasjedanju, poslanici primaju pla!e, te je nezavisna od izvrne vlasti izvrnu vlast ima pred&jednik izabran natpolovinom ve!inom na * godine, ne mo"e ponoviti mandat vri vlast preko potpredsjednika i ministara koje sam imenuje %oni moraju potpisati akt da bi postao izvran# predsjednik ima pravo zakonske inicijative, promulgira zakon u prosincu +5*5' za predsjednika je izabran princ Gouis Kapoleon, ne!ak Kapoleona 9 +5*7' na temelju 9zbornog zakona izabrana je i &kup'tina u kojoj ve!inu imaju pristalice kraljevine >stavotvorna skuptina se rasputa, )epublika se uspostavlja prema >stavu nastaje i injenina i pravna vlast

+2@

dolazi do razilaenja predsjednik "eli carsku diktaturu, a skuptina umjerenu parlamentarnu kraljevinu +5&@' ona mijenja izborni zakon, a u skuptini dominiraju konzervativni katoli(ki +onar-i&ti predvo eni 1allouDom smatraju od.oj i 'kol&tvo bitnim sredstvom uoblienja politike donose 1allouDov zakon o kolstvu ono je predano Crkvi, a dr"ava joj poma"e i pla!a kolovanje ono postaje katoliko ve!i otpor izaziva odredba kojom za pravo glasa mukarac mora imati i &talno boravi'te od 0 .odine tako tre!ina biraa %,,& milijuna# gubi pravo glasa %uglavnom radnici# pred&jednik je biran na * godine8 nema pravo reizbora, veta ni pravo rasputanja skuptine %&loin velei&daje# Gouis Kapoleon je predsjednik ve! . godine, pa je vojsku i administraciju popunio svojim pristaama u prosincu +5&+' rasputa skuptinu, odbija primjenu izbornog zakona i obra!a se narodu predla"e narodu da izradi na)rt novo. u&tava, to je plebiscitom prihva!eno %2 od 5 milijuna glasova# 7.0. D U/I U3TAV D U/% %6U"#IK% 1?:2.

donesen +*'+'+5&,', izra en po uzoru na poredak za Kapoleona 9 po njemu je 1rancuska vr&ta pred&jedni(ke republike predsjednik vlada pomo!u ministara, dr"avnog savjeta, senata i zakonodavnog tijela, te je odgovoran pred 3rancuskim narodom %izme u naroda i predsjednika nema posrednika# vlada 1rancuske republike na +@ godina povjerena je princu Gouisu Kapoleonu Jonaparteu >stav je prihva!en re3erendumom, a slijedili su organski dekret i dva senatus consulti dru.i &enatu& )on&ulta je 2'++'+5&,' predlo"io ponovno uspostavljanje carskog dostojanstva Gouis Kapoleon Jonaparte je imenovan carem kao Napoleon III Druga republika nakon * godine postala je Drugo Carstvo

:. D U/O FA 3TVO
:.1. UVOD Kapoleon 999 vri promjene mnogo br"e od svog strica, pa je ovo razdoblje od +5 god' vrijeme najve!eg .o&podar&ko. ra&ta dotad izrazito seljaka zemlja postaje .ra8an&kaE indu&trij&ka K kapitali&ti(ka 1rancuska u ovom razdoblju postaje &naajna sila europske i svjetske politike :.2. U3TAV D U/O/ FA 3TVA I! 1?:2. to je zapravo ustav iz sijenja +5&,' s brojnim izmjenama u obliku senatus consulta gospodarski razvoj i unutarnji mir, te me unarodni uspjesi tom poretku daju 1> .odina po&tojano&ti razdoblje drugog carstva dijeli se na , 3aze: AUTO ITA NO FA 3TVO H1?:2. DO 1?;>.I demokracija je samo prividna, u obliku re3erenduma i op!eg prava glasa zakonodavna skuptina dijeli vlast sa senatom &enat je ustavotvorni organ, senatore do"ivotno imenuje car zakone uobliava dravni &avjet, a mo"e ih predlo"iti samo car koji taj savjet potpuno kontrolira )ar je i vlada i vlast, izvrnu vlast vri preko ministara ak i ovako paralizirana zakonodavna skuptina je pod stalnim nadzorom policije koja odre uje kandidate #I"% A#NO FA 3TVO H1?;>. DO 1?=>.I dolaze do izra"aja parla+entarni i dvodo+ni &u&tav zakonodavno tijelo mo"e izraziti miljenje o izvrnoj vlasti adre&o+ i raspravljati o radu ministara uz njihovo prisustvo &jedni)e po&taju javne, pa javnost mo"e izraziti svoju podrku, krajem carstva, +5/7' nastaje prava parlamentarna kraljevina s dvodomnim parlamentom &enat postaje drugi zakonodavni dom, oba doma imaju pravo predlaganja zakona i interpelacija zbog mnogobrojnih izmjena, car odluuje objaviti proi!eni zakon drugi ustav Drugog carstva

+2+

:.0. U3TAV I! 1?=>. donesen u svibnju, re3erendumom ga prihva!a 2,. milijuna glasaa %+,& milijun je protiv# bio je to orlean&ki parla+entariza+ car mo"e mijenjati vlade i ministre, slu"iti se plebiscitom i re3erendumom 1rancuska je ve! u srpnju zaratila s Pruskom8 *'++' car zbaen, pada u prusko zarobljenitvo pro.la'ena Tre,a epublika VAN$3KA 6O#ITIKA 0ngleska umanjuje jaanje )usije, Pruske, $ustrije tako to jaa 1rancusku priznanjem Kapoleona 999 zakoniti+ )are+ od +5&*' do +5&/' traje (rimski rat u kojem pobje uje <ran)u&ka i tako postaje prva kontinentalna vojna sila Kapoleon 999 nastoji izmijeniti nepovoljne ugovore iz +5+&' +5&7' 1rancuska ulazi u rat s $ustrijom, te ju prisiljava na mir, ime stjee Kicu i :avoju istovremeno pobje uje u $3rici %$l"ir, :enegal# i 9ndokini, a igra dvostruku ulogu u ratu $ustrije i Pruske tada je izigrana, a gubi i bitku u ;eksiku rastu prusko gospodarstvo i industrija, pa Jismarckova Pruska ugro"ava 1rancusku kao najve!u kontinentalnu silu izbija &por oko 'panjol&ko. prije&tolja ima ga burbonska loza, no ona je ugro"ena, a panjolski poslanici nude prijestolje princu pruske vladarske loze 6ohenzollern8 1rancuska uspjeno tra"i da se princ odrekne kandidature tad je Kapoleon 999 zatra"io izjavu pruskog kralja da nikad ne!e dozvoliti njemaku kandidaturu za panjolsko prijestolje Jismarck taj zahtjev priop!ava javnosti, a Kapoleon +7'2'+52@' objavljuje rat Pruskoj ve! 5'5'+52@' saziva na)ionalnu .ardu, no ve! +'7' on postaje pruski zarobljenik 6ru&ka postaje prva vojna sila 0urope +5'+'+52+' u Eersaillesu je pruskim proglasom stvoreno Drugo Kjemako Carstvo to carstvo bilo je 3ederacija ,& dr"ava, a istovremeno je srueno 1rancusko Carstvo u svibnju +52+' &klopljen je +ir kojim 1rancuska mora platiti & milijardi 3ranaka ratne tete, predati pokrajine $lsace i Gorraine, te kao jamstvo do isplate duga trpjeti njemake postrojbe na svom prostoru 1rancuska u ovom razdoblju gubi prirodne granice na )ajni, a u tom kratkom ratu poginulo je oko pola milijuna 3ra' vojnika

;. T %2A %6U"#IKA ;.1. UVOD

traje od *'7'+52@' do +@'.'+7*@', <re!a )epublika mo"e se usporediti s )evolucijom iz +257' u ovom razdoblju smanjena je va"nost ustavnih institucija dok je u prethodnom razdoblju od 5@ godina doneseno desetak ustava uz brojne izmjene i dopune, sada je u 2@ godina donesen &a+o jedan u&tav taj ustav imao je 7 dopune i iz+jene, od kojih je va"na samo ona +55*' koja mijenja >stav >stav <re!e )epublike zapravo i nije ustav sastoji se od 0 odvojena u&tavna zakona %dva su samo zakon#, nema politiki dio i vrlo je kratak %.* lana#8 ovaj ustav trebao je biti vie monarhijski nego republikanski %Hkrevet &a ekanje monarhijeI# oblik vladavine odre8en je po&redno: H%redsjednik 8epublike je i&abran veinom glasova senata i doma poslanika okupljenih u =acionalnu skuptinuBO ovaj >stav u svjetsku povijest uvest !e parla+entarnu republiku prvi put spojene su parlamentarna vlada i republika do tada se smatralo da su postulati republike %izbornost, odgovornost, kratko!a mandata# nespojivi s postulatima parlamentarne vlade %politika neodgovornost poglavara dr"ave# tako su parlamentarnu republiku osnovali +onar-i&ti, a kasnije su ju prihvatili i republikanci ustav <re!e )epublike je slian engleskim ustavima %bliskost ustavotvorne i zakonodavne vlasti# njime su uvr!ene 0 o&novne do&ada'nje zna(ajke: dvodo+ni parla+entE op,e bira(ko pravoE parla+entarna vlada prihva!aju ih svi monarhisti %legitimisti, orleanisti, bonapartisti#, a i umjereni republikanci %progresisti#

+2,

ipak, republikanci smatraju da je jedini oblik republike ona &kup'tin&ka iako su +onar-i&ti imali ,P. u skuptini, oni se razdvajaju na ? skupine po dinastijama, to odga a donoenje ustava ;.2. U3TAV I! 1?=:.

u 07 (lana uspostavlja institucije <re!e )epublike, prve parlamentarne republike !AKONODAVNO TI$%#O K 3KU61TINA I 3%NAT zakonodavno tijelo se sastoji od dva doma &kup'tine i &enata: oba doma vre zakonodavnu vlast %poreznu i bud"etsku#, odobravaju potpisivanje me unarodnih ugovora njihova prava se ipak razlikuju svaki lan domova mo"e predlagati zakon, ali postupak donoenja *inan)ij&ki- zakona poinje u skuptini %samo skuptine mo"e biti rasputena rasputa je izvrna vlast uz suglasnost senata# skuptine mo"e optu"iti vritelje izvrne vlasti pred senatom, koji sudi kao Vi&oki &ud pravde

3KU61TINA - ona je izraz jedin&tva i de+okra)ije <ran)u&ke8 glavna obilje"ja: o ima /@@ lanova starijih od ,& godina koji imaju *-godinji mandat o pravo glasa imaju svi mukarci stariji od ,+ godine, a vojnici i mornari ne glasuju %jer su previe pod utjecajem svojih pretpostavljenih, ne "ive obinim gra anskim "ivotom, a i brojni su# o izbori za &kup'tinu &u nepo&redni, vre se po ve!inskom sustavu: birai u svakom kotaru biraju po + poslanika izbori su u , puta prvi put za pobjedu je dosta natpolovina ve!ina, a drugi put i relativna 3%NAT - senat je izraz podjele po depart+ani+a: od ?66 senatora %stariji od *@ godina#, ,,& je birano po departmanima, a 2& je do"ivotno imenovano ,,& senatora imenuje Narodna &kup'tina, kasnije senat popunjava mjesta izborom novih lanova %kooptacija# te birane senatore biraju izborne skuptine u departmanima %sastavljene od poslanika u skuptini i& tog departmana$ vijenika Opeg vijea departmana$ svih vijea arondismana i po 5 predstavnik svake opine tog departmana# ve!inu u izbornim skuptinama imaju pred&tavni)i op,ina %zato je senat nekad nazivan Ido+o+ op,ina^# izbori za &enat: posredni, po sistemu izbornih lista, proporcionalni %daju ve!e mogu!nosti manjim strankama# senatori birani na D .odina, a svake godine obnavlja se tre!ina %zbog neprekinutog trajanja# I!V 1NA V#A3T izvrna vlast ima oblik parla+entarne vlade, a sastoji se od , dijela: +# pred&jednik epublike stalan, samo pravno odgovoran %zato je pravni nositelj i&vrne vlasti# ,# vlada nestalna, politiki odgovorna pred skuptinom i senatom %zato je politiki nositelj i&vrne vlasti#

6 %D3$%DNIK - predsjednik je izabran na 2 godina i mogu! je ponovni izbor - biraju ga oba doma na zajednikoj sjednici prevladava utjecaj skuptine %ima /@@ lanova, senat samo .@@# - i+a 'iroka ovla'tenjaB mo"e predlagati zakon, ima pravo odlo"nog veta na rok od mjesec dana vodi me unarodne pregovore i zakljuuje ugovore, op!enito predstavlja dr"avu u me unarodnim odnosima mo"e raspustiti skuptine uz suglasnost senata8 vrhovni je zapovjednik vojske, ima pravo pomilovanja vri sva imenovanja i opoziv slu"benika izvrne vlasti8 daje mandat za sastav vlade i predsjeda joj, =

+2.

- kako je politiki neodgovoran, njegov akt postaje izvran tek s +ini&trovi+ &upotpi&o+ koji tako preuzima politiku odgovornost za taj akt %predsjednik mo"e opozvati ministre# V#ADA - ine ju +ini&tri svi su jednaki %izdvaja se + koji predstavlja vladu u parlamentu#, a predsjeda im Predsjednik )epublike - ministri su lanovi parlamenta %osim ministara vojske i mornarice#, kojemu odgovaraju skupno i pojedinano parlament u tu svrhu ima vie sredstava %interpelacije$ pitanja$ parlamentarne istrage$ ali i &akonodavna i budetska prava# - bit parla+entarne vlade jeB njena politi(ka od.ovorno&t po tome je to parlamentarna vlada %preko nje parlament posredno vri izvrnu vlast# pravo vlade da ospori parlamentu pravo da je njegovo miljenje vjerodostojni izraz miljenja ve!ine biraa o svakom pitanju %sredstvo za to je pravo izvrne vlasti da raspusti skuptinu i prisili ju da doka"e tu vjerodostojnost# - pravo ra&pu'tanja &kup'tine prijei da se parlament izme u redovitih izbora udalji od birakog tijela, da ga ne oslukuje, te da se stvori parlamentarna oligarhija %to je preuzimanje engleskog sustava parlamentarne vlade, ali uz brojne razlike# !AKON O 3%NATU 2:.2.1?=:. predvi a da ustavni zakoni mogu biti izmijenjeni ako izmjenu prihvati i predlo"i svaki dom posebno zatim se sastaju na zajedniku sjednicu %Na)ionalna &kup'tina#, a izmjena je usvojena ako za nju glasa natpolovina ve!ina lanova to je vrsta mekog ustava, no on je vrlo rijetko mijenjan u /& ggodina svog trajanja znaajna samo izmjena iz +55*': >kida imenovanje senatora sada su svi senatori birani' Op!ine ne alju + predstavnika na skuptinu koja bira senatore, nego su delegacije razmjerne broju stanovnika' )epublikanski oblik vladavine ne mo"e biti predmet izmjene' Ylanovi obitelji koje su vladale 1rancuskom ne mogu biti birani za predsjednika )epublike' 6OKU1A$I U3TAVNI@ 6 O4$%NA ustav <re!e republike traje 2@ godina, ali bilo je vie pokuaja u&tavni- pro+jena: o bulaniza+ od +552' do +557' %po generalu i bivem ministru rata Joulangeru# o neposredno nakon prvog svjetskog rata, zatim od +7.*' do +7.7' %ve!inom te"e jaanju izvrne vlasti# nijedna od tih izmjena nije uspjela, osim izmjene od +@'2'+7*@': donesena pod 6itlerovom okupacijom, nakon to je maral Petain ,,'/'+7*@' potpisao kapitulaciju 1rancuske domovi izglasavaju reviziju kojom njemakom savezniku, +ar'alu 6etainu daju u&tavnu vla&t

6@I##I6% 6%TAIN H1?:;. K 1D:1.I - 3rancuski general, kasnije predsjednik EichAjevske 1rancuske od +7*@' do +7**' u modernoj 1rancuskoj on je uglavnom smatran izdajicom %zbog postupaka u Drugom svj' ratu#, a rije p_tainizam se smatra 3rancuskim oblikom rijei kvisling - P_taina danas smatraju jedni+ od najve,i- izdaji)a &vi- vre+ena i smatraju ga ekvivalentima Eidkuna Uuislinga u Korvekoj, Jenedicta $rnolda u :$D-u, ;ir Ba3ara u 9ndiji i Pu Bia u ;and"uriji - smatran izdajicom jer je, nakon to je +@'2'+7*@' uspostavio EichAjevsku 1rancusku, u&po&tavio *a'i&ti(ku vladu koja sura uje s 6itlerom te pri-va,a anti&e+it&ke zakone %+7**' nakon Operacije Overlord bje"i u Kjemaku# - +7*&' se vra!a u 1rancusku zbog veleizdaje osu en na smrt, no De -aulle zbog njegove dobi to mijenja u do"ivotnu kaznu %TV TA I 6%TA %6U"#IKA na plebiscitu +7*&' 3rancuski narod odluio je da se ne produ"i <re!a, nego da se donese novi u&tav etvrte republike ipak, >stav iz +7*/' je samo malo izmijenjena verzija onog iz +52&' %i praksa je vrlo slina# moglo bi se re!i da je <re!a republika postojala sve do +7&5', kad je poela De -aulleova 6eta republika

+2*

Peta republika razlikuje se od >stava +52&' jedino u pogledu i&bora i prava predsjednika i njegova odnosa s vladom ;.0. ODNO3 F KV% I D 5AV%

im su republikanci +527' preuzeli vlast, njihov vo a -ambetta je uskliknuo, klerikali&am$ to je neprijatelj poelo je uvo8enje pro+jena: ukidanje neovlatenih vjerskih bratovtina, iskljueni su predstavnici crkve iz visokog kolstva uvedeno je op!e besplatno kolovanje, kako bi se smanjilo kolovanje u vjerskim kolama sve!enici su iskljueni iz dr"avnog kolstva, uvedeni su porezi na dobra vjerskih zajednica jedna od temeljnih zasada nauma radikalne bur"oazije je borba protiv klerikaliz+a, pa kad su radikali preuzeli ve!inu, tzv' radikal&ka republika %+57&-+7+*#, borba protiv crkve i klerikalizma ula je u zavrnu 3azu od +7@+' mogu postojati samo bratovtine koje dobiju dr"avno odobrenje, a dr"ava je odobrenja skoro posve odbijala, a njihova dobra su kon3iscirana +7@,' pomilja se na odvajanje )rkve od drave, a to dr"ava pokazuje "eljom za punom slobodom pri imenovanju biskupa uskoro je dobila i povod za puni prekid: (raljevina 9talija nastala je +52@', kada je zaposjela papsku dr"avu8 odnosi izme u pape i talijanske dr"ave su prekinuti doavi u posjet 9taliji predsjednik 1rancuske nije smatrao da treba posjetiti i papu, na to je papa uputio o'tri tajni pri.ovor o&tali+ kr',an&ki+ drava+a istovremeno papa disciplinski ka"njava dva biskupa koje je imenovala 3rancuska vlada, a socijalistiki list objavljuje papin tajni prosvjed kr!anskim vladarima povodom posjete 3rancuskog predsjednika 1rancuska je tada, +7@*' prekinula diplomatske odnose s Eatikanom i odluila se za odvajanje )rkve od drave krajem +7@&' donesen je ?akon o odvajanju crkve i dr"ave, tj' otkazan je konkordat iz +5@+' dr"ava ne pla!a ni jednu vjersku organizaciju, a za te organizacije va"i op!i re"im o udru"enjima borba protiv crkve zapravo slu"i stvaranju nacionalne sloge, donekle i na)ionaliz+a %crkva izmie nacionalnom nadzoru# ;.7. 6O#ITIK% 3T ANK%

kratko. &u trajanja, esto se mijenjaju programi, ve"u se za istaknute osobe, esto se stupa u saveze s drugim strankama lijeve i manjinske stranke imaju vrstu organizaciju, a ona slabi to su stranke bli"e desnici u Na)ionalnoj &kup'tini %+52+' do +52&'#, +onar-i&ti(ke &tranke su u ve!ini i oznaene prema dinastiji kojoj su privr"ene: legitimisti S burbonci8 orleanisti8 bonapartisti S plebiscitarci postoje mnoge grupe republikana)a umjereni %liberali#, zatim kon&ervativci, te krajnje lijevi republikanci krajnje lijeve republikance predvodi -ambetta, a uzor su im jakobin)i postaju oportunisti na skuptini +52/', a na krajnjoj ljevici su sad radikali9antiklerikal)i %predvodi ih Clemenceau# u sljede!em razdoblju djeluju brojne &tranke: socijalisti$ 'edinstvo desnih 4monarhisti legitimisti U orleanisti<$ Odbor liberalnih republikanaca$ 'edinstvo lijevih$ 8adikalsocijalisti$ 3atolika stranka$ Centralni komitet republikanske desnice$ "ave& revolucionarne akcije &a osvajanje socijalne republike 4socijalisti U radikali<$ P ovoliki broj stranaka %+@ poetkom +' svjetskog rata# pokazuje koliko su one bile povrne i kratkotrajne %tako je i danas# stranke su esto osnivane &a+o da bi &e u'lo u vladu kako nijedna stranka nije imala natpolovinu ve!inu, vlade su slo"ene od vie stranaka %koalicijske# i u pravilu su to vlade politikog centra %kasnije raste utjecaj ljevice# iako je za 2@ godina va"enja ustava iz+ijenjeno => vlada %prosjeno traju 5 mjeseci#, re"im je bio stabilan postojale su krize, ali one nisu ugro"avale poredak %od +55&' poiva na politikoj klasi iji je temelj sitna bur"oazija#

+2&

ovdje spadaju profesionalni politiari$ profesionalna uprava!sudstvo!vojska <re!a republika je drava &itne buroazije

;.:. U6 AVAE 3UD3TVOE 6 AVO uprava, sudstvo i pravo su u&trojeni u prvi- 1> .odina Napoleonove vla&ti i nisu mijenjani do kraja ,' svjetskog rata mijenja se koliina nadle"nosti tih organizacija, ali ne i one same uprava je bit vlasti, a sudstvo i pravo su sredstvo uprave u 1rancuskoj &ud&tvo nema onaj moralni ugled ni privlanost kao u angloamerikom svijetu, pa nedostaje kandidata postoje!i suci nisu pretjerano kvalitetni, pa je +7@5' uveden i&pit prilikom ulaska u sudako zvanje tu injenicu izjednaavanja sudstva s upravom potvr uje ?akon iz +7,2' koji uvodi 57 sudskih stupnjeva %nema sudake samostalnosti# U6 AVA ima e.zekutivnuE autoritativnu vla&t ostala ministarstva "ale se zbog va"nosti ;>P-a i ministarstva policije razine uprave su op!ina, oblast i kotar najni"a razina je op,ina H)o++uneIB ure ena ?akonom iz +55*' ima op!insko vije!e %izabrano op!im pravom glasa, na * godine# i naelnika u njenoj nadle"nosti su brojni poslovi, posebno 3inancije, a upravne poslove vri samo naelnik Pariz je podijeljen na vie op!ina, a cijela 1rancuska +7+*' ima ./ ,*+ op!inu sljede!a razina su obla&ti Hdepart+aniI ure eni ?akonom +52&' koji je donijela =acionalna skuptina. o vritelj poslova sredinje vlasti na podruju departmana, te poslova u nadle"nosti departmana je pre*ekt o o poslovima u nadle"nosti departmana odluuje op,e vije,e depart+ana %biraju ga gra ani# tako da je departman podijeljen na onoliko izbornih jedinica koliko se bira vije!nika %svaka jedinica bira jednog# o slina je or.aniza)ija kotareva %arondismana# upravlja podpre*ekt, uz izabrano vije!e arondismana kako pre3ektPpodpre3ektPnaelnik mo"e obustavitiPodbiti izvrenje odluka skuptina, konana odluka pripada sredinjoj vlasti porastom dr"avne nadle"nosti te slu"be su unutar sredinje vlasti, pa raste )entraliza)ija %do drave upravne diktature# stvara se upravni &tale (inovnika, a uprava postaje nezavisni oblik struke %ure eni natjeaji, imenovanja, opoziv, '''# +7@&' nastaje i sindikat namjetenika Op,a *edera)ija na+je'tenika %tako polako nastaje upravna diktatura# 3UD3TVO neizmijenjeno zadr"ani su i po&ebni krivi(ni &udovi, iako im se republikanci protive %zato su ti sudovi ograniavani# naelno postoji &a+o&talno&t &uda)a, ali )epublika zadr"ava mogu!nost Hienja sudskog osobljaI zaobilaznim putevima 6 AVO temelj je Napoleonovo pravo, uz neke izmjene i dopune najva"niji je /ra8an&ki zakon %na snazi do danas#, pri emu najvie izmjena ima u njegovoj prvoj %Pravo osoba# i tre!oj knjizi %o ugovorima o osobnom najmu i djelu# najvanije iz+jene Hu.lavno+ obitelj&ko pravoIB donesen ?akon o razvodu braka izjednaava "enu s mu"em u pogledu razloga za razvod ure en i postupak za razvod braka donesen ?akon o odvojenom "ivotu supru"nika

+55* ' +55/ ' +57. '

+2/

+57/ ' +572 ' +575 ' +7+, ' -

donekle proirena nasljedna prava priznate vanbrane djece "ena stjee pravo svjedoenja pri zakljuenju pravnih poslova donesen ?akon o naknadi tete za povrede na radu dozvoljeno utvr ivanje oinstva vanbrane djece pojava dionikih drutava, monopola, osiguravaju!ih drutava, burze uzrokuju i iz+jene .ra8an&ko. i tr.ova(ko. prava: +7@7' donesen ?akon o zalaganju i prodaji poduze!a %steaj# cilj mu je zatita vjerovnika +7.@' donesen ?akon o ugovornom osiguranju krivi(no pravo i po&tupak se malo mijenjaju8 jedine izmjene su: +572' zakon u stanovitoj mjeri i istra"ni postupak ini kontradiktornim +7+,' ?akoni o uvjetnoj osudi i uvjetnom otpustu sa izdr"avanja kazne, te o su enju maloljetnicima za krivina djela

=. 6A I1KA KO4UNA
=.1. OKO#NO3TI NA3TANKA u uvjetima 3rancusko-pruskog rata i na poetku <re!e republike dolo je do pobune u Parizu, 6ari'ke ko+une u srpnju +52@' drugo carstvo je objavilo rat 6ru&koj, 5'5'+52@' car je izdao Dekret o sazivu nacionalne garde nakon toga donesen je i zakon koji je proirio krug vojnih obveznika, pove!ao broj nacionalne garde i njenu samostalnost po tim odredbama svi &dravi mukarci od 5+ do +6 godina du"ni su prijaviti se u na)ionalnu .ardu sakupljanje garde i njeno naoru"anje u Parizu je ilo sporo jer se vlada bojala naoru"anog Pariza, te je za carstva bilo pozivano onoliko gardista koliko je bilo previ eno propisima prije izbijanja rata u asu izbijanja komune procjenjuje se da je u Parizu bilo oko 1: >>> vojnika izme u jedinica nacionalne garde nije postojala druga veza osim vrhovnog zapovjednika, ali ve! u listopadu +52@' ta velika, naoru"ana i organizirana koliina ljudstva postaje najve!a opasnost za vladu na)ionalne obrane iako je vlada nacionalne obrane vie bila vlada Pariza nego 1rancuske, ona je postupno trpjela &ve vi'e otpora na)ionalne .arde povod tome je bio stav vlade u pogledu parike uprave prema propisima iz doba carstva %?akon o op!inskim vije!ima iz +5&&' i +5&7' i ?akon o vije!ima departmana iz srpnja +52@'# Pariz i GAon su jedina podruja koja imaju po&ebnu upravu sve ostale op!ine i oblasti biraju op!inska i oblasna vije!a, a vlada imenuje samo naelnike op!ina i pre3ekte oblasti, Pariz to nema Pariz je podijeljen na 2> kotareva, a kao cjelina ini oblast "eine, a njima upravljaju pod9pre*ekti i pre*ekt sve ih imenuje i opoziva car8 pre*ekt 6ariza je pod neposrednijim i viim nadzorom vlade nego drugi pre3ekti objanjenje je to to je Pariz veliki grad i prijestolnica, lice cijele 1rancuske, pa stoga ne mo"e biti preputen samoupravi ve! za carstva oporba tra"i da se uprava %ari&a i&jednai s upravom u cijeloj 9rancuskoj, tj' da Pariz ima svoju komunu, samoupravnu i gradsku cjelinu kao to je imaju sva naselja vlada nacionalne obrane jedino je imenovala novo osoblje, tj' naelnike kotareva %pod-pre3ekte# i pre3ekta pariza u Parizu su sve jai zahtjevi za komunom, dolazi do ustanaka, garda provaljuje k vladi i tra"i da i Pariz bira op,in&ko vije,e kako je od +7'7'+52@' 6ariz op&jednut, vlada da bi vladala onim podrujima koje nije zaposjela pruska vojska, podijelila se na jedan dio koji je u Parizu, a drugi, tzv' dele.a)ija je prvo u <oursu, a zatim u JordeauDu kako bi bili dalje od neprijatelja sredinom rujna +52@' izme u vlade i njene delegacije dolazi do nesloge

+22

delegacija je pozvala birae da izaberu u&tavotvornu &kup'tinu vlada u Parizu ponitava taj poziv +5'+'+52+' Jismarck u Eersaillesu proglaava &tvaranje Nje+a(ko. )ar&tva vlada u 6arizu ocjenjuje prilike posve izgubljenima, te alje svog ministra vanjskih poslova na pregovore ,5'+'+52+' potpisan je >govor o primirju i kapitulaciji Pariza, a to je vladu obvezalo da: u roku ,+ dan provede izbore za na)ionalnu &kup'tinu koja !e zakljuiti primirje da Pariz kapitulira uz pla!anje ,@@ milijuna ratne tete da do zakljuenja mira Pariz zaposjedne .@ @@@ njemakih vojnika, tj' da vlada u Parizu smije imati *@ @@@ vojnika koji !e razoru"ati Pariz i vojnu opremu koja je dr"avno vlasnitvo predati njemakoj vojsci na izborima za nacionalnu skuptinu Pariz je birao 70 po&lanika od kojih je samo / za zakljuenje mira s Kjemakom, a ostali su za rat do pobjede skuptina odluuje potvrditi zakljuenje mira, te +. poslanika Pariza naputa skuptinu Pariz poinje uobliavati svoj otpor pre+a toj &kup'tini u Parizu postoji nekoliko organiziranih snaga najbrojnija je na)ionalna .arda, postoje i&abrani naelnici 06 kotareva %ari&a$ njihova uprava$ pariki poslanici u nacionalnoj skuptini$ te parika federacija internacionale i federacija sindikata tokom rujna +52@' u kotarima Pariza odr"avaju se skupovi koji biraju republikan&ke odbore budno&ti kojima je bitan zadatak da nadziru rad imenovanih naelnika kotara, a kako bi se nadzirali rad pre3ekta Pariza, pa i same vlade ti odbori budnosti u rujnu izabiru svoje dele.a)ije, koji kao delegati ,@ kotareva ine &redi'nji odbor 2> pari'ki- kotareva ocjenjuju!i da samo nacionalna garda raspola"e silom, te tako i sredstvom da utjee na vladu, sredinji odbor bira jedan &voj odbor od 2> (lanova koji !e zajedno sa zapovjednicima bataljuna nacionalne garde od vlade zatra"iti da sazove izbore za vije!e parike op!ine, tj' da i Pariz dobije svoje samoupravno op!insko vije!e +'.'+52+' nacionalna skuptina potvr uje u.ovor o pri+irju, te pruska vojska poinje ulaziti u Pariz na)ionalna &kup'tina u "ordeauMu odbija prijedlog poslanika Pariza da se vrati u Pariz koji vie nije pod opsadom te ukida pla!e nacionalnoj gardi %primirje je nastupilo i ratne mjere nisu potrebne# +.'.'+52+' nakon te odluke, 057 bataljuna federacije nacionalne garde bira FK od 2; (lanova o ovaj C( nacionalne garde ima svoju osnovu u usvojenom statutu nacionalne garde o kao vlast u Parizu su ostali njegova na)ionalna .arda, tj' njen C( uz izabrane naelnike kotareva i pre*ekt kojeg je imenovala vlada 1errA C( pokuava pregovarati, a kao bitan uvjet tra"i i&abrano vijee parike opine i i&bor glavnog &apovjednika nacionalne garde o ti zahtjevi su odbijeni, ck upu!uje pro.la& narodu 6ariza i poziva ga da izabere vije!e op!ine o izbori su se trebali odr"ati po dotadanjem izbornom zakonu iz +5*7' tj' glasuju svi mukarci stariji od ,+ godinu =.2. VI$%2% KO4UN% izabrano u de+okrat&ki+ i &lobodni+ izbori+a ,/'.'+52+' nikome nije oduzeto pravo glasa zbog uvjerenja, imovinskog stanja ili nekog drugog razloga na svakih ,@ @@@ stanovnika %po arondismanima# je trebalo izabrati po + vije!nika od *5& @@@ upisanih u birake popise, glasovalo je ,,7 @@@, ali to su popisi iz +52@' %mnogi su odseliliPpoginuli# ponegdje su glasovale i "ene, a izbori su na velikom broju birakih mjesta bili javni %potpisom na listi!e# ve!inu izbornika ini radni'tvo na izborima nema stranaka, iako se kandidati svode na 2 &trujeB +# na(elni)i arondi&+ana i po&lani)i 6ariza nastoje da izbori budu to zakonitiji %zbog nagodbe s Kac' skuptinom# ,# FK Na)ionalne .arde tu nagodbu odbija %dobiva oko +*@ @@@ glasova# prva Istranka^ dobiva +7 mjesta u Eije!u, a C( /& mjesta %nakon odustajanja i eliminacije, izabrano je 5*, a ne 7@ vije!nika# iako je to i prije bilo jasno, na prvoj sjednici Eije!a postaje oito da to nije Eije!e op!ine kakvo su imale sve ostale op!ine, nego je to prije Eije!e Parike komune iz +27,'P+27.' zato su +/'*' provedeni dopun&ki izboriB

+25

 bili su manje slobodni i demokratski, a mnogi kandidati nisu dobili ni +P5 glasova upisanih biraa Eije!e je priznalo njihov izbor, a nakon odustanaka, Eije!e ima samo =: (lanova lanova je malo jer su naelnici arondismana i poslanici %ari&a odustali od sudjelovanja tako Eije!e (omune ini &a+o FK Na)ionalne .arde uskoro se razdvaja na: a# interna)ional)e pristalice ideja 9nternacionale %Prudhon#, imaju manjinu b# jakobin)e9blanki&te prevladavaju socijalni sastav Eije!a komune: tre!inu ine radnici, a ostali su kolovana bur"oazija %najvie novinara, 2# ve!ina lanova ima za uzor etatiza+ i &o)ijalnu pravdu Bakobinskog konventa iz +27.'P+27*': zato radikali u Kacionalnoj skuptine stalno brane (omunu i tra"e amnestiju za komunare od rujna +52+' kad republikan)i preuzmu sve institucije <re!e republike, bit !e donesen ?akon o amnestiji za komunare %+55@'# =.0. U3T O$3TVO V#A3TI VI$%2A KO4UN% glavni postulati ustrojstva Eije!a komune %po uzoru na jakobince# su: izborno&tE kole.ijalno&tE kratko,a javni- &lubi Eije!e nor+ativne odluke donosi neposredno, a izvr'ne po&love vri preko svojih lanova raspore enih u 1> odbora: na prvoj sjednici nakon izbora %,7'.'+52+'#, odre eno je 7 izvrnih odbora koji imaju / do 5 lanova to su odbori za: vojsku$ opu sigurnost$ financije$ pravdu$ opskrbu$ rad$ industriju$ trgovinu$ javne slube$ poduku i vanjske odnose8 tih 7 odbora nadzire Nadzorni odbor %2 lanova, neka vrsta vlade# to se pokazuje nepraktinim, jer Kadzorni odbor esto o poslovima drugih odbora ne zna mnogo, a i spor je nakon napada na Eersailles u travnju +52+', Kacionalna garda je pora"ena i poinje se osipati (omuna tra"i izlaz iz krize promjenom svoje organizacije, pa saziva dopun&ke izbore 2>.7.1?=1.B o Eije!e bira D dele.ata koji vode resore, a raniji odbori prate njihov rad skup delegata ini Kadzorni odbor o izabrani su novi delegati samo , su pripadnici socijalista, ostali su jakobinci-blankisti %5 ih je iz sitne bur"oazije# o ova organizacija je privremena, jer je ve! idu!i tjedan pokrenuta nova rasprava OD"O NA ODNO/ 36A3A osnovan +'&'+52+', i+a : (lanova izabranih pojedinano %oni su iznad pojedinih delegata i odbora# opet dolazi do sukoba izme u manjine %boji se diktature i priziva )obespierreov teror# i ve!ine: tako u Odbor narodnog spasa nije izabran ni jedan lan manjine %internacionalac#8 manjina naputa Eije!e uz objavljivanje ;ani3esta ,,', ali nakon , dana pod pritiskom javnosti i Parike 9nternacionale se neki vra!aju u to vrijeme vladina vojska poinje napad na Pariz O" AUN %6U"#IKANAFA I 4ONA @I3TIK% NAFIONA#N% 3KU61TIN% u me uvremenu, Kacionalna skuptina u Eersaillesu poziva birae da izaberu nova vije,a op,ina %komuna# izbori su provedeni .@'*' i na njima je izabrano oko 2@@ @@@ vije!nika, prete"no republikanaca to je prva velika legalna pobjeda republikana)a monarhistika Kacionalna skuptina poinje pripreme za konaan obraun s pobunjenim i opsjednutim Parizom, a za vojnog zapovjednika izabire generala ;ac;ahona taj obraun prati prisutna njemaka vojska i Jismarck odgovara mu 3rancuski gra anski rat +@'&'+52+' u 1rank3urtu je potpisan u.ovor o +iru <ran)u&ke i Nje+a(ke %1rancuska predaje $lsace i Gorraine, pla!a & milijardi odtete, do isplate trpi i hrani njemaku vojsku na svom prostoru# zatim poinju pripre+e za .u'enje 6ariza: <hiersova vlada dobiva +.@ @@@ vojnika iz zarobljenitva i kre!e na Pariz

+27

,+'&'+52+' provalila je u Pariz i poinje gradska bitka koja traje tjedan dana, do ,5'&' %Hkrvavi tjedanI# u tom tjednu je pobijeno preko .@ @@@ lanova Kacionalne garde i gra ana Pariza radniki Pariz opet skupo pla!a namjeru da bude predvodnik provincijske i seljake 1rancuske

=.7. D$%#ATNO3T VI$%2A KO4UN% (omuna se nije proglasila socijalistikom, ali ipak je noena du-o+ radni'tva i ideja+a &o)ijalne pravde zala"u se za ideal humane jednakosti, pritom se oslanjaju!i na obinog ovjeka i njegovu zrelost za ulju enu slobodu jo prije izbora Eije!a (omune, FK Na)ionalne .arde odluuje da je Kacionalna garda jedini jamac mira i slobode zato se rasputa redovita vojska i policija, ukinuti su i vojni sudovi, a C( opet uspostavlja odgodu plaanja dugova i stanarina %ta odgoda je razliite duljine ovisno o veliini potra"ivanja8 tako er, siromanima se daje novana pomo# D%K %TI Eije!e komune svoje odluke naziva dekreti+a izvravaju ih odbori %&a rad$ industriju$ trgovinu$ poduku, =#: dekret o odvajanju Crkve i dr"ave, o kon3iskaciji crkvenih dobara, ukidanju pla!a sve!enicima ukinuto pravo poslodavaca da zadr"e dio pla!e kao oblik kazne za radne prekraje donesen dekret o obnavljanju nekih propalih poduze!a, o najve!oj godinjoj pla!i %/ @@@ 3ranaka# dekret o poroti %Eije!e ju je izabralo tek pri kraju# I!$AVA < ANFU3KO4 NA ODU vije!e ju donosi +7'*'+52+' njome "eli pokazati svoju viziju organizacije 3rancuske dr"ave i svoju ulogu u njoj drava je zamiljena kao ugovorna 3ederacija samoupravnih komuna s vrlo irokom samoupravom, a nadle"nost zajednike, dr"avne vlasti bila bi vrlo ograniena %ta zamisao protivna je jakobinskoj ve!ini koja zagovara centralizam i etatizam# jakobin)i na ovu izjavu pristaju bez rasprave vjerojatno jer bi tako Pariz zadr"ao svoju posebnost kroz iroku samoupravu u 9zjavi 3rancuskom narodu stoji sljede!e: J"amoupravna komuna bit e ograniena samo jednakim samoupravnim pravom ostalih komuna koje pristupe ugovoru$ ijom se &ajednicom treba osigurati francusko jedinstvoBO Neotu8iva prava ko+une &uB o izglasavanje op!ih prorauna prihoda i rashoda, odre ivanje i razrezivanje poreza o upravljanje lokalnim slu"bama, organiziranje njenog sudstva, unutarnje policije i nastave o uprava op!inskim dobrima8 postavljanje op!inskih slu"benika8 organizacija gradske obrane i nac' garde o neogranieno jamstvo slobode pojedinca, slobode savjesti i slobode rada Eije!e (omune zadnju sjednicu je odr"alo ,,'&'+52+', dan nakon provale vladine vojske u Pariz iako je Parika komuna trajala kratko, njeno iskustvo ima veliko znaenje za ka&niju iz.radnju &o)ijaliz+a

1. U3KO FA 3TVO
1.1. O3#O"OL%N$% 4U5IKA 1?;1. sredinom +7' stolje!a )usija je seljaka zemlja, pa je 7@R stanovnika na selu %2@ milijuna ljudi# ve!ina seljaka ima &tatu& +uika %mo"e znaiti kmet, ali i rob#, pa je dvojbeno je li )usija do tada bila 3eudalna ili robovlasnika zemlja seljaci !e sve do +5/+' biti posve vezani za zemlju8 u )usiji je *2 milijuna mu"ika %,, mil' carskih, imaju bolji polo"aj#

+5@

poloaj dravni- +uika je bio nepovoljniji: nisu osobno slobodni, ne raspola"u svojom imovinom %ipak, bili su stalni, uvjete "ivota odre uje im dr"ava# neki su imali svoje parcele koje obra uju uz davanje dijela plodina %udjelni muiki# mo"emo ih smatrati slobodnim ljudima, iako imaju polo"aj slian dr"avnim robovima u Jabilonu +uiki u vla&ni'tvu ple+i,a %oko ,* milijuna# su u jo gorem polo"aju: plemi! ima punu vlast nad osobom, imovinom i radom mu"ika %ne raspola"e jedino njegovim "ivotom# plemi! mu"ikom raspola"e kao i sa zemljom, pa ga mo"e &aloiti kao jamstvo$ i&najmiti$ P zato izbijaju i pobune mu"ika dr"ava donosi neke promjene, ali polo"aj plemi!kih mu"ika ostaje nepovoljan broj i polo"aj mu"ika nije svugdje isti %ve!ina u europskom dijelu#, kao ni vrijednost zemlje i osobe mu"ika tom ogromnom masom seljaka-mu"ika vlada ple+&tvo koje ini manje od +R stanovnitva %od &@@ do 2@@ tisu!a# plemstvo uglavnom upravlja iz :ankt Peterburga i ;oskve preko izabranih predstavnika u gubernijama tako .lavno obiljeje ru&ko+ dru'tvu daju plemi!i %vojni zapovjednici, imaju svu vlast# i mu"iki %proizvo ai i vojnici# sredinom +7' stolje!a )usija je imala obilje"je za&tarjelo. rei+a na svim poljima %vojnom, pravnom, gospodarskom, =# zato car $leksandar 99 ve! +5&5' poboljava polo"aj dr"avnih mu"ika %pravo raspolaganja &emljom$ manja davanja# postalo je oito da !e ubrzo do!i i do oslobo enja, a plemstvo se neuspjeno pokuava uplesti u vlast da bi to sprijeilo U %D"A O O3#O"OL%N$U 1?;1. +5/+' dolazi do oslobo enja ,* milijuna mu"ika %robova# koji su bili u vlasnitvu +,@ @@@ osoba )ar&ke uredbe: +# mu"iki dobivaju osobnu slobodu bez ikakve naknade ,# ako su do tada obra ivali zemlju, pod uvjetom pla!anja odre enih nameta dobili su Hvjeno u"ivanjeI ku!e i svojih gospodarskih zgrada, te zemlje-oranice koliko !e im omogu!iti da pla!aju poreze dr"avi, namete i da otkupe zemlju %mu"iki ovako stjeu pravo u"ivanja zemlje koju su do tad obra ivali, te pravo otkupa u roku ,@ godina# .# plemi!i-vlasnici su du"ni mu"ikima i njihovim zadrugama ustupiti zemlju koju su ovi do tada u"ivali, ali ipak se u svakom kotaru odre uje gornja i donja granica zemlje koja otpada na seljaku obitelj %ta granica bila je od + do +, hektara zemlje po glavi lana obitelji# *# da bi mogli odmah otkupiti zemlju, mu"iki mogu uzeti zajam od dr"ave i postati dr"avni du"nici &# +irovni po&redni)i odre uju koje su zemlje seljake, koje gospodarove, koliko mu"iki trebaju pla!ati za u"ivanje zemlje te koja joj je cijena otkupa /# ako bivi mu"ik pristaje, gospodar mu mo"e ustupiti samo +P* predvi ene minimalne koliine, i to bez ikakva otkupa %time seljak gubi pravo daljeg otkupa ovaj dio seljaci zovu Hpro&ja(ki dioI# 3TAN$% U !%4#$I NAKON U %D"% O O3#O"OL%N$U oslobo eni mu"iki su sad razdijeljeni u zadru.e %+ir#, a njima upravlja i sudi izabrani starjeina %starosta# vie zadrugaPsela ini op,inu %volo&t# kao upravnu jedinicu, a njome upravlja izabrani starjeina %starina# nakon >redbe o oslobo enju +5/+', oranice koje obra uju mu"iki pripadaju zadruzi koja ih povremeno dijeli pojedinim doma!instvima na privremeno u"ivanje dijelovi oranice mogu se prodati mu"iku samo ako na to pristane ,P. zadrugara tako zemlja uglavnom ostaje zajedni(ka %zadruna#, a povremeno se dijeli na u"ivanje istovremeno seljaci kroz op!inu i kotar %odnosno njihove izabrane starjeine# dobivaju vrstu mjesne samouprave nakon oslobo enja, bolje prolaze dr"avni %samo +.R nema dovoljno zemlje# od privatnih mu"ika %*,R ima vrlo malo zemlje#, pa !e seljako pitanje ostati prisutno u )usiji u /@ godina nakon oslobo enja mu"ika

+5+

oslobo enje mu"ika povlai i pitanje or.aniza)ije upraveE &ud&tva i voj&ke jer je do tad plemi! bio sva vlast na svojoj zemlji i za svoje mu"ike %re3orme izvrene uglavnom +5/*' po uzoru na centraliziranu i povojnienu vlast u 1rancuskoj# 6O#O5A$ 6#%43TVA NAKON O3#O"OL%N$A 4U5IKA ovom re3ormom o'te,eno je ple+&tvo, posebno ono iz sjevernih oblasti )usije: o zbog neplodnosti zemlje, a razvijene industrije, bilo mu je va"nije vlasnitvo nad mu"ikom nego nad zemljom o u asu oslobo enja, 2@R mu"ika bilo je zalo"eno kod dr"avnih kreditnih ustanova zbog gospodarevih dugova o iznos tog duga treba plemi!ima odbiti od otkupne svote, i taj iznos pripada dr"avi o tako plemi!i dobivaju manje od pola svote za ustupljenu zemlju mu"ikima %dr"ava izdaje i obveznice kojima seljaci pla!aju otkup zemlje, a te obveznice uskoro vrijede daleko manje od nominalne vrijednosti# prezadu"eno plemstvo i bez sredstava za pla!anje radne snage sve se vie zadu"uje, izdaje zemlju u zakup ili je prodaje tako krajem +7' stolje!a seljaci udvostruuju povrinu zemlje koju obra uju, a plemi!i u"ivaju samo +.R zasijanih povrina ipak, imaju li se u vidu neobra ene povrine i ume, plemi!i su vlasnici skoro polovine zemljita s obzirom na eksploziju puanstva i ekstenzivnu poljoprivredu, i dalje su prisutne agrarna prenapuenost i nedostatak obradiva tla 1.2. 6O%FI D%4OK AT3KO96A #A4%NTA NI@ 6 AVA H1D>:. do 1D1=.I

I!"O NI !AKON H27.12.1D>:.I izdaje ga vlada za vrijeme pobune u ;oskvi njime se odre uje na(in izbora za du+u %skuptinu# u gubernijama europskog dijela 8usije, izbori su posredni %u , i * stupnja# i nejednaki, na vie naina: duma ima neto manje od &@@ poslanika od toga gubernije europske )usije biraju *+, poslanike za dumu biraju izborne &kup'tine obla&ti H.ubernijaI o te skuptine biraju birai koji imaju ,& godina i imaju nekretnine, odnosno pla!aju porez o pritom ne ine jedinstveno birako tijelo, nego su podijeljeni u 7 &kupine %tzv' kurije# o dvije su na selu %veleposjednici i seljaci#, a dvije u gradu %gra ani i radnici# o tako se stvaraju posve umjetni razmjeri izme u pojedinih skupina, no do izra"aja dolaze bogatiji veleposjednici, gra ani i radnici %osim ,/ najve!ih gradova# biraju predstavnike, izbornike za izbornu skuptinu %ti izbornici su, dakle, prvog stupnja# naprotiv, izbornici u gubernijskoj izbornoj skuptini koje biraju seljaci su posrednici treeg stupnja %seljaci biraju predstavnike zadruga, oni predstavnike volosta, a oni konano izbornike# tako izabrana izborna skuptina bira po&lanike za du+u: o prvo samo seljaki izbornici biraju + poslanika za dumu, a zatim cijela izborna skuptina izabire ostale poslanike gubernije za dumu, razmjerno broju stanovnika gubernije o inae, u tim izbornim skuptinama gubernije &elja)i imaju najvie predstavnika tako su poslanici u dumi, s obzirom na seljake glasove, izabrani u *' stupnju, a s obzirom na ostale glasove u ,' stupnju T%4%#$NI !AKONI U3I$% car "eli ograniiti vlast dume, pa +@'&'+7@/' donosi <emeljne zakone )usije to je vr&ta oktroirano. u&tava: o car nosi naziv autokrator %samovladalac# i njemu pripadaju ove ovlasti: vojska i mornarica$ diplomacija$ objavljivanje rata$ &akljuivanje mira i me-unarodnih ugovora$ naslje-e krune$ krunska dobra$ plae lanova carske obitelji o car &aziva i ra&pu'ta du+e8 kad oni ne zasjedaju, mo"e donijeti ukaze koje im naknadno podnosi na odobrenje o ima i pravo postavljanja i opoziva ministara koji odgovaraju njemu osim ure enja svog polo"aja, car umanjuje va"nost skuptine %dume#: ograniava bud"etsko pravo, posebno jer bud"etske stavke koje se tiu vojske %a to je preko &@R bud"eta#, a ne zahtijevaju nove bud"etske izdatke, ne podlije"u odobrenju dume duma mo"e interpelirati ministre, ali njihov odgovor nije i odgovornost, jer odgovaraju samo caru

+5,

dakle, ministri ni krivinopravno ne odgovaraju pred dumom ovim zakonom ukinut je i stupanj samouprave svim narodima koji ga imaju, osim 1inske %Poljska, >krajina, Jesarabija#

1.0. 6 VA DU4A H1>.:. do 2>.=. 1D>;.I sastaje se u uvjetima nesre enih unutarnjih prilika i pobuna &o)ijalde+okrati pozivaju da se ne sudjeluje u izborima, jer smatraju da duma ne mo"e popraviti stanje Kadeti smatraju da duma ipak mo"e povesti )usiju prema demokraciji pobje uju na izborima od *22 poslanika, +25 imaju (adeti, 7* radnika stranka %vie seljaka#, ali i +2 socijaldemokrata %kasnije jo +@# dvije najjae stranke ipak se razlikuju: 3adeti se boje kraja dume$ a 8adnika stranka je eli utopiti u pokretu naroda za kratkog trajanja, duma pokuava biti parlament ustavne monarhije, pa donosi adre&u u kojoj zahtijeva: ope pravo glasa$ proirenje prava dume$ opu pravnu i politiku jednakost$ rjeenje agrarnog pitanja$ vladinu odgovornost pred dumom to je uvelike bilo poricanje <emeljnih zakona kad je duma izglasala nepovjerenje vladi i uputila joj *@@ interpelacija, caru i vladi postaje jasno da kroz takvu dumu ne!e mo!i provoditi svoje ideje duma se u nekim pitanjima protivi vladi iako ju ine razjedinjene stranke taktika vlade je da se o.lu'i na po&tojanje du+e, tj' da joj ne podnosi prijedlog takvo postupanje je ogranieno i <emeljnim zakonima, jer duma ima utjecaj na nevojni dio dr"avnog prorauna, a i mogu!nost ispitivanja postupaka vlade mjesec dana nakon sastanka, duma se poinje baviti agrarnim pitanjem %prodajom i podjelom zemlje# nakon to je izvrila vojne pripreme u cijeloj )usiji %zbog straha od pobune# i nakon to je :toljipin postao ministar unutarnjih poslova, te predsjednik vlade, vlada sprjeava dumu da se sastane i rastjerava ju, bez careva ukaza o rasputanju tako se car nije dr"ao vlastitih <emeljnih zakona po kojima ukaz o rasputanju mora sadr"avati datum odr"avanja novih izbora i sastanka nove dume vie od tre!ine rasputene dume spaava se bije.o+ u <in&ku %ima drugaiji pravni i politiki sustav koji titi bjegunce koje progoni ruska vlast# i poziva narod da ne pla!a porez, te da ne pristupi vojnoj regrutaciji car se bojao dume i njenog bud"eta, pa je ra&pu&tio du+u, a novu nije sazvao sve dok sam nije donio novi bud"et rasputanje dovodi do pobuna seljaka i vojnika, ali vlada ih gui, koriste!i i privremene zakone %npr' o vojnim sudovima# za vrijeme odsustva dume, car krajem +7@/' donosi ukaze koji+a +ijenja Uredbu o &elja)i+a iz 1?;1.B o tim ukazima seljacima je ostavljena mogu!nost zadr"avanja seljake zadruge, tj' zajednike zemlje %naime, po uredbi iz +5/+' dio zemlje seljake zadruge !e se prodati pojedincu ako na to pristane ,P. seljaka# o sad svaki seljak ima pravo zahtijevati od seoske zadruge da se njegove parcele izdvoje, te da ih on otkupi o tako er, ukinut je posebni pravni status %prema mjesnim obiajima# seoskih zadruga i za njih va"i op!i statut

1.7. D U/A DU4A H:.0. do 1;.;. 1D>=.I bez promjena 9zbornog zakona +7@&' sazvani su izbori za drugu dumu, ali je prethodno zabranjeno stotine listova i drugih publikacija, te op!enito djelovanje politikih stranaka koje su protiv vlasti u tim okolnostima izabrana je druga duma usprkos pritisku vlasti, ja(a ljevi)a, ali i desnica, dok je centar oslabio: ljevi)a: )adnika stranka dobiva nekoliko poslanika vie %ukupno 72#, socijalistike stranke imaju 5. poslanika %od toga && ima ):D)P u kojoj poinje razila"enje boljevika i menjevika# de&ni)a: tako er ojaala, ima 72 poslanika

+5.

 )entar: ima preko &@ poslanika manje %sad +,.# druga duma ima 7;1 po&lanika dolazi do ve!e polarizacije politikog tijela, pri emu se vie naginje ljevi)i socijaldemokracija shva!a va"nost dume %iako ograniene# kao priliku za op!e i javno iznoenje svojih miljenja dok je ranije ljevica bila vie organizirana, +7@2' to ini i desnica %"ave& ruskog naroda$ "ave& plemia# i ova duma raspravlja o a.rarno+ pitanju i budetuB o pouena prethodnom dumom, ure-uje svoj poslovnik %du"ina govora, samo + dan za interpelacije, =# o stvara 1: odbora koji trebaju prethodno razmatrati poslove iz nadle"nosti dume %pravosu e, mjesna samouprava, =# to ini dumu jo opasnijom po carevu samovlast, pa vlada koristi jaanje socijalistikih ideja u vojsci da optui &o)ijalde+okra)iju H 3D 6I za poti)anje na pobunuB vlada zatvara neke socijaldemokrate, a zatim tra"i od dume da sve socijaldemokratske poslanike %&&# lii poslanikog imuniteta, jer su oni urotnici kojima !e se suditi dolazi do politike diskvali3ikacije cijele jedne stranke to je ipak samo izgovor, jer je vlada ve! odluila da !e raspustiti dumu, to i ini odmah u toku rasprave istovremeno s rasputanjem dume, car izdaje novi izborni zakon koji je donio sam jo u vrijeme zasjedanja dume %prema <emeljnim zakonima dume, on to mo"e initi samo izme u zasjedanja dume#, zakazuje izbore za mjesec dana, a sastanak novoizabrane dru"ine za & mjeseci tako je druga duma rasputena nakon neto vie od . mjeseca trajanja I!"O NI !AKON H1;.;.1D>=.I mijenja 9zborni zakon iz +7@&' u smislu: jo ve!e nejednakosti gra ana i nacija %npr' narodi "rednje 1&ije nemaju &astupnika u dumi# jo naglaenije drutvene nejednakosti uz gra ansku i drutvenu nejednakost, sad je omogu!ena i na)ionalna, jer je broj poslanika nekih nacija umanjen %tako je u ruskim gubernijama biran + poslanik na ,&@ @@@ stanovnika, u ?akavkazju na 2@@ @@@, a u Poljskoj na 2&@ @@@# rezultat ovih izmjena je da jedan poslanik dolazi na ,.@ velikih zemljoposjednika, +@@@ bogatih gra ana, +& @@@ srednje imu!nih gra ana, /@ @@@ seljaka i +,& @@@ radnika %dakle, njihov omjer je +:*:/&:,/@:&*.# jedan veleposjednik politiki vrijedi kao ,/@ seljaka ili &*. radnika

1.:. T %2A DU4A H17.11.1D>=. do 22.;.1D12.I s obzirom na svoj sastav, dobiva naziv Hdu+a ple+i,aI vlada u njoj osigurava ve!inu: o od **@ poslanika, vie od .@@ ih pripada vladinom bloku o od ++@ lanova oporbe, najvie je kadeta %&*#, a &o)ijalde+okrati usprkos pritiscima %i iako su uzrokovali rasputanje Druge dume# dobivaju ,@ poslanika %uglavnom menjevici# ovakva duma je sredstvo politikih, ali i nacionalnih progona %ugnjetavanje Poljaka, Xidova, >krajinaca, 1inaca, =# nametnut je niz o.rani(enja Xidovima, a 1incima je ak vojna obveza zamijenjena poreznom %zbog nepovjerenja# ova duma je nazadna, to dolazi do izra"aja u i&mjenama Iakona o mjesnoj samoupravi i& 5LF6' po ovim izmjenama plemstvo je dobilo jo ve!u vlast u zemstvima ova duma zakonima +7+@' i +7++' iri odredbe careva ukaza iz +7@/' o privatiza)iji ze+lje &eo&kizadru.a: seljak mo"e zahtijevati izdvajanje iz zadruge i kupnju zemlje nastaje novi sloj privatnih vlasnika zemlje bogati seljaci, tzv' kula)i %grubijani# u vrijeme ove dume zaotrava se me unarodna kriza i stvaraju se , saveza, a )usija postaje saveznica 0ngleske

+5*

)usiju slabe )usko-japanski rat i revolucija +7@&' i +7@/', pa su potrebni novi izdaci za oporavak zemlje +7@5' car tra"i nove izdatke za vojsku, zbog ega Oktobristi naputaju vladin blok ve! +7@7' car novom uredbom dodatno ograniava bud"etsko pravo dume, to izaziva otpor du+e i naroda %+7+@' izvren atentat na predsjednika vlade :toljipina# uskoro je rasputena tre!a duma, a zakazani su izbori za etvrtu 1.;. %TV TA DU4A H2?.1>.1D12. do ;.1>.1D1=.I

za trajanja ove dume nastavljene su pripreme za rat zapoete jo tijekom tre!e dume ova duma je jo nazadnija od prethodne, ak toliko da Oktobri&ti (ine politi(ki )entar: Oktobristi imaju 75 poslanika, a njihov program je utemeljen na Carskom mani3estu +7@&' ljevi)u vode kadeti %+&@ poslanika#, a vladin blok %+5&# nije dovoljan da osigura ve!inu %od ukupno *,. poslanika#, pa vlada mora pridobivati centar za svoje nakane %Oktobriste# u ovoj dumi je 5? socijaldemokrata %/ od njih su boljevici# rad ove dume je prekinut izbijanjem rata u ljeto +7+*', pa se ona sastaje u nekoliko kratkih zasjedanja u idu!e . godine u razdoblju ove dume, u sreditu pa"nje su vanj&ka politika i ratovi

2. 3OV$%T3KA V#A3T OD %VO#UFI$% DO U3TAVA 333

2.1. 6 VI D%K %TI 3OV$%T3K% V#A3TI ovo razdoblje %2'++'+7+2' do .+'+'+7,*'# mogli bismo nazvati razdoblje+ oktobar&ke revolu)ije, jer ona znai borbu novouspostavljene sovjetske vlasti protiv kontrarevolucije, te konano uspostavljanje te vlasti %obilje"ava ju Genjin# 2' i 5' ++'+7+2' u izvanrednim okolnostima zasjeda Dru.i kon.re& radni(ki- i vojni(ki- deputataB na tom (ongresu su predstavljena *@, mjesna sovjeta, ali samo mali dio %++7# je prostorno objedinjen prisustvuje mu ;7D dele.ata iako je njihovo politiko opredjeljenje neodre eno i ovisi o teku!im okolnostima, njegov sastav se obino dijeli na .7@ boljevika, +/@ esera i 2, menjevika %neki ubrzo naputaju kongres# (ongres na Genjinov prijedlog donosi . dekreta %o miru, zemlji, vladi#, te 6ro.la& radni)i+aE vojni)i+a i &elja)i+a: u proglasu im saop!ava da H3ongres sovjeta preu&ima vlast u svoje rukeI te im poruuje da !e nova vlast odmah pristupiti zakljuenju +ira dok to ne bude zakljueno, poziva vojnike da budu mirni i strpljivi najavljuje rjeenje pitanja zemlje i na)ionalno. pitanja %tj' pravo samoodre enja naroda# odluuje i da Hsvu mjesnu vlast preu&imaju sovjeti radnikih$ vojnikih i seljakih deputata$ koji su duni osigurati i&vorni revolucionarni poredakI %ustvari, taj proglas sadr"i sa"etak prva tri dekreta (ongresa# D%K %T O 4I U nova vlast okre!e se +iru, najva"nijem politikom pitanju dekret je upu!en Hsvim &araenim narodima i njihovim vladama da odmah ponu pregovore o pravednom i demokratskom miru$ be& prisvajanja tu-ih &emalja i be& plaanja ratne odteteI o&tale uredbe dekreta o +iruB o sadr"i i optube protiv prija'nji- ru&ki- vla&ti koje krivi za osvajaki rat i njihov imperijalizam o obe!aje da !e biti obznanjeni &vi tajni u.ovori koje je )usija potpisala u tom razdoblju o smatra da nacionalni prostor ne mo"e biti sredstvo poravnanja me u zara!enim stranama svi narodi imaju pravo na )jelovito&t, a nju ini i nacionalni prostor ovaj dekret se posebno obra!a radnicima najnaprednijih nacija i najkrupnijih dr"ava u ratu %0ngleska, Kjemaka, 1rancuska# i poziva ih da pomognu da se dovri pitanje mira i oslobo enje izrabljivanog stanovnitva od svakog ropstva i izrabljivanja to obra!anje ima cilj da radnike mase izvre pritisak na svoje vlade zara,ene vlade ni&u &e odazvale ovom pozivu, jer to shva!aju kao mijeanje u njihove unutarnje poslove D%K %T O !%4#$I

+5&

to je zapravo oduzi+anje ze+lje velepo&jednikaE te )ar&ki- i )rkveni- i+anja %u ostalo vlasnitvo se nije diralo# ovaj dekret te oduzete veleposjede s imovinom %stoka, oru e# predaje Hdo ustavotvorne skuptine u vlast opinskih &emljinih odbora i kotarskih sovjeta seljakih deputataO dekret priznaje razliitost vlasnitva zemlje, oduzima carevu, crkvenu i zemljoposjedniku zemlju i predaje ju na upravu kotar&ki+ &ovjeti+a %tj' vlasnitvo je dr"avno# privatno i zadru"no vlasnitvo jo ostaje netaknuto spominjanjem Hkotarskih sovjeta seljakih deputataI, ovaj dekret pokazuje svoju vezu s novom organizacijom mjesne vlasti, koju predvi a tre!i dekret D%K %T O 3TVA AN$U 6 IV %4%N% ADNIK% I 3%#$AK% V#AD% U3I$% odre uje da zemljom do ustavotvorne skuptine upravlja 3ovjet narodni- ko+e&ara %3NKE 3ovnarko+#: o skup narodnih komesara 4narkoma#, tj' ministara koji vre poslove +, resora %narkomata# o to je oblik privre+ene vlade postavlja ju (ongres sovjeta, pred kojim :K( odgovara o kako izme u zasjedanja kongresa njegove nadle"nosti iure delegato obavlja VFIK %:veruski centralni izvrni komitet#, on vri i te nadle"nosti (ongresa s obzirom na :ovnarkom tako ovaj Dekret postoje!u organizaciju sovjeta %od mjesnih do (ongresa# nadopunjava dodatkom jednog izvrnog organa, te pretvara sovjete i njihove organe iz strukovno-politikih u dr"avne ipak, ova organizacija je samo privre+ena, do saziva ustavotvorne skuptine %treba trajati mjesec dana# uz zakljuenje primirja, bitan zadatak privremene vlade je da provede izbore, jer i u boljevikoj partiji, ak njenom C(, ve!ina misli da se vlast mora dobiti od op!eizabranog demokratskog narodnog predstavnitva ovi dekreti spominju i kotar&ke &ovjete kao mjesne organe to je potpunije odredio dekret donesen sljede!e no!i D%K %T O 6UNO2I 3OV$%T3K% V#A3TI H?GD 11.1D1=.I predaje svu mjesnu vlast tamonjim sovjetima %od gradske i mjesne$ preko kotarske i gubernijske# u to vrijeme, radni(ki, vojni(ki i &elja(ki sovjeti djeluju odvojeno, svaki s obzirom na poslove koji su od interesa onih koje zastupaju sovjeti trebaju zamijeniti ranije komesare koje je imenovala privremena vlada umjesto ni"ih dr"avnih organa, a i ranije mjesne samouprave %zemstva i gradske dume# D%K %T O 6 AVI4A NA ODA U3I$% H1:.11.1D1=.I nakon Deklaracije kojom se narodima )usije priznaje pravo na samoodre enje %rujan +7+2'#, :K( %vlada# u ime )epublike )usije izdaje Dekret o pravi+a naroda u&ije, koji odre uje: aI ravnopravnost i suverenost naroda )usije bI pravo naroda )usije na slobodno samoodre enje sve do odvajanja i stvaranja samostalne dr"ave )I ukidanje svih nacionalnih i nacionalno-vjerskih povlastica i ogranienja dI slobodan razvoj nacionalnih manjina i etnikih skupina koje naseljavaju podruje )usije unato ovom dekretu poinje zbilj&ki ra&pad )ar&ke u&ije jer mnogi narodi sve vie iskazuju "elju za manjim ili potpunim odvajanjem %Poljska, 1inska, >krajina, $rmenija, =#

2.2. I!$AVA O 6 AVI4A ADNO/ I I! A"#$IVANO/ NA ODA H01.1.1D1?.I .+'+'+7+5' donosi ju Tre,i kon.re& radni(ki-E vojni(ki- i &elja(ki- deputata ovaj akt ima nad-ustavno znaenje %akt pravno-institucionalnog uspostavljanja sovjetske dr"ave# time su uspostavljena naela i organizacija sovjetske vlasti koju !e naknadni >stavi ):1:) i :::) samo potvrditi ta vlast se od ove izjave zove u&ka 3ovjet&ka epublika izjava novu vlast oznaava kao sovjetsku i socijalistiku 9zjava je ne samo potvrdila odluke prethodne vlasti, nego i donijela brojne nove odredbe i na(ela: o nova dr"ava je &ovjet&ka, jer u njoj vlast vre sovjeti radnikih, vojnikih i seljakih deputata ona je i *ederativna, jer je nastala na temelju dobrovoljnog saveza naroda )usije kao 3ederacija sovjetskih republika tih naroda o odre uje da se Hradi ukidanja i&rabljivanja ovjeka po ovjeku$ ukidanja podjele drutva na klase$ radi neposrednog ruenja otpora i&rabljivaa te stvaranja socijalistike organi&acije

+5/

drutva i pobjede socijali&ma u svim &emljamaI, proglaava &o)ijaliza)ija &ve ze+lje i predaje na koritenje radnim ljudima %bez otkupa# daljnje novosti koje je donijela 9zjava: ume, rudno blago i vode op!edr"avnog znaaja su na)ionalna i+ovina potvr eni raniji dekreti o radnikoj kontroli u tvornicama i dekret o nacionalizaciji banaka proglaena op,a radna obveza, a )usija postaje republika sovjeta, radnika, vojnika i seljaka jer samo taj dio drutva sudjeluje u vlasti %preko sovjeta# pritom su izrabljivai iskljueni proslje uju!i na(elo vla&ti jedno. naroda, 9zjava proglaava stvaranje Frvene ar+ije radnika i seljaka kao dobrovoljake vojske %iz nje su tako er iskljueni izrabljivai nare eno i njihovo potpuno razoru"anje# ponovno je istaknuto i na(elo &a+oodre8enja naroda: sovjet radnika i seljaka svake nacije ima pravo odrediti "eli li ili ne sudjelovati u 3ederativnim ustanovama u potvrdu tog samoodre enje, 9zjava priznaje nezavisnost 1inske i $rmenije, te povlai rusku vojsku iz Perzije dakle, izjava uz normativne sadr"i i upravne odredbe %takve su i one o objavljivanju tajnih ugovora$ demokratskom miru$ ponitenju unutarnjih i vanjskih &ajmova ranijih vlada$ =# 2.0. U3TAV 3<3 I! 1D1?.

donesen je +@'7'+7+5', nosi naziv O&novni zakon u&ke 3o)ijali&ti(ke <ederativne 3ovjet&ke epublike, ima 7@ lanaka uvod u ovaj ustav je 9zjava o pravima radnog i izrabljivanog naroda: ona pola"e vlast u ruke radnog naroda, samo on ima politika prava ovo na(elo diktature proletarijata je dosljedno provedeno na svim razinama %aktivnoPpasivno pravo glasa, sastav organa, vojna slu"ba# rad nije samo pravo, nego i obveza %Htko ne radi ne treba da jedeI#8 politi(ka prava ne+aju: svi koji koriste tu i rad ili "ive od dohotka koji nije iz rada %npr' iz vlasnitva kapitala, poduze!a# Hpara&itski slojeviI sve!enici i redovnici, privatni trgovci svi oni koji su za prethodnih re"ima bili policajci, "andari, agenti, = dakle, pravo glasa imaju samo radni)i i &iro+a'ni &elja)i &tariji od 1? .odina %i mukarci i "ene# >stav ne odre uje nain glasovanja, pa ono sve do >stava +7./' ostaje javno na skupovima birako tijelo nije jedinstveno, niti su birai jednaki dotadanji izbori za sovjete nisu bili posve neure eni, a Jrestlitovskim mirom )usiji je doputena samo dobrovoljaka vojska %Crvena armija#, ne i redovita >stav odre uje da !e se birati sovjeti Hradnikih$ seljakih$ crveno)armijskih i ko&akih deputataI 3V% U3KI KON/ %3 3OV$%TA K "I AN$% D%6UTATA ovo najvie tijelo ine deputati .rad&ki- i .ubernij&ki- &ovjeta: pred&tavni)i dru.o. &tupnja deputati gradskih sovjeta u :veruskom kongresu %biraju ih gradski sovjeti# pred&tavni)i (etvrto. &tupnja gubernijski sovjeti, jer su oni prva razina sovjeta gdje su objedinjeni gradski i seoski deputati %pritom su gradski deputati predstavnici prvog stupnja biraju ih gradski sovjeti# pred&tavni)i tre,e. &tupnja seoski deputati gubernijskih sovjeta %jer ih biraju op!inski sovjeti, a ove seoski sovjeti# o+jer deputata i &tanovnikaB kad gradski sovjeti izravno biraju deputate, biraju + deputata na ,& @@@ gradskih biraa kad gradski sovjeti biraju deputate za gubernijski sovjet, tada biraju + deputata na , @@@ biraa seoske deputate u gubernijskom sovjetu biraju op!inski sovjeti %+ na +@ @@@ stanovnika# deputate op!inskih sovjeta biraju seoski sovjeti %+ deputat na +@ lanova seoskih sovjeta# vidljiva viestruka razlika iz+e8u .rad&ko. i &eo&ko. &tanovni'tva gradovi neposredno biraju svoje deputate, ali kako imaju svoje deputate i u gubernijskom sovjetu, oni u gubernijskom sovjetu zajedno sa

+52

seoskim deputatima biraju deputate za :veruski kongres sovjeta %tako su gradovi predstavljeni dvo&truko preko svojih deputata i preko deputata gub' sovjeta# uz to, postoji jo jedna razlika: + izravni predstavnik gradskog sovjeta je izabran na 2: >>> .la&a(a %predstavnik drugog stupnja# + predstavnik gubernijskog sovjeta je biran na 12: >>> %*' stupnja iz seoskog, ili .' stupnja iz gradskog sovjeta# dakle, nejednakost izme u grada i sela je ne samo u broju posrednih stupnjeva, nego i u tome da su u :veruskom sovjetu .radovi predstavljeni izravno i neizravno, a &elja(ko &tanovni'tvo samo neizravno %preko gubernijskih sovjeta# AD 3OV$%TA svaki sovjet na svojoj razini je nosilac svih ovlatenja na(elo jedin&tva nor+ativneE izvr'ne i &ud&ke vla&ti: &ovjet vri sve poslove vlasti na svojoj razini, ali i na ni"im razinama ne samo s obzirom na sovjete, nego i na druge organe vlasti %sovjet naelno vri sve vlasti, ali stvarno samo neke8 dio vri delegiranjem drugih organa# tako postoji dvojna pod(injeno&t svi organi su podvrgnuti sovjetu svoje razine, ali i sovjetima i organima vie razine, jer se naelo demokratskog centralizma primjenjuje i za odnos izme u viih i ni"ih organa uprave i sudstva %a ne samo za odnos izme u sovjeta, sovjeta i drugih organa vlasti# sami sovjeti nisu radna tijela, nego kratke &kup'tine koje biraju i odobravaju postupke drugih stalnih organa paralelno s naelima diktature proletarijata i jedinstva vlasti, primjenjuje se i na(elo dele.iranja vla&ti sovjeti biraju svoje izvr'ne or.ane, ali i organe koji vre poslove sovjeta dok on ne zasjeda 4ti organi se na&ivaju i&vrnima u smislu da vre poslove iure delegato$ u ime sovjeta$ a ne da su ti poslovi i&vrne naravi< to nije novost u odnosu na rad sovjeta prije i poslije oktobarske revolucije, jer :veruski kongres zasjeda vrlo kratko bit njegova posla je da iz svoje sredine izabere &voj izvr'ni or.an kojemu predaje vrenje poslova iz svoje nadle"nosti 3V% U3KI F%NT A#NI I!V 1NI OD"O HVFIKI bira ga sveruski kongres sovjeta, ima do ,@@ lanova, vri po&love iz nadleno&ti Kon.re&a dok kongres ne zasjeda: donoenje ustava$ &akona$ uredbiK rukovo-enje vanjskom i unutranjom politikom odobravanje prijema novih lanica federacijeK objavljivanje rata$ odre-ivanje granica oblasti &akljuivanje me-unarodnih ugovora$ ugovora o trgovini$ donoenje prorauna$ biranje predsjednika i lanova "=3 jedine nadle"nosti kongresa koje VFIK ne +oe vr'iti su i&mjena osnovnih naela ustava i ratifikacija me-unarodnih ugovora tako EC9( postaje redoviti ustavotvorni i zakonodavni organ ove goleme zemlje, iako ima samo ,@@ lanova :veruski kongres ili EC9( umjesto njega imenuju i 3NK od 1? narko+ata %ministarstava#: odgovoran je kongresuPEC9(-u, ali tako er je zakonodavni organ %dekreti# +7,@' Osmi sveruski kongres sovjeta priznaje zakonodavno pravo (ongresu, EC9(-u, njegovom predsjednitvu i :K(-u

U3T O$3TVO 3<3 ):1:) ima oblik *edera)ije autono+ni- obla&ti %uz njih postoje i ne-autonomne oblasti, koje nisu lanice 3ederacije# ta 3ederalna struktura se ipak nije pokazivala u organizaciji vrhovne vlasti: :veruski kongres je jednodomno tijelo, kao i EC9( sve jedinice alju deputate u :veruski kongres sovjeta ra&mjerno broju biraa!stanovnika %gradoviPgubernije#, a bez obzira na 3ederalno svojstvo %uz to, EC9( ne mora voditi rauna o razmjernoj zastupljenosti 3ederalnih jedinica# sve to dovodi u pitanje prirodu te dr"ave %unitarna ili *edera)ija#

+55

jedini organ osnovan u vezi s 3ederacijom je 3ovnarko+ za na)ionalna pitanja %prije pitanje uprave nego pol' sustava# >stav nema nikakve odredbe o podjeli nadlenosti izme u savezne vlasti i ni"ih 3ederalnih jedinica

2.7. U3TAV 333 I! 1D27. donosi malo novosti %jo uvijek vrijede osnovna naela >stava ):1:) iz +7+5'# 3V%3AV%!NI KON/ %3 3OV$%TA 333 vrhovni organ :::)-a je :vesavezni kongres sovjeta :::), koji se sastaje jednom godinje %prvi put +7,,', zadnji +7./'# o &avezne republike su u njemu predstavljene razmjerno svom stanovnitvu, jer deputate biraju sovjeti gubernija i gradova, a ne vrhovni kongresi saveznih republika %gubernije + poslanika na +,& @@@ stan', a gradovi na ,& @@@# o tako .ubernije i .radovi biraju deputate na isti nain, u istim stupnjevima %gradovi , stupnja, gubernije *# i razmjerima %gradPselo S +P&#, kako za kongres sovjeta savezne republike, tako i za :vesavezni sovjet :::)-a o dakle, odredbe >stava +7+5' su preuzele ne samo sve sovjetske republike, nego i :::) isto je i u pogledu bira(ko. prava %samo radnici i siromani seljaci, a izrabljivai su iskljueni# :vesavezni kongres sovjeta je nosilac svih vlasti, ali u njegovu iskljuivu vlast spada samo utvr8ivanje i iz+jena o&novni- na(ela U&tava sve ostalo umjesto kongresa vri njegov FIK %kongres u biti samo izborno tijelo koje bira C9(# kako :vesavezni kongres ima skoro 2 >>> (lanova, to i ne mo"e biti Hburoaski parlament u kojem svatko govoriI

FIK - bira ga svesavezni kongres sovjeta8 C9( vri poslove kongresa i&me-u njegovih &asjedanja - ima dva doma izjednaena u svim nadle"nostima: 3avezni &ovjet i &ovjet na)ionalno&ti biranje deputata za 33 bira ih :vesavezni kongres sovjeta izme u deputata svake savezne republike %broj deputata pojedine republike je razmjeran broju stanovnitva u odnosu na ukupno stanovnitvo :::)-a# biranje deputata za 3N delegiraju ih savezne i autonomne republike %jednako, po &#, te autonomne oblasti ):1:) %jer samo ):1:) ima autonomne oblasti8 po + deputata# 6 %!IDI$ FIK9a - to je zapravo radni zakonodavni Hi u&tavotvorniI or.an, jer mo"e odluivati o svim poslovima iz nadle"nosti C9(-a, odnosno samog :vesaveznog kongresa %osim osnovnih naela >stava# ukupno ima 21 (lana: 2 iz prezidija :aveznog sovjeta, 2 iz prezidija :ovjeta nacionalnosti, a 2 lanova biraju ovi domovi na sjednici na(ela jedin&tva i dele.iranja vla&ti stvaraju piramidu u vrhu dr"ave, ali i partije: 3ve&avezni kon.re& &ovjeta sa skoro ,@@@ lanova %ekvivalent u partijskoj organizaciji je kon.re&# FIK od nekoliko stotina lanova %ekvivalent u partiji FK od nekoliko desetina lanova# 6rezidij FIK9a od ,+ lana %6olitbiro od 2 lanova# - zapravo je sva dr"avna i partijska vlast bila u rukama 6olitbiroa: to je oligarhijsko tijelo od 2 %kasnije +&# lanova traje od +7+2' do +7*2' u tom vremenu kroz politbiro je prolo manje od .@ ljudi %pola od njih je umrlo politikom likvidacijom# nijedan lan nije bila "ena, najvie je )usa i Xidova %<rocki, ?inovljev, (amenjev, :verdlov, =# kasnije se pove!ava stanovnitvo, a time i broj lanova organa, no ovakva organizacija ostaje nepromijenjena do +7./' nosilac upravno-izvrne vlasti je 3NK 333 9a, a >stav sadr"i i odredbe o tuilatvu """8)a$ Sjedinjenoj dravnoj politikoj upravi8 posebna glava u >stavu je posve!ena Vr-ovno+ &uduB stvoren uz C9( kao vrhovni stupanj i vode!i organ pravosu a :::)-a8 bavi se i sporovima save&nih republika

+57

to je prvostupanjski sud za najtee delikteE dok u odnosu na ni"e sudove nema ulogu prizivnog suda o polo"aju ovog suda govori i pravo dr"avnog tu"itelja da se na njegovu odluku "ali Prezidiju C9(-a :::)-a odno& 333 i &avezni- republika savezne republike imaju pravo istupanja iz :::)-a dok su u njemu, njihove nadle"nosti su ograniene nadle"nostima :::)-a, nadleno&ti se dijele na . skupine: +# poslovi u iskljuivoj nadle"nosti 333 9a %vojska i mornarica, vanjski poslovi, unutarnja trgovina, promet i pota# ,# poslovi u iskljuivoj nadle"nosti &avezni- republika %prosvjeta, pravosu e# .# podijeljene nadleno&ti %3inancije, rad, opskrba, radniko-seljake inspekcije#

2.:. 6 AVO OD 1D1=. DO 1D27. razni organi %uglavnom EC9( 9 :K( ):1:)# donose pravne odredbe koje postupno ure uju pojedina podruja "ivota, a od +7,,' poinje objedinjenje i sustavno izlaganje pojedinih pravnih grana kroz kodi3ikacije u tom razdoblju %+7,,' i +7,.'#, EC9( tada donosi = zakonika: krivini, gra anski, zemljini, krivini postupak, o radu, gra anski postupak, zakon o umama na temelju njih savezne republike donose svoje zakone %esto su doslovan prijepis zakona ):1:)# / ALAN3KI !AKONIK 1D22. priznaje tri vr&te vla&ni'tva: 1I dravno najva"nije, jer neka imovina mo"e biti samo u dr"avnom vlasnitvu 4krupna i srednja podu&ea$ vodni i &rani promet$ &emlja$ rudno blago$ ume$ elje&nice od ope vanosti$ P< 2I privatno manja poduze!a %do 56 radnika ako se koriste pogonskom energijom$ inae do 06# 0I zadruno zakon pritom predvi a zakup dr"avne imovine i davanje strancima koncesija za koritenje uma, na3te, kao i ortakluk i dionika drutva8 ukinut je i dr"avni monopol nad prometom, a dr"ava zadr"ava samo +onopol vanj&ke tr.ovine sad se unutarnjo+ tr.ovino+ mogu baviti dr"avna i zadru"na poduze!a, ali i privatne osobe %to razvija trgovinu# +7,.' omogu!eno udru"ivanje %tru&t# vie poduze!a %Dekret o trustovima dr"avnih poduze!a# postoji jo jedan oblik udru"ivanja dr"avnih poduze!a &indikat: o ujedinjuje vie trustova poduze!a koji proizvode istu robu %to je oblik stvaranja dr"avnih monopola# o svrha stvaranja tih zajednica je dogovor o proi&vodnji$ financiranju i trgovini %i sindikat i trust su pravne osobe# gra anski zakonik priznaje privatno vla&ni'tvo &ta+beno. pro&tora, uz uvo enje stanarine i pla!anja komunalnih usluga sadr"i i odredbe o na&ljedno+ pravu: postoji ogranienje kruga zakonskih nasljednika, te vrijednosti nasljedne mase %do +@ @@@ rubalja, viak ide dr"avi# ogranieno i oporu(no na&lje8ivanje oporuiti se mo"e samo zakonskim nasljednicima %ovdje spadaju samo supru"nik, te izravni potomci do praunuka osobe koje je umrli izdr"avao, a same ne rade i nemaju imovine# KO#@O!I kol-oz kolektivno gospodarstvo, ovdje spadaju razliiti oblici udruga: a# radne zadru.e HarteliI seljaci udru"uju samo rad8 poma"u jedni drugima, a zemlja i proizvodi ostaju privatni b# seljaci se udru"uju tako da su samo proizvodi zajedniki c# potpuna zajedni)a zemlje, obrade i proizvoda nastajanje kolhoza i suradnje seljaka potiu ?emljini zakon +7,,' i >redba o seljako-gospodarskoj zemlji +7,.' +7,,' u ):1:) je bilo +* @@@ kolhoza, a taj broj raste na ,, @@@ do +7,&' %jer ++' sveruski kongres uvodi brojne olakice#

+7@

posebno se potie stvaranje kolhoza tipa potpune zajednice u njoj seljaci nemaju nita u osobnom vlasnitvu8 kako svi podjednako dijele proizvode, nema interesa za radom, pa se uskoro vie potiu radne zadruge %arteli# ADNO 6 AVO tako er povezano sa zemljinim pravom, a ure uje ga ?akon o radu +7,,': da bi se onemogu!ilo izrabljivanje, ovaj zakon ure uje radne odno&e u poduze,i+a %dr"avnim i privatnim# rad je sada obvezan samo u izuzetnim okolnostima %npr' po"ar# postoji &loboda rada i u.ovaranja, ali da bi se onemogu!ilo izrabljivanje, sindikati zakljuuju kolektivne ugovore koji obvezuju i privatna i dr"avna poduze!a s obzirom na radne uvjete radne sporove rjeavaju ko+i&ije u koje ulaze predstavnici uprave poduze!a i sindikata ako komisija ne mo"e izmiriti stranke, nezadovoljna strana mo"e predmet predati sudu K IVINO 6 AVO ure uje ga (rivini zakonik ):1:) +7,,': o )ilj: &atita radniko)seljake drave i revolucionarnog poretka od naruavanja i drutveno opasnih elemenata o bitna svrha zakona je zatita Hdrave diktature proletarijataI, pa je poseban dio posve!en protudravni+ djeli+a i vojni+ delikti+a doputa se primjena naela analogije %ako drutveno opasna radnja nije predvi ena u ?akoniku# o tako se produ"uje dotadanja praksa da Hnarodni sud ka&nu odredi prema svom uvjerenjuI o predvi8ene kazne: zatvora, prinudnog rada, progona, smrtne, zabrane zanimanja, udaljavanja iz mjesta, = +7,*' C9( :::) donosi Osnovna naela krivinog zakonodavstva :::) i saveznih republika: slian krivinom zakoniku, dijeli ka"njive radnje na one protiv o&nova &avezno. poretka i sve ostale istovremeno je donesena >redba o vojnim prijestupima to je znatno poboljanje stanja od +7+5', kad je Dekretom o crvenom teroru odre eno da se klasne neprijatelje zemlje treba izolirati u koncentracijske logore 6O3TU6OVNO 6 AVO uglavnom ga ure uje ?akon o krivinom postupku +7,,': ure uje istra"ni i ostale dijelove postupka i&tra.a je u nadle"nosti dr"avnog tu"ilatva, a vre je isljednici okrivljeni u istrazi nema pravnog zastupnika %to pravo dobiva tek u postupku pred sudom, koji je usmen i javan# prizivni sud nije vezan navodima iz "albe du"an razmotriti predmet i po drugim osnovama %inkvizitorna obiljeja# nakon stvaranja :::)-a, njegov Cik krajem +7,*' donosi o&nove krivi(no. po&tupka: istiu da je sud du"an optu"enom osigurati mogu!nost zatite njegovih interesa odre eno da se rasprave vode na jeziku kojim govori ve!ina mjesnog stanovnitva

0. A!DO"#$% 333 9A
0.1. U3TAV 333 I! 1D0;. uglavnom potvrda postoje!eg stanja govori o &o)ijali&ti(ko+ vla&ni'tvu: o postoji u , oblika: dr"avno %svenarodno# i kooperativno-kolhozno vlasnitvo o predmet socijalistikog vlasnitva su &emlja$ ume$ tvornice$ sredstva &a proi&vodnju najve!a izmjena u ovom ustavu je u pogledu prava 3aveza u odnosu na njegove lanove %savezne republike#: pove!ale su se nadle"nosti :aveza, posebno u pogledu gospodarstva :avez postaje neposredni upravlja gospodarskog "ivota %po tome ova dr"ava slii dravno+ kapitaliz+u# najiru nadle"nost :avez ima u pogledu: dravne sigurnosti$ planiranja$ financija$ upravno) teritorijalne nadlenosti$ gra-anskog$ krivinog$ procesnog prava i sudstva zato postoji:

+7+

? op,e&avezni- narko+ata ministarstva sa saveznom nadle"nosti %obrana$ vanjski poslovi$ vanjska trgovina$ promet$ ve&e$ vodni transport$ teka industrija$ vojna industrija< b# 1> &avezno9republi(ki- narko+ata K ministarstva savezne i republike razine s podijeljenom odnosnom nadle"nosti %prehrambena industrija$ laka industrija$ umska industrija$ &emljoradnja$ itni i stoni sovho&i$ financije$ unutarnja trgovina$ unutarnji poslovi$ pravosu-e$ &dravstvo# >stav donosi i odredbe o: .ra8an&ki+ &loboda+a %govora, pisanja, okupljanja, ulinih demonstracija, slobode savjesti# pravi+a &o)ijalno9.o&podar&ke naravi %pravo na rad, odmor, kolovanje, starosnu sigurnost, pomo! za sluaj bolesti# pravu na udru"ivanje gra ana, ali je :(P %b# rukovode!a jezgra svih organizacija duno&ti+a: bitne su radna %Htko ne radi$ ne treba da jedeI# i vojna postoji i od.ovorno&t za uzdaju do+ovine za vojnika je kazna strijeljanje, a za obinog gra anina +@ godina zatvora do smrtne kazne, uz kon3iskaciju imovine %na & godina progone se i lanovi obitelji koji "ive s osu enim, makar to ne znaju# ovaj >stav prvi put nakon oktobarske revolucije uvodi op,eE nepo&rednoE jednako i tajno .la&ovanje V @OVNI 3OV$%T 333 Erhovni sovjet je organ ustavotvorne vlasti samo on ima zakonodavnu vla&t %odbaeno naelo delegiranja vlasti# to je vrhovni organ vlasti :::), sastoji se od , doma: 3avezno. &ovjeta i 3ovjeta na)ionalno&ti oba doma biraju gra ani :::) na rok od * godine8 imaju slian broj lanova %svaki oko &&@# biranje (lanova %deputata# za domove je razliito: o za 33 biraju ih savezne republike razmjerno broju stanovnika %+ deputat na .@@ @@@ stanovnika# o za 3N ,& alju savezne republike, ++ autonomne republike, & autonomne oblasti, + nacionalni okruzi .P* stanovnitva tada "ivi u 3<3 , pa ona ima najvie deputata u oba doma jo +7,5' godine izvrena je nova upravno-teritorijalna podjela %selo!grad$ rajon$ okrug$ oblast!pokrajina# ova podjela promijenjena je +7.@' jer je ukinuta okru"na razina, pa ostaju selo!grad$ rajon i oblast!pokrajina zato >stav +7./' predvi a i +je&nu upravu &ovjete gradaPsela, rajona, oblasti %akti sovjeta zovu se rje'enja# dakle, novo&ti U&tava 1D0;' su ope pravo glasa$ dvodomni sustav$ odbaeno naelo delegiranja vlasti$ me-u organima vlasti i njihovima aktima uvodi se red i utvr-uje nadlenost %to su obilje"ja klasine dr"ave# ve! krajem +7.2' sve savezne i autonomne republike su uskladile svoje osnovne zakone s tim >stavom :::)

a#

6 %!IDI$ - pred&jedni'tvo, domovi ga biraju na zajednikoj sjednici %jer nisu stalno u zasjedanju# ima oko .@ lanova to je zapravo kole.ijalni po.lavar draveE iako i sam bira svog predsjednika vri neke poslove iz nadle"nosti Erhovnog sovjeta8 mo"e ga i sazvati, kao i raspisati re3erendum kao poglavar dr"ave, prezidij obavlja sve po&love vezane uz +e8unarodne odno&e %pritom je speci3ino da >stav doputa i saveznim republikama da kao subjekti me unarodnog prava sudjeluju u me unarodnim odnosima# prezidij mo"e donositi ukaze %normativni akti#, imenovati i mijenjati sastav saveznog :K(, ali i :K( savezne republike %to ini umjesto Erhovnog sovjeta# 3OV$%T NA ODNI@ KO4%3A A H3NKI - prema >stavu, to je vr-ovni or.an izvr'ne vla&ti, imenuje ga Prezidij Erhovnog sovjeta - za razliku od prijanjih %tj' vlada#, ovaj :K( ne mo"e donositi zakone %dekrete#, nego samo naredbe i upute o provo enju - inae, >stav predvi a 0 vr&te narko+ata %ministarstava#:

+7,

a# op,e&avezni %s iskljuivom saveznom nadle"nosti# b# &avezno9republi(ki %s podijeljenom nadle"nosti# c# republi(ki %za iskljuivu nadle"nost saveznih republika# 0.2. U3T O$3TVO D 5AVN% U6 AV% I 3UD3TVA D 5AVNA U6 AVA vie je sredstvo vrhovnih dr"avnih struktura nego samostalna i pravna organizacija odba(ena su naela podjele vlasti$ formalnog prava$ naela struke i strunosti putem klasnosti i partijnosti zato sve do +7.*' uprava nije odvojena od sudstva i zakonodavstva %nadle"nosti nisu strogo razdvojene# na(elo de+okrat&ko. )entraliz+a nije samo unutar pojedine grane vlasti %npr' uprave#, nego izme u nje i drugih grana istog i vieg stupnja %npr' ispolkomPizvrni odbor grada nije podvrgnut samo sovjetu iste razine, nego svim viim sovjetima# u organe vlasti i uprave ubrajaju se i voj&kaE dravno tuila'tvo i razne kontrole prve uspostavljene organizacije koje su djelovale kao uprava bile su partijske, pogotovo vojne %Crvena armija#, a onda one koje su po svojoj prirodi bile njima najbli"e Dr"avna sigurnost, )adniko-seljaka milicija, )adniko-seljaka inspekcija tek krajem +7.&' uprava i sudstvo dobivaju stanoviti stupanj samostalnosti me u upravnim vlastima, do +7,,' je u prvom planu vojna i poli)ij&ko9&i.urno&na, a zatim .o&podar&ka uprava oblik dr"avne uprave je i organizacija poljoprivrede navedene vrste uprava su malo podlo"ne mjesnoj samoupravi %sovjetima#8 stupanj samostalnosti mjesne samouprave ovisi o tome to je dr"ava odredila kao va"nu djelatnost takvo ure enje je podlo"no promjenjivim politikim odlukama nasuprot nje postoji uprava koja je oblik mjesne samouprave, tj' +je&ni &ovjeti: do +7,5' za sela postoje seoski, op!inski i kotarski sovjeti, a za gradove gradski kotarskiPgradski sovjeti gubernijski sovjeti oblasni sovjeti sovjet autonomne ili savezne republike svaki od tih sovjeta ima svoj izvr'ni odbor Hi&polko+I od +7,5' nakratko postoje gradskiPseoski rajonski okru"ni oblasni %ubrzo !e okru"ni biti ukinuti# od +7.@' postoje gradskiPseoski rajonski oblasni sovjet autonomne ili savezne republike %potvr eno +7./'# u svim granama uprava vidljiva je tenja pre+a )entraliza)iji: tako je +7.+' radniko-seljaka milicija podvrgnuta -lavnoj upravi )adno-seljake milicije od tada dolazi do stanovitog odvajanja uprave od sudstva %+7.*'# slino je i s odnosom dr"ave i partije )adniko-seljaka inspekcija koja postaje sredstvo istki u upravi, sudstvu, 3inancijskim tijelima %tj' ima svojstva partijske kontrole# se ukida, a njene du"nosti preuzimaju (omisija partijske kontrole i (omisija sovjetske kontrole pri :K( 3UD3TVO tako er se postupno razvija i odvaja od uprave, policije, tu"ilatva kad su +7./' ustrojeni sovjeti, uvedeni su novi &udovi: vr-ovni &udovi za svaku saveznu i autonomnu republiku i autonomnu oblast %uz Erhovni sud :::)# ispod toga su okruni i najni"i, narodni &ud8 uz sudove op!e nadle"nosti, postoje i sudovi ratione materiae sudovi ratione materiae vojni, "eljezniki, vodno-transportni sudstvo je posebno ure eno ?akonom o ustrojstvu sudova :::) +7.5' godine +je&ni &udovi imaju op!u sudbenost, a vr-ovni &udovi kao prvostupanjski rjeavaju najte"a krivina djela i imovinske sporove, pa ima gra anska i krivina vije!a slina je i organizacija Vr-ovno. &uda 333 : ima gra anske i krivine odjele8 tako er u svom sastavu ima porotnike ovaj sud u plenumu rjeava prigovore protiv presuda pojedinih vije!a tog suda nakon odvajanja sudstva od uprave +7.5', Erhovni sud je samo &ud&ki or.an, a svi upravnosudski poslovi %izbor sudaca, 3inancije sudstva, revizija rada# su u nadle"nosti Karodnog komesarijata za pravosu e

+7.

iz organizacije sudstva izdvaja se or.aniza)ija dravno. tuila'tva o ono postaje samostalno i centralizirano, a na njegovom vrhu je Quiteljstvo """8-a o kao to postoje sudovi ratione materiae, stvaraju se i odgovaraju!a tu"ilatva o 0.0. 6O$%DIN% / AN% 6 AVA

/ ALAN3KO 6 AVO vie ure uje imovinske odnose izme u dr"avnih privrednih organizacija, nego izme u privatnih gra ana u tom pogledu va"na je >redba o dr"avnim industrijskim trustovima iz +7,2': sada te organizacije ne mogu same ure-ivati cijene i proi&vodnju to za njih ini drava, a one na tr"itu mogu iznositi samo viak nakon to odre enu koliinu proizvoda daju organizaciji %poetak industrijalizacije# tako poinje plan&ka privreda koja poduze!ima oduzima gotovo svu samostalnost %osim organizacije proizvodnje# pritom samo trust ima svojstvo pravne osobe %ne i poduze!a u njega ulanjena# isto je i u pogledu *inan)ija: ranije su poduze!a imala 3inancijsku samostalnost i raspolagala dijelom svojih sredstava, tj' me usobno su zakljuivala ugovore o komercijalnim kreditima to je promijenjeno >redbom o kreditnoj re3ormi +7.@': komercijalni krediti su ukinuti, a poduze!a mogu dobiti kredite samo od banke sav promet novca se odvija preko banke, a ukinut je ek kao nain neposrednog prometa me u poduze!ima Dravna banka tako postaje oblik dr"avne uprave, jer nadzire pravilno rashodovanje dr"avnih sredstava na temelju dr"avnog plana, sainjavaju se u.ovori, sve do poduze!a koja su du"na potovati ih u vezi s tim je i zakonska zabrana privatne trgovine i privatnog vlasnitva nad proizvodnim sredstvima privatno vla&ni'tvo je ogranieno samo na osobno vlasnitvo %jedino se zadr"ava na nekim malim seoskim gazdinstvima, koja obra uju sami vlasnici, a koji nisu u kolhozu8 uglavnom u izdvojenim podrujima nerentabilne poljoprivrede# dakako, takvo stanje vlasnitva oduzima va"nost nasljednom pravu %jer se tie samo predmeta vlasnitva# KO#@O!NO 6 AVO to je vrsta &o)ijali&ti(ko9kooperativno. Hzadruno.I vla&ni'tva, za razliku od dr"avnog vlasnitva %kao socijalistikog# stvaranje kolhoza potiu >redba o kolektivnim gazdinstvima +7,2' i Op!a naela koritenja zemlje i njena ustrojstva +7,5' o njima su uvedene razne olakice, od zajmova do agrarne i tehnike pomo!i o da bi se sprijeilo izigravanje propisa, bli"i srodnici ne mogu stvarati kolhoze o zabranjeno je i davati zemlju na koritenje osobama bez gra anskih prava %tj' ranijim izrabljivaima# o kulaci su bili bez prava odluivanja na skupovima korisnika zemlje %kolhoza# sve to sre eno je u tzv' (olhoznom ustavu iz +7.@' to je Privremeni ustav seosko-gospodarskih radnih zadruga: pri ulazu u kolhoz, seljaci su sad duni udruiti radnu i tovarno)produktivnu stoku$ pribor seoskog domainstva$ sjeme$ stonu hranu i gospodarske &grade potrebne &a &ajedniko gospodarstvo udruivanju ne podlijeu &grade &a stanovanje$ sitan pribor nuan &a domainstvo i domaa ivina kolhoznik u osobnom vlasnitvu mo"e imati jednu kravu i nekoliko komada sitne stoke tako er mo"e zadr"ati na uporabu povrtnjak, vo!njak %o tim povrinama lanovi kolhozi ne odluuju, osim odluke o izmjeni povrine# zemlju kolhoza mogu obra8ivati samo kolhoznici, najamni rad je doputen iznimno %struni rad$ i&vanredne prilike# do-odak se dijeli po koliini i kakvo!i rada, a u kolhoz ne mogu u!i osobe bez birakih prava %kulaci, izrabljivai# kolhozi su se mogli udru"iti u rajon&ki kol-oz %kao udru"enje kolhoza jednog rajona#

+7*

me utim, u praksi su se pokazali brojni nedo&ta)i, pa dolazi do daljnjih promjena: +7.&'' donesen Primjerni ustav za kolhoze zemlju kolhoza proglaava dr"avnim vlasnitvom, odre uje razmjere povrtnjaka u privatnom u"ivanju kolhoznika, odre uje organizaciju rada %brigade# u kolhozu, te osloba a "ene kolhoznice od radnih obveza mjesec prije i mjesec nakon poroda +7.5' donesena >redba o nezakonitom osnivanju pri kolhozima poduze!a koja nisu vezana za proizvodnju kolhoza +7.7' ogranien i umanjen dio koji kolhoznici imaju u privatnom u"ivanju %povrtnjaci#, a odre ena je i najmanja koliina rada za kolhoz %oni koji ne odrade taj godinji minimum gube pravo kolhoznika ovi propisi su +7.7' i +7*@' proireni na ;itvu$ ;atviju$ Astoniju$ dijelove %oljske i Besarabije %ulaskom u :::)# " ANO 6 AVO brano pravo ):1:) je ure eno ?akonom o braku, obitelji i starateljstvu +7,/': najve!a posebnost ovog zakona je pravni polo"aj Hfaktikog brakaI, tj' vanbrane zajednice %nere.i&trirani brak# ona razvija naela ?akona o braku iz +7+5', no sada je 3aktiki brak u nekim pitanjima izjednaen s brakom %tzv' re.i&trirani+# ta izjednaenja se ponajvie tiu obveza izdr"avanja djece iz tih 3aktikih brakova me utim, sudska praksa gotovo potpuno izjednaava te dvije vrste braka %u pogledu imovine, naslje ivanja, =# tako er, ?akon iz +7,/' ponovno uvodi u&vojenje %nedoputeno od +7+5'# +7.&' uredbom uvedena krivina odgovornost roditeljaPstaratelja za nebrigu o djeci, te za izgrede njihove djece +7./' zbog pove!anja stanovnitva zabranjen poba(aj i uvedena po+o, obitelji+a & +no.o dje)e ADNO 6 AVO glavna karakteristika je neprestana borba za radnu &te.u: +7,.' ponovno se uvode dru.ar&ki &udovi %za radne sporove u poduze!ima# +7,7' radnik koji . puta u mjesecu izostane s posla mo"e biti otputen +7..' dr"ava planom poinje odre ivati pla!e %pritom nastoji izbje!i izjednaavanje pla!a, tzv' uranilovku# +7*@' samovoljno naputanje posla povlai krivinu odgovornost, a uvedeno je i pravo dr"ave da radnika rasporedi, premjesti u drugo poduze!e i radno mjesto %i to u sasvim drugi grad ili oblast# K IVINO 6 AVO postaje sve stro"e, a raste krug ka"njivih djela savezne republike svoje krivine zakone donose na temelju Osnovnih naela krivinog zakonodavstva :::) +7,*', pa ):1:) to ini +7,/' od tog vremena 3avez &ve vi'e izravno dono&i propi&e iz oblasti krivinog prava: +7,2' donesena >redba o krivinim djelima protiv dr"ave i o vojnim krivinim djelima8 ukinuta smrtna kazna +7,5' osnivaima la"nih, 3iktivnih kooperativa prijeti se kaznom do & godina zatvora i kon3iskacijom imovine od +7.,' oni koji ugro"avaju drutveno vlasnitvo bit !e proglaeni narodnim neprijateljima ka"njavaju se povreda dr"avne i kolhozne imovine, pronevjere proizvoda, prijevara kupca ili dr"ave posebno su otre kazne za djela protiv onih koji zagovaraju kolektivizaciju i ulazak u kolhoze jo +7.*' C9( je donio uredbu o odgovornosti za izdaju domovine kazne bivaju &ve vi'e poo'treneB ?akon +7.&' kaznom zatvora koja poinje s +, godina prijeti poiniteljima kra e, nasilja, tjelesne povrede, = od +7./' i pobaaj je krivino djelo, a od +7.2' za djela opasna po dr"avu predvi ena kazna zatvora od +@ do ,& god' K IVINI 6O3TU6AK pootren nakon ubojstva (irova +7.*' C9( :::) izdaje ?akon o istra"nom postupku i teroristikim organizacijama:

+7&

istragu za ta djela treba provesti za +@ dana %za drugo, do , mjeseca W# optu"bu treba optu"enom priop!iti do poetka rasprave8 optu"eni ne sudjeluje na samoj raspravi ne postoji pravo "albe, smrtna kazna se izvrava odmah %stvaranje pro)e&ualni- uvjeta za +a&ovna po.ubljenja# >stav +7./' i ?akon o sudstvu +7.5' daju neka procesualna jamstva za okrivljenog, ali ?akon +7.*' i >redba C9(-a :::) o kaznama +7.2' ponitavaju te odredbe %praksa ide i dalje, pa je za osudu dovoljna Hposvemanja vjerojatnost krivnjeI#

+' ,' .'

+7/