ARHAINE DRAVE Pojava najstarijih drava povezana je sa stupnjem kulturnog razvitka kojega obiljeujemo nazivom civilizacija.

Budui da su civilizacija i drutva s dravama najee povezani s pojavom pisma, ujedno se uzima da s dravama zapoinje i povijesno doba (doba o kojem postoje pisani izvori . !azumljivo, sve su izreene tvrdnje tek djelomice tone i, zapravo, slue tek za lake snalaenje u problematici koja je predmetom ovoga kolegija. "to bi bile #najstarije drave$% &trogo uzevi, starost pojava ne moe se odmjeravati apsolutno, jer na 'emlji postoji nekoliko autonomnih civlizacijskih arita koja su se razvijala razliitim smjerom i dinamikom. (odeu ulogu je svakako imalo civilizacijsko arite na Bliskom istoku ()ezopotamija, *natolija, ist. )editeran, +gipat , na kojeg se oslanja sredozemni razvitak u ,. mileniju pr. -r. i dalje. tako/er se s njim povezuje i rani civilizacijski razvoj u dolini 0nda. 'asebno arino podruje je pak u -ini, s kojom se povezuju druga arita 1alekog istoka. 2a amerikom kontinentu nastaju civlizacije &rednje i 3une *merike, nikle na podlozi posve samostalnog razvitka iz autohtonih temelja. 2o pored ovih glavnih arita postoje i druga, manja i, do neke mjere, sekundarna. 0z arheolokih ili pisanih vrela doznajemo o speci4inim tvorbama u raznim dijelovima *4rike (zapadna *4rika, 5ganda odnosno u &jevernoj *merici (primjerice *nasazi, )isisipi . &ve ove i sline pojave raspore/ene su u irokom vremenskom rasponu, od 6. tisuljea pr. -r. u )ezopotamiji do ,7. stoljea u *4rici. Posve je razumljivo da najvee zanimanje vlada za pojavama drava koje su uistinu prve unutar svojeg civlizacijskog areala. 8akve pojave se naziva 9prvotnim9 ili 9primarnim dravama9 (engl. pristine state . 0straujui njihov nastanak, razvitak, ure/enje, ustanove i sl. mogli bismo doi do izvanredno vanih spoznaja o jednoj od najvanijih trans4ormacija koje je ljudsko drutvo ostvarilo u svojoj prolosti. Pa ipak, istraivanje istinski prvobitnih drava iznimno je teko. :bjanjenje moe pruiti )ezopotamija. &ve ukazuje na to da je u drugoj polovici 6. tisuljea u 1onjoj )ezopotamiji, u okviru kulturnog stadija 5ruk doista morao postojati neki primitivni oblik dravnog ustroja s obzirom na odmaklu urbanizaciju, podjele rada i drutvenih uloga, poetni stadij razvoja pisma itd. 2o nedovoljno razvijeno pismo, uz nae tekoe oko razumijevanja zapisa, bitno ograniuju dubinu uvida. ;injenica pak da je daljnji razvitak, nedvojbeno, proistekao iz postignua 5ruka, kolikogod nam pomae u razumijevanju tih postignua, s druge strane sadri niz zamki. Pozivajui se na podatke o drutvu <. tisuljea, dolazimo u napast da ih koristimo za objanjenja pojava u prethodnom mileniju, objanjenja koja je teko veri4icirati, a kao podloga za istraivake hipoteze nerijetko su izvor velikih zastranjenja i zabluda. 0sti problem, iako u drugom ruhu, sreemo u -ini, gdje je kasnija historiogra4ija (poevi od razdoblja =an, od kraja <. st. pr. -r. nadalje utvrdila tradiciju o kontinuitetu drave (carstva na ijem se elu smjenjuju dinastije i vladari. 5 stvari je kineska uenost projicirala dravu unatrag sve do >,. stoljea pr. -r. (dinastije ?ia i &hang , koristei se mravim podacima najstarijih zapisa i predaja. 2o tek su intenzivna arheoloka istraivanja omoguila da se o ovim najstarijim razdobljima dobije neka realna slika, iako je i nadalje ostalo mnogo dilema, primjerice ak i oko toga radi li se uope o jednoj ili vie drava. : prvotnoj dravnosti u -ini, ukratko, moe se suditi ponajvie u okvirima koje utvr/uju dometi suvremene arheologije.

'bog ovih tekoa pozornost istraivaa usmjerena je na drave koje, u pravilu, nisu primarne u svojem civilizacijskom podruju, ali pripadaju u potpunosti ili najveim dijelom tome podruju. 0 ovdje je najbolje izloiti primjer. 5 3unoj *merici se moe pratititi kontinuirani razvoj u podruju koje see od juga +kvadora, preko Perua do sjevernog ;ilea i zapadne Bolivije, poevi od oko @AAA. g. pr. -r. &udei po arheolokim nalazima, kulturni razvitak je ve i prije >AAA. g. ostvario znatna postignua, te je mogue da je na toj osnovi mjestimice dolo i do nekih dravnih tvorbi. 'a ,. tisuljee po -r. u postojanje drava u pojedinim oblastima ovog podruja ne treba sumnjati. 2o tek za dravu 0nka, koja postaje velikim carstvom u prvoj polovici ,B. st., raspolaemo s dovoljnom koliinom izvora da bismo mogli analizirati njenu povijest, ure/enje, ustanove, drutvene odnose itd. 1rave koje, kako je iznijeto, nisu 9primarne9, dakle najstarije, moe se obiljeiti kao #arhaine$. 2aziv uistinu upuuje na starost, ali se zapravo rabi da bi se istaknula razlika u odnosu na novovjeke drave zapadnog tipa (i one koje su im sline . Pod ovim naslovom okupljen je niz zanimljivih priloga nastalih na tematskom znanstvenom skupu ,77>C Archaic States, uredili DarE ). Feinman i 3oEce )arcus, &chool o4 *merican !esearch Press, &anta Fe (2eG )eHico , ,77@. :vaj zbornik, koji pokree niz zanimljivih tema u vezi s arhainim dravama (i dravom uope , posluio je kao inspiracija i poticaj za ovaj izborni kolegij. I I I & obzirom na 4ragmentarnost podataka raspravljanja o primarnim dravama odvijaju se pod pritiskom velikih pitanja kao to suC kako drava nastaje% koliko su me/uzavisni razvoj proizvodnih sila drutva i poeci drave% kako se ra/a neravnopravnost i na koji nain je ona povezana s genezom drave% kakav je odnos urbanizacije i poetaka drave% &va se ova i slina pitanja u prilinoj mjeri povezuju s teorijskim pristupom, a historijat problematike pokazuje da je upravo ovo polje u kojem su ve u samom pristupu sadrani koncepti uvelike uvjetovali i analize i zakljuivanja. 1ovoljno se prisjetiti jednostranih objanjenja postanka drava na temelju sile, a4irmacije privatnoga vlasnitva i na njemu zasnovane neravnopravnosti, demogra4ske ekspanzije, itd. sve do ekstremniih primjera kao to su 9objanjenja9 na temelju rase, klime i sl. -ratko reeno, arhaine drave su pojam koji ne iskljuuje primarne drave, ali ukljuuje i one koje su, u svojoj civilizacijskoj zoni, 9sekundarne9 ili 9tercijarne9, no, s jedne strane, zadravaju vrstu povezanost sa civilizacijskom tradicijom svoga podruja (nazovimo to autohtonou , dok je, s druge strane, stjecajem povijesnih okolnosti, sauvana razmjerno obilna dokumentacija o njihovom razvoju, strukturi i 4unkcioniranju. !+J+(*282:&8 P!:BJ+)*80-+. Premda se moe uiniti suvinim, dobro je podsjetiti na vanost prouavanja ranijih drava openito. 0ako su, zahvaljujui znatnom napretku istraivanja arheologa i povjesniara staroga vijeka, zatim ne manje zahvaljujui otkriima niza drutvenih i humanistikih znanosti i disciplinam do danas ostvarene vana spoznaje, bilo bi pretenciozno tvrditi da nam je 4enomen drave doista sasvim objanjen. -ao to postoje krupne dileme oko objanjenja postanka, ostaju nedoumice i oko razumijevanja drava u punom povijesnom razdoblju. 8ome svakako doprinosi i injenica da razliite 9kole9 i znanstvene tradicije razliito de4iniraju sam pojam drave. 1o koje mjere stajalita mogu biti razliita pkazuje primjer rasprava o naravi tzv. gradaKdrave, napose grkog polisa, gdje neki postavljaju pitanje moe li se tu uope i govoriti o dravi. 0z niza drugih priloga tako/er se moe razabrati da znanstvenici rane drave

gotovo mehaniki povezuju s razmjerno velikim teritorijem, kao da je drutvo s dravom, svakako sloenija tvorba od predKdravnoga drutva, nuno vea po teritorijalnom opsegu i po broju ljudi koje obuhvaa. 5pravo zato moe dobro posluiti esto citirano odre/enje )aHa Lebera, velikog sociologa (i povjesniara s poetka >A. st.C 1rava je di4erencirani sklop ustanova i osoba koji utjelovljuje centralnost M pri emuC ,. politiki odnosi se ire tako da pokriju prostorno razgranieno podruje >. nad tim podrujem drava zahtijeva monopol na obvezujue i trajno odluivanje <. to je potkrijepljeno 4izikom silom -ao to je davno upozoreno, nita to je povijesno nastalo nije mogue precizno de4inirati. to svakako vrijedi i za dravu. 2o po/emo li od toga da u znanstvenoj raspravi moramo raspolagati odre/enim pojmovnim aparatom, potrebna je i neka de4incija pojma drave koja ne iscrpljuje sve dimenzije povijesne drave, ali barem iskljuuje pojave koje u okvir pojma ne ulaze. 1rave su dakle ure/enja koja tvore ustanove i osobe koje utjelovljuju dravnost. odnosi M nazvani politikim M koji proteu se na ome/enom prostoru. drava pak ima monopol na obvezujue i trajno odluivanje M to je sve potrijepljeno silom. :vakvo de4iiranje pomae da eliminiramo tvorbe koje izvanjski mogu ostavljati dojam drave, kao to su tzv. razvijena poglavitva u kojima postoje hijerarhije, znatna preraspodjela dobara i velika mo poglavara. :no to u takvim drutvima nedostaje jesu ustanove i sredstva (trajne prinudeC nerijetko e vrhovni poglavar okupiti znatna sredstva i podrediti brojne zajednice sluei se osobnom karizmom, mnogoenstvom, magijom i drugim sredstvima predKdravnih sustava, no takve tvorbe u pravilu ne mogu opstati trajno M u nekim sluajevima, kako se smatra, upravo je dui opstanak irih zajednitava povezan s unutranjom preobrazbom koja podrazumijeva pojavu dravnosti. (alja ovdje dodati da, po marksistikom shvaanju, drava predstavlja mehanizam koji slui uvanju vlasnitva i privilegija vladajue klase. 0ako i ovo gledanje, kao i Leberovo, sadre dio istine, moe se uputiti prigovor u pogledu izostavljanja odgovora na pitanje kako drava, taj sloeni sklop ustanova, zapravo djeluje. -ako se istie, gola sila ne moe trajno odravati neki poredak, pa je stoga odre/enje drave koje ne sadri aspekt njenog 9prihvaanja9 u irim slojevima nuno nepotpuno (B. D. 8rigger, Understanding Early Civilizations, Nambridge >AA<, ,7B . Posluit emo se stoga jednim od razra/enijih de4iniranja koje donosi N. )orris (0nka strategies o4 incorporation and governance, u citiranom zborniku Archaic States, >7< koji smatra da je za rane drave karakteristino (kurzivom je prenijet prijevod )orrisova teksta po stvacima, uz koje dodajemo nae napomene sitnijim slovima C ,. Centralizacija mehanizama odluivanja u rukama malobrojne elite.
:vo podrazumijeva nastanak izdvojenog sloja, nerijetko endogamnog,. 3edan od znatnijih problema u analizama drutava za koja nema pisanih (dovoljno obavijesnih podataka jest upravo nemogunost provjere stupnja izdvojenosti elita.

>. Ekspanzija ove sredinje moi na takav nain da ona u sve veoj mjeri kontrolira ponaanje ljudi kao i da nadzire koritenje resursa.
:dre/eni vidovi nadzora elita nad koritenjem (temeljnih resursa postoje i u predKdravnim drutvima. :vdje se me/utim radi o tome da elite utvr/uju uvjete pristupa i koritenja temeljnih resursa, ponajprije radne snage i obradivoga tla. 8ako bi se moglo smatrati da u razdoblju 5ruka, bez obzira na nedovoljne obavijesti, niz pokazatelja ukazuje na upravo ovakav razvoj odnosaC jasno je da su morala biti izdvojena zemljita za svetita,
,

+ndogamija M sklapanje brakova unutar zatvorenog kruga, jasnoodijeljenog od ostatka drutva po nekom kriteriju pripadanja.

da postoje velike razlike me/u obiteljskim posjedima, da je donji sloj duan obra/ivati ovako izdvojena zemljita, da postoji znatno prikupljanje proizvoda te njihova preraspodjela itd. (odstvo zajednice odre/uje ritam godinjih ciklusa koji su obiljeeni veim i manjim svetkovinama. Ponekad se ovcentralizacija odluivanja realizira i kao 4izika koncentracija puanstva, to proizvodi bitan porast gradskog ivlja, kao u razdoblju 5ruka, gdje, kako se iz arheoloke slike moe razabrati, veina ivlja prelazi u gradove. :sobiti vid kontrole, kao aspekt prethodnoga, jest uspostava svojevrsnog monopola elite na komuniciranje s natprirodnim silama od kojh zavisi opstanak zajednice (v. nie br. 6O .

<. !i"erencijacija centraliziranog ustroja moi koja mora upravljati sve slo#enijim drutvenim i gospodarskim poretkom.
&loenost upravljanja stvara potrebu za izgradnjom dravnog aparata. 5 arhainim dravama je esto nemogue utvrditi postojanje specijaliziranih vodeih dunosnika, jer oni, najee, kumuliraju razne titule i zaduenja (upravna, kultna, vojna... . 0za ove prividne zbrke, me/utim, postoji prilino vrsta struktura ustanova. 2ajbolji primjer je stari +gipat u kojemu se od najranijeih vremena stabiliziraju posebne 9slube9 (9kue9 koje se bave vanim dravnim poslovimaC Pitnica koja ubire doprinose u itu, !iznica koja ubire podavanja u izra/evinama i kovinama itd. Budui da se radi o rukovanju velikim koliinama dobara, te da je potrebno pomno biljeiti njihovo podrijetlo, smjetaj, stanje i troenje, nuno je postojanje sustava biljeenja, pa je posvuda razvijen neki vid registracije, u pravilu u 4ormi pisma (iako ne nunoC usp. QuipuKe kod 0nka . &trunjaci za pismo, 9pisari9, zapravo su inovnitvo koje opsluuje upravljaku elitu.

6. $azrada ideologija i simbolikih oblika preko kojih mnotvo segmenata slo#enoga drutva mo#e komunicirati i artikulirati se u slo#eni politiki i gospodarski poredak.
-ao to je spomenuto (gore br. > , nastaju okolnosti u kojima kultna s4era (religijskoKideoloka dolazi pod nadzor elita. Posvuda se otkrivaju razliiti oblici prisvajanja kultne 4unkcije od strane elita, najee, premda ne nuno, nastajanjem posebnog sveenikog 9stalea9. :bredi kroz koje zajednica, bilo na lokalnoj ili na najvioj razini, komunicira s natpirodnim silama ne mogu se obavljati bez djelovanja sveenstva. -ada 5rakagina iz Jagaa (>6. st. pr. -r. spominje zloporabe sveenstva, jasno je da su one uope mogue upravo zato to bez sveenstva nisu mogui ni pogrebi ni sklapanja brakova, to pokazuje da je rije o institucionalizaciji koja je duboko zala u najprivatniju s4eru obiteljskog ivota. -ultne aktivnosti ukljuuju iroki krug ljudi, ali nipoto na jednak nain. 9:bini ljudi9 sudjeluju doprinosima u dobrima i radu, te sudjeluju u obredima (i obrednim gozbama i pijankama . esto postoji krug niih slubenika kulta, dok glavnu ulogu imaju vie kategorije, sveenstvo u pravom smislu koje pripada elitnom sloju. :bredi su prigode u kojima se kroz rtve i molitve komunicira s bogovima, ali se ujedno, kroz mitove koji su u pozadini obrednih radnji i koji su, manje ili vie, svima poznati, neprekidno iznova alje poruka o odre/enom !edu kozmikih dimenzija koji se putem obreda obnavlja i utvr/uje i u svojem ovozemaljskom aspektu. Potrebno je spomenuti da su religijskoKideoloki sustavi iri od konkretnih zajednica i obino prekrivaju (ili proimlju itava civilizacijska podruja ili unutar nih nastaju srodni sustavi po pojedinim oblastima. :vo nije nevano imajui u vidu da se unutar civilizacijskog podruja mogu nai etniki, dakle najee i jezino raznorodne populacije, to znai da sustavi mogu pridonijeti integriranju, prijeko potrebnom za stabilnost ekspanzivnih carstava.

10J+)+ : P!0!:10 !*20= 1!P*(*C D!*1&-* 0 8+!08:!03*J2* 1!P*(* . 5 prilogu donosimo odjeljak iz citirane knjige B. D. 8riggera (str. 7>K76 u kojem se iznosi pregled ideja o prirodi ranih drava. Prenosimo i biljeke s citiranom literaturom M toliko da se dobije uvid u zaista opsenu bibliogra4iju i u ivost znanstvenog djelovanja u sektoru koji nas ovdje zanima. 6. Drave: gradske i teritorijalne
1rava je politiki organizirano drutvo kojeg oni koji u njem ive smatraju suverenim ili politiki nezavisnim, te ima vo/e koji kontroliraju njene drutvene, politike, pravne, gospodarske i kulturne aktivnosti. ini se da su dvije vrste drave povezane s ranim civilizacijamaC gradoviKdrave i teritorijalne drave. 0zraz 9gradKdrava9 dugo se rabio da bi se opisale politike zajednice klasine Drke, renesansne 0talije i nekih dijelova jugoistone *zije (Dri44eth i 8homas ,7@, . 3. +ric 8hompson (,7B6, @,K@> je oznaio zajednice klasinog doba )aja kao gradoveKdrave sredinom >A. stoljea. 5 novije doba su gradoviKdrave prepoznati kao normalni oblik rane drave (2ichols i Nharlton ,77R ili pak kao jedan od dva tipa drave koji su preovladavali od staroga vijeka do ,7. st. (=ansen >AAA . Dradovi drave su razmjerno male zajednice, od kojih se svaka sastoji od urbane jezgre okruene obra/enim zemljitem s manjim jedinicama naseljenosti. 5 teritorijalnim

dravama vladar je upravljao irom oblau pomou viestupanjske hijerarhije upravnih sredita. !azlika izme/u ova dva tipa drava M ukoliko su povezana s ranim civilizacijama M ne svodi se samo na veliinu teritorija, ve tako/er i na razlike u prirodi njihovih urbanih sredita i njihova gospodarskog i politikog ustroja. &vaka od civlizacija koja se prouava (u ovoj knjizi ima ili gradoveKdrave ili teritorijalne drave, ali ne oboje. !azliku je naznaio Nhilde (,7>@. ,7<6 kada je prvi suprotstavio razvitak civilizacije u +giptu i u junoj )ezopotamiji. Primijetio je da se u junoj )ezopotamiji monumentalna arhitektura, luksuzni obrti i pismo razvijaju unutar mree malih gradovaKdrava, dok se u +giptu slian razvitak dogodio pod okriljem jednog kraljevskog dvora, poto su se mala poglavitva i rane drave koji su se razvili du rijeke 2ila sjeverno od asuana tijekom kasnog etvrtog tisuljea pr. -r. ujedinila pod trajnom vlau boanskog monarha. :n (Nhilde je pripisao ovu razliku posebnostima prirodne sredine i tehnikama razvijenim za ubiranje vikova od seljakih proizvo/aa. :vo razlikovanje su prihvatili i proirili =enri Frank4ort (,7BS i u novije vrijeme Nharles )aisels (,77A . )nogo antropolozi ne prihvaaju ovu dihotomiju. veina njih vidi civilizacije kako se razvijaju jednoobrazno iz neeg to nalikuje na modul rane drave Nolina !en4reGa (,7RB u gradoveKdrave, teritorijalne drave i napokon u carstva (*llchin ,77B. !en4reG ,77R. 1. Lilson ,77R. To44ee ,77R . Prema toj shemi, gradoviK drave i teritorijalne drave tvore sukcesivne stadije u razvoju veih i sloenijih politikih zajednica, prije negoli alternativne oblike politikog ustroja koji se doga/aju na istoj razini sloenosti. 0stiui logistike probleme povezane s kontroliranjem predindustrijskih drutava, )ichael )ann (,7@S tvrdi da su mali gradoviKdrave bili nuno tipini za rane civlizacije, premda priznaje da su stari +gipat i -ina razvili veu i jedinstveniju dravu u ranom razdoblju. 8ako/er se tvrdilo da hegemonistiki ustroji, podjednako u )ezopotamiji kao i u dolini )eksika pruaju primjere sustava gradovaKdrava koji evoluiraju u teritorijalnu dravu (&anders, Parsons i &antleE ,7R7, ,S< . 2aprotiv, )arcus (,77@, 7> dri da su prve drave koje su se pojavile u bilo kojoj oblasti zapravo bile teritorijalne, od kojih se veina kasnije raspala proizvodei skupove gradovaKdrava. :na smatra malo vjerojatnim da bi skupine poglavitava mogle izravno evoluirati u sklop gradovaKdrava. !azvoj ekstremno prostranih urbanih sredita u vrlo ranim stadijima civilizacije, poput 5ruka u prapovijesnoj )ezopotamiji, 8eotihuacana u 1olini )eksika, i +l )iradora u majanskoj nizini prua prividnu potporu ovom scenariju. 1ok mnogo toga preostaje spoznati o tome kako su se rane civiizacije razvijale, dugo opstojanje oba tipa (drava u raznim oblastima svijeta sugerira da su teritorijalne drave i gradoviKdrave stabilne alternative prije negoli stadiji u razvoju sloenijih drutava. &laem se da se ire politike cjeline moraju razviti iz poetaka manjeg opsega. 0pak se ini da se stopa kojom su rasli opseg i sloenost znaajno razlikuje od jedne civilizacije do druge, kao i odnosi me/u politikim i kulturnim varijablama. Pokuavajui nametnuti jednolinijsku shemu razvitku egipatske i mezopotamijske civilizacije, &teGard (,767 je bio primoran, s obzirom na poglavitu vanost koju je pridavao politikim mjerilima, izjednaiti kasno predinastiko doba koje neposredno prethodi politikom ujedinjenju +gipta, s ranodinastikim razdobljem koje prethodi politikom ujedinjenju )ezopotamije. 2o kasno predinastiko doba u +giptu prethodi razvoju znaajnije monumentalne arhitekture ili elitnog umjetnikog stila, dok su ove pojave u )ezopotamiji zastupljene osjetno prije ranodinastikog doba. !en4reGov 9ranodravni modul9, politika jedinica koja okuplja priblino petnaest stotina etv. kilometara s prosjenom populacijom od deset tisua ljudi i glavnim naseljem blizu sredita, nalikuje malom ranom graduKdravi, no ne uspijeva pokriti znatna odstupanja po veliini i politikom ustroju koji se oituju kod ranih drava koje su europski istraivai susreli u podrujima kao to su Buganda, 3una *4rika, =avaji, i istona &jeverna *merika (Nlaessen i &kalnik ,7R@. Nohen i &ervice ,7R@. =aas ,7@> . +videncija sugerira znatno veu raznolikost u politikom ustroju od one koja bi se mogla ukljuiti u jednolinijski evolucijski model. !azlikovanje izme/uz gradovaKdrava i teritorijalnih drava je pokuaj da se prizna ta raznolikost. *llchin ,77B M %he Archaeology o" Early &istoric South Asia'%he Emergence o" Cities and States. Nambridge 5niversitE Press. Nlaessen i &kalnik ,7R@ M =. 3. ). Nlaessen i Peter &kalnik (urednici , %he Early State, )outon, =aag ,7R@. Nohen i &ervice ,7R@ M !onald Nohen i +lman &ervice (urednici , (rigins o" the State' %he Anthropology o" )olitical Evolution, Philadelphia ,7R@. Frank4ort ,7BS K =enri Frank4ort, %he *irth o" Civilization in the +ear East, 1oubledaE *nchor, 2eG Tork. Dri44eth i 8homas ,7@, M !. Dri44eth, N. D. 8homas (urednici , %he City State in ,ive Cultures, *BNK Nlio, &anta Barbara. =aas ,7@> M 3. =aas, %he Evolution o" the )rehistoric State, Nolumbia 5niversitE Press, 2eG Tork.

Nharles )aisels ,77A M N.-. )aisels, %he Emergence o" Civilization' ,rom &unting and -athering to Agriculture Cities and the State in the +ear East. !outledge, Jondon ,77A. )ann ,7@S M )ichael )ann, %he Sources o" Social )o.er /ol0 1' A &istory o" )o.er "rom the *eginning to A0!0 2345, Nambridge 5niversitE Press, Nambridge. )arcus ,77@ M 3oEce )arcus, 8he Peaks and (alleEs o4 *ncient &tatesC *n +Htension o4 the 1Enamic )odel, u zborniku Archaic States, uredili DarE ). Feinman i 3oEce )arcus, &chool o4 *merican !esearch Press, &anta Fe (2eG )eHico , ,77@, B7K76. 2ichols i Nharlton ,77R M 1. J. 2ichols i 8. =. Nharlton (urednici , %he Archaeology o" City6States' Cross6Cultural Approaches, &mitsonian 0nstitution Press, Lashington 1N. !en4reG ,7RB M Nolin !en4reG, 8rade as *ction at a 1istanceC Uuestions o4 0ntegration and Nommunication, u zbornikuC 3. *. &ablo44 i N. N. JambergK-arlovskE (urednici , Ancient Civilzation and %rade, 5niv. o4 2eG )eHico Press, *lbuQuerQue, ,7RB. !en4reG ,77R M Nolin !en4reG, !ecenzija knjige B. D. 8riggera, +arlE Nivilizations, uC American 7ournal o" Archaeology, ,A,, ,77R. &anders, Parsons i &antleE ,7R7 M L. 8. &anders, 3. !. Parsons, !. &. &antleE, %he *asin o" 8e9ico' Ecological )rocesses in the Evolution o" a Civilization, *cademic Press, 2eG Tork. &teGard ,767 M 3. =. &teGard, Nultural NausalitE and JaGC * 8rial Formulation o4 the 1evelopment o4 +arlE Nivilizations, *merican *nthropologist, B,, ,K>R. 8hompson ,7B6 K 3. +ric &. 8hompson, %he $ise and ,all o" 8aya Civilization. 5niv. o4 :klahoma Press, 2orman ,7B6. Lilson ,77R M 1. 3. Lilson, +arlE &tate Formation on the 2orth Noast o4 peruC * NritiQue o4 the NitEK &tate )odel, u zbornikuC 1. J. 2ichols i 8. =. Nharlton (urednici , %he Archaeology o" City6States' Cross6 Cultural Approaches, &mitsonian 0nstitution Press, Lashington 1N, >>7K>66. To44ee ,77R M 2. To44ee, 8he :bvious and the NhimericalC NitEK&tates in *rchaeological Perspective. %he Archeology o" City6State' Cross6Cultural Approaches, uredili 1. J. 2ichols i 8. =. Nharlton, &mitsonian 0nstitution Press, Lashington 1.N., >BBK>S<.

1*J323+ 10J+)+C -*-(: 3+ D:&P:1*!&8(: *!=*0;20= 1!P*(*% Poznato je da se o ekonomskim procesima i samoj ekonomskoj strukturi kod drevnih i arheinih drava veoma intenzivno raspravlja. :penito se moe zapaziti da je rijetka tendencija prema a4irmaciji privatnoga vlasnitva, izraena u staroj Drkoj, potom jo vie u rimskom svijetu. naprotiv se stjee dojam da u arhainim dravama upravo drava ima dominantnu ulogu koju razliite koel razliito opisuju i de4iniraju. 2o ta istaknuta uloga drave u gospodarskom ivotu (ali i u ostalim s4erama drutvenoga djelovanja , skupa s jako istaknutom ulogom dravnoga poglavara, podrava ideje kao to su one o posebnom 9stadiju9 razvoja koji se javlja izme/u primitivnih zajednica i naprednijih tipova ure/enja. 3edna od takvih simpli4ikacija je i koncept 9azijskog despotizma9 kao obiljeja veine primarnih i arhainih drutava, ponajprije pak povijesnih na Bliskom istoku. 8radicionalno se inzistira na tome da drava ima dominantnu ulogu upravljajui proizvodnjom i raspodjelom (i razmjenom koja je sasvim podre/ena raspodjeliO , svodei vlasnitvo i trite na rang marginalnih pojava. 2ajkrae reeno, u golemoj raznolikosti stvarnih odnosa koji su dokumentirani u arhainim dravama, ini se da je mogue razluiti najmanje dva 9tipa9 ustroja. u stvari radi se najvjerojatnije da nikada i nigdje nisu postojali besprijekorno uni4ormirani institucionalizirani odnosi, ve najee otkloni prema jednom ili drugom 9tipu9. 2akon iznimnih doprinosa niza istraivaa, me/u kojima svakako valja spomenuti !oberta )cNormicka *damsa, &usan Pollock (Ancient 8esopotamia, Nase &tudies in +arlE &ocieties, ,, Nambridge 5niversitE Press, Nambridge >AAB. smatra da se u okviru

najranije poznate civilizacije, u )ezopotamiji, mogu razlikovati dva stadija. !aniji bi, na temelju razvoja u sklopu kulture 5baida (B. milenij zahvatao poglavito razvoj u 6. mileniju, to se okvirno podudara s kulturom 5ruka. 8o bi bilo razdoblje tributarne ekono ije, sustava u kojem agrarni proizvo/ai svojim doprinosima opskrbljuju sredinje autoritete u nevelikim dravama. ta sredstva slue dalje opskrbi upravljaa i kategorija ljudi koji ne sudjeluju u agrarnoj proizvodnji (kultne aktivnosti, obrt, transport i trgovina itd. . 1ruga vana dimenzija sustava jest raspolaganje prijeko potrebnom ljudskom silom M radom na javnim radovima, sudjelovanje u obrani, sudjelovanje u nabavnim ekspedicijama. 5loga sredita, jezgre rane drave, jest da se ove 9transakcije9 odvijaju potujui naela ravnomjernog odnosno razmjernog optereenja i svrhovitog troenja proizvoda i rada. 5 tom kontekstu je lake shvatiti i djelovanje sredinjeg autoriteta u pogledu samih temeljnih uvjeta agrarne proizvodnje koja je na Bliskom istoku (i openito u dolinama velikih rijeka povezana s natapanjem M drava moe tvrditi da pruajui sigurnost i osiguravajui pravednost, te rukovodei potrebnim veim i najveim javnim radovima, izravno osigurava ope blagostanje. naposljetku se razumije i zato se u )ezopotamiji, kao i drugdje, ova osjetljiva preobrazba doga/a u religijskom ozraju, kao sluenje bogovima. :va uloga dravnog sredita nerijetko se kratko de4inira kao redistributivna, tj. istie se preraspodjela (redistribucija sredstava i rada. 2o kao to je u svojim analizama posebno istaknuo 8imothE +arle radei na preddravnim drutvima koja se obiljeavaju kao poglavitva, trajne i duboke promjene u pogledu neravnopravnosti statusa i uloga u drutvu tijesno su povezane s pravom sredinjeg autoriteta da jae utjee na same uvjete bazine proizvodnje. &redinji autoritet uzima za pravo ure/ivati uvjete proizvodnje i rukovanja resursima, osiguravajui na taj nain uinkovitiju ekonomiju M u )ezopotamiji je to izraeno uzletom agrarne proizvodnje zasnovane na natapanju u sklopu razvijenijih irigacijskih sustava i tehniki naprednijih naina obrade polja. Prema tome je redistribucija dobara i rada samo aspekt ukupnoga poretka. 5 <. tisuljeu (poevi s ranodinastikim dobom u mezopotamiji se a4irmira sloeniji sustav. -ljuna pojava je oikos (grki izraz za 9dom, domainstvo9, glagol oikein 9stanovati, naseljavati9, oikia 9kua9, apoikia 9naseobina doseljenika, kolonija9 . Pojam je de4inirao )aH Leber, pa emo najprije izloiti kratki izvadak iz njegova djela (podeeni prijevod premaC ). Leber, )rivreda i drutvo 0, Beograd ,7RS., <,@ .
R. !azvitak u 9oikos9 :vdje nam je zanimljivija ona evolucija kune zajednice koja u odluujuim tokama predstavlja upravo suprotan tipa Vtj. od kapitalist. poduzea kao ekstremnog udaljavanja od kune zajedniceV. 5pravo usporedno s unutranjim raspadom kunog autoriteta i kune zajednice kao rezultatom M u najirem smislu M #razmjene s vanjskim svijetom$, i naporedo s njenim posljedicama sve do postanka kapitalistikog poduzea, odvija se proces unutranjeg razlaganja kune zajednice, njeno pretvaranje u 9oikos9, kako je !odbertus nazvao pojavu o kojoj emo ovdje govoriti. 9(ikos9, u tehnikom smislu, nije naprosto svaka 9velika9 kuna zajednica, niti svaka koja sama izra/uje razliite proizvode, npr. zanatske ili poljoprivredne. 9oikos9 je autoritarno vo/eno krupno domainstvo nekog monarha, vlastelina, patricija, iji glavni cilj nije kapitalistika novana dobit, ve organizirano naturalno podmirivanje potreba gospodara. 5 tom cilju on se moe u najveoj mjeri sluiti svim sredstvima, pa i razmjenom s vanjskim svijetom. Presudno je za njega 9koritenje imovine9, a ne 9oplo/ivanje kapitala9. Po svojoj biti 9oikos9 je organizirano zadovoljavanje potreba, ak i kada su mu, za tu svrhu, pridruena pojedinana poduzea kojima je cilj stjecanje dobitka. 2aravno, izme/u oba ova naela postoji itava skala neprimjetnih prijelaza, a esto i blago ili naglo pretvaranje jednoga u drugi. 5 stvarnosti, u uvjetima razmjerno razvijene kulture, 9oikos9 se obvezatno rijetko pojavljuje u obliku isto zajednikog gospodarstva. jer u sasvim istom obliku, to jest kada je trajno iskljuena svaka razmjena, on moe postojati samo ako zaista predstavlja, ili barem ako (<,7 tei tomu da predstavlja ekonomsku 9autarkiju9, to jest ako se radi o privredi koja, koliko je mogue vie, svoje potrebe podmiruje sama, bez razmjene. 5 tom sluaju, aparat radne snage, zavisne od domainstva, u kojem je rad esto u vrlo velikoj mjeri specijaliziran, proizvodi dobra i prua osobne usluge za zadovoljavanje ne samo gospodarskih, nego i

vojnih i sakralnih potreba gospodara, a vlastita zaemlja opskrbljuje oikos svim sirovinama, dok njegove radionice s kmetovskom radnom snagom proizvode sva druga materijalna dobra, kmetoviKsluge, inovnici, kuni sveenici, ratnici vre sve ostale usluge, i razmjena slui samo za to da se pomou nje oslobodi povremenih vikova i dobije ono to on, 9oikos9, nikako ne moe proizvesti sam. Priblino su ovakva zapravo bila kraljevska gospodarstva na 0stoku, osobito u +giptu, a u neto manjoj mjeri domainstva plemia i monarha homerskog tipa. ovomu se u znatnoj mjeri bila slina domainstva perzijskih, a i 4ranakih kraljeva. 5 !imskom Narstvu, u tom smjeru se stalno razvijala gospodarstva iji je opseg rastao, zaliha robova opadala, a birokracija i liturgija sve vie ograniavale kapitalistiko stjecanje. &rednjovjekovna vlasteoska imanja su, naprotiv, s porastom ope vanosti robnog prometa gradova i novane privrede, oitovali upravo suprotne tendencije razvitka. )e/utim, u svim ovim oblicima oikos nikad ne podmiruje sve svoje potrebe. Faraon se bavio vanjskom trgovinom, a to vrijedi i za veliku veinu upravo prvobitnih kraljeva i plemia na &redozemljuC njihova blaga su u znatnoj mjeri poivala na dobitku od te trgovine.

Primijenivi ovaj koncept na )ezopotamiju M a potom i na razna druga arhaina driutva M dobijamo mogunost analize odnosa koji nam inae, kako se doimlju na temelju izvora, djeluju posve nerazumljivo. 'amisao bi bila da u mezopotamskim gradovimaK dravama, samostalnim odnosno kasnije uklopljenim u vee cjeline, 9carstva9, postoje velike socioKekonomske jedinice kojima raspolau vladar, hramovi i vodee obitelji. :ne ne moraju biti, i najee, kako izgleda, nisu, 4iziki koncentrirane na jednom mjestu. 'emlje kojima raspolau nalaze se na raznim mjestima, a slino moe biti i s raznim pogonima, radionicama, skladitima, stokom i sl. 2o takvo domainstvo ili oikos, doista jest cjelina koja slui zadovoljenju potreba gospodara M vladara, hrama, obitelji. (idljivo je, primjerice, da su hramska gospodarstva predmetom stalne borbe izme/u sveenikaK slubenika, lokalnih monika i vladara (to se nasluuje iz uvenog teksta 5rukagine, kralja Jagaa, >6. st. . &udei po eksplicitnim potvrdama iz dokumenata u <. tisuljeu, vanost raspolaganja dovoljno velikim oikosKom uvjet je zadravanja jake pozicije u drutvu. :tuda nastojanje monih obitelji da ostaju u zajednici tijekom tri ili vie pokoljenja, jer im veliko domainstvo daje i velika sredstva, samostalnost i utjecaj. &loenost odnosa se javlja stoga to ovakve jedinice dio svojih potreba namiu prodajom vikova, a mnoge poslove, koje ne mogu obaviti izravno zavisnim ljudima (robovi, dunici i sl. obavljaju pomou unajmljene radne snage, ukljuivi i specijaliziranu. 5 zajednicama od vie desetaka tisua ljudi, kroz tisue dokumenata bit odnosa je u pravilu skrivena i do nje dolazimo tek pomnijim analizama. &vemu ovome moglo bi se dodati da je posebno u >. tisuljeu vanu ulogu poeo igrati (pod sustav 9zemlja za slubu9C iz golemog 4onda obradivih zemljita drave velik dio je namijenjen za sve one koji slue dravi odnosno zajednici, na svim razinama. 2ajmasovniji primjer su razne kategorije vojnika, ali oni nisu jedini. 5 Babiloniji se za takav posjed kae da donosi ilku, odre/enu obvezu spram drave. &loenost odnosa nastaje stoga to mnogi koji uivaju takve posjede pripadaju obiteljskim zajednicama koje same imaju posjede. -ad se svemu dodaju razne mogunosti zakupljivanja i drugih ugovornih oblika, shvaamo zato je unato ponekad obilnoj arhivskoj gra/i teko proniknuti u stvarne odnose. 2o vano je zakljuiti da u mnogim drutvima slinog ure/enja prividno neprikosnoveni poglavar drave zapravo ostvaruje svoju mo tek uz oprezno poslovanje s elitama oslonjenim na znatna bogatstva i jak utjecaj kojeg kroz pokoljenja ostvaruju u svojim zajednicama. 2aposljetku emo napomenuti da prevaga sustava oikosKa ne znai potiranje tributarnih odnosa. :ptereenja i obveze spram lokalne zajednice i drave uvijek ostaju i tako/er su stalnim predmetom borbe me/u pojedinim monim 4aktorima u dravi. 5 ,. mileniju u )ezopotamiji i u +giptu znaajno raste broj elitnih kategorija (svetita i skupine koje u

njima vladaju, aristokratski rodovi, obitelji povezane s vladajuim dinastijama i sl. koje postiu djelominu ili potpunu potedu podavanja spram drave. (jeruje se da je to uvelike uzdrmalo najprije *siriju u R. st., potom i 2ovobabilonsko carstvo. kasni +gipat se pak trans4ormira u svojevrsno stalekoKkastinsko drutvo. !"!#E $A I%"I#. 20 U prilogu je sa#eti prikaz dr#ave 1nka0 )roitati i togod zapamtiti0 (vaj primjer arhaine dr#ave je zanimljiv zbog niza karakteristinih pojava koje su kao rijetko gdje jasno uoljive odnosno transparentne0 :0 )roitati neke tekstove o arhainim dr#avama ;najlake u vezi s Egiptom ili 8ezopotamijom< obrativi pozornost na sljedee' sastav i uloga elita pozicija i uloga vladara odnos vladara i elita dr#avni aparat dr#ava i religija gospodarski odnosi0