SINKRONI STROJEVI

Sinkroni strojevi
Elektrini rotacijski strojevi kod kojih se rotor vrti jednakom brzinom kao i okretno magnetsko polje statora zove se sinkroni stroj.

Sinkroni generator

60 f ns p

od 100 kW do 2 MW za napone 440 V, 60 Hz ili 380 V, 50 Hz HV 6.6 kV, 3.3 kV i 11 kV pri frekvenciji 60 Hz. Emergency generator 20 kW do 200 kW za 440 V ili 220 V

Sinkroni motor
se koristi u onim pogonima gdje nije potrebno regulirati brzinu vrtnje a takoer se ne zahtjeva ni veliki broj pokretanja i zaustavljanja. Sinkroni motor - elektrina propulzija -kao motori veih snaga (efikasniji od asinkronih) motori manjih snaga - selsini i tahogeneratori. .Posebnu vrstu sinkronih strojeva predstavljaju kompenzatori - elektroenergetskom sustavu daju jalovu komponentu snage

Princip rada sinkronog generatora

Presjek sinkronog stroja, a) turbogenerator (p=1), b) hidrogenerator (p=3) Magnetska indukcija u zranom rasporu mijenja po zakonu sinusa, a to se postie oblikom polnih nastavaka i izvedbom armaturnog namota.

Shema armature turbogeneratora p=1

ns

60 f p

E 4,44 f N k n
ns(rmin-1) 3000 1500 1000 750 600 500 ns(rmin-1) 375 300 250 187,5 150 125

p 1 2 3 4 5 6

p 8 10 12 16 20 24

Sinkrone brzine vrtnje rotora sinkronog generatora kod frekvencije 50 Hz

Sinkroni generatori

ns (r min-1)
BRZOHODNI SREDNJEHODNI 750 - 3000 300 - 600

p
cilindrini, 2,4,6,8 10 20 i rotor s istaknutim polovima vie od 20 i rotor s istaknutim polovima

Primarni pokreta
turbina, dizel motor dizel motor, osovinski gen., hidrogenerator osovinski gen., hidrogen.

SPOROHODNI

manje od 300

Sinkroni generatori
Osnovni dijelovi sinkronog generatora su:

-rotor s namotom - uzbudnim , potreban za stvaranje magnetskog toka; -stator s namotom - armaturnim (jednofazni ili viefazni), u kojem se inducira izmjenina elektromotorna sila (EMS-a).

1 - air flow; 2 stator endshield; 3 - heat exchanger; 4 emergency air outlet doors; 5 stator core (with air ducts); 6 emergency air inlet panel; 7 pilot exciter 8 min exciter; 9 diode plate; 10 - fanshield

Sinkroni generatori
Stator je izveden u obliku cilindra koji je sastavljen iz prstenastih dinamo limova koji su meusobno izolirani tankim slojem papira, laka ili oksida. Na unutranjem obodu nalaze se u uzdunom smjeru u jednakom razmaku utori (otvoreni ili poluzatvoreni) u koje se postavlja statorski/armaturni namot.

Prikljuna kutija statora

Sinkroni generatori
Rotor je uzbudni dio stroja i moe biti

-s istaknutim polovima za male brzine ; -cilindrine izvedbe

Rotor generatora u a) izvedbi s istaknutim polovima 1- uzbudni namot; 2 tijelo rotora; 3 meupolni konektor; 4 polna papuica b) cilindrinoj izvedbi 1-tijelo rotora; 2 uzbudni namot u utoru ; 3 osovina pola ; 4 kraj namota

Uzbuda generatora
Prema vrsti uzbude izvrena je podijela na sustave s rotacijskim uzbudnikom i statike sustave:

-rotacijski uzbudnik : - istosmjerni - izmjenini (klasini sinkroni generator i inverzni) -statiki uzbudnik : - s naponskim izvorom - s naponskim i strujnim izvorom.

Prema nainu uzbude ubudni sustavi se dijele na:

-neovisne napajaju se iz posebnog izvora ili izravno s pogonskog stroja. Najee je to istosmjerni generator (budilica) koji je na istoj osovini kao i sinkroni generator , pa pogonski stoj pokree sinkroni generator i uzbudnik (dovod energije neovisan od drugih izvora), a posebni izvor podrazumijeva uzbudnik pogonjen posebnim dizelskim ili elektrinim motorom; -samouzbudni.

Uzbuda generatora istosmjernim uzbudnikom

Shema spoja trofaznog sinkronog generatora s istosmjernim uzbudnikom (danas se sve manje koristi - komplicirano)

Uzbuda generatora stacionarnim ispravljaima

Uzbuda se dovodi preko kliznih kolutova i etkica

Uzbuda generatora rotirajui ispravljaima

Nema kliznih kolutova i etkica !!!

Samouzbudni sinkroni generator

Generatori se sami uzbuuju koristei pojavu remanentnog magnetizma problem kod servisiranja !!

Automatska regulacija napona

Pogonska stanja sinkronog generatora

1. Prazni hod stoj je uzbuen i bez optereenja

2. Normalno optereenje stroj je uzbuen i optereen nominalnom armaturnom strujom 3. Kratki spoj stro je uzbuen, a namoti armature kratko spojeni

Prazni hod
Glavni magnetski tok ovisan je o iznosu uzbudne struje, broju zavoja uzbudnog namota, dimenzijama magnetskog kruga te o karakteristikama magnetskog materijala.

E 4,44 f N k n

Karakteristika praznog hoda a) i fazorski dijagram b) sinkranog generatora u praznom hodu

Optereenje generatora - reakcija armature

Struja optereenja stvara s armaturnim namotom protjecanje, odnosno armaturni magnetski tok koji djeluje na glavni magnetski tok stvoren uzbudom, zbog ega se mjenja iznos induciranog napona E. Ta pojava naziva se reakcija armature.

Djelovanje reakcije armature pri optereenju ovisi o vrsti optereenja tako da :

1. Pri omskom optereenju napon stezaljki U se neznatno mijenja s promjenom optereenja; 2. Pri induktivnom optereenju taj se napon smanjuje; 3. Pri kapacitivnom optereenju napon raste.

Optereenje generatora

reakcija armature

U E I a Ra I a X a
Fazorski dijagram optereenog sinkronog generatora

Optereenje generatora - vanjska karakteristika generatora

U f (I a )

Vanjska karakteristika sinkronog generatora

Optereenje generatora - regulacijska karakteristika generatora

I a f ( Iu )

Kratki spoj

tropolni a), dvopolni b) i jednopolni c) kratki spoj trofaznog sinkronog generatora

Kratki spojevi simetrini tj. tropolni (trofazni) kratki spoj trofaznog sinkronog generatora u kojem su stezaljke armature kratko spojene meusobno pa je napon izmeu njih jednak nuli; nesimetrini kratki spojevi mogu biti: jednopolni; dvopolni i dvopolni sa zvjezditem.

Rad sinkronog generatora na vlastitoj mrei

Porastom optereenja sinkronog generatora dolazi do pada napona U i pojaane reakcije armature, zbog ega je potreban regulator napona. Veim optereenjem sinkronog generatora javlja se i vei koni moment zbog ega je potrebno pogonskim strojem dovoditi vie mehanike energije kako bi brzina vrtnje rotora ostala konstantna Za rad sinkronog generatora na vlastitoj mrei potrebno je: 1. neprekidno regulirati napon stezaljki sinkronog generatora promjenom uzbudne struje i 2. regulirati brzinu vrtnje tako da ona bude sinkrona, kako bi frekvencija induciranog napona bila konstantna.

Paralelni rad sinkronih generatora

Za paralelni prikljuak generatora potrebno je provesti postupak sinkronizacije odnosno potrebno je postii: 1.jednake iznose napona generatora i napona mree; 2.jednake frekvencije generatora i mree; 3.jednake fazne kutove napona generatora i mree; 4.isti redoslijed faza generatora i mree.

1. generator se pokree pogonskim strojem do priblino sinkrone brzine vrtnje (odreena frekvencija uz odreeni broj pari polova sinkronog generatora); 2. ukljuuje se i regulira uzbuda generatora dok se ne postigne vrijednost napona koja odgovara naponu mree; 3. provjerava se redoslijed faza mree i sinkronog generatora (moe pomou indikatora redoslijeda faza ili pomou smjera vrtnje malog indukcijskog motora koji je spojen na stezaljke generatora odnosno brodske mree); 4. prikljuak se izvodi kada je fazni pomak izmeu istoimenih napona generatora i brodske mree doveden na najmanju moguu mjeru.

Sinkronizacijske arulje svijetli, tamni i mjeoviti spoj

Sinkronizacija pomou a) tamnog i b) mjeovitog spoja sinkronizacijskih arulja

Za tamni spoj vrijedi:

arulje trajno svijetle nema pribline jednakosti napona generatora i mree; reguliranjem uzbude postie se jednakost napona mree i generatora provjerava se voltmetrima; kod jednakih iznosa napona, a razliitih frekvencija arulje as svijetle a as potamne u ritmu frekvencije napona generatora i mree; podeava se brzina vrtnje pogonskog stroja frekvencije se izjednaavaju paljenje i gaenje arulja je sporije; dui interval tame frekvencije se izjednaile potrebno je ukljuiti generator; ako je paljenje i gaenje arulja istovremeno redoslijed faza je ispravan, a ako nije potrebno je dva dovoda na sinkronom generatoru zamjeniti.

Sinkronizacija pomou instrumenata poluautomatska sinkronizacija

1. za kontrolu napona sinkronog generatora i mree koristi se dvostruki voltmetar; 2. za kontrolu frekvencije sinkronog generatora i mree koristi se dvostruki frekvenciometar; 3. nul-voltmetar ili sinkronoskop mali sinkroni motor slui za utvrivanje istofaznosti napona sinkronog generatora i brodske mree. Kada se sinkronoskop umiri i nulvoltmetar pokae nulu tada je postignuta istofaznost napona.

Gruba sinkronizacija
U pogonskim prilikama esto se radi i gruba sinkronizacija. Pri tome generator koji se ukljuuje na mreu zavrti se pogonskim strojem na brzinu vrtnje koja je jednaka priblino sinkronoj brzini (do 2%), ukljui se bez uzbude na brodsku mreu i tek se tada uzbudi. Elektromagnetski moment koji se tada stvori nakon prikljuka uzbude povue generator u sinkronizam.

karakteristika frekvencija snaga generatora

Sinkroni generatori u paralelnom radu

Poveanjem uzbudne struje poveava se jalova komponenta struje sinkronog generatora i tada se on naduzbudi. Ako generator treba dati i struju optereenja (djelatnu komponentu) u brodsku mreu, dolazi do poveanja el. snage, a to znai da se pogonskom stroju (disel motor ili turbina) mora poveati mehanika snaga, a sinkroni generator istodobno se jae uzbudi. Ako se ne mjenja mehanika snaga pogonskom stroju ne mjenja se ni elektrina snaga sinkronom generatoru

Poveanjem uzbude generator daje induktivnu, a smanjenjem uzbude kapacitivnu struju u mreu.

Optereeni sinkroni generator se iskljuuju s brodske el. mree na nain da se smanji uzbuda, a na taj nain i inducirani napon tako da je cos=1; istovremeno se smanjuje mehanika energija pogonskom stroju.

Gubici i korisnost sinkronog generatora

Gubici u statoru (Pgs)se sastoje: -gubici u bakru statorskog namota PCus; -gubici u eljezu PFe; -dodatni gubici Pd:

Gubici u rotoru (Pgr) se sastoje: -gubici uzbude Pgu; -mehaniki gubici Pgm;

Elektromotorna propulzija na brodovima

30