Top Lina

Razred arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu
STRUNI SKUP
TEHNIKI PROPIS O UTEDI TOPLINSKE ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZATITI U ZGRADAMA
Radni materijal
Zagreb, 19. listopada 2005. Split, 16. prosinca 2005. Dubrovnik, 27. sijenja 2006. Osijek, 10. veljae 2006. Rijeka, 22. veljae 2006. Varadin, 09. oujka 2006.
Razred arhitekata HKAIG
Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama
Organizator:
Razred arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu Trg bana Josipa Jelaia 4/I, Zagreb Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva
Pokrovitelj skupa u Zagrebu:
Organizacioni odbor Strunog skupa u Zagrebu: dr.sc. Jasenka Bertol Vrek, dipl. ing arh. Zlatko Hanek, dipl.ing.arh. Nada Maretko koro, dipl.ing.gra. eljko Sui, dipl.ing.arh. Lidija Vidati, dipl.ing.arh. mr.sc. Zoran Veri, dipl.ing arh. Mateo Bilu, dipl.ing.arh. Predavai u Dubrovnik: Mateo Bilu, dipl.ing.arh. eljko Sui, dipl.ing.arh. Raunalni program Toplinska zatita Novolit 2005 , Novolit d.d. Radni materijal uredio Zlatko Hanek, dipl.ing.arh. Prijelom materijala u Word formatu: Alma imunec Jovi
Napomena : Radni materijali su u obliku u kojem su ih autori predali bez lektorskih intervencija, prilagoeni za tisak u Word formatu
Sadraj: 1
Zlatko Hanek, dipl. ing. arh. Uvod ...... 2 Nada Maretko-koro, dipl. ing. gra. Razlozi za donoenje novog tehnikog propisa 3 mr.sc. Vladimir imetin, dipl ing. gra. Tehniki propis zahtjevi za utedu toplinske energije i toplinsku zatitu zgrada . 4 dr.sc. Jasenka Bertol-Vrek, dipl. ing. arh. Proraun koeficijenta prolaska topline U (k) i bilanca topline . 5 eljko Sui, dipl. ing. arh Kondenzacija vodene pare u konstrukcijama .. 6 Lidija Vidati, dipl. ing. arh Ljetna toplinska zatita zgrada .. 7 mr.sc. Zoran Veri, dipl. ing. arh Sadraj projekta i iskaznica topline .. 8 Mateo Bilu, dipl. ing. arh Primjer izrauna prema novom propisu .. 4
13
18
30
33
38
42
UVOD
Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama dugo se pripremao u Ministarstvu zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva. Propis je stupio na snagu 08. srpnja 2005. Paralelno s aktivnostima koje su se odvijale na pripremi Tehnikog propisa, Razred arhitekata ocijenio je da se treba aktivno ukljuiti u prezentaciju propisa koji e donijeti novosti u pristupu ovoj problematici kao i u sam nain prorauna i dokazivanja da e projektirana zgrada zadovoljiti propisom traene uvjete. U Razredu arhitekata pokrenute su dvije aktivnosti: 1. S firmom Novolit d.d. sklopljen je dogovor o ueu Razreda arhitekata u razvoju raunalnog programa koji e omoguiti jednostavniju provedbu potrebnih prorauna u skladu s Tehnikim propisom smatrajui da je gotovo nemogue izvriti proraun bez pomoi raunala. 2. Osnovan je odbor za organizaciju strunog skupa koji je pratio rad na donoenju propisa te prema potrebi davao primjedbe i miljenja na sam propis. Mnogi arhitekti bili su nezadovoljni kad se propis pojavio alei se na sloenost propisa. Postavljali su pitanje moe li to biti jednostavnije, to to arhitektima uope treba i slino. Dovoljan je samo jedan podatak da bi se shvatio znaaj reguliranja ovog podruja u graditeljstvu. Zgrade troe oko 41% od ukupne potronje energije. S druge strane svjedoci smo dramatinih promjena na tritu energenata, prije svega nafte, pa ogranienost energetskih resursa postaje svakodnevno pitanje. Na 1. Kongresu arhitekata Hrvatske u Zadru prole godine, jedan od deset prijedloga za promicanje politike arhitekture bio je etvrti prijedlog - Odriva gradnja, koji glasi: Strategija ureenja prostora treba uvaavati naela ouvanja okolia i prostornih potencijala za budue generacije. U kontekstu odrivog razvoja odriva gradnja mora osigurati trajnost, kvalitetu oblikovanja i konstrukcija uz financijsku, ekonomsku i ekoloku prihvatljivost. Dakle, arhitekti su svjesni globalnog znaaja i energetske uinkovitosti u sklopu odrive gradnje. Nesporno je da zahtjevi koji proizlaze iz ovog Tehnikog propisa imaju neposredan utjecaj na projektiranje zgrada, a posebice na oblikovanje same zgrade. Kakav je tono utjecaj na oblikovanje teko je unaprijed rei i tek e se kroz praksu vidjeti to e ovaj propis donijeti u arhitekturi zgrada. Na primjer: je li dovoljno za toplinsku izolaciju zida upotrijebiti est ili deset centimetara toplinskog izolatora; je li bolje imati vie stakla na kui ili manje; moe li se uope izgraditi staklena kua i slino. Sigurno je da e se o konceptu toplinske zatite i utede toplinske energije morati poeti voditi rauna u ranoj fazi projektiranja, u idejnom projektu, kako bi se odabrao optimalan sustav koji nee biti smetnja arhitektonskoj koncepciji zgrade. Arhitekti znaju da se u ograniavajuim uvjetima esto krije poticaj koji na kraju rezultira boljom arhitekturom. Za nadati se je da e se to dogoditi i s primjenom ovog propisa. Sloenost materije i naina izrauna, a donekle i podjela odgovornosti za odabrana tehnika rjeenja, dovodi do toga da se ovim podrujem sve vie bave arhitekti i inenjeri specijalisti za podruje fizike zgrade Meutim, uloga arhitekta bit e i dalje kljuna jer e arhitekt, po svojoj osnovnoj zadai, biti zaduen za Razred arhitekata HKAIG
4
usklaivanje i koordinaciju svih zahtjeva, od estetskih, funkcionalnih, konstruktivnih, ekonomskih pa i energetskih, kako bi se na kraju dobilo optimalno i racionalno rjeenje zgrade zasnovane na principima odrive gradnje i energetske uinkovitosti. Tehniki propis se poziva na cijeli niz europskih normi, koje su preuzimanjem postale i hrvatske norme, prema kojima se vre prorauni ili se dokazuje kvaliteta graevnih proizvoda. Ministarstvo je u sklopu priprema za donoenje ovog propisa naruilo prijevod preuzetih normi. Potrebno bi bilo da Hrvatski zavod za normizaciju ubrza donoenje hrvatske verzije normi, jer je inae gotovo nemogue oekivati efikasnu primjenu ovog propisa u praksi. Razred arhitekata je zapoeo preliminarne razgovore sa Zavodom o mogunostima suradnje pri nabavi normi za svoje lanove. Sustav povoljnije kupnje tek se treba osmisliti u Hrvatskom zavodu za normizaciju. Na Struni skup ima za cilj prezentirati osnovne karakteristike novog propisa, prikazati osnovne znaajke i korake prorauna te upoznati sudionike s karakteristikama raunalnog programa pomou kojeg je mogue izvriti izraune potrebnih svojstava zgrada u pogledu utede energije i toplinske zatite. Tehniki propis prezentirat e vam vodei strunjaci podruja fizike zgrade, od kojih je veina sudjelovala u njegovoj izradi. Zlatko Hanek, dipl.ing.arh.
RAZLOZI ZA DONOENJE NOVOG TEHNIKOG PROPISA O UTEDI TOPLINSKE ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZATITI U ZGRADAMA
Nada Maretko koro, dipl.ing.gra.
Donoenje novog tehnikog propisa o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama
Sadraj: Uvod potronji energije u zemljama EU o toplinskoj zatiti u zemljama EU o Direktivi o energetskim svojstvima zgrada Uteda energije i toplinska zatita u propisima kod nas stari propis novi propis Oekivani rezultati primjene propisa i mehanizmi provedbe
uvod
Energija je kljuni sektor : razvitka gospodarstva za ispunjenje obveza Kyoto protokola Potronja energije u zemljama EU: stambeni i tercijarni sektor 41 % transport 31 % industrija 28 %
Priprema tople vode Kuhanje 5% 9% Rasvjeta 14 % Hlaenje 4% Uredska oprema 16 % Grijanje prostora 52 % Elektrini ureaji 11 % Priprema tople vode 25 %
Grijanje prostora 57 %
Kuhanje 7%
Podjela ukupne finalne energetske potronje u zgradama javnog sektora zemalja EU
Podjela ukupne finalne energetske potronje u stambenom sek. zemalja EU
Zgrade: troe oko 41% od ukupne en. potronje grade za relativno dugo razdoblje postoje veliki potencijali utede Procjena utede u zemljama EU (15 starih zemalja) iznosi 22% do 2010.g. za grijanje klimatizaciju pripremu tople vode rasvjetu Energetska uinkovitost u zgradarstvu =koritenje manje energije za grijanje, hlaenje, rasvjetu, pripremu tople vode, Razred arhitekata HKAIG
6
10 mil bojlera u stambenim zgradama stariji od 20 god 5% utede energije za grijanje rasvjeta troi 14% energije u tercijarnom sektoru 30-50% utede (dnevno svjetlo, kontrolni sustavi, ) hlaenje 25% s min. zahtjevima energ.uinkovitosti bioklimatski projekt 60%
Directorate General for Energy and Transport, 2001
Gubitak energije kroz zidove u 2001.
Debljina topl. izolacije u 2001.
(The critical importance of building insulation for the environment, www.eurima.org)
Debljina toplinske izolacije zidova Europa 1982.-2001.

(The critical importance of building insulation for the environment, www.eurima.org)
Iz zakljuaka izvjea Eurime:

postoje veliki potencijali utede toplinske energije poveanjem toplinske zatite novih i postojeih zgrada najvei potencijali utede nalaze se u junim dijelovima Europe naroito gue naseljenim zemljama vrijednosti : U = 0,1 W/m2K za krov i U = 0,15 W/m2K za zidove trebali bi biti standard za nove zgrade i potencijalna mogunost za postojee Istraivanje Luxemburkog ministarstva stanovanja provedeno u svibnju 2005. godine povodom stupanja na snagu Protokola iz Kyota koji obvezuje zemlje lanice na smanjenje emisija staklenikih plinova obuhvatilo je 25 zemalja lanica (15 starih + 10 novih) i 4 pridruene zemlje lanice i pokazalo je slijedee rezultate:
Stare zemlje Nove zemlje Pridruene zemlje
Propisi o energetskim svojstvima zgrada nove zgrade postojee zgrade 9/15 6/15 3/10 1/10 (Slovenija) 2/4 1/4
Postavljeni min.standardi energetskih svojstava nove zgrade Postojee zgrade 7/15 5/15 4/10 3/10 1/4 0/4
zakonodavne mjere u EU
na podruju koje ukljuuje utedu energije u zgradama i zatitu okolia u Europi je doneseno je niz Direktiva od kojih se istiu: 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklaivanju zakonskih i upravnih propisa drava lanica o graevnim proizvodima 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograniavanju emisija ugljikovog dioksida kroz uinkovito koritenje energije 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskim svojstvima zgrada
Direktiva 2002/91/EC od 16. 12. 2002.

Cilj : poboljanje energetske uinkovitosti zgrada, smanjenje energetskih potreba ogranienost prirodnih resursa nafta, plin, kruta goriva potivanje Kyoto protokola sigurnost opskrbe energijom
Direktiva 2002/91/EC od 16. 12. 2002. mjere za postizanje cilja:

uspostava opeg okvira za metodologiju izrauna energetskih svojstava zgrade uz lokalne klimatske uvjete opi okvir ( u lanku 3. Direktive) treba ukljuiti najmanje slijedee: toplinska svojstva zgrade (vanjski plat i unutarnje zidove i dr.) koji mogu ukljuiti i zrakonepropusnost, postrojenja za grijanje i opskrbu toplom vodom instalacije za klimatizaciju, ventilaciju ugraenu rasvjetu, prirodnu ventilaciju poloaj i orijentaciju zgrade ukljuivo i vanjsku klimu pasivne solarne sustave i zatitu od sunca sobne klimatske prilike i projektiranu unutarnju klimu primjena minimalnih standarda energetske uinkovitosti na nove zgrade i postojee zgrade uzimaju se u obzir lokalni uvjeti, opi sobni klimatski uvjeti, namjena i starost zgrade zahtjevi se revidiraju u razmacima ne duim od 5 god. kod novih zgrada veih od 1000 m2 treba razmotriti tehniku, ekonomsku i ekoloku izvedivost: decentraliziranih sustava opskrbe energijom koji koriste obnovljive izvore energije, kogeneraciju, sustave daljinskog ili blokovskog grijanja i hlaenja, toplinske crpke. kod postojeih zgrada veih od 1000 m2 i veih rekonstrukcija
treba poboljati energetsku uinkovitost zahtjevi se primjenjuju na: cijelu zgradu ili obnovljene sustave ili sastavne dijelove zgrade kada se obnova obavlja u ogranienom vremenskom periodu
certifikat zgrade (treba sadravati i preporuke za ekonomski opravdano poboljanje energetskih svojstava zgrade) ne stariji od 10 god. je obvezan kod: gradnje prodaje iznajmljivanja zgrade U javnim zgradama veim od 1000 m2 certifikat mora biti izloen ja javnom mjestu kontrola sustava za grijanje i hlaenje (kotlova za grijanje i ureaja za klimatizaciju) kontrola kotlova na tekue ili kruto gorivo: efektivne nazivne proizvodne snage 20 100 kW redovita iznad 100 kW svake dvije godine postrojenja za grijanje s kotlovima iznad 20 kW starijim od 15 god. povremena kontrola sustava za kondicioniranje zraka efektivne nazivne proizvodne snage iznad 12 kW
zakonodavne mjere u Hrvatskoj

1970. Pravilnik o tehnikim mjerama i uvjetima za toplinsku zatitu zgrada - prvi propis o toplinskoj zatiti zgrada, odreene su najvee dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaska topline k za pojedine graevne elemente za odreenu klimatsku zonu 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u graevinarstvu, tehniki uvjeti za projektiranje i graenje zgrada- donosi nove vie zahtjeve u pogledu toplinske zatite zgrada 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u graevinarstvu, tehniki uvjeti za projektiranje i graenje zgrada (do danas na snazi HRN U.J5.600) racionalna uporaba toplinske energije osigurava se: propisivanjem najveih specifinih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i doputenih toplinskih gubitaka provjetravanjem
zakonodavne mjere u Hrvatskoj - potreba za novim propisom

zastarjelost postojeih propisa obveza usklaivanja tehnikog zakonodavstva RH s pravnom steevinom EU donoenje propisa uvrteno je u Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruivanje Europskoj Uniji za 2005. godinu (NPPU) meunarodne obveze iz podruja zatite okolia Kyoto protokol obvezuje RH na smanjenje emisije staklenikih plinova za 5% u razdoblju 2008.-2012. u odnosu na izabranu referentnu (1990.) godinu. teko ostvariv cilj (mala emisija CO2 bila je uzrokovana velikim udjelom hidroenergije i plina u proizvodnji
elektrine energije, velikog uvoza elektrine energije i male industrijske potronje)
Protokol energetske povelje o energetskoj uinkovitosti i propadajuim problemima okolia potpisan u Lisabonu 17. prosinca 1994. zbog nunosti suradnje na polju energetske uinkovitosti i s tim u vezi zatite okolia Uredba o potvrivanju Protokola (N.N. 7/98) ciljevi Protokola: promicanje energetske uinkovitosti dosljedno odrivom razvoju stvaranje okvira za poticanje proizvoaa i potroaa ekonominijem koritenju energije pospjeivanje suradnje na polju energetske uinkovitosti
Mogui oblici suradnje: poboljanje energetske uinkovitosti u graevinarstvu: norme za toplinsku izolaciju, pasivni solarni elementi i ventilacija, sustavi grijanja i klimatizacija prostora,
zakonodavne mjere u Hrvatskoj temelj za donoenje propisa

bolja toplinska zatita zgrade rezultira: smanjenjem trokova grijanja, smanjenjem emisije CO2, boljim mikroklimatskim uvjetima u zgradi, poveanjem trajnosti zgrade, ali zahtijeva i poveano ulaganje smanjenje energetskih potreba za grijanje, hlaenje, ventilaciju, rasvjetu u zgradama moe se ostvariti i promjenom zakonodavstva Strategija energetskog razvitka RH (N.N. 38/02) ciljevi poveanja energetske uinkovitosti i udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje ukupne potronje energije u zgradarstvu Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) sadri bitne zahtjeve za graevinu preuzete iz Direktive Vijea EU 89/106/EEC od 21. prosinca 1988. koja se odnosi na graevne proizvode
lanak 12. (ZOG-a) Uteda energije i toplinska zatita

Graevina i njezini ureaji za grijanje, hlaenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgraeni na nain da, u odnosu na mjesne klimatske prilike, potronja energije prilikom njihovog koritenja bude jednaka propisanoj razini ili nia od nje, a da za osobe koje borave u graevini budu osigurani zadovoljavajui toplinski uvjeti.
lanak 16. (ZOG-a)Tehniki propisi

Tehnikim propisima se razrauju, odnosno propisuju, u skladu s naelima europskog usklaivanja tehnikog zakonodavstva, bitni zahtjevi za graevinu, tehnika svojstva koja moraju imati graevni proizvodi, i drugi tehniki zahtjevi u vezi s graevinama, njihovim graenjem i odravanjem graevine. Tehnikim propisom kojim se izravno ili upuivanjem na tehniku specifikaciju propisuje tehniko svojstvo, koje mora imati graevni proizvod, propisuje se i nain dokazivanja uporabljivosti i radnje koje se provode u postupku ocjenjivanja sukladnosti graevnih proizvoda s tehnikom specifikacijom. Tehnike propise donosi ministar
Osnivanje Strunog povjerenstva u MZOPUG 2002.g. za potrebe izrade Tehnikog propisa o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama preduvjet osnovan TO 163 u DZNM 1999. god. koji je prihvatio nove europske norme
10
Struno povjerenstvo za izradu propisa udruge, znanstvene, istraivake HKAIG AF IGH tvrtke - proizvoai topl.izol.proizvoda Termika Samoborka EI HP
MZOPUG
primjena propisa
Propis je objavljen u NN 79/05 Projekti i proizvodi do 30. lipnja 2006. tehniko rjeenje za zgradu vezano na utedu toplinske energije i toplinsku zatitu moe se dati izraeno i prema priznatim tehnikim pravilima sadranim u HRN U.J5.600/1987. i drugima na koje ovo pravilo upuuje gra. dozvola je izdana i zgrada se izvodi mogu se ugraditi topl.-izol. proizvodi specificirani po novom propisu ako imaju odgovarajua ili povoljnija teh. svojstva od onih iz glavnog projekta izvedbeni projekt sadri potrebne promjene, a projektant glavnog projekta treba dati suglasnost graevni proizvodi
druga ministarstva dr.upravne org. MGRP pozvani djelatnici Sektora za graditeljstvo i pravna sluba
do 31. prosinca 2005. vrijede priznata teh.pravila kojima je bila ureena uporabljivost gra.proizvoda, postupci izdavanja svjedodbi zapoeti do 31.12.05. dovriti e se po tim pravilima. do 30. lipnja 2006. vrijede svjedodbe o ispitivanju gra.proizvoda po priznatim pravilima odnosno do datuma vaenja od 01. srpnja 2006.. smiju se ugraivati samo oni topl.-izol.gra.proizvodi za koje je potvrena sukladnost i dokazana uporabljivost po novom propisu to je sukladno europskom sustavu
primjena gra.proizvoda na koje ne upuuje propis - ugovori izmeu RH i EU

ureuje se mogunost primjene graevnih proizvoda u svrhu utede toplinske energije i toplinske zatite zgrada koji su sukladni harmoniziranim tehnikim specifikacijama na koje ovaj propis ne upuuje i to kada su naslovi, referencijske oznake i datum poetka primjene tih tehnikih specifikacija, te datum zavretka istovremene primjene oprenih nacionalnih tehnikih specifikacija objavljeni u slubenom glasilu Europske unije, je za te graevne proizvode potvrena sukladnost s tim tehnikim specifikacijama, su ti proizvodi uporabljivi u Republici Hrvatskoj obzirom na zemljopisne, klimatske i druge osobitosti Republike Hrvatske
oekivani rezultati primjene Propisa

Propisom se: Smanjuje potronja potrebne energije za grijanje uva okoli kroz smanjenje emisija CO2 utedom energije u stambenom i tercijarnom sektoru Stimulira iskoritavanje obnovljivih izvora energije Potie koritenje Suneve energije pasivno koritenje Uvodi transparentnost za korisnika daju informacije o energetskim svojstvima zgrade uvoenjem iskaznice potrebne energije za grijanje
11
Stambeni fond RH prema popisima stanovnitva Godina 1971. 1981. 1991. 2001.
Zastupljenost stanova (%) Do 1950. 1951.-1970. 1971.-1980. 1981.-1987. 1988.-1994. 1994.1994. 26 29,8 23,9 14,9 5,4 0
Broj stanova 1 188 743 1 381 434 1 578 968 1 877 126
2000. 24,2 28,8 23,5 14,6 5,3 3,7 2005 21,2 27,5 22,9 14,3 5,2 9,0 2010. 18,1 25,8 22,0 13,7 4,9 15,5
Rast u odnosu na prethodni popis 16% 14% 19%

2015. 15,5 24,5 21,1 13,2 4,8 21,0 2020. 13,1 23,5 20,5 12,7 4,6 25,6 2025. 11,2 22,6 19,9 12,4 4,5 29,6
Prognoza zastupljenosti starosnih kategorija stanova do 2025.
Kuen zgrada program energetske efikasnosti u zgradarstvu prethodni rezultati i budue aktivnosti Energetski institut Hrvoje Poar, Zagreb, travanj 1998.
Normativi grijanja stanova Nominalni normativ potronja korisne energije u obliku topline potrebne za zagrijavanje 1m2 povrine stana
Nominalni normativ kWh/m2 do 1950. 250 1951.-1970. 230 1971.-1980. 210 1981 1987. 200 1988.-1994. 180
Poboljanje toplinske izolacije u starim i novim stanovima: 10% - u 2030. god. smanjenje toplinske energije potrebne za grijanje 7,7% 20% - u 2030. god. smanjenje toplinske energije potrebne za grijanje 15,6 % 30% - u 2030. god. smanjenje potrebne toplinske energije za 23,1% Pretpostavka je da je kod starih stanova grijana povrina stana 75%, a kod novih 90% povrine stana
Strategija energetskog razvitka RH, NN 38/02
mehanizmi provedbe mehanizmi provedbe - osiguranje ispunjenja bitnog zahtjeva utede energije i toplinske zatite: Pravilnik o kontroli projekata (N.N. 89/00) propisuje obveznu kontrolu glavnog projekta glede utede energije i toplinske zatite za zgrade koje imaju razvijenu graevinsku bruto povrinu veu od 800 m2 i griju se na temperaturu viu od 12C, te za zgrade koje se hlade na temp. niu od 0C bez obzira na veliinu. struni nadzor graenja inspekcijski nadzor nad primjenom ZOG-a i drugih propisa koji ureuju graenje graevina i uporabljivost graevnih proizvoda tehniki pregled lanak 144. ZOG-a: odreuje se da e se uvjet odravanja i unaprjeivanja bitnih zahtjeva za graevinu, kao i nain ispunjavanja tih uvjeta propisati pravilnikom (prije treba niz aktivnosti provesti: podizanje svijesti, stimulativne mjere, )
12
ZAHTJEVI ZA UTEDU TOPLINSKE ENERGIJE I TOPLINSKU ZATITU ZGRADA

mr. sc. Vladimir imetin, dipl.ing.gra
TEHNIKI PROPIS O UTEDI TOPLINSKE ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZATITI U ZGRADAMA
Ovim tehnikim propisom razrauje se ZOG-om propisani bitni zahtjev za graevinu uteda energije i toplinska zatita Ako je zgrada projektirana u skladu s ovim propisom i izgraena u skladu s tim projektom, smatra se da ispunjava bitni zahtjev uteda energije i toplinska zatita Sadraj tehnikog propisa: minimalni tehniki zahtjevi za zgradu kao cjelinu i pojedine graevne dijelove zgrade, kao i postupak dokazivanja ispunjenja tih zahtjeva tehnika svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode sa zadaom toplinske izolacije sadraj dijela projekta zgrade kojim se opisuje i dokazuje tehniko rjeenje zgrade u odnosu na utedu toplinske energije i toplinsku zatitu izgled i sadraj iskaznice potrebne topline za grijanje zgrade odravanje zgrade u odnosu na utedu toplinske energije i toplinsku zatitu Upuivanje na norme: Tehnike odredbe propisa povezane su s hrvatskim normama koje su preuzete europske norme (HRN EN ili HRN EN ISO): 13 normi za proraune 4 norme za ispitivanja 15 specifikacijskih normi za graevne proizvode Zgrade koje podlijeu odredbama ovog tehnikog propisa: sve nove zgrade (osim nekoliko izuzetaka) postojee zgrade kad se na njima planira izvoenje veih radova S obzirom na propisane zahtjeve, tehniki propis razlikuje nove zgrade: 1 po namjeni ili veliini zgrade stambene zgrade nestambene zgrade (gospodarske ili javne namjene) zgrade malog obujma (Ve100m3) i obiteljske kue (ZOG: do tri stana, bruto povrine 400m2) 2 po unutarnjoj temperaturi u zgradi zgrade grijane na temperaturu qi 18C (normalna unutarnja temperatura) zgrade grijane na temperaturu 12C<qi< 18C (niska unutarnja temperatura) zgrade temperature qi 12C (negrijane ili kvazi negrijane zgrade)
13
Zahtjevi za utedu toplinske energije: nove zgrade, qi 18C, stambene i nestambene namjene 1. ZAHTJEV - odnosi se na ogranienje godinje potrebne topline za grijanje Qh (kWh/a) To je raunski odreena koliina topline koju sustav grijanja treba tijekom jedne godinedovesti u zgradu da bi se odravala unutarnja projektna temperatura u zgradi ODREUJE SE METODOM MJESENE BILANCE
QT QS Ql
TOPLINSKA BILANCA
QL
PROVOENJE RAUNSKOG DOKAZA UTEDE TOPLINSKE ENERGIJE HRN EN 832:2000 BILANCA TOPLINE MJESENA METODA Ql,T Ql,V Qs Qi h Qh,mj = Ql,T + Ql,V - h(Qs + Qi) transmisijski toplinski gubici toplinski gubici zbog provjetravanja toplinski dobici od sunca unutarnji toplinski dobici faktor iskoritenja Qh = Qh,mj
Kod stambenih zgrada godinja potrebna toplina za grijanje Qh svodi se na plotinu korisne povrine zgrade AK (m2): Qh" = Qh/AK (kWh/(m2a)) (Qh" - energetska karakteristika zgrade mjera za energetsku uinkovitost zgrade) Zahtjev za utedu toplinske energije: Qh" (kWh/(m2a)), ovisno o faktoru oblika zgrade f0, ne smije biti vea od vrijednosti - za f0 0,20 Qh" = 51,31 - za 0,20 < f0 < 1,05 Qh" = 41,03 + 51,41f0 - za f0 1,05 Qh" = 95,01
NAJVEA DOPUTENA GODINJA POTREBNA TOPLINA ZA GRIJANJE
120 110 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 1.2
14
Kod zgrade nestambene namjene godinja potrebna toplina za grijanje Qh svodi se na obujam grijanog dijela zgrade Ve (m3): Qh = Qh/Ve (kWh/(m3a)) (Qh - energetska karakteristika zgrade mjera za energetsku uinkovitost zgrade) Qh (kWh/(m3a)), ovisno o faktoru oblika zgrade f0, ne smije biti vea od vrijednosti - za f0 0,20 Qh = 16,42 - za 0,20 <f0< 1,05 Qh = 13,13 + 16,45f0 - za f0 1,05 Qh = 30,40 Zahtjevi za ogranienje Qh i Qh ne primjenjuju se za zgrade koje: najmanje 70% potrebne energije za grijanje podmiruju iz individualnih obnovljivih izvora energije (suneva energija, toplina iz okolia, toplina zemlje i bio masa, bez ogrjevnog drva) vie od polovice toplinskih gubitaka nadoknauju unutarnjim izvorima topline iz tehnolokog procesa nove zgrade, qi 18C, stambene i nestambene namjene 2. ZAHTJEV se odnosi na ogranienje koeficijenta transmisijskog toplinskog gubitka HT (W/K) To je kolinik izmeu toplinskog toka koji se transmisijom prenese iz grijane zgrade prema vanjskom prostoru i razlike izmeu unutarnje i vanjske temperature Propisan je najvei doputeni koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oploja grijanog dijela zgrade HT'=HT/A (W/(m2K)) (HT' je minimalna toplinska zatita koja tedi energiju ranije km) nove zgrade, qi 18C, stambene i nestambene zgrade kod kojih je uee plotine prozora u ukupnoj plotini proelja f 30% HT' 0,45 + 0,15/f0 kada je e,mj,min > 3C HT' 0,30 + 0,15/f0 kada je e,mj,min 3C za f0 < 0,20 m-1 vrijedi f0 = 0,20 m-1 za f0 > 1,05 m-1 vrijedi f0 = 1,05 m-1
NOVE ZGRADE, i 18C, f 30

2 1,8
NOVI PROPIS za e,m j,m in > 3C NOVI PROPIS za e,m j,m in = 3C STARI PROPIS za e= - 6C STARI PROPIS za e= - 18C
1,6
(W/m2K) HT'= HT/A km ,
1,4
1,2
0,8
0,6
0,4
0,2
0 0 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1 1,1 1,2
f0 = A / Ve (m-1)
Po novom propisu HT (km) je manji za 19,0% do 36,3 %
15
nove zgrade, qi 18C, nestambene zgrade kod kojih je uee plotine prozora u ukupnoj plotini proelja f >30% HT' 0,45 + 0,24/f0 kada je e,mj,min > 3C HT' 0,35 + 0,24/f0 kada je e,mj,min 3C za f0 < 0,20 m-1 vrijedi f0 = 0,20 m-1 za f0 > 1,05 m-1 vrijedi f0 = 1,05 m-1 nove zgrade, 12C <qi< 18C, nestambene zgrade Propisana je samo najvea doputena vrijednost HT'=HT/A (W/(m2K)) koja ne smije biti vea od HT' = 0,65 + 0,10/f0 kada je e,mj,min > 3C HT' = 0,53 + 0,10/f0 kada je e,mj,min 3C za f0 < 0,20 m-1 vrijedi f0 = 0,20 m-1 za f0 > 1,05 m-1 vrijedi f0 = 1,05 m-1 zgrade malog obujma i obiteljske kue Propisana je najvea doputena vrijednost koeficijenta prolaska topline U (W/(m2K)) graevnih dijelova omotaa zgrade (tablica 6, prilog C Tehnikog propisa). Propisana vrijednost U razliita je za: - zgrade s qi 18C(stroi zahtjev) - zgrade s 12C <qi< 18C (blai zahtjev) - za e,mj,min > 3C (blai zahtjev) - za e,mj,min 3C (stroi zahtjev) postojee zgrade, qi>12C Kada? Ako se poveava obujam za Ve 30m3 Ako se poveava unutarnja temperatura na dijelu zgrade obujma Ve 30m3 Zahtjevi Na taj dio zgrade primjenjuju se zahtjevi koji su propisani za nove zgrade postojee zgrade, qi>12C Kada? Ako se obnavljaju vanjski zidovi ili prozirni elementi proelja na vie od 20% plotine tog graevnog dijela jednake orijentacije Ako se obnavljaju ostali graevni dijelovi zgrade koji ine omota grijanog dijela zgrade na vie od 30% plotine tog graevnog dijela Zahtjevi Koeficijent prolaska topline U itavog graevnog dijela na kojem je proveden graevinski zahvat ne smije biti vei od vrijednosti iz tablice 6, prilog C Tehnikog propisa Minimalna toplinska zatita Minimalna toplinska zatita obuhvaa mjere toplinske zatite kojima se, uz uvjet dovoljnog grijanja i provjetravanja, za uobiajeno koritenje zgrade, osigurava higijenska mikroklima u prostoru zgrade i sprjeava kondenzacija vodene pare na svakom mjestu unutarnje povrine omotaa grijanog prostora zgrade Koeficijent prolaska topline U W/(m2K) graevnih dijelova u omotau grijanog prostora zgrade temperature qi > 12C, koji imaju plonu masu 100 kg/m2, a plotine su >0,5m2, ne smiju biti vei od vrijednosti danih u tablici 4, Prilog C Tehnikog propisa, ovisno o srednjoj mjesenoj temperaturi najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade - za e,mj,min > 3C (blai zahtjev) za e,mj,min 3C (stroi zahtjev)
16
Primjer: Vanjski zid, qi 18C, qe,mj,min 3C, U = 0,80 W/(m2K). tablica 4, Prilog C (minimalna toplinska zatita) U = 0,45 W/(m2K) .tablica 6, Prilog C (tednja energije) Za prozirne elemente u omotau grijanog prostora zgrade zahtjeva se: - za zgrade s qi 18C U 1,80 W/(m2K) - za zgrade s 12C <qi< 18C U 3,00 W/(m2K) Ostali zahtjevi koje treba ispuniti kod projektiranja novih zgrada: Toplinski mostovi Toplinska zatita ostakljenih ploha tijekom ljeta Toplinska zatita tijekom ljeta neprozirnih graevnih dijelova plone mase <100kg/m2 Zrakonepropusnost omotaa zgrade Zrakopropusnost reki prozora i vanjskih vrata Kondenzacija vodene pare na povrini graevnog dijela (posebno toplinskih mostova) Kondenzacija vodene pare unutar graevnog dijela (difuzija) UREENJE PODRUJA UTEDE ENERGIJE I TOPLINSKE ZATITE U ZGRADAMA
ZOG TEHNIKI PROPIS NORME ZA PRORAUN NORME ZA GRAEVNE PROIZVODE NORME ZA ISPITIVANJE,
17
PRORAUN KOEFICIJENTA PROLASKA TOPLINE U (k) I BILANCA TOPLINE

Dr.sc. Jasenka Bertol-Vrek
POPIS HRVATSKIH NORMI ZA PRORAUNE KOEFICIJENTA PROLASKA TOPLINE U I BILANCE TOPLINE
HRN EN 410:2003 Staklo u graditeljstvu -- Odreivanje svjetlosnih i sunanih znaajka ostakljenja (EN 410:1998) Glass in building -- Determination of luminous and solar characteristics of glazing (EN 410:1998) HRN EN 673:2003 Staklo u graditeljstvu -- Odreivanje koeficijenta prolaska topline (U vrijednost) -- Proraunska metoda (EN 673:1997+A1:2000+A2:2002) Glass in building -- Determination of thermal transmittance (U value) -- Calculation method (EN 673:1997+A1:2000+A2:2002) HRN EN 832:2000 Toplinske znaajke zgrada -- Proraun potrebne energije za grijanje -- Stambene zgrade (EN 832:1998) Thermal performance of buildings -- Calculation of energy use for heating -- Residential buildings (EN 832:1998) HRN EN 832/AC:2004 Toplinske znaajke zgrada -- Proraun potrebne energije za grijanje -- Stambene zgrade (EN 832:1998/AC:2002) Thermal performance of buildings -- Calculation of energy use for heating -- Residential buildings (EN 832:1998/AC:2002) HRN EN ISO 6946:2002 Graevni dijelovi i graevni dijelovi zgrada -- Toplinski otpor i koeficijent prolaska topline -- Metoda prorauna (ISO 6946:1996;EN ISO 6946:1996) Building components and building elements -- Thermal resistance and thermal transmittance -- Calculation method (ISO 6946:1996; EN ISO 6946:1996) nHRN EN ISO 6946/A2 Graevni dijelovi i graevni dijelovi zgrada -- Toplinski otpor i koeficijent prolaska topline -- Metoda prorauna (ISO 6946:1996/DAmd 2:2003; EN ISO 6946:1996/prA2:2003) Building components and building elements -- Thermal resistance and thermal transmittance -- Calculation method (ISO 6946:1996/DAmd 2:2003; EN ISO 6946:1996/prA2:2003) HRN EN ISO 10077-1:2002 Toplinske znaajke prozora, vrata i zaslona -- Proraun koeficijenta prolaska topline -- 1. dio: Pojednostavnjena metoda (ISO 10077-1:2000; EN ISO 10077-1:2000) Thermal performance of windows, doors and shutters -- Calculation of thermal transmittance -- Part 1: Simplified method (ISO 10077-1:2000; EN ISO 10077-1:2000) HRN EN ISO 10211-1:2002 Toplinski mostovi u zgradarstvu -- Toplinski tokovi i povrinske temperature -- 1. dio: Ope metode prorauna (ISO 10211-1:1995; EN ISO 10211-1:1995) Thermal bridges in building construction -- Heat flows and surface temperatures -- Part 1: General calculation methods (ISO 10211-1:1995; EN ISO 10211-1:1995) HRN EN ISO 10211-1/AC:2004 Toplinski mostovi u zgradarstvu -- Proraun toplinskih tokova i povrinskih temperatura -- 1. dio: Ope metode prorauna (ISO 10211-1:1995/Cor 1:2002; EN ISO 10211-1:1995/AC:2002) Thermal bridges in building construction -- Calculation of heat flows and surface temperatures -- Part 1: General methods (ISO 10211-1:1995/Cor 1:2002; EN ISO 10211-1:1995/AC:2002)
18
HRN EN ISO 10211-2:2002 Toplinski mostovi u zgradarstvu -- Proraun toplinskih tokova i povrinskih temperatura -- 2. dio: Linijski toplinski mostovi (ISO 10211-2:2001; EN ISO 10211-2:2001) Thermal bridges in building construction -- Calculation of heat flows and surface temperatures -- Part 2: Linear thermal bridges(ISO 10211-2:2001; EN ISO 10211-2:2001) HRN EN ISO 10456:2002 Toplinska izolacija -- Graevni materijali i proizvodi -- Odreivanje nazivnih i projektnih toplinskih vrijednosti (ISO 10456:1999;EN ISO 10456:1999) Building materials and products -- Procedures for determining declared and design thermal values (ISO 10456:1999; EN ISO 10456:1999) HRN EN 12524:2002 Graevni materijali i proizvodi -- Svojstva s obzirom na toplinu i vlagu -- Tablice projektnih vrijednosti (EN 12524:2000) Building materials and products -- Hygrothermal properties -- Tabulated design values (EN 12524:2000) HRN EN ISO 13370:2002 Toplinske znaajke zgrada -- Prijenos topline preko tla -- Metode prorauna (ISO 13370:1998; EN ISO 13370:1998) Thermal performance of buildings -- Heat transfer via the ground -- Calculation methods (ISO 13370:1998; EN ISO 13370:1998) HRN EN ISO 13788:2002 Znaajke graevnih dijelova i graevnih dijelova zgrada s obzirom na toplinu i vlagu -- Temperatura unutarnje povrine kojom se izbjegava kritina vlanost povrine i unutarnja kondenzacija -- Metode prorauna (ISO 13788:2001; EN ISO 13788:2001) Hygrothermal performance of building components and building elements -- Internal surface temperature to avoid critical surface humidity and interstitial condensation -- Calculation methods(ISO 13788:2001; EN ISO 13788:2001) HRN EN ISO 13789:2000 Toplinske znaajke zgrada -- Koeficijent (transmisijskih) prijenosnih toplinskih gubitaka -- Metoda prorauna (ISO 13789:1999;EN ISO 13789:1999) Thermal performance of buildings -- Transmission heat loss coefficient -- Calculation method (ISO 13789:1999; EN ISO 13789:1999) HRN EN ISO 14683:2000 Toplinski mostovi u zgradarstvu -- Linearni koeficijent prolaska topline -- Pojednostavljena metoda i utvrene vrijednosti (ISO 14683:1999; EN ISO 14683:1999) Thermal bridges in building construction -- Linear thermal transmittance -- Simplified methods and default values (ISO 14683:1999; EN ISO 14683:1999) HRN EN ISO 14683/AC:2004 Toplinski mostovi u zgradarstvu -- Duljinski koeficijent prolaska topline -- Pojednostavljene metode i pretpostavljene vrijednosti(ISO 14683:1999; EN ISO 14683:1999/AC:1999) Thermal bridges in building construction -- Linear thermal transmittance -- Simplified methods and default values (ISO 14683:1999; EN ISO 14683:1999/AC:1999) HRN EN 832:2000 Toplinske znaajke zgrada -- Proraun potrebne energije za grijanje -- Stambene zgrade (EN 832:1998) Thermal performance of buildings -- Calculation of energy use for heating -- Residential buildings (EN 832:1998) HRN EN 832/AC:2004 Toplinske znaajke zgrada -- Proraun potrebne energije za grijanje -- Stambene zgrade (EN 832:1998/AC:2002) Thermal performance of buildings -- Calculation of energy use for heating -- Residential buildings (EN 832:1998/AC:2002)
19
Norma opisuje pojednostavljenu metodu izraunavanja koliine topline i energije potrebne za grijanje prostora u zgradi ili u njenom dijelu. Metoda obuhvaa proraune: 1. gubitaka topline zgrade koja se grije na konstantnu temperaturu; 2. godinje potrebne topline za grijanje da bi se odrala unutarnja projektna temperatura u zgradi; 3. godinje potrebne energije koju treba isporuiti sustavu grijanja zgrade za grijanje prostorija Zgrada se moe sastojati od vie zona s razliitim zadanim unutarnjim temperaturama, a pojedina zona moe biti grijana s prekidima. Proraun se izrauje za sezonu grijanja ili po mjesecima. Primjena metode po mjesecima daje tonije rezultate. Bitna je tonost ulaznih podataka jer se u protivnom moe oekivati nepouzdanost dobivenih rezultata. Najvea nepouzdanost rezultata je u ulaznom podatku o broju izmjena zraka u prostoriji to ovisi o ponaanju korisnika. Podaci o tonosti metode dani su u prilogu K.
METODA PRORAUNA I POTREBNI PODACI

Energetska bilanca ukljuuje: 1. transmisijske toplinske gubitke i toplinske gubitke zbog provjetravanja iz unutarnjeg prostora prema vanjskom okoliu; 2. transmisijske toplinske gubitke i toplinske gubitke zbog provjetravanja ili toplinske dobitke iz unutarnjeg prostora prema susjednim zonama. 3. iskoristive unutarnje toplinske dobitke od unutarnjih izvora topline 4. iskoristive toplinske dobitke od sunca 5. toplinske gubitke u sustavu grijanja 6. energiju dovedenu u sustav grijanja Potrebni podaci: granice grijanog prostora i obujam grijanog prostora temperaturne zone zgrade (zone s razliitim temperaturnim uvjetima) podaci za toplinske gubitke zgrade (temeljem transmisije topline i provjetravanja) podaci za toplinske dobitke (od unutarnjih izvora topline i od sunca) klimatski podaci podaci o nainu koritenja prostora (grijanje kontinuirano ili s prekidima) svi ostali potrebni tehniki podaci za provoenje prorauna Toplinska bilanca: Qh = Ql Qg pri emu je: Qh Ql h Qg potrebna toplina za grijanje za proraunsko razdoblje ukupni toplinski gubitak faktor iskoristivosti ukupni dobitak topline
Potrebna toplina za grijanje zgrade izraava se: - po jedinici plotine korisne povrine zgrade s Qh" za stambene zgrade. - po jedinici obujma grijanog dijela zgrade s Qh' za nestambene zgrade.
20
Toplinski gubici Ql: Ql = H (i e) t pri emu je: i projektna unutarnja temperatura; srednja vanjska temperatura tijekom proraunskog razdoblja; e t trajanje proraunskog razdoblja; H koeficijent toplinskog gubitka zgrade: H = HT + HV pri emu je: HT koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka kroz omota zgrade, izraunat prema normi EN 13789 HV koeficijent toplinskog gubitka zbog provjetravanja
Toplinski dobici Qg: Qg = Q i + Q s pri emu je: Qi Qs unutarnji toplinski dobitak toplinski dobitak od sunca
Qi se proraunava ili odreuje na temelju statistikog podatka (5W/m2 poda) Qs se proraunava: u odnosu na ukupnu energiju globalnog sunevog zraenja Is na jedinu povrinu orijentacije j i efektivnu prijemnu plotinu ostakljenog elementa As. Qs = j Isj n Asnj pri emu je: Is ukupna energija globalnog sunevog zraenja na jedinu povrinu orijentacije j As efektivna prijemna plotina ostakljenog elementa n s orijentacijom j (ovisi o: plotini elementa, faktoru zasjenjenja, faktoru umanjenja zbog ureaja za zatitu od sunca, faktoru udjela okvira i stupnju proputanja sunevog zraenja kroz staklo: As = A . Fs . Fc . Ff . g)
PRILOZI NORMI HRN EN 832

DODATAK A (normativan) DODATAK B (normativan) DODATAK C (normativan) DODATAK D (normativan) DODATAK E (obavijesni) DODATAK F (obavijesni) DODATAK G (obavijesni) DODATAK H (obavijesni) DODATAK J (obavijesni) nonom temperaturom DODATAK K (obavijesni) DODATAK L (obavijesni) DODATAK M (obavijesni) Primjena na postojee zgrade Metoda prorauna za zgrade s vie zona Dodatni gubici za posebne dijelove omotaa Dobici od sunca posebnih dijelova zgrade Grijani dijelovi omotaa zgrade Podaci za procjenu prirodnog provjetravanja i infiltracije Podaci za toplinske dobitke od sunca Proraun efektivnog toplinskog kapaciteta Toplinski gubici u sluaju grijanja s prekidima ili s podeenom niom Tonost metode Primjer prorauna Literatura
HRN EN ISO 6946:2002 Graevni dijelovi i graevni dijelovi zgrada -- Toplinski otpor i koeficijent prolaska topline -- Metoda prorauna (ISO 6946:1996;EN ISO 6946:1996) Building components and building elements -- Thermal resistance and thermal transmittance -- Calculation method (ISO 6946:1996; EN ISO 6946:1996)
21
nHRN EN ISO 6946/A2 Graevni dijelovi i graevni dijelovi zgrada -- Toplinski otpor i koeficijent prolaska topline -- Metoda prorauna (ISO 6946:1996/DAmd 2:2003; EN ISO 6946:1996/prA2:2003) Building components and building elements -- Thermal resistance and thermal transmittance -- Calculation method (ISO 6946:1996/DAmd 2:2003; EN ISO 6946:1996/prA2:2003) U normi se daje metoda prorauna toplinskog otpora i koeficijenta prolaska topline graevnih dijelova iskljuujui vrata, prozore i druge ostakljene elemente, graevne dijelove u dodiru s tlom i elemente za provjetravanje.
METODA
1. izraunavanje toplinskog otpora R svakog toplinski homogenog sloja (za graevne dijelove sastavljene od toplinski homogenih i nehomogenih slojeva, slojeva koji se suavaju, sa zranim slojevima, s uskim negrijanim prostorima kao na pr. plitki tavan) 2. izraunavanje ukupnog toplinskog otpora (uzimajui u obzir plone otpore prijelaza topline) 3. izraunavanje koeficijenta prolaska topline Toplinski otpor jednog sloja: R=d/l d l debljina sloja materijala u graevnom dijelu projektna vrijednost toplinske provodljivosti materijala izraunana prema ISO/DIS 10456.2 ili vrijednost uzeta iz tablica
Ukupan toplinski otpor koji se sastoji od homogenih slojeva: RT = Rsi + R1 + R2 + ..... Rn + Rse Rsi R 1, R 2, R n Rse unutarnji ploni otpor prijelaza topline projektne vrijednosti toplinskog otpora svakog sloja vanjski ploni otpor prijelaza topline
Ukupan toplinski otpor koji se sastoji od homogenih i nehomogenih slojeva: RT = (RT' + RT") / 2 (RT' + RT") razlika gornje i donje granine vrijednosti ukupnog toplinskog otpora
Koeficijent prolaska topline U: U = 1 / RT
PRILOZI NORMI HRN EN ISO 6946

DODATAK A (normativan) DODATAK B (normativan) DODATAK C (normativan) DODATAK D (normativan) DODATAK E (obavijesni) DODATAK ZA (normativan) Ploni otpor prijelaza topline Toplinski otpor neprovjetravanih zranih prostora Proraun koeficijenta prolaska topline graevnih dijelova sa slojevima koji se suavaju Ispravci koeficijenta prolaska topline (zbog utjecaja zranih upljina u sloju toplinske izolacije, mehanikih spojnica i za obrnute krovove) Primjeri ispravaka za zrane slojeve Upuivanje na meunarodne norme i s njima korespondirajue europske norme
22
HRN EN 12524:2002 Graevni materijali i proizvodi -- Svojstva s obzirom na toplinu i vlagu -- Tablice projektnih vrijednosti (EN 12524:2000) Building materials and products -- Hygrothermal properties -- Tabulated design values (EN 12524:2000) Norma sadri projektne vrijednosti u obliku tablica koje su potrebne za proraunavanje prijenosa topline i vlage za uobiajene homogene materijale i proizvode. Sadri tri tablice: 1. Projektne toplinske vrijednosti za materijale koji se openito primjenjuju kod zgrada 2. Svojstva u odnosu na vlagu i specifian toplinski kapacitet toplinsko-izolacijskih materijala i materijala za zidanje 3. Debljina sloja zraka ekvivalentna difuziji vodene pare (otpor propustljivosti vodene pare) HRN EN ISO 10456:2002 Toplinska izolacija -- Graevni materijali i proizvodi -- Odreivanje nazivnih i projektnih toplinskih vrijednosti (ISO 10456:1999;EN ISO 10456:1999) Building materials and products -- Procedures for determining declared and design thermal values (ISO 10456:1999; EN ISO 10456:1999) Normom su utvreni postupci za odreivanje nazivnih i projektnih toplinskih vrijednosti za toplinski homogene graevne materijale i proizvode. Nazivna toplinska vrijednost je oekivana vrijednost toplinskog svojstva nekog graevnog materijala ili proizvoda (deklarirana). Projektna toplinska vrijednost je vrijednost toplinskog svojstva nekog graevnog materijala ili proizvoda pod odreenim vanjskim i unutarnjim uvjetima koja se moe smatrati tipinom za ponaanje materijala ili proizvoda kad je ugraen.

DODATAK A (normativan) DODATAK B (obavijesni) DODATAK C (obavijesni) DODATAK D (obavijesni) DODATAK ZA (normativan) Koeficijenti preraunavanja Primjeri prorauna Statistiki prorauni Literatura Veze s drugim meunarodnim normama i njihovim odgovarajuim europskim normama
HRN EN ISO 10211-1:2002 Toplinski mostovi u zgradarstvu -- Toplinski tokovi i povrinske temperature -- 1. dio: Ope metode prorauna (ISO 10211-1:1995; EN ISO 10211-1:1995) Thermal bridges in building construction -- Heat flows and surface temperatures -- Part 1: General calculation methods (ISO 10211-1:1995; EN ISO 10211-1:1995) HRN EN ISO 10211-1/AC:2004 Toplinski mostovi u zgradarstvu -- Proraun toplinskih tokova i povrinskih temperatura -- 1. dio: Ope metode prorauna (ISO 10211-1:1995/Cor 1:2002; EN ISO 10211-1:1995/AC:2002) Thermal bridges in building construction -- Calculation of heat flows and surface temperatures -- Part 1: General methods (ISO 10211-1:1995/Cor 1:2002; EN ISO 10211-1:1995/AC:2002) U normi je navedena metoda Razreda A i potanki podaci o 3-D i 2-D geometrijskom modelu toplinskog mosta za numeriki proraun: toplinskih tokova za procjenu toplinskih gubitaka zgrade; najmanje povrinske temperature za procjenu opasnosti od povrinske kondenzacije.
23
PRILOZI NORMI HRN EN ISO 10211-1

DODATAK A (normativan) DODATAK B (normativan) DODATAK C (normativan) DODATAK D (obavijesni) DODATAK E (obavijesni) DODATAK F (obavijesni) DODATAK G (obavijesni) Provjera proraunskih postupaka Ekvivalentna toplinska provodljivost zranih upljina Odreivanje duljinskog i tokastog koeficijenta prolaska topline Primjeri koritenja kvazi-homogenih slojeva Unutarnji ploni otpori prijelaza topline Odreivanje L- i g- vrijednosti za vie od dvije rubne temperature Procjena povrinske kondenzacije
HRN EN ISO 10211-2:2002 Toplinski mostovi u zgradarstvu -- Proraun toplinskih tokova i povrinskih temperatura -- 2. dio: Linijski toplinski mostovi (ISO 10211-2:2001; EN ISO 10211-2:2001) Thermal bridges in building construction -- Calculation of heat flows and surface temperatures -- Part 2:Linear thermal bridges (ISO 10211-2:2001; EN ISO 10211-2:2001) U normi su utvrene specifikacije za 2-D geometrijski model linijskog toplinskog mosta za numeriki proraun duljinskog koeficijenta prolaska topline linijskog toplinskog mosta; donje granice najmanjih povrinskih temperatura Opisana je metoda prorauna za pojednostavljeni geometrijski model (2-D) kao metoda Razreda B koja ima stanovito odstupanje u rezultatu zbog pojednostavljenja geometrijskog modela.
PRILOZI NORMI HRN EN ISO 10211-2

DODATAK A (obavijesni) DODATAK B (obavijesni) Odreivanje faktora uravnoteenja temperature Pojednostavnjen postupak za proraun unutarnjih povrinskih temperatura na sjecitu linijskih toplinskih mostova
HRN EN ISO 14683:2000 Toplinski mostovi u zgradarstvu -- Duljinski koeficijent prolaska topline -- Pojednostavljene metode i utvrene vrijednosti (ISO 14683:1999; EN ISO 14683:1999) Thermal bridges in building construction -- Linear thermal transmittance -- Simplified methods and default values (ISO 14683:1999; EN ISO 14683:1999) Norma obrauje pojednostavljene metode za odreivanje toplinskih tokova kroz linijske toplinske mostove koji se pojavljuju na spojevima graevnih dijelova. Nije primjenjiva na toplinskim mostovima koji nastaju na prozorskim i vratnim okvirima ili na ovjeenim elementima proelja. U njoj se odreuju zahtjevi glede kataloga toplinskih mostova i runih proraunskih metoda. Priloene su tablice u obliku kataloga s pretpostavljenim vrijednostima duljinskih koeficijenata prolaska topline Y. U katalogu (Tablica 2) prikazani su detalji toplinskih mostova grupirani prema vrstama toplinskih mostova sa etiri poloaja glavnog toplinsko-izolacijskog sloja koji moe biti smjeten: - na vanjskoj strani; - u sredini; - na unutarnjoj strani; - po cijeloj debljini. Za svaku vrstu toplinskog mosta i poloaj toplinske izolacije, u katalogu su prikazani: - skica detalja; - dvodimenzionalni duljinski koeficijent toplinskog povezivanja L2D; - tri vrijednosti Y : za unutarnje mjere, za ukupne unutarnje mjere i za vanjske mjere.
24
PRIKAZ KATALOGA s pretpostavljenim vrijednostima duljinskih koeficijenata prolaska topline Y
ODREIVANJE DIMENZIJA
Koeficijent toplinskog povezivanja L: L = Ui Ai + Yk lk + cj pri emu je: Ui koeficijent prolaska topline dijela i omotaa zgrade; Ai plotina na koju se odnosi vrijednost Ui ; Yk duljinski koeficijent prolaska topline linijskog topl.mosta k ; lk duljina na koju se odnosi vrijednost Yk ; cj tokast koeficijent prolaska topline tokastog topl.mosta j . Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka: Toplinski tok zbog prijenosa topline kroz omota zgrade, F , : F = HT (q i - q e) Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka, HT ,: HT = L + Ls + HU pri emu je: L Ls HU koeficijent toplinskog povezivanja kroz omota zgrade, koeficijent toplinskog povezivanja kroz tlo, izraunat u skladu s normom EN ISO 13370; koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka kroz negrijane prostorije, izraunat u skladu s normom prEN ISO 13789.
PRILOZI NORMI HRN EN ISO 14683 DODATAK A (obavijesni) Temelji za proraun predpostavljenih vrijednosti duljinskog koeficijenta prolaska topline DODATAK B (obavijesni) Primjer koritenja predpostavljenih vrijednosti duljinskog koeficijenta prolaska topline u izraunu koeficijenta toplinskog povezivanja DODATAK ZA (obavijesni) A-odstupanja HRN EN ISO 13789:2000 Toplinske znaajke zgrada -- Koeficijent (transmisijskih) prijenosnih toplinskih gubitaka -- Metoda prorauna (ISO 13789:1999;EN ISO 13789:1999) Thermal performance of buildings -- Transmission heat loss coefficient -- Calculation method (ISO 13789:1999; EN ISO 13789:1999) Norma odreuje metodu i navodi pretpostavke za proraun koeficijenta transmisijskog toplinskog gubitka cijele zgrade i dijelova zgrade. Razred arhitekata HKAIG
25
Norma ne obrauje detaljno toplinske gubitke zbog provjetravanja. Zbog vrednovanja transmisijskog toplinskog gubitka kroz negrijane prostore, u ovoj normi su dane ope
prihvaene vrijednosti broja izmjena zraka za takve prostore.
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka, HT ,: HT = LD + Ls + HU pri emu je: LD Ls HU koeficijent izravnog toplinskog povezivanja izmeu grijanog i vanjskog prostora kroz omota zgrade; koeficijent toplinskog gubitka kroz tlo, izraunat u skladu s normom EN ISO 13370; koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka kroz negrijane prostorije izraunat u skladu s ovom normom
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka, LD, : LD = i Ui Ai + k Yk lk + j cj Ili LD = i Ui Ai + k Lk 2D lk+ j Lj 3D Lk 2D koeficijent toplinskog povezivanja iz dvodimenzionalnog prorauna u skladu s normom EN ISO 10211-1 Lj 3D koeficijent toplinskog povezivanja iz trodimenzionalnog prorauna u skladu s normom EN ISO 10211-1
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka kroz tlo, Ls ,: se izraunava u skladu s normom EN ISO 13370; Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka kroz negrijane prostore HU = Liu b b = H ue / ( Hiu + Hue) pri emu je: Liu koeficijent toplinskog povezivanja izmeu grijanog i negrijanog prostora izraunat u skladu s t. 4.3 i 4.4. Hiu koeficijent toplinskog gubitka iz grijanog prostora prema negrijanom prostoru Hue koeficijent toplinskog gubitka iz negrijanog prostora prema vanjskom okoliu PRILOZI NORMI HRN EN ISO 13789 DODATAK A (normativan) Temperatura u negrijanom prostoru DODATAK B (obavijesni) Informacija o vrstama dimenzija HRN EN ISO 13370:2002 Toplinske znaajke zgrada -- Prijenos topline preko tla -- Metode prorauna (ISO 13370:1998; EN ISO 13370:1998) Thermal performance of buildings -- Heat transfer via the ground -- Calculation methods (ISO 13370:1998; EN ISO 13370:1998) Norma opisuje metode prorauna koeficijenata prolaska topline i toplinskih tokova za graevne dijelove u dodiru s tlom. Odnosi se na: - podove na tlu; - podove sa sanitarnim meuprostorom (pod izdignut iznad tla); - grijane podrume
26
VARIJANTE GRAEVNIH DIJELOVA U DODIRU S TLOM
POD NA TLU BEZ TOPLINSKE IZOLACIJE NA PODU ILI JE TOPLINSKA IZOLACIJA PO CIJELOJ POVRINI

RUBNA TOPLINSKA IZOLACIJA HORIZONTALNA
RUBNA VERTIKALNA TOPLINSKA IZOLACIJA ZID - TEMELJ MALE GUSTOE
RUBNA TOPLINSKA IZOLACIJA - VERTIKALNA
POD SA SANITARNIM MEUPROSTOROM POD IZDIGNUT IZNAD TLA
GRIJANI PODRUM
27

DODATAK A (normativan) DODATAK B (normativan) DODATAK C (normativan) DODATAK D (normativan) DODATAK E (normativan) DODATAK F (normativan) DODATAK G (obavijesni) DODATAK H (obavijesni) DODATAK J (obavijesni) DODATAK K (obavijesni) DODATAK L (obavijesni) Numeriki prorauni Proraun toplinskog toka kroz tlo Periodiki koeficijenti toplinskog povezivanja Toplinski tokovi za pojedinane prostorije Primjena u programima za dinamike simulacije Provjetravanje ispod poda sa sanitarnim meuprostorom Toplinska svojstva tla Utjecaj tekue podzemne vode Pod na tlu s ugraenim sustavom grijanja Hladnjae Primjeri iz prakse
HRN EN ISO 10077-1:2002 Toplinske znaajke prozora, vrata i zaslona -- Proraun koeficijenta prolaska topline -- 1. dio: Pojednostavnjena metoda (ISO 10077-1:2000; EN ISO 10077-1:2000) Thermal performance of windows, doors and shutters -- Calculation of thermal transmittance -- Part 1: Simplified method (ISO 10077-1:2000; EN ISO 10077-1:2000) U ovoj normi su opisani postupci za proraun koeficijenta prolaska topline prozora i vrata, koji se sastoje od ostakljenja ili neprozirne ispune ugraene u okvir, sa i bez zaslona. U normi se uzimaju u obzir: razliite vrste ostakljenja (staklo ili plastika; jednostruko ili viestruko ostakljenje; sa ili bez slojeva niske emisije; s meuprostorima punjenim zrakom ili drugim plinovima); razliite vrste okvira (drvo; plastika; metal sa i bez prekida toplinskih mostova; metalni okvir s tokastim metalnim vezama, npr. noicama, ili bilo koja kombinacija materijala); Norma ne obuhvaa: - ovjeena staklena proelja i proelja s lijepljenim elementima ostakljenja, koja nisu ugraena u okvir; krovne prozore (zbog geometrijske sloenosti presjeka njihovih okvira). Proraun ne ukljuuje: - uinke sunevog zraenja; - prijenos topline uslijed zrakopropusnosti; - proraun kondenzacije; - provjetravanje slojeva zraka u dvostrukim prozorima i prozorima krilo na krilo.

DODATAK A (normativan) DODATAK B (obavijesni) DODATAK C (obavijesni) DODATAK D (obavijesni) DODATAK E (obavijesni) DODATAK F (obavijesni) DODATAK G (obavijesni) DODATAK H (obavijesni) DODATAK ZA (obavijesni) Unutarnji i vanjski ploni otpori prijelaza topline Toplinske provodljivosti stakla Toplinski otpor slojeva zraka izmeu ostakljenja i koeficijent prolaska topline ostakljenja prozora krilo na krilo ili dvostrukog prozora Koeficijent prolaska topline okvira Koeficijent duljinskog prolaska topline spoja ostakljenje / okvir Koeficijent prolaska topline prozora Dodatni toplinski otpor za prozore sa zatvorenim zaslonima Propusnost zaslona A-odstupanja
HRN EN 410:2003 Staklo u graditeljstvu -- Odreivanje svjetlosnih i sunanih znaajka ostakljenja (EN 410:1998) Glass in building -- Determination of luminous and solar characteristics of glazing (EN 410:1998)
28
Norma daje postupke za odreivanje svjetlosnih i solarnih svojstava ostakljenja zgrada koja mogu sluiti kao temelj za proraune osvjetjenja, grijanja i hlaenja prostorija. Primjenjiva je za uobiajena, te za upijajua i reflektirajua ostakljenja za zatitu od sunca za vertikalno i horizontalno poloene otvore. Primjenjiva je i za gotovo sve prozirne materijale osim nekih plastinih materijala sa znaajnim prijenosom zraenja tijela. Dane su prikladne jednadbe za jednostruko, dvostruko i trostruko ostakljenje. PRILOZI NORMI HRN EN ISO 410 DODATAK A (normativan) Metoda prorauna spektralnih znaajki staklenih ploa razliite debljine i/ili boje s primjerima DODATAK B (obavijesni) Primjer prorauna indeksa reprodukcije boja DODATAK C (obavijesni) Literatura HRN EN 673:2003 Staklo u graditeljstvu -- Odreivanje koeficijenta prolaska topline (U vrijednost) -- Proraunska metoda (EN 673:1997+A1:2000+A2:2002) Glass in building -- Determination of thermal transmittance (U value) -- Calculation method (EN 673:1997+A1:2000+A2:2002) U normi je opisana metoda za odreivanje koeficijenta prolaska topline ostakljenja ravnih i paralelnih povrina. Odnosi se na jednostruko ili viestruko ustakljenje od stakla sa i bez dodatnih slojeva, neprozirnog stakla (silikatnog stakla od kaustine sode ili vapnenca), borosilikatnog stakla i staklene keramike. Ne primjenjuje se na viestruko ostakljenje u kojem su u meuprostoru, koji je ispunjen plinom, ukljueni slojevi ili folije koje su prozirni u dalekom infracrvenom podruju. PRILOZI NORMI HRN EN ISO 673 DODATAK A (normativan) Odreivanje normalne i korigirane emisivnosti DODATAK B (normativan) Postupak iteracije za ostakljenje s vie od jednog meuprostora ispunjenog plinom DODATAK C (obavijesni) Literatura
29
KONDENZACIJA VODENE PARE U KONSTRUKCIJAMA

eljko Sui, dipl.ing.arh.,M.I.O.A.
lanak 40. Graevni dijelovi grijane zgrade, koji granie s vanjskim zrakom ili negrijanim prostorijama projektiraju se i izvode tako da se sprijei nastajanje graevinske tete uslijed kondenzacije vodene pare koja difuzijom ulazi u graevni dio. lanak 41. Graevni dijelovi grijane zgrade, koji granie s vanjskim zrakom ili negrijanim provjetravanim prostorijama (npr. tavan, garaa) moraju se projektirati i izvesti da se sprijei nastajanje uvjeta za razvoj gljivica i plijesni, odnosno da se sprijei kondenzacija vodene pare na povrinama tih dijelova koji su okrenuti prema grijanoj prostoriji. Raunaju se u skladu s HRN EN ISO 13788:2002 Temperatura unutarnje povrine kojom se izbjegava kritina vlanost povrine i unutarnja kondenzacija metode prorauna
KONDENZACIJA VODENE PARE NA UNUTRANJOJ POVRINI ZIDA
PREGLED BITNIH PARAMETARA ZA OPASNOST OD KONDENZACIJE

OPASNOST OD KONDENZACIJE I/ILI GLJIVICA
NAJNIA POVRINSKA TEMPERATURA
TOKA ROENJA UNUTRANJEG ZRAKA
TOPLINSKA KVALITETA GRAEVINSKOG ELEMENTA
TEMPERATURA UNUTRANJEG ZRAKA
PRIJENOS TOPLINE IZMEU OKOLINE I KONSTRUKCIJE
NASTAJANJE VLAGE
VENTILACIJA S VANJSKIM ZRAKOM
TOPLINSKI OTPOR
SISTEM GRIJANJA
KORISNICI AKTIVNOSTI
INFILTRACIJA ZRAKA VENTILACIJSKI OTVORI
TOPLINSKI MOST
NAMJETAJ
NAVLAIVAI
30
Uz vanjsku klimu (temperatura i relativna vlanost zraka) 4 glavna parametra upravljaju povrinskom kondenzacijom i razvojem gljivica: toplinska kvaliteta obodnih elemenata zgrade je predstavljena toplinskim otporom, toplinskim mostovima, geometrijom i unutranjim povrinskim otporom; to je definirano faktorom temperature na unutranjoj povrini, fRsi; Interni dotok vlage koji utjee na temperaturu rosita u zraku; Unutranja temperatura zraka: nia sobna temperatura u pravilu je kritinija napose za prostorije sa smanjenim, isprekidanim grijanjem ili u negrijanim prostorijama gdje vodena para moe ui iz susjednih grijanihprostorija; Sistem grijanja koji utjee na gibanje zraka i temperaturnu distribuciju
Opasnost od pojave plijesni: ako je povrinska relativna vlanost 0,8 kroz nekoliko (5 i vie) dana Opasnost od korozije materijala ako je povrinska relativna vlanost 0,6 stoga treba provjeriti za svaki graevni dio grijane zgrade da je projektirani faktor temperature na unutranjoj povrini manji od najveeg dozvoljenog faktora, tj. fRsi,max > fRsi,proj. za kritinu povrinsku vlanost
Ulazni podaci za proraun: graevinsko fizikalna svojstva materijala i proizvoda koji se ugrauju toplinska provodljivost (l) toplinski otpor (R) faktor otpora difuziji vodene pare (m) debljina sloja zraka ekvivalentna za difuziju vodene pare (sd) klimatski uvjeti lokacija vremenski period (koriste se srednje mjesene vrijednosti dobivene pomou postupka opisanih u ISO 15927-1) temperatura vanjska temperatura zraka temperatura tla pored graevnih dijelova unutarnja temperatura zraka uvjeti u odnosu na vlagu vanjskog zraka vlage u tlu vlanost unutarnjeg zraka (uvoenje faktora 1,10 radi netonosti metode) ploni otpori prijelaza topline vanjski ploni otpor prijelaza topline 0,04 (m2K/W) unutarnji na ostakljenju i okvirima 0,13 (m2K/W) sve druge unutarnje povrine 0,25 (m2K/W)
PRORAUN KONDENZACIJE UNUTAR GRAEVNOG DIJELA
za stambenu zgradu i nestambenu zgradu javne namjene, u kojima nije uveden sustav klimatizacije proraun se provodi za temperaturu unutarnjeg zraka qi = 20 Oc za klimatizirane zgrade prema projektnom zadatku projektne vrijednosti toplinske provodljivosti (l) i faktora otpora difuziji vodene pare (m) prema Tehnikom propisu, odnosno prema HRN EN ISO 13788:2002; kod odabira vrijednosti, ukoliko su u rasponu, uvijek koristiti nepovoljniju vrijednost
Za izbjegavanje graevinske tete treba ispuniti slijedee uvjete:
graevni materijal koji dolazi u dodir s kondenzatom ne smije biti oteen; nastali kondenzat mora tokom ljeta ispariti; najvea ukupna koliina kondenzata unutar graevnog dijela ne smije biti vea od 1,0 kg/m2, odnosno najvei sadraj vlage u materijalu sloja u kojem dolazi do kondenzacije vodene pare ne smije biti vei od vrijednosti koja je utvrena u tehnikoj specifikaciji za taj materijal;
31
ukoliko kondenzat nastaje na graninoj povrini sa slojem materijala koji kapilarno ne upija vodu, tada najvea ukupna koliina kondenzata unutar graevinskog dijela ne smije biti vea od 0,5 kg/m2, odnosno najvei sadraj vlage u materijalu sloja u kojem dolazi do kondenzacije vodene pare ne smije biti vei od vrijednosti koja je utvrena u tehnikoj specifikaciji za taj materijal
kada se radi o drvu nije doputeno poveanje njegovog sadraja vlage, u (kg/kg), za vie od 0,05 kg/kg, a kod industrijskih materijala koji su na bazi drva poveanje sadraja vlage ne smije biti vie od 0,03
Proraunska metoda koja se koristi prema naelu iz HRN EN ISO 13788:2002 je nama dobro znana: GLASEROVA METODA
ZAKLJUAK A) KONDENZACIJA VODENE PARE NA POVRINI GRAEVNIH DIJELOVA ZGRADE izbjegavanje pojave gljivica i plijesni izbjegavanje korozije materijala B) KONDENZACIJA VODENE PARE UNUTAR GRAEVNIH DIJELOVA ZGRADE sva kondenzirana vodena para u zimskom periodu mora se isuiti u ljetnom periodu ukupna koliina kondenzata unutar graevnog dijela ne smije biti vea od 1,0 kg/m2 (0,5 kg/m2), odnosno ne vea od vrijednosti
32
LJETNA TOPLINSKA ZATITA ZGRADA

Lidija Vidati, dipl.ing.arh. lanak 13. (1) Pregrijavanje prostorija zgrade zbog djelovanja suneva zraenja potrebno je sprijeiti odgovarajuim tehnikim rjeenjima.
tijekom ljeta
Zahtjevi koji se odnose na toplinsku zatitu zgrade tijekom ljeta primjenjuju se za: novu zgradu s Qi (C) 18C novu zgradu s 12 C < Qi (C) < 18C ako se tijekom ljeta troi energija radi njezina hlaenja ako se tijekom ljeta treba ograniiti porast unutarnje temperature novu zgradu s Qi (C) < 12C u skladu s namjenom zgrade postojeu zgradu kod rekonstrukcije i adaptacije kad se obnavljaju, djelomino ili potpuno zamjenjuju: prozori, balkonska vrata, krovni prozori, odnosno prozirni elementi proelja
33
Ovisno o ueu plotine prozora u ukupnoj plotini promatranog proelja: f 20% za orijentacije proelja (W S E), f 30% za orijentacije proelja (NE N NW) f 15% za krovne prozore (nagib prozora prema horizontali od 0 do 60), prozirni elementi proelja moraju zadovoljiti produkt gtot . f f (-) plotina prozora, balkonskih vrata i prozirnih elemenata proelja (graevinski otvor: prozor + kutija za rolete) / ukupna plotina proelja (zid + prozor,) Kod grijanih potkrovlja plotini prozora dodaje se plotina krovnih prozora, a ukupnoj plotini proelja dodaje se pripadna plotina kosog krova s krovnim prozorima. Ako je nagib krovnog prozora 60 vrijede uvjeti kao za zidove proelja. Kada je f (-) postotak uea plotina prozora u ukupnoj plotini promatranog proelja manji od utvrenih vrijednosti, tada se plotina prozora provjerava za svaku prostoriju. Kada je uee plotine prozora, u pojedinoj prostoriji zgrade, u ukupnoj plotini proelja pojedine prostorije vee od tih vrijednosti, propisani zahtjev trebaju ispuniti prozori koji pripadaju toj prostoriji. Prozirni elementi proelja moraju zadovoljiti produkt gtot . f gtot . f < 0,20 kada je Qe,mj.max (C) 21C gtot . f < 0,25 kada je Qe,mj.max (C) 21C gtot f stupanja proputanja ukupne energije kroz ostakljenje, ukljuivo predviene naprave za zatitu od suneva zraenja uea plotine prozora u ukupnoj plotini promatranog proelja
Qe,mj.max srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade, oitava se prema najblioj meteorolokoj postaji u prilogu E Vrijednosti produkta gtot . f odnose se na sluaj kada je pokretna naprava za zatitu od suneva zraenja u zatvorenom poloaju. Vrijednosti produkta gtot . f se mogu poveati: za prozore orijentirane prema sjeveru (N) ili one koji su cijeli dan u sjeni gtot . f < 0,20+0,25 kada je Qe,mj.max (C) 21C gtot . f < 0,25+0,25 kada je Qe,mj.max (C) 21C Sjeverna orijentacija je podruje kuta izmeu smjera sjever i pravca okomitog na povrinu fasade, koji odstupa od smjera sjever na nekoj od dvije strane za 22,5 Stupanj proputanja ukupne energije kroz ostakljenje gtot: gtot = Fw . g^ . Fc Fw faktor umanjenja zbog ne okomitog upada suneva zraenja, = 0,9 g^ stupanj proputanja ukupne suneve energije kroz ostakljenje kod okomitog upada zraenja utvruje se prema HRN EN 410:2003, (tablica 1, Prilog C) FC faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja, (tablica 2, Prilog C) Vrijednosti veliina g^ i FC u pravilu, utvruju se mjerenjima, a mogu biti prema tablicama 1 i 2, prilog C Propisa:
34
Tablica 1.
Raunske vrijednosti stupnja proputanja ukupne energije ostakljenja, g^ (-), kod okomitog upada suneva zraenja
Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 Tip ostakljenja Jednostruko staklo (bezbojno, ravno float staklo) Dvostruko izolirajue staklo (s jednim meuslojem zraka) Trostruko izolirajue staklo (s dva meusloja zraka) Dvostruko izolirajue staklo s jednim staklom niske emisije (Low-E obloga) Trostruko izolirajue staklo s dva stakla niske emisije (dvije Low-E obloge) Dvostruko izolirajue staklo sa staklom za zatitu od suneva zraenja Staklena opeka g (-) 0,87 0,80 0,70 0,60 0,50 0,50 0,60
Tablica 2.
Faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja, FC (-)

Redni broj 1 2 2.1 2.2 2.3 3 3.1 3.2 4 5 Naprava za zatitu od suneva zraenja Bez naprave za zatitu od suneva zraenja Naprava s unutranje strane ili izmeu stakala - bijele ili reflektiraju e povrine i malene transparentnosti a) - svijetle boje i malene transparentnosti - tamne boje i poviene transparentnosti Naprava s vanjske strane - aluzine, lamele koje se mogu okretati, otraga provjetravano - aluzine, rolete, kapci (kure, grilje) Strehe, loe b) Markize, gore i bono provjetravane b) FC (-) 1 0,75 0,80 0,90 0,25 0,30 0,50 0,40
a) Transparentnost naprave za zatitu od suneva zraenja:< manja od 15% smatra se malenom, a

transparentnost u iznosu 15% ili veem smatra se povienom.
b) Navedena vrijednost vrijedi za sluaj kad je sprijeeno direktno osunanje prozora. Ljetna toplinska zatita obuhvaa: Toplinsku zatitu prozirnih elementa proelja tijekom ljeta Toplinsku zatitu vanjskih neprozirnih graevnih dijelova plone mase < 100 kg/m2 tijekom ljeta Zrakonepropusnost graevnih dijelova koji ine omotaa grijanog prostora zgrade Zrakopropusnost reki prozora, balkonskih (vanjskih) vrata i krovnih prozora Vanjski neprozirni graevni dijelovi, koji su izloeni sunevu zraenju, moraju imati odgovarajue dinamike toplinske karakteristike kako bi se smanjio njihov doprinos zagrijavanju zraka u zgradi tijekom ljetnih mjeseci. Dinamike toplinske karakteristike graevnih dijelova, ovisne o promjenjivosti toplinskih tokova, nisu jo u potpunosti donesene u EN normama, te se dokazuje posredno preko koeficijenta prolaska topline - U [W/(m2 . K)].
Koeficijenti prolaska topline -U [W/(m2 . K)] odreuju se: za prozore i balkonska vrata: prema HRN EN ISO 10077-1:2002, prema tehnikim specifikacijama za proizvode, mjerenjem prema HRN EN ISO 12567-1:2002; za ostakljenje prema HRN EN 673:2003, prema tehnikim specifikacijama za proizvode za neprozirne graevne dijelove prema HRN EN ISO 6946:2002, HRN EN ISO 6946/A1:2003 HRN EN ISO 6946/A2 (za graevne dijelove koji granie s tlom uzima da je R se = 0) Zahtjevi za prozirne elemente proelja: zgrada s Qi (C) 18C U 1,80 W/(m2 . K) zgradu s 12 C < Qi (C) < 18C U 3,00 W/(m2 . K) Zahtjevi za stijenke kutije za rolete: zgrada s Qi (C) 12C U 0,80 W/(m2 . K) Zahtjevi za vanjska vrata s neprozirnim vratnim krilom: zgrada s Qi (C) 12C U 2,90 W/(m2 . K)
35
Zahtjevi koji se odnose na minimalnu toplinsku zatitu i zahtjevi koji tede energiju uvijek vrijede za prozirne konstrukcije i identini su za obje klimatske zone. Zahtjevi se ne odnose: na staklenu plohu velikog izloga koji ima plotinu veu od 4 m2, na staklene dijelove vjetrobrana Zahtjevi za vanjske neprozirne graevne dijelove s plonom masom < 100 kg/m2: zidovi U 0,35 W/(m2 . K) krovovi U 0,30 W/(m2 . K) Zahtjevi za vanjske neprozirne graevne dijelove s plonom masom > 100 kg/m2: Prema tablici 4. Najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaska topline, U [(W/(m2 . K)], graevnih dijelova s plonom masom >100 kg/m2
Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Graevni dio Vanjski zidovi, zidovi prema garai, tavanu Zidovi prema negrijanom stubita temperature vee od 0 C, zidovi prema negrijanoj prostoriji Zidovi prema tlu Podovi na tlu (do dubine tlocrta prostorije 5 m) Stropovi izmeu stanova, stropovi izmeu grijanih radnih prostorija razliitih korisnika Stropovi prema tavanu, stropovi prema negrijanoj prostoriji iznad Stropovi prema negrijanom podrumu, stropovi prema negrijanoj prostoriji ispod Ravni i kosi krov iznad grijanog prostora Stropovi iznad vanjskog prostora, stropovi iznad garae U W/(m2 K)
e,mj,min>+3 C e,mj,min+3 C
1,00 1,30 1,00 0,80 1,40 0,85 0,65 0,70 0,45
0,80 1,30 0,80 0,65 1,40 0,70 0,50 0,55 0,40
Napomena: Qe,mj,min je srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade
Zahtjevi za vanjske neprozirne graevne dijelove s plonom masom > 100 kg/m2: Prema tablici 6. Najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaska topline, U [(W/(m2 . K)], graevnih dijelova zgrada malog obujma (V100 m3), obiteljskih kua i nakon zahvata na postojeim zgradama
Redni broj 1 2 Graevni element Vanjski zidovi, zidovi prema garai, tavanu Prozori, balkonska vrata, krovni prozori, prozirni elementi proelja Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora, stropovi prema tavanu Stropovi iznad vanjskog zraka, stropovi iznad garae Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama i negrijanom stubitu temperature vie od 0C Zidovi prema tlu, podovi na tlu Vanjska vrata s neprozirnim vratnim krilom Stijenka kutije za rolete U [(W/(m2 K)]
12C <i<18 C i 18 C e,mj,min>3C e,mj,min3C e,mj,min>3 C e,mj,min3 C
0,60 1,80
0,45 1,80
0,75 3,00
0,75 3,00
3 4
0,40 0,40
0,30 0,30
0,50 0,50
0,40 0,40
5 6 7 8
0,80 0,50 2,90 0,80
0,60 0,50 2,90 0,80
2,00 0,801) 2,90 0,80
2,00 0,651) 2,90 0,80
Napomena: Qe,mj,min je srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade. 1) Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine tlocrta prostorije 5 m.
36
Zrakonepropusnost omotaa zgrade Zgrada mora biti projektirana i izgraena na nain da graevni dijelovi koji ine omota grijanog prostora zgrade, ukljuivo moebitne spojnice izmeu pojedinih graevnih dijelova i prozirne elemente koji nemaju mogunost otvaranja, budu zrakonepropusni u skladu s dosegnutim stupnjem razvoja tehnike i tehnologije u vrijeme izrade projekta. Provjetravanje prostora zgrade Zgrada mora biti projektirana i izgraena da osigura minimalno provjetravanje prostora: da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti, i/ili zbog koritenja ureaja za grijanje s otvorenim plamenom.Broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom: zgrada u kojoj ljudi borave ili rade nmin. = 0,5 h-1 zgrade kada ljudi ne borave nmin. = 0,2 h-1.(koji je namijenjen za rad i/ili boravak ljudi) u zgradi koja se provjetrava mehanikim ureajem za provjetravanje broj izmjena zraka n > 0,7 h-1, potrebno je osigurati povrat topline iz odlaznog zraka. Zrakopropusnost reki prozora, balkonskih vrata i krovnih prozora prema tablici 3 u prilogu C Propisa: Tablica 3. Razredi zrakopropusnosti reki prozora, balkonska vrata i krovnih prozora
Redni broj 1 2 Broj katova zgrade do 2 kata vie od 2 kata Razred zrakopropusnosti prema HRN EN 12207-1:2002 2 3
Dokazuje se: ispitivanjem tih elemenata prema HRN EN 1026:2001 prije njihove ugradnje. ispitivanjem na izgraenoj zgradi prema HRN EN 13829:2002.
Provjetravanje prostora zgrade uz prozore ili umjesto njih mogu se ugraditi ureaji za provjetravanje:
Ureaji za provjetravanje moraju omoguiti jednostavno podeavanje po potrebi korisnika zgrade, odredba se ne odnosi na ureaje za provjetravanje s automatskom regulacijom propusnosti vanjskog zraka. Ureaji za provjetravanje u zatvorenom stanju moraju ispuniti zahtjeve utvrene u tablici 3., Prilog C Propisa.
37
V. SADRAJ PROJEKTA U ODNOSU NA UTEDU TOPLINSKE ENERGIJE I TOPLINSKU ZATITU

(lanak 44. do 48.)
mr. sc. Zoran Veri
Sadraj projekta zgrade u odnosu na utedu toplinske energije i toplinsku zatitu podrazumijeva tehniko rjeenje zgrade i uvjete za njezino graenje u projektima arhitektonske ili graevinske struke. 1) IDEJNI PROJEKT najmanje na razini prorauna za graevne dijelove zgrade (zid, pod, krov i dr.) 2) GLAVNI PROJEKT tehniki opis proraun fizikalnih svojstava zgrade obzirom na toplinsku energiju i toplinsku zatitu program kontrole i osiguranja kvalitete nacrti iskaz potrebne topline za grijanje Iskaznica 3) IZVEDBENI PROJEKT karakteristini dijelovi zgrade osobito mjesta potencijalnih toplinskih mostova GLAVNI PROJEKT A) Tehniki opis lokacija i namjena zgrade meteoroloki parametri podjela zgrade u toplinske zone (ako je zgrada podijeljena u vie toplinskih zona) geometrijske karakteristike zgrade/zone: oploje grijanog dijela zgrade A (m2) obujam grijanog dijela zgrade Ve (m3) obujam grijanog zraka V (m3) faktor oblika zgrade fo = A / Ve (m-1) plotina korisne povrine zgrade AK (m2) plotina prozora u ukupnoj plotini proelja f (-) vrsta energenta za grijanje i sustav grijanja vrsta, nain uporabe i uea obnovljive energije u podmirenju potrebne topline za grijanje (ako je predviena) predviena tehnika rjeenja za sprjeavanje pregrijavanja prostora zgrade tijekom ljeta za sprjeavanje pregrijavanja prostora zgrade tijekom ljeta uvjeti i nain skladitenja i ugradnje graevnih proizvoda koji su od utjecaja na toplinska svojstva sastav pojedinih graevnih dijelova zgrade ugraena oprema i instalacije, koji su u funkciji utede toplinske energije i toplinske zatite zgrade B) Proraun fizikalnih svojstava zgrade obzirom na toplinsku energiju i toplinsku zatitu dokaz o ispunjavanju zahtjeva iz Propisa: za pojedine graevne dijelove za zgradu u cjelinu ulazni podaci podloga kod prorauna Potrebne podloge i podaci za provoenje prorauna fizikalnih svojstava kotirani tlocrti, presjeci i proelja zgrade lokacija i orjentacija zgrade namjena zgrade projektna unutarnja temperatura sastavi graevnih dijelova zgrade granice grijanog prostora i temperaturnih zona C) Program kontrole i osiguranja kvalitete popis graevnih i drugih proizvoda Razred arhitekata HKAIG
38
pregled i opis potrebnih kontrolnih postupaka ispitivanja i zahtijevanih rezultata za dokaz sukladnosti zgrade traenim zahtjevima uvjeti graenja i drugi zahtjevi koji moraju biti ispunjeni tijekom graenja zgrade (koji imaju utjecaj na postizanje odnosno zadravanje projektiranih / propisanih tehnikih svojstava i ispunjavanje zahtjeva) uvjeti odravanja zgrade drugi uvjeti znaajni za ispunjavanje zahtjeva propisanih Tehniki propisom i ostalim propisima popis tehnikih specifikacija
D) Nacrti shematski prikaz tlocrta i presjeka zgrade s ucrtanom granicom izmeu prostora razliitih temperatura ucrtane granice i oznake sastava graevnih dijelova zgrade
smjetaj elemenata sustava zatite od pregrijavanja tijekom ljeta
Nacrti
*) Tehniko rjeenje za grijanje zgrade rjeenje koritenja obnovljivih izvora energije (za zgrade koje najmanje 70% potrebne topline za grijanje podmiruju iz individualnih obnovljivih izvora energije) dokaz o koritenju unutarnjih izvora energije iz tehnolokog procesa za potrebe grijanja (zgrade kod kojih se vie od polovice toplinskih gubitaka nadoknauje unutarnjim izvorima topline iz tehnolokog procesa Rekonstrukcije i/ili adaptacije osim navedenog sadri i: detaljan opis i tehnike karakteristike postojee zgrade / postojeeg graevnog dijela u odnosu na utedu toplinske energije i toplinsku zatitu prije predvienog zahvata elaborat postojeeg stanja kao podloga za glavni projekt
VI. ISKAZNICA POTREBNE TOPLINE ZA GRIJANJE ZGRADE (lanak 49.)

Iskaznica potrebne topline za grijanje zgrade iskaz potrebne topline za grijanje izjava izvoaa radova o izvedenim radovima sukladno projektu Posebna iskaznica za dio zgrade kada se provode odvojeni toplinski prorauni (l. 33) .... za dio zgrade kao za samostalnu zgradu ako se taj dio od preostalog dijela zgrade razlikuje u pogledu koritenja, unutarnje projektne temperature ili uea plotine prozora u ukupnoj plotini proelja tog dijela zgrade. Iskaznicu izrauju: projektant glavnog projekta zgrade u odnosu na utedu toplinske energije i toplinsku zatitu izvoa radova Iskaznica potrebne topline za grijanje zgrade Dostupna na uvid: kupcima najmoprimcima drugim ovlatenim korisnicima zgrade ili dijela zgrade
39
Iskaznica potrebne topline za grijanje zgrade Istinitost i tonost podataka u ISKAZNICI potvruje: projektant glavnog projekta zgrade u odnosu na utedu toplinske energije i toplinsku zatitu (potpis i ig) Sukladnost izgraene zgrade sa glavnim projektom kojim se daje tehniko rjeenje zgrade u odnosu na utedu toplinske energije i toplinsku zatitu i sukladnost s odredbama Tehnikog propisa potvruje: izvoa radova potpisom glavnog inenjera gradilita i peatom tvrtke izvoaa radova Iskaznica se prilae ostaloj dokumentaciji kod tehnikog pregleda zgrade PRILOG D Obrazac 1, list 1/3 ISKAZNICA POTREBNE TOPLINE ZA GRIJANJE prema poglavlju VI. Tehnikog propisa o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti kod zgrada, za zgradu grijanu na temperaturu 18 C ili viu
I. ISKAZ POTREBNE TOPLINE ZA GRIJANJE ZGRADE (podaci iz glavnog projekta zgrade u odnosu na utedu toplinske energije i toplinsku zatitu)1 1. OZNAKA PROJEKTA 2. OPIS ZGRADE Naziv zgrade ili dijela zgrade Lokacija zgrade (katastarska estica, ulica, kuni broj, naselje s potanskim brojem) Mjesec i godina izrade projekta
Oploje grijanog dijela zgrade A (m2)
Obrazac 2, list ISKAZNICA POTREBNE TOPLINE ZA GRIJANJE prema poglavlju VI. Tehnikog propisa o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti kod zgrada, za zgradu grijanu na temperaturu viu od 12 C a manju od 18 C PRILOG D Obrazac 1, list 1/3 ISKAZNICA POTREBNE TOPLINE ZA GRIJANJE prema poglavlju VI. Tehnikog propisa o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti kod zgrada, za zgradu grijanu na temperaturu 18 C ili viu 1) popunjava projektant glavnog projekta zgrade u odnosu na utedu toplinske energije i toplinsku zatitu
Obujam grijanog dijela zgrade V e (m3) Faktor oblika zgrade f 0 (m-1) Plotina korisne povrine zgrade A K (m2) Nain grijanja (lokalno, etano, centralno, toplansko) Vrsta i nain koritenja obnovljive energije Uee obnovljive energije u potrebnoj toplini za grijanje (%) Srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade e,mj,min (C) Srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade e,mj,max (C)
3. POTREBNA TOPLINA ZA GRIJANJE ZGRADE
Godinja potrebna toplina za grijanje Qh (kWh/a) najvea doputena izraunata
Godinja potrebna toplina za grijanje po jedinici plotine korisne povrine zgrade Qh'' (kWh/m2a) (za stambene zgrade)
Godinja potrebna toplina za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade Qh' (kWh/m3a) (za nestambene zgrade)
najvea doputena
izraunata
40
4. DRUGA ENERGETSKA OBILJEJA ZGRADE
Obrazac 1, list 2/3 Obrazac 1, list 3/3
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oploja grijanog dijela zgrade HT' [W/(m2K)] Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka HT (W/K) Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem HV (W/K) Ukupni godinji gubici topline Ql (J) Godinji iskoristivi unutarnji dobici topline Qi (J) Godinji iskoristivi solarni dobici topline Qs (J) Ukupni godinji iskoristivi dobici topline Qg (J)
5. ODGOVORNOST ZA PODATKE Projektantska tvrtka (naziv i adresa) Projektant glavnog projekta zgrade u odnosu na utedu toplinske energije i toplinsku zatitu (potpis i ig) Glavni projektant graevine (potpis i ig)
najvei doputeni
izraunati
Datum i peat projektantske tvrtke
II. IZJAVA IZVOAA RADOVA2 Izvoa radova (naziv i adresa)
I. ISKAZ POTREBNE TOPLINE ZA GRIJANJE ZGRADE (podaci iz glavnog projekta zgrade u odnosu na utedu toplinske energije i toplinsku zatitu)1 1. OPIS ZGRADE Naziv zgrade ili dijela zgrade Lokacija zgrade (katastarska estica, ulica, kuni broj, naselje s potanskim brojem) Mjesec i godina izrade projekta Oploje grijanog dijela zgrade A (m2) Obujam grijanog dijela zgrade V e (m3) Faktor oblika zgrade f 0 (m-1) Plotina korisne povrine zgrade A K (m2) Srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade e,mj,min (C) Srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade e,mj,max (C)
Glavni inenjer gradilita (ime i prezime)
Mjesec i godina zavretka gradnje Ovom Izjavom potvruje se da su radovi na zgradi odnosno dijelu zgrade iz toke I. ove Iskaznice izvedeni sukladno tehnikim rjeenjima i uvjetima za graenje iz glavnog projekta zgrade u odnosu na utedu toplinske energije i toplinsku zatitu .. (upisati oznaku projekta) i sukladno odredbama Tehnikog propisa o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti kod zgrada. Datum, potpis glavnog inenjera gradilita, peat tvrtke izvoaa radova
Obrazac 2, list 1/2 ISKAZNICA POTREBNE TOPLINE ZA GRIJANJE prema poglavlju VI. Tehnikog propisa o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti kod zgrada, za zgradu grijanu na temperaturu viu od 12 C a manju od 18 C
2) popunjava izvoa radova prije tehnikog pregleda Obrazac 2, list 2/2 1 popunjava projektant glavnog projekta zgrade u odnosu na utedu toplinske energije i toplinsku zatitu2 popunjava izvoa radova prije tehnikog
pregleda
2. TRANSMISIJSKI TOPLINSKI GUBICI ZGRADE najvei doputeni Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oploja grijanog dijela zgrade HT' [W/(m2K)] izraunati
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka HT (W/K) 3. ODGOVORNOST ZA PODATKE Projektantska tvrtka (naziv i adresa) Projektant glavnog projekta zgrade u odnosu na utedu toplinske energije i toplinsku zatitu (potpis i ig) Glavni projektant graevine (potpis i ig)
Datum i peat projektantske tvrtke

II. IZJAVA IZVOAA RADOVA2 Izvoa radova (naziv i adresa)
Glavni inenjer gradilita (ime i prezime)
Mjesec i godina zavretka gradnje Ovom Izjavom potvruje se da su radovi na zgradi odnosno dijelu zgrade iz toke I. ove Iskaznice izvedeni sukladno tehnikim rjeenjima i uvjetima za graenje iz glavnog projekta u odnosu na utedu toplinske energije i toplinsku zatitu ..(upisati oznaku projekta) i sukladno odredbama Tehnikog propisa o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti kod zgrada. Datum, potpis glavnog inenjera gradilita, peat tvrtke izvoaa radova
41
Predstavljanje raunalnog programa Toplinska zatita Novolit 2005

Primjer izrauna prema novom propisu
Mateo Bilu, dipl.ing.arh.
Izgled poetnog prozora za primjer prorauna kue prema HRN EN 832
Poetni prozor za unos nove zgrade ili ureivanje prethodno uneene zgrade
42
Prozor za unos ili ureivanje graevnih dijelova zgrade s naznaenom pozicijom opcije za ispis rezultata prorauna za odabrani graevni dio
Prozor za unos i izmjenu sastava konstrukcije (graevnog dijela) - proraun "U"
43
Prozor za unos i izmjenu sastava konstrukcije (graevnog dijela) - proraun kondenzacije na unutranjoj povrini graevnog dijela
Prozor za unos i izmjenu sastava konstrukcije (graevnog dijela) - proraun unutranje kondenzacije u graevnom dijelu
44
Prozor za unos i izmjenu sastava konstrukcije (graevnog dijela) - proraun ili ocjena dinamikih toplinskih karakteristika
Prozor za unos i izmjenu sastava konstrukcije (graevnog dijela) - graf temperature
45
Prozor za unos i izmjenu sastava konstrukcije (graevnog dijela) - graf difuzije vodene pare
Prozor za unos i izmjenu prozirnih graevnih elemenata zgrade
46
Prozor za proraun ukupnih toplinskih gubitaka zgrade
Prozor za proraun ukupnih toplinskih dobitaka zgrade
47
Prozor s rezultatima prorauna transmisijski gubici, potrebna toplina za grijanje, potronja energenata
Otvaranje prozora za ispise cjelokupnog projekta i Iskaznice...
48
Izgled prve stranice ispisa Iskaznice:
Skica zgrade za primjer prorauna prema HRN EN 832: 1998, Dodatak L
49

Top Lina

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Top Lina

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Razred arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu

TEHNIKI PROPIS O UTEDI TOPLINSKE ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZATITI U ZGRADAMA

Razred arhitekata HKAIG

Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama

Pokrovitelj skupa u Zagrebu:

Razred arhitekata HKAIG

Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama

Razred arhitekata HKAIG

Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama

Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama

Razred arhitekata HKAIG

Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama

Podjela ukupne finalne energetske potronje u zgradama javnog sektora zemalja EU

Podjela ukupne finalne energetske potronje u stambenom sek. zemalja EU

Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama

Gubitak energije kroz zidove u 2001.

Debljina topl. izolacije u 2001.

(The critical importance of building insulation for the environment, www.eurima.org)

Debljina toplinske izolacije zidova Europa 1982.-2001.

Iz zakljuaka izvjea Eurime:

Razred arhitekata HKAIG

Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama

Stare zemlje Nove zemlje Pridruene zemlje

Direktiva 2002/91/EC od 16. 12. 2002.

Direktiva 2002/91/EC od 16. 12. 2002. mjere za postizanje cilja:

Razred arhitekata HKAIG

Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama

zakonodavne mjere u Hrvatskoj

zakonodavne mjere u Hrvatskoj - potreba za novim propisom

Razred arhitekata HKAIG

Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama

zakonodavne mjere u Hrvatskoj temelj za donoenje propisa

lanak 12. (ZOG-a) Uteda energije i toplinska zatita

lanak 16. (ZOG-a)Tehniki propisi

Razred arhitekata HKAIG

Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama

primjena gra.proizvoda na koje ne upuuje propis - ugovori izmeu RH i EU

oekivani rezultati primjene Propisa

Razred arhitekata HKAIG

Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama

Rast u odnosu na prethodni popis 16% 14% 19%

Prognoza zastupljenosti starosnih kategorija stanova do 2025.

Razred arhitekata HKAIG

Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama

ZAHTJEVI ZA UTEDU TOPLINSKE ENERGIJE I TOPLINSKU ZATITU ZGRADA

Razred arhitekata HKAIG

Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama

Razred arhitekata HKAIG

Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama

NOVE ZGRADE, i 18C, f 30

(W/m2K) HT'= HT/A km ,

Po novom propisu HT (km) je manji za 19,0% do 36,3 %

Razred arhitekata HKAIG

Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama

Razred arhitekata HKAIG

Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama

Razred arhitekata HKAIG

Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama

PRORAUN KOEFICIJENTA PROLASKA TOPLINE U (k) I BILANCA TOPLINE

Razred arhitekata HKAIG

Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama

Razred arhitekata HKAIG

Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama

METODA PRORAUNA I POTREBNI PODACI