Buzaija Nevzudin

SKRIPTA
MS ACCESS

Travnik, novembar 2005.

Sadraj
Sadraj ta je baza podataka Vrste baza podataka - Model podataka Relacioni model baza podataka Tabele Primarni klju MS Access Startovanje MS Access-a Osnovni delovi prozora MS Access-a MS Access-ov Toolbar OTVARANJE baze iz MS Access-a Otvaranje postojee baze podataka kada je MS Access startovan Database Window Objekti MS Access-a Pravljenje nove baze podataka Rad sa tabelama Pravljenje nove tabele Pravljenje tabele preko wizard-a Pravljenje tabele u dizajnu Otvaranje postojee tabele Otvaranje tabele za unos podataka - Datasheet view Modifikovaje tabele - Design view Imenovanje objekata Relacije meu tabelama Povezivanje tabela u bazi podataka FORME (OBRASCI) Kreiranje forme Kreiranje forme korienjem Form Wizard-a Unoenje podataka korienjem forme Modifikovanje forme Radni izgled forme Selektovanje polja na formi miem Promjena irine forme Podeavanje objekata na formi Snimanje izmena UPRAVLJANJE UPITIMA Kreiranje upita Dizajn upita Startovanje upita Korienje logikih operatora Korienje sloenijih kriterijuma IZVJETAJI Kreiranje izvjetaja (Reports) Kreiranje jednostavnog izvjetaja - Columnar 1 3 3 4 4 4 5 5 5 5 6 6 7 8 9 9 9 10 11 15 15 15 15 16 16 18 18 19 21 21 22 22 23 23 24 24 24 25 27 27 28 29 29 29 2

Kreiranje izvjetaja korienjem Report Wizard-a Design View Dodavanje novog objekta u izvjetaj

29 33 34

ta je baza podataka
Podatak - nosilac realne slike stvarnosti koji daje zapis nekog injeninog stanja (ut; bijel; cijel; 1; F14; 354; $10,50; Musa Kesedjija; itd.). To je, u stvari, injenica a nekom segmentu realnog svijeta koju treba uvati u elektronskom obliku na dui vremenski period i koja ima znaenje za korisnike baze podataka. Informacija obraeni podaci povezanih grupa podataka ili podatak koji proiruje nivo znanja, odnosno smanjuje neodreenost sistema. Za informaciju je bitno da bude jasna, tana i pravovremena. Tako bi reenica: Danas je naa firma ostvarila promet u iznosu ad $5000 sa zaradom ad $320 bila informacija, ako nas obavetava a neem to nismo znali. Baza podataka - kolekcija povezanih podataka sa viestrukom namenom. To je skup podataka kaji se odnose na jednu temu ili namenu. Mada je lahko shvatiti bazu podataka kao skladite opte namjene za smjetaj i obradu bilo koje vrste informacija, prema vaoj elji. Na primijer, u bazu podataka moete smjetati imena i adrese. Takoe biste mogli da uskladitite podatke o vaoj videoteci, fonoteci, zalihama i porudbinama vaeg privatnog preduzea, kao i svih oblika evidentiranja i prikazivanja podataka o poslovanju. Primjeri iz svakodnevnog ivota: Telefonski imenik Red vonje Adresar Knjiga gostiju u hotelu Itd.. Sistem baze podataka - je cjelina koju ine: sama baza podataka, koja moe predstavljati jednu datoteku, dok je to u kompleksnijim modelima najee hijerarhijski i strukturno organizovan sistem vie povezanih datoteka sistem za upravljanje bazom podataka (Database Management System - DBMS) i korisnici baze podataka. DBMS Database Management System 1. Upravlja fizikim smjetanjem podataka na optimizovan nain. Da bi itanje i pisanje bilo to bre. 2. Procesira upite (upit - zahtjev za izvjetavanjem ili izvravanjem) 3. Upravlja fizikom bezbjednou podataka (backup) 4. Logika bezbjednost podataka (security) 5. Upravlja integritetom podataka (Podaci moraju biti jedinstveni i potpuni) 6. Upravlja transakcijama (transakcija skup operacija nad podacima koji se tretiraju kao jedna cjelina) 7. Upravlja konkurentnim pristupom (vie korisnika u isto vreme pristupa bazi) 8. Upravlja poslovnim pravilima

Vrste baza podataka - Model podataka

1. 2. 3. 4. Mreni Hijerarhijski Relacioni Objektni

Hijerarhijski model prilino je jednostavan i ne zahtjeva veliko informatiko znanje, ali su pristup i manipulacija informacijama izuzetno oteani zbog stroge hijerarhijske meuzavisnosti. Mreni model je fleksibilan, moan i efikasan, a podacima se pristupa preko mree logikih veza. Nedostatak ovog pristupa je zahtjev za upotrebom brzih raunara i veim informatikim znanjem. Relacioni model (RDBMS) temelji se na klasinom tabelarnom modelu. Tablice se meusobno povezuju relacijama ija je glavna uloga uvanje integriteta podataka, brze pretraivanje i izbjegavanje redundancije, odnosno ponavljanja pojedinog podataka na vise mjesta ili tablica. Objektni je najsavremeniji, ali nije zaivio jer se promet novca obavlja preko relacionih baza, a prelaz sa relacionog modela na objektni nije lahak.

Relacioni model baza podataka

Relaciona baza je skup tabela i veza izmeu njih. Ime je dobila po relacionom raunu u matematici (relacije skupova).

Tabele
Tabela (engl. Datasheet) je osnovna fizika i logika jedinica baze, skladite za sirove podtake. Objekti su fiziki fragmentisani u tabeli. Tabela sadri redove, zvane zapisi ili slogovi (engl. Records) i kolone zvane polja (engl. Fields). Prvi red tabele (zaglavlje) sadri imena polja baze podataka. Svako polje moe da sadri samo unaprijed odreen tip podatka (tekst, broj, datum, ...) i ima zadatu irinu. Tabela je prototip entiteta. Jedan red tabele predstavlja jedan zapis. Svaki zapis sadri sva polja tabele.

Na presjeku reda (zapisa) i kolone (polja) nalazi se stvarni podatak (engl. Value). Nad tabelama se izvravaju pretrage u cilju istraivanja ili u cilju auriranja

Primarni klju
Svaki zapis (red) mora da bude jedinstven. Takoe pretraga tabele mora da bude to bra. U tu svrhu se definie primarni klju. To je kolona ije vrijednosti su razliite u svakom redu i time je omoguena laka pretraga. Podaci moraju biti jedinstveni i ovo polje je obavezno za unos. Ne moe se unijeti zapis bez primarnog kljua. Primarni klju moe i da bude sloen (da se sastoji od dvije ili vie kolona).

MS Access
Prednosti korienja MS ACCESS-a MS ACCESS je savremena baza podataka koja omoguava da, zajedno sa Word-om, Excel-om, PowerPoint-om i programima za slanje e-mail-a, potpuno automatizujete svoje poslovanje. MS ACCESS je mona alatka za upravljanje, organizovanje, uvanje, sortiranje i pretraivanje podataka. MS ACCESS je jednostavan za upotrebu, lahko se ui i ne zahtjeva da korisnik bude profesionalac za baze podataka. MS ACCESS dozvoljava izmjene u bazi podataka i onda kada ste unijeli podatke.

Startovanje MS Access-a
Kliknite na Start, a zatim na Start meniju selektujte opciju Programs. Zatim na submeniju selektujte Microsoft Access ikonu:

Osnovni dijelovi prozora MS Access-a

MS Access sadri sve elemente po standardu MS Windows-a. Na vrhu prozora se nalazi standardna naslovna linija, kao u bilo kojoj Windows aplikaciji.

Ispod je glavni meni,

a zatim Toolbar:

Kada startujete MS Access, na glavnom meniju nisu aktivne sve opcije, jer nije otvorena ni jedna baza podataka.

MS Access-ov Toolbar
Toolbar sadri ikone kojima se na bri nain startuju odreene naredbe iz glavnog menija. MS Access ima vie Toolbar-ova koje moete da prikaete ili sklonite sa ekrana selektovanjem opcije View->Toolbars. Ukoliko niste sigurni koju komandu izvrava neka ikona, postavite na nju kursor mia i zadrite ga nakratko. Pojavie se tooltip (uti pravougaonik) u kojem je dat opis funkcije

ikone:

OTVARANJE baze iz MS Access-a

Pokretanjem MS Access-a, (npr. na Start/Programs/Microsoft Access) sa desne strane Access-ovog prozora, dobijate prozor kao na slici i ponuene slijedee opcije za otvaranje baze: Poslije Open a file se nalazi spisak baza koje su posljednje otvarane, a ako baza koju otvaramo nije u spisku, postoji i dugme More files... koje otvara dijalog Open. Ispod toga su i opcije New ako elimo da napravimo novu bazu. (O tome e kasnije biti rijei.)

Otvaranje postojee baze podataka kada je MS Access startovan

U meniju File selektujte opciju Open, i zatim na dialog box-u otvorite folder gdje je snimljena baza. Selektujte bazu podataka (fajl) koju elite da otvorite i kliknite na dugme Open.

Na kraju menija File, su prikazana imena fajlova koji su otvarani u posljednje vrijeme, pa se ovo moe iskoristiti za bre otvaranje fajlova. Radni prozor MS Access baze (Database Window) sadri paletu Objects (preko koje se otvaraju kartice eljenih tipova objekata), kao i svoj Toolbar (dugmad za alatke), sa nekoliko najeih komandi. U samom vrhu ovog prozora (naslovna traka) nalazi se ime baze koja se obrauje.

Sistem menija i paleta alatki u MS Access-u funkcionie na slian nain kao i u ostalim programima Microsoft Office-a, dok se sve ostalo smatra radnom povrinom u kojoj se razvija i radi MS Access aplikacija. Na samom dnu MS Access prozora smjetena je statusna linija (Status bar) preko koje se korisniku prosljeuju dodatne informacije o tekuem objektu i informacije koje se odnose na tastere Insert, Num Lock, Caps Lock, Scroll Lock,...

Database Window
Po otvaranju neke MS Access baze podataka na ekranu se pojavljuje Database Window. On omoguuje izbor jednog od sedam tipova objekata aktivne baze podataka, kao i reim (mod) rada u njima: Open - otvaranje postojeeg, Design - redizajniranje postojeeg, odnosno, New - kreiranje novog objekta). Kod izvjetaja opcija Open je zamijenjena odgavarajuom opcijom Preview (kojom se on otvara za pogled), a kod makroa i modula opcijom Run (kojom se on pokree). Desnim klikom na objekat moete dobiti sve moduse rada sa datim objektom, pa ovaj nain treba maksimalno koristiti kod otvaranja objekata za bilo kakvu obradu. Ne treba zanemariti ni ikonice na Toolbar-u, a posebno u situaciji kada treba prei iz jednog u drugi modus obrade objekta, a Database Window nije vidljiv. Toolbar daje jo jednu

prednost preko ikonice moete uvek prei u pretpostavljeni (suprotan) modus (npr. iz Open u Design reim rada).

Objekti MS Access-a
MS Access spada u grupu programa za upravljanje bazama podataka - DBMS (Database Management System). Kao to i samo ime kae, ovi alati se koriste u projektovanju, razvoju i korienju baza podataka. Podaci koji se obraduju mogu praktino biti sve to je, za korisnika baze podataka, prirodno i potrebno: Imena i adrese Informacije o zaposlenima i saradnicima Fakture, uplate, knjigovodstvo Poslovni kontakti, kupci, predvianja Podaci a kretanjima i stanjima zalihama Planovi, rezervacije, projekti itd. Jedna baza podataka u MS Access-u moe da sadri slijedee vrste objekata: Tabela (Table) je osnovni tip objekta u bazi i predstavljaju direktan (primarni) izvor podataka. U tabelama se, pa osmiljenim principima i vezama, uvaju podaci kojima raspolae korisnik i one su prvi objekti koje treba kreirati. Podaci u tabeli su smjeteni u polja (kolone, eng. Fields), a sva definisana polja ine slog (zapis, red, eng. Record). Kvalitet baze podataka i IS-a lei u kvalitetnoj organizaciji podataka u tabelama baze, kao i njihovim dobrim vezama (relacionom modelu). Upit (Query) je tip objekta za postavljanje pitanja o podacima iz tabela (ili drugih upita), a u cilju njihovog auriranja kroz obrasce ili pregleda kroz izvjetaje (na ekranu ili tampau), pa se mogu definisati kao posredni izvori podataka. Na primijer, upiti mogu da daju informacije (odgovore na pitanja) kao to su koliko kupaca je iz Novog Sada, koja su njihova imena i brojevi telefona, s tom razlikom to va nalogodavac govori bosanski, a upit - jezikom SQL. Upiti se mogu koristiti za spajanje (engl. join) kolona iz vie (relacijama povezanih), tabela. Jedan upit bi mogao, na primijer, da spoji tabele kupaca, porudbina, stavki porudbina i proizvoda da bi odgovorio na pitanje koji kupci su naruili koje proizvode i koja je vrijednost njihovih porudbina. Upiti su, takoe, korisni prilikom izmjene, brisanja ili unoenja velike koliine podataka u jednom prolazu. Svaki korisnik MS Access-a bi trebalo da ga bar toliko poznaje da moe bez problema iz njegove baze izvui potrebne podatke i to onako kako mu zada kolega ili nalogodavac. Svaki dalji rad u upravljanju bazom se zasniva na kreiranju objekata (forme i izvjetaji) koji ne mogu bez upita ili tabela, pa se njihovo kreiranje moe znatno ubrzati samo pod uslovom da su izvori podataka (tabele i upiti) dobro kreirani. Obrazac (Form) omoguava unos i prikazivanje podataka u prikladnom formatu koji lii na tampane obrasce u kojima treba popuniti prazna mjesta. Vai obrasci mogu biti jednostavni ili prilino sloeni - sa grafikom, linijama, mogunostima automatskog pretraivanja, koje unos podataka ine brzim i lahkim. Obrasci mogu da sadre i druge obrasce (nazvane pod-obrasci, engl. subforms) to omoguuje istovremeni unos podataka u vie tabela. Izvjetaj (Report) daje izvanredne mogunosti pregleda i tampanja podataka. Kao i obrasci, izvjetaji mogu da budu jednostavni, ali i veoma kompleksni. Primjeri izvjetaja su: spiskovi, hronoloki pregled poslovanja, cirkularna pisma, naljepnice sa adresama i fakture. Izvjetaji se za podatke obraaju tabelama, ali jo ee upitima, a njihov osnovni zadatak je da te podatke predstave u obliku koji je lahak za pregled, razumljiv i gde se mogu brzo uoiti greke. Na primijer, izvjetajem se moe dobiti prodaja po mjestima, broj porudbina u nekom periodu i druge informacije koje se koriste za

donoenje vanih poslovnih odluka. Pages ili Data Access Pages (Web stranice za pristup podacima), omoguuju kreiranje sloenih obrazaca na Internetu kompanije koji su povezani s podacima u vaoj mrei. ak i novajlija moe da kreira Web stranice sa uvijek aurnim podacima. Makro (Macro) je niz MS Access komandi, a koristi se u sluajevima kada nekoliko komandi (odreenim redoslijedom) treba pozvati na vie mesta u MS Access aplikaciji (uglavnom iz forme). Kada pokrenete makro, MS Access izvrava sve naredbe makroa u redoslijedu u kom su akcije navedene. Bez pisanja programskog koda, moete definisati makroe koji automatski otvaraju obrasce za bazu podataka, tampaju naljepnice sa adresama, obrauju porudbine i druga. Modul (Module) kao i makro omoguava automatizaciju, ali mnogo napredniju, jer se u njemu, kao razvojna platforma, koristi VBA, u obliku procedura tipa Sub i Function, koje su na raspolaganju cijelom projektu. Kako su tabele izvori podataka, tako MS Access-fajl predstavlja bazu u sluaju da ima tabele, dok se u MS Access aplikacijama uglavnom nalaze ostali objekti, a veza sa tabelama se uspostavlja Link-om. Koncepcija odvajanja baze i aplikacije se obavezno primenjuje u profesionalnim projektima.

Pravljenje nove baze podataka

Postoji vie naina da se napravi nova baza podataka: 1. ili se u meniju File odabere opcija New 2. ili se na prozoru Getting Started (koji se otvara kada pokrenete Access) klikne na Create New File... 3. ili se na Toolbaru Standard klikne na New File ikonu U sva tri sluaja se dobija prozor New File koji nam daje mogunost da napravimo novu praznu bazu (Blank Database) ili da iskoristimo ablone (Templates) pa da napravimo bazu koristei wizard. Ako odaberemo Blank Databse, otvara se dijalog File New Database gde definiemo gde e se nalaziti fajl nove baze. Potrebno je uraditi slijedee: 1. Otvoriti folder gde emo da snimimo fajl 2. Unesemo ime fajla 3. Pritisne se dugme Save Ovim smo dobili novu praznu bazu bez ijednog objekta. Sada je potrebno napraviti nove objekte.

Rad sa tabelama
Pravljenje nove tabele
Na prozoru baze odaberu se objekti Tables i tu postoje tri naina za pravljenje novih tabela:

10

1. Pravljenje tabele u dizajnu 2. Pravljenje tabele preko wizarda 3. Pravljenje tabele tako to e se unositi podaci

Pravljenje tabele preko wizard-a

Koristi se u fazi uenja, pa bi bilo dobro da ovde prikaemo njegovo korienje. Komercijalne (poslovne) baze podataka, koje se eksploatiu i po 24 na dan, moraju se ozbiljnije projektovati, pa prilikom kreiranja tabele u njima neete moi (a ni eljeti) da koristite Wizard-c. U prvom dijalogu Table Wizard-a izaberite tip tabele (poslovna ili personalna), zatim neku od predloenih tabela, polja iz izabrane tabele i kreirali ste listu polja vae nove tabele (poslijednja lista), a preko komandnog tastera Rename Field moete promijeniti ime izabranih polja.

U drugom dijalogu Table Wizard vam nudi da unesete ime tabele i (opciono) deklariete polje primarnog kljua.

11

U treem dijalogu se moete odluiti na kaji nain ete otvoriti kreiranu tabelu: u Design View modu, Datasheet View modu ili dozvoliti MS Access-u da kreira i formu (obrazac) za unos podataka ove tabele. Na slian nain se koriste i svi astali Wizard-i: Query Wizard, Form Wizard, Report Wizard.

Pravljenje tabele u dizajnu

Nain na kaji se najee kreiraju tabele je Design View. Tu je omoguen detaljan opis i definicija svakog polja nove tabele, kao i kasnije modifikacije postojee tabele. U gornjem panelu otvorenog prozora upisuje se: Field Name - ime polja, kojim se definie ime atributa u tabeli. Iz mnogih razloga (koje ovde neemo pominjati) potujte sledea pravila kod zadavanja imena polja: 1. koristite ta krae ime uz kombinovanje velikih i malih slova, 2. ne koristite specijalne znake osim, 3. ne koristite YU slova. iako, i bez ovih pravila, sve moe da funkcionie u lokalnom okruenju (va MS Access i

12

va PC i vaa lokalna mrea) ipak kad distribucije (publikovanja) baze podataka ili njenog povezivanja sa nekom aplikacijom u razvoju (npr. pod Visual Basic-om ili operativni sistem UNIX) moete imati grdnih problema. Ista pravila treba koristiti i kod imenovanja fajla baze i svih objekata u bazi. Ovo ne treba mjeati sa unosom podataka i komentara, gde se moe koristiti bilo koje pismo ili jezik (omoguen operativnim

13

Data Type - tip podatka, kaji se uva u tom polju je najvanije svojstvo polja, pa mu posvetite veliku panju. Ovde treba to vie izbjegavati tekstualni tip (Text), jer se njegovim korienjem najmanje tedi prostor, a baza gubi na performansama. Primijer za ovo moe biti potanski broj mjesta, kaji treba obavezno definisati kao broj (Number), a ne kao tekst (Text). MS Access podrava slijedee tipove podataka (Data Type): Text - tekst (slova, brojevi i svi specijalni znaci) sa kojim se ne vre raunske operacije, a duine do 255 karaktera. Memo - dugaak tekst (slova, brojevi i svi specijalni znaci) duine do 65535 karaktera. Ovakav tip tekstualnog podatka ne moe ui u neko sortiranje, pretraivanje ili grupisanje. To treba imati u vidu. Number - brojevi koji se upotrebljavaju u aritmetikim izrazima, a ve1iina polja (Field Size) zavisi ad podtipa koji moe biti: Byte, Integer, Long Integer, Single, Double, Replication ID, Date/Time, Currency, Auto Number ili Yes/No. OLE Object - Objekat kao MS Word dokument. MS Excel tabela. zvuk. grafikon. slika... povezan je (Linked) ili ugraen (embedded) u MS Access tabelu Lookup Wizard polje ije vrednosti su primarni kljuevi iz mneke druge tale. Ovi je najjednostavniji nain povezivanja tabela. Description je tekstualni opis podatka duine da 255 karaktera, a njegovo upisivanje se savjetuje, jer se on, u toku rada korisnika na datom polju podatka, ispisuje u statusnoj liniji i korisniku prua dodatne informacije o tom polju.

14

Kartica GENERAL sadri listu optih svojstava polja: Field Size je veliina polja; podrazumjevani tip i duina se podeava opcijama u MS Access-u. Najee je to 50 karaktera za tekst, a Long Integer za brojeve. Decimal Places - je svojstvo specifino za numerike podatke i odreuje broj cifara iza decimalne trake. Format - definie poseban izgled tekstualnog polja, dok je za brojeve pred1oeno nekoliko standardnih tipova (General Number, Currency, Fixed, Standard, Percent, Scientific), kao i za Date/Time (General*, Long*, Medium*, Short*). Ovi formati u velikoj meti zavise od podeavanja u Regional Settings servisu Control Panel-a. Input Mask - definie masku za unos podataka, koju korisnik mora ispotovati prilikom unosa podatka, a korisna je u sluajevima unosa: broja telefona, broja pote, matinog broja i sl.. Caption - po potrebi definie naslov polja. Ovaj tekst e biti ubaen pri kreiranju grafiko-uprav1jake kontrole u nekoj formi koja prikazuje podatke iz ove tabele. Ukoliko se ovde ne unese nita, podrazumjeva se da ima vrijednost kao i ime polja (Field Name). Default Value - predstavlja vrijednost koja se autornatski upisati u polje pri popunjavanju novog zapisa. Validation Rule - je izraz koji definie zahtjeve koje mora da ispuni unijeti podatak. Obino su uslovi vezani za brojanu vrednost i opseg kome dati podatak pripada, a moe se rijeiti i pitanje da li je podatak uopte unijet, jer ako nije unijet ima problematinu vrijednost Null. Validation Text - tekst poruke koja se pojavljuje ukoliko uslov Validation Rule nije zadovoljen. Kreiranjem ovoga izbjegavaju se komentari, koje korisnik dobija na engleskom. Required odreuje da li je u tom polju unos podatka obavezan (Yes) ili nije (No). Allow Zero Length je svojstvo specifino za tekstualne podatke i odreuje da li je dozvoljeno postojanje stringa nulte duine () u polju. Indexed je svojstvo kojim se uk1juuje indeksiranje na odreeno polje u cilju izbegavanja dupliciranja podataka i loeg pretraivanja ili sortiranja po odreenom polju. Efekat indeksiranja se moe sagledati tek kod rada velikih tabela (par hiljada slogova) i baza podataka sa vie ovakvih tabela, a ponuene su tri opcije: 1) polje nije indeksirano (No), 2) polje je indeksirano, a duplikati vrijednosti su dozvoljeni (Yes-Duplicates OK) ili 3) polje indeksirano, ali duplikati nisu dozvoljeni (Yes-No Duplicates). Kod polja koje predstavlja primarni klju mora biti odabrano (Yes-No Duplicates).

Kartica LOOKUP sadri svojstva u s1uaju da se podatak u tekuem polju bira iz liste vrijednosti. Sve zapoinje izborom tipa kontrole koja prikazuje listu raspoloivih vrijednosti, tako da u zavisnosti od vrste podataka koje polje ima moe biti Text Box (nije Lookup polje), ComboBox, i List Box (standardno), kao i CheckBox (za Yes/No tip podataka). MS Access omoguava da se ovdje detaljnije odredi izvor podataka za odnosno polje, mada je Lookup Wizard, ipak, za poetak jednostavniji.

15

Lookup Wizard predstavlja skoro idealan nain da inicirate prvu relaciju povezujui dva polja izmeu dvije tabele u vaoj bazi, ali obavezno ispotujte slijedeu proceduru: 1) kreirajte izvornu tabelu koja obavezno treba da sadri primarni klju sa AutoNumber ili Number tipom podatka i bar jo jedno polje (obino tekstualna i male duine); 2) u izvornu tabelu Zanimanja(ZanimanjaID, Zanimanje) unesite nekoliko tekstualnih podataka (npr. pravnik, ekonomista, novinar, profesor i pekar;) 3) kreirajte novu tabelu Radnici(Prezime, Ime, Zanimanje), pa za jedno polje podatka (Zanimanje) iskoristite Lookup Wizard i zadajte za izvor podataka liste prethodno kreiranu tabelu (oba polja); 4) ako je potrebno zadajte drugo ime za polje koje ste kreirali, a zatim sauvajte tabelu (dizajn); 5) otvorite istu tabelu za auriranje, pa unesite nekoliko slogova podataka. Uoite da e se AutoNumber (ujedno i klju) sam sakriti, pa ete u korienju polja sa vezom na drugu tabelu vidjeti samo tekstualni prikaz, a u polje podatka e biti upisana numerika vrjednost odgovarajue stavke koju odaberete iz liste. Pri tom, tabelu izvora podataka za listu moete aurirati, to e se odraavati i na stavke u listi. U sluaju da vam ova ne uspije, preostaje da sami podesite parametre u kartici LOOKUP.

Otvaranje postojee tabele

Otvaranje tabele za unos podataka - Datasheet view
Na glavnom prozoru baze podataka odabere se opcija Tebles i u spisku postojeih

16

tabela se odabere eljena tabela i dva puta klikne na nju. Tabele e se otvoriti u prikazu za unos podataka (Datasheet view).

Slogovi su poredani u redove. Ispred svakog reda je polje za selektovanje a ispred trenutno aktivnog sloga je crni trougao(Record Selector). Da bi se oznaio jedan red potrebno je kliknuti na polje ispred njega. Mogue je selektvati i vie redova ako to drimo Ctrl ili Shift. Za kretanje kroz tabelu koristio i strelice na dnu tabele. Za upis novog sloga, potrebno je otii na posljedni red tabele, koji je uvijek prazan.

Modifikovaje tabele - Design view

Ze pravljenje izmjena na ve postojeoj tabeli, koristimo Design View tabele. Potrebno je oznaiti tabelu, zatim na na prozoru baze. Ako je tabela ve otvorena u

Datasheet View, moe se kliknuti na na paleti sa alatkama (Toolbar). Ovde je mogue napraviti sve neophodne izmjene na tabeli. Za povratak u Datasheet View potrebno je kliknuti na isto dugme na Toolbar-u.

Imenovanje objekata
Imena objekata (fajl baze podataka, objekti u bazi i polja u tabelama) je najbolje zadavati primjenjuju sljedea pravila: kombinovati VelikaMala slova bez odvajanja na vie rijei i bez specijalnih znakova VELIKIM slovima imenovati one vanije objekte (mada sutinske razlike nema, ali se bre uoavaju u sluaju veeg broja objekata); primijeniti imenovanje oblika IME - kada objekat treba postaviti kao prvi u nizu (specijalni objekat ad znaaja za projektovanje baze ili aplikacije) primjeniti imenovanje oblika Ime_Sub - kada odnosni objekat (tabela, forma) predstavlja podobjekat objekte, planirane za uklanjanje (brisanje), imenovati sa prefiksom u obliku zzzIME, jer e se nai na kraju liste objekata. izbjei kreiranje tabele i upita sa istim imenom, jer moe doi do greke prilikom pozivanja (MS Access i tabelu i upit smatra izvorom podataka jednakog prioriteta), pa se praktikuje imenovanje upita uz prefiks qry (kao npr. qryArtikli). Mada se prefiksi koriste i kod imenovanja svih drugih objekt (tab, frm, rpt, mod i

17

slino), kod imenovanja upita to nije ad samo formalnog ve od sutinskog znaaja za korektan rad baze.

Relacije meu tabelama

Povezivanje tabela u bazi podataka
Jedna baza se sastoji od jednog ili vie entiteta. Entiteti mogu da budu povezani na vie naina: Veza 1:1 1:1 je najprostiji oblik veze, a za primjer se moe uzeti veza RUKOVODI izmeu entiteta RUKOVODILAC i SEKTOR, gde se vidi da jedan rukovodilac moe rukovoditi samo jednim sektorom, ali i obratno - jedan sektor ima sama jednog rukovodioca.

Veza 1:n (n:1) je najei tip veze, a da bi je veza 1:n ili n:1 zavisi od toga u kom smjeru je posmatrana. Za primjer ovog tipa veze se moe uzeti veza SEKTOR ZAPOSLJAVA RADNIKA, gde su entiteti SEKTOR i RADNIK u vezi 1:n, jer u jednom sektoru moe biti zaposleno vie radnika.

Veza n:n veza (vie prema vie) koja se u modelima vrlo esto javlja, a ono to je za nju specifino je da takva kakva jeste - ne moe da se direktno implementira u relacionom modelu baze podataka jer bi dovela do nemogunosti stroge definicije. Problem veze n:n izmeu dva entiteta se prevazilazi razbijanjem ove veze na dve veze tipa 1:n, pa se tako, prikazana veza RADNIK:PROJEKAT (n:n), dijeli na dvije veze: PROJEKAT:RADI_NA (1:n) i RADI_NA:RADNIK (n:1), gdje je RADI_NA novi entitet (tabela u bazi) koji obezbeuje strogu kontrolu modela.

Primjer veza izmeu tabela u bazi Zubna Ordinacija.mdb

18

Izborom Relationships sa Toolbar-a Database otvara se prozor u kome se definie relacioni model (veze polja izmeu tabela). Iz dijaloga Show Table (koji se dobija sa Toolbar-a) biraju se tabele i upiti koji uestvuju u relacijama. Viestruko biranje objekata vri se uz pomo tastera Shift. Kada se tabele nau na panelu, odgovarajue relacije se kreiraju prevlaenjem polja jedna tabele na odgovarajua polja druge tabele. Sputanjem na odgovarajue polje u drugoj tabeli na panelu, pojavljuje se dijalog u kome se bira tip i osobine veze(1). MS Access e automatski prepoznati (sugerisati) vezu 1 :N (One-To-Many) ili 1:1 (OneTo-One). Ostaje jo da se odredi da li treba ukljuiti referencijalni integritet(2) i u okviru njega da li treba postaviti opcije za kaskadno brisanje i/ili kaskadno auriranje sadraja tabela. Ostali tipovi veza mogu se definisati u Join Type (3).

VEZA je izraz za liniju koja spaja dva polja u dvije tabele. Tabele se dakle vezuju preko

19

polja podataka, a veza moe biti i viestruka (preko vie polja). Viestruke relacije mogu uticati na poveanje broja redundantnih (ponovljenih) podataka u bazi kao i na nemogunost ostvarenja referencijalnog integriteta date relacije, pa ih treba izbjegavati. Ako veza izmeu dvije tabele nema oznaku tipa (1 i ) to znai daje veza tek inicirana. RELACIJA predstavlja jednostruku ili viestruku vezu izmeu dvije tabele preko njihovih polja. Sve veze izmeu dvije tabele moraju da se uklapaju u jedan tip relacije (1:n, n:1, 1:1), to znai da se u jednoj relaciji ne mogu ukljuiti veze razliitih tipova. Relacija se smatra definisanom (uspostavljenom) tek po ukljuenju referencijalnog integriteta (dijalog Relationships) i tipa relacije (dijalog Join Properties). MS Access prepoznaje tip relacije, pa se u ovaj dijalog ulazi da bi se tip relacije, eventualno, promjenio (najee kod upita) Relacije tipa 1:n i 1:1 Relacija tipa 1:n (ili n:1) je najei tip relacije, alibi se slobodno moglo i rei da se dobar relacioni model zasniva samo na ovom tipu relacije izmeu tabela. Relacija tipa 1:1 je rjei tip, jer daje mogunost da se obje tabele (koje su u ovoj relaciji) smjeste u jednu. U sluajevima kada u jednu tabelu treba smjestiti veliki broj polja (atributi jednog entiteta) onda se, zbog preglednosti relacionog modela i njegovog lakeg odravanja, polja grupiu u vie tabela, a izmeu definie relacija 1:1. Kao primjer za ovo se moe uzeti neki kompleksan entitet kao to je avion, gde se on mora podijeliti na grupe atributa (motor, putniki prostor, kabina posade, teretni prostor, ...), pa treba kreirati tabele prema ovim entitetima, a sve njih povezati po jednom polju (atributu) koji egzistira u svima (npr. AvionID).

FORME (OBRASCI)
Obrasci slue za unos, pregled, auriranje, ali nekada i za tampanje podataka. Njihova namjena je pristup korisnika pregledu i auriranju podataka. Korisnik mora biti lien svake mogunosti da unosi i ispravlja podatke u samoj tabeli, jer se na taj nain mogu pojaviti neoekivani i nepredvidivi problemi za programera ali i za samog korisnika. Forma (ili obrazac) je najbolje i najlake grafiko okruenje za korisnika, a ako ona realno oslikava pravi obrazac na koji je korisnik do tada navikao bie mu mnogo lake da se snae u njoj i bez velikog objanjavanja o nainu popunjavanju i uslovima.

Kreiranje forme
Kreiranje forme korienjem AutoForm Wizard-a Selektujte tabelu ili upit (Query) u Database prozoru. Kliknite na ikonu AutoForm: Wizard e automatski kreirati formu za unos podataka, na primjer:

20

Kreiranje forme korienjem Form Wizard-a

Trudite se da, uvek kada je to mogue, koristite Form Wizard za kreiranje formi. Kasnije moete da izmjenite izgled forme i prilagodite je Vaim potrebama. Kliknite na dugme Forms (1) u Database prozoru, a zatim na dugme New (2) u gornjem djelu prozora i na ekranu e se pojaviti dijalog New Form. Izaberite opciju Form Wizard (3), a zatim izaberite tabelu za koju elite da kreirate formu (4).

Kada kliknete na OK, pojavie se sljedei prozor:

21

U polju Tables/Queries izaberite tabelu za koju kreirate formu (1). U listi na lijevoj strani dijaloga pojavie se spisak polja u tabeli. Selektujte polje (polja) koje elite da budu na formi (2) i kliknite na dugme > (3). Ukoliko elite da se sva polja prikau u na ekranu kliknite na dugme: >> (2) Sva selektovana polja e se premjesti na listu sa desne strane dijaloga. Ukoliko ste pogreno polje selektovali da bude na formi, na slian nain moete da ih prebacite na listu Available Fields na lijevoj strani dialoga, korienjem dugmeta: < Kada zavrite sa selekcijom polja, kliknite na dugme Next (4) Na sljedeem dijalogu izaberite na koji nain e polja biti rasporeena na formi. Kliknite na dugme Next i na sljedeem dijalogu izaberite jedan od standardnih izgleda forme.

Na sljedeem dijalogu unesite ime pod kojim e forma biti snimljena i kada kliknete na Finish, forma e se snimiti i prikazati

22

Unoenje podataka korienjem forme

Na prozoru baze selektujte objekte Forms i dva puta kliknite na ime forme u kojoj elite da unosite ili mijenjate podatke. Unoenje podataka je slino kao da unosite podatke u tabelu. Unesite vrijednost u polje, a zatim tasterom Tab preite na sljedee polje. Kada ste na posljednjem polju, tasterom Tab prelazite na prvo polje novog podatka. Ako elite da kreirate novi podatak kliknite na dugme .

Modifikovanje forme
Modifikovanje izgleda forme Na Design prozoru selektujte tab Forms (1), a zatim i ime forme koju elite da modifikujete (2). Kliknite na ikonu Design (3)i selektovana forma e se otvoriti u reimu za dizajn. Istovremeno e se pojaviti novi Toolbar (4) sa objektima koje moe da sadri forma.

23

Na formi moete da mijenjate poloaj i veliinu polja, da dodajete nova poja,..

Radni izgled forme

Kliknite na ikonu View i na ekranu e se prikazati izgled forme kakav e biti prilikom Unosa i modifikovanja podataka (Form View). Da bi ste ponovo, preli na dizajniranje forme kliknite na ikonu . Promjene izgleda forme Kada zavrite kreiranje forme korienjem Form Wizard-a moete da modifikujete izgled forme, poloaj i izgled polja, da dodajete nova polja ili da briete postojea. Osnovni princip je, kao i u drugim Microsoft-ovim aplikacijama, selektuj, a zatim manipulii. Svako polje na formi koje je kreirano korienjem Form Wizarda, povezano je (Bound) sa nekim poljem u tabeli ili upitu. Polje na formi se sastoji od labele (naziva polja ili vrijednosti parametra Caption koju ste zadali prilikom kreiranja polja u tabeli) i text box-a koji sadri podatke.

Selektovanje polja na formi miem

Kliknite na polje ili labelu lijevim tasterom mia. Oko selektovane kontrole e se prikazati osam kvadratia (na svakom uglu i ivici) koji slue za promjenu dimenzija polja ili labele. Kvadrat u gornjem lijevom uglu je vei od ostalih. On slui za promjenu lokacije polja (ili labele) na formi.

24

Kada selektujete text box, istovremeno se selektuje i njegova labela. Prilikom promjene poloaja text box-a mjenja se i poloaj labele. Ukoliko mjenjate poloaj labele, poloaj text box-a ostaje isti. Kada je neko polje selektovano, tasterom Tab moete da selektujete sljedee polje.

Selektovanje vie susjednih polja na formi

Kliknite lijevim tasterom mia van polja ili labele i zadrite ga pritisnutim. Pomjerite mi tako da pravougaonik koji e se prikazati na ekranu obuhvati sva polja koja elite da selektujete. Ako polja nisu susjedna, pritisnite taster Control, zadrite ga pritisnutim, a zatim kliknite lijevim tasterom mia na polja koja elite da selektujete.

Promjena irine forme

Postavite kursor mia na desnu ivicu forme, kliknite lijevim tasterom mia i zadrite ga pritisnutog, a zatim pomjeranjem mia podesite irinu forme. Promjena irine polja i forme istovremeno Selektujte polja koja elite da proirite, kliknite levim tasterom mia na desnu ivicu i zadrite ga pritisnutog, a zatim pomjeranjem mia podesite irinu selektovanih polja. Ukoliko je irina polja vea od irine forme, i njena irina e se istovremeno promjeniti.

Podeavanje objekata na formi

Selektujte polje na formi. Na Toolbar-u izaberite vrstu i veliinu fonta: izaberite nain naglaavanja (bold, italik, underline), poravnalje slova (lijevo, centralno, desno), Boju slova , pozadine i ivice i efekat sa ivicama.

Ubacivanje slike na formu

U meniju Insert selektujte opciju Picture. Korienjem dijaloga koji se pojavio na ekranu selektujte sliku koju elite da postavite na formu.

Podeavanje poravnanja polja na formi

Selektujte polja kojima elite da podesite poravnanje. U meniju Format selektujte opciju Align, a zatim izaberite nain poravnanja:

Podeavanje rastojanje izmeu polja na formi

Selektujte polja kojima elite da podesite meusobno rastojanje. U meniju Format selektujte opciju Vertical Spacing ili Horizontal Spacing, a zatim izaberite operaciju kojom ete podesiti prostor izmeu polja:

25

Kopiranje objekata na formi

Selektujte objekat (objekte) koje elite da kopirate. U meniju Edit selektujte opciju Duplicate. Ili, nakon selektovanja objekta, kliknite na tastere Control+C, a zatim Control+V.

Snimanje izmjena
Kliknite na ikonu Save ili u meniju File izaberite opciju Save. Ukoliko elite da sauvate formu i pod drugim imenom u meniju File izaberite opciju Save As.

UPRAVLJANJE UPITIMA
Upiti slue kao posredni izvori podataka za izbor podataka na specifian nain. To podrazumeva filtriranje, grupisanje, pretraivanje, sumiranje podataka iz jedne tabele ili povezivanje vie tabela po odreenim kriterijumima, pa ak i kreiranje novih ili brisanje postojeih zapisa. Upiti su sekundarni izvori podataka i osnova za forme (Forms) koje prikazuju njihove podatke na ekranu, ili izvjetaje (Reports), kojima se isti prikazuju i tampaju, a osnovne vrste upita u MS Access-u su: Select Query je najei i najjednostavniji tip upita, kojim se pregledaju, analiziraju podaci iz tabela. Podaci mogu da potiu iz jedne ili iz vie tabela ili drugih upita. Crosstab Query gde su podaci grupisani po kolonama i redovima, na nain koji je uobiajen za unakrsne tabele. Pogodni su za sumiranje velikog broja informacija u preglednom obliku. Action Query je specijalni tip upita koji mijenja veu grupu podataka jednom operacijom, a osnovni tipovi akcionih upita su: Make Table Query omoguava kreiranje novih tabela izborom polja iz postojeih. Delete Query brie podatke iz tabele u skladu sa navedenim uslovom. Append Query dodaje izabrane podatke jedne tabele drugoj. Update Query mijenja sadraj odabranih polja u tabeli. Union Query nadovezuje kombinujui odgovarajua (srodna) polja iz vie tabela ili upita u jedinstveni rezultujui set podataka. SQL Specific upiti karakteristini za SQL (Structured Query Language), koji se ne kreiraju u standardnom (Design View), ve u SQL dizajn modu (SQL View): Pass-Through Query alje komande direktno na SQL database server, kao da je Microsoft SQL Server ili Sybase SQL Server. Sa tabelama se radi na serveru, umjesto da se linkuju u aplikaciju. Data-Definition Query slino tipu Action Query, menja i kreira nove tabele u bazi.

Kreiranje upita
Kreiranje novog upita zapoinjemo tako to, u prozoru baze odabaramo objekte Queries (1) i kliknemo na komandu New (2), poslje ega slijedi dijalog New Query (kao na slici) sa sljedeim opcijama (3):

26

Design View startuje ekran za dizajniranje upita ili kreiranje upita dodavanjem potrebnih tabela ili drugih upita za upit koji se kreira. Simple Query Wizard je standardni arobnjak za kreiranje jednostavnih upita (npr. grupisanje i sortiranje odreenih polja, zapisa odabranih tabela ili ranije formiranih upita pa nekom kriterijumu). Cross-Tab Query Wizard omoguuje kreiranje upita tipa unakrsnih tabela. U toku dijaloga omogueno je vezivanje nekih od agregatnih funkcija (Sum, Mm, Max, ...) za polja kaja postavimo u presjeke redova i kolona, kao i sumiranje po redovima. Find Duplicates Query kreira upit koji pretrauje izabranu tabelu ili upit i nalazi zapise sa jednakim vrijednostima u jednom ili vie definisanih polja. Find Unmached Query pomae da se kreira upit koji trai zapise koji postoje u jednoj tabeli, a ne slau se sa poljima druge tabele na, koja bi trebala da se referenciraju. Referenca (a zatim i relacija) se ne moe ostvariti dok se ne obezbjedi potpuno slaganje po ovim poljima, pa se ovaj alat koristi kada se pojave problemi sa uspostavljanjem relacije (ukljuivanje referencijalnog integriteta preka referentnih polja) izmeu dvije tabele.

27

Kada izaberemo objekte Queries, moemo i odmah da pokrenemo dizajn upita preko dugmeta Create Query in Design View ili preko arobnjaka na dugme Create Query by using wizard. (2)

Dizajn upita
Upit je objekat koji nudi tri moda pristupa: Design View (vizuelni dizajn), SQL View (dizajn u kodu SQL-a) i Datasheet View (izvrenje, pregled i auriranje rezultata upita). Izborom Design View, pri kreiranju novog upita, otvara se prozor u ijem zaglavlju je ispisano ime i tip upita (Query1 - Select Query), a tu je i prozor Query Properties (koji se prema potrebi ukljuuje) za podeavanje nekih svojstava na nivou polja ili upita. U ovom modu se najee dizajnira, odnosno edituje i isprobava postojei upit. U gornjem panelu prikazuju se tabele ili upiti koji sainjavaju upit koji se dizajnira, dok se u donjem panelu ubacuju polja koja sainjavaju upit. Pri kreiranju novog upita automatski se otvara dijalog za izbor tabela ili upita koji e ga sainjavati, a inae se moe pozvati preko Show Table tastera. eljeni objekat se selektuje, a klikom na Add, prebacuje u gornji panel, a isto se moe uiniti i dvostrukim klikom na eljenu tabelu ili query. Ako postoje veze izmeu tabela, i one e se prikazati, a ako ih nismo ranije definisali, to moe i ovdje da se uradi na isti nain kao i u prozoru Relationships.

28

Polja koja e se nai u upitu, biraju se prenoenjem iz gornjeg panela na slobodno mjesto (Field), ili dvostrukim klikom na njega u gornjem panelu. Ako je u View meniju ekirana opcija Table Names, u donjem panelu se prikazuje i polje Table, u kome stoji ime objekta iz koga potie dato polje.

Ukoliko elite da selektujete sva polja iz tabele, kliknite dva puta lijevim tasterom mia na * u tabeli. Redosljed polja u upitu takoe moe da se mjenja, na isti nain kao to se mjenja redosled kolona u tabeli.

29

Ako upit treba da sadri neke funkcije ili matematike izraze, izborom opcije Totals u donjem panelu pojavljuje se i polje Total koje nudi (funkcije): Group By, Sum, Avg, Min, Max, Count, StDev, Var, First, Last, Expression, Where. Upiti sa totalima se ne magu aurirati, tj. preko njih se ne mogu mjenjati podaci u tabelama. Opcija Sort daje mogunost sortiranja po izabranom polju (ili poljima) po rastuem (Ascending) ili opadajuem (Descending) poretku, a sa Show se bira da li e po izvrenju upita data polja sa podacima biti vidljiva. U odeljku Criteria upisuju se granini uslovi za prikaz podataka iz odgovarajueg polja. Uslova moe da bude vie, i oni se upisuju jedan ispod drugog (Or), inei logiku OR (ili) operaciju. Horizontalna sa uslovima za vie polja ini logiku AND (i) operaciju. Kriterijum najee ine logiki i relacioni operatori, ali moe biti i kombinacija konstanti, operatora, funkcija, imena polja, kontrola i svojstava (properties) uz standardne doker znake * i?. Mogue je u upitu koristiti i druga polja. Da bi Access prepoznao da se radi o objektu iz baze an ne tekstu stavljamo ime kolone u uglaste zagrade [ ]. Npr. >[prag].

Startovanje upita
Kliknite lijevim tasterom mia na ikonu: i upit e se prikazati u Datasheet View slino kao kod tabela samo to su podaci odreeni upitom.

Korienje logikih operatora

U tabeli su dati neki primjeri korienja logikih operatora: KRITERIJUM POLJE ZNAENJE 600 poeni Prikazae sve studente koji su imali 600 poena na nekom ispitu >600 poeni Prikazae sve studente koji su imali vie od 600 poena na nekom ispitu <600 poeni Prikazae sve studente koji su imali manje od 600 poena na nekom ispitu >=600 poeni Prikazae sve studente koji su imali bar 600 poena na nekom ispitu <=600 poeni Prikazae sve studente koji su imali najvie 600 poena na nekom ispitu Access naziv Prikazae sve studente koji su polagali Access Like A naziv Prikazae sve studente koji su polagali ispite ija imena poinju sa A B E T W E E N datum Prikazae sve studente koji su polagali ispite izmeu 1.12.2004 AND navedenih datuma 1.7.2005. Expression Builder (iz upita se pokree desnim klikom mia preko stavke Build ) je alat MS Access-a kaji e vam pomoi u korienju funkcija MS Access-a i SQL-a, u kreiranju izraza (formula), ali je njegova osnovna namjena da vas uputi u osobine funkcija i objekata kaji vam stoje na raspolaganju, pa, iako je bez njega je uglavnom bre (ako poznajete osnove programiranja u VBA), on predstavlja dobar edukativni alat.

Korienje sloenijih kriterijuma

U upitima moete da koristite vie kriterijuma u isto vrijeme. Na primjer, ako zadate

30

kriterijume:

Dobijaju se svi studenti koji su poloili Access.

IZVJETAJI
Kreiranje izvjetaja (Reports)
Sjetite se da je jedan od prvih koraka prilikom kreiranja baze podataka definisanje sadraja izvjetaja koji trebaju da budu rezultat podataka iz baze. Podaci mogu da se prikau na ekranu ili da se odtampaju na tampau. Za prikazivanje podataka na ekranu koriste se Datasheet View tabele ili forme. Iako i ovakvi prikazi mogu da se odtampaju, daleko bolji nain je da se kreira izvjetaj (Report). Izvjetaji omoguavaju da se prikaz podataka formatira na razne naine, obave odreene kalkulacije (sumiranje, izraunavanje proseka, ...), grupiu podaci, crtaju dijagrami...

Kreiranje jednostavnog izvjetaja - Columnar

Na Design prozoru selektujte Reports. Kliknite na ikonu New: Na ekranu e se prikazati prvi dijalog na kojem treba da selektujete opciju AutoReport: Columnar, a zatim i tabelu ili upit koji ete koristiti u izvjetaju i kliknite na dugme OK.

31

Kreiranje izvjetaja korienjem Report Wizard-a

Na Design prozoru selektujte tab Reports i kliknite na ikonu New. Na ekranu e se prikazati prvi dijalog na kojem treba da selektujete opciju Report Wizard, a zatim i tabelu ili upit koji ete koristiti u izvjetaju i kliknite na dugme OK.

32

Na sljedeem dijalogu selektujte polja koja elite da budu na izvjetaju (Report-u) i kliknite na dugme Next.

Na ekranu e Vam se pojaviti novi prozor u kojem moete da podesite koje polje slui za grupisanje podataka. Kada podesite kliknite na Next.

Na sljedeem dijalogu moete da izaberete polja koja e da slue za sortiranje

33

podataka. Odaberite jedno polje ili vie njih i za svako odabrano podesite nain sortiranja (Asceding ili Descending) i kliknite na dugme Next.

Dijalog na sljedeoj slici slui za podeavanje izgleda izvjetaja Izaberite izgled izvjetaja (Columnar, Tabular ili Justified) i orijentaciju stranice (Portret ili Landscape), a zatim kliknite na dugme Next.

34

Dijalog na sljedeoj slici omoguava da izaberete jedan od definisanih stilova izvjetaja. Kliknite na razliite stilove da bi ste vidjeli razliku izmeu njih. Izaberite eljeni stil i kliknite na taster Next.

35

Na posljednjem dialog box-u, unesite ime izvjetaja. Kliknite na taster Finish.

Design View
Da biste napravili izmjene na izvjetaju potrebno je da preete u Design View. Na prozoru baze podataka selektujte tab Reports. Selektujte izvjetaj koji elite da modifikujete, a zatim kliknite na ikonu Design. Izgled izvjetaja u Design View-u je kao na sljedeoj slici.

36

Kao i kod formi, sada moete da mjenjate poloaj polja i labela, mjenjate fontove, i slino. Napravite eljene izmjene. Da biste vidjeli kako izgleda modifikovani izvjetaj kliknite na ikonu Preview

Vrste objekata na izvjetaju

Postoje tri vrste objekata (Controls) koji mogu da se nalaze na izvjetaju: Bound control - objekat koji je povezan sa nekim poljem u tabeli ili upitu koji se koristi u izvjetaju. Ovi objekti mogu da sadre tekstualne podatke, brojeve, datum ili vrijeme, logike podatke... Unbound control - sadri tekst, broj, liniju, pravougaonik, sliku, ali njihov sadraj nije povezan sa sadrajem polja u tabeli Calculated control - sadraj ovih objekata je izveden iz sadraja tabele, na primjer, na predhodnom izvjetaju moe da se doda polje u kojem je izraunata ukupna vrijednost svih proizvoda.

Dodavanje novog objekta u izvjetaj

Ukoliko prozor sa listom polja nije na ekranu, u meniju View selektujte opciju Filed List. Na listi selektujte pojedinana polja koje elite da dodate na izvjetaj. Kliknite lijevim tasterom mia na selektovano polje (zadrite taster mia pritisnut) i pomjerite kursor mia na mjesto u izvjetaju gde elite da bude polje (kursor mia e promjeniti izgled). Kada izaberete mjesto na izvjetaju gde elite da bude novo polje otpustite taster mia. Na izvjetaju e se pojaviti novo polje sa labelom. Sada moete da podesite tanu

37

lokaciju na kojoj elite da bude kreirano polje (objekat). Dodavanje novog text box-a u izvjetaj Na Toolbox-u selektujte ikonu Text Box: Kliknite na mjesto u izvjetaju gde elite da bude novi Text Box. Ukoliko elite da promjenite sadraj labele, kliknite dva puta levim tasterom mia na labelu (pozadina teksta u labeli e promeniti boju), a zatim unesite tekst koji elite da sadri labela. Ovako kreirano polje nee biti povezano sa nekim poljem u tabeli ili upitu na osnovu kojeg se kreira izvjetaj. Dodavanje novog polja u izvjetaj Ukoliko elite da u izvjetaj dodate Text box koji je povezan sa nekim poljem u tabeli ili izvjetaju, na Toolbox-u selektujte ikonu Text Box, a zatim na prozoru Field List, selektujte polje koje elite da bude povezano (Bound) sa Text box-om. Kliknite lijevim tasterom mia na selektovano polje (zadrite taster mia pritisnut) i pomjerite kursor mia na mjesto u izvjetaju gde elite da bude polje (kursor mia e promjeniti izgled). Kada izaberete mjesto na izvjetaju gde elite da bude novo polje otpustite taster mia. Na izvjetaju e se pojaviti novi Text Box sa labelom koje e biti povezano sa selektovanim poljem.

38