Bosna ima samo jednu mahanu, najljepa je na svijetu!

SADRAJ:

UVOD 1. OSMANSKA/ORIJENTALNA ARHITEKTUR .......................................................1 1.1. Utjecaj orijentalnoislamske civilizavije na BiH........................................................2 1.2. irenja orijentalno-islamske kulture na prostoru BiH.............................................3 1.3. Utjecaj orijentalne/osmanske arhitekture na kulturu u BiH........................................4 1.4. smanski arhitektonski stilovi prete!e "osansko# arhitektonsko# slo#a....................$ 1.4.1. Brusanski i ranocari#ra%ski perio% &'() i ') st.*....................................................$ 1.4.2. +lasi!ni perio% osmanske arhitekture &1$,1-1-,3.*................................................... 1.4.3. /erio% %ekoracije tulipana &1-,3-1-3,.*....................................................................1.4.4. /erio% osmansko# "aroka &1-3,-10,0.*....................................................................0 1.4.$. /erio% osmansko# ampira &10,0-10-4.*....................................................................0 1.4... 1eoklasi!ni perio% &10-4-123,.*...............................................................................2 2. HISTORIJSKI OKVIRI RAZVOJA SAKRALNIH OBJEKATA ORIJENTALNE ARHITEKTURE U BOSNI I HERCEGOVINI 2.1. /ojava i rasprostranjenost..........................................................................................1, 2.2 3e#ionalne arhitektonske speci4i!nosti.......................................................................1. 2.2.1. 5entralna i (sto!na Bosna........................................................................................1. 2.2.2. 6apa%na Bosna.........................................................................................................12.2.3. Herce#ovina.............................................................................................................10 3. DAMIJE U BOSNI I HERCEGOVINI 3.1. /rocvat 7arajeva za vrijeme 8azi Husrev-"e#a..........................................................2, 3.1.1. 8azi Husrev "e# &140, 1$41*............................................................................2, 3.1.2. 8azi Husrev"e#ova ili Be#ova %9amija.................................................................21 3.1.2.1. +arakteristike 8azi Husrev-"e#ove %9amije........................................................22 3.2. 5areva %9amija u 7arajevu.........................................................................................2$ 3.3. :erhat pa;ina ili :erha%ija %9amija u Banjoj <uci...................................................2. 3.3.1.3u;enje...................................................................................................................... 3.3.2. 3estauracija============================.. 3.4. >rnau%ija %9amija u Banjoj <uci===================== 3.4.1. 3u;enje============================== 3.4.2. 3ekonstrukcija===========================. 3... +ara?oz"e#ova %9amija u @ostaru====================

4. CRKVE 4.1. 5rkve "rvnare=========================== 4.2. 1ajstarija crkva u Bosni i Herce#ovini 7tara vare;ka crkva========. 4.3. 7a"orna crkva u 7arajevu======================. 4.4. :ranjeva!ka crkva i samostan 8orica u <ivnu. 4.4.1. :ranjeva!ka crkva u <ivnu ===================== 4.4.2. 7amostan 8orica u <ivnu=====================.. 5. MEDRESE $.1. 8azi Husrev"e#ova me%resa sa#ra?ena 1$3-. #o%ine............................................. $.2. +ara?oz"e#ova me%resa................................................................................................. $.4. Al!i ("rahimpa;ina me%resa........................................................................................ $.3.Behram-"e#ova me%resa.................................................................................................. . T!"#$! ..1. Bekija na vrelu Bune &Bla#aj*......................................................................................... ..1.1. (z#le% tekije.................................................................................................................. %. HANOVI I KARANVASARAJI -.1. hanu uopCe============================.. -.2. )rste hanova============================... -.3. Hanovi u Bosni i Herce#ovini======================. -.3.1. @oriCa han============================... -.3.2. +olo"ara han============================ -.3.3. Dulov han=============================. -.3.4. Ba;lihan============================== -.4. Han i karavansaraj==========================... -.$. (mareta i musa4irhane &zavije*====================== &. BEZISTANI 0.1. Bazilikalni "ezistani========================== 0.2. Bezistani u Bosni i Herce#ovini=====================. 0.2.1. 8azi Husrev-"e#ov "ezistan=====================... 0.2.3. Brusa "ezista===========================. '. SAHAT ( KULE 2.1. +arakteristike sahat-kula............................................................................................... 2. 2. 7ahat-kule u Bosni i Herce#ovini.................................................................................. 2.2.1. 7ahat-kula u Banjoj <uci E najstarija sahat-kula u BiH................................................

2.2.2. 7ahat-kula u 8ra!aniciE najmasovnija sahat-kula u BiH===========. 2.2.3. 7ahat-kula u @ostaru========================... 2.2.4. 7ahat-kula u 7arajevu========================.. 1). MOSTOVI 1,.1. @ostovi u Bosni i Herce#ovini..................................................................................... 1,.1.1. 7tari most u @ostaru................................................................................................. 1,.1.1.1. Historija mosta========================= 1,.1.2. >rslana#iCa most........................................................................................................ 1,.1.3. @ost @ehme%-pa;e 7okoloviC.................................................................................. 1,.1.3.1. Historija mosta........................................................................................................ 1,.1.3.1. +arakteristike mosta............................................................................................... 1,.1.4. +ozja Cuprija u 7arajevu............................................................................................ 11. M EMORIJALNA ARHITEKTURA 11.1. 1i;ani........................................................................................................................... 11.2. Bur"eta ili mauzoleji..................................................................................................... 12. *ESME I +ADRVANI 12.1. Fesme=============================== 12.1.1 7e"ilji==============================.. 12.1.2. 7e"ilj u 7arajevu========================== 12.2. a%rvani=============================... 13. HAMAMI 13.1. (sa-"e#ov hamamE poznat i kao Carev hamam u 7arajevu.......................................... ZAKLJU*AK LITERATURA

U,-.
Bosna i Herce#ovina je moja je%na i je%ina %omovina. 1euni;tiva i ponosnaE poslije svako# pa%a %izala se iz ru;evina i pepela ljep;a i ja!aE ako je to ikako mo#uCe. Bosnom su vla%ali mno#o"rojni vla%ari i mno#i lju%i kora!ali njome i svako o% njih ostao je op!injen njenim "listavim "isernim i !istim izvorimaE cvjetnim poljima i planinamaE njenim priro%nim !uvarima. vaku sliku moje %omovine upotpunjava kr; i samoisklesano herce#ova!ko kamenje. Bakmi!eCi se sa priro%nim ljepotama veCina vla%ara i neimara je poku;ala ostaviti prepoznatljiviji pe!at mojoj %omovini. Bako su se u njoj ispreplele razli!ite kultureE tra%icije i nacije. 1ajveCi peCat u arhitekturi ostavile su joj smanlije sa najveCim "rojem iz#ra?enih najljep;ih #ra?evina. ( "a; po tim #ra?evinama moja %omovima je prepoznatljiva u svijetu. Ga 9ivim jo; minimalno %eset stoljeCa ne "ih mo#la naCi i o"iCi svaki steCak i vi%jeti li!no sve njene ljepote. 6ato sam se o%lu!ila za svoj zavr;ni ispit u u #imnaziji pisati temu H rijentalna arhitektura u Bosni i Herce#oviniI i "ar na taj na!in upoznati jo; je%an %jeliC njene ljepote.

Bosna Bosna, to je jedna dobra zemlja. Kad plae klobuaju kiseljaci. Sagni se i pij, niko se ne ljuti. Bosni ima jedna ti!ina. ti!ini jedna njiva. toj njivi obeharalo stablo. "imi Bosna po svu no# srebrom zvoni. Bosna ima Bosanca. Kad Bosanac lije$e na poinak on polako glavu spusta na zemlju %a zemlju ne povrijedi. Bosna ima majku. &ajka se popne na brdo iznad pruge pa mahne ma!inovo'i. &ajka mahne ma!inovo'i, a lokomotiva vrisne. Bosna ima ku#u. ku#i $ivi starica (jen smjeh je ajet o d$enetu. Skloni obu#u kad prelazi! nu, Savu, %rinu. )peri noge u rijekama Bosna je #ilimom zastrta.*
&1e%9a% ("ri;imoviC*

1. O/012/"1/-3#$!241521 136#4!"4731
>rhitektura smansko# carstva je u cjelini speci4i!na i %ru#a!ija o% ostalihE pose"no ka%a je u pitanju iz#ra%nja %9amija u stilu @imara 7inanaE kao 7ulejmanija %9amija iz 1.. vijeka. 8otovo $,, #o%ina "izantska arhitektura je utjecala na iz#ra%nju %9amija kao ;to je >ja 7o4ijaE koja je poslu9ila kao primjer za mno#e osmanske %9amije kao ;to je ehza%a %9amijaE 7ulejmanija %9amija i 3ustem-pa;ina %9amija. smanlije su %osti#le najvi;i stepen arhitekture u islamskim zemljama. ni su posje%ovali tehnike iz#ra%nje nepre#le%no# unutra;nje# prostora o#rani!eno# J"este9inskomJE ali masivnom kupolom i uspjevali su napraviti per4ektan skla% izme?u unutra;nje# i vanjsko# prostoraE kao i skla% tame i svjetlosti. (slamska orijentalna arhitektura se sastojala o% iz#ra%nje je%nostavnih z#ra%a sa prostranom %ekoracijomE sve %ok je nisu preo"razile smanlije kroz novi %inami!ni arhitektonski izra9ajE koji se o#le%ao u iz#ra%nji lukovaE kupolaE polukupola i stu"ova. +ja So,ija -d$amija Svete mudrosti. je sagra'ena u doba cara /ustinijana u Carigradu,

u razdoblju izme'u 012. i 013. godine, i jedno od najve#ih graditeljskih dostignu#a. 8/5#"1 93. 1: G9amije koje su "ile male i mra!ne prostorije sa zi%ovima pokrivenim ara"eskama su preo"ra9ene u sveti;te estetike i tehnolo;ke ravnote9eE oplemenjene ele#ancijom i sa na#ovje;tajem %ota% nevi?ene superiornosti.

1.1. U4$!;1$ -3#$!24152-(#/510/"! ;#,#5#<1,#$! 21 B#H

U BiH postoje mno#o"rojni arhitektonski spomenici iz tursko# perio%a i !ine veoma va9an %io kulturne "a;tine ovih %viju zemalja. (stina je %a je %uh te arhitekture %o;ao izvanaE ali su same spomenike po%izaliE #ra%iliE klesali i uskla?ivali s prilikama i shvatanjima okolineE o svome tro;kuE sinovi tih %viju pokrajinaE najveCim %ijelom %omaCi lju%iE i muslimani i kr;Cani. Ganas su oni za nas va9ni po svome kulturno-historijskom i umjetni!kom zna!enju. KK/a%om utvr?enih kraljevskih #ra%ova Bo"ovcaE )isoko# i Lajca #o%ine 14.3. "i zauvijek zape!eCena su%"ina "osansko# kraljevstva. > ka% jo; 1402. #o%ine pa%e i Herce#-1oviE poslje%nje upori;te zemalja herce#a 7veto# 7aveE najveCi %io teritorija %ana;nje BiH u?e u sklop carstva turskih sultana i po% neposre%an utjecaj orijentalne kulture.KK1 /rivla!nost orijentalnoislamske civilizacije proizilazila je iz raznih okolnosti po tome ;to je ona %onosila vi;i 9ivotni stan%ar%E unosila je nove potro;a!ke potre"eE razvijala je estetska osjeCanjaE %avala je maha ma;ti ;to je "ila prila#o?ena potre"ama !ovjeka i %onosila je je%nu vrstu la#o%nosti i pose"no po svome pozitivnom o%nosu prema priro%i. Bako?e je atraktivnost ove civilizacije proizilazila i iz to#a ;to su njeni nosiociE "ilo to Burci ili "osanski @uslimaniE va9ili kao oni iz !ijih se re%ova "irao vla%ajuCi sloj #ospo%a. Brojni pisani %okumenti potvr?uju %a su osniva!i tih spomenika "ili poje%inci. /ose"no va9an 4aktor koji je utjecao na razvoj ove arhitekture "io je reli#iozni osjeCajE kojima su "ili pro9eti islamizirani %ijelovi na;ih naro%a. /oznato je %a islam tra9i o% svojih slje%"enika tro;enje imetkaE kako uopCeE tako i u %ru;tvene svrheE a za to im o"eCava veliku na#ra%u. Bako sinovi ove zemljeE "rojni osmanski %r9avniciE veziriE pa;eE te4te%ari i %ru#i slu9"eniciE o% svojih priho%aE koji su "ili naj!e;Ce iz ratno# plijenaE po%i9u po BiH razne za%u9"ineE a u vaku4u ostavljajuE za uz%r9avanje ili zakla%uE imetak u novcuE zemljiE %uCanima i %ru#im privre%nim o"jektima. "i!ni #ra?anski stale9iE tr#ovci i sitni o"rtnici ne zaostaju za tim visokim i imuCnim %r9avnicimaE a tako?e ni 9ene iz mahale. U 7arajevu suE naprimjerE po%i#li svoje %9amije i ostavili lijepo imanje za njihovo uz%r9avanje po je%an "uza?9ijaE nal!a?9ijaE po!a?9ija i sara!E a tako su isto %vije sestreE %jevojkeE tkajuCi na stonu platno sa#ra%ile u tom istom mjestu je%nu !esmu koja je tu stajala sve %o 102$. Upotre"a turcizma je va9an %okaz o utjecajima orijentalno-islamske civilizacije na ju9noslaveneske naro%e. rijentalista >"%ulah kaljiC sastavio je rije!nik turcizma na srpskohrvatskom jeziku i tu re#istrirao ..0-0 pojmova sa 0.-42 rije!i orijentalnoislamsko# porijekla. KK3anije je naro%na no;nja u ju9noslavenskim zemljama "ila sasvim orijentalna. tavi;eE jo; u %o"a srpsko# nacionalno# preporo%a veliki kultruni re4ormator )uk +ara?9iC pro#lasio je 4es nacionalnom no;njom.KK2 intenzivnosti i zastupljenosti orijentalnoislamskih utjecaja pokazuje nam i njihov osjeCaj u crkvenom #ra%iteljstvuE namje;taju i pre%metimaE ure?aju ikonostasaE u vezu i ukra;avanju crkvenih knji#aE kao i uopCe u reli#ioznom 9ivotu kr;Cana.

1.2. +#3!2$1 -3#$!24152-=#/510/"! "75473! 21 >3-/4-37 B#H

1 2

B. 6latarE 6latno %o"a 7arajeva &')( stoljeCe*E 7arajevo /u"lishin#E 7arajevoE 122.. @. @ujezinoviCE (slamska epi#ra4ika Bosna i Herce#ovinaE 7arajevo /u"lishin#E 7arajevoE 1220.

Burski utjecaj se neposre%no pojavljuje u na;e krajeve preko a%ministracije kako poje%inaca tako i #rupa koji su "oravili u 7tam"oluE a i u %ru#im islamskim centrima i to su "ili prete9no janji!ariE stu%entiE tr#ovciE ha?9ije i %r. Bo ;to je slu9"eni jezik "io turski "io je tako?e va9an !inilac za ;irenje ove kulture. +ao ;to smo i ranije napomenuliE va9no je %a su tekovine ove kulture sa%r9ane i u samom islamu. (slamskom civilizacijom "io je %u"oko pro9et muslimanski !ovjek "ez o"zira na nje#ovo etni!ko porijeklo.

%$amija sultana Sulejmana 4elianstvenog u 5stambolu. (ajmonumentalnije djelo osmanskog klasinog arhitektonskog stila. (ajve#i osmanski arhitekt mimar Sinan svoje najve#e graditeljsko ostvarenje realizovao je u vrijeme najmonijeg osmanskog vladara. 8/5#"1 93. 2: U popularizaciji ove kulture posre%ni!ku ulo#u o%i#rali su "osanski @uslimani kao #eo#ra4ski najisturenija skupina. KK@e?utimE "osanski @uslimani nisu "ili o"i!ni transmiteriE jer suE kao i %ru#i naro%iE preuzete civilizacijske tekovine o"o#aCivali svojim u%jelom u skla%u sa vlastitim kulturnim tra%icijama.KK3

1.3. U4$!;1$ -3#$!24152!/-/012/"! 136#4!"473! 21 "754737 7 B#H

A. Fele"iE /utopis o Bosni i Herce#oviniE 7arajevo 7ejtarijaE 7arajevoE 1222.

Le%na vrlo va9na o%lika islamske civilizacije na;la je svoj sna9an izraz tako?e u "osanskoj arhitekturiE a to je "io %o"ro na#la;en o%nos prema priro%i i prema 9ivotu. U Bosni je arhitektura te9ila tome %a se skla%no uklopi u zelenilo pejza9a i %a su stam"eni i %ru#i o"jekti izlo9eni suncuE %a se tekuCa vo%a %o maksimuma iskoristiE ali se tjelesni kult tako?e nije zapostavljao. (slamsko stro#o monoteisti!ko naziranje na;lo je svoj izraz u tome ;to je zapostavljala slikarstvo i kiparstvoE kao i o"likovanje 9ivih "iCa. /rikazivanje 9ivotinjskih likova u stilizovanom o"liku zastupljano je i u muslimanskom vezu u BiH. so"ito ovo va9i za pauka &ra%u*E koji jeE kako je poznato ko% muslimanaE sim"ol ra%ostiE la"u%a na vo%iE ri"a i jo; nekih. U izra%i na%#ro"nih spomenika ni;ana na?ena je supstitucija za plasti!no o"likovanje lju%skih "iCa. Gekorativni elementi orijentalnoislamske umjetnosti zastupljeni su i u "osanskom #ra%iteljstvuE proizvo%ima umjetno# o"rtaE u izra%ama "akraE zlataE i sre"raE 9eljeza i %ru#ih metalaE keramiciE opremi knji#a i %ru#imE ali je si#urno %a ni#%je nije u !istoj 4ormi zastupljen. Upravo su %vojica Bo;njaka #lavni pre%stavnici tursko# minijaturno# slikarstvaE to su )iso!ak 1esuh @itraki i 1aka; sman. U Cilimarstvu su tako?e jako na#la;eni orijentalno islamski utjecajE a ono se oslanja na o%re?ene vjerske o"i!ajeE a i na na!in 9ivota. Finjenica je %a je arhitektura BiH imala karakteristike turskoislamske arhitektureE a i neke svoje o%re?ene vlastitostiE te vlastitosti proizilazile su iz to#a ;to su #ra%itelji neimari i izvo?a!i %un?eri "ili u#lavnom %omaCi lju%i iz BiHE pa su tako u nju unosili elemente %omaCe umjetni!ke tra%icije. Grvo koje %aje velike o"likovane mo#uCnosti "ilo je veoma zastupljeno u #ra?evinskom materijalu orijentalnoislamske arhitekture i znamo %a je to poslje%ica ;umsko# "o#atstva BiH.

Barokni dvorac %olmabake -nova rezidencija. u 5stambulu na Bos,oru sa veoma bogatim i vrijednim umjetnikim eksponatima. 6redstavlja graditeljstvo osmanskog ampira koji karakteri!e prodor evropskog uticaja na osmansku arhitekturu. (slika br. 3)

1.4. O/012/"# 136#4!"4-2/"# 136#4!"4-2/"-@ /5-@1

/4#5-,#

>3!4!?!

9-/12/"-@

3o%ona!elik Buraka- smanlija je tursko pleme +ai koje je i prvo"itno "ilo nastanjeno u o"lasti %ana;nje >nkare sa hanom Arto#ruloE !iji se sin sman pro#lasio sultanom 1222. #o%ine i stvorio novu tursku %r9avu koja se ;irila prema osla"ljenoj Bizantiji. 7el%9u!ki stilovi su se veC mije;ali sa "izantijskim &uticaj >je 7o4ije* i utjecali na stvaranje veliko# prostora ispo% je%ne kupole na !etiri stu"a. vo je osnovna novost i u osmanlijskim arhitektonskim stilovimaE %ok ostali elementi sa%r9avaju sel%9u!ke arhitektonske stilove.

1.4.1. B37/12/"# # 312-;13#@31./"# >!3#-. 8AIV # AV /4-5$!B!:

U ovom perio%u se #ra%e HuluI %9amije sa vi;e manjih kupola kaoM Ulu-%9amija u Bursi &1322.* sa %va%eset malih kupola na toliko polja po%ijeljenom molitvenom prostoru. Aski %9amija u Le%renu &1414.*E 6in%9irlikuja-%9amija u 5ari#ra%u sa ;est je%nakih kupola i trijemovima sa po tri male kupole. U #rupu %9amija sa velikom kupolom izna% je%instveno# prostora spa%ajuM >lau%in %9amija u Bursi &132..*E 6elena %9amija i (zniku &13-0.*E :iruz-a#ina %9amija u 5ari#ra%u &1421.*. 8ra%e se u ovom perio%u i %9amije sa %vije kupole iste veli!ine. G9amija rhan-"eja u BursiE @ura%-pa;ina %9amija u 5ari#ra%u &14...*. U ovom "ursanskom i ranocari#ra%skom stilu #ra?ene su i "rojne me%rese i tur"eta &mauzoleji* kao ;to su me%resa sultana @ehme%a :atiha u 5ari#ra%u &14-1.* zatim hanovi rhan-#azi u Bursi i +irk!ihan u 5ari#ra%u &14.-.* i "ezistani u BursiE >nkariE Le%renu. U perio%u #ra?eni su i hamamiM rhan "e#ov u BusriE @ahmutpa;in u 5ari#ra%u &14...* i palateM rhanova u BursiE sultan :atihova u 5ari#ra%u &14$0.*. lu* d$amija, +laudinova d$amija izgra'ena u Bursi 7128. godine. 8/5#"1 93. 4:

1.4.2. K51/#?2# >!3#-. -/012/"! 136#4!"473! 815)1=1%)3.:

vaj najzna!ajniji perio% u osmanskoj arhitekturi uopCeE o"ilje9ila su %va #ra%iteljaE o%nosno %vije #ra%iteljske ;kole !iji su oni ro%ona!elniciE a to su mimar Hajre%in i mimar 7inanE najveCi neimar ne samo klasi!no#E ne#o uopCe osmansko# arhitektonsko# stila. @imar Hajre%in #ra%i u vrijeme sultana Bajazita (( & 1401-1$12.*E sa najzna!ajnijom %9amijom sultana Bajazita (( &1$,1.*. va %9amija ima prostorno rje;enje sa konstruktivnim sistemom po% utjecajem >je 7o4ije i svi ostali neimari ra%e u mimarHajre%inovom stilu. &imar Sinan &142,-1$00.* ozna!ava najveCi uspon turske arhitekture uopCe. /rva mu je %9amija ahza%e &1$40.* ne velikaE ali konstruktivno sjajna. @o#uCe %a nje#ova njazna!ajnija oso"inaE !istoCa i smjelost u konstrukcijiE %o;la %o izra9aja jo; u po!etku #ra%iteljske karijere. 1je#ova najzna!ajnija %9anija jeM 7ultan 7ulejmanova ili 7ulejmanija u 5ari#ra%u. +a9u %a na posjetioca !ini takav upe!atljiv %ojam %a !im joj se pri"li9e mo#u uvi%jeti njenu %ominantnost u prostoru Bajazitova d$amija izgra'ena na Bajazitovom trgu 7098. godine 8/5#"1 93. 5: Gru#a zna!ajna %9amija neimara 7inana je %9amija 7elima (( u Le%renu &1$.2-1$-$.*. 1jemu i nje#ovoj ;koli pripisuje se preko 3,, sakralnihE javnihE stam"enih i vojnih #ra%nji u raznim krajevima o#romno# smansko# carstva. @ost @ehme%-pa;e 7okoloviCa na Grini u )i;e#ra%u. Selimija d$amija u /edrenu, druga po znaaju koju je sagradio neimar Sinan u klasinom osmanskom stilu. )vo je najljep!a i najve#a d$amija na Balkanu. 8/5#"1 93. : 1ajpoznatiji u!itelj mimar 7inanove ;kole je @ehme%-a#aE #ra%itelj najveCe cari#ra%ske 7ultan >hme%ove ili /lave %9amije &1.,.-1.1.*.

Sultan +hmedova ili 6lava d$amija u 5stambulu. Sagradio je najpoznatiji uenik mimar Sinanove !kole &ehmed:aga -789;:7878. godine.. )vo je najve#a d$amija u 5stambulu. 8/5#"1 93. %:

1.4.3. C!3#-. .!"-31;#$! 475#>121 81%)3=1%3).:

7am naziv karakteri;e ovaj arhitektonski stilE jer tu nije rije! o prostranim vrije%nostima arhitektonskih o"jekataE ne#o samo o %ekoraciji u kojoj preovla%ava stilizovani cvijet tulipana. vo je uje%no i perio% opa%anja moCi smansko# carstva ;to se o%mahE po neprije% nave%enoj maksimiE o%razilo na arhitekturu te se umjesto prostranih atri"uta kao nosioci stila pojavljuju %ekorativni atri"uti.U ovo vrijeme 7ultan >hmet ((( #ra%i veCi "roj ;a%rvana-4ontana. ("rahim-pa;a #ra%i nekoliko paviljona. +roz nave%ene o"jekte vi%an je pro%or evropskih stilova i uticaj Avrope na osmansko arhitektonsko stvarala;tvo. <ontana sultana +hmeda 555 u 5stambulu podignuta 732=. godine ispred ulaza u Saraj. 6redstavlja najprezentativniji objekat arhitektonskog stila iz perioda dekoracije tulipana : lala*. )bjekat nema prostornih nego dekorativne vrijednosti. 8/5#"1 93. &:

1.4.4. C!3#-. -/012/"-@ 913-"1 81%3)=1&)&.:

/erio% "aroka u osmanskoj arihtekturi pa%a u vrijeme re4ormi smansko# carstva u kome se ta%a javljaju nacionalno oslo"o%ila!ki pokreti %iljem 5arstva. Ba%a na osmanske prostore pro%ire stil evropsko# "arokaE ali u 4ormi prila#o?avanja osmanskoj arhitektonskoj tra%iciji. U stilu izmjenjeno# "aroka iz#ra?ene su 1uri smanlija %9amija u 5ari#ra%uE tur"e i ;a%rvan >"%ulhami%a (E kao i %9amija sultana 7elima ((( u 5ari#ra%u.

(uri )smanlija d$amija izgra'ena u Carigradu 8/5#"1 93. ': vi o"jekti su po prostornimE konstruktivnim i ostalim rje;enjima ispo% ostvarenja iz vremena klasi!no# perio%a osmanske arhitektureE a to je vrijeme %ekoracije u toj arhitekturi.

1.4.5. C!3#-. -/012/"-@ 10>#31 81&)&=1&%4.:

vaj perio% ozna!ava pro%or evropsko# utjecajaE ne samo na osmansku arhitekturuE ne#o na civilizaciju i kulturu uopCe. U arhitekturi vla%a eklekticizam i arhitektonski o"jekti sa#ra?eni u ovom perio%u nemaju ni;ta zaje%ni!ko sa arhitektonskom osmanskom tra%icijom. (z ovo# perio%a poti!uM Bur"e sultana @ahmuta ((E kola G9evri +ali4eE 1usretija %9amija i poznati "arokni %vorac Golma"ak!e &nova rezi%encija sa veoma "o#atim i vrije%nim umjetni!kim eksponatima* u 5ari#ra%u na Bos4oru.

4alide d$amija u +ksaraju, znaajna predstavnica perioda osmanskog ampira. 8/5#"1 93. 1):

&imar Sinan -7>;9:70==.. najve#i graditelj i rodonaelnik klasine osmanske graditeljske !kole. Bio je arhitekta 189 gra'evina -=> d$amije, 07 mesd$id, 03 medresam, 22 mauzoleja, 73 imareta, >= karanvasaraja, >8 hamama itd.. (jegova tri najznaajnija djela su Sulejmanija d$amija -Carigrad., ?ahzada d$amija -Carigrad. i Selimija d$amija u /edrenu. 6oredili su ga s Botielijem i &ikelan'elom. (slika br. 11)

1.4. . N!-"51/#?2# >!3#-. 81&%4=1'3).:

vaj perio% u osmanskoj arhitekturi !ini nastavak pretho%no#E a zatim te9i vraCanju klasi!nom stilu u osmanskoj arhitekturi sa uno;enjem mo%ernih inovacija u sjajno klasi!no. 1oE svi ovi poku;aji nisu imali zna!ajnijih rezultataE jer vi;e nije "ilo onih uvjeta koji su nastali i razvili se u tom klasi!nomE najzna!ajnijem stilu osmanske arhitekture. 7ve naprije% nave%ene perio%e poje%inih raz%o"lja arhitektonskih stilova u o#romnom islamskom carstvuE koje se svojevremeno na vrhuncu moCiE prostiralo %u9 svih starih kontinenataE o% >tlantsko# okeana na zapa%nu %o @alezijsko# arhipela#a u Bihom okeanu na istokuE klasi4icirali su zapa%ni istra9iva!i i histori!ari umjetnosti. 6"o# to#a postoje i evi%entni propusti u klasi4ikaciji civilizacijskih "a;tina na tako o#romnom prostranstvu pa i ne%ovoljna istra9enost civilizacija onih islamskih zemalja i naro%a za koje zapa%njaci nisu imali na#la;en interes. 1akon ;to se raspalo o#romno islamsko carstvo na niz manjih i veCih nezavisnih islamskih %r9avaE kako je to naprije% nave%enoE za ovaj ra% najveCi zna!aj ima nastanak smansko# carstva u '() i ') stoljeCu koje se iz @ale >zije pro;irilo na !itavu isto!nu polovinu Balkansko# poluotokaE a zatim i %aljeE pa su pro%ori %opirali i %o samo# Be!a. vim osvajanjem isto!ni krajevi Balkana %o;li su po% vlast smanlijaE a time i po% uticaj islamskeE pose"no osmanske civilizacije i islamsko# arhitektonsko# uticaja i #ra%iteljstva uopCe.

2. H#/4-3#$/"# -",#3# 31<,-$1 / 1 " 3 1 5 2 # 6 -9$!"141 -3#$!24152! 136#4!"4731 7 B-/2# # H!3;!@-,#2#

2.1. C-$1,1 # 31/>3-/4312$!2-/4
3azvoj orijentalne arhitektura u Bosni i Herce#ovini po!inje poslije uspostavljanja osmanske vlasti nakon pa%a Bosne 14.3. #o%ineE iako su neki o"jekti nastali i prije ove #o%ine. G9amijeE svakakoE spa%aju me?u najstarije #ra?evine. 1ije mo#uCe uspostaviti ta!an re%oslje% pojave i #ra%nje %9amijaE jer %okumentacija o njima nije potpuna. 1ajmanje po%ataka imamo o %9amijama iz najstarije# perio%aE o%nosno iz ') stoljeCaE a najvi;e o o"jektima iz ')( stoljeCa. /ojavu i rasprostranjenost #ra%nje %9amija mo9emo pratiti samo #lo"alno hronolo;kiE po re#ionima i naseljimaE prateCi ;irenje osmanske uprave u Bosni i Herce#oviniE Bre"a imati u vi%u %a je u vrijeme pa%a Bosne osmanska %r9ava pre9ivljavala !etrnaestu %eceniju svo# postojanja i razvoja arihtekture. 7vi osnovni arhitektonski pro"lemi su rije;eniE a po#otovo u po#le%u #ra%nje %9amija. 1a osnovu "o#ato# arhitektonsko# naslje?a sel%9u!keE zatim maloazijske i vizantijske arhitektureE uz osnovnu i%eju islamske reli#ijeE uspostavljen je na!in #ra%nje %9amija i %ru#ih o"jekata razli!ite namjeneE kao ;to suM tur"eE me%resaE hamamE imaretE tekijaE saraji. (z#ra?ene su mno#e %9amije raznovrsne po o"likuE o% onih najje%nostavnijih je%noprostranih sa ravnom tavanicom i onih sa kupolom %o slo9enih sa vi;e kupola. % ') stoljeCa intenzivira se #ra%nja %9amija u evropskom %ijelu %r9aveE jer su te zemljeE osmanskim osvajanjemE prvi put %o;le u %omen islamske kulture. U BosniE kao po#rani!noj o"lasti carstvaE najvi;e su se #ra%ile je%noprostrane %9amijeE pa je prihvaCena i primjenjivana u svim vi%ovima arhitektonske materijalizacijeE o% one najje%nostavnije s %rvenom munarom %o najsavr;enije sa kupolom. /rvi takvi o"jekti sa kupolom u Bosni su se pojavili krajem %ru#e %ecenije ')( stoljeCa.4 Go ta%a su mno#e %9amije "ez kupole o%i#rale va9nu ulo#u u ;irenju islamske arhitektura i tazvoj zate!enih i novih naselja. U prvoj 4azi u nekim osvojenim mjestima a%aptirani su postojeCi o"jekti za potre"e %9amije. 1e#%je su to "ile crkveE a ne#%je i %ijelovi tvr?aveE i %ru#i o"jekti po#o%ni za molitvu. 6atim se oz"iljno pristupa #ra%nji %9amija. @o9e se pretpostaviti %a je me?u tim najstarijim %9amijama "ilo i onih sa %rvenom munaromE jer je to najje%nostavniji na!in #ra%nje.

/rve %9amije u nekom osvojenom po%ru!ju Burci su #ra%ili na punktovimaE koji su imali strate;ki zna!aj za uspostavljanje vlasti i %alje napre%ovanjeE kao i u strate;kim va9nim
4

/rvu %9amiju sa kupolom u Bosni iz#ra%io je @usta4a"e# 7ken%erpa;iC 1$10. #o%ine u 7arajevu u mahali koju je naro% nazvao 7ken%erija. /oru;ena je 124$.E a munara 12.,. &@. @ujezinoviCE Api#ra4ika (*

utvr?enjima. U Bosni ih tre"a tra9iti u "osanskom kraji;tuE koje je postojalo oko 7arajeva o% 14$3. %o 14.3. #o%ine.$ 1aro%na pre%aja ka9e %a je %9amija u Ustikolini najstarija u Bosni i Herce#ovineE a prema natpisu koji je postojao u %9amiji iz#ra?ena je 144.. #o%ineE ali to ni %o %anas nije %okazano.. U koliko je naro%na pre%aja ta!naE ta prvo"itna #ra?evina je si#urno "ila skromnijaE mo#uCe i sa %rvenom munaromE jer %ana;nja munara po svojoj 4ormiE precizno klesanim kva%erima i stalaktnim ukrasom o%#ovara munarama iz ')( stoljeCa.

(ajstarija d$amija u Bosni i @ercegovini, izgra'ena, prema narodnom predanju, u stikolini 7>>=:7>;;. godine 8/5#"1 93. 12: Gru#u %9amiju prije pa%a Bosne iz#ra%io je kraji;nik (sa"e# (shakoviC. 1ije poznato ta!no kako je iz#le%ala ta najstarija %9amija u 7arajevuE a 7. +emura i H. +re;evljakoviC navo%e %a je imala %revnu munaru te %a je nastala 14$-. #o%ine. - Bo je stara %9amija koja se nalazila na mjestu %ana;nje 5areve %9amijeE koja je pokrivena kupolom prilikom temeljite o"nove 1$.$. #o%ine i pro;irena sa %va "o!na %o%tka 104-. #o%ine.0 U popisu "osansko# san%9aka iz 1$1$/1.. #o%ine naziva se %9amija >tikE ;to zna!i %a je najstarijaE2 a u %ru#im %okumentima iz ')(E ')(( i ')((( stoljeCa sultan @ehme%hanova i 5areva. U istim %okumentima se navo%i %a slu9"enici %9amijeE imamE hati"i i mujezin u9ivaju timare.1, vo %okazuje %a je (sa"e# ovu %9amiju sa#ra%io iz %r9avnih sre%stava pa je zato %o"ila ime ta%a;nje# sultana ili naziv 5arevaE ;to je "ilo uo"i!ajno. /rema >%emu Han%9iCuE o% po!etka su postojale %9amije za posa%u u slije%eCim tvr?avamaM 6vornikuE 7re"reniciE 7okoluE 7re"renikuE +u;latuE Br!komE apcu.11
$

Bosansko kraji;te je postojalo o% 14$3.E a mo9%a i o% 1400.E pa %o osnivanja "osansko# san%9aka 14.3. #o%ine na po%ru!ju %ana;nje# 7arajeva i utvr?enja Ho%i%je%. 7pomije se i kao )ilajet Ho%i%je% koji je popisan 14$$. #o%ine. &H. a"anooviCE Bosanski /a;alukE 7arajevo 1220.* . G9amija u Ustikolini ima ulazni trijem sa %rvenim stupovima i prostir za molitvu veli!ine 12E2 ' 12E4 mE visine .E3m. 8ra?ena je o% lomljivo# kamenaE ;to o%u%ara o% na!ina zi%anja munare. (ma ravnu %rvenu tavanicu i !etverovo%ni krovE koji je %o /rvo# svjetsko# rata imao olovni pokrovE a sa%a crijep. &@.@ujezinoviC i A. GimitrijeviCE G9amija na UstikoliniE 1a;e starine ((E 12$-.* 7. +emuraE 7arajevske %9amije i %ru#e javne z#ra%e turske %o"eE 12,0.E H. +re;evljakoviCE 7arajevo %o Husrev"e#aE 1232.* 0 7. +emuraE isto 2 H. a"anoviCE /ostanak i razvoj 7arajevaE 3a%ovi 1au!no# %ru;tva (((E 7arajevoE 12.,. 1, 7. +emuraE isto 6. :ajiCE 7tanje sakralnih prosvjetnih o"jekata u 7arajevu za vrijeme provale Au#ena 7avojsko#E 1202. 11 >. Han%9iCE isto

@e?u prva utvr?enja u Bosni u kojima je postavljena posa%a spa%aju 6vornik &14.,.*E 7re"renica &14.2.* i +u;lat &14.3.*.12 @o#uCe je %a je u +u;latu iz#ra?ena je%na o% najstarijih vojni!kih %9amija sa %rvenom munarom u Bosni. 6a nju Avlija Fele"ija ka9e %a je A"ul :ethovaE ;to zna!i %a je iz#ra?ena za vrijeme vla%avine sultana @ehme%a (( :atiha &14$11401.*.13 Utvr?enje +u;lat nalazi se na vrhu visoke stijene na u;Cu rijeke La%ra u Grinja!u. ( %anas se na toj visokoj litici nalaze ostaci tvr?ave i mala %9amija sa %rvenom munarom koja je sa!uvala arhai!an iz#le%. 1akon ;to "i "ila o"ez"ije?ena #ranica osvojeno# po%ru!jaE stvarani su uslovi za razvoj naselja u novim kulturnim uslovima. 1ajstarije otvoreno naselje nastalo je u 7arajevu sa %9amijom i za%u9"inama (sa"e#a (shakoviCa.

5mpresivna mala drvena d$amija iz osmanskog vremena, na vrhu visoke stijene na Ku!latu, iz 70. stolje#a. svome 6utopisu spominje je Avlija Belebi i ka$e da je sultan <atihova d$amija 8/5#"1 93. 13: @e?u najstarije poznate %9amije u Bosni spa%aju i one u 7arajevu i u :o!i koje su iz#ra%ili namjesnici "osansko# i herce#ova!ko# san%9aka.14 U 7arajevuE to su mes%9i%i @ehme%"e#a @inetoviCa &14.3.4.*E >jas"e#a &14-,-..*E Laku"pa;e &1421.*E Lahja "e#a &140203.*E a u :o!i Hamza"e#ov mes%9i% &14-,-$.*. @e?u najstarije %9amije spa%a i 7inan pa;ina %9amija u @ostaru iz 14-.. #o%ine.1$

12 13

@. @ujezinoviCNNE Api#ra4ika (( 8ovoreCi o +u;latuE Avlija pi;eMIU #ra%u ima A"ul :ethova %9amijaE kuCeM CehajinaE imamovaE mujezinova.6atim ima 9itnicaE %9e"hanaE pet ;ahi topovaE %iz%ar i %va%eset i osam prisutnih vojnika posa%e.I &A. Fele"iE /utopisE 7arajevoE 12.-.*
14

7arajevo je "ilo centar "osansko# san?akaE koji je osnovan 14.3.E a :o!a herce#ova!ko#E koji je osnovan 14-,. 1$ H. Hasan%e%iCE +ulturno historijski spomenici u @ostaru iz turko# perio%aE 7arajevoE 12.1.

U isto!noj i centralnoj Bosni i u Herce#oviniE koje su osvojene nakon pa%a Bosne 14.3. #o%ineE svi neopho%ni uslovi za razvoj naselja stvoreni su veC u toku ') stoljeCaE tako %a o% po!etka ')( stoljeCa mo9emo pratiti njihov ja!i razvoj. Bilo %a se ra%ilo o postojeCem sre%njovjekovnom naselju ili nekom va9nom punktu #%je je tre"alo okupiti stanovni;tvnoE %9amija je "ila prva kulturna ustanovaE kojoj se zatim %o%aju i prosvjetni i privre%ni o"jekti koji tre"a %a pospje;e razvoj !ar;ije. 1aselje se zatim ;irilo po orijentalnim pricipima tako %a se u centru razvija Car;ijaE a oko nje mahale za stanovanje. >%em Han%9iC je ukazao %a je osnivanje naselja "ilo rezultat osmi;ljene %r9avne politike koja se ostvarila preko institucije vaku4a. Ba politika "ila je uslovljena javnim potre"amaE najvi;e strate#ijskim i komunikacijskim.1. /rve %9amije u mno#im mjestima "ile su carskeE %r9avne.1- Ulo#a %r9ave o%ra9avala se i u tome ;to je naselje koje je %o"ilo pravni status kasa"e muslimansko stanovni;tvo "ilo oslo"o?eno %r9avnih poreza.10 Bime "i se mo#ao o"jasniti u"rzan razvoj naselja. U ')( stoljeCu razvijaju se naselja u isto!noj i centralnoj BosniE o%nosno u o"lastima koje su "ile u%aljene o% #rani!ne linije. 1jihov rast se pro%u9io %o ')(( stoljeCa. 1ajveCi uspon je %o9ivjelo 7arajevoE sje%i;te "osansko# san%9ak-"e#aE koje je krajem ')(( stoljeCa imalo 1,4 mahale i isto toliko %9amija.12 % ostalih isti!u se @ostar i Banja <uka sa 3-E zatim :o!a sa 1%9amijaE Bravnik isto sa 1-E Buzla sa 12 %9amije.2, %$amija huseina au!a u Cuzli, podignuta u 73 st., gra'ena iskljuivo od drveta 8/5#"1 93. 14: U svim tim mjestima %onatori #ra%e prvenstveno sakralneE a zatim i %ru#e o"jekte prosvjetneE privre%ne i javne. G9amije se javljaju u razli!itoj izve%"i i u po#le%u primjenjeno# #ra?evinsko# materijala i konstrukcije. % sre%ine ') stoljeCa pa %o 1$10.

1. 1-

>. Han%9iCE 4ormiranju #ra%skih naselja u BiH u ')( stoljeCuO 12-$. Han%9iC navo%i tri varijante 4ormiranja naseljaM 1. privatna &%ervi;ka*E 2. vla%arska &%r9avna*E 3. privatna &4eu%alna*.

Gru#a varijanta u 4ormiranju naselja #ra%skih sastojala se u !injenici ;to su se na raznim punktovimaE kao prve kulturne ustanoveE po%izane tzv. carske %9amijeE koje su "ile 4akti!ki %r9avne. Bako je kroz je%no stoljeCeE o% -, tih #o%ina ') stoljeCa %o -, tih #o%ina ')( stoljeCaE po%i#nuto u Bosni 2$ nominalnih carskih %9amijaE kojima su "ili u%areni temelji slije%eCim kasa"amaM 7arajevo i 6vornik prije 1401.O :oCaE 3o#aticaE 7re"renicaE )i;e#ra%E BravnikE /rozor i 1evesinje prije 1$12.O +ne9inaE Go"ojE 7tolac prije 1$2,.O zatim LajceE Banja <ukaE BulaE BijeljinaE 8ra%i;kaE Bla#aj ko% @ostaraE Lezero ko% Lajca prije 1$... &>. Han%9iCE )aku4 kao nosilac o%re?enih %r9avnih i %ru;tvenih 4unkcija u smanskom 5arstvuE 1203.* 10 >. Han%9iCE 4ormiranju nekih #ra%skih naselja 12 H. 3e%9iCE 7tu%ije o islamskoj arhitektonskoj "a;tiniE 7arajevoE 1203. 2, H. 3e%9iE isto

#o%ine u Bosni se #ra%e samo %9amije sa !etverovo%nim krovom. @unara je "ila kamena ili %rvena. U toku ')( stoljeCa na!in #ra%nje %9amije se o"o#aCuje primjenom potkupolnih rje;enjaE pa se u toku ')( ( ')(( stoljeCa je%no prostrana %9amija javlja u tri osnovne izve%"eM 1. %9amija sa kupolom 2. %9amija sa !etverovo%nim krovom i zi%anom munarom 3. %9amija sa !etverovo%nim krovom i %rvenom munarom.21 6ored ovih potkupolnih d$amija mnogo je ra'en i tip d$amije sa etverovodnim krovom i ravnom tavanicom. Co je lokalno prilago'avanje ekonomskim i klimatskim uslovima i obino su to skromnije d$amije ija je vrijednost u uklapanju u ambijent. &e'u ovim d$amijama ipak ima i reprezentativnih, velikih objekata, kao one u &akedoniji, a u Bosni je takva Sulejmanija d$amija u Cravniku. 6osebnu vrstu ine d$amije kod kojih je izvedena drvena kupola, kao !to je /ahja:pa!ina u Skoplju -7098.., Cabaica u &ostaru, Dazan,erija u Banjoj Euci i d$amija na vrelu u Bajniu. 8/5#"1 93.15: % po!etka ')((( stoljeCa #ra%nja kupolnih %9amija #otovo prestaje u uslovima opa%anja politi!ke i ekonomske moCi smansko# 5arstva. /rema ne%avnoj statisticiE u Bosni i Herce#ovini je evi%entirano ukupno 112, %9amijaE o% kojih je -0. ili -,P imalo %rvenu
21

1. +o;toviCE 7arajevo izme?u %o"rotvorstva i zlaE 7arajevoE 122$.

munaruE 2$2 ili 23P kamenu i -$ ili -P "ez munareE moramo imati u vi%u %a me?u %9amije sa kamenom munarom spa%aju i 3. %9amija sa kupolom.22 7umirajuCi ove statisti!ke po%atke uo!avamo %a je najvi;e %9amija s %rvenom munarom "ilo u BosniE ostale su "ile prekrivene crijepom ili Cerami%om. 6amjena %rveno# pokrova naro!ito je izra9ena krajem '(' stoljeCa i U '' stoljeCu ka%a %olazi %o veCe upotre"e opeke i crijepaE ;to je !e;Ce u naseljima koja u to vrijeme "ilje9e veCi prosperitet. vako impozantna "rojnost i izrazito velika zastupljenost %9amija sa %rvenom munarom %aju pose"o o"ilje9je Bosni u pore?enju sa ostalim pokrajinama koje su se nalazile u sastavu smansko# carstva.

%$amija s drvenom munarom, +tik d$amija u Bjeljini, 8/5#"1 93. 1 :

%$amija s drvenom munarom, "avra d$amija u Eivnu 8/5#"1 93. 1%:

2.2 REGIONALNE ARHITEKTONSKE SCECIDI*NOSTI

22

H. 3e%9iCE 7tu%ije o islamskoj arhitektonskoj "a;tiniE 7arajevoE 1203.

+o% %9amija sa %rvenom munarom na prostoru Bosne i Herce#ovine mo9emo zapaziti razli!ite speci4i!nosti. Utom smislu mo9emo iz%vojiti tri osnovna re#iona i neka u9a po%ru!ja unutar njih. /rvi re#ion !ini centralna i isto!na BosnaE %ru#i zapa%na BosnaE a treCi Herce#ovina. 2.2.1. C!2431521 # I/4-?21 B-/21 8eo#ra4ski ovaj re#ion mo9emo o#rani!iti rijekom Grinom na istoku i rijekom )r"as na zapa%u. Ga "ismo shvatili sve speci4i!nosti u #ra%nji %9amijaE moramo se ukratko osvrnuti na %ru;tvenoekonomske i politi!ke prilikeE koje su po%lo#a svakoj lju%skoj %jelatnosti pa i razvoju arhitekture. vaj re#ion je %o;ao po% osmansku vlast o%mah nakon pa%a Bosne 14.3. #o%ine i %o 1$20. #o%ineE o%nosno 1$20. #o%ine "io je prema sjeveru i zapa%om o#rani!en 7re"reni!kom i Laja!kom "anovinomE ka%a i te o"lasti %olaze po% tursku upravu. 1akon to#a pro%u9avaju se osvajanja ne sjever preko 7ave i na zapa%E naro!ito poslije zauzimanja Lajca i Banja <uke 1$20. #o%ine. Bako %a je ova o"last ostala u poza%ini osvajanjaE ;to je omo#uCilo %u# i miran razvoj u ')( stoljeCu i kasnije. Bo je uje%no i stoljeCe najveCe# prosperiteta 5arevineE ka%a %olazi %o ur"anizacije naselja i procvata arhitektonske %jelatnosti. 3azvijaju se mno#a naselja sa vi;e %9amija i mahala. % 1$10. #o%ine #ra%e se monumentalne %9amije sa kupolama kao pro%u9etak ovakvih #ra%nji u @ake%oniji i na +osovuE #%je su veC u ') stoljeCu nastala zna!ajna arhitektonska ostvarenja. 1ajvi;e %9amija s kupolom iz#ra?eni je u ')( stoljeCu u ovom re#ionu i u samom 7arajevu kao politi!komE privre%nom i kulturnom centru to#a %o"a. ve nevelikeE ali arhitektonski zna!ajne %9amije i prisustvo poznatih neimara 5arstvaE koji su #ra%iliE imali su o%raza i na #ra%nju %ru#ih vrsta %9amija i %ru#ih poznatih o"jekata. % sre%ine ') stoljeCa #ra%e se %9amije sa kamenom munaromE zatim mno#o %9amija sa %rvenom munarom u svim naseljima i veCim i manjim. U ovom re#ionu #ra%i se stan%arni tip je%no prostrane %9amije sa %rvenom munaromE koji ima ulazni trijem i prostor za molitvu. Bo su veCinom %9amije sre%nje veli!ine sa unutre;njim prostorom o% $, 2, m2E ima i malihE ali se ne #ra%e velike %9amije. U '(' stoljeCu je iz#ra?ena samo je%na veCa %9amija sa stupovima u @a#laju. U centralnoj i isto!noj Bosni %9amije imaju %rvenu munaru o%mjerene vitkosti koja izlazi iz krova i skla%no je ukomponovana u cjelinu. @unara je ukra;ena letvicamaE a na #aleriji ima otvoreE ;to ostavlja %ojam prozra!nosti. 6a #ra%nju %9amija primjenjuju se svi #ra?evinski materijali kao %rvoE Cepri!E kamen i "on%ruk konstrukcija.23 Qepri! se %osta upotre"ljava u 7arajevuE :o!iE 6enici i Buzli.
23

7istemu sa %rvenim stu"ovima i CerpiCem kao ispunom. U ovom slu!aju osim konstruktivne ulo#eE ovim zi%ovima se savla%avaju nepravilnosti i veliki na#i"i terena. vaj na!in #ra%nje sve vi;e je zamjenjivao primjenu puno# %rvetaE ;to je "ilo karakteristi!no za #ra%nju u sre%njem vijeku. Bo je poslje%ica prore?ivanja i nestajanja ;umaE a time i o"ilja %rveta za #ra%nju. @e?utimE masovna primjena "on%ruk konstrukcija u stam"enoj arhitekturi nije na;la tako masovnu primjenu pri #ra%nji %9amija. &H. 3e%9iCE 7tu%ije o islamskoj arhitekturskoj "a;tiniE 7arajevoE 1203.*

Bamo #%je ima vi;e kamena kao u 7re"reniciE +orajuE Bravniku i %ru#im naseljima %9amije su o% kamena. /ose"nu #rupu !ine %9amije o% %rvenih %asaka. 1a o"likovane karakteristike %9amija veliki utjecaj ima o"likovanje krova i primjena razli!itih pokrova. 6a ovo po%ru!je kao i cijelu BosnuE karakteristi!ni su visoki krovovi pokriveni ;in%rom &vrsta crijepa*. @e?utim iz%vaja se po%ru!je oko 7arajeva i :o!eE #%je su ti krovovi vremenom zamijenjeni niskim krovovima sa pokrovom o% Ceremi%e. (zuzetno se kao lokalni pokrov javlja i cijepani kamen ;kriljacE i to samo u selima ju#oisto!no o% 7re"renice. % '(' stoljeCa ;in%ra se sve vi;e zamijenjuje crijepom. Kreativni duh naroda Bosne najvi!e se dokazao na tipu skromne, male, drvene d$amije sa drvenom munarom. )bjekat je zidan u FbondrukuF. (a te zidove dolazi visoki drveni krov sa jakim padom zbog snijega te drvenom munarom koja izlazi iz krova i jedva nadilazi sljeme krova. 8/5#"1 93.1&: 2.2.2. Z1>1.21 B-/21 6apa%nom Bosnom nazvaCemo #eo#ra4sko po%ru!je koje se prostire na zapa% o% rijeke )r"asE o%nosno o% linije koja spaja Banja <ukuE LajceE <ivno. Banja <uka je osvojena 1$20. #o%ineE a osvajanjem +rajine zavr;eno je 1$22. #o%ine pa%om BihaCaE nakon !e#a je osnovan "ihaCki san%9ak. 6apa%ni %io BosneE a naro!ito po%ru!je zapa%no o% rijeke UneE imalo je status krajineE o%nosno pro#rani!ne o"lasti. U nemirnim prilikama utvr?enja su %o kraja osmanske uprave imala veliki zna!aj. vi pose"ni ulovi o%razili su se na koncepciji i arhitekturu %9amija. U ovom re#ionu Banja <uka zauzima pose"no mjestoE kao #rani!no mjesto izme?u centralne i zapa%ne Bosne. Banja <ukaE kao sje%i;te "osansko# san%9aka a zatim i "e#ler"e#aE %o9ivjela je najja!i razvoj u re#ionu. Bu su iz#ra?ene mno#o"rojne %9amije i mno#i o"jekti islamske arhitekture. )eCina %9amija je imala %rvenu munaru. /o osnovnoj koncepciji %9amije su iste kao u 7arajevuE ali se uo!avaju i razlike. Grvene munare su je%nostavne "ez ukrasnih %etaljaE #alerija im je skoro zatvorenaE sa malil otvorima pri vrhu. vakve takozvane slijepe munare karakteristi!ne su za zapa%nu Bosnu. U LajcuE koje je tako?er #rani!no naseljeE nastale su %vije pose"ne i je%instvene %9amije sa %rvenom munarom i unutra;njom kamenom kupolom. )eC o% +lju!a prema zapa%u uo!avaju se znatnije promjene u arhitekturi %9amija. 7koro sve imaju %rvenu munaruE %9amija sa kamenom munarom ima maloE a onih sa kupolama nema. U Bosanskoj krajiniE

#%je je zastupljena #ra%nja %9amija sa stan%ar%nim rje;enjemE #ra%e se i je%noprostrane %9amije sa iz%u9enom osnovom i novim varijantama mah4ila. +ako su u Bosanskoj krajini %9amije sa %rvenom munaromE kao naj!e;CiE a ne#%je i je%ini o"lik sakralno# o"jektaE imale ulo#u #lavnih %9amijaE #ra%itelji su nastojali %a im %aju o%#ovarajuCi reprezentativan iz#le%. Bo su posti#li #ra%njom velikih %9amijaE te izmjenom o"lika munare. +rajem osmansko# perio%a pa sve %o %anasE ko% mno#ih %9amija u zapa%noj Bosni zamijenjene su stare munare sa pokrivenom #alerijomE novom %rvenom munarom sa otvorenom #alerijom. >rhitektonski o"lik %9amije se mijenja ne samo promjenom o"lika munare ne#o i novim na!inom o"likovanja 4asa%aE koje umjesto uo"i!ajno %va re%a prozora %o"ijaju je%an re% iz%u9enih prozora. /ore% sve#a nave%eno#E pose"no o"ilje9je Bosanskoj krajini %aju %9amije sa %rvenom munarom u utvr?enjimaE koje su iz#ra?ene u sre%ini tvr?aveE uz vanjske "e%eme ili izna% ulaza. 2.2.3. H!3;!@-,#21 U"rzo poslije pa%a BosneE veC 14-,. #o%ineE osnovan je herce#ova!ki san%9akE koji je u prvih sto #o%ina imao sje%i;te u :o!i. v%je se @ostar razvio u kulturni centar i najzna!ajnije naselje sa najvi;e %9amijaE me%resa i %ru#ih javnih o"jekata. U Herce#oviniE sho%no %u#otrajnoj tra%iciji #ra?enje kamenomE skoro sve %9amije imaju kamenu munaru. % ono malo %9amija sa %rvenom munarom veCina ih je iz#ra?ena u po%ru!ju koje #ravitira BosniE u selima oko +onjica i u /rozoru. G9amije se po tlocrtnoj konstrukciji ne razlikuju o% onih u centralnoj Bosni. (maju stan%ar%no rje;enje je%no prostrane %9amije #ra?ene o% kamena. 3e#ionalno o"ilje9je imaju neke %9amije oko +onjica koje su pokrivene kamenim plo!ama. 6otkupolna d$amija je kod nas uspje!no prihva#ena kao konani rezultat dugog razvojnog puta od seld$uke arhitekture, pa preko brusanskog i ranocarigradskog stila, do klasinog turskog perioda. 8/5#"1 93.1':

3. DAMIJE U BOSNI I HERCEGOVINI

 7pisak %9amija u Bosni i Herce#ovini iz#ra?enih o% 1$. vijeka %o %anas za;tiCenih kao spomenici kulturne "a;tine Bosne i Herce#ovine.

A51.E1 .E10#$1F D-?1 A3217.#$1 .E10#$1F B12$1 L7"1 A<#<#$1 .E10#$1F B-/12/"# +101; B!@-,1 .E10#$1F S131$!,C13!,1 .E10#$1F S131$!,*13G#$/"1 .E10#$1F L#,2D!3614=C1G#21 .E10#$1 HD!361.#$1HF B12$1 L7"1 D!46#$1 .E10#$1F B#61B H1.E# A60!4 D7"1413!,1 .E10#$1 HG51,#;1 .E10#$1HF L#,2H7/!$2#$1 .E10#$1F G31.1?1; K131I-<9!@-,1 .E10#$1F M-/413 O/012=>1G#21 .E10#$1F T3!9#2$! S75412 S75!$012-,1 = C13!,1 .E10#$1F B51@1$ "-. M-/4131 +#G012 I9316#0=>1G#21 .E10#$1F C-?#4!5$ T19612/"1 .E10#$1F V#/-"- = R!/4173#3121F .3,!2# 0#213!4 A517.#2-,1 8+1.3,12/"1: .E10#$1F V#/-"V!5#=.!.#21 .E10#$1F S4-51; K151,72 J7/7J=>1G#21F K73G705#$1 .E10#$1F M1@51$

3.1. C3-;,14 S131$!,1 <1 ,3#$!0! G1<# H7/3!,=9!@1

1ajslavnije %o"a povijesti 7arajeva za vrijeme osmanlijske uprave je "ilo u perio%u stolovanja 8azi Husrev-"e#a na %u9nosti "osansko# san%9ak-"e#a &1$21.-1$41.*. >ko se izuzmu vojni poho%i koje je po%uzimao8azi Husrev-"e# je sav svoj 9ivot posvetio po%izanju i ur"anizaciji 7arajeva. /un plemenite lju"avi za op;te %o"ro i napre%ak povjereno# mu naro%a iz koje# je i sam nikaoE on nese"iCno 9rtvuje svoje o#romno "o#atstvo na iz#ra%nju veleljepnih #ra?evina razli!ite namjene koje ta%a;nje 7arajevo pretvaraju u najveCi tr#ova!kiE zanatskiE kulturno-prosvjetni i vojni centar na razme?u (stoka i 6apa%a. 7vojim neimarskim po%uhvatima stekao je 8azi Husrev-"e# neprocjenljive zaslu#e za razvitak #ra%a 7arajevaE kulturni napre%ak muslimana i razvoj materijalne kulture svih stanovnika ovih krajeva. 6najuCi %a "i nje#ove zaslu#e na "ojnom polju sa!uvala samo historija i %a je je%ini trajni hajrat &%o"ro %jelo* ono ;to se ponavlja u "u%uCnostiE Husrev-"e# je sva svoja nepokretna i pokretna %o"ra uvaku4io24.

3.1.1. G1<# H7/3!, ( 9!@ 814&) ( 1541:

G1<# H7/3!,=9!@2$ E "o;nja!ki "e# u smanskom carstvu u prvoj polovini 1.. stoljeCa. Bio je sposo"an vojni strate# i smatra se najzna!ajnijim namjesnikom osmanske Bosne. 3o?en je u 7erezu u 8r!koj. tac mu je "io Bo;njak iz Bre"injaE %ok mu je majka "ila Burkinja i kCerka sultana. 8azi Husrev-"e# je ratovao protiv @le!anaE @a?ara i ostatka Bosansko# kraljevstva koje se "unilo protiv smanlijsko# carstva. 1akon ratnih uspjehaE 8azi Husrev-"e# je o%lukom carsko# %ivana imenovan "osanskim san%9ak-"e#om. sim vojnih uspjehaE 8azi Husrev-"e# je imao o#roman uticaj na razvoj BosneE naro!ito #ra%a 7arajeva. "novio je 5arevu %9amiju i iz#ra%io !uvenu 8azi Husrev-"e#ovu %9amijuE "i"liotekuE me%resuE sahat-kuluE "olnicu i mno#e %ru#e poznate z#ra%e. 8azi Husrev-"e# je iz#u"io 9ivot u "ici u 5rnoj 8ori 1$41. #o%ine. 1je#ovo tijelo je prene;eno u 7arajevo i sahranjeno u haremu nje#ove %9amije. (zna% vrata na tur"etu pi;eM F(eka svaki dan milost Bo$ija i blagoslov na njeg pada.F

Crte$ Dazi @usrev:bega, najznaajnijeg namjesnika osmanske Bosne 8/5#"1 93.2):

3.1.2. G1<# H7/3!,(9!@-,1 #5# B!@-,1 .E10#$1

24

Uvaku4ljenjem se !ovjek svojom voljom o%ri!e svo#a imetka i zavje;tava #a za opCu %o"ro"it i za sva vremena. Uvaku4ljenjem se imetak stavlja van svako# prometa koji #a mo9e skrnaviti. Bako je 8azi Husrev-"e# za iz%r9avanje svojih hajrata uvaku4io silan imetak u Bosni i 3umeliji. &B. 6latarE 6latno %o"a 7arajeva &')( stoljeCe*E 7arajevoE 122.. #o%ina* 2$ @. @ujezinoviCE (slamska epi#ra4ika Bosne i Herce#ovineE 7arajevoE 1220.

va velika i lijepa %9amija pre%stavlja je%no o% najljep;ih %jela orijentalne arhitekture u Bosni i Herce#ovini. G9amija je sa svih strana opkoljena uskim uli!icama stare !ar;ijeE sa %esetinama i stotinama %uCanaE tako %a ju je o%atle nemo#u!e sa#le%ati u njenoj punoj ljepoti i veli!ini. @e?utimE ka%a se u?e u njeno prostrano %vori;teE sve se izmijeni. /re% o!ima se uka9e impozantna #ra?evinaE puna miraE skla%ne ljepote i veli!ine. vo je ne samo najve!a %9amija koja je uopCe #ra?ena u na;im krajevima veC i remek-%jelo arhitekture osmanlijsko# vremena. 8ra%itelj ove %9amije je mimar &#lavni arhitekta* Bursko# carstvaE >%9em Asir >li2.E /erzijanac iz Ba"riza koji je "io zaro"ljen u Burskoperzijskom ratuE a kasnijeE sve %o svoje smrti &1$30. #o%ine* o"avljao %u9nost #lavno# arhitekte u 5ari#ra%u. Uz @imara Hajru%inaE starije#E "io je je%an o% vo%e!ih kreatora takozvane ranocari#ra%ske arhitektonske ;koleE a ova je %9amija je%no o% najvrije%nijih ostvarenja te ;kole izvan samo# 5ari#ra%a.

Dazi @usrev:begova d$amija u Sarajevu, najljjep!e djelo orijentalne arhitektura u Bosni i @ercegovini -slika br. 21)

3.1.2.1. K131"4!3#/4#"! G1<# H7/3!,=9!@-,! .E10#$!

2.

vaj veliki %o"rotvorE iz#ra%io je i naj%u9i vo%ovo% oko se%am kilometara %u#E o% vrela 5rnila u selu Gonje Biosko %o Be#ove %9amije pa i %alje %o :erha%ije i Ba;lihana. &1. +o;toviCE 7arajevo izme?u %o"rotvorstva i zlaE 7arajevoE 122$.*

8azi Husrev-"e#ovaE ili u naro%u poznata kao Be#ova %9amijaE po svojoj konstrukcijiE o"liku i %imenzijamaE pre%stavlja %jelo o% pose"no# interesa za izu!avanje osmansko# #ra%iteljstva u na;im krajevima. G9amija ima slo9eno arhitektonsko rje;enje.

Dazi @usrev:begova d$amija u Sarajevu nastala je u !koli mimar @ajruddina, Sinanovog prethodnika, koji je prije Sinana davao peat i ton ranoj arhitekturi klasinog stila u Carigradu. Sarajevska tzv. Begova d$amija spada u najvrijednija ostvarenja ranog klasinog stila u osmanskoj arhitekturi, !to znai da njen znaaj prevazilazi i Bosnu i Balkan, gdje va$i svakako za najve#e i najljep!e ostvarenje osmanskog graditeljstva uop#e. )vo je rijedak i jedinstven objekat u na!im krajevima koji pored izuzento lijepe glavne kupole znaajnog raspona sadr$i i bone la'e sa kupolama i polukupolama, kao i veliki trijem sa nizom manjih kupola. 8/5#"1 93.22:

:rontalnim %ijelom %9amije %ominiraju te;kiE mramorni stupovi na koje se oslanjaju lukovi %9amijsko# trijema. ni %ijele trijem na pet kva%ratnih poljaE o% kojih je svako presvo?eno ku"etom. 8lavni ulaz u %9amiju je vanre%no %ekorisan krasno stilizovanim ara"eskamaE ornamentikomE pozlatom i mramorom. 1a% #lavnim ulazom u %9amiju nalazi se kamena plo!aE veli!ine 12, R ., cmE na kojoj je uklesan natpis u stihovima na arapskom jeziku. 1atpis je smje;ten u ;est elipsastih polja oivi!enih sa strana i kroz sre%inu ara"eskama. 6ahvaljujuCi o%nosu ;irine prema visiniE njen je #ra%itelj uspio %a posti#ne impresivan %ojam prostornostiE %ok sretno rje;enje osvjetljenja poja!ava taj %ojam. 7re%i;nji %9amijski prostorE u temeljnim je linijama je%nostavna #ra?evna 4i#ura sa 13 m ;irine i istom tolikom %u9inomE koja se u vertikalnom pro4ilu razvija %o savr;enosti. vaj sre%i;nji prostor je presvo?en ku"etom visokim 2. metara. 7re%i;nji prostor se naprije% nastavlja na %ru#i napola manjiE iste ;irineE presvo?en lukom visine 1. metara. vaj prostor je pokriven poluku"etom2-. lazna vrata Dazi @usrev:begove d$amije, 8/5#"1 93. 23: U vrhu %9amijeE ta!no na sre%ini !eono# zi%aE u crvenoj mramornoj plohi nalazi se prekrasno %ekorisani mihrabE mjesto iz ko#a imam pre%vo%i vjernike u zaje%ni!kom namazu &molitvi*. Gesno o% mihra"a je mim"er &propovje%aonica*E po%i#nuta o% se%am vrsta mramoraE o%akle se petkom i na vjerske praznike &Bajrame i sl.* %r9e sve!ane hut"e &propovje%i*. Anterijer Dazi @usrev:begove d$amije 8/5#"1 93. 24:
2-

/rije 8azi Husrev "e#ove %9amije u Bosni i Herce#ovini sa#ra?ene su samo tri %9amije s ku"etom &potkupolne*M %9amija @usta4e "e#a 7ken%erpa;iCa u 7arajevu &1$1-* na 7ken%erijiE @uslihu%ina Fekrk!ije u 7arajevu uvrh Ba;!ar;ije &1$2.* koja je je%ina o% sve prostale tri sa!uvana i 7inan Fau;a %9amija u <ivnu iz 1$22. #o%ineE tako?er poru;ena. 6na!aj ovih %9amijaE iako prostorno ne velikihE je u tome ;to su to prvi sakralni o"jekti ko% nas presvo?eni ku"etom &kupolom* umjesto %ota%a;njih %rvenih stropnih konstrukcija i upravo je u tome veliki #ra%iteljski napre%ak. &1. +o;toviCE 7arajevo izme?u %o"rotvorstva i zlaE 7arajevoE 122$. #o%ina*

<ijevo o% mihra"a se nalaze jo; %va Cursa &manje propovje%aonice*. <ijevo o% ulaznih vrata je maksuraE o#ra?eni prostor za uzvanike koji prisustvuju sve!anostimaE a ne u!estvuju u namazu.

Karakteristika unutra!njosti d$amije je prekrasna stalaktitna dekoracija u uglovima ispod kubeta i u samom mihrabu, te ornamentika i kaligra,ija svih zidova. 8/5#"1 93. 25: (zvanre%no rje;enje osvjetljenja %9amije sa $1 prozorom o% kojih su 12 %onjih pravou#aono# o"likaE a svi ostali imaju zavr;etak u o"liku prelomljeno# lukaE ;to %aje utisak ve!e# prostora. 1a zi%u lijevo o% #lavno# ulaza je levha &uramljeni citat iz +urKana*. va levha je preko 12, #o%ina staraE ispisana pozlacenim slovimaE a natpis na levhi je cre%o (slama i u prijevo%u znaciM G(ema bo$anstva osim /ednog Boga, a &uhammed je Bo$iji 6oslanikHI

nutra!njost d$amije je dekorisana kaligra,ski ispisanim citatima iz KurJana 8/5#"1 93. 2 : Gana;nja %ekoracija %9amije je potpuno nova i ura?ena je u toku 2,,1/,2. #o%ine ostvarujuCi tip i kolorit ornamenata u sa#lasnosti sa ori#inalnim stilom orijentalne arhitekture.

3.2. C13!,1 .E10#$1 7 S131$!,7

5areva %9amija je je%na o% prvih %9amija iz#ra?enih u Bosni i Herce#ovini i prva u 7arajevu. (z#ra?ena je 14.2. #o%ine a njenu iz#ra%nju je 4inansirao i omo#uCio osniva! #ra%a 7arajeva (sa Be# (sakoviC. @e?utim ova %9amija je iz#orjela 140,. u velikom po9aru. 1a istom mjestu se ponovo #ra%i %9amija &po mi;ljenju je%nih iz temeljaE a po mi;ljenju %ru#ih samo kupola %9amije je "ila iz#orjelaE tako %a je samo ona ponovo ra?ena* i u %ana;njem o"liku iz#ra?ena je 1$... #o%ineE a njenu #ra%nju 4inansirao je 7ulejman )eli!anstveni. U to %o"a #lavni arhitekta 5arevine "io je mimar 7inan i smatra se %a je #ra%nju ove %9amije realizovao je%an o% nje#ovih u!enika ili sara%nika.Bo je centralni tip %9amije sa trostranim trijemom. /o;to je %9amija u %o"a molitve &naro!ito petkom* morala primiti veliki "roj vjernikaE ostavljeni su trijemovi sa sve tri strane.

Careva d$amija, prva d$amija izgra'ena u Sarajevu 7>82. godine, izgradnju je ,inansirao 5sa:beg 5shakovi# 8/5#"1 93. 2 : 5entralna kupola %9amije ima o"lik polukru#a u presjekuE tipi!no za klasi!ni perio% osmanske arhitektureE a smatra se %a je stara kupola elipti!no# presjeka iz#orjela u po9aru 140,.#o%ine. Bokom konzervatorskih ra%ova krajem pro;lo# vijeka &120,-te ili 122,-te* otkrivena su i parcijalno restauirana !etiri sloja zi%ne %ekoracijeE i to iz ')(E ')((( i po!etka '(' vijeka. smou#aona munaraE !ije je ;ere4e pokriveno stalaktitimaE pre%stavlja je%nu o% najljep;ih starih munara u Bosni i Herce#ovini. )rije%ni na%#ro"niE spomenici nastali u raz%o"lju o% ') %o '(' vijekaE nalaze se u #ro"lju iza %9amije. 6a par arhai!nih ni;ana iza mihra"a pretpostavlja se %a ozna!avaju #ro" osniva!a 7arajeva (sa-"e#a (sakoviCa.

8o%ine 1212. arhitekta +arl /ar9ik20 jeE po;tujuCi mo%ulE a koristeCi elemente koji su vi?ani u iz#ra%nji "osanskih kuCaE projektovao z#ra%u Ulema me%9lisa i uspje;no je ukomponovao u cjelinu sa 5arevom %9amijom. 3.3. D!3614 ( >1G#21 #5# D!361.#$1 .E10#$1 7 B12$-$ L7;# D!3614=>1G#21 ili "olje znana kao D!361.#$1 .E10#$1 je "ila centralni o"jekat u Banjaluci. (z#ra?ena je 1$-2. #o%ine u klasi!nom otomanskom stilu i pre%stavlja je%no o% najuspje;nijih arhitektonskih ostvarenja "osanske arhitekture 1.. vijeka. 1jen arhitekta je nepoznat ali je poznato %a je "io u!enik otomansko# arhitekte @imara 7inana. (z#ra%nju %9amije je 4inansirao :erhat-pa;a 7okoloviC "osanski san%9ak "e#. U kompleksu :erha%ije su se tako?er nalazila i 3 tur"etaM <erhat:pa!e, njegove unuke Sa,ikadune i njegovih bajraktara. +asnije je kompleks %opunjen sa sahat-kulom iz#ra?enom ne%aleko o% :erha%ije. G9amija je "ila 10 m ;irokaE 14 m %u#a!kaE a vrh kupole je "io 10m visok. @unara je "ila 43m visoka. :erha%ija je uvr;tena u kulturnu "a;tinu Bosne i Herce#ovine 12$,. #o%ineE a kasnije je "ila uvr;tena na listi spomenika svjetske "a;tine pri U1A75 -u &nulta kate#orija kulturno# spomenika*.

<erhat:pa!ina d$amija, najljep!a d$amija u Banjoj Euci 8/5#"1 93. 2%: 3.3.1.Ruenje G9amija je %jelomi!no "ila uni;tena ekplozivom %etoniranim -. maja 1223. #o%ine o% strane nepoznatih srpskih nacionalista potpoma#anih o% vlasti 3epu"like 7rpskeE kao %io sprovo?enja politike etni!ko# !i;!enja Bo;njaka. 1akon prvo# ru;enjaE vlasti 3epu"like
20

>rhitekt +arlo /ar9ikE ro?en je u selu Li!inE u Fe;koj 10$-. #o%ineE a umro u 7arajevuE 1.. juna 1242. #o%ine. 6avr;io je aka%emiju likovnih umjetnostiE te arhitekturu i #ra?evinarstvo. U 7arajevo je %o;ao sa 2. #o%inaE #%je je %jelovao #otovo ., #o%ina. 6ala#ao se za o!uvanje historijsko# %ijela #ra%a i pre%la#ao iz#ra%nju novih %ijelova #ra%a o% +o;eva prema 7arajevskom /olju. 6#ra%a 6emaljsko# muzeja je najzna!ajnije %jelo arhitekte +arla /ar9ika.

7rpske su or#anizovale potpuno ru;enje i !i;Cenje terena na kojem se nalazio cjelokupni kompleks %9amije. <erhadija d$amija 7;;1. godine, sruena od strane etnika 8/5#"1 93. 2&: staci ru;evina su o%vezeni na #ra%sku %eponiju. +ratko nakon ru;enja :erha%ije sru;ena je i o"li9nja sahat-kula. :erha%ija je "ila je%na o% 1. %9amija sru;enih u Banjaluci tokom a#resije na 3BiH o% 1222. %o 122$. #o%ine. Gan ru;enja :erha%ije - -. maj je u Bosni i Herce#ovini pro#la;en kao zvani!ni Gan %9amija. 3.3.2. R!/41731;#$1 (slamska zaje%nica Banjaluke je 2,,1. #o%ine %o"ila ur"anisti!ku sa#lasnost za ponovnu iz#ra%nju %9amije. (pak pri pola#anju kamena temeljca -. maja 2,,1. #o%ine %o;lo je %o nere%a i protesta o% strane srpskih nacionalista. 4,,, protestanata je kamenovalo i tuklo 3,, Bo;njaka koji su prisustvovali ceremoniji postavljanja kamena temeljca. @no#i su sa povre%ama primljeni u "anjalu!ku "olnicuE a je%an Bo;njak je nakon povre%a preminuo 2.. maja 2,,1. 5eremonija je kasnije o"avljena u tajnosti i po% velikim osi#uranjem. 3ekonstrukcija %9amije je i %alje kontraverzna tema u Banjaluci z"o# svoje prominentne lokacije u #ra%uE a rekonstrukcija je %alje ote9ana z"o# pro"lematike njene autenti!ne rekostrukcije. /reliminarne stu%ije o autenti!noj rekonstrukciji %9amije je pripremio >rhitektonski 4akultet u 7arajevu.

Kekonstrukcija <erhadije na ljeto 2993. godine 8/5#"1 93. 2':

3.4. A3217.#$1 .E10#$1 7 B12$-$ L7;# A3217.#$1 .E10#$1 &Hasana Be4ter%ara %9amija* je "ila je%na o% za%njih 1$ %9amija u Banjoj <uci %o 1223. #o%ine. Le%an o% potpisnika :erha%-pa;ine vaku4nameE ministar 4inansija Bosansko# pa;aluka - %e4ter%ar Hasan e4en%ija po%i#ao je 1$2$. #o%ine lijepu monumentalnu kupolnu %9amiju poznatu po% imenom >rnau%ija ili Ge4ter%ar%ijaE koja je "ila situirana u Gonjem eheru u Banja <uciE ne%aleko o% :erha%ije %9amije. (z#ra?ena u klasi!nom tomanskom stiluE uz :erha%ija %9amiju pre%stavljala je primarni %io prvo"itno# ur"ano# centra 7taro# #ra%a ili Gonje# ehera Banjaluke. Bila je iz#ra?ena kao %ru#i kraj Banjalu!ke zanatske transverzale sa :erha%ijom na suprotnom kraju ulice. Uvr;tena je na listu spomenika svjetske "a;tine pri U1A75 -u &nulta kate#orija kulturno# spomenika*. >rnau%ija %9amija pripa%ala je svojim stilskim i tipolo;kim karakteristikama #rupi je%noprostornih %9amija sa kupolom i tri kupolice. +rnaudija d$amija, me'u prvim d$amijama sagra'enim u Banjoj Euci 8/5#"1 93. 3): 7tara !esma &nasuprot munarici* iz koje veC #o%inama vo%a ne te!eE na ulazu u %9amijsko %vori;teE nije slu9ila samo vjernicima veC i 9iteljima cijele mahale. Unutra;njost %9amije je "ila vrlo lijepo i "o#ato %ekorisana. +runski %io mihra"a "io je vrlo sli!an onome u :erha%iji i >la%9a %9amiji22 u :o!i. U tur"etu su "ila %va %rvena sarko4a#a prekrivena zelenom !ohom.
22

>la%9a %9amija &?arena d$amija, d$amija @asana (ezira* je iz#ra?ena 1$42. #o%ine u :o!i te je spa%ala u kate#oriju veCih %9amija i prva je %9amija u Bosni i Herce#ovini iz#ra?ena u klasi!nom osmanskom stilu. 8ra%io ju je "liski sara%nik @imar 7inana i njena najveCa vrije%nost je ;to su sve kasnije %9amije #ra?ene oslanjajuCi se na i%eju >la%9a %9amije. >la%9a je uvr;tena u kulturnu "a;tinu Bosne i Herce#ovine i na listu spomenika svjetske "a;tine pri U1A75 -u. &6. +ajmakoviCE +onzervatorsko-restauratorski ra%ovi na ornamentima >la%9e %9amije u :o!iE 1a;e starine )((E 7arajevoE 12.,.*

+lad$a d$amija u <oi predstavljala je jedno od najznaajnijih graditeljskih ostvarenja i bila je jedan od najbolje proporcioniranih objekata, objekat koji je imao izvorno sauvane unutarnje dekoracije, kojem se od poetka pripisivala izuzetno velika simbolika vrijednost. 8/5#"1 93. 31: 3.4.1. Ruenje Bokom a#resije "ila je vi;e puta skrnavljena. >rnau%ija %9amija zaje%no sa tur"etom i vitkom kamenom munarom uz nje#a poru;ena je u noCi izme?u .. i -. maja 1223. #o%ineE iste noCi ka%a je poru;ena i najpoznatija "anjalu!ka %9amija :erha%ijaE a potom su joj ostaci razvezeni na razna mjesta izvan #ra%a. 3u;enje >rnau%ije jo; uvijek nije zvani!no istra9eno ali je si#urno %a je ru;enje po!inila jo; uvijek neotkrivena #rupa nacionalista kao %io politike etni!ko# !i;Cenja 3epu"like srpske. 3.4.2. Rekonstruk ija U junu 2,,3. #o%ine po!ela je i o%ra?ena je o"nova kompleksa >rnau%ija %9amije ;to je po%razumijevalo !i;Cenje terenaE ra%ove na o"ez"je?enju #ra%ili;taE in4rastruktureE te po!etak zi%anja kameno# zi%a i saniranje postojeCe#. Bako?er je o"novljena stara %9amijska !esma i kapija. .U %ru#oj 4azi pre%vi?eno je %a se iz#ra%i sama %9amija i tur"eE koje se nalazilo uz munaru. 6a iz#ra%nju ovo# o"jektaE !iji Ce iz#le% "iti i%enti!an staromE %o"ijena je potre"na ur"anisti!ka sa#lasnost i sva %ru#a %okumentacija. 3. . K131I-<9!@-,1 .E10#$1 7 M-/4137 K131I-<9!@-,1 .E10#$13) je najveCa i je%na o% najljep;ih %9amija Herce#ovine. 1alazi se u @ostaruE u Ulici "raCe :ejiCa. (z#ra?ena je 1$$--1$$0.E prema nacrtima slavno# osmanlijsko# arhitekte 7inana. 1a%zornik i #lavni %onator ra%ova "io je mostarski mecena @ehme%-"e# +ara?ozE sinovac ta%a;nje# herce#ova!ko# vezira 3ustemaE koji je uz %9amiju iz#ra%io i me%resuE vjersku ;koluE kao i %ru#e o"jekte u @ostaru. +ara?oz"e#ova %9amija je pretrpila velika i te;ka o;teCenja tokom %vostruke a#resije na @ostar i Bosnu i Herce#ovinuE ali je tokom restauracije 7taro# mosta i staro# jez#ra #ra%a @ostara 2,,2-2,,4. o"novljena i otvorena u julu mjesecu 2,,4. #o%ine.
3,

3. @ichelE @ostar 12,0.E 7arajevoE 2,,..

(ajljep!a d$amija u @ercegovini, Kara'oz:begova d$amija u &ostaru 8/5#"1 93. 32:

4. C R K V E
4.1. CRKVE BRVNARE
/ore% %9amija i ostale sakralne arhitekture ka%a je rije! o sakralnoj arhitekturi orijentalno# stila za prou!avanje su va9ne i crkve o% %rvetaE takozvane crkve "rvnareE jer o%ra9avaju "osanski na!in #ra%nje i imaju %osta to#a zaje%ni!ko# sa %9amijama. arhitrktonskim karakteristikama "osanskih crkava o% %rveta saznajemo iz stu%ije /etr @omiroviCa.31 Gosta sli!nosti imaju i %rvene crkve u 7r"ijiE koje je o"ra%io Ga"roslav /avloviC u svojoj iscrpnoj stu%iji.32 8ovoreCi o Bosni @omiroviC pretpostavlja %a je u sre%njem vijeku po ovim o"lastima "ilo crkavaE najvi;e %rvenihE pa se zato nije o!uvala nije%na. /oznate %rvene crkve u Bosni poti!u iz ')((( i '(' stoljeCa. @no#o crkava iz#ra?eno je nakon austrijske okupacijeE ali se uo!ava %e#ra%acija i opa%anje. !uvano je oko tri%esetak o"jekataE a po je%nom popisu iz 1211. #o%ineE samo u "anjalu!ko "ihaCkoj eparhiji "ilo je 03 %rvena hrama i kapele.33

Crkave brvnare, pru$aju uvid u raznovrsnost oblika, njihov historijski razvoj, inventivnostim u prilago'avanju prirodnim, politikim i drugim dru!tvenim prilikama.
31

/. @omiroviCE Gve %revne crkve u Bosanskoj krajiniE 7arajevoE 12$3. U prvom re%u su o"ra?ene crkve u @alom Blapku i Leli!koj kao pre%stavnici %va osnovna tipa %rvenih crkava u Bosni kao i %rvene crkve u okolini Banja <ukeE /rije%ora i /rnjavora. 32 G. /avloviCE 5rkve "rvnare u 7r"ijiE Beo#ra%E 12.2. 33 3e%9iCE 7tu%ije o islamskoj arhitektonskoj "a;tiniE 7arajevoE 1203.

8/5#"1 93. 33F 34:

/rema na!inu #ra%nje i op;tim arhitektonskim karakteristikamaE razlikujemo %va tipa %rvenih crkavaM 1. /rvi tip o"uhvaCa starije iz ')((( stoljeCaE kao ;to su crkva u @alom Bla;kuE hram u ljivnuE LavorimaE 3omanovcima i +olima.34 Bo su manje #ra?evine je%nostavnije izra%e i %ekoracijeE sa parvou#aonom osnovom i unutra;njim prostorom koji je otvoren prema krovu. Unutra;nji prostor je po%ijeljen na tri %ijela oltarE naos i pritvorE izna% ko#a je re%ovno hor. irina crkve je oko 4mE a %u9ina - 2m. ve crkve pre%stavljaju ra% skromno# naro%no# majstora. /o na!inu #ra%nje i o"ra%i materijala sli!ne su o"i!noj seoskoj kuCi. 6i%ovi su male visine & ni9i o% visine !ovjeka* sa malim otvorimaE o"i!no na zapa%noj strani krovoi su jako visoki i veoma strmiE pokriveni hrastovim %a;!icamaE 2. Gru#i tip o"uhvata crkve '(' stoljeCaE koje su %jela razvijeno# zanastva majstora. vom tipu pripa%aju crkve u selima Leli!kaE 3akeliCiE Busnovi i @ari!ka ko% /rije%ora. Bo su crkve veCih %imenzijaE ;irine $ 1,m i %u9ine 1, 1.m. Unutra;njost mo9e "iti po%ijeljena na tri %ijela kao i ko% prvo# tipa. U tom slu!aju u zapa%nom %ijelu naosa postavljaju %rvene stepenice i hor u vi%u #alerije. Bavanica je %jelimi!no ravnaE svo% mo9e "iti cijelom %u9inom crkve. +o% ovih crkava poklanja se veCa pa9nja ukra;avanju poje%inih %ijelova. 1aro!ito se ukra;avaju unutra;nje pre#ra%e sa lukovimaE %ovratnici i vrata. Ukra;avanje je izve%eno rez"arijomE "ojomE letvicama o% meko# %rveta i ukrasnim ekserima. 5zgled vrata na crkvama brvnarama, oblik lukova na pregradama i vratima esto je islamski L prelomljen ili vitiast. 8/5#"1 93. 35: Upore%imo li ove crkve sa %9amijama u BosniE naCi Cemo %a imaju zaje%ni!kih elemenata. Behnika izvo?enja temelja o% %rvenih #re%aE zatim %va na!ina izvo?enja zi%ova o% %u#a!kih "rvanaE kao i konstrukcija krovova je istaE a sve je preuzeto iz %omaCe tra%icije #ra%nje %rvetom. 3azlika je je%ino u tome ;to se ko% %rvenih %9amija u Bosni kao pokrov primjenjuje sami ;in%raE ako% crkava sitni %rveni klis.
34

&. :o!oE 5rkve "rvnare neo"javljen ra%

1ave%ene sli!nosti se mo#u o"jasniti %jelovanjem %omaCih majstora. Le%nostavne crkve "ez ukrasaE koje su #ra?ene %o '(' stoljeCaE #ra%e %rvo%jelje iz naro%aE pa se i one i po tlocrtnom rje;enju i skromnoj %ekoraciji ve9u za seosku kuCu. /rimjeri %9amija i crkava o% %rveta pre%stavljaju pro%u9enje sre%njovjekovne tra%icije uptre"e %rveta u Bosni. (sho%i;te primjene %rveta je stara kua "rvnara sa visokim krovom i pokrovom o% %rveta. U po!etku ona je je%nostavnaE je%noprostornaE a zatim se razvija o po horizontali i po vertikali. 1a isti na!in #ra%e se i svi ostali o"jektiE kao ;to su ;taleE am"ariE vo%eniceE crkve i #ornji %ijelovi tvr?ava. iroka primjena %rveta pro%u9ava se i u osmanskom perio%uE s tim ;to se pro;iruje na "o%ruk konstrukcijuE veliku primjenu trijemova i #ra%nju %9amija o% %rveta. Bu le9i o"ja;njenje za #ra%nju %9amija o% %rvetaE te masovnu #ra%nju %9amija sa %rvenom munarom. 4.2. N1$/413#$1 ;3",1 7 B-/2# # H!3;!@-,#2# ( S4131 ,13!G"1 ;3",1 7tara vare;ka crkva iliE kako je zovu )are;aniE mala crkvaE posveCena svetom @ihoviluE postoji na ovom mjestu o% 1.. stoljeCa. /rema pre%anjuE "ez si#urnih %okazaE ona je ov%je "ila po%i#nuta jo; u pre%tursko vrijeme. U velikim po9arima koji su iz"ili u poslje%njem %eceniju 1-. stoljeCaE u kojima su stra%ale !itave !etvrti )are;aE iz#orjela je i crkva. Uskoro je po%i#nuta nova kojoj je 1-1.. #o%ine sultan >hme% (((. svojim 4ermanom %ozvolio %a se postavi krov. Gana;nja stara crkva iz temelja je o"novljena 1012E o !emu #ovori natpis u kamenoj ploCi ko% ulaznih vrata. +ompletan o"jekt konzervatorski je restauriran 122,/21. prvo"itnoj crkvi koja je krajem 1-. st. iz#orjelaE za"ilje9eno je u izvje;taju "iskupa lov!iCa koji je posjetio crkvu 1.-3. #o%ine %a ima Jje%an oltar potpuno opremljenE sa svim svojim nu9nimJ. % to# oltara ostaje sa!uvan samo "arokni ko9ni antipen%ij sa slikom sv. @ihovila u sre%iniE oslikan u 1-. st. koji se !uva u 7arajevu.

)vo je najstariji spomenik katolike crkve u Bosni i jedini sauvan iz turskog perioda. (slika br. 3!)

% 122$. #o%ine stara vare;ka crkva postaje i #alerija %arovanih slika #%je je u stalnoj postavci izlo9eno oko pe%eset slika o% 4, razli!itih autora. /oslje%njih #o%ina mala crkva je najljep;a pozornica malih kulturnih %o#a?anja u )are;u.

4.3. S19-321 ;3",1 7 S131$!,7

7a"orna crkva u 7arajevu je%an je o% najveCih pravoslavnih hramova na Balkanu. 5rkva se nalazi se u samom centru #ra%aE pore% Akonomsko# 4akultetaE sa %esne strane rijeke @iljacke. 7a"orna crkva u 7arajevu posveCena je ro?enju /resvete Bo#oro%ice. Gana;nji iz#le% crkve malo se razlikuje o% prvo"itno#. 7a"orna crkva je #ra?ena o% kamena. U osnovi je tro"ro%na "azilka kom"inovana sa upisanim krstom i ima pet kupola. 5rkva je %u#a 3- mE ;iroka 22.$ m. )isina zi%ova je 1$.$ mE sre%nje kupole 34 mE a malih 2, m. /rvo"itno je "ila prekrivena olovnim krovomE ali su u vrijeme /rvo# svjetsko# rata >ustrijanci skinuli olovoE uklju!ujuCi zvona i pokrili crkvu limom. 1akon to#a je 1221. #o%ine izvr;ena prva rekonstrukcija ka%a je u crkvu uve%ena elektri!na ener#ija i ka%a su postavljena nova zvona te9ine 2.0,, k#E 1..,, k# i -$, k#E te "akarni krov. Ura?ena je i unutranja a%aptacija o"jekta. 10-3. arhiman%rit 7ava +ostanoviC je iz 3usije %onio ikone za ikonostas koje se i %anas nalaze u crkvi. ltarE kao i prostor ispre% nje#a je uz%i#nut u o%nosu na ostatak crkve za tri stepenika. Uz zi%ove crkve nalaze se %rvene stolice. 1a oltaru se nalaze tri ku"etaE a u ostatku crkve su jo; petE veCih. Uz %esni stu" smje;ten je pozlaCeni tron za mitropolita. Unutra;nji zi%ovi ukra;eni su je ornamentalnom slikanom %ekoracijom. <ukoviE svo%ovi i apsi%a crkve tako?e su ukra;eni ornamentikom.

Saborna crkva u Sarajevo, jedana je od najve#ih pravoslavnih hramova na Balkanu, izgra'ena 7;3>. godine 8/5#"1 93.3%:

4.4. D312$!,1?"1 ;3",1 # /10-/412 G-3#;1 7 L#,2735 4.4.1. D312$!,1?"1 ;3",1 7 L#,27 U osmansko vrijeme kr;Canima nije "ilo %opu;teno #ra%iti ni najskromnije vjerske z#ra%e. Bek polovicom 12. stoljeCa i osmanska je vlast "ila prisiljena ola"aviti to svoje %r9anje i napokon %opustiti %a i kr;Cani mo#u po%iCi koju crkvu. /lan za crkvu napravio je splitski #ra%itelj :ranjo @oise. /ola stoljeCa poslije nje#aE taj nje#ov plan "itno je na%opunio u#le%ni hrvatski arhitekt "osip pl. #an aE !ije je %jelo i sarajevska katedrala.

<ranjevaka crkva u Eivnu prva i najve#a crkva koja je izgra'ena za turske vladavine na na!im prostorima. 8/5#"1 93. 3&: 8ra%nja crkve je zapo!eta postavljanjem temeljno# kamena 10$4. #o%ine a z#ra%a je %o;la po% krov pet #o%ina poslije 10$2. #o%ine. 1ajveCe #ra%iteljsko o"o#aCenje crkve "io je ju9ni zvonikE iz#ra?en 100--1000. #. i veliko zvono &te;ko 1,24 k#*. 1akon to#a o"avljena je posveta crkve 1021. #. 1apokon 12,3. #. o%lu!eno je crkvi %ati njezin kona!ni o"lik. 5rkva je 20. okto"ra 12,.. #. sve!ano otvorena i pre%ata na upotre"u.

35

$arodna predaja o %ori i&F&nogi su u to vrime i!li kod turskih vladara izmolit dozvolu za gradnju crkve. Svi su bili ismijavaniM vra#ali su se bez uspjeha. 'ur i su strogo zabranjivali graditi i najskromniju crkvicu. (aroito su im smetala crkvena zvonaM Fda ne bi budila narod rano jutri.F Cako se zaputi Sultanu u Carigrad -(stanbul. i ,ra Eovro Karaula. Ko i ostale, ismijava!e ga na dvoru. 6o!to je )ra *ovro bio posebno uporan Sultan se odlui ! njime jo! vi!e poigrat. 5 dadne Sultan ,ra Eovri ,erman -odobrenje. na kome je stajalo da, kad ve# o#e makar malu crkvicu, smi napravit crkvu kolika je volunjska -volovska. ko$a i stavit zvono, ali ono malo, !to se ! njime zvoni kod priesti. +li po povratku u Eivno ,ra Eovro se zgodno siti, isie volovsku ko$u u oputu -tanku nit., i opa!e pozama!an prostor ! njom. (a to se odma skupe turci. Kad su tili zabranit gradnju )ra *ovro im pokaza de,ter. 6isalo je da se smi gradit crkva kolika je volunjska ko$a i da se na nju smi stavit zvono. Sultanova se naredba morala po!tivat i jedan turin prvi uze kramp i poe kopat temelj.F

Anterijer <ranjevake crkve, zidne i stropne dekoracije 8/5#"1 93. 3'. 4.4.2. S10-/412 G-3#;1 7 L#,27 8ra%nja 7amostana je zapo!ela zaje%no s #ra%njom crkve #. 1&54. 1ajprije je po%i#nut zapa%ni %ioE onaj koji #le%a prema #ra%u. Useljen je 1&5&. #. 1akon pet #o%ina &1& 3.* po%i#li su prizemlje ju9no# %ijela a ne;to kasnije i nje#ov sprat. BreCaE isto!na strana z#ra%e ostala je %u#o neiz#ra?enaM na njezinu mjestu su "ile neu#le%ne #ospo%arske z#ra%ice. % 1204-1'&5. #. iz#ra?en je i tajE isto!niE %ioE prema nacrtu arhitekta Z514"1 U@5$!21. Uz osnovnu za%aCu - %a "u%e "oravi;te re%ovni!ke zaje%nice - samostan je imao i razli!ite prateCe 4unkcije. U vrijeme turske vla%avineE je%no se vrijeme u samostanu %r9ala i nastava za osnovno;kolceE zatim u perio%u o% 1&&'. %o 1')'. tu je "ila smje;tena i ;kola za "o#oslove &"u%uCe sveCenike*. Bri%esetih #o%ina %va%eseto# stoljeCa tu je "io i 2-,#;#$14 za pripravnike :ranjeva!ko# re%a. % %eve%esetih #o%ina pro;lo# stoljeCa ponovno je vraCen novicijat na 8oricu.

Samostan Dorica u Eivne, gradnja samostana poeta je iste godine kada i gradnja <ranjevake crkve 8/5#"1 93. 4): 7amostan na 8orici raspola9e sa zna!ajnim kulturnim "la#omE koje je o% oso"ite va9nosti za ovaj krajE ali i opCenito za Bosnu i za hrvatski naro%. Bo je "la#o smje;teno u vi;e z"irkiM arheolo;kojE etno#ra4skoj i sakralnojE zatim u knji9nici i #aleriji slikaE koja u najveCoj mjeri pre%stavlja slikarstvo 8a"rijela LurkiCaE koji je u ovom samostanu proveo poslje%njih %va%esetak #o%ina svo# 9ivota.

5. M E D R E S E
@e%rese su ;kole u kojima se sticala sre%nja i vi;a nao"raz"a. <ako je zaklju!iti %a su se one razvile iz %9amija. 1e zna se ta!no %a li je prva me%resa "ila u #ra%u 1ejsa"ura ili Ba#%atu. KK 7i#urno je samo toE %a je prvu me%resu u tom poslje%njem mjestu osnovao 1,.$. #o%ine 1izamul - @ulkE vezir sel%9u!kih sultana >lp >rslana i @elik ahaE i %a je 1izamul @ulk prvi uveo plaCe nastavnicima i stipen%ije. Ba nje#ova me%resaE koja se po njemu prozvala 1izamija3.E #ra%io je #o%ine 1,.$. %o 22.('.1.,-. arhitekti A"u 7ei% 7a4iE a za njezino uz%r9avanje je uvaku4io %uCane oko nje i %ru#e nekretnineE koje su %onosile #o%i;nji priho% oko ., ,,, on%ana;njih zlatnih %inara &%ukata*.KK % %9amije je me%resa na po!etku razlikovala samo po tome ;to je imala prostorije za smje;tanje u!enika &internat*. @e%rese novije# tipa su se o%likovale po tome ;to su se o%vojile o% %9amije ali su ipak smje;tene u njenu "lizinuE prostorije im se ni9u u %va ili !etiri trakta i to u#lavnom oko manje# ili veCe# %vori;ta koji je imao ;a%rvan na sre%ini. Gvori;te je uvijek "ilo o%vojeno o% vanjsko# svijeta sa sve !etiri straneE poplo!eno je kamenom i opasano je "ar sa %vije strane trijemom ili arka%ama. U o"i!no je%an ili %va %u9a trakta su smje;tene so"e za po je%no# ili %vojicu su!eliceE a slu!alice #lavnom ulazu je zaje%ni!ka pre%avaonica ili %ershana u kojoj slu;a!i sje%e na tlima i prave halku ili kru# oko pre%ava!a. 7ultan rhan je 13.,. #o%ine osnovao prvu me%resu to#a samostalno# tipa ko% smanlija. U 1$. i 1.. stoljeCu iz#ra?ene su u 5ari#ra%u me%rese sultana :atiha i one sultana 7ulejmanaE zvane @e%arisiseman &osam me%eresa kao osam vi;ih i ni9ih o%jeljenja*E i te se i %anas smatraju najznamenitijim i u #ra?evnom smislu najimpozantnijim na !itavom prostoru "iv;e turske carevine. /rva me%resa na prostoru "iv;e Lu#oslavije nastala je u 7koplju na )ar%aru. snovao ju je kraj;ki vojvo%a i sultanov namjesnik u 7koplju 8azi (shak-"e# 144$. #o%ine i svojom zakla%nicom o% te #o%ine o%re%io "eriva pre%ava!u &mu%erisu* i stipen%ije u!enicima o% priho%a veliko# "roja nekretnina ;to je ih u tu i u %ru#e svrhe uvaku4io.KK Bosanski namjesnik :eriz"e# je izme?u 1$,$. i 1$12. sa#ra%io prvu poznatu me%resu u Bosni. /o;to je ona 1.2-. #o%ine propala u po9aru ne zna se o% kakve je #ra?e "ila. 1alazila je se visoko u "r%u i %anas na nju sjeCa naziv tamo;nje !etvrti @e%rese. Gru#a poznata i %anas uopCe najstarija me%resa u BiHE sa#ra?ena je 1$3-. #o%ine o% on%ana;nje# "osansko# namjesnika 8azi Husrev-"e#a u 7arajevu. 6a vrijeme turske vla%avine sa#ra?eno ih je u !etr%eset i se%am mjesta ne;to vi;e o% se%am%eset. Go %anas su se tek %vije o!uvale o% starije# %o"a kao o%li!ni pre%stavnici te vrste spomenika na ovome tlu. Le%na je 8azi Husrev-"e#ova u 7arajevuE a %ru#a je i;man ("rahimpa;ina u /o!itelju na 1eretvi3-.

3.

1ajpoznatija o% svih svo#a vremena je @e%resa 1izamija koju je iz#ra%io 1izamul-mulkE mu%ri veliki vezir sel%9u!kih sultana >lep >rslana i @elik;aha. &@. Hami%ullahE Uvo% u islamE 7arajevoE 1202.* 3("rahim-pa;ina me%resa u okviru koje je %jelovala i "i"liotekaE veoma je va9na kulturno-prosvjetna ustanova iz osmansko# perio%a. &@. Hami%ullahE Uvo% u islamE 7arajevoE 1202.*

5.1. G1<# H7/3!,(9!@-,1 0!.3!/1 /1@31I!21 153%. @-.#2! 8azi Husrev-"e#ova me%resa na po!etku nazivala 7el%9ukija po 7el%9uki osniva!evoj majciE a kasnije se zove +ur;umlja po olovu kojim je pokrivenaE #ra?ena je !etiri trakta i o% kamena tesanca. /o%i#nuta je u neposre%noj "lizini 8azi Husrev-"e#ove %9amije ima %ispoziciju kao i sve me%rese osmansko# perio%a. va me%resa o% svo# nastanka pa kroz !itav turski perio% razlikovala se o% svih ostalih u 7arajevu jer je osniva! 8azi Husrev"e# o%re%io %a ona po onome ;to Ce se u njoj izu!avati mora imati status visoke ;koleE a to zna!i prve 4akultetske institucije u na;im krajevima uopCe. 1a ovoj me%resi su se izu!avale nau!ne %isciplineM %arulha%isE kate%ra za ha%is &islamsku tra%iciju*E te4sir &tuma!enje +urSana*E ahkjam &;erijetsko pravo*E usul &institucije ;erijetsko# prava*E i sve %ru#o ;to tra9i mjesni o"i!aj.30 U ovo vrijeme poznato je %a su svi evropski univerziteti osnivani i razvijali se po% okrivljem crkveE te %a je izu!avanje nau!nih %isciplina u njima "ilo sasvim sli!noE po /rema tomeE 7arajevo je veC u prvoj polovini ')( stoljeCa imalo univerzitetsku instituciju ravnu ta%a;njim institucijama u Avrpoi. Gru#a jeE ipakE stvar ;to se ta ar#umentovana !injenica zanemaruje. 7ve ;to je stvoreno po% uticajem Buraka nema vrije%nosti i samo z"o# to#a se u ovom #ra%u ne uzima 1$3-. kao #o%ina osnivanja 7arajevsko# univerziteta. @usrev:begova medresa kroz stolje#a je nosila tri imenaN Seld$ukija, Kur!umlija, Dazijina 8/5#"1 93.41: tri trakta su posve jednake kvadratine sobe presvedene kupolama u etvrtom koji se nalazio u dnu zgrade suelice je prostrana dershana. 4isoki dimnjaci, koji su izvueni iz svake sobe sa !iljatim zavr!ecima, ine je posebno arhitektonski vrijednom. 8/5#"1 93.42:

5.2. K131I-<9!@-,1 0!.3!/13'

30

+urSanE /rijevo% Anes +ariCE 7arajevoE 122$.

@ostar je neka%a imao ukupno 11 me%resa koje su pre%stavljale visokoo"razovne institucije to#a vremena. 1ajstarija i najpoznatija me?u njima jeste +ara?oz-"e#ova me%resa &+B@*. 1jen osniva! je @ehme% &@uhame%* "e# 6aimE sin 7ea%etovE koji je "io porijeklom iz naselja /otociE Bijelo /oljeE ko% @ostara. U #ra%u @ostaru je poznat kao +ara?oz-"e#. Baj epitetE prema pre%ajiE %o"io je z"o# svoje nao!itosti &kara?ozcrnook*. (z nje#ove vaku4name o iz#ra%nji %9amije 2.$. &1$$-/0.* #o%ine saznajemo %a je "io "rat veliko# vezira 3ustem-pa;e i herce#ova!ko# namjesnika 7inan-pa;e. 5.3. B!6310=9!@-,1 0!.3!/1 Behram-"e#ova me%resa u Buzli je najstarija o"razovna institucija u sjeveroisto!noj Bosni i me?u najstarijim je me%resama na;e#a po%ne"lja. 3elevantni historijski izvori navo%e %a je po!ela s ra%om prije 1.2.. #o%ine. 6#ra%a @e%rese u 12. stoljeCu je sa#ra?ena u arapsko-maurskom stiluE a tokom svoje historije je vi;e puta restaurirana i %o#ra?ivana. Behram:begova medresa u Cuzli je najstarija obrazovna institucija u sjeveroistonoj Bosni i medju najstarijim je medresama nasega podneblja. 5 ovaj objekat je uslijed slijeganja terenja zauvijek nestao. 8/5#"1 93. 43: /rijelomni %o#a?aj u ra%u @e%rese je %olazak ha4iza 7alih-e4. 7iv!eviCa na mjesto upravitelja 1222. #o%ine koji uvo%i zna!ajne re4orme. /re% Gru#i svjetski rat @e%resa je imala ukupno %va%eset prostorija u kojima se mo#lo smjestiti 12, u!enika. U nastavi je kori;teno preko 1,, u%9"enikaE a izu!avalo se 2$ nastavnih pre%meta. @e%resa je ra%ila i tokom rataE ali u veoma te;kim uslovima. 6#ra%a @e%rese je sru;ena 12-4. #o%ine. % cijelo# o"jekta ostala je samo porta &kapija* koja je restaurirana prvi put 12-$. #o%ineE a potom i 122,. i 122-. #o%ine.
32

+ara?oz-"e#ova me%resa osnovana ne;to prije 1$$-. #o%ine. (z#ra?ena je u %vori;tu istoimene %9amije. (mala je prostorije za smje;taj u!enikaE "i"lioteku i salu za pre%avanja. (spre% me%rese nalazili su se trijem i prostrano %vori;te. +ara?oz-"e# je u svrhu njeno# iz%r9avanja zavje;tao 1,, ,,, %irhema koji Ce se iznajmljivati uz kamatnu stopu o% 12P. Ba sre%stva tro;ena su za 4inansiranje u!enika i pro4esora &mu%erisa*. @u%eris je imao platu 2, %irhema %nevnoE u!enici tri %irhemaE a po%vornik &lo9a!* je%an %irhem %nevno. /o%atak pokazuje kolika se pa9nja poklanjala nauci i znanju u to %o"a. &@. Ha%9ijahiCE @. BraljiCE 1. ukriCE (sam i muslimani u BiHE 7arajevoE 1221.*

1akon 44 #o%ine preki%aE ra% @e%rese je reaktiviran 1223. #o%ine. /rijemni ispiti su o%r9ani 20. au#ustaE a nastava je po!ela .. okto"ra iste #o%ine. @e%resa se preselila u restauriranu z#ra%u !iji su prostori prila#o?eni njenim potre"ama. +ompleks Behram"e#ove me%rese u Buzli %anas se sastoji o% ;kolskihE internatskih z#ra%a i vaku4sko# o"jekta i novoiz#ra?ene %9amije. % 1223. #o%ine u Behram-"e#ovoj me%resi neprestano se ula9u napori za po"olj;anje kako prostornih tako i or#anizacijskih uvjeta za ostvarenje ;to kvalitetnijih o%#ojno-o"razovnih rezultata. 5.4. E5?# I9316#0(>1G#21 0!.3!/1 Al!i ("rahim-pa;ina4, me%resa nalazi se u Bravniku u sre%i;njem %ijelu Bosne i Hrece#ovine pre%stavlja je%no o% veoma zna!ajnih kulturnih "o#atstava Bosne i Herce#ovine koje je nastalo 1-,$. #o%ine &2,,$. #o%ine o"ilje9ena je tristota #o%i;njica postojanja*. Al!i ("rahim-pa;ina me%resa je osnovana %aleke 1-,$. #o%ineE u perio%u ka%a je Bosna i Herce#ovina "ila po% upravom )smanskog cartsva. 1jen osniva! je Ali 5brahim: pa!aE je%an o% vezira koji su stolovali u Bravniku.

Cravniku su nekada postojale tri medrese, a Ali 5brahim:pa!ina medresa je najstarija od njih i jedina koja je do danas pre$ivjela. 8/5#"1 93.44: ("rahim-pa;a je "io tursko# porijeklaE vrlo %o"ar %iplomata po !emu je %o"io na%imak el!i-mirotvoracE a na%asve %o"ar vjernik i veliki %o"rotvorE koji je u to vrijeme osim me%rese uvaku4io jo; niz o"jekata vjersko# i privre%no# karaktera koji su iz%r9avali me%resuE ali koji se nisuE osim me%reseE na 9alost %o %anas o%r9ali. 1akon zavr;etka Gru#o# svjetsko# rataE po uspostavi komunisti!ke vlastiE me%resi je za"ranjen %aljnji ra%E ;to je "io slu!aj i sa mno#im %ru#im me%resama u Bosni i Herce#ovini. 1jih je u Bosni i Herce#ovini pre% Gru#i svjetski rat "ilo 33E nakon !e#a je samo je%nojE 8azi Husrev-"e#ovoj me%resi u 7arajevuE "io %ozvoljen ra%E koja i %anas postoji i ra%i. Lo; o% o%laska Buraka sa ovih prostoraE uspostavom austrou#arske vlasti
4,

)ezir na Bosni Al!i ("rahim-pa;a je u Bravniku za svo# vezirovanja po%i#ao me%resu i uz nju "i"lioteku u koju je uvaku4io 1,3 rukopisne knji#e. 6animljiv je tekst pe!ataE koji je utisnut na svaki rukopisM JUvaku4io je Al!i ("rahim-pa;a #ovoreCiM KGo"ra %jela o%stranjuju zla...J

10-0. #o%ineE te uspostavom +raljevine Lu#oslavijeE a po#otovu uspostavom komunisti!ko# re9ima nakon Gru#o# svjetsko# rataE sistematski se ra%ilo na uni;tavanju muslimansko# "iCaE izme?u ostalo# i zatvaranjem me%resaE kako muslimani ne "i mo#li sticati vjersko o"razovanje. Ba%a su u Bosni i Herce#ovini zatvorene 32 me%reseE koje su "ile centri okupljanja i opismenjavanja muslimanske omla%ine. +onkretan ra% na ponovnom otvaranju ove me%rese %atira jo; o% 122,. #o%ineE o%mah nakon pa%a "iv;e# re9imaE ali se %o realizacije te i%eje moralo !ekati %o 1224. #o%ine. U tom perio%u su vr;ene pripreme za ponovno otvaranje.

"grada medrese iz 7390. godine sru!ena je 7=;2. godine prilikom izgradnje pruge kroz Cravnik, ali je austrougarska vlast u to doba kao nadoknadu za ru!enje te zgrade sagradila dana!nju zgradu medrese u periodu 7=;2.:7=;0. godine, koja je ve#a od nekada!nje. 8/5#"1 93. 45:

.T!"#$!
Bekija je "o#omolja u kojoj se okupljajuE "orave i vr;e vjerske o"re%e %ervi;i &su4ije*.

U Bosni i Herce#ovini pojavljuju se %olaskom islama u 1$. vijekuE ma%a su neke iz#ra?ene i prije %olaska smanlija poput @evlevijske tekije na Bem"a;i koju je iz#ra%io (sa-"e# (shakoviC 14.1. 3ije! tekija je perzijsko# porijeklaM tekke. Bekije su #ra?ene na ulazu u #ra% o%nosno kasa"u i !esto su pre%stavljale prvi iz#ra?eni o"jekat. 8ra%ili su ih %ervi;iE naj!e;Ce ;ejhovi. 7lu9ile su i kao mjesta za o%mor ili prenoCi;te za putnike namjernike. 1eke o% poznatijih tekija u Bosni i Herce#ovini su tekija na vrelu Bune u Bla#aju i Ha%9i 7inanova tekija u 7arajevu. % pa%a Bosanske +raljevine %o %anas po%i#nuto je vi;e o% !etr%eset tekija. Avlija Fele"ija pi;e i o veCem "roj.

.1. T!"#$1 21 ,3!57 B72! 8B51@1$:

Bekija je iz#ra%jena u 1-.vijeku. unutra;njost same tekije je ura%jena u klasi!nom "aroknom turskom stilu po tome je je%ini takav o"jekat u BiH. Bla#ajski kraj je postojao kao lju%sko stani;te u kontinuitetu o% -,,,. #o%ina prije nove ere %o %anas kao peCinaE seloE ilirska utvr%aE rimski castrumE 4eu%alna rezi%encijaE sje%i;te ka%ilukaE #ra%-tvr?avaE i kona!no #ra%. Baj vrlo !itak rukopis !ovjekovo# "ivstvovanja na ovim po%ru!jima pratimo o% neolita u 6elenoj peCini. (lirsku #ra%inu iz ((. i (. vijeka p.n.e. 3imljani su pretvorili u castrum.

"grada tekije koja je nekada bila pod kupolom, obnavljana je vi!e puta, a dana!nji izgled je dobila 7=07.godine. 8/5#"1 93. 4 :

.1.1. I<@5!. 4!"#$!

7mje;tena po% visokomE orlovima nastanjenomE stijenom na mjestu #%je se Buna pojavljuje nakon 12E$ km %u#o# toka ispo% zemlje u vi%u najja!e# evropsko# izvora & #o%isnji prosjek 43,,, litara u sekun%i*E tekija pre%stavlja zna!ajan spomenik kulture rano# osmansko# perio%a u Bosni i Herce#ovini. Bo je mjesto #%je su %ervi;i o"avljali i %anas o"avljaju zikr. snovana je u"rzo nakon pa%a Herce#ovine po% smansku vlast &14... #o%* kao misionarskiE a i vojni punkt. "zirom %a je je%na povelja iz 14$4. #o%ine pominje %a je tu "ilo i "o#umilsko svetisteE to se citav ansam"l moze smatrati sim"iozom "o#umilstva i (slama. vaj o"jekat je u#lavnom za%r9ao svoju tra%icionalu 4ormuE iako sa izvjesnim karakteristikama tursko# "aroka. /rizemlje z#ra%e slu9ilo je za okupljanje %ervi;aE %ok su se prostorije na prvom spratu koristile za o"avljanje rituala i prijem #ostiju. /ose"nu vrije%nost pre%stavlja hamam sa per4oriranom kupolom i koritom sa ljepim ornamentima. U pro!elju z#ra%e nalazi se tur"e sa %va %rvena mezara prekrivena zelenom !ohomE koja pre%stavljaju ta"ute le#en%arno# ;ejha tekije oko 104,. #o%ine. )snovana je ubrzo nakon pada @ercegovine pod )smansku vlast -7>88 god. kao misionarski, a i vojni punkt. )bzirom da je jedna povelja iz 7>0>. godine pominje da je tu bilo i bogumilsko svetiste, to se citav ansambl moze smatrati simbiozom bogumilstva i 5slama. 8/5#"1 93. 4%: Bekija je pripa%ala raznim %ervi;kim re%ovima i "ila mjesto okupljanja %uhovne elite. 7peci4i!nost tekije pre%stavlja i !injenica %a u njenoj okolini nika%a nije "io %ozvoljen lov i ri"olovE iako se tu nalazi %va%eset vrsta ptica i nekoliko vrsta ri"aE ;to proisti!e iz osnovno# %ervi;ko# principa kojim se za"ranjuje svako nasilje u "lizini mjesta #%je se o"avlja ritual. U "ilizini tekije &oko 3,, metara %esno izna% izvora* nalazi se 6elena peCina. &linice pokraj Cekije u Blagaju 8/5#"1 93. 4&:

%. H A N O V I I K A R A N V A S A R A J I

%.1. O 6127 7->B!

(z razli!itih putopisa ')( ( ')(( stoljeCa znamo %a je "ilo razli!itih hanskih z#ra%a. 1aprostija hanska z#ra%a "ila je sli!na staji. Bo je prizemna z#ra%a s osnovicom pravokutnikaE zi%ovi su joj 2 2.$, m visoki #ra?eni o% "rvnaraE kamena i Cerpi!a s krovom na !etri vo%eE prekriveni ;imlom. )rata su o"i!no u sre%ini je%ne o% %viju %u9ih stranica i tako velika %a kroz njih mo9e komotno proCi konj po% tovarom. U zi%ovima je po koji malen otvor prozorE a na krovu je je%na ili vi;e "a%9a. 7tropa nema. Unutra je je%noE %va ili vi;e o#nji;taE #%je se vatra lo9i zimiE %a se putnik o#rije iE ako je pokisnuoE %a osu;i o%jeCu. sim to#a nalazila se i po koja klupa na kojoj je putnik spavao. Uz putnika je "io i nje#ov konjE ako #a je imao. U zi%ovima su "ile pone#%je vje;aliceE ali je "ilo hanova i "ez njihE pa su ih sami putnici sa so"om nosili. vakvih hanova "ilo je jo; i u ')((( i '(' stoljeCuO i o njima #ovori 3u?er Losip Bo;koviC u svom %nevniku putovanja iz 1-.2 #o%ine.41 /ose"nu vrstu hanskih z#ra%a !ine hanovi s je%nom so"om izna% vrataE %akle so"a na katu. sim oveE mo#le su "iti je%na ili %vije so"e i u prizemlju. vo je po!etak kanovima koji imaju prizemlje i sprat i u kojima se po!inje polako o%vajati !ovjek o% 9ivotinje. 8ornji "oj u hanovima razvio se skoro na isti na!in kao i #ornji "oj u stam"enim kuCama. ( ov%je se re%aju so"e oko ho%nika & %ivanhane ili araluka*E raspore?ene uz u9e strane hanaE a izme?u njih je ho%nik koji se pone#%je zavr;ava iz"a!enom kamarijom izna% hanskih vrata. U hanovima nema vi;e o#nji;ta u prizemlju. /rizemlje slu9i samo kao po%rum. Basamaci na sprat su uvijek unutra hanaE %akle iz po%ruma. /re% hanovimaE uz puteveE nalazila se !esto so4a ili hla%njakE #%je su se prolaznici ljeti o%marali. Hanovi uz puteve nemaju nika%a %vori;taE %ok su po varo;ima rje?i hanovi "ez %vori;ta. U varo;ima je i je%na %io %vori;ta natkriven. Bo se zove sul%urmaE a slu9ila je tako?er za vezanje konjaE kao i po%rum. /osve su %ru#a!ije iz#le%ali hanovi veliki tr#ova!kiE npr. u 7arajevu. 7tara "osanska !ar;ija horizontalno razvijeni o"rtni!ki i tr#ova!ki %io #ra%aE pone#%je s #ustom mre9om uli!ica i mno#im malim %rvenim %uCanima "ila je centar #ospo%arsko# ra%a i srce #ra%a. ( %ok %anas putnika privla!e u neki #ra% priro%ne ljepote nje#ove okolineE arhitektonski i povijesni spomeniciE kulturne i prosvjetne institucijeE in%ustrija i tr#ovina u prija;nja je vremena putnik %olazio #otovo samo u tr#ova!kom poslu i ostajao tu %uljeE kupujuCi i pro%avajuCi razli!itu ro"u. 1a to #a je primoravao ne%ostatak poma#ala tr#ovine i prometa. 8o%ine 10-0. "ilo je u 7arajevu $, ;to veCihE ;to manjih hanovaE a iz

41

H Bilo je takvih z#ra%a samo s tom razlikom ;to je %o vrata "ila manja ili veCa so"a u kojoj je sje%io han%9ika i u kojoj su noCivali "o#atiji putnici. U toj so"i "ilo je o% ')(( stoljeCa si#urno i o#nji;te ili o%9ak za peCenje ka4eE jer ka4a u Bosni po!ela se piti veC u %ru#oj polovini ')( stoljeCa. 7i#urno se zna %a je u 7arajevu postojala ka4ana 1$22 #o%ine. &3. L. Bo;koviCE Gnevnik putovanjaE 1-.2.*

je%no# popisa sastavljeno# te #o%ine vi%imo %a je u njih mo#lo stati 2.4, oso"a i 12.2 konja.42 % njih "ijahu po arhitekturi i veli!ini najpoznatijiM 1. +olo"araE vlasni;tvo vaku4a osniva!a 7arajeva 8azi (sa"e#a iz 14.2. 2. Ba;lihanE vlasni;tvo vaku4a 8azi Husrev"e#a &1$21 1$41* 3. 1ovi han ili Dulov i 4. %ru#i 1ovi han ili @oriCa hanE tako?er vlasni;tvo isto# vaku4a. U velikom po9aru o% 0. av#usta 10-2. propao je Ba;lihan i Dulov hanE a ista su%"ina za%esila i +olo"aru 22. %ecem"ra 123-. #o%ine. ( tako %a je %anas @oriCa han o% svih na;ih veCih hanova je%ini primjer i je%ini historijski i arhitektonski spomenik u Bosni i Herce#ovoniE koji nam pretstavlja potpuno o!uvani tip starijih hanova osmanlijske arhitekture.

%.2. V3/4! 612-,1

3azlikujemo tri vrsta hanovaM 1. Hanovi uz puteve. 7lu9ili su putnicima za kraCi o%mor ili konak. /utnici se u njima nisu nika%a za%r9avali %u9e o% je%ne noCiE jer je svki putnik 9elio %a ;to prije sti#ne svom cilju. U tim hanovima mo#ao je putnik %a se za%r9i i po vi;e %ana zimiE ka%a "i snije# zatrpao put. /utnika je jo; mo#la sprije!iti i "olest na %u9em putuE a ima i slu!ajeva %a je u hanu "olesno# putnika zatekla i smrt. 2. Br#ova!ki hanovi. vakvih je hanova "ilo po veCim tr#ova!kim centrima. U njima su se tr#ovci za%r9avali o"i!no po vi;e %anaE se%micaE pa i koji mjesecE kupujuCi ili pro%ajuCi ro"u. Bakvih je hanova "ilo u 7arajevuE Banjoj <uciE @ostaruE +re;evu i )are;u. 3. 7ezonski hanovi. vakvim hanovima nazivamo hanove na (li%9i pokraj 7arajeva i u +iseljakuE u koje su %olazili lju%i %a se lije!e ili %a te4eri!e. sim hanova "ilo je po varo;imaE selima i uz puteve musa4irhana. Bo su %o"rotvorne ustanoveE u kojima je putnik nalazio konakE pa i hranu za se"e i svo#a konjaE potpuno "esplatno.43

%.3. H12-,# 7 B-/2# # H!3;!@-,#2#

42

@oriCa han nosi svoje ime o% kraja ')((( i '(' stoljeCaE po zakupcima @oriCa iz !uvene sarajevske poro%ice. /rije to#aE koliko se znaE zvao se Gru#i novi hanE za razliku o% 1ovo# hanaE kasnije nazvano# Dulov han. /o ovome zaklju!ujemo %a je 1ovi hanE !ije# %onatora ne znamoE kao ni %onatora Gru#o# novo# hanaE @oriCa hanaE stariji o% ovo#a. (me 1ovi han %o"io je %a se razlikovao o% starijih hanovaE +olo"are i Ba;lihanaE a Dulov je nazvan tek po!etkom '(' stoljeCaE po zakupcu @usta4i Dulu. &H. +re;evljakoviCE Hanovi i karanvasaraji u Bosni i Herce#oviniE 7arajevoE 12$-.* 43 H. +re;evljakoviCE Hanovi i karavansarajiE 7arajevoE 12$-.

%.3.1. M-3#B1 612

@oriCa han44 je o"jekat 8azi Husrev-"e#ovo# vaku4a koji je po%i#nut u srcu sarajevske !ar;ije krajem ')( ili po!etkom ')(( vijeka. @oriCa han je poslje%nji sa!uvani karavansaraj na na;im prostorima. Svi konstruktivni oblici koje danas vidimo na &ori#a hanu, uglavnom ujedno i elementi svih velikih hanova !to su se nekad gradili po )rijentu i na!im stranama. Cek je svaki kraj, ve# prema svom bogatstvu uvjetovao gra'evni materijalN kamen ili drvo, a naje!#e i jedno i drugo. 8/5#"1 93. 4':

@oriCa Han4$ je u svoje vrijeme mo#ao %a primi na konak karavan o% 3,, putnika i -, konja. Han%9ijina so"a je "ila izna% samo# #lavno# ulaza kako "i mo#ao %a ima slo"o%an pre#le% putnika koji %olaze i o%laze. /rizemlje hana je slu9ilo za smje;taj konja i ro"e koja se o%la#ala u ma#azeE a na spratu su "ile musa4irske so"e i je%na velika prostorija kao zaje%ni!ki prostor za raz#ovore uz kahvu. U ovoj kahvani su se !esto o%vijali sastanci sarajevskih prvaka kao i skup;tine sarajevskih o"rtnika te je kahvana @oriCa hana postala toliko zna!ajna %a je u;la i u sev%alinku 1je#ova #ornjaE %rvena konstrukcijaE istina vi;e je puta stra%ala o% po9ara i kasnije popravljanja ili ponova #ra?enaE ali uvijek u prvotnom stiluE jer se nje#ova osnovna koncepcija nika%a nije %ala uni;titi. @oriCa han smje;ten je u neka% najprometnijem %ijelu sarajevske !ar;ije &u 7ara!ima*. +ao i svi veliki tr#ova!ki hanoviE tako je i @oriCa han #ra?en na sprat. (ako je po svom tlocrtu &44.-, ' 30.4,* upravo o#romnih %imenzija prema okolnim sitnim !ar;ijskim %uCanimaE on se uopCe i ne zapa9aE niti o%aje utisak ikakve #lomaznostiE jer se cijela #ra?evina razvila potpuno u ;irinu. 7asvim se prila#o%ila #ra?evnom mjerilu u !ijem
44

Asna4i su u ovom o"jektu o%r9avali svoje skupove punih 3,, #o%inaE a za%nji skup o%r9an je 123,. &1. +o;toviCE 7arajevo izme?u %o"rotvorstva i zlaE 7arajevoE 122$.* 4$ +a4ana u @oriCa hanu je najvjerovatnije najstarija sarajevska ka4ana &otvorena je ka%a i @oriCa han*. U njoj se o%vijao i %io i %ru;tveno# i politi!ko# 9ivota 7arajeva. 1e samo %a su esna4ski skupovi %ali %ru;tveni karakter @oriCa hanuE ne#o su u pro;losti i svi politi!ki %o#a?aji 7arajevaE raspravljani u ovoj z#ra%i. +a4ana u @oriCa hanu "ila je neka% sjeci;te zanatlijaE tr#ovaca i u!enih lju%i. &@. @. Ba;eskijaE <jetopisE 7arajevoE 12.0.*

sre%i;tu stoji !ovjek i ekonomija #ra?e i prostoraE i tako !ini posve skla%nu a#lomeraciju sa susje%nim %uCanimaE !ije strehe mo9e !ovjek #otovo rukom %ohvatiti. 5entralno %vori;te ovo# hanaE kao i svih %ru#ih ovakvih hanova %o"rim %ijelom po%vla!i se po% sprat na% hrastovim stupovima i !ini neku vrstu trijemaE #%je su se za ki;no# i snije9no# vremena otovarali i tovarili konjiE a ro"a raspakivala i pakovala. Sa sve etri strane dvori!ta redaju se okolo naokolo du#ani, magaze i podrum za konje, uvijek na suprotnoj strani od glavnog ulaza. %u#ani i magaze izdaju se u zakup trgovcima. 8/5#"1 93. 5):

/rizemne su prostorije re%ovito vla9ne i nisu prikla%ne za stanovanje. 6ato je uvijekE kako u "osanskoj muslimanskoj kuCiE tako i ov%je u prizemlju smje;ten #ospo%arski %io prostorijaE %ok je stam"eni prostor ov%je o%i#nut i slo"o%no postavljen na sistemu simetri!no pore%anih %rvenih stupova. Bi je %akleE jo; u ')( stoljeCu primjenjeno va9no pravilo hi#ijene. 7tam"ene se so"e ni9u s o"je strane ;iroko# i pokal%rmljeno# ho%nika sasvim unaokolo. 7vakako %a je u arhitektonskom po#le%u oso"ito zanimljiv %io hana prostrana ka4ana4.E ;to stoji na %ru#oj strani %vori;ta. @oriCa hanE kao i sva tri %ru#a velika sarajevska hanaE imao je o% %avnina svoj pose"an vo%ovo% i !esmuE a uz nj i "unarE kako han ne "i ostao "ez vo%e ka% se vo%ovo% pokvari. U nekim velikim hanovima & Ba;lihan u 7arajevu* "io je i ;a%rvan. H vaj je han vlasni;tvo 8azi Husrev"e#ova vaku4a. /o zakupcima @usta4a#i @oriCu i kasnije nje#ovom sinu ("rahimu %o"io je %ana;nje ime po!etkom pro;lo# stoljeCa. 6"o# svo# centralno# smje;taja "io je tr#ovcima naru!niji o% svih %ru#ih sarajevskih hanovaE pa je uvijek %o"ro posjeCen.I4-

%.3.2. K-5-9131 612

4.

HFovjek tu sje%i na seCijiE koja se prote9e %u9 zi%ova. /o% je malo ispo% horizonta i pokriven CilimimaE strop o% %rveta je malo izna% horizonta. /okuCanstava ni#%jeE osim samo mo9%a u Co;ku sa strane ulazaE #%je je slo"o%no u prostor smje;tena je%na ka4anica &zapravoM o%9ak*. (zme?u stropa i po%a je !ist prostor. @ala visina prostorije !ini je jo; prostranijomE pa "ijeli zi%ovi i prozori sve na %ohvat ruci. Le%an je zi% sav raspu;ten u prozoreE sa seCije ispre% njih tere"a !ovjek samo %a pru9i rukuE pa %a otvori !ekmu &pomi!ni prozor!iC* i u pro%u9enju prostora mu je slika u svijetu 9iva slika o#rani!ena okvirom !ovje!je# mjerila i sve%ena !ovjeku na horizont i vi%ni !unj.I &G. 8ra"rijanE >rhitekturom na %ohvat ruciE <ju"ljanaE 12$-.* 4H. +re;evljakoviCE @oriCa hanE 7arajevoE 12$1.

+olo"ara han je "ila potpuno sli!na @oriCa hanu i po veli!ini i po arhitekturiE samo je ho%nik na katu "io u9i. 1a @oriCa hanu je pore% #lavno# ulaza iz 7ara!a jo; je%an spore%ni ulaz iz QulhanaE #%je je neka%a stajala :iruz"e#ova "anjaE a na +olo"ari su "ila troja vrataE #lavna iz Bezer?anaE a spore%na iz +azaza i @ehme%"e#ova "ezistanaE kasnije %uCani. 8ornji "oj +olo"are i ostala %rvenina u prizemlju iz#orjela je u velikom po9aru 1042. #o%ine. /otpuno je o"novljena 1044. #o%ine.

%.3.3. K75-, 612

Dulov han "io je na mjestu z#ra%e :ilozo4skoo# 4akulteta. ( ovo je "io veliki tr#ova!ki han. U osnovi se ne;to razlikovao o% #ornjih %vaju hanova. 1je#ova z#ra%a zatvarala je pravokutno %vori;te samo sa tri strane. :ronta Dulova hana %u#a $0 m "ila je okrenuta prema Dulovoj uliciE a %ru#e %vije strane %u#e 23E$ m "ile su okrenute prema 7ara!ima i na )aro; &%ana;nja Bitova ulica*. U prizemlju o% Dula#ine ulice "ile su ma#azeE a o% Bitove po%rum. (z ove tri ulice vo%ila su po je%na na svo% #ra?ena vrata. /rizemlje je "ilo sa#ra?eno o% kamena i se%reE a #ornji sprat o% isto# materijala kao i @oriCa han.40

%.3.4. T1G5#612
FCa!lihan i Bezistan dijelili su uvijek vijerno sudbinu grada Sarajeva. dobra i stara vremena bija!e tu zlatno vrelo, iz koga je izviralo blagostanje i bogatstvo Sarajlija, koje je bilo toliko na glasu, da mu se stari putopisci ne mogo!e dosta nauditi, a u crne dane, kada bi se : osim kuge : najveci du!manin sarajevski, po$ar, gradom razbjesnio, patili su od njega i Bezistan i Ca!lihan.F 42 % svih #ra?evina ove vrsta najmonumentalnija z#ra%a u Bosni i Herce#ovini "io je 8azi Husrev"e#ov karavansarajE "olje poznat po% imenom Ba;lihan. Bo je "ila z#ra%a na katE #ra?ena o% kamena i se%reE presve%ema kupolama i "a!vastim svo%ovimaE presve%ena kupolama i "a!vastim svo%ovimaE prekritim olovom.

Ca!lihan se nalazio na mjestu gdje je bila ba!a hotela Avropa* 8/5#"1 93. 51: H7 isto!ne strane stajao je "ezistan isto# %o"rotvora i #ra?en o% isto# materijala. 7a#ra?en izme?u 1$4,. i 1$43. #o%ineE a pri zavr;etku ra%nje pozvatni su majstori vje;ti
40 42

isto Gr. Q. BruhelkaE 8azi Husrev-"e# nje#ov 9ivot i nje#ovo %o"aE

#ra%itelji kupola i svo%ova iz Gu"rovnika. Bo je "io najizrazitiji tr#ova!ki hanE a uz nj je "io i "ezistanE ro"na kuCaE %u#a 1,..$ mE sa $2 %uCana.I$,

%.4. H12 # "131,12/131$

+o% nas se %o sa%a %r9alo %a su han i karavansaraj sinonimi za preno!i;te putnika. Bo je %onekle ta!no. "je te rije!i uzeli su Burci iz perzijsko# jezika i oni su ih %onijeli u na;e krajeve. Hanom se ozna!ava z#ra%a za kona!enje putnikaE a to isto zna!i i karavansaraj. +aravansaraje je slo9ena rije! o% kjar"an ili karavan i sarajO prvi %io te rije!i ozna!ava veCi "roj konja i kiri%9ijaE a saraj zna!i %vor. 3azlika izme?u hana i karavansaraja je u tome ;to je putnik u hanu plaCao konak i zimi o#rjevE %ok je konak u karavansaraju "io "esplatanE a za hranu i o#rjev morao se "rinuti sam putnik. sim to#aE u hanu je "ilo "ar ne;to namje;tajaE a karavansaraj je "io "ez nje#a. )elike hanove i karavansaraje po%izali su "o#ati lju%i i to hanove kao koristonosne o"jekte o% !ijih Ce priho%a iz%r9avati njihove za%u9"ineE a karavansaraje kao za%u9"ine koje Ce se uz%r9avati priho%om o% %ru#im uvaku4ljenih o"jekata. /rema tome han je te!evno po%uzeCeE a karavansarajje humanitarna ustanova.

Karavansaraj u Sarajevu, izgra'en O45 8/5#"1 93.52:

%.5. I013!41 # 07/1J#3612! 8<1,#$!:

$,

1a;i "ezistaniE 1a;e starine sv. ((E 12$4.

@e?u najsimpati!nije ustanove ;to su ih Burci %onijeli u na;e krajeve spa%aju musa4irhane i imareta. &usa,irhanom se zvala z#ra%a u kojoj je svakiE naru!ito siroma;ni putnikE mo#ao %o"iti potpuno "esplatan konak za se"e i za svo# konjaE o"i!no za tri %anaE a imaret je kuhinja u kojoj se spremala hrana za siromaheE ?ake &so4te* i slu9"enike neke za%u9"ineE kao i za siromahe putnike$1. vakve ustanove or#anizovali su "o#ati lju%i kao za%u9"ine. 6a iz%r9avanje ovakvih ustanova zavje;tavali "i ili vaku4 ili o"jekte koji nose priho%e. (sprva &zakla%nica*E napisana povo%om osnivanja za%u9"inaE zva;e se vak4ija ili vaku4namaE a le#ator vaki4. U zakla%ionici kojiko %ana mo9e ostati putnik u musa4irhaniE kako se mo9e hraniti it%. U toj je ispravi ta!no pre%vi?eno koliko Ce se tro;iti za "ra;noE 9itoE ri9uE mesoE soE %rvaE it%.E a pre%vi?en je i "roj slu9"enika koji Ce izvr;avati o%re%"e zkla%ioniceE kao i njihova plata. 7vaka ovakva ustanova imala je nekoliko so"aE u kojima su putnici kona!iliE konju;nicu ili po%rum za putni!ke konjeE kuhinju ili mutvakE am"ar za 9itoE pekarui o%unluk ili %rvarnicu. ve ustanove zapazili su evropski putniciE koji su prolazili kroz na;e zemlje i o svojim putovanjima ostavili %nevnike ili putopise. vi ih poneka%a nazivaju latinskim nazivom almonet &#ostinjac*E a poneka%a ih i%enti4iciraju s karavansrajima i ka9u %a se u njima ni;ta ne plaCa. ni naru!ito isti!u kako se u njima nalazi konak i Bur!in i kri;Canin i Levrej.$2 Crte$ musa,irhane u /ajcu s bone strane 8/5#"1 93. 54: &usa,irhana u /ajcu, pogled s jugozapadne strane 8/5#"1 93. 53:

8. B E Z I S T A N I
$1

:unkcija musa4irhane u ovim prostorijama ukinuta je nakon austrou#arske okupacijeE a 4unkcija imareta se je za%r9ala %o 1243 #o%ine ka%a je ova kuhinja prestala sa ra%om z"o# ratnih okolnosti i ne%ostatka sre%stava. Go %anas je o% tra%icionalnih %jelatnosti imareta koje su ostale u sklopu pomenutih z#ra%a je%ino opstao javni toalet koji Uprava )aku4a o%r9ava i u kome zapo;ljava %vije slu9"enice na %e9uri i o%r9avanju. &H. +re;evljakoviCE Hanovi i karavasaraji u Bosni i Herce#oviniE 7arajevoE 12$-.* $2 Gr. /. @atkoviCE /utovanja po "alkanskom poluotoku ')( viekaE 3a% 5''('

U orijentalnoj arhitekturi "ezistani spa%aju me?u najzna!ajnije #ra?evine kako po svojoj veli!ini tako i po materijalima i konstrukcijama primjenjenim u njihovoj iz#ra%nji. ni su je%na vrsta neka%a;njih ro"nih kuCaE ustvari pokrivene !ar;ije u kojima su smje;tene razne zanatske i tr#ova!ke ra%nje. +ao i sve vrste orijentalnih #ra?evinaE "ezistane su u na;e krajeve %onijeli Burci. ve #ra?evine #ra%e se samo u veCim !ar;ijamaE a pre%stavljaju volumenski %ominant u sitnom tkivu !ar;ijskih %uCana. U Bosni su #ra?eni u tri vezirska #ra%aM 7arajevuE Bravniku i Banjoj <uci. /o;to su po9ari "ili #lavni neprijatelji !ar;ijeE "ezistani su #ra?eni o% tvr%ih materijalaE kamena i opekeE pokrivani su svo%ovima i kupolama a zatvarani 9eljeznim kapijama. /okriva! svo%a i kupola je "io o% olovaE "akra ili Ceremita. /rema tlocrtnoj i prostornoj koncepcijiE "ezistani su "azilikalni i potkupolni. Bazilikalni naj!e;Ce imaju tri "ro%aE o% njih je sre%nji povi;en i o"i!no ;iri o% "o!nih. ni se osvjetljavaju kroz prozore u na%vi;enju sre%nje# "ro%a koji ima 4unkciju uz%u9ne komunikacije natkrivene ulice. U "o!nim "ro%ovima nalaze se %uCani pokriveni svo%ovima. /otkupolni "ezistani imaju pravou#aoni tlocrt iz%ijeljen na kva%ratna polja istih veli!inaE pokrivena kupolama koje se oslanjaju na vanjske zi%ove i unutra;nje sna9ne kva%ratne stu"ove. /relaz o% kva%rata na kru# kupole naj!e;Ce je izve%en s4ernim trou#lovima pan%antivima.

&.1. B1<#5#"152# 9!<#/412#

H vaj tip #ra?evine nisu osmanski Burci %irektno uzeli sa kr;Canske "azilikalne crkve. va crkva je mno#o ranije poslu9ila kao u#le% za )eliku %9amiju u Gamasku. >rapi su o% po!etka kom"inovali "aziliku sa kupolom i ovo rje;enje ra;irili u carstvu. 7ve pre%nosti "azilike ispro"ali su >rapi u #ra%nji raznih o"jekata. smanski Burci su osnivali svjetsko carstvoE u !iji sastav su u;le i mno#e zemlje neka%a;nje# arapsko# carstva. Bazilikalno rje;enje osmanski Burci su usvojili ko% #ra%nji lon#itu%ialnih "ezistanaE ko% kojih je sre%nji "ro% "io natkrivena ulicaE a u "o!nim "ro%ovimaE koji nisu kontuniurani prostoriE ne#o mali "oksovi pokriveni kupolama ili svo%ovimaE smje;teni su %uCani. 1ajpoznatiji "ezistan ove vrste je @isir !ar;ija u 5ari#ra%u i >li-pa;ina !ar;ija u Le%renu. )anre%an primjer "azilikalno# "ezistana pru9a 1,2 metara %u#a #ra%nja 8azi Husrev-"e#ova "ezistana u 7arajevu &1$4,*E u !ijoj su iz#ra%nji u!estvovali %u"rova!ki klesari kojima jeE si#urnoE ovaj romani!ki koncept "io "lizak.I$3

&.2. B!<#/412# 7 B-/2# # H!3;!@-,#2#

&.2.1. G1<# H7/3!,=9!@-, 9!<#/412
$3

1. +urtoE >rhitektura Bosne i Herce#ovine razvoj Bosansko# stilaE 7arajevoE 1220.

8azi Husrev-"e#ov "ezistan je kao vaku4ski o"jekat sa#ra?en oko 1$4,. #o%ine. /rote9e se %u9 8azi Husrev-"e#ove ulice u %u9ini o% 1,2 m #%je se licem ove z#ra%e ni9e %uCan za %uCanom.

5z ove ulice u unutra!njost bezistana vode dva velika svodovima natkrivena ulaza te po jedan iz ulice <erhadije i Branilaca Sarajeva . 8/5#"1 55:

(z#ra%ili su #a %u"rova!ki majstori po nalo#u ta%a;nje# "osansko# san%9ak"e#a 8azi Husrev-"e#aE u perio%u o% 1$42-1$43. #o%ineE sa $2 %uCana pore%anih u %va niza u unutra;njosti o"jekta i treCim nizom %uCana sa nje#ove vanjske straneE uz ulicu +ujun%9iluk. U njemu se pro%avala tekstilnaE u#lavnom uvezena ro"a. 7a susje%nim Ba;lihanom !inio je or#ansku cjelinu.

Bezistan je veoma masivna kamena gra'evina bazilikalnog tipa kod koje je sredi!nji dio unutra!njeg prostora natkriven izdu$enim bavastim svodom. 8/5#"1 93. 5 :

Gu9 centralno# prostora se sa o"je strane ni9e ukupno -, %uCana smje;tenih u "a!vasto zasvo?ene prostorije okomito orijentisane u o%nosu na centralni ho%nik. sku%no %nevno svjetlo u centralni prostor %olazi sa prozora koji su smje;teni u niz luneta ispo% samo# svo%a te unutra;njost mora %a "u%e konstantno osvjetljena elektri!nom rasvjetom projektovanom tako %a prostor svo%a ravnomjernoE poput zvjez%icaE popunjavaju mala rasvjetna tijela. 7re%i;nji zasvo?eni prostor na zapa%noj strani #ra?evine neka%a je slu9io kao veza sa avlijom 8azi Husrev-"e#ovo# Ba;lihana$4 koji je "io sastavni %io ovo# tr#ova!ko# kompleksa.

&.2.3. B37/1 ( 9!<#/412

Brus"ezistan je iz#ra?en 1$$1. #o%ine. Brusa-"ezistan ima pravou#lu osnovu &22E$ R 2,E$ m*E #ra?en je o% kamena i pokriven sa ;est kupola i %vije manje kupolice. Utemeljiva! mu je veliki vezir 3ustempa;a$$E porijeklom iz 7arajeva. /rilikom restauracije %uCanaE ka%a su im kopani temeljiE na?eni su i stariji temelji mno#o veCe# o"jektaE ali oni nisu "ili u cjelosti sa!uvaniE tako %a se nije mo#ao utvr%iti pravou#aoni o"lik "ezistanaE a ostali %ijelovi su ko% #ra%nje %uCana uni;teni. vo upuCuje na pretpostavku %a ovaj stariji "ezistan nije imao kupole i svo%oveE jer "i tim te;kim konstrukcijama o%#ovarali ja!i temelji koji "i se o%r9ali i nakon iz#ra%nje temelja za %uCane. (z ovo#a zaklju!ujemo %a je @ehme%"e#ov "ezistan "io pokriven lak;om %rvenom konstrukcijom.

6rije Brusa: bezistana, malo sjevernije, na mjestu du#ana u sarajevkoj

$4

Ba;lihan je sa#ra?en u isto vrijeme ka% i BezistanEoko 1$4, #o%ineE kao vaku4 8azi Husrev-"e#a. U po9aru 10-2 #o%ine pretrpio je velika o;teCenjaE a poslje%nje zi%ine Ba;li hana nestale su 1212 #o%ine. Ganas su je%ini materijalni ostaci ovo#a o"jekta veoma o;teCeni %ijelovi kameno# zi%a koji se naslanjaju na Bezistan. U ostacima isto!no# zi%a nalaze se ni;e koje su pre%stavljale prostore za peCi i %imnjake.

$$

7ultan 7ulejman je 3ustem pa;u %r9ao Jraz"oritimE punim vrlina i veselo# %uha.J 1akon slu9"e na %voruE postaje "e#ler"e# u >na%oliji i Gijar"ekiruE a u (stan"ul se vraCa kao !etvrti vezir /orte. Teni se sa omiljenom sultanovom kCerkomE "o#atom i prelijepom @ihrimah &7un!ani mjesec*. )eC u proljece 1$41.E ovaj Bo;njak "iva postavljen na mjesto %ru#o# vezira u 5arskom %ivanu i u tom svojstvu u!estvuje u %evetom velikom 7ulejmanovom osvaja!kom poho%u.

#ar!iji, bio je izgra'en &ehmed:begov - sin 5sabega 5shakovi#a, osnivaa Sarajeva. bezistan o ijem izgledu se ni!ta pouzdano ne zna. (slika br. +,) +a%a je Avlija Fele"i u ')(( st. "oraio u 7arajevuE opisao je samo je%an "ezistan koji se nalazio u srcu sarajevske !ar;ijeE %ok je 8azi Husrev "e#ov "ezistan "io na njenoj zapa%noj #ranici. pis ne ostavlja ni trun sumnje %a se opis o%nosi na je%ini potkupolni "ezistan u sarajevskoj !ar;iji. vaj slikoviti opis #lasiM H U njemu ima svakovrsne skupocjene in%ijskeE arapskeE persijskeE poljske i !e;ke ro"e. vamo se %onose na tovarinim konjima "ez"rojnu razli!itu skupocjenu ro"u na pro%aju Gu"rovnik i velika )enecija.I$. 7tareCiE Brusa"ezistan je siroma;io unutra i spoljaE a skupocjena ro"a zamijenjena je najrazli!itijim pre%metima. GuCanske !estice su iz vlasni;tva 3ustempa;ina vaku4a prelazile u posje% malih vlasnika. 7re%inom '(' st. %uCani u Brusa"ezistanu su pripa%ali staretinarimaE a veCina vanjskih %uCana "ili su rupeni i zamjenjivani sa %rvenim. 1akon austrou#arske okupacije ovaj "ezistan je pretvoren u ma#acin vojni!kih uni4ormiE ;to je "ilo sve %o 12,2. /oslije to#a je izvjesno vrijeme "io van upotre"eE %a "i uskoro postao tr#ovina mani4akturne ro"e. vu namjenu je imao %o 122.. #o%ineE zatim je opet zatvorenE %a "i pre% (( svjetski rat "io prostor u koji je smje;ten parni mlin. /oslije je opet ma#acinE %a "i na kraju svo#a propa%anja slu9io kao tr9nica mlije!nih proizvo%a. 1akon konzervatorskorestauratorskih ra%ova 12.0. #o%ine unutra;nji prostor Brusa-"ezistana %o"io namjenu ro"ne kuCe HBosna4olklorUE ;to #a je opet pri"li9ilo nje#ovoj historijskoj namjeni. )anjski %uCaniE nakon restauracije 12.2. #o%ine postali su prostor 9ive tr#ovineE zanastva i u#ostiteljstva. Ba namjena je znatno prikla%nija o% one koju je imao prije rekonstrukcije. Bokom opsa%e 7arajeva 1222-2$.E Brusa "ezistan je o;teCen %a "i poslije o"imnih sanacionih ra%ova %anas tu "ila smje;tana stalna postavka @uzeja 7arajevaE ;to ovom o"jektu visokih vrije%nosti kulturno# naslije?a !ini %alji opstanak mo#uCim. U koncepcijskom po#le%u ova stalna postavka zasnovana je na hronolo;kom principu i izla#anje arheolo;ko# materijala po%jeljeno# na tri osnovna %ijelaM prahistorijuE antiku &tu je izlo9en nastariji motiv ljiljana u BiH* i sre%nji vijek. 6ogled sa galerije. (a galeriji bezistana su izlo$eni eksponati iz osmanskog perioda -izlo$ena najskuplja oprema osmanskog ratnika. iz vremena austrougarske uprave u Sarajevu. 8/5#"1 93. 5&:
$.

A. Fele"iE /utopis o Bosni i Herce#oviniE 7arajevo 7ejtarijaE 7arajevoE 1222.

'. S 1 6 1 4 ( " 7 5 !
7ahat-kula je kula karakteristi!na za "osanske !ar;ije ali i za %ru#a mjesta koja su "ila po% vla;Cu ili uticajem smanlijske imperije. 1aime sahat-kule su #ra?ene isklju!ivo u evropskom %ijelu smansko# carstvaE naro!ito u Bosni i Herce#ovini ;to je "ila islamska varijacija na zapa%noevropsku 4ormu zvonika to je sim"oli!na #ra%iteljska oso"ina Bosne i Herce#ovine. 7ahat-kule su #ra?ene u#lavnom sa velikim satom na je%nom ili vi;e lica o"jekta &o"i!no na !etri lica* kako "i veCi "roj stanovnika o%re?eno# mjesta mo#ao !itati vrijeme.7ahat - kulaje arhai!ni izraz u "osanskom jeziku i o%nosni se na speci4i!ne #ra?evine iz#ra?ene prete9no na po%ru!ju Bosne i Herce#ovine. 7ahat-kule su naj!e;Ce #ra?ene u centralnim zonama !ar;ijeE i to uz %9amijeE kao za%u9"ine poje%inih vaki4aE ma%a ih ima i na %ru#im mjestimaE poput sahat-kule u @a#laju koja je po%i#nuta u o"oru ma#lajske utvr%eE ili onih u Be;njuE 8ra%a!cu ili /o!itelju. 6a sli!ne #ra?evine u svijetuE u "osanskom jeziku postoji izraz toranj ili je%nostavno kula. +ule su o"i!no %ijelovi crkava ili o"jekata #ra%ske uprave.

'.1. K131"4!3#/4#"! /1614="751

7ahat-kule su visoke i vitke #ra?evineE kva%ratneE rje?e osmou#aone osnoveE tvr%o zi%ane o% kamenaE ljep;e otesano# na u#lovima #ra?evineE ;irine osnove o% 3E, - $E$, mE a visine o% 1, - 20 m. Ge"ljina kamenih zi%ova ko% sahat-kula kreCe se o% .$ cm %o 1E, m. /o svom iz#le%uE sli!ne su tornju romani!ke crkveE "ez nekih nje#ovih elemenataE a ima ih i koje su nastale po% uticajem #otike kao neke u Herce#ovini. 7ve sahat-kule su pravljene na isti na!inE samo se razlikuju po %imenzijama i polo9aju mjesta na kojem su #ra?eneE naj!e;Ce u centru !ar;ijeE upore%o sa ur"anim razvojem %oti!no# mjestaE o"i!no u "lizini %9amijaE a ima ih i unutar zi%ova nekih tvr?ava. )rata na sahat-kulama su pravou#aona ili na svo%E uvijek su je%nokrilnaE ako su manja otvaraju se unutraE a ako su veCaE naizvanE imaju svoju "ravu i pravljena su !e;Ce o% 9eljeza ne#o o% %rveta. 1a 4asa%ama sahat-kulaE o% po%no9ja pa %o vrha o"jektaE raspore?eni su otvori - prozori koji su u#lavnom u o"liku pu;karnica. +roz njih male koli!ine svjetlosti pro%iru u unutra;njost o"jekta i osvjetljavaju #a. +rovovi sahat-kula su u o"liku ;atoraE pokriveni su %rvetom ili limomE ispo% krova im se nalazi vijenacE a ispo% nje#a !etiri otvoraE okru#laE ili pravou#aona sa lukomE okrenuta na sve !etiri straneE #%je se postavljaju satovi sa napravom za otkucavanje vremena. 7atovi su spojeni sa zvonom - !esto tro4ejnim. U unutra;njosti sahat-kula nalaze se o"i!no strma %rvena stepeni;ta kojim se %olazi %o satno# mehanizma. 7ahat-kule su pore% utilitarneE imale i sakralnu ulo#uE o"avje;tavajuCi muslimansko stanovni;tvo o vremenu klanjanja pet %nevnih namaza - molitvi. U starije vrijemeE satovi su pokazivali vrijeme Ia la turcaVE po kojem je zalazak sunca pa%ao ta!no u 12 sati.

/opravke satova su vr;ili saha!ije ili urari. U perio%u osmanske uprave u Bosni i Herce#ovini iz#ra?ena je ukupno 2, sahat-kula. U %ru#oj polovini 1.. vijeka iz#ra?ena je u Banja <uciE a ne;to kasnijeE tokom 1-. i 10. i u mno#im %ru#im mjestima. Go rata 1222.-122$. #o%ineE u BiH je "ilo ukupno 12 ovakvih o"jekata i toM %vije u BravnikuE i po je%na u Banjoj <uciE Gonjem )aku4uE :o!iE 8ornjem )aku4uE 8ra!aniciE 8ra%a!cuE <ivnuE LajcuE @a#lajuE @ostaruE 1evesinjuE /o!iteljuE /rozoruE /ruscuE 7arajevuE Be;nju i Bre"inju. Fetiri 7ahat-kule u BiH su pro#la;ene nacionalnom spomenicimaM Historijska #ra?evina - 7ahat-kula u 8ra!aniciE &:BiH*E /o%ru!je i ostaci historijske #ra?evine - 7ahat-kula u Banjoj <uciE &37*E Historijska #ra?evina 7ahat-kula u @ostaruE &:BiH* i Historijski spomenik 7ahat-kula na @usali u Bravniku &:BiH*. 1ajpoznatija i po svojoj #ra?evinskoj vrije%nosti naj"olja je %ana;nja 7ahat-kula u 7arajevuE sa#ra?ena u neposre%noj "lizini Be#ove %9amijeE nazvana Husre4"e#ovom. na je i najvi;a 7ahat-kula u BiHE visoka 20 m. Ganas se u BiHE po mojim in4ormacijamaE u 4unkciji nalazi pet 7ahat-kulaM u Gonjem )aku4uE 8ra!aniciE @ostaruE 7arajevu i Be;nju.

'. 2. S1614="75! 7 B-/2# # H!3;!@-,#2#

7ahat-kule u Bosni i Herce#ovini su u#lavnom napravljene za vrijeme vla%avine smanlijske imperijeE a pravljene su z"o# potre"a o"avljanja pet %nevnih namazaE pa su na kule postavljeni javni satovi. U#lavnom su pravljene ne%aleko o% %9amija i !esto su "ile %ijelom veCe# ur"ano# kompleksa koji je pore% %9amije tako?er !esto imao i mauzolejeE hamameE ;a%ervane i zanatske ra%nje. U perio%u osmanlijske uprave u Bosni i Herce#ovini iz#ra?ena je 21 sahat-kulaM Banjalu!ka sahat-kula Banja <uka Gonjovaku4ska sahat-kula - Gonji )aku4 :o!anska sahat-kula - :o!a 8ra!ani!ka sahat-kula - 8ra!anica 8ra%a!a!ka sahat-kula - 8ra%a!ac 8ornjovaku4ska sahat-kula - 8ornji )aku4 Laja!ka sahat-kula - Lajce <ivanjska sahat-kula - <ivno @a#lajska sahat-kula - @a#laj @ostarska sahat-kula - @ostar 1evesinjska sahat-kula - 1evesinje /o!iteljska sahat-kula - /o!itelj /rozorska sahat-kula - /rozor /rusa!ka sahat-kula - /rusac 7arajevska sahat-kula - 7arajevo 7tola!ka sahat-kula - 7tolac Be;anjska sahat-kula - Be;anj Bravni!ka sahat-kula na @u;ali - Bravnik

Bravni!ka sahat-kula u 8ornjoj !ar;iji - Bravnik Bre"injska sahat-kula - Bre"inje )ratni!ka sahat-kula - )ratnik &7arajevo*E &sa#ra?ena 10-4. #o%ine o% %rveta te sru;ena ra%i nesta"ilnosti i opasnosti o% ru;enja*

'.2.1. S1614="751 7 B12$-$ L7;# F 21$/413#$1 /1614="751 7 B#H

B12$157?"1 /1614="751 se nalazila u "anjalu!koj !ar;ijiE u neposre%noj "lizini :erha%ije %9amije i nacionalni je spomenik Bosne i Herce#ovine. 7pa%ala je u zna!ajne o"jekte i pre%stavljala je speci4i!an javni o"jekt nezao"ilazan za arhitektonsko - ur"anisti!ki razvoj #ra%a Banjaluke. 7ahat-kula je "ila "itan element prilikom i%enti4ikacije "anjalu!ke !ar;ije nalazeCi se uvijek kao sastavni element svih vizura ovo#a prostora. "jekat sahatkule je "io kompozicijski i koncepcijski usko povezan sa o"jektom :erha%-pa;ine %9amije i ostalim o"jektima stare !ar;ije u Banjoj <uci. /rema o%re?enim zapisima u vaku4nami postoji vjerojatnoCa %a je "anjalu!ka sahat-kula najstarija sahat-kula u Bosni i Herce#ovini. /orijeklo i hronolo;ki okvir u kome je nastala ova sahat-kula jo; nije sa si#urno;Cu utvr?en. 1ajvjerojatnije je nastala u 1.. vijekuE o%nosno u vrijeme uspostavljanja Bosansko#a pa;aluka u Banjoj <uci za vrijeme :erhat-pa;e 7okoloviCa &1$-4. 1$00.* 7ahat-kula je "ila je%noprostoran o"jekt i u po%no9ju je imala skoro !etvornu osnovicu. 1jezini zi%ovi su "ili neo"i!no masivni. (mala je o"lik tornja koji se postepeno su9avao %o visine 14E4, mE o%akle je zapo!injao vertikalni %io novoiz#ra?eno#a %ijela koji je nastao nakon potresa 12.2.#o%ine. )isina sahatkule iznosila je 10E02 mE a "ila je zavr;ena !etverovo%nim ;atorastim krovom. Ulaz se nalazio sa ju#oisto!ne strane o"jekta i nekoliko puta je mijenjanE prepravljan i %o#ra?ivan. Banjaluka sahat:kula. 6ogled sa minareta <erhadija d$amije 8/5#"1 93. 5': 7ahat-kula je "ila zi%ana kamenom vapnencomE %jelomi!no priklesanim "lokovima u 9ivom vapnu. Bemelji su o"jekta "ili o% veCih i pravilnih "lokova vapnencaE povezanih tako?er 9ivim vapnom. "jekt je le9ao na nasipu visine 4 mE ;to je imalo za poslje%icu %a je kao takavE "io temeljen na %rvenom ro;tiljuE o% z%rave hrastove #ra?e. 7ahat-kula je u prvo vrijeme otkucavala sate a la turca. Go po!etka %ru#o# svjetsko# rata na sahat-kuli je postojalo zvono koje je o%"ijalo satove. 6vono je "ilo iz 1$,1. #o%ine. 7ahat-kula je kroz vremenski perio% o% svo# nastanka %o9ivljavala !itav niz promjenaE kako u svom iz#le%uE tako i u %imenzijamaE pose"no visini. )eCina izmjena je nastala u toku 12. vijekaE ka%a su #ornji %ijelovi o"jekta ozi%ani opekom. U to je vrijeme o"jekt poveCan na visinu o% 22 m i u svom vrhu je %o"io je%an polukru9ni otvorE a pore% ukrasno# vijenca ispo% strehe

pojavili su se %ekorativni elementi izve%eni u 9"uki poput %ekorativno# 4riza. Ur"anisti!kim planom Banja <uke iz 12-$. #o%ineE "ila je pre%vi?ena njena rekonstrukcija i vraCanje prvo"itne namjene.

'.2.2. S1614="751 7 G31?12#;#F 21$01/-,2#$1 /1614="751 7 B#H

8ra!ani!ka sahat-kula se nalazi u centru #ra!ani!ke !ar;ijeE u izravnoj "lizini >hme%pa;ine ili Far;ijske %9amije. (z#ra?ena krajem 1-. vijeka i nacionalni je spomenik Bosne i Herce#ovine. 7ahat-kula u 8ra!anici ima o"lik tornja koji se postepeno su9ava prema vrhuE %o visine 2-E, m. 7ahat-kula je %jelomi!no na#nuta na je%nu stranuE pa je %o"ila i naziv J+rivi toranjJ u 8ra!anici. 6avr;ena je !etverovo%nim ;atorastim krovomE sa je%nom "a%9om u centralnom %ijelu koja se o% ostatka krovne plohe iz%i9e za -,-0, cm. (spo% krova se nalaze !etiri okru#la otvora okrenuta na sve !etiri strane pre%vi?eni za satove. Ulaz u o"jekt se nalazi sa nje#ove zapa%ne strane i zasve%en je. U unutra;njosti o"jekta je usko %rveno stu"i;teE ;irine ., cm sa po%estima na svakih 1E., metara. 7vjetlost je u unutra;njost o"jekta %ove%ena pomoCu uskih otvora koji se ;ire prema unutra;njostiE a koji su raspore?eni o% po%no9ja pa %o vrha o"jekta. prvo je vrijeme sat otkucavao sate a la turca. %o 55 svjetskog rata sahat:kula je slu$ila svojoj svrsi. +ustrijske vlasti su sa nje skinule zvono i postavile na bunker da slu$i za uzbunu. 8/5#"1 93. ): 7ahat-kula je kroz historiju %o9ivljavala !itav niz promjenaE najvi;e u svom iz#le%u. /rvi put je sanirana poslije po9ara 1012. #o%ine o !emu svje%o!i je%an arapski rukopis sa!uvan u #ra!ani!koj me%resi. 7lje%eCa je popravka "ila 12$2. #o%ine i tom prilikom je izmijenjen pokrovE popravljene su stu"eE izvr;eno je 9"ukanje 4asa%e i montirani su satovi. 1ajnovije je popravke izvr;ila pCina 8ra!anica 2,,3. #o%ineE ka%a je ura?ena rekonstrukcija krovaE stavljen novi "akreni pokrov i popravljeno unutra;nje stu"i;te. 7atovi su u nekoliko navrata "ili postavljaniE austrijske vlasti su 10-0. #o%ine na"avili satove iz Be!aE zatim 12$2. #o%ine su ponovno montirani satoviE a poslje%nji su

postavljeni 12-,. #o%ineE a skinuti su 120.. ra%i popravke i poslije to#a nisu vi;e postavljeni.

'.2.3. S1614="751 7 M-/4137

@ostarska sahat-kula se nalazi u @ostaru i nacionalni je spomenik Bosne i Herce#ovine. 7mje;tena je na lijevoj o"ali rijeke 1eretve u 7tarom #ra%uE u mahali Brankovac u Bajatovoj ulici. 7ahat-kula u @ostaru pre%stavlja zna!ajan sa%r9aj !ar;ije. 1e zna se ta!no ka%a je sa#ra?ena niti ko je ta!no sa#ra%io ovu sahat-kulu.

6rvi i najstariji poznati pisani izvor u kojem se pominje ova sahat:kula je zadu$bina 5brahima ?ari#a iz 7818. godine. (a temelju ovog podatka mo$e se utvrditi da je ova sahat:kula izgra'ena prije 7818. godine i da je zadu$bina ?ari#a. 8/5#"1 93. 1: 7ahat-kula je visoka 1.E, mE i ima !etri eta9e. 7tari sat "io je u upotre"i %o 122.. #o%ineE a o% 1201. #o%ine o"jekat je "io u svojoj izvornoj 4unkcijiE potpuno je restaurisan i u#ra?en je novi sat. @ostarsku sahat-kulu sa!injavaju prizemlje i tri eta9eE vertikalno povezane %rvenim stepeni;tem. +ula je imala satE smje;ten na zapa%noj 4asa%iE o%mah ispo% kameno# istaka otvorene zavr;ne eta9eE %a "i "io uo!ljiv svim #ra?anima #le%ajuCi o% #ra%sko# centra. 7at je smje;ten u otvor okru#lo# presjekaE na#la;en kamenom pro4ilacijom.

"jekat je ra?en o% lomljeno# kamena %e"ljine zi%ova oko -$ cm. 7ahat-kula je prizmasto# o"lika i pokrivena je !etverostre;nim krovom u o"liku pirami%e. snovica je kva%rat sa stranicama 3E4$ m i su9ava se malo prema vrhu. 1a visini o% oko 12 m o% po%no9ja o"jekta pojavljuje seE po !itavoj %u9ini 4asa%e o"jektaE manji kameni istak izna% koje# se javljajuE na sve !etiri strane o"jektaE po je%an veliki prozor zasvo?en prelomljenim lukom. <ukovi su ute#nuti !eli!nim zate#ama. U tom prostoru je "ilo smje;teno zvono. )ertikala zavr;ava je%nostavno pro4ilisanim kamenim vijencem izna% koje# se nalazi krov strmo# na#i"a u o"liku !etverostrane pirami%e. 1a sahat-kuli je izvr;eno nekoliko sanacija tokom historijeE o% kojih su poznate slje%eCeM 1030. #o%ine na"avljeno je novo zvonoE a "ri#u oko sata vo%io je u za%nje vrijeme saha!ija >v%a#a Bjelevec. >ustrou#arske vlasti su 121-. #o%ine skinule zvono s kule i upotrije"ile #a u ratne svrheE pa je sat te #o%ine prestao ra%iti. U toku Gru#o# svjetsko# rataE 1243. #o%ineE sat je pao na susje%nu kuCu sa zapa%ne strane. 1akon rata 124$. #o%ine na kuli su zazi%ana vrataE tako %a je kula "ila zatvorena. 1a tornju ove kule 12-0. #o%ine izvr;eni su konzervatorsko-restauratorski ra%ovi i ta%a je re#istrovana kao spomenik kulture. 1223. #o%ine ovaj o"jekat je pretrpio veCa o;teCenja stra%ao je limeni krovE je%an stu"iC sa zapa%ne strane kao i %io horizontalno# kameno# vijenca. Uni;ten je i satni mehanizamE unutra;nje %rveno stepeni;te i ulazna vrata. 1220. i u prvim mjesecima 1222. #o%ine izvr;ena je ponovna sanacija sahat-kuleM stavljen je novi pokrov o% olovno# limaE ura?eni kameni ukrasi na zavr;etku kuleE o% kojih su %va ori#inalna za%r9ana. 3ekonstruisan je i uni;teni stu"iC sa zapa%ne strane kao i %io horizontalno# kameno# vijenca na istoj strani vrha kule. U unutra;njosti je ura?eno novo %rveno stepeni;te kao i ulazna vrata. 7tavljen je novi satni mehanizamE ura?ena unutra;nja rasvjetaE #romo"ran-sistem kao i mre9ice za za;titu o% #olu"ova na !etiri otvora vrha sahat-kule.

&ostarska sahat:kula sa novim satom 8/5#"1 93. 2:

'.2.4. S1614="751 7 S131$!,7 7arajevska sahat-kula je je%na o% najvi;ihE a z"o# svoje vitkosti je%na i o% najljep;ih u Bosni i Herce#ovini. 7a#ra?ena je u 1-. vijekuE a poslije po9ara 1.2-. #o%ine je o"novljena kao i 1-.2. /oslije austrou#arske okupacije %o#ra?ene su #ornje zone o"jektaE a sahat su %onijeli sarajevski tr#ovci iz <on%ona. 8ra%itelj kule je 8azi-Husrev"e#. +ula i %anas pokazuje vrijeme a la turca

z Stari most u &ostaru najvi!e ,otogra,isan motiv u Bosni i @ercegovini jeste grupni portret Begove d$amije i Sahat:kule, koje ve# stolje#ima stoje, iako arhitektonski razliite, neodvojivo jedna od druge. Sahat:kulu prvi put spominje Avlija Belebija, ali je

ona nesumnivo starija, budu#i da je obuhva#ena vaku,namom 5sa:bega 5shakovi#a. (slika br. !3, !4)

1). M O S T O V I
7pomeniciE koji su slu9ili prometu i tr#ovini svojom smjelom konstrukcijom i arhitekturomE me?u njima se oso"ito isti!u kameni mostovi ili CuprijeE koji i %an-%anas postoje na na;im rijekama i rije!icama. Bi stari turski mostovi #ra?eni su soli%no o% kamena tesanca na jakim pilovima u rije!nom koritu i prema sre%ini su uz%i#nuti ra%i "r9e# otjecanja vo%e sa kolovoza. 1a na;im prostorima su #ra%itelji tih kamenih mostova "ili iz raznih krajevaE iz 5ari#ra%aE GalmacijeE BosneE Herce#ovine i !ak (talije. @e?u tim #ra%iteljima svakako je "io najvje;tiji i najuzoritiji +o%9a @imar 7inan$-E koji jeE uostalomE i zapo!eo #ra%iteljsku karijeru sli!nim poslomE iz#ra%njom triju velikih la?a za prijevoz vojske preko )ansko# jezera u isto!nom >na%olu u %anima vojno# poho%a na /erziju. /oje%ini kameni mostovi tursko# perio%a isti!u se pravim majstorskim o"likom i izra%om. Bakva je je%nolu!na Kozja #uprija na @iljacki ni9e 7arajeva na starom 5ari#ra%skom %rumuE koja i %anas stoji #ore potpuno o!uvana i koje nam je prvi poznati spomen sa!uvao mleta!ki putopisac +atarina 6eno 1$$,. #o%ine. )rije%na je i ?eherehajina ili ?eherija #uprija u 7arajevu koja je premostila @iljacku sa pet okana &%anas ih ima !etiriE a petoE ona na lijevoj o"aliE zasuto je 102-. #o%ine*E i koju je sa#ra%io eher!ehaja &na!elnik #ra%a* Ha%9i Husejn 1.2,. #o%ine. 1joj je i po o"liku i po umjetni!koj izra%i sli!naE %aljeE %ana;nja Eatinska #uprija s !etiri okna na istoj rijeci i u istom mjestu. 7a#ra?ena je 1-20. #o%ine tro;kom sarajevsko# tr#ovca >"ulaha#e Bri#eE koji je u tu svrhu pre% svoju smrt oporukom ostavio treCinu svo#a imetka za iz#ra%nju to#a mosta pozvan je iz <ju"inja neimar 3isto i nje#ovih 2, majstora. 3istoE me?utimE nije %o;ao i #ra%nju je izveo neimar Lovan za -. %ana s klesarima 8r#omE Bri4kom i >hme%om i "rojnim zi%arima. (z 1.. stoljeCa je vrije%an i most u Tepi na rije!ici TepiE Cuprija na rijeci Bosni u 7arajevskom polju na Bre"i;njici ko% Bre"inja je "io >rslana#iCa mostE na njemu je se nalazila i kapi-kulaE na rijeci Buni u Herce#ovini je ih "ilo i sa vi;e okana. 1oE pore% svih ovih mostova najvrije%niji i naj!uveniji su Stari
$-

@imar 7inan &na turskom tako?er zvani +oca ili >#aO ro?en 1$. aprila 1402.E preminuo 1-. jula 1$00.* je "io #lavni smanlijski arhitekta &na turskom mimar* u slu9"i sultana 7elima (E 7ulejmana )eli!anstveno# i @urata (((. 1je#ovo remek %jelo je 7elimije %9amija u A%irnama ma%a je najpoznatiji po 7ulejmanovoj %9amiji u (stan"ulu. 7inan je najvjerovatnije "io ro?en 142,. #o%ine. 1$11. #o%ine %o;ao je u (stan"ul kao %ervi;ki re#rut i slu9io je veziru ("rahim /a;i kao po!etnik u /alatskoj koli.

most u &ostaru i uvena #uprija &ehmed:pa!e Sokolovi#a u 4i!egradu. va %va mosta opjevana su u o%uljim naro%nim pjesmama. 7tari most u @ostaru premostio je korito ;iroke 1eretve je%nim je%inim smijelim lukomE koje#a raspon iznosi 22E4, metara. @ost je visok na% razinom vo%e upravo 21 metarE a ;irina mu je 4E3, metara. 8ra?en je hi%9retske #o%ine 2-4.E a to o%#ovara na;oj 1$../.-. #o%ini. 8ra%itelj mu je turski neimar Hajru%in iz ;kole +o%9a @imara 7inana. 7okoloviCev most u )i;e#ra%u premostio je "rzu Grinu s je%anaest ;iljastih lukova u ukupnoj %u9ini 1-2E43 m. 8ra%itelj ovo#a 7okoloviCeva mosta "io je +o%9a @imar 7inanE to nam pokazuje i pisani po%atak u /opisu #ra?evina. )rijeme #ra?enja ovo#a mosta pokazuju %va natpisaE po je%nom je to 2-2. hi%9retska #o%ina &1$-1/-2*. /ore% kamenih mostova na na;im rijekama su #ra?eni i %rveni mostoviE ali je sasvim razumljivo %a su oni o%avno propali. Le%an takav %rveni most opisuje putopisac Avlija Fele"ija sa %ivljenjem i nalazio je se na Grini na Bro%uE a %ru#i je se nalazio na rijeci /ra!iE lijevoj pritoci GrineE ni9e %ana;nje 9eljezni!ke stanice @e;iCi 3o#aticaE na vrlo starom putu iz 3o#atice u 8ora9%e i 8ornje /o%rinje. U #ra%nji mostova pose"no su se isticali slje%eCi lju%i sa na;e# prostoraM @ehme% +ara?ozE sa#ra%io je tri mosta o% po!etka marta 1$-,. #o%ineE i toM na Buni "lizu Bla#ajaE na <i;tici u Blatu i na 1eretvi na +onjicu. 7inan-"e# #ra%i mostove na rijeci <imu u /ri"ojuE nekoliko na rijeci Lanjini ko% Fajni!a. :erha%-pa;a 7okoloviC po%i9e mostove u Banjoj <uci i %rveni preko )r"asaE kameni preko rije!ice 5rkvine. Ha%9i Balija u se%amnaestom stoljeCu je iz#ra%io %va mosta na rijeci 1eretviE je%an u +onjicuE %ru#i u nahiji 8lavati!evo. 7ve ove #ra%itelje je na%ma;io "osanski vezir @ehme%-pa;a +ukavicaE on je svojim tro;kovima prije 21.)((. 1-$0. po%i#ao pet velikih mostovaM %va u :o!i &je%an na Grini a %ru#i na Fehotini* i po je%an na <imu ko% /rije%ora i je%an na Grini u 8ora9%u i na Bosni u )isokom.

6rekrasni mostovi na &iljacki u Sarajevu 8/5#"1 93. 5:

1).1. M-/4-,# 7 B-/2# # H!3;!@-,#2#

1).1.1. S413# 0-/4 7 M-/4137

Stari most je uveni most preko rijeke (eretve u &ostaru. Sagra'en je izme'u 7003 : 7088. godine, djelo turskoga graditelja @ajrudina. %ana ;. novembra 7;;1. godine @4) je sru!io Stari most. (akon obnove 299>. godine Stari most je uvr!ten na popis svjetske kulturne ba!tine (ASC):a. 6oznat je kao glavni simbol &ostara i @ercegovine. 8/5#"1 93. : Ko duga, on je svijen nad vodom! Obrvica pod elom: pod plavim neba svodom! S dvije krenu strane, smiren na sredini! Sedef-bea na puini! Ko labud, on svoja krila iri nad rajskim mavi vrelom, ispred planina sivih! 8#< >$!/0! LT13#6 <1 S413# 0-/4MF DE!0157.#2 L14#B: 1).1.1.1. H#/4-3#$1 0-/41 /rije iz#ra%nje 7taro# mosta taj %io 1eretve je veC "io spojen mostom. vaj most i sam @ostar se prvi put spominje u pismu je%no# Gu"rov!anina vijeCu svo# #ra%a u kojem

pi;e %a je )la%islav Herce#oviCE sin Herce#a 7tjepanaE o%metnuo o% oca i %a mu je zauzeo Bla#aj i %vije kule i most na 1eretvi &et do castelli al ponte (eretua*. Burci su osvojili ovo po%ru!je 14... #o%ineE i #ra%iC pore% mosta je postao sve veCi i zna!ajniji "a; z"o# nje#a. 1e zna se ta!no ka% je "io iz#ra?en ovaj prvi most ali zna se %a je slu9io sve %o vla%avine @ehme%a (( svaja!a u petnaestom vijeku ka% je "io iz#ra?en novi. (pakE ovaj novi je tako?er "io lo;e# kvaliteta. Qati" Fele"iE osmanski zemljopisac iz 1-. vijeka je napisao %a je most %rveniE istro;enE na lancimaE %a se prilikom prelaza trese i %a je premirao o% straha prelazeCi #a. 6ato nije iznena?ujuCe %a su #ra?ani @ostara zamolili 7ultana 7ulejmana veli!anstveno# %a iz#ra%i novi kameni most. /rojekat mosta je "io %at @imaru Hajru%inuE istan"ulskom arhitekti i u!eniku !uveno# @imara 7inana. /rema le#en%iE Hajru%in je po"je#ao iz @ostara %an prije ne#o ;to su po%izane skeleE iz straha 7ulejmana veli!anstveno#E koji je prijetio %a "i Hajru%in "io osu?en na smrt ako "i se luk mosta ika%a raspao. @e?utimE nema ni po%atka %a je Hajru%in ika% vi%io svoj most.

Stari most u &ostaru 7;19. godine 8/5#"1 93. %: Umjesto Hajru%inaE izvo%a! #ra%nje mosta je "io @ehme% +ara?oz. 3a%ovi su zapo!eti 24. okto"ra 1$$-. #o%ine. 6a #ra%nju je "ilo potre"no 4$. "lokova kamenja i 3,,.,,, ak!i &ta%a;nji novac smansko# carstva*. +amen je "io !uveni tenelija kamenE vejrovatno %o"iven iz

kamenoloma smje;ten otprilike pet kilometara ju9no o% #ra%a. 3a%nici su u#lavnom "ili iz okoline Gu"rovnika i iz ka%iluka /opovoE koji su "ili poznati tesari i kamenoresci. 3a% je "io zavr;en %evet #o%ina kasnije 1$... #o%ine. Bre"a se napomenuti %a je @ostar ime #ra%a z"o# !uvara lokalno# mostaE @ostara. 7am most je u historiji "io zvan J1oviJE J7ultana 7ulejmanaJE J)elikiJ i J7tariJ. Bokom rata u Bosni i Herce#ovini 1222-122$. #o%ineE @ost je %jelomi!no o;teCen o% strane srpskih sna#a i L1>. Gana 2. novem"ra 1223. H) je sru;io 7tari most kao %io kampanje #ranatiranja i terorisanja @ostara. Gan ranijeE 0. novem"ra 1223. H) je zapo!eo sa kampanjom ru;enja @osta ispaljujuCi na %esetine projektila u luk i kule @ostaE ;to je okon!ano 2. novem"ra 1223.E nje#ovim kona!nim ru;enjem.

Stari most je rekonstruiran i potpuno obnovljen 299>.g. &e'u donatorima su najbrojnije turska i talijanska vlada. 8/5#"1 93. &: 7tari @ost je srce @ostara i nje#ova o"nova zna!i %a se 9ivot polako ali si#urno vraCa u normalu u je%nom o% najljep;ih #ra%ova u Bosni i Herce#ovini. Lula 2,,$. #o%ineE @ost je uvr;ten na listu U1A75 -vih za;tiCenih spomenika kulture.

laz na Stari most s zapadne strane 8/5#"1 93. ':

1).1.2. A3/5121@#B1 0-/4

>rslana#iCa$0 most na rijeci Bre"i;njici je po%i#ao @ehme% /a;a 7okoloviC$2E a otvoren je 1$-4.#o%ine. Bio je to most koji je povezivao centralnu Bosnu i 1ovi &%ana;nji Herce# 1oviE ta%a u sastavu Bosne u okviru smansko# carstva*E preko nje#a je i;la skoro sva tr#ovinaE najvi;e so. 1.0-. @le!ani su zauzeli 1ovi ;to je izazvalo povla!enje "o#ato# muslimansko# stanovni;tva prema Bre"injuE i most je iz#u"io na zna!aju. Le%an o% muslimana iz 1ovo# je "io i >rslan-a#a koji je %o"io za%atak %a naplaCuje mostarinuE napravio je kuCu o%mah pore% mosta. )remenom je tu niklo cijelo seloE koje se zvalo >rslana#iCiE pa se i most po!eo nazivati >rslana#iCa mostE po njenom mostaru. +rajem Gru#o# svjetsko# rata most su minirali !etnici u o!ajni!kom poku;aju %a zaustave partizane. @ine nisu u potpunosti eksplo%irale pa je o;teCeno samo lijevo krilo mosta. (a ,otogra,iji se vidi +rslanagica &ost na svojoj prvobitnoj lokaciji, a snimak je napravljen u toku ili prije 55 svjetskog rata, ali ne i prije 7;2= godine, jer se u pozadini vidi zeljeznicki most pu!ten u saobracaj te godine, dok se na samom &ostu ne vide tragovi velikih o!tecenja izazvanih miniranjem od strane etnika 7;>>. godine. 8/5#"1 93.%): Gru#o o;teCenje mosta se %esilo 12.$. ka% su vlasti o%lu!ile na tom mjestu praviti hi%rocentralu. @ost je rastavljenE kamen po kamenE i stajao je na o"li9njem polju vi;e #o%ina. <e#en%a ka9e %a je ta%a "ilo ponu%a iz inostranstva za kupovinu mostaE o% kojih je najkonkretnija %o;la iz +ana%e. (pakE #o%ine 12-,. je po!elo premje;tanje i nakon %vije #o%ine sla#anja &kameni "lokovi su "ili o"ilje9eni "rojevima i transportovani !amcima* most je ponovo otvorenE ovaj put nekoliko kilometara ni9eE u tre"injskom naselju 8ra%ina. 7elo >rslana#iCa most je svojim veCim %ijelom potopljeno i ostalo je samo nekoliko kuCa koje izna% nivoa jezera.
$0

+orjeni 4amilije >rslana#ic %olaze iz Herce#-1ovo#E a racuna se %a su na po%rucje Bre"injaE tacnije %ana;nje# sela >rslana#ica @ostE sti#li krajem 1-. vijekaE poslije zauzimanja 1ovo# o% strane @letaka 1.0-. #o%ine. U#le%nije poro%ice i lju%i %o"ijali su o% Buraka posje%eE i to najvi;e u okru#u Bre"injaE 7lano#E 7ka%ra i %r. mjestima. $2 @ehme%-pa;a 7okoloviC &1$,$. ili 1$,..E )i;e#ra% - 1$-2.E (stan"ul* je je%an o% velikih osmanskih vojskovo?a "osansko# porijekla. @ehme%-pa;a je po%izao "rojne za%u9"ine i vaku4e ;irom 5arstvaE a u svom je ro%nom selu 7okoloviCima ko% 3u%o# iz#ra%io %9amiju.

1ovi epilo# oko >rslana#iCa mosta nastao je 1223. #o%ineE rasplamsavanjem rata u Bosni i Herce#ovini. 1aimeE o%lukom ta%a;nje# #ra%ona!elnika Bre"injaE Bo9i%ara )u!ureviCaE naziv mosta je promijenjen u /eroviCa mostE navo%noE tvr%eCi %a su >rslana#iCi postali o% poro%ice /eroviCa. Bako?er je promijenjeno i ime sela u /eroviCa most. GanasE cijelih je%anaest #o%ina o% zavr;etka rata u Bosni i Herce#oviniE koja je ure?ena GaWtonskim sporazumomE naziv mosta i sela nije promijenjenE ali #a naro% i %alje zove nje#ovim ori#inalnim imenomM >rslana#iCa most.

F na!oj zemlji malo je mostova koji se ljepotom linija i ma!tovito!cu oblika mogu s njim uporediti. 4i!egradska #uprija na %rini je mnogo ve#a i za ekonomsku istoriju znatno znaajnija, uveni most na (eretvi u &ostaru vidno je smjeliji u konstrukcijii kao duga vitak, ali je trebinjski skladniji, bogatiji po oblicima, slikovitiji. istoriji na!eg graditeljstva on ima vrlo ugledno mjesto, a poseban znaaj u balkanskoj arhitekturi O45 vijekaF -iz lanka F(a Crebi!njici mostF od %r 4.%juri#a. 8/5#"1 93. %1:

1).1.3. M-/4 M!60!.=>1G! S-"-5-,#B1

@ost @ehme%-pa;e 7okoloviCa &7tari most u )i;e#ra%u* nalazi se u #ra%u )i;e#ra%u "lizu #ranice izme?u Bosne i Herce#ovine i 7r"ije i pre%stavlja je%no o% najmonumentalnijih %jela arhitekture koja je nastala u raz%o"lju o% 1$. %o 12. vijeka u Bosni i Herce#ovini. @ost @ehme%-pa;e 7okoloviCa je nacionalni spomenik Bosne i Herce#ovine. 1).1.3.1. H#/4-3#$1 0-/41 @ost je iz#ra?en u perio%u o% 1$-1. %o 1$--. #o%ineE na mjestu #%je je put povezivao Bosnu sa 5ari#ra%om izna% rijeke Grine &tzv. J5ari#ra%ska %9a%aJ*. (z#ra%nja mosta povjerena je najveCem turskom #ra%iteljuE +o%9a @imar 7inanuE %vorskom arhitekti i vrhovnom #ra%itelju 5arstvaE je%nom o% najveCih arhitekata svijeta. 6a ovaj most se zna %a je popravljan oko 1..4. #o%ineE zatim 10-$.E 1211. i 1232. te 124,. #o%ine. /ri povla!enju >ustrijanaca iz )i;e#ra%a 1214. #o%ineE razoreno je je%no oknoE a slije%eCe #o%ine srpska vojska prilikom napu;tanja )i;e#ra%a je razorila jo; je%no. Bakvo stanje mosta se za%r9alo %o 1232. #o%ine ka%a je %ove%en u ispravno stanje. % 121$. %o 1232. #o%ine na poru;enom %ijelu mosta stajala je 9eljezna konstrukcija preko koje se o%vijao sao"raCaj. /rilikom povla!enja 1ijemaca 1243. #o%ine i taj je %io razoren. Kod$a &imar Sinanu, dvorskom arhitekti i vrhovnom graditelju Carstva, jedan od najve#ih arhitekata svijeta. "adu$bina je &ehmed:pa!e Sokolovi#a, velikog vezira trojice sultana - 7080.:703;. godine . L Sulejmana 4elianstvenog, Selima 55 i &urata 555. 8/5#"1 93.%2: 7re%ina mostaE nazvana kapijaso4aE je "ila pro;irena i u"rzo je postala popularno sastajali;te za lju%e iz )i;e#ra%a i okoliceE je%no relaksirano stanje koje je jo; uvijek tipi!no za %ana;nju Bursku i veCinu Balkana.

Stari most u 4i!egradu oko 7=;9. godine 8/5#"1 93.%3:

1).1.3.1. K131"4!3#/4#"! 0-/41 Gio mosta preko rijeke !ini je%anaest lu!nih otvoraE o% kojih je krajnji otvor uz %esnu o"alu oslonjen na %va po%zi%a sa najmanjim rasponom o% $E2, m. stalih %eset lu!nih otvora raspona su o% 1,E-,-14E0, m. @ost le9i na %evet velikih kamenih stu"ova ;irine 3E$,-4E,, m i %u9ine oko 11E$, m. 1a lijevoj o"ali krajnji otvor se oslanja na u#ao mosta kojim prelazi u rampu. irina kolovoza na mostu iznosi .E,, m. #ra%ni zi%ovi su %e"ljine ., cmE i njihova %u9ina iznosi 1-2E44 m. /ristupna rampa je ;iroka oko .E., m sa o#ra%ama i %u9ine je oko 12,E,, m. U rampi su !etiri lu!na otvoraE je%an veCi na u#lu &;irine 4E$, m* i tri manja izna% potoka koji se ulijeva u Grinu. <ukovi su klasi!ni prelomljeni lukovi sa relativno malim ekscentricitetom centara. +amen za zi%anje mosta sje!en je u mjestu BanjaE oko $ km niz %esnu o"alu rijeke Grine. 1a sre%ini ovo# mosta stajala je %rvena kula za koju se ne zna vrijeme nastankaE a koja je poru;ena 100.. #o%ine. +ula je pre%stavljala stra9arnicu ispo% koje je "io prolazE a koji se zatvarao jakim hrastovim vratima sa o"je strane. 7tu"oviE svo% i !eoni zi%ovi izve%eni o% se%re sa lokaliteta maj%an )i;e#ra%ske "anje. /oje%ini kameni "lokovi vezani su 9eljeznim klam4ama zalivenim olovom. 1a% !eonim zi%ovimaE u ravni nivelete kolovozaE je pro4ilisani vijenac &o% se%re visine 3, cm* na kojem le9i masivna kamena o#ra%a. esti stu" je sa plasti!nom o"ra%om. 1a uzvo%noj straniE sa trokutaste osnove prelazi stepenasto u pravou#aono pro;irenjeE koje nosi slijepi portal sa tarihom-natpisom. 1a nizvo%noj strani su poli#onalne osnove stepenasto prelaze u pravou#aono pro;irenje na kojem je so4a za sje%enje. 7lu9i namjenjenoj svrsi %o %anas. &ost &ehmed:pa!e Sokolovi#a je trenutno najugro$eniji nacionalni spomenik Bosne i @ercegovine. Stabilnost mosta ugro$ena je neispunjavanjem uvjeta sadr$anih u zapisniku Komisije za tehniki prijem @idroelektrane 4i!egrad i nezakonitim radom hidroelektrane. 8/5#"1 93. %4: 3a% hi%roelektrane je izazvao rast nivoa vo%e rijeke Grine koja je poveCala optereCenje na nosive stu"ove mosta %ok erozija %ijela mosta ispo% vo%e prijeti ru;enju cijelo# mosta. 6"o# ne%ostatka 4inansijskih sre%stava nije "ilo re%ovnih opravki mosta u za%njih nekoliko %ecenija. @ost @ehme%-pa;e 7okoloviCa je tako?er upisan i na listu 1,, naju#ro9enijih spomenika svjetske "a;tine o% strane Porld &onuments <und &:on% svjetskih spomenika* or#anizacije .

1).1.4. K-<$1 B7>3#$1 7 S131$!,7

+ozja Cuprija nalazi se u kanjonu rijeke @iljacke nekoliko kilometara isto!no o% staro# centra #ra%a 7arajeva. /ut na kojem je premo;Cavala rijeku je !uveni cari#ra%ski %rumE tj. put kojim seE u %o"a smanlijske vla%avineE iz 7arajeva i;lo ka isto!nim %ijelovima 5arstvaE sve %o 5ari#ra%a. +ozja Cuprija je je%an o% !etiri stara mosta na po%ru!ju 8ra%a koji su jo; uvijek sa!uvani. stala tri mosta su eher-Qehajina CuprijaE <atinska Cuprija i 3imski most &most na /lan%i;tu ko% Bla9uja*. va Cuprija ima je%an luk sa %va kru9na otvora. Gu#a je 42 mE a ;iroka 4E-$ m. 3aspon svo%a joj je 1-E$ m. 6i%ana je o% kre!njaka i se%re. U osmanlijsko %o"a Bosne +ozja Cuprija je "ila mjesto na kojem su se %o!ekivali carski namjesnici veziri. 7vakom novom veziru pravio "i se %o!ek na mostu. /re% nje#a "i iza;li svi vi?eniji lju%i u 7arajevuE a skupio "i se i o"i!an naro% po;to je to "io je%an o% zna!ajnijih %o#a?aja. 7pominje se jo; i to %a "i u !ast novo# vezira neki o% hra"rijih momaka skakali s Cuprije u @iljackuE a on "i ih %arivao novcem &to skakanje pre%stavlja po%vi# za %ivljenjeE jer @iljacka na tom mjestu i nema neku %u"inuE a visina mosta je zaista velika*. 6ostoji narodna legenda o nastanku Kozje #uprije. )na ka$e kako je siroma!ni pastir uvaju#i koze primijetio da se one neuobiajeno dugo zadr$avaju oko nekog grmlja na rijeci. Kada je i sam malo bolje pogledao ispod tog grmlja je prona!ao #up pun zlatnika. Cim novcem je sebi platio !kolovanje, a nakon dosta godina, po!to je postao ugledan i bogat podanik Carevine, odluio je da sagradi most na &iljacki, i to na istom onom mjestu gdje su mu koze ukazale na zlato. 8/5#"1 93. %5: Ganas se smatra %a je ovaj most nastao prilikom velike akcije sre?ivanja putne mre9eE u %o"a @ehme%-pa;e 7okoloviCa &veliki vezir 1$.$-1$-2.*. Ganas +ozja Cuprija pre%stavlja mjesto na koje 7arajlije mo#u %oCi %a se opuste i %a u9ivaju u okolnoj priro%i.

Blanak &uhameda @ad$ijahi#a o Kozijoj #upriji objavljen 7. augusta 7;10.godine u listu (ovi behar 8/5#"1 93.% :

11. M E M O R I J A L N A ARHITEKTURA

@uslimanski na%#ro"ni spomenici !ine "rojnu i vrlo vrije%nu vrstu spomenika orijentalne arhitekture u Bosni i Herce#ovini. 1aj!e;Ce su to snije9no "ijeli kameni ni;ani ili "a;luciE potom kameni oklopiE ku"ure i mno#ovrsni mauzoleji ili tzv. tur"eta. <jepota tih spomenika o#le%a se u#lavnom u %otjeranim o"licimaE klesarskoj tehnici i ;irokoj i "ujnoj kon"inatorici ornamenta. @uslimanska #ro"lja su o%uvijek "ila smje;tena u samim sre%inama naseo"ina. 6"o# sjeCanja na mrtve i z"o# posjeCivanja muslimanskih #ro"ljaE ra%i poklanjanja :atihe mrtvimaE ta #ro"lja su se nalazila on%je #%je se kreCu lju%i i to uz %9amijeE prometnije puteveE !ak i uz same kuCe usre% 9ivota !ovjeka. KK /oje%ini spomenici veli arhitekt Lose4 /ospi;li u !lanku o muslimanskim #ro"ljima u Bosni !ine se na prvi po#le% tako sli!niE %a !ovjek pomisliE kako su je%naki... Bek ka% ih iz"liza promotrimoE otkrivamo razlikeE koje su upravo tolikeE %a oni svi zaje%no ne "u%u %osa%no je%noli!ni.KK

11.1. N#G12#
1(>1( su kameni stupci razli!itih veli!ina i o"lika. "i!no po %va njih o"ilje9avaju #ro"E je%an vi;e #laveE a %ru#i ni9e no#uE na #ro"u !esto stoje sami ili sa santra!em i %u#uljastim tesancimaE koji prave ru" #ro"a u o"liku !etverokuta.

(i!ani su bili razliitih oblika i veliina, a kamen od kojeg su klesani, bio je naje!#e vapnenac, siga ili aragonit i adezitin tu, zelene boje. 6ored ovih se ponekad pojavljuju i glaukonitski lapor, zeleni diabaz i makedonski bijeli mramor, ali se ovaj zadnji nije klesao u Bosni, nego je obra'en uve$en. 8/5#"1 93.%%F%&F %'F&):

B(/ )(E %akle mo#la "i se o%re%iti ona pri"li9na i najvi%ljiva tipizacijaE a to je po%jela ni;ana na tzv. mu;ke i 9enske i po poje%inim razvojnim epohamaE zatim po zanimanjima lju%i i po poje%inim klesarskim ;kolama. 6a razliku izme?u mu;kih i 9enskih ni;ana

mo9e se kazatiE %a su mu;ki u svim epohama i klesarskim ;kolama #ra?eni u o"liku !etverokutne ili osmokutne prizmeE a pre%njak usto prelazi #ore u tanki vrat i zavr;ava se isklesanim tur"anomE kakav je pokojnik nosio. 6a razliku o% ovih 9enski ni;ani su re%ovito plosnati i veCinom su o"a je%nako o"likovana i #ore zavr;avano u vi%u ;iljasto# luka. 1ajveCi poznati ni;an u Bosni je ni;an na #ro"u mera#e Ba;iCa ko% Ba;iCa mosta na putu izme?u 8lamo!a i <ivnaE iz 1-20. #o%ine. )isok je 4E- mE a upravo mu je toliki i opse# tur"ana. +a%a su se !etr%eset #o%ina pro;lo#a vijeka u Bosni po!ele provo%iti vojne re4ormeE turski vojnici i ostali #ra?aniE osim sve!enstvaE po tim re4ormamaE umjesto tur"ana nose o% 1032. #o%ine 4esoveE a o"lik ove kape po!inje se javljati i na ni;anima. Bako?e je zanimljiva i pojava interpretacije pokojnikova zanimanjaE koje se izvo%ilo raznim o"licima tur"ana. +<A7>37+A + <AE ili klesari poje%inih re#iona "ili su %aljni !in"eniciE koji su %ovo%ili %o raznolikosti na;ih ni;ana. 5entri ovih re#iona "ili su je4tini i %o"ri kamenolomiE kao 7arajevoE @ostarE :o!aE )lasenicaE Lajce i BihaC. 7arajevskiE 4o!anski i mostarski klesari ili ta;!ije klesali su ni;ane o% vapnencaE vlaseni!ki o% zeleno# an%ezitno# tu4aE jaja!ki o% lakoo"ra%ive si#eE a "ihaCki o% pose"ne vrste vapnencaE koja uprkos svemu uvijek ostaje "ijelaE vrlo otporna. 1eki ni;ani su uvozeni sa straneE kao iz @ake%onije #%je su se nalazili kamenolomi mermeraE i nazivani su po turskom imenu 7kopljaE u;!upskim. ni su svi "ili %u#i i tankiE kva%rati!no# presjeka s osnovicom o% 1, cm. U Bosni je sa!uvano oko tri%esetak ovakvih ni;ana i to u 7arajevuE /ra!iE Banja <uci i %ru#im mjestima. GA+ 3 na;ih ni;ana je vrlo raznolik i %osta "o#at. Upotre"ljavani motivi se oslanjaju na stare %omaCe tra%icijeE orijentalnu ornamentiku ali ima ih i !esto or#inalne invencije. 1a ni;anima iz prve #o%ine turske vla%avine su !esti mla%i mjesec s vrhovima prema #oreE ma!E sa"lja krivosjeklicaE kopljeE luk sa strijelomE topuzE !oma#a &kija!a* i "alta. stali muslimanski na%#ro"ni spomenici u Bosni su oklopi i tur"eta. U mjestima zapa%ne Bosne se pose"no isti!u ti oklopi. Bo je prizmati!ni sarko4a#E !ija se %onja ploha ne;to veCa o% povr;ine #ro"a. 7astavljen je o% kamenih i pomno o"ra?enih plo!aE pri %nu ima postoljeE a s #ornje strane je o"i!no otvoren iE na 9enskim #r"ovima zasa?en sitnom re#etacijom. U krajevima #ornje plohe usa?eni su ni;aniE a postrane su ispunjene ornamentima i izrekama na arapskom jeziku. KK7vakako najljep;i primjer takvih spomenika iE uje%noE starijih ni;ana na na;em tlu nalaze se u Banjoj <uci u maloj nekropoli #lasovito# vojskovo%e i kli;ko# san%9aka @alko!-"e#a &umro 1$.$.* i nje#ova sina G9a4er"e#a &1$.,.*.

11.2. T739!41 #5# 017<-5!$#

BU3BAB> ili mauzoleji su u#lavnom po%izana na% #ro"ovima pa;aE ;ehova i %ru#ih imuCnijih i istaknutih oso"a. /oje%ine su #ra%ili poje%nci sami za se"eE a %ru#e su opet po%izali naslje%nici ili ;tovatelji pokojnika. Ganas na prostorima BiH postoji oko pe%esetak ovakvih spomenikaE ma%a se smatra %a ih je "ilo %uplo vi;e. U#lavnom postoje tri tipaM kupolasti zatvoreniE kupolasti otvoreni i o"i!niE %rveni tip. /rvi tip u tlocrtnoj ;emi ima uvijek pravilan i pri"li9no pravilan okto#onE a uvijek je zi%an o% tesana i ne9"ukana kamenaE o"i!no se%re ili si#e. U okolnim zi%ovima se nalazi po tri prozora s %emirima i %va su nasuprot je%nom %ru#omeE a naprama treCe# se nalazi ulaz u tur"e koji je lijepim lukom na%svo?en. )eliki zi%ovi prelaze u kamenu i olovom prekrivenu kupolicu preko trompaE ali poneka% i preko pan%antiva. 1a sre%ini unutra;nje# osmokutno# prostora je #ro"nicaE i uvijek je o"ilje9ena raznim %rvenim sarko4a#om ili ku"urom. +u"ura na #ornjem %jelu ima o;tri hr"atE i sva je prevu!ena zelenom Cahom. )i;e uz#lavlja je %rveni ili kameni stakal i na njemu se nalazi o% naravno# materijala tur"anE ;to #a je pokojnik nosio. va tur"eta nisu tako zastupljena na na;em tlu i #ra%ila su se samo u ;esnaestom stoljeCu.

(ajbolji i nastariji predstavnici prvih turbeta gra'enjnih u Bi@ suN turbeta Dazi @usrev:bega -umro70>7.. i &urat:bega Cardi#a, po$e!kog sand$aka i prvog mutevelije Dazi @usrev:begova vaku,a -umro70>0... )ba su situirana jedan do drugoga s lijevu stranu Dazi @usrev.begove d$amije u Sarajevu i oba imaju natpise. 8/5#"1 93. &1:

&e'u najstarija turbeta ubrajmo jo! jedno omanje u 6rai i sedam u Banja Euci. )d tih banjalukih u gra'evnom su smislu svakako najljep!e <erhat:pa!ino, koje je sagradio sam <erhat:pa!a ne!to prije 70=3. 8/5#"1 93. &2:

Gru#i tip tur"eta ima o"i!no u tlocrtu !isti kva%rat. no je otvoreno sa svih stranaE a kupolu im nosi kolona%a o% !etiri ili osam stupovaE sa vrlo pomno o"ra?enim "azamaE kapitelima i lukovima. 7ve je o% tesana kamena. 1eka tur"eta ovo#a tipa i nemaju masivne kamene kupole. <a#ana 9i!ana mre9aE upeta u okolni zi% imitira njen vanjski o"lik. Unutra;nja povr;ina je u razini same okolineE ili malo uz%i#nutijaE ili malo uz%i#nutijaE ili je tu visoki po%iCE na kojem se nalazi kameni oklop. 1ajstariji poznati i o!uvani pre%stavnik to#a tipa u Bosni jeste vrlo ela#antno tur"e s kamenom kupolicom kraj >la%9e u :o!iE u kojem je pokopan ("rahim-"e# &umro izme?u 1-. i 2,.)(. 1$$,.*E sin osniva!a >la%9a Hasan-!ele"ije 1azira. /otpuno je isto# o"likaE samo s visokim postoljem i tur"e kraj poznate 7inanove tekije u 7arajevuE u kojem po!iva sam Ha%9i 7inana#a &umro 1.32.* i nje#ova 9ena 7akinaE kCi Ha%9i @uhame%ova &umrla 1.12.*. Gru#a %va takva tur"eta u 7arajevu na ali4akova!kom #ro"lju nastala su za !itav vijek kasnije i mno#o su starije izra%e. "a je o svome tro;ku po%i#ao sarajevski ka%ija >hme%-e4en%ija Lahja-za%eE porijeklom Burku;aE i to je%no na #ro"u sina @ehme%a Lusu4a &umro 1-0,.*E a %ru#o Lusu4-pa;iE za#onetnom "je#uncu iz 5ari#ra%a &umro izme?u 1-4-. i 1-$-.*. Gva tur"eta to#a tipa sa#ra?ena su i u @ostaruE a o"a su s osam stupova i s 9i!anom kupolom. Le%na je uz Qo;e Hava%9e %9amijuE a u njemu su pokopani Ha%9i @uhame%a#a +reho iE vjerovatnoE nje#ova 9ena.

Lo; su ovakva !etiri tur"eta sa 9i!anom mre9om sa#ra?ena i u vezirskom Bravniku. Bosanska tur"eta treCe# tipa su sasvim razli!ite konstrukcije. snovica im je kva%rat ili paralelo#ramE a #ra?eni su o% mje;avine !erpiCaE kamena i %rveta. 1emaju kupole i prekriveni su %a;Canim krovom na !etiri vo%e. Bo su kao koli"eE a po%izao ih je naro% najnu9nim sre%stvima na% #ro"ovima %ervi;a kao znak po;tovanja.

12. * ! / 0 ! # G 1 . 3 , 1 2 #
12.1. *!/0!
U Bosni i Herce#ovini i u ostalim zemljama Balkansko# poluotoka je u 1$. i 1.. stoljeCu iz#ra?ena sila vo%ovo%a i !esmi. ni su #ra?eni po #ra%ovima i selimaE a tako?e i na putevima izme?u #ra%ova i sela. /rvi vo%ovo% je u Bosni sa#ra%io 8azi (sa-"e# u 7arajevu ne;to prije 14.2. #o%ineE a nakon to#a se ovi o"jekti #ra%e u svim krajevima BiH. 7arajevo je za vrijeme za%njih #o%ina turske uprave imalo .0 samostalnih vo%ovo%a u ukupnoj %u9ini o% $$ km. Gu9inom takvih vo%ovo%a je prema njihovoj ja!ini #ra?eno je%an ili vi;e izlijevnih o"jekataE a me?u njima su naj"rojnije !esme. Besme su gra'ene u svim mahalama i oko d$amija. %ok su jedne podizate uz zidove drugih ve#ih objekata druge su bile posve samostalno situirane. 8/5#"1 93. &3: Be samostalne su "ile monumenti naro!ite vrsteM kameni ku"us sa krovom na je%nuE %vije ili !etiri vo%e i veliko kameno korito u po%no9ju to#a ku"usaE iz koje# te!e vo%a na je%nu ili vi;e izlijevnih mjesta ili lula. +orita su uvijek klesana iz cijelo# kamena. 1eki su nastali o% sre%njovijekovnih steCaka. U starije vrijeme !esme su pore% ulo#e %a opskr"ljavaju lju%e vo%omE imale i jako arhitektonski monumentalno %jelovanje. Finilo je se kao %a je #ra%iteljima tih !esmi pre% o!ima le"%jela misao %a te minijaturne monumente %ove%u u ;to veCi skla% s niskim mahalskim krovovima i %jevojkamaE koje su u i"ricima nosile vo%u s tih !esama. vakve !esme su sa!uvane i %anas u mjestima kao 7arajevuE BravnikuE :o!i i Banja <uci. +ao za%u9"ine !esme su #ra?ene o% poje%inaca i po usamljenim planinskim putevima.

12.1.1 S!9#5$#
/ostojale su i tzv. sebiljiE to su "ile !esme na kojima je se 9e%ni prolaznik mo#ao napiti vo%e i tu je uvijek stojao pose"an slu9"enik i punio kove i "esplatno pojio prolaznike. /oslje%nji takav se"ilj je "io u 7arajevuE a sa#ra%io je #a on%a;nji "osanski namjesnik @ehme%- pa;a +ukavica., 1-$$. #o%ine. vaj spomenik je poru;en 1021. #o%ineE ali je
.,

@ehme%-pa;a +ukavica je "io "osanski valija tokom ')(((. stoljeCa. (stakao se o%lu!nim mjerama za ja!anje %r9ave i #ra%njom mno#ih poznatih o"jekata me?u kojima se isti!uM 7e"ilj u 7arajevu 1-$4. #o%ineE %9amija u Bravniku 1-$-. #o%ineE %9amija i me%resa u :o!i 1-$2. #o%ine i %ru#i. )la%ao je u te;kim vremenima ka%a je moC turske carevine sla"ilaE u Bosni su "ile stalne po"uneE a neprijatelj je stalno prijetio oru9anom a#resijom.

ponovo "io tu sa#ra?enE a 1213. #o%ine je prenesen na %ana;nje mjesto. 7 ovim spomenikom nestalo je ko% nas starijih se"ilja.

12.1.2. S!9#5$ 7 S131$!,7

S!9#5$ ili S!9#5 je arapska rije! u zna!enju JputJE ali kao termin ozna!ava %o"rotvornuE vrlo staru institucijuE 4ontanu pose"no# o"lika na tr#ovimaE na kojoj je se"ilj%9ija tasom zahvatao vo%u iz korita i "esplatno napajao 9e%ne. 7e"ilj na Ba;!ar;iji je je%ini o"jekat te vrste u 7arajevuE iz#ra?en 1021. #o%ineE vjerovatno po projektu Losipa )anca;a.1. 7e"iljE koje# je po%i#ao 1-$4. #o%ine "osanski vezir @ehme%-pa;a +ukavicaE iz#orio je u po9aru 10$2. #o%ineE a nalazio se ne;to ni9e o% %ana;nje#.

Ko se u Sarajevu vode napije : nikad Sarajevo ne zaboravi... /edna od glavnih karakteristika Sarajeva i Ba!ar!ije su javne esme od kojih je Sebilj najznaajniji. Sebilj kakvog ga danas vidimo na Ba!ar!iji izgra'en je u austro:ugarskom periodu odnosno 7=;7. godine po projektu arhitekte +leksandra 4iteka. 2 8/5#"1 93. &4:

12.2. +1.3,12#
.1

L 7(/ )>15>7 &7opronE @a%jarskaE 10$2 - 6a#re"E 1232*M >rhitektE %iplomirao na "e!koj >ka%emiji. % 100$. %o 1221. 9ivio u 7arajevuE #%je je "io na !elu Uprave za #ra%iteljstvo. (zveo je mno#o najreprezentativnijih z#ra%a &kate%ralaE z#ra%a 6emaljske vla%eE %anas /re%sje%ni;tvoE "iskupska rezi%encijaE "o#oslovijaE niz stam"enih o"jekata*. Le%an je o% prvih #ra%itelja koji je ukazao na vrije%nost i znacaj bosanskog sloga u arhitekturi. ( sam je veoma uspje;no kom"inirao elemente tra%icionalne "osanske #ra%nje i secesije. /oticao je sistemsku za;titu spomenika kultureO pisao je o kulturnoj povijesti. Bio je i prvi %iri#ent prvo#a javno# pjeva!ko# %ru;tva u 7arajevu &@Xnner#esan#vereinE 100-.* .2 A5!"/12.13 V#4!" &1022-1023.* je rekonstruirao u maurskom stilu 7e"ilj u 7arajevuE kao kopiju kameno# se"ilja iz +onstantinopolja.

?adrvani slu9e za iste svrhe kao i !esmeE samo su oni #ra?eni u javnim kupatilima i %vori;tima %9amijaE me%resa i tekijaE karavansaraja i %ru#ih veCih o"jekata. @e?utimE njihova prvenstvena za%aCa je %a %aju vo%u veCem "roju lju%i za isto vrijeme za o"re%no umivanjeE a pore% ovo#a oni tako?e %jeluju plasti!no i %ekorativno u svojoj okolini koja je sasvim razli!ita o% mahale. a%rvani se "itno razlikuju o% !esmi. +ameni "azen s vi;e unaokolo pore%anih izljeva ili !esmi je osnovni elemenat ;a%rvana. 1e;to manji i uz%i#nuti kameni kva%er je pre% svakom !esmom i na njima stoji onaj koji uzima a"%est. kolo to#a se nalazi niska i la#ana "olustra%aE a s unutra;nje strane te z#ra%e pore%ane su %rvene klupe za o%mor. (z sre%ine "azena se uz%i9e manji ili vi;i kameni stup i tu vo%a te!e o%oz%o prema #ore. 7tup nosi je%nuE %vije ili tri vanre%no o"likovane kamene !a;keE koji se re%aju prema #ore i "ivaju sve manje i pliCe. +rov je ko% ;a%rvana u o"liku kupoleE prekriven olovom ili je o"i!ni strmi ;atorasti krov o% kamenih plo!a na ;est ili osam vo%aE a ti su oso"ito u Herce#ovini. /erzija je %omovina a%rvanaE o% njih su #a poprimili >rapi i Burci su ih pro;irili na Balkanski poluotok. KK Go %anas su se o%r9ala %va u @ostaruE u %vori;tu +ara?oz"e#ove i +oski @ehme%pa;ine %9amijeE i po je%an pre% #lavnom %9amijom u 7arajevuE Fajni!uE Lajcu i Banja <uci. U 7arajevu je nastao najljep;i spomenik te vrste u ovim stranama. Bo je ;a%rvan u %vori;tu Be#ove %9amije. Gana;nji o"lik poti!e iz #o%ine 1022. i ka9uE %a je vjerna kopija ;a%rvana na Ulu%9amiju u BrusiE ali je na tom istom mjestu stojao ;a%rvan jo; o% #o%ine 1$3,.E a po%i#ao je #a #azi Husrev-"e#.KK.3 Dazi @usrev:begov !adrvan, pored izrazito dekorativne, ima i svoju ,unkcionalnu namjenu jer se voda iz !adrvana moze koristiti za uzimanje abdesta -ritualnog pranja lica, ruku i nogu prije odlaska na molitvu.. 6rvobitni, originalni !adrvan izgra'en je 7019. godine od doma#eg kamena, bosanske miljevine. Cada je voda do !adrvana dolazila iz vrela Crnilo -%onje Biosko. sa udaljenosti od 3 kilometara, a kroz Sarajevo je bila razvedena pomo#u cjevovoda napravljenog od cijevi iz peene gline. )vaj stari !adrvan je temeljito obnovljen 7332. godine po uzoru na originalnu izvedbu. )vako obnovljeni !adrvan je krajem 7;:tog stoljeca, zbog jakih sarajevskih zima i estih zamrzavanja, bio gotovo potpuno o!teen, pa je na mjestu starog, 7=;1. godine izgra'en novi od mramora sa otoka Braa -%almacija.. Cri o!te#ena korita starog !adrvana mogu se vidjeti pored zapadnog ulaza u harem. 8/5#"1 93.&5:

13. H A M A M I
.3

G. 8ra"rijanE L. 1ei%hartE >rhitektura Bosne i put u savremenoE <ju"ljanaE 12.-. #o%ina

@onumentalna #ra?evima sa mu;kim i 9enski o%jelom &Ci4te hamama* je%na je o% najvre%nijih potkupolnih kompozicija klasi!no# osmansko# arhitektonsko# stila ko% nas. U centru kako mu;ko# tako i 9ensko# o%jela "ili su ;a%rvani oko kojih se mo#lo sje%iti i vo%iti raz#ovoriE tako %a su i hamamiE osim osnovne 4unkcije kupanja imali 4unkciju okupljanja #ra?ana..4 @uslimanska vjera kako zahtjeva o% svojih pripa%nika peterokratno umivanjeE poznato je %a zahtjeva i "ar je%nom tje%no pranje tijela. % po!etka (slama se za ove potre"e #ra%e "anjice u svim muslimanskim kuCama a tako?e se #ra%e i javna kupatila i to u svim naseljima i to su tzv. hamamiM 7arajevo jo; u ;esnaestom vijeku imaE osim "rojnih kuCnih "anjicaE se%am javnih kupatila. U tome istom stoljeCu imaju u Bosni javna kupatila i mala /ra!a i +la%anjE Bla#aj na BuniE 3u%oE +ostajnica i Lasenovac i %ru#a isto tako omanja mjestaE a %o kraja se%amnaesto# vijeka sa#ra?eno je pe%eset i ;est takvih kupatila u !etr%eset i %va mjesta u samoj BiH. )atra i vo%a su "ila najpotre"nija svakom hamamuE i z"o# to#a su svi izve%eni o% samo# kamena. @no#a pa9nja je se poklanjala i likovnom izrazu takvih o"jekataE pa im je unutra;njost o"lo9ena "o#atim %ekoromE a cio o"jekt je pokriven kupolomE kupolicamaE a naravno im to %aje pose"no privla!nu %ra9. Unutra;nji prostor hamama je se %ijelio na vi;e prostorija. +a%a se ulazi prvo se ulazi u ;a%rvanE "ila je to najveCa prostorija hamama s o%jelcima za presvla!enje i ;a%rvanom na sre%ini po kome je %vorana i %o"ila naziv. Ba prostorija je pre%stavljala prostor za !ekanjeE o%mor i za"avu poslije kupanja. U manjim hamamima je se o%mah iz ;a%rvana ulazilo u prostoriju za kupanje ili halvatE a u veCim je se iz ;a%rvana i;lo u omanju prostoriju zvanu kapalukE koja je slu9ila za svla!enje preko zimeE a o%atle %alje na mej%anE me?uprostorE #%je je se o"avljala masa9aE i nakon to#a u halvate. U toplim halvatimaE kojih je "ilo vi;e u veCim hamamimaE u po %va ili tri u#la stajale su niske kamene estra%eE a izme?u njih mala kamena korita ili kurneE ure;ene su vanre%nim klesarskim %ekoromE a tu je u njih iz zi%a tekla hla%na i topla vo%aE a potom se o%atle #ra"ila vo%a posu%om i razlijevala po tijelu. Hamami su prete9no #ra?eni za mu;karce ili za 9eneE poneka% i za o"a%vojeE ali u razne %aneE ili u razno %o"a %ana &mu;karci %o po%neE a 9ene poslije po%ne*. Hamami koji su #ra?eni %vostrukoE kojim se slu9ila isto%o"no o"a spola "ila su manje zastupljena. 1a vanjski iz#le% je to "ila o"i!na z#ra%aE ali unutra;nji prostor je potpuno "io po%ijeljen na mu;ke i 9enske o%jele i pru9ale su se posve simetri!no nanizani %u9 po%u9ne osi.

.4

/oznato je %a ta %ru;tvena ulo#a kupatila vo%i porijeklo iz staro# 3imaE a >rapi su preuzeli i %alje razvijali civilizacijske anti!ke tekovine. 6na se %a su u najveCim rimskim kupatilima postojale so4e na kojima se mo#lo prileCi a %a "i se lak;e zaspalo po% je poplo!avan plo!icama na kojima su prikazavani talasiCi. &H. +re;evljakoviCE 7tari "osanski #ra%oviE 1a;e starine (E 7arajevoE 12$3.*

Unutra;nji ure?aji i arhitektonski %ekor je ko% nas "io jako "o#at i ukusan i to se naj"olje na vi%jelo ;a%rvanu. 1aokolo su "ili pore%ani jastuci i seCijeE u veCim hamamima su "ile i pose"ne #alerije na kolona%i stupova koji su povezivali la#ani lukovi u izrez"arenom %rvetuE %okle vi%i se %a "i se posjetioc tu %o"ro osjeCao a ;to je najva9nije i %o"ro o%morio. vaj u#o?aj je pose"no po%sticala i visoka kupola i mlazovi "istre vo%eE ;to su plju;tali na sre%ini %vorane. %mor je se u ovakvim %voranama znao pretvoriti i u prave te4eri!e. /rvi poznati hamam u Bosni sa#ra%io je 8azi (sa"e# u 7arajevu ne;to prije #o%ine 14.2. na mjestu %ana;nje "anje ko% 5areve %9amije. % kasnijih hamama "ili su kao #ra?evni spomenici oso"ito vrije%ni %va u @ostaru i po je%an u 7tocuE /o!itelju i nekim %ru#im mjestimaE ali svojom tehnikom i veli!inomE "ez sumnjeE sve na%kriljuje 8azi Husrev"e#ov hamam u 7arajevuE nastao ne;to prije 1$$-. #o%ine.

Svi u Bi@ hamami su usljed materijalnih okolnosti potpuno propali i mnogima se ne zna ni za trag, ali Dazi @usrev:begov kao jedini je ouvan i predstavlja tip starih orijentalnih zatvorenih kupatila u Bosni i @ercegovini. 8/5#"1 93. & :

13.1. I/1=9!@-, 61010F >-<214 # "1- -arev hamam 7 S131$!,7

(sa-"e#ov hamamE poznat i kao Carev hamamE je najstarija javna "anja u 7arajevu koju je %ao iz#ra%iti treCi "e# smanlijske pokrajine Bosne i #lavni osniva! 7arajeva i 1ovo# /azaraE (sa-"e# (shakoviC. /o%i#nut je u neposre%noj "lizini 5areve %9amije. Hamam se spominje veC 14.2. #o%ine. )remenom je z#ra%a hamama o;teCenaE a potpuno je sru;ena 1002. #o%ine. Banja je ponovo sa#ra?ena1021. po nacrtu arhitekte Losipa )anca;a. Le%an %io z#ra%e je ura?en po uzoru na stari hamamE %ok je %ru#i %io mo%erno kupatilo zapa%no# tipa.6a vrijeme rata u Bosni i Herce#ovini z#ra%a hamama je te;ko o;teCena #ranatamaE te mu prijeti opasnost potpuno# propa%anjaE jer nisu pre%uzeti nikakvi sanacioni zahvati poslije rata. 5sa:begov, Carev, hamam u Sarajevu 8/5#"1 93. &%:

Stari nacrti 5sa:begovog hamama arhitekte /osipa 4ancaa 8/5#"1 93.&&:

LITERATURA

.rijentalna arhitektura u Bosni i /er e0ovini

B1G!/"#$1E @. @.E <jetopisE 7arajevoE 12.0. B!B#39!@-,#BE @a%9i%aM G9amije sa %rvenom munarom u Bosni i Herce#oviniE 7arajevoE 122,. B#G"-E @atoM J +onzervacija o"jekata u kompleksu :erha%ije %9amije u Banjoj <uciJE 1a;e starine )((E 7arajevoE 12.,. B-G"-,#BE 3. L.EGnevnik putovanjaE 1-.2. *!5!9#E AvlijaE /utopis o Bosni i Herce#oviniE 7arajevo 7ejtarijaE 7arajevoE 1222. *!5#BE DemalM J Utjecaji Buraka na materijalnu kulturu ju#oslavenskih naro%aJE Anciklope%ija Lu#oslavijeE knji#a 0E str. 4,2--. *!5#BF DemalE 8ra"rijan i 7arajevo &/rilozi za prou!avanje 7arajeva*E 7arajevoE 12-,. D1$#BE 6.E 7tanje sakralnih prosvjetnih o"jekata u 7arajevu za vrijeme provale Au#ena 7avojsko#E 1202. D-?-E @.E 5rkve "rvnare neo"javljen ra%. G--.N#2E 8o%4reWM > HistorW o4 ttoman >rchitectureE Bhames an% Hu%sonE <on%onE 12-1. G3193#$12E Gu;an i Luraj 1ei%har%tM >rhitektura Bosne i put u savremenoE <ju"ljanaE 12$-.

H1.E#$16#BE @E BraljiC @.E ukriC 1.E (sam i muslimani u BiHE 7arajevoE 1221. H1.E#0!612-,#BE 3e4ikM J <jetopis tuzlanskih %9amijaJE BakvimE 7arajevoE 1202. H10#.75516E @. Uvo% u islamE 7arajevoE 1202. H12.E#BE >. 4ormiranju #ra%skih naselja u BiH u ')( stoljeCuE 12-$. H1/12.!.#BE H. +ulturno historijski spomenici u @ostaru iz turko# perio%aE 7arajevoE 12.1. I010-,#BF @usta4aE Historija Bo;njakaE 7arajevoE 1220. K1$01"-,#BF 6%ravkoM +onzervatorskorestauratorski ra%ovi na ornamentima >la%9e %9amije u :o!i E 1a;e starine )((E 7arajevoE 12.,. K!0731E 7. 7arajevske %9amije i %ru#e javne z#ra%e turske %o"eE 12,0. K-G4-,#BE 1. 7arajevo izme?u %o"rotvorstva i zlaE 7arajevoE 122$. K3!G!,5$1"-,#BE H. 7arajevo %o Husrev"e#aE 7arajevo 1232. K3!G!,5$1"-,#BE H. 7tari "osanski #ra%oviE 1a;e starine (E 7arajevoE 12$3.* K3!G!,5$1"-,#BE H. Hanovi i karavansarajiE 7arajevoE 12$-. K3!G!,5$1"-,#BE H. @oriCa hanE 7arajevoE 12$1.

02

.rijentalna arhitektura u Bosni i /er e0ovini K3<-,#BE ("rahimM >rhitektura Bosne i Herce#ovine 10-0-1210.E +atalo#E 7arajevoE 120-. K3<-,#BE ("rahimM Utjecaji islamske umjetnosti na evropsku umjetnost o% 11. %o 1-. stoljeCaE 6"ornik ra%ova Behram"e#ove me%reseE BuzlaE 1222. K73O12E /rijevo% Anes +ariCE 7rajevoE 122$. K734-E 1e%9a%M >rhitektura Bosne i Herce#ovine razvoj "osansko# stilaE 7arajevoE 1220. M14"-,#BE Gr. /.E /utovanja po "alkanskom poluotoku ')( viekaE 3a% 5''(' M#;6!5E 3. @ostar 12,0.E 7arajevoE 2,,.. M-0#3-,#BE /.E Gve %revne crkve u Bosanskoj krajiniE 7arajevoE 12$3. M7$!<#2-,#BE @. i GimitrijeviCE A. G9amija na UstikoliniE 1a;e starine ((E 12$-. M7$!<#2-,#BE @ehme%M (slamska epi#ra4ska Bosne i Herce#ovineE knji#a (E (( i (((E 7arajevo /u"lishin#E 7arajevoE 1220. R!.E#BE HusretM 7tu%ije o islamskoj arhitektonskoj "a;tiniE 7arajevoE 1203. C1,5-,#BE G. 5rkve "rvnare u 7r"ijiE Beo#ra%E 12.2. +1912-,#BE H. /ostanak i razvoj 7arajevaE 3a%ovi 1au!no# %ru;tva (((E 7arajevoE 12.,. +4317/E HenrWM (ran o4 the @aster Buil%ersE A%itions 7i#maE 8enevaE 12-2. 2,

T376!5"1E Gr. Q. 8azi Husrev-"e# nje#ov 9ivot i nje#ovo %o"aE Z51413E Behija 6latno %o"a 7arajeva &')( stoljeCe*E 7arajevo /u"lishin#E 7arajevoE 122.. Z51413F BehijaE 8ani"e#oviC @.E 8avranoviC .E Tujo ).E pCina 7tari #ra% &7arajevo*E 7arajevoE 2,,.. I24!32!4: httpM//YYY."ascarsija.in4o httpM//hr.Yikipe%ia.or# httpM//YYY.muzejsarajeva."a httpM//YYY.#h"i"l.com."a httpM//archnet.or# httpM//virtualnosarajevo.com."a httpM//YYY.aneks0komisija.com."a httpM//YYY.vaku4-#azi."a

.rijentalna arhitektura u Bosni i /er e0ovini

21