Maroevi - Sadanjost batine

1. Kriteriji za intervenciju u povijesnost spomenika valorizacija spomenika potivanje integriteta spomenika stanje sauvanosti pojedinog povijesnog sloja i spomenika u cjelini funkcija spomenika autentina, dopunjena, bitno izmijenjena, muzejska

2. to je prezentacija spomenika kulture? o je nain na kojoj strunoj i ostaloj javnosti vizualno prikazujemo kako smo rijeili dileme to i! pred nas stavlja oblikovna i povijesna slojevitost strukture i epiderme predmeta i njegova valorizacija "i revalorizacija# u odnosu na nae poimanje stvari$ 3. Faze prezentiranja valorizacija najbitnija% objektivnost je nezaobilazna% ocjena mora uzeti u obzir sve mogue vrijednosti "povijesne, kulturno-povijesne, umjetnike&# selektivnost barata valoriziranim injenicama, utvr'uje interakcije me'u podacima svakog sloja unutar njega samoga, slojeva me'usobno i pojedini! posebno vrijedni! detalja u odnosu prema objektu u cjelini Me'ufaza njome se uglavnom provodi negativna selekcija metodom eliminiranja oni! elemenata koji su u smislu prezentacije neva(ni koncepcija ili !tijenje unosi u proces element kreativnosti, uvjetovana je raznim komponentama 4 temeljne komponente znanstvena, estetska, funkcionalna, ljudska 4. Znanstvena komponenta )vrsto je objektivna$ e(i afirmiranju prepoznatljive i vrsto definirane povijesne cjelovitosti koja e potencirati vrijednost zgrade u smislu prezentiranja raznoliki! na'eni!, a ponekad i pretpostavljeni! vrijednosti gra'evni! elemenata$ *firmira detaljno istra(ivanje i upoznavanje zgrade, ali od autora za!tijeva i jasnu koncepciju koja nee izazvati nedoumice$ +adatak bi joj mogao biti sprijeiti prezentiranje svega onoga to mo(e dovesti do pogrenog zakljuka$ 5. Estetska komponenta ,ije tako vrsto objektivna, podlo(na je subjektivnom osjeaju$ emeljna zadaa je uskla'ivanje znanstveno utvr'enog !tijenja prezentacije s odnosom spomenika prema okolici$ problemu, ali on ne mo(e ni mimoii estetske kvalitete vremena koje je oblikovalo sloj$ reba unijeti na, tj$ najsuvremeniji, estetski odnos prema zadanom

6. Funkcionalna komponenta o je konzervatorska komponenta u u(em smislu rijei$ -jeluje kao korektiv !tijenja, a diktira je materijal od kojeg je gra'evina sagra'ena$ .na unosi element prakse, tj$ realni! mogunosti prezentiranja$ emeljni joj je motiv sigurnost i to du(i opstanak spomenika$ Mora biti prisutna u svakom trenutku$ . !ju"ska komponenta Specifina je uloga ljudskog faktora/ mogunost drutva% specijalizirani ljudski kapaciteti% prikladnost ideje da prenese poruku nekom drutvu #. $etiri teoretski mo%u&a op&a usmjerenja prezentacije prezentiranje posljednjeg (ivog sloja "npr$ Sc!midtova regotizacija Sv$ Marka u +agrebu# prezentiranje posljednje cjelovite faze u (ivotu zgrade temeljni princip je itkost ideje, tra(i se kvaliteta cjelovitosti, opi dojam cjelovitosti prezentiranje najvrjednijeg sauvanog sloja prezentiranje slojevitosti kao temeljne vrijednosti zgrade '. (eto"e prezentacije metoda potivanja izvornika ar!eoloka metoda metoda rekonstrukcije metoda interpolacije 1). to je rekonstruiranje kao interpretacija *ko" "rvene plastike+? "0ekonstruiranje je zamjena izgubljenog, unitenog ili nestalog materijala novim#$ o je zatita predmeta s izra(enim spomenikim svojstvima u cilju zaokru(ivanja i definiranja njegova spomenikog integriteta i produ(ivanja njegove oblikovne cjelovitosti$ 11. Klasi,ikacija interpretacije struna interpretacija utilitarna interpretacija te!noloka interpretacija 12. -tru.na interpretacija 1smjerena je prema revaloriziranju spomeniki! vrijednosti predmeta, esto prerasta u znanstvenu interpretaciju$ 13. /tilitarna interpretacija 0 "vije motivacije Motivirana je fizikom sigurnou i vrstoom predmeta koji tretiramo$ )esto je potaknuta namjenom i buduim smjetajem predmeta$ 2rimarna joj je materijalna cjelovitost predmeta i njegova fizika !omogenost, bez obzira na to to mo(da nisu rijeene sve oblikovne i ostale dileme$ 14. 1e2nolo3ka interpretacija *ko" "rvene plastike+ o je svojevrstan izazov materijala materijalu$ ,e zanemaruje oblik, vrstou i sadr(aj predmeta, ali je njezina interpretativna problematika usmjerena na novi materijal u susjedstvu ili pro(imanju sa starim, na nji!ovo pojedinano ponaanje u starim ili novoostvarenim uvjetima, na nji!ov utjecaj na spomenika svojstva predmeta koji tretiramo$ 15. 45ojeno i slikano pro.elje 0 razlike Slikana proelja su ona na kojima se crte(om i bojom oblikuju pojedini ar!itektonski ili dekorativni elementi stvarajui iluziju ar!itektonske ralanjenosti prete(no glatki! proelja$ 3od nji! se slikarski interpretira izgled ar!itektonski! detalja i definira cjelovitost proelja$ 4a(na su kategorija u sustavu koloristike obrade proelja$ ,a obojenim proeljima boja igra slinu ulogu, samo to se bojom naglaavaju pojedini ar!itektonski ili dekorativni elementi koji su plastino istaknuti i definirani u istom ili drugaijem materijalu nego to je (buka proelja$ 3od nji! se ne pojavljuje iluzionistika komponenta$ 16. 6va temeljna smjera o"r7avanja spomenika kulture prema unapre'ivanju funkcije pojedinog spomenika kulture prema odr(avanju spomenika u funkciji 1 . 8azine o"r7avanja spomenika kulture razina odr(avanja fizike egzistencije najelementarnija razina, ulazi u sve spomenike strukture$ ,e ide dalje od temeljne brige za spomenik, spreavanja onoga to mo(e uzrokovati destrukciju spomenika$ razina odr(avanja namjene spomenika svaka namjena ugro(ava spomenik$ .dr(avanje namjene mora biti toliko racionalno da ne ugro(ava spomeniku vrijednost$ u je struna briga za nain odr(avanja jako potrebna$ razina odr(avanja spomenike prezentacije to je odnos misaonog procesa spoznaje o spomeniku i fizike materijalnosti spomenika, va(no je odr(avati tu relaciju u optimalnom obliku$ .va razina je najslo(enija i za!tijeva najstruniji rad$ 1#. 9retpostavke za proces o"r7avanja spomenika osiguranje novani! sredstava funkcioniranje strune slu(be praenje stanja spomenika organizirana sredstva operativa 1'. Kakvo mora 5iti o"r7avanje? .dr(avanje mora biti kontinuirano i trajno, fleksibilno, struno i kvalitetno, dokumentirano$ 2). 4snovne meto"e o"r7avanja spomenika kulture direktna ona kojom interveniramo neposredno u spomenik, odnosi se na odr(avanje samog spomenika indirektna sve to se doga'a oko spomenika, mo(e zadirati u njegovu vrijednost, ukljuuje organizacijsku brigu za odr(avanje kombinirana istodobno se odr(ava i spomenik i njegova neposredna okolina, najea metoda 21. 1ri vrste a"aptacije po Fisteru pojedinani spomenik kulture cjelina kao spomenik kulture podruje kao vrijednost u prostoru *nalogno tome i kvaliteta pojma adaptacije je drugaija kada je rije o jednoj od te tri razine$ 22. to je revitalizacija? o je proces unoenja ili vraanja (ivota u zamrle ili degradirane objekte, cjeline ili podruja, bez obzira na to jesu li vrijedni ili nisu$ 2roces revitalizacije spomenika kulture ograniena je vrijednou spomenika presudnom za odre'ivanje sadr(aja i naina na koji e se spomeniku vratiti (ivot$ 23. to je a"aptacija? *daptacija je prilago'avanje spomenika kulture novom (ivotu$ 1 pojedinanom spomeniku kulture adaptacija mo(e krenuti u pravcu revalorizacije to dovodi do promjene izgleda spomenika$ *daptacija cjeline uvodi iri sloj primjene pojma adaptacije takva cjelina mora nastaviti funkcionirati kao sastavni dio krajolika i svojim se dananjim funkcijama prilagoditi tom gradu i okolici$ 3od zatiene okolice ili podruja pojam adaptacije mo(e se teorijski primijeniti kao pojam zatite$ *ko su povijesne gra'evine pojedinani spomenici kulture, revalorizacija znai da smo u adaptaciju uli nakon to smo istra(ivanjem utvrdili kako spomenik u sebi nosi vee vrijednosti od oni! koje vidimo na prvi pogled$ o se doga'a kod zaputeni! zgrada kojima adaptacija poma(e da se osposobe za novi (ivot, a ujedno da nji!ove spomenike vrijednosti to vie govore$ 24. Kriteriji koji2 se tre5a pri"r7avati "a 5i a"aptacija 5ila uspje3na potivanje spomeniki! vrijednosti od estetski! do povijesni! i te!niki! princip potivanja te!niki! pravila i propisa naeg dananjeg vremena to je imperativni za!tjev suvremenog pristupa adaptaciji gra'evina princip potivanja du!a mjesta i vremena daje okvire za interpolacije i jae adaptacije unutar cjeline na zgradama ni(i! spomeniki! vrijednosti princip kreativnog pristupa problema kod autora adaptacije morao biti definiran kreativnou koja sugerira s vrijednostima prolosti potivanje autentinosti spomenika izbjegavati falsifikat i isticati va(nu ulogu autora u ocjeni granice izme'u prilago'avanja i falsifikata princip razluivanja novi! od stari! dijelova 25. 4pasnosti ko" a"aptacije opasnost ako adaptacijom neopravdano mijenjamo spomeniku vrijednost objekta, bilo u pozitivnom, bilo u negativnom smislu stvaranje nesklada izme'u unutranjosti i vanjtine spomenika opasnost ako stvorimo privid autentinosti neuskla'enost novi! za!vata s autentinim vrijednostima opasnost ako je nova namjena neadekvatna spomenikom prostoru ljudski faktor

Maroevi - Sadanjost batine

2 . /vjeti za muzejsko upotre5ljavanje 4rijednost i pogodnost spomenika za to, dobra prilago'enost namjena i vanjski faktori za to "smjetaj, psi!oloki faktor, tradicija#$

26. (uzejsko tretiranje spomenika 4e(e se na nain prezentiranja kada bez obzira na namjenu i ostale vrijednosti spomenika (elimo uiniti vidljivom njegovu povijesnost, to znai njegovo trajanje u vremenu i prostoru, i time njegovu slojevitost valorizirati kao najveu vrijednost$

2#. to je muzejski upotre5ljavan spomenik kulture? o je takav spomenik kojemu je primarna namjena da posredno ili neposredno posjetiocu organizirano pokazuje svoje spomenike vrijednosti$ 1re'en je tako da se mo(e gledati i razgledati, da je kao muzejska izlo(ba opskrbljen nekim edukativnoinformativnim pomagalima koja posjetioca upuuju na ono to treba vidjeti$ 2'. to je interpolacija? 6nterpolacija je unoenje nove gra'evine u povijesno tkivo% franc$ interpoler 7 umetnuti, naknadno dodati, umetak$ o je intervencija u ve definiranom prostoru "popunjavanje praznina#$ 6nterpolacija je ujednaavanje prostorni! odnosa unutar ve postojeeg tkiva, ubacivanje novi! prostorni! volumena ili elemenata da bi se povezali razdvojeni dijelovi i postigla cjelovitost dojma, da bi se eventualno neutralizirale posljedice djelovanja vanjski! initelja "po(ar, potres, rat i sl$#$ o je unoenje novoga u staro, odnosno revitalizacija$ 6nterpolacija je tako'er intervencija na jednom objektu, ako je prekinut kontinuitet prostorne cjelovitosti$ 2rincip funkcionalnosti je va(an initelj selekcije$ 2rimjeri interpolacije/ dobar 4$ 3ovai "3aptol#% lo Sabornica$ 3). Zakonitosti interpolacije valoriziranje postojeeg postoje dva tipa valoriziranja prostornog stanja/ objektivna valorizacija ona koju je nae vrijeme izreklo ili naznailo kao svoj odnos prema naslije'enom prostornom oblikovanju nekog ambijenta ili cjeline subjektivna valorizacija ona valorizira valorizirano i utvr'uje autorov osobni afinitet prema odre'enom ambijentu identificiranje s prostorom pokuaj autora da pronikne u bit prostorni! odnosa u ambijentu vlastitost izra(avanja nain izra(avanja ili jezik oblika mora biti primjeren naem vremenu 31. (eto"e interpolacije metoda faksimila u oponaanju postojeeg ambijenta granii sa faksimilskom rekonstrukcijom, znai ponavljanje one ar!itekture koja je na odre'enom mjestu stajala i pridonosila cjelovitosti ambijenta metoda prilago'avanja pokuaj to manjeg isticanja novoga u starom, negira ideju faksimila metoda naglaavanja radi uspostavljanja ravnopravnijeg odnosa ar!itekt smatra da je potrebno naglasiti neki element vlastite ar!itekture metoda kontrasta njome se treba nadjaati izraz postojee sredine$ ,ajdelikatnija metoda, jer su promaaj, a time i puna devalorizacija ambijenta i afirmacija potpuno suvremene kreativne ideje nevjerojatno blizu$ ,ije se esto primjenjivala, ali nije niti dala rezultata za koje bi se moglo rei da su uspjeni$ 3ontrast je te(nja za suprotnim, a to znai da se u vodoravne gabarite ulazi vertikalom, da se u linije zatvoreni! zidni! masa unese puna transparentnost, tj$ da se ne podre'uje ve postojeem$ reba je provesti do kraja ili se njome ne baviti$ 32. Koje opasnosti prijete u .inu interpolacije nove z%ra"e u povijesni am5ijent? ,ovu ar!itekturu ne treba sprijeiti da se ugra'uje u stare strukture ako e ona novi sadr(aj bolje rijeiti$ .na ne bi smjela unitavati i obezvrijediti staro$ Stoga je uloga ar!itekata, stvaralaca i konzervatora da reguliraju utjecaj pozitivni! i eventualno negativni! znaajki ar!itekture u dva osnovna smjera/ da se sauvaju i unaprijede vrijednosti prolosti, te da se istaknu prednosti nove ar!itekture u rjeavanju posebni! sadr(aja potrebni! starim ambijentima$ ,ove sadr(aje treba unositi organizirano i domiljato, planski, tako da nova ar!itektura bude nosilac novog (ivota potrebnog starim ambijentima$ 33. 4pasnosti ko" interpolacije 2ogrena procjena okolnosti koje uvjetuju nain novog za!vata$ e(nja prema pseudostilskim !istorikim stilskim oblicima koji bi trebali biti bli(i odre'enom ambijentu$ ,ajea opasnost je prenaglaavanje, a izra(ava se uglavnom u volumenima i strukturama$ 2roblem neposrednog dodira novog i starog$ 1 tom kontaktu novog i starog velika je opasnost nerazumijevanja$ 34. 6okumentacija u muzeju 1nutar muzejske djelatnosti nastaju dvije kategorije dokumentacije$ 8ednom se dokumentira muzejski fundus, tj$ predmeti koji se u muzeju sabiru i prouavaju, a drugom se dokumentira djelatnost muzeja, tj$ rad koji se temelji na fundusu prikupljenom u muzeju$ a# Struno-znanstvena dokumentacija temelji se na opisu, vrednovanju, istra(ivanju i komparativnom prouavanju materijala koji se nalazi u muzeju$ b# 3onzervatorska dokumentacija u muzeju odnosi se na prouavanje stanja pojedinog predmeta, na utvr'ivanje njegovog oteenja i potreba, na konzervatorski za!vat, nain uvanja i na sve ono to je vezano uz sigurnost predmeta$ Muzeoloka dokumentacija odnosi se na izlo(be muzeja, publikacije, komunikacije, muzejsku administraciju, inventare i biblioteke, na ekspoziciju, scenarije izlo(bi, na dizajn i kataloge, prospekte i sve ono ime muzej praktiki djeluje da muzejski predmeti budu to poznatiji u irokoj i strunoj javnosti$ 35. :ilj "okumentacije .snovni cilj dokumentacije je bilje(enje svi! relevantni! podataka o spomeniku$ .na omoguuje upoznavanje i studiranje spomenika kulture i oblika nji!ove zatite bez neposredni! dodira s predmetom i bez obzira na njegovo stanje$ .moguuje da se zabilje(i svaki trag ovjekove intervencije na spomeniku te da se spomenik obnovi ili rekonstruira$ 36. Faze "okumentacije ri vremenske kategorije/ priprema, tijek radova, rezultat$ registracija spomenika koji nastaje istra(ivanje spomenika koja priprema i dokumentira zavrne radove 3 . 9rincipi "okumentiranja 2otivanje spomeniki! vrijednosti i nji!ova integriteta treba zatomiti potrebu dokumentiranja podataka i struktura ako bismo time naruili ili bitno povrijedili integritet spomenika kulture$ Svr!ovitost o svrsi dokumentiranja radova mora se voditi rauna u svakom trenutku procesa$ 6zbjegavamo opasnost da dokumentiranje postane samo sebi svr!om, a isto tako i pretjeranu selektivnost$ 2reciznost i egzaktnost preciznost je dogovoreno kretanje unutar norme ili svo'enje subjektivnog odstupanja podataka na najmanju moguu mjeru$ 9gzaktnost ovisi o sustavu i vrsti dokumentiranja i o materijalu koji se upotrebljava za dokumentiranje$ 2ravodobnost princip kojim potujemo i registriramo kronologiju doga'anja na spomeniku$ ,eke podatke nije mogue dobiti :post festum: nego prije i u toku postupka$ Sveobu!vatnost spomeniku treba pristupati sa svi! aspekata, a ne zadovoljiti se dokumentiranjem samo jedne vrste podataka koji nam govore to sve treba dokumentirati na spomeniku$ 2ostupnost amortizira nagle skokove i teoretski i! sprjeava$ Svaki logian slijed za!vata treba slijediti istoznana dokumentacija$ Selektivnost princip korekcije, pokuava sprijeiti rast dokumentacije preko optimalne mjere i brana je tzv$ dokumentiranju radi dokumentiranja, to je eliminiranje suvinosti$ 3ontinuiranost princip sekundarne korekcije, daje vremensku sigurnost da je rad dobro prognoziran i izveden$ 3#. 6okumentacija prema ,unkciji i izra7aju primarna prikuplja se u neposrednom dodiru sa spomenikom "na papiru crte(i-skice, precizni fotogrametrijski snimak, fotografija "medij film#% uzorci materijala gra'evni materijal, metal, kalupi ili odljevi plastiki! detalja, pigmenti boje&% zvune biljeke#$ u ulazi i grupa podataka koja bi se uvjetno mogla nazvati sreenim podskupinama dokumentacije primarnog znaaja to je dokumentacija koja se ve(e uz sadr(ajne i vremenske skupine, te projektna dokumentacija i zbirke$ sekundarna prijenos primarne dokumentacije u druge medije "mikrofilm, magnetna vrpca, disketa, ;-# tercijarna pregledi, kartoteke, indeksi, katalozi, popisi 3'. Kate%orije po"ataka koji nastaju u procesu za3titno% ra"a na spomeniku razvitak spomenika oblik i materijal spomenika stanje spomenika i uvjeti u kojima (ivi 4). /zroci propa"anja sela 2rvi i osnovni uzrok je nedostatak svijesti o vrijednosti seoske prostorne batine$ -olazi do negativni! trendova radikalni! promjena koje su uvjetovane raslojavanjem sela, promjenom socijalne strukture stanovnitva, promjenom naina proizvodnje, naglim porastom standarda koji prati promjena ukusa, porastom potra(nje za prostorom$ -oga'a se i ar!itektonska transformacija sela novogradnja, sve tipski projekti$ ,ema interpolacije$ *r!itekti 2ilar, <oljac i 6vekovi sakupljaju seoske oblike sauvane na kuama u ornamentu i konstrukciji$