10 zato 10 zato

Pitanje 1 : Zato je koeficijent ativnog pritiska (K

a
) manji od koeficijenta horizontalnog pritiska u
stanju mirovanja (K
0
)?
Odgovor : Poznato je da koeficijenti horizontalnog pritiska predstavljaju odnos horizontalnog i
vertikalnog efektivnog napona. Stanje mirovanja odgovara uslovima koji vladaju u tlu prije pojave bilo
kakvog deformisanja, dok aktivno stanje predstavlja granino stanje, u kojem je dostignuta kritina
kombinacija normalnog i smiudeg naprezanja koja predstavlja taku na Mohr-ovom krugu u kojoj isti
tangira Mohr-Coulomb-ovu anvelopu sloma. Dakle, aktivno stanje nastupa usljed smanjenja
horizontalnog naprezanja, a kao posljedica dozvoljavanja deformisanja, dok je za jedan zamiljeni
elemenat na jednoj dubini vertikalni napon konstantan. Tako je i odnos horizontalnog i vertikalnog
efektivnog napona manji za granino stanje aktivnog pritiska nego za stanje mirovanja, pa je i
koeficijent aktivnog pritiska manji od koeficijenta horizontalnog pritiska u stanju mirovanja.


v
h
K
'
'
:
o
o
=




Slika 3.1 : Manje o
h
' => manje K => aktivni pritisak manji od pritiska u stanju mirovanja
Pitanje 2 : Zato samo efektivne (a ne totalne) vertikalne napone mnoimo koeficijentom
horizontalnog pritiska kod odreivanja horizontalnog pritiska tla.
Odgovor : Zato to voda djeluje hidrostatski (izotropni pritisak, za razliku od tla), pa je neophodno
razdvojiti dejstvo vode i dejstvo skeleta tla, pri emu je koeficijent horizontalnog pritiska za vodu
jedank jedinici, jer ista djeluje jednako u svim pravcima (hidrostatski).




Slika 3.2 : Pritisak vode je isti u svim smjerovima to nije sluaj sa tlom
Pitanje 3 : Zato se Proctor-ov opit sa manjim uspjehom primjenjuje za krupnozrne materijale nego
za sitnozrne?
o
t
o
h,0

o
h,a

o
v
= const
10 zato 10 zato



Odgovor : Zato to usljed dinamikog pada malja (zbijanja) granularnog materijala dolazi do
drobljenja zrna istog, te se mijenja granulometrijski sastav, a time i pokazatelj zbijenosti nije
mjerodavan.
Pitanje 4 : Zato je stepen zasidenosti kod sitnozrnih materijala jednak jedinici pri vlanostima od
granice teenja (viskozna tenost) do neposredno pred granicu skupljanja (mentol bombona)?

Slika 3.3 : Zavisnost vlanosti i stepena zasienosti
Odgovor : Zato to oduzimanjem vode dolazi do smanjenja zapremine pora, koje cijelo vrijeme ostaju
u potpunosti popunjene vodom (S = 100%). Naime, oduzimanjem vode sitnozrni materijali mijenjaju
konzistentno stanje kredudi se od tenog (itkog) stanja preko plastinog (plastelin) i poluvrstog (sir
trapist) do vrstog (mentol bombona). Ono to je zanimljivije, jeste injenica, da i u tenom i
plastinom i poluvrastom, pa sve do prelaska u vrsto stanje, sitnozrni materijal ima vodom zasidene
pore (S = 100%). Poznato je da se materijal, ija je vlanost blizu granice sklupljanja, teko lomi
udarcima od tvrdi predmet, iako ima stepen zasidenosti jednak jedinici. Razlog za to je veliki negatini
porni pritisak (pore su veoma male i zasidene vodom), koji dodatno povedava efektivni napon, pa se
takav materijal jedva moe razbiti od vrstu masu.
Pitanje 5 : Zato se stvarna brzina procjeivanja razlikuje od one koju raunamo prema Darcy-evom
zakonu?
Odgovor : Zato to prema Darcy-jevom zakonu voda tee punim zamiljenim poprenim
presjekom, dok u stvarnosti ona tee samo kroz pore. Tako je stvarna brzina veda, jer protie kroz
manji popreni presjek. Darcy-jeva se brzina moe izraziti kao :
i k v =
gdje je: i hidrauliki gradijent
k koeficijent vodopropusnosti
10 zato 10 zato



v fiktivna brzina, jer se pretpostavlja da voda tee cijelim poprenim presjekom, a u
stvarnosti tee samo kroz pore (slika 3.4). Iz uslova da je A = A
v
+ A
s
, dolazi se do veze izmeu stvarne
(v
stvarno
) i fiktivne brzine (v) procjeivanja :







Slika 3.4: Stvarna vs. fiktivna brzina

v stv
A v A v Q = =
n
v
e
e
v
e
v
A
A A
v v
v
s v
stv
=
|
.
|

\
| +
=
|
.
|

\
|
+ =
+
=
1 1
1
v
stvarno
= v/n ; gdje je : n poroznost

Pitanje 6 : Zato kod prekonsolidovane gline i zbijenog pijeska dolazi do povedanja zapremine pri smicanju
(dilatancija) i zato nas ta pojava povedanja zapremine zanima?
Odgovor : Zato to dobro upakovane estice pri smicanju ne mogu dodi u jo vie upakovano stanje pa
dolazi do preskakanja estica jednih preko drugih (efekat pile), pa je oita posljedica povedanja
zapremine. Ipak, ovo se deava samo pri manjem normalnom naprezanju, jer pri vedem pritisku ovaj
mehanizam smicanja nije mogud. Tada dolazi do drobljenja estica pri smicanju, tj. dilatancija je
obustavljena. Kao posljedica ove obustave dilatancije, deava se i zakrivljenost anvelope slopa. Ugao
dilatancije je uveden u modele tla da bih se obuhvatio ovaj efekat povedanja zapremine pri smicanju, jer je
uoeno da on u odreenim uslovima zaista postoji. Vedi ugao dilatancije znai vedu zapreminsku
deformaciju, pa je oito da ovaj paramtar utie na sliku pomjeranja.




Slika 3.5: Grafika interpretacija ugla dilatancije () test jednostavnog smicanja (eng. simple shear test)
Pitanje 7 : Zato sitnozrni materijal sa sitnijim promjerom zrna ima vedu granicu teenja od
sitnozrnog materijala koji ima neto krupnija zrna.
A
s
povrina
vrstih estica
A = Ukupna povrina
A
v
= Povrina pora
t
o
dx
H
dz

xz

xz
= dx/H c
z
= - dz/H = c
v

10 zato 10 zato



Odgovor : Granica teenja definisana je vlanodu pri kojoj materijal prelazi iz plastinog u teno
stanje. Da bi se ta promjena stanja ostvarila neophodno je da doe do pokretanja jednih estica u
odnosu na druge. To se oito deava kada voda obloi vedinu estica. Ukoliko postoji vedi broj sitnijih
estica potrebno je vie vode da se ostvari ta pokretljivost, kada su estice neto krupnije i manje ih
je, ta potrebna koliina vode je manja. Dakle, oito je da postoji veza izmeu granulometrijskog
sastava sitnih estica i granice teenja.
Pitanje 8 : Zato, kada hodamo po zasidenom pijesku na pjeanoj plai, dolazi do naglog isuenja
pijeska u zoni oko stopala?








Slika 3.6 : Dilatancija zbijeni pijesak
Odgovor : Ova se pojava vezuje sa pojmom dilatancije, tj. usljed smiudeg naprezanja (kako se radi o
dobro upakovanom vodozasidenom sitnom pijesku), dolazi do povedanja zapremine pora, koje tada
imaju mogudnost da upijaju velike koliine vode. Dakle, povedanjem pora, voda sa povrine ispunjava
tako nastalu zapreminu zraka (novonastale pore) i isuuje dio oko stopala koje je izazvalo smiude
naprezanje i povedanje zapremine pora.
Pitanje 9 : Zato materijal sa vedim uglom unutranjeg trenja i vedom kohezijom ima vedu vrstodu
od materijala sa manjim uglom unutranjeg trenja i manjom kohezijom?
Odgovor : Posmatra li se vrstoda tla prema Mohr-Coulomb-ovom kriteriju, oito, za konstantan
izotropni pritisak (o
3
), materijal tla se moe oduprijeti vedem smiudem naprezanju ako mu Mohr-
Coulomb-ov pravac koji definie vrstodu ima vedi nagib i vedi odsjeak na osi smiudeg naprezanja.







Slika 3.7 : Znaenje ugla unutranjeg trenja i kohezije kao parametara vrstoe
o
t
o
1,a

o
3
o
1,b

10 zato 10 zato



Pitanje 10 : Zato razlikujemo modul stiljivosti (M
s
) odreen edometarskim testom, od modula
deformabilnosti (E) odreenog triaksijalnim testom.
Odgovor : Zato to se deformisanje u edometru deava u uslovima sprijeenog bonog deformisanja,
te nije omoguden slom uzorka, dok se u trikasijalnom testu omogudava slom uzorka usljed smicanja
(dozvoljene su bone deformacije). Samim tim, znatno su razliine krive aksijalni napon Vs. aksjalna
deformacija odreene edometarskim i triaksijalnim testom sa konstantnim delijskim pritiskom.






Slika 3.8 :Veza napona i deformacije u edometarskom i triaksijalnom testu
Nagibi krivih linija definiu jedan, odnosno drugi modul. Takoer, pored toga to se razlikuju, ti nagibi
nisu isti za svaki stepen naprezanja. Tlo se ponaa izrazito nelinearno. Stoga, mogu se definisati
tanglentni i sekantni moduli. U literaturi se esto mogu pronadi okvirne, preporuene vrijednosti
modula deformabilnosti za razne vrte tla, a isti se najede daju za tzv. referentni napon od 100,0
kPa. Sofisticiraniji modeli tla omogudavaju i opis promjene deformacionog modula sa promjenom
stepena naprezanja i kao takvi dosta uspjeno opisuju realno ponaanje uoeno mjerenjima.
edometar
triaksijalac
c
a

o
a
i (o
a
-o
r
)