KRITERIJI POUZDANOSTI METODA ODREIVANJA tanost- bliskost slaganja izmeu mjernog rezultata i prave vrijednosti mjerene veliine, nema

brojane vrijednosti netanost- razlika izmeu srednje vrijednosti niza ponovljenih mjerenja i prave vrijednosti izraena brojano u
mjernim jedinicama ili u postotku prave vrijednosti stabilnost- sposobnost metode da zadri zahtjeve tanosti kroz due razdoblje

pre i!nost- bliskost slaganja izmeu neovisnih rezultata mjerenja dobivenih u postavljenim uslovima; specificira se kao: a) ponovljivost (repetabilnost) preciznost u ponovljivim uslovima u kojima su neovisni rezultati

ispitivanja dobiveni istom metodom u istom laboratoriju od istog operatera, upotrebom iste opreme unutar kratkih vremenskih intervala b) obnovljivost (reproducibilnost) preciznost u obnovljenim uslovima u kojima su neovisni rezultati ispitivanja dobiveni istom metodom u razliitim laboratorijama, od razliitih operatera, upotrebom razliite opreme - nepre i!nost- standardna devijacija ili koeficijent varijacije u nizu ponovljeih mjerenja iz kojih se prema nainu provoenja kontrole moe izraunati nepreciznost unutar serije, izmeu serije i/ili iz dana u dan - analiti"a spe i#inost- sposobnost metode da otkrije samo analit koji se razmatra, ostale komponente uzorka ne smiju uticati na analitiki rezultat, nema brojanu vrijednost - analiti"a os$etl$i%ost- sposobnost metode da pouzdano otkrije male koliine odreenog analita, nema brojanu vrijednost - #&n" ionalna os$etl$i%ost- sposobnost metode da odredi najniu koncentraciju koja oznauje kliniki koristan rezultat - inter#eren i$a- djelovanje neke supstancije, koja sama po sebi ne pridonosi oitavanju rezultata, na tanost mjerenja analita koji se odreuje analitikim postupkom rugim rijeima, analitikom metodom koja zadovoljava kriterije pouzdanosti mora se dobiti rezultat koji je taan !tanost" i koji je jednak ako se analiza ponavlja !preciznost"# $akvom se metodom mogu mjeriti male koncentracije traenog analita !analitika osjetljivost", a metoda ne podlijee interferencijama s drugim supstancijama !analitika specifinost"# odatnometoda bi trebala imati prihvatljivu cijenu, te biti jednostavna i brza za izvoenje, kako bi se pravovremeno dobio konaan rezultat# U praksi ni jedna metoda nije idealna, ali je dunost medicinskog biohemiara pobrinuti se da rezultat bude dovoljno pouzdan kako bi bio kliniki koristan. U tom smislu analitike metode podlijeu postupcima stoge kontrole kvalitete i osiguranja kvaliteta uz upotrebu odgovarajuih re erentnih materijala odnosno kalibratora.

KONTRO'NI SERUM Kontrolni serumi slue za statisti ki na in procjene preciznosti i ta nosti rezultata pod uslovom da se analiziraju na potpuno isti na in kao i serumi pacijenata! "i isti serumi ne smiju sluiti za badarenje nekog postupka (metode)! #a badarenje se upotrebljavaju sekundarne otopine !kalibratori"#
%oncentracija tvari u kontrolnim serumima za preciznost ne treba biti poznata, ali mora biti poznat taan sadraj pojedinih tvari u kontrolnim serumima za tanost# %oncentracije pojedinih tvari moraju biti u kontrolnim serumima za tanost odreene na najbolji mogu&i nain# %ontrolni serumi se mogu upotrebljavati za unutra'nju i vanjsku kontrolu kvalitete rezultata !dravne, meudravne" %ontrolni serumi za vanjsku kontrolu rezultata upotrebljavaju se da se potvrdi tanost ukupne unutra'nje kontrole kvalitete rezultata neke laboratorijske slube# (potreba kontrolnih seruma za vanjsku kontrolu kvalitete rezultata ima svrhu za'tite pacijenata (i korisnika usluga" od pogre'nih ili nekvalitetnih rezultata# %ontrolni serumi moraju sadravati sve normalne sastojke krvnog seruma da bi analiza kontrolnog seruma tekla pod istim !ili vrlo slinim" uslovima kao i kod analize seruma pacijenata# )ri upotrebi kontrolnih seruma treba se tono pridravati uputa proizvoaa# *bziorm na nain uvanja, odmrzavanja, mije'anja nakon odmrzavanja, vi'estrukog zamrzavanja i odmrzavanja, roka upotrebljivosti, stabilnosti pojedinih sastojaka u kontrolnom serumu i slino# +vaki kontrolni serum mora biti oznaen najmanje ovim podacima, opis sastojaka, koncentracija sastojaka, je li ovjejeg ili ivotinjskog porijekla, je li pregledan na infekcioznost, je li liofiliziran ili nije i kako se treba rukovati njime#

Pro $ena re!&ltata laboratori$s"i( pretra)a Kada je rezultat pretrage zavr$en (uz po$tovanje pocesa kontrole kvalitete)% postavlja se pitanje je li rezultat &normalan' odnosno je li u referentnom intervalu% zna ajno razli it od prethodnog rezultata i je li u skladu sa klini kim nalazima! (edicinska procjena laboratorijskih nalaza op)enito uklju uje: a) transverzalnu procjenu i b) longitudinalnu procjenu

"ransverzalna procjena rezultata podrazumjeva poreenje rezultata bolesnika sa referentnim intervalom% odnosno vrijednostima referentne populacije% terapijskim intervalom (kod odreivanja lijekova) ili s granicom odluke! (oe biti univarijantna (poreenje pojedina nog nalaza) ili multivarijantna (poreenje grupe nalaza)! *ongitudinalna procjena rezultata podrazumjeva poreenje rezultata bolesnika s rezultatom koji je prethodno na injen! +ri longitudinalnoj procjeni rezultata nekog bolesnika% za enzime i proteine potrebno je poznavati njihov poluvijek (t,-.), ne smije biti promijenjena metoda ni laboratorij u kojem se
radi analiza i svu uslovi skupljanja, pohrane i transporta uzorka moraju biti isti. !ojam "normalan rezultat# ne treba upotrebljavati jer prema $vjeskoj zdravstvenoj organizaciji, te%ko je nai potpuno zdravog ovjeka u smislu njegova somatskog, socijalnog i psihikog stanja. &ato se koristi pojam referentan koji je ukljuen u cjelokupni proces dobivanja r erentog intervala prema preporukama '())*a, kako slijedi+

re#erentne osobe ine / re#erentn& pop&la i$& iz koje se odabire / re#erentni &!ora"% na kojem se uz primjenu referentnih metoda izrauju / re#erentne %ri$e*nosti% koje pokazuju / re#erentn& raspo*$el& iz koje se izra unavaju / re#erentne )rani e koje odreuju-omeuju + re#erentne inter%ale#
,e erentna osoba je osoba odreene ivotne dobi kod koje se detaljnom anamnezom, lijenikim pregledom i uvidom u medicinsku dokumentaciju ne moe utvrditi bolesno stanje koje bi uticalo na promjenu rezultata laboratorijskih pretraga za koje se odreuju referentne vrijednosti i intervali#