You are on page 1of 4

GOTIKA 12, 13. i 14.

st
neko vrijeme egzistira istovremeno s romanikom -intenzivno se grade crkve, samo u 12. st. u Normandiji je izgraeno 15 velikih crkava, u 13. jo 13 a got. arh. se to!no zna gdje i kad se javlja 1. "ut u o"atijskoj crkvi #t. $enis u %arizu izmeu 113& i 11''.g., kada je o"at #uger "regraivao kor i o"isao "rednosti novog stila ( goti!ko do)a se javlja novi kult *ogorodice novo do)a koje se vie okre+e !ovjeku ,*ogorodica je "osrednica za ljude kod *oga- mnoge velike crkve su "osve+ene $jevici . Notre-$ame u %arizu, /hartresu, 0miensu, 1eimsu, 1ouenu... kad ih "ove2emo, odgovaraju sazvije2u $jevice na ne)u 333334444

N567 85N#91(8976N7 :;:<:N9733333= >iljasti luk z)og stati!kih razloga, 8ri2no-re)rasti svod 8ontra?ori vanjski nosa!i, nevidljivi iznutra - novi elementi omogu+uju rastvaranje zida velike "rozore i vrlo visoke )rodove dojam lako+e, vitkost o)lika - te2nja za to vie svjetla N591:-$0<: u %017 ( ,za"o!eta 11@3.-

9locrt - z)ijena i cjelovita osnova karakteristika gotike :ksterijer - monumentalno . "ro!elje 3-dijelna vertikalna "odjela, 3 velika "ortala, zidovi su rastvoreni !i"kastim arkadama ogromnim "ortalima i "rozorima imamo dojam da su laki i u"ljikavi 809:$10;0 u /A0191:#(

( kasnijim ?azama graevine "ostaju sve ki+enije, sa sve vie iljastih ukrasa B7C0;0 8i"arstvo - o"+e karakteristike= Najre"rezentativniji su veliki skul"torski "rogrami koji se nalaze na "ro!eljima katedrala "o sadr2aju odra2avaju teoloki "rogram koji je razraivala skolasti!ka ?ilozo?ija 9oma 0kvinski "rizori iz *i)lije i 2ivoti svetaca - osim !isto religioznih tema, tu se mogi na+i i "rikazi selja!kih radova kroz godinu, "ovijesne legende, scene iz svakidanjeg 2ivota, likovi suvremenika... %oste"eno oslo)aanje od kadra 3333 dok su ranije skul"ture na dovratnicima u /hartresu jo ne"rirodno izdu2ene i uko!ene jer "rate zadani stu" is"red kojeg su "ostavljene, njihova lica ve+ "okazuju ve+i stu"anj individualizacije i ljudskosti nisu vie taliko relje?i, i"ak se di?erenciraju od stu"a - likovi kasnije stoje slo)odno uza zid na svojim "odno2jima naturalizam 333 zanimanje za "rirodu "a2ljivo izraeno i di?erencirano li+e i cvije+e na

ka"itelima Nove teme= 8(;9 *5D515$7/: )rojni ki"ovi *5D515$7/: # $C:9:95< ,naj!e+e drveni i "olikromirani8ao nova tema se javlja i %7:90 *ogorodica s mrtvim 8ristom !esto ne"rirodno mravi i ru2ni da )i se "okazala njihova "atnja i )ol i izazvalo suosje+anje a likove je s"eci?i!na #-krivulja 5ko 1'EE. :uro"om se "roirio meunarodni stil i u ki"arstvu i slikarstvu - "retjerano lju"ki, ne"rirodno vitki, )estjelesni likovi u #-krivulji #likarstvo= 6ode+a grana slikarstva je 67910C slika na "rozorskom staklu - "roizvodnja )ojenog stakla vezana za velike radionice "ri katedralama crta!i su "od utjecajem ki"ova koje vide na katedrali - nisu mogli "roizvesti velike komade stakla z)og "rimitivne tehnike, "a su to komadi+i )ojenog stakla "ovezani olovnim trakama "o"ut mozaika, a samo su ?inije detalje ,kosu, o!i- crtali na staklu - djeluju kao razno)ojni ?iltri, mijenjaju karakter o)i!ne dnevne svjetlosti - najlje"i sa!uvani su u /hartresu i dalje kao va2na grana slikarstva ostaju 7;(<7N710N7 1(85%7#7 karakteristike kao i u ki". vitki likovi, "a2ljivo "rikazivanje detalja iz "rirode 8arakteristike got. slikarstva o"+enito= 5)rnuta "ers"ektiva umjetnici "rimje+uju da se stvari smanjuju u daljini, ali nemaju jo razvijen sistem, i crtaju "o sje+anju, a ne izravnim "romatranjem Narativnost za razliku od sa2ete romanike, gotika je jako )r)ljava, ne samo da +e "rikazati sve to se s"ominje ve+ +e i dodavati 9eme su sl!ne kao i u ki"arstvu, likovi su isto vitki i )estjelesni, u #-krivulji 60FN53333 neto sasvim druga!ije D75995 di *ondone talijanski slikar iz 13. st. koji je na"ravio revoluciju u slikarstvu o)nova monumentanog zidnog slikarstva utjecaj *izanta G gotika G antika H Diottov realizam kru"ni, !vrsti o)lici, )ez "uno detalja ?reske u ka"eli 01:N0 u %0$567 - !itav "rizor se odigrava i 1. "lanu, na "rili!no "litkoj "ozornici - "romatra! je "ovezan sa slikom, kao da smo sudionici - 3-dimenzionalnost je ostvarena samim likovima, a ne iluzijom "rostora

- !vrsto oku"ljanje likova, s unutranjom "ovezanosti izmeu se)e A1609#80 67N/:N9 7 80#960= ?reske u sv. <ariji na >krilinah, *eram, 1'

You might also like