HRVATSKA UMJETNOST. Povijest i spomenici Izdavai: Institut za povijest umjetnosti i kolska knjiga d.d.

, Zagreb Glavni urednik: Milan Pelc Urednitvo: Vladimir P. Goss, Tonko Maroevi, Petar Prelog Likovno i grafiko oblikovanje: Franjo Ki, ArTresor naklada, Zagreb Godina izdavanja: 2010. Odgovore na mnoga pitanja to sve sainjava korpus hrvatske umjetnosti od prapovijesti do danas napokon je mogue dobiti u jednoj knjizi. Izdavaki poduhvat Instituta za povijest umjetnosti, ijoj se realizaciji pridruila kolska knjiga, temelji se na dugogodinjoj znanstvenoj i istraivakoj djelatnosti niza strunjaka koji su podruja svojih umjetnikih interesa sintetizirali i predstavili itateljima. Po prvi put u ovoj se knjizi, na gotovo osam stotina stranica, s vie do 800 ilustracija, nacrta, planova, obuhvatno prikazuje povijest hrvatske umjetnosti po razdobljima i vrstama od prapovijesti do konca 20. stoljea. Obuhvaeno je umjetniko stvaralatvo na tlu Hrvatske, ali i stvaralatvo umjetnika koji su tijekom stoljea djelovali izvan domovine, odnosno djela umjetnika stranoga podrijetla koja su zauzela istaknuto mjesto u povijesti domae umjetnike batine. Od tragova nepoznatih autora, zanimljivog arheolokog materijala, preko brojnih i vanih slojeva drugih kultura koje su prolazile naim krajevima stvarajui vrhunske spomenike koji ine dio naeg mentalnog i kulturalnog krajolika, u knjizi se kronoloki formira okvir onoga to predstavlja ukupnost naih kreativnih dosega, intelektualnih i umjetnikih postignua. Hrvatska umjetnost. Povijest i spomenici presjek je dva i pol tisuljea stvaralatva ija brojnost i kvaliteta djela dokazuje kako se i na rubnim, perifernim prostorima Europe dogaalo mnogo toga to je potrebno predstaviti i uvrstiti na opu kulturnoumjetniku scenu. Izmeu prolosti i suvremenosti kamenih tragova davnih vremena i recentnih performansa izmeu djela nastalih u brojnim tehnikama, formatima i materijalima u rasponu od urbanizma do minijature u knjizi Hrvatska umjetnost. Povijest i spomenici itatelji e moi osvijestiti stvaralaki tijek koji definira opa mjesta kao i mnoge nae posebnosti. U velikoj mnoini vrijednih spomenika i djela likovne umjetnosti i umjetnog obrta, opisanih u knjizi, njih 135 predstavljeno je zasebno na opirniji nain to su kljuna ostvarenja koja sainjavaju svojevrstan antologijski izbor remek-djela hrvatske umjetnosti. Spomenici-paradigme detektiraju vrhunce umjetnikog promiljanja, oznaavaju neizmjernost kreativne slobode unato ponekad skuenim uvjetima nastanka pojedinih djela. Na kraju svakog poglavlja donesen je izbor iz najvanije literature koji omoguava proireno bavljenje materijom. Autori su kompetentni strunjaci, istaknuti arheolozi i povjesniari umjetnosti u Hrvatskoj. Takav pregled, koji nam je do sada nedostajao, na kvalitetan e nain popuniti prazninu u prezentiranju hrvatske umjetnike batine i suvremenog umjetnikog stvaralatva domaoj i svjetskoj javnosti.

sadraj Tihomila Teak-Gregl, Prapovijest Nenad Cambi, Antika i rano kranstvo Vladimir Goss, Predromanika i romanika Diana Vukievi-Samarija, Gotika Anelko Badurina, Iluminirani rukopisi Andrej mega, Utvrde od srednjeg vijeka do 19. stoljea Milan Pelc, Renesansa Katarina Horvat-Levaj, Barokna arhitektura Mirjana Repani-Braun, Barokno slikarstvo u sjevernoj Hrvatskoj Vlasta Zajec, Oltari i skulptura 17. i 18. stoljea u sjevernoj Hrvatskoj Radoslav Tomi, Barokna skulptura u jadranskoj Hrvatskoj Radoslav Tomi, Barokno slikarstvo u jadranskoj Hrvatskoj Zlatko Kara, Tursko-islamska arhitektura i umjetnost Ratko Vueti, Gradovi kontinentalne Hrvatske do 19. stoljea Jagoda Markovi, Gradovi jadranske Hrvatske u 19. stoljeu Marija Staglii, Arhitektura 19. stoljea u jadranskoj Hrvatskoj Darja Radovi Mahei, Arhitektura i urbanizam 19. st. u kontinentalnoj Hrvatskoj Irena Kraevac, Likovne umjetnosti i umjetniki obrt u 19. stoljeu eljka orak, Arhitektura 20. stoljea Tonko Maroevi, Kiparstvo 20. stoljea Tonko Maroevi, Slikarstvo pred izazovima novoga stoljea Ivanka Reberski, Secesija i Hrvatski salon 1898. Ivanka Reberski, Simbolizam druge secesije i drutvo Meduli Petar Prelog, Slikarstvo Minchenskog kruga Petar Prelog, Proljetni salon Petar Prelog, Umjetniki krug oko asopisa Zenit Ivanka Reberski, Realizmi dvadesetih godina Ivanka Reberski, Kritiki realizam i grupa Zemlja Ivanka Reberski, Grupa trojice i na likovni izraz Ivanka Reberski, Koloristiki intimizam, ekspresionizam boje, nadrealizam Tonko Maroevi, Slikarstvo i grafika druge polovice 20. stoljea Ljiljana Kolenik, EXAT '51 Ljiljana Kolenik, 'Radikalni' enformel Ljiljana Kolenik, Gorgona Ljiljana Kolenik, Nove tendencije Ljiljana Kolenik, Konceptualna umjetnost Sandra Krii Roban, Sloene strukture suvremene umjetnike prakse od 80-ih godina do danas Fea Vuki, Dizajn kao disciplina i kao kulturalni fenomen u Hrvatskoj

Knjiga je objavljen uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta RH, Ministarstva kulture RH, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i port Grada Zagreba i Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Institut za povijest umjetnosti / Institute of Art History Ul. grada Vukovara 68, 10000 Zagreb, Croatia Tel: + 385 1 611 27 44 e-mail: ipu@hart.hr URL: http://www.hart.hr/

Karlovac, najraniji tlocrt, 1579. Be, Kriegsarchiv

Tvrava Karlovac
(1579.)
esterokut, na uglovima mu stoje bastioni. Urbana je shema unutar bedem ortogonalna, s uobiajenim sredinjim trgom. Najstariji tlocrt, to potjee zacijelo iz doba poetka gradnje, pokazuje planirani smjetaj dvaju ulaza u grad uz bastione. Grad-tvrava svojom pravilnom strukturom mogao bi se ubrojiti u tzv. idealne gradove renesanse, premda je takvom idealu blii raspored u kojemu su ulice radijalno organizirane u odnosu na sredinji trg. Svakako Karlovac pripada meu najranije realizacije pravilno koncipiranih gradova okruenih poligonalnim fortifikacijskim pojasom. Meutim, vanijom i zanimljivijom ini se jedna njegova osobina to ga ini po svemu sudei jedinstvenim. U srodnim primjerima naime urbana mrea je poloena tako da sredinji trg povezuje sa to je mogue vie vanih toaka na vanjskom pojasu, tj. s bastionima i gradskim vratima; to vrijedi podjednako za gradove radijalnog rasporeda kao i one ortogonalno koncipirane. Karlovako rjeenje je, zaudo, posve razliito: ovdje sredinji trg nije izravno, osno, povezan niti s jednim od est bastiona kao niti s jednima od dvaju vrata. Takva situacija predoena je u najstarijem tlocrtu, kojega je slijedila konana izvedba. O razlozima takve neobine koncepcije moemo tek nagaati. Zacijelo nije bila posrijedi greka koja ne bi bila primijeena, nego svjesna odluka, odnosno posebna elja da se izbjegne konvencionalna veza sredita tvrave s njezinim obodom. Moda bi se u tom pogledu moglo govoriti o maniristikoj inventivnosti inae stroge strukture karlovake tvrave.

jesto za gradnju nove tvrave, nazvane prema nadvojvodi Karlu tajerskom, odreeno je na prostoru zatienom dvjema rijekama, Kupom i Koranom, nedaleko od srednjovjekovnoga grada Dubovca. Radovi na trasiranju tvrave zapoeli su 1578. godine, a sama gradnja idue godine. Ako je vjerovati datumu zabiljeenom na najstarijem sauvanom tlocrtu, slubeni je poetak radova bio 13. srpnja 1579. godine. Nije poznat autor projekta u liku jedne osobe glavni graditelj Granice u to doba bio je Giuseppe Vintano, predsjedavajui graevnog povjerenstva bio je Franz Poppendorf, a nadzor na gradilitu vodio je Martin Gambon. Tvrava je bila zamiljena i podignuta posve pravilno: osnovni je oblik

192 Utvrde od srednjega vijeka do 19. stoljea

Karlovac, zrana snimka Zvijezde

Utvrde od srednjega vijeka do 19. stoljea

193

Frano Krini

Buenje
(1929.) Zagreb, Moderna galerija

remda se dokazao i u nizu spomenikih zadataka, darovitost i stvaralaki temperament Frana Krinia ponajprije su se manifestirali u intimnim i nemonumentalnim figurama, preteno upravo u enskim aktovima iznimne smirenosti i ljepote. S jedne strane, nasljednik velike sredozemne tradicije idealiziranja ljudskog tijela, pa i izravni potomak, regionalno znanih, korulanskih klesara i kamenara, a s druge strane kao uenik eke kole kiparstva, Frano Krini je uspio u potpunosti izbjei Metroviev utjecaj, koji je inae obiljeio narataje sljedbenika. Osim toga, iznimno je ovladao svim metjerskim vjetinama, naroito pak obradom mramora iz kojega je umio izbiti blagost i mekou pretapanja oblika. Meu njegovim brojnim djevojakim, mladenakim likovima izdvaja se motiv Buenja, koji i motivski simbolizira svjeinu i istou ranog razdoblja, podrazumijeva radost ivljenja. Prvu plastiku studiju tog motiva nainio je 1925. (bez ikakve draperije i s visoko podignutim rukama), a definitivnu verziju u bronci izveo je 1929. Na toj je skulpturi skladno protegnuti i kruno izvijeni korpus pri dnu, oko koljena, obavijen draperijom (spavaice koja je spala s tijela). Sugerirani nabori tkanine slue kao horizontalni kontrapunkt vertikalnim brazdama pramenova kose, a to su dinamini akcenti nasuprot kojima se jo intenzivnije doivljuje proiena i melodiozna modelacija osloboene tjelesnosti. Poloaj ruku, kojima se figura brani od nadiranja prejake svjetlosti, uspostavlja takoer specifian paralelizam i usklaenost, pa nije udno da je Krini dobio kolegijalni atribut zaljubljenika ravnotee. Uspjelo rjeenje Buenja sam je kipar varirao u nekoliko mramornih inaica, sve do 1968. godine.

Kiparstvo 20. stoljea

573