TROKOVI

(seminarski rad)

SADRAJ

UVOD ......................................................................................................

3 4

II RAZRADA TEME ................................................................................. 1. POJAM I PODJELA TROKOVA ..................................................... 2. VRSTE TROKOVA ............................................................................ 3. STANDARDIZA IJA DIREKTNI! I INDIREKTNI! TROKOVA ........................................................................................... 3.1. Standardizacija direktnih trokova .................................................... 3.2. Standardizacija indirektnih trokova ................................................. III ZAKLJU"AK ........................................................................................ IV LITERATURA .......................................................................................

6 10 10 11 12 13

I UVOD

Intenzivno izuavanje trokova poelo je krajem 1 . i poetkom 20. !tolje"a# kada !e javljaju prve privredne krize u kapitali!tikim zemljama. $otre%a za analizom trokova je odre&ena po'oranjem (inancij!kih u!lova po!lovanja. )vrtke !u radi op!tanka i razvitka na tr*itu morale proizvoditi !a !ni*avanjem trokova proizvodnje# odno!no prodajne cijene. +a o!tvarenje to' cilja morale !u izuavati i do%ro poznavati odno!e trokova i uinaka.

)rokovi !u znaajno podruje intere!a !avremeno' !vijeta. ,judi vode %ri'u o !vojim privatnim trokovima# ali i javnim trokovima in!titucija koje (inan!iraju# naroito u kriznim vremenima kao to je dananje. $o!e%na pa*nja trokovima !e po!ve"uje u preduze"ima. -o%it !e o!tvaruje !amo ako je prihod od prodaje uinaka ve"i od vrijedno!ti (aktora proizvodnje koje je tre%alo utroiti u proizvodnji tih uinaka. Sto'a znaaj upravljanja trokovima u po!lovnoj prak!i nije potre%no o!o%ito na'laavati. I!ku!tvo je pokazalo koliki utjecaj na trokove# a preko njih i na do%it# imaju ekonomija o%ima i op!e'a. $oznavanje ponaanja trokova u !adanjo!ti i %udu"no!ti znaajan je im%enik u odre&ivanju cijena uinaka# pro(ita%ilno!ti proizvoda# a tako&er i prilikom (ormiranja !trate'ije preduze"a. +a potre%e upravljanja trokovima# 'otovo !va proizvodna poduze"a dana! kori!te precizne !a!tavnice i planove operacija kojima prven!tveno kontroliraju djelotvorno!t proce!a proizvodnje.

II RAZRADA TEME %& POJAM I PODJELA TROKOVA

$o!toje razliite koncepcije i %rojna pojmovna odre&enja trokova# ali mo*e !e re"i da trokovi pred!tavljaju u novcu izra*enu vrijedno!t utroenih re!ur!a u proizvodnji novih ili !tvaranju odre&enih vrijedno!ti. . u*em !mi!lu pod trokovima !e !matra potronja re!ur!a z%o' izrade novih proizvoda. )rokovi !hva"eni na ovaj nain imaju karakter prenijete vrijedno!ti.1 $rema pojmovnom odre&enju u naju*em !mi!lu trokovi pred!tavljaju !vje!no unitavanje kori!nih re!ur!a u proce!u proizvodnje ! namjerom da !e u zamjenu za to do%iju jo kori!niji proizvodi# odno!no neke dru'e vrijedno!ti. /o*e !e re"i da trokovi pred!tavljaju vrijedno!no izra*ene utroke rada# materijala# trajne i teku"e imovine te dru'ih u!lu'a z%o' o!tvarivanja odre&enih vrijedno!ti 0proizvod# ro%a ili u!lu'a1. Iz ovo' pojmovno' odre&enja vidljivo je da !e na'la!ak !tavlja na vr!te trokova. 2avedenim pojmovnim odredjenjima trokova zajedniko je da !e trokovima u optem !mi!lu !matraju !manjivanje i ne!tanak po!toje"ih re!ur!a# kako ljud!kih potencijala i ljud!ko' kapitala# tako materijalnih i (inan!ij!kih re!ur!a. I!to tako# za !va navedena pojmovna odre&enja trokova karakteri!tino je navo&enje mo'u"no!ti mjerenja# izraunavanja i izra*avanja trokova u novanom izno!u. 3va mo'u"no!t izra*avanja vrlo je znaajna ! a!pekta planiranja# razvr!tavanja# evidentiranja# kontrole# analize i upravljanja trokovima. $odjelu trokova mo'u"e je izvriti prema %rojnim kriterijima. $odjela trokova evoluirala je ! razvojem ekonom!ke nauke. .o%iajeni i najpoznatiji kriteriji podjele trokova !u4 5 5 5 5 5 5
1

prema prirodnoj vr!ti ili pojavnom o%liku# prema po!lovnim (unkcijama# prema !e'mentu 0centrima od'ovorno!ti1 i mje!tima na!tanka trokova# prema nainu ra!poredjivanja na no!ioce# prema rea'ovanju na !tepen zapo!leno!ti kapaciteta 0dinamino!ti1# prema nainu zaraunavanja prema pojedinom periodu 5 razdo%lju#

Stavri, B., Baro, . (2005). Teorija trokova, CIP, Beograd., str. 23.

'

5 5 5

prema uticaju na po!lovni rezultat# prema ula'anju u po!lovni proce!# prema doprino!u kvalitetu.

3!novna vr!ta trokova# odno!no njihov o!novni o%lik !u prirodni trokovi. )o znai da !u !vi o!tali trokovi prikazani u narednoj ta%eli # u !utini i !tvarno prirodni trokovi. . !vakom od o!talih trokova !adr*ani !u i trokovi proizvodnih (aktora# %ilo da je rije o !vim proizvodnim (aktorima ili !amo nekim od njih.

#& VRSTE TROKOVA 6lavna podjela trokova u ekonom!koj teoriji i prak!i za!novana je na kriterijumu njihove zavi!no!ti od veliine proizvodno' kapaciteta i dinamike nje'ovo' koritenja. )akva podjela je naroito znaajna za re'uli!anje vi!ine cjene kotanja proizvoda# ra!pore&ivanjem poetnih ula'anja kapitala u pripremu proizvodnje ve"e' ili manje' %roja proizvedenih jedinica.2 2a o!novu kriterija zavi!no!ti trokova od veliine kapaciteta i nje'ovo' koritenja razlikujemo dvije o!novne 'rupe ovo' o%lika ula'anja u proce! reprodukcije4 5 5 7ik!ni trokovi Varija%ilni trokovi 0o%uhvataju relativno (ik!ne i proporcionalne trokove1

)rokovi elemenata proizvodnje !e razliito ponaaju pri promjeni !tepena koritenja kapaciteta. )om prilikom pri ovim promjenama !e jedan dio uopte ne mjenja# dok !e dru'i dio trokova mjenja !a razliitim !tepenom zavi!no!ti od promjena o%ima proizvodnje. 3vako po!matran ukupni izno! trokova javlja !e unutar (unkcije u!po!tavljanja ukupno' proizvodno' kapaciteta preduze"a 8 (ik!ni9 odno!no u (unkciji u!po!tavljanja potre%ne or'anizacione !trukture nje'ovo' koritenja 8 relativno (ik!ni9 kao i u (unkciji o!tvareno' o%ima date vr!te proizvodnje 8 proporcionalni trokovi. $rilikom promjene o%ima proizvodnje dolazi i do promjene u !trukturi ukupnih trokova# ali ne u proporciji !a dinamikom !tepena kori"enja kapaciteta. $ored podjele na (ik!ne i varija%ilne e!ta je podjela trokova i na ukupne i pro!jene. . teoriji trokova !e mno'o e"e kori!te pro!jene veliine trokova koje !e do%ijaju kada !e ukupni trokovi podjele !a koliinom proizvodnje.3 Imenitelj je uvijek i!ti# a u zavi!no!ti od %rojioca mo'u !e do%iti pro!jeni (ik!ni# pro!jeni varija%ilni# pro!jeni ukupni trokovi. .kupni trokovi pred!tavljaju kon!tantnu# nepromjenjivu veliinu to ini o!novu za jedan od najva*nijih zakljuaka o kretanju trokova u u!lovima pove"anja o%ima proizvodnje.
2 3

Stavri, B., Baro, . (2005). Teorija trokova, CIP, Beograd., str. 33. Stavri, B., Baro, . (2005). Teorija trokova, CIP, Beograd., str. 45.

. teoriji trokova veoma znaajno mje!to zauzimaju i podjele na4 1. .kupne i pro!jene (ik!ne trokove# 2. .kupne i pro!jene varija%ilne trokove# 3. .kupne trokove 0z%ir ukupnih (ik!nih i ukupnih varija%ilnih1 i pro!jene ukupne trokove 0z%ir pro!jenih varija%ilnih i pro!jenih (ik!nih trokova1. $od pro!jenim trokovima !e podrazumjeva izno! odre&enih ukupnih trokova u odno!u na o%im proizvodnje. 2a o!novu du'o'odinjih po!matranja !e dolo do zakljuka da ukupni i pro!jeni trokovi razliito rea'uju na promjene o%ima proizvodnje. 3vo nejednako rea'ovanje trokova !e u literaturi naziva rea'i%ilno!t. .poznavanje karakteri!tika u!lovljeno!ti i kretanja pro!jenih i ukupnih varija%ilnih i (ik!nih trokova pred!tavlja jedan od %itnih u!lova u pronala*enju naina da !e utie na ekonomino!t.4 *iksni +r,-k,.i !u !talni# neizmjenjeni trokovi za odredjeni period i izazvani !u troenjem (ik!nih (aktora u preduze"u. $oto i ovi (ik!ni (aktori na du'i rok mo'u po!tati varija%ilni# (ik!ni trokovi !e javljaju !amo kada !e preduze"e po!matra u kra"em vremen!kom intervalu. $ored to'a to !u rezultat troenja (ik!nih (aktora oni mo'u na!tati i kao po!ljedica !talnih mje!enih ili 'odinjih izdataka poput kamata# tak!i# zakupnina i !l. 2a o!novu !ve'a ovo'a dolazi !e do zakljuka da po!toje dve vr!te (ik!nih trokova4 11 (ik!ni trokovi koji !u rezultat amortizacije (ik!nih (aktora 0ne moraju da povlae !a !o%om i novana izdavanja1 i 21 (ik!ni trokovi u o%liku (ik!nih izdataka. .koliko !e ne podmiri prva vr!ta (ik!nih trokova preduze"e mo*e na!taviti rad !ve dok u potpuno!ti ne i!troi te (ik!ne (aktore. :od (ik!nih izdataka dru'e vr!te preduze"e ne"e %iti u !tanju da na!tavi rad ukoliko ih ne reprodukuje.;

4 ;

!"e#kovi, $.% S&a!je!je trokova '(te& sarad!je sa do)av#ja*i&a, )stra+t, Beograd, 2003., str ,3. !"e#kovi, $.% S&a!je!je trokova '(te& sarad!je sa do)av#ja*i&a, )stra+t, Beograd, 2003., str -5.

+%o' !voje ap!olutne (ik!no!ti oni o!taju neizmjenjeni u okviru odredjeno' vremen!ko' intervala 0%ez o%zira na promjenu o%ima proizvodnje1 tako da oni prouzrokuju de're!iju 0(ik!ni izno! !e djeli !a ve"im %rojem proizvoda1. Vari0a1i2ni +r,-k,.i !e u njihovoj ukupno!ti pove"avaju !a pove"anjem !tepena zapo!leno!ti i !manjuju !e !a nje'ovim !manjenjem. $rema nainu rea'ovanja na ove promjene djele !e na4 proporcionalne# de're!ivne i pro're!ivne. Pr,3,r4i,na2ni !u oni trokovi koji !e pove"avaju ili !manjuju u direktnoj !razmjeri !a promjenama !tepena zapo!leno!ti 0npr. za 10 kom. !u 100 :/# za 20 8 2001. 2aje"i primjer ovih trokova !u materijal za izradu# lini dohoci izrade. $oto !u ovi trokovi uvijek i!ti po jedinici proizvoda lo'ino je da "e ukupni proporcionalni trokovi %iti u ap!olutnoj zavi!no!ti od o%ima proizvodnje. . prak!i !e veoma rijetko nailazi na primjere ap!olutne proporcionalno!ti trokova i to ne !amo z%o' promjena ekonomino!ti. 2pr. materijal za izradu pri pove"anju o%ima proizvodnje !e mo*e troiti i u pove"anom o%imu z%o' zapoljavanja manje !truno' ili neuhodano' o!o%lja. /o'u %iti i ni*i z%o' ni*ih tran!portnih trokova prilikom na%avke# %olje' i racionalnije' po!tupka u proizvodnji. 2eznatna od!tupanja nekih vr!ta od ap!olutne proporcionalno!ti !e mo'u ap!trahovati. $ro're!ivni trokovi !u takvi varija%ilni trokovi koji !e karakteriu ve"im pora!tom u odno!u prema pora!tu o%ima proizvodnje 0ako o%im proizvodnje pora!te za 10<# oni "e pora!ti za ve"i procenat1. $ojedine vr!te trokova u nekim !luajevima mo'u i!poljavati ovakve pro're!ivne karakteri!tike. $ri !vakom pove"anju !tepena zapo!leno!ti dolazi do !razmjerno ve"e' pove"anja tih trokova. :ada !e 'ovori o pro're!ivnim trokovima naje"e !e mi!li na pro're!ivno kretanje nekih 'rupa ili ukupnih varija%ilnih trokova i to nakon odre&eno' !tepena zapo!leno!ti. =e!to ukupni trokovi do odredjeno' nivoa ra!tu de're!ivno ili proporcionalno# a zatim do*ivljavaju pro're!ivan ra!t. -e're!ivni trokovi ra!tu u manjem o%imu u odno!u prema o%imu proizvodnje. >ko !e npr. o%im proizvodnje pove"ava za 20<# oni "e !e pove"ati u manjem procentu. -e're!ivni pro!jeni trokovi "e !e !manjivati uporedo !a pove"anjem o%ima proizvodnje.

I kod njih !e mo*e 'ovoriti o i!poljavanju de're!ivnih karakteri!tika pojedinih vr!ta trokova 0pomo"ni materijal# o'rev# putni trokovi1. =e"e !e pod de're!ivnim trokovima podrazumjeva opadanje tempa pora!ta nekih vr!ta trokova ili ukupnih trokova u odno!u na pora!t !tepena zapo!leno!ti# i to nakon odre&ene take pora!ta. $o!toje odre&ene vr!te varija%ilnih trokova koje u preduze"u prvo mo'u prikazivati do odre&eno' !tepena zapo!leno!ti proporcionalne# zatim de're!ivne i na kraju pro're!ivne karakteri!tike. I!ti !luaj mo*e %iti i !a ukupnim varija%ilnim trokovima koji u !e%i !adr*e i!tovremeno i pro're!ivne# de're!ivne i proporcionalne trokove. .zavi!no!ti od uticaja pojedinih vr!ta trokova koji ine ukupnu ma!u varija%ilnih trokova# ovi po!ljednji mo'u pokazivati tendenciju de're!ivno'# proporcionalno' i pro're!ivno' kretanja. )endencija kretanja odre&eno' vida !e lake !a'ledava ukoliko !e prote*e na nekoliko !tepena zapo!leno!ti 8 zona zapo!leno!ti.

$& STANDARDIZA IJA DIREKTNI! I INDIREKTNI! TROKOVA $&%& S+andardi7a4i0a direk+ni8 +r,-k,.a $o!tupak primjene !tandardizacije4 2ajprije !e vri pro'ramiranje !vih po!lova koje tre%a o%aviti u !kladu ! proizvodnim i dru'im ciljevima za odre&ene vremen!ke intervale. +atim !e determinie koje vr!te i koliko "e izno!iti trokovi !vake pojedinane aktivno!ti za odre&eni po!ao# proizvod ili u!lu'u. +a pripremu tehnikih# (izikih !tandarda 0koliin!ki utroak1 nadle*ni !u tehniki kadrovi# koji !u kompetentni za tehniku !tranu proizvodnje i operativno izvrenje proizvodnih zadataka.6 )re%a imati u vidu !tandarde za realnu# do!ti*nu# ipak u!pjenu ekonomino!t# jer %i pre!tro'i !tandardi vjerovatno %ili nedovoljno !timulativni# a !amim tim i neznaajni za kontrolu trokova. 2e !amo kod trokova direktno' materijala# ve" i direktni trokovi u celini# kao i uopte kod utvr&ivanja !tandardnih trokova name"e !e potre%a za u!a'laavanjem miljena u po'ledu vi!ine trokova dvije ili vie me&u!o%no u!lovljenih or'anizacionih jedinica. :valitet !tandarda nu*no pretpo!tavlja njihovu provjeru u odre&enom vremen!kom intervalu. )e!tiranje !tandarda mo*e !e vriti e"e ili rije&e u zavi!no!ti od %rojnih inilaca# ali u !vakom !luaju veoma je znaajno %la'ovremeno vriti korekciju kad 'od !u u pitanju promjene u metodama proizvodnje. ,o'ino je oekivati da !e revizija !tandarda za koliin!ki utroak materijala vri ono' momenta kada na!taju promjene tehnike# tehnoloke ili or'anizacione prirode koje povlae promjenu koliin!ko' utroka. $rak!a je pokazala da !e korekcije !tandarda vre o%ino po i!teku kalendar!ke 'odine# kada !e inae priprema 'odinji o%raun trokova. Standardizacija direktnih linih dohodaka# mi!li !e na !tandardizovanje vremena za izradu odre&eno' proizvoda ili o%avljanje odre&eno' po!la odno!no aktivno!ti. :omplek!no!t !tandardizovanja vremena u!ko je povezan !a u!lovima o%avljanja rada. ? Ve"i ili manji utroak rada normalno zavi!i o! u!lova koje pru*a oprema# radno mje!to# kvalitet materijala# ener'ije# intenziteta zala'anja kao veoma znaajan (aktor troenja rada itd. +%o' to'a# !tandardizovanje utroeno' vremena rada pred!tavlja vrlo od'ovoran po!ao.

6 ?

!"e#kovi, $.% S&a!je!je trokova '(te& sarad!je sa do)av#ja*i&a, )stra+t, Beograd, 2003., str ..,. Stavri, B., Baro, . (2005). Teorija trokova, CIP, Beograd., str. ,..

%9

Izno! !tandardnih direktnih trokova do%ija !e mno*enjem !tandardne koliine materijala !a !tandardnom cijenom# odno!no !tandardno' utroka vremena !a !tandardnom i!platnom o!novom. :ada je re o !tandardizaciji cijene materijala# o%ino !e ima u vidu oekivana# a ne neka ekonomina ili *eljena cijena kao to je to !luaj !a !tandardnim utrokom koliine materijala. $&#& S+andardi7a4i0a indirek+ni8 +r,-k,.a

$o!tupak !tandardizacije i kontrole indirektnih trokova je veoma komplek!an z%o' njihove diver'entno!ti. $ored nejednako' rea'ovanja na promjene o%ima proizvodnje# vi!ina ovih trokova je ponekad i pod uticajem po!lovne politike preduze"a i zakon!kih re'ulativa. Indirektni trokovi !u u'lavnom periodini trokovi i po pravilu !u vezani za mje!to na!tajanja trokova. Standardizacija ovih trokova je u prilinoj mjeri pod uticajem trokova minulih perioda 0jer !e mali %roj trokova mo*e utvrditi na %azi tehnikih normativa1. $roizvodna odjeljenja !u vie orijenti!ana na kontrolu direktnih trokova# dok izno! indirektnih trokova prihvataju kao neku vr!tu date kvote.

%%

III ZAKLJU"AK

$od trokovima !e !matra potronja re!ur!a z%o' izrade novih proizvoda. $rema pojmovnom odre&enju u naju*em !mi!lu trokovi pred!tavljaju !vje!no unitavanje kori!nih re!ur!a u proce!u proizvodnje ! namjerom da !e u zamjenu za to do%iju jo kori!niji proizvodi# odno!no neke dru'e vrijedno!ti. )rokovima !e najoptimalnije upravlja kroz upravljanje po!lovnim proce!ima. 3ptimizacija po!lovnih proce!a je !kup po!tupaka kojima !e primjenom metoda i tehnolo'ija odvijanje proce!a dovodi u 'ranice dozvoljenih od!tupanja# to rezultuje optimizacijom ukupnih trokova !amo' proce!a. .pravljanje trokovima je !lo*en proce! koji zahtjeva primjenu !avremenih metoda. )o je po!e%no va*no u tr*ino orijenti!anoj privredi u kojoj !e po!lovni rezultat o!tvaren na kraju o%raun!ko' perioda !matra znaajnim i o%jektivnim mjerilom u!pjeno!ti menad*menta or'anizacije. .pravljanje trokovima# odno!no# planiranje# o%raun i kontrola trokova najva*nije je podruje upravljako' raunovod!tva. $ri tome va*nu ulo'u imaju metode o%rauna trokova.

%#

IV LITERATURA

%& >n&elkovi"# /.4 S&a!je!je trokova '(te& sarad!je sa do)av#ja*i&a # >%!tract# @eo'rad# 2003. #& :urtovi"# A.# Aod*i"# :.4 /ko!o&ske os!ove dr0ave i 'rava, .niverzitet u +enici# $ravni (akultet# +enica# 200?. $& Sikavica# 2.4 Pos#ov!a orga!i1a+ija# In(ormator# +a're%# 1 '& Stavri"# @.# @aro# B. 0200;1. Teorija trokova# CI$# @eo'rad. Internet4

2tt'%33#i&(!.2r3&ai!.as'4 2tt'%33555.see)i1.e(32r 2tt'%33555.'os#ov!i.2r

%$