VJEBE

Osnovi informatike

Predava: Dr. prof. Asim Teni

Asistenti: Aida Brkan Muharem Kozi

O predmetu
Na predmetu poslovna informatika steu se znanja:

1. O osnovnim konfiguracijama raunara

2. O samom hardweru (ono najosnovnije) 3. O softveru (najosnovnije) 4. O bazama podataka 5. Ekspertnim sistemima 6. Informacionim sistemima

Na vjebama iz poslovne informatike steu se znanja: 1. O operativnim sistemima 2. MS Wordu

3. MS Excelu
4. Power pointu

Literatura
Predavanja Poslovna informatika, autori
Prof. Asim Teni Vjebe Uvod u Microsoft Windows i Microsoft Office + skripta Muharem Kozi

Praenje vjebi
OBAVEZN POTPIS NA SVIM VJEBAMA NA KOJIMA STE PRISUTNI

Moe se praviti pauza poslije mojih uvodnih vjebi

NAIN IZVOENJA VJEBI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Uvod u vjebu (asistent) Demonstracija (asistent) Pitanja (studenti) Vjebanje (studenti) Davanje zadatka (asistent) Izrada zadatka (student) Praenje steenog znanja (asistent)

NAIN OCJENJIVANJA
Sve aktivnosti na vjebama = ocjena vjebi (asistent)
Ocjena iz usmenog dijela = ocjena druga (profesor)

(crveno + zeleno)/2 =

index

Brojni sistemi
Brojni sistem je nain oznaavanja ili izraavanja brojeva, nizova znakova ili naziva. Usporedo s razvojem pisma kroz ovjekovu istoriju razvijali su se i razliiti brojni sistemi koji se po strukturi dijele na:

1. aditivne,
2. aditivno-multiplikativne.

Aditivni brojni sistem

Aditivni sistem je niz znakova u kojima je broj jednak zbroju znakova od kojih je sastavljen, npr. kao kod starih Rimljana:

XXXVII = 10 + 10 + 10 + 5 + 2 = 37
Ovakvi sistemi nisu omoguavali raunske operacije kao to omoguavaju aditivno-multiplikativni brojni sistemi.

Aditivno-multiplikativni brojni sistemi

Kod ovih brojnih sistema pojedini brojevi (znamenke) predoavaju veliinu pojedinih grupa datog niza s kojom se pomnoe i sve grupe zbroje: "stotinu etrdeset i pet" = 145 = 1 * 100 + 4 * 10 + 5 * 1

Osnov aditivno-multiplikativnog brojnog sistema je BAZA, koja ulazi kao multiplikant u komponente oznake ili naziva broja.

Danas je u opoj upotrebi DEKADNI BROJNI SISTEM, aditivnomultiplikativni brojni sistem s OSNOVOM (BAZOM) deset (10). Openito se broj "N" u aditivno-multiplikativno sistemu s osnovom "B" moe napisati u obliku:

N B a * B n a * B n 1 ... a * B 2 a * B1 a * B 0
N je broj brojnog sistema s bazom B izraen brojem a,
a je bilo koji znamenka brojnog sistema u opsegu od 0 do B-1, a to su u dekadnom sistemu znakovi 0,1,2,3,4,5,6,7,8 i 9 koji predstavljaju brojni raspon unutar baze B, B je baza (osnova) brojnog sistema, koja u dekadnom sistemu iznosi 10 i ukazuje da u sistemu veliine grupe ima 10 razliitih stanja na jednom mjestu za jednu znamenku a.

Dekadni brojni sistem

Ljudi broje i raunaju po dekadnom brojnom sistemu i vrlo esto ne razmiljaju da je nastao na osnovu deset ovjekovih prstiju s kojima se pomagao u raunanju. Koristi se poziciono oznaavanje brojeva npr. broj 1953 sadri etiri znamenke od kojih svaka u ovisnosti o mjestu gdje se nalazi oznaava broj jedinica, desetica, stotica itd. Svakoj znamenki pridruije se njena TEINA koja ovisi o njenom mjestu u broju. Najmanju teinu ima znamenka na desnom kraju broja, a najveu teinu ima znamenka na lijevom kraju broja.

Dekadni broj tumai se na slijedei nain:

195310 1*1000 9*100 5*10 3*1 1*103 *9*102 5*101 3*100

0,1,2,3 su teinske vrijednosti
Osnova sistema je broj 10 a teinska vrijednost znamenke je eksponent osnove u skladu s udaljenosti znamenke od mjesta najmanje teine. S negativnim eksponentom mogu se prikazati brojevi manji od jedan kao na primjer:

0,12 1*101 2*102

esto se u svakodnevnoj praksi opisuju dogaaji kojima je osnov brojanja drugaiji, npr. sunca ima ili nema, iv ili mrtav, mokar ili suh i slini. Tim opisima pridruena su DVA razliita stanja. Elektronika u tom pogledu nije iznimka. Vrlo je sloen elektroniki sklop koji bi amplitude signala razlikovao u 10 nivoa veliine.
Jednostavnije je definisati dvije situacije, impulsa ima (pozitivan impuls) ili ga nema (odsustvo ili negativan impuls). Simbolika oznaka postojanja impulsa je "1", a oznaka nepostojanja je "0". Sklop koji razlikuje postojanje i nepostojanje impulsa mnogo je jednostavniji, te se stoga raunari dizajniraju da raunske i logike operacije vre s brojnim sistemom koji koristi znamenke "0" i "1" i ima osnovu "2". Takav sistem naziva se BINARNI BROJNI SISTEM.

Aritmetika u dekadnom brojnom sistemu

Sabiranje Oduzimanje Mnoenje Dijeljenje

Binarni brojni sistem

Kod dekadnog brojnog sistema brojimo "nula, jedan, dva, tri, etiri, pet, est, sedam, osam, devet, DESET ", a "deset" je u sutini "0 jedan dalje". Analogno navedenom moe se izgraditi binarni sistem brojeva prema primjeru u tablici.

Tabela

Opi oblik za pretvaranje binarnog broja u dekadni je:

N10 a * 2 a * 2
n

n 1

... a * 2 a * 2 a * 2
2 1

N je broj brojnog sistema izraen znamenkama a, a znamenke sistema: 0 ili 1, 2 je baza (osnova) brojnog sistema.

Pretvaranje dekadnog broja u binarni broj

Pretvaranje dekadnog broja u binarni broj moe se izvriti na dva naina: 1. dijeljenjem s 2 ili 2. pomou tablica. Pretvaranje dijeljenjem sa dva je postupak koji se openito moe primijeniti za pretvaranje dekadnih brojeva, u brojeve bilo kojeg sistema, dijeljenjem sa osnovicom tog sistema.

Pretvaranje dijeljenjem s dva, vri se sukcesivnim dijeljenjem s 2. Ostatak dijeljenjem predstavljaju brojke 0 ili 1. Kad se dijeljenjem doe do operacije 1 : 2 = 0 i 1 ostatak, dijeljenje je zavreno. itanje rezultata vri se odozdo prema gore. Na ovaj nain se vri pretvaranje cijelih brojeva dekadnog brojnog sistema u binarni brojni sistem.

Primjer
(125)10 = (? )2 125 : : : : : : : 2 2 2 2 2 2 2 = 62 = 31 = 15 = 7 = 3 = 1 = 0 1 0 1 1 1 1 1 Binarni broj je:
1111101

Kraj je kad je broj koji smo dobili itamo odozdo prema gore sistema djeljenjem manji od baze brojnog

Pretvaranje decimalnih brojeva vri se sukcesivnim mnoenjem s 2 i upisivanjem dobivenog cjelobrojnog dijela (0 ili 1) kao brojke binarnog broja. Mnoenje se nastavlja dok se ne dobije rezultat u decimalnom dijelu = 0 ili dovoljno mala vrijednost.

Primjer
(0,6875)10 = ( ?)2 0,6875 * * * * 2 2 2 2 = = = =

1 0 0,375 0 0,75 1 0 0,5 0 1 0,0

itanje vrimo odozgo dok na dolje Mnoenje nastavljamo rezultat ne bude 1 ili priblino 1. Binarni broj je:
0, 1 0 1 1

Pretvaranje mjeovitih brojeva vri se tako, da se prvo pretvori cjelobrojni dio broja po pravilima za pretvaranje cjelobrojnih brojeva, a zatim decimalni dio broja po pravilima za razlomljene brojeve.

Pretvaranje binarnog broja u dekadni brojni sistem

Pretvaranje binarnih brojeva u dekadne, moe se izvriti na vie naina. Jedan od postupaka je i zbrajanje mjesnih vrijednosti.

Primjer

( 1 (16

0 8

1 4

1 2

0)2 1)10

16 x 1 + 8 x 0 + 4 x 1 + 2 x 1 + 0 x 1 = 22 (10110)2 = (22)10

Broj (101100,11)2 u binarnom sistemu ima vrijednost:

(101100,11)2 = 1x25 + 0x24 + 1x23 + 1x22 + 0x21 + 0x20 +1x2-1 + 1x2-2 = (44,75)10

Binarno sabiranje
0+0=0 0+1=1

1+0=1
1 + 1 = 0 (1 prenos)

Binarno oduzimanje
0-0=0 1-1=0

1-0=1
0 - 1 = 10 - 1 (1 posudba)

Binarno mnoenje
0*0=0 0*1=0

1*0=0
1*1=1

Binarno dijeljenje
0 / 0 = nedijeljivo 0/1=0

1 / 0 = beskonacno
1 + 1 = 0 (1 prenos)

Primjer
1 1 0 1 1 : 1 1 = 1001 1 10 100 -1 1 00011 -11 00