Velika kozmika uenja Isusa iz Nazareta

Velika kozmika uenja

ISUSA iz Nazareta
Svojim apostolima i uenicima

koji su mogli shvatiti

ivot ljudi istinski ispunjenih Bogom

Objavljeno od Krista, Sina Bojeg i Otkupitelja svih dua i ljudi, preko Boje proroice, Gabriele - Wrzburg

Krist, klju
od vrata ivota Univerzalni ivot

1. izadnje na hrvatskom jeziku Licencijsko izdanje s odobrenjem izdavaa: Verlag DAS WORT GmbH Max-Braun-Strasse 2 97828 Marktheidenfeld-Altfeld, Deutschland djela s njemakim originalnim naslovom: Die groen kosmischen Lehren des Jesus von Nazareth an Seine Apostel und Jnger, die es fassen konnten Knjiga br.134 hr hrvatski - kroatisch Za sva pitanja od znaaja za sadraj mjerodavno je njemako originalno izdanje U Hrvatskoj izdaje: Univerzalni ivot Zagreb, Breenskoga 4 Sva prava pridrana naklada 1000 primjeraka ISBN - 953-6284-10-3

Sadraj Predgovor .................... 7 15

Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Velika kozmika uenja Isusa iz Nazareta Svojim apostolima i uenicima koji su mogli shvatiti ivot ljudi istinski ispunjenih Bogom 17 Dodatak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 279

Predgovor U ovoj monoj prekretnici vremena u kojoj snano zapoinje kozmiko-duhovno razdoblje, kad ljudi sve vie i vie pitaju o biu Bojem i idu Unutarnjim putem prema srcu beskonane ljubavi, Krist je ostvario Svoju rije koju je kao kao Isus iz Nazareta izrekao: Imam vam jo mnogo toga rei, ali kada doe onaj, Duh istine, On e vas voditi u svu istinu. Duh istine je Krist Boji, jedno s vjenim Ocem, Duh ivota, moni, sveobuhvatni, sveprisutni Ja Jesam. U ovom kozmikom razdoblju, u monom obratu od materijalizma k duhovnosti, Bog, Vjeni, poslao je nama ljudima jedno bie koje On naziva Svojom proroicom i izaslanicom. Mi Kristovi prijatelji u Univerzalnom ivotu koji ivimo s proroicom i izaslanicom Bojom, koju jednostavno nazivamo svojom sestrom Gabriele, moemo rei: K nama je kao ovjek dolo bie s boanskom svijesti, koje nas moe voditi u vjene zakone, u na ivot. Poslije Isusa iz Nazareta nije bilo vie takvoga proroka. Mi ne samo da tvrdimo, nego mi znamo da je ona poslije Isusa iz

Nazareta, najvei prorok. Djela Gospodina preko nje su toliko sveobuhvatna i detaljna kakva jo niti jedan prorok nije stvorio, osim najveeg proroka svih vremena, Isusa. Prema rijeima Gospodina naa sestra Gabriele nastavlja tradiciju velikih proroka od Abrahama preko Mojsija, Izaije, Jeremije, Ezekiela, Daniela do Isusa. Krist Boji snano je govorio i govori preko nje. Mi doivljavamo najvie duhovne objave, mudrosti nad mudrostima usmeno i pismeno. Njegova Sveta rije ve sada obasjava Zemlju. Moni Duh Boji u Kristu govori nam esto preko Svoje proroice po jedan sat i vie. Preko boanske rijei objave primili smo cjelokupni Unutarnji put koji nas vodi u kozmiki bitak, k vjenom izvoru, beskonanoj ljubavi, k boanskom zakonu koji mi, kao bia u Bogu, jesmo. Krist Boji darovao nam je jo toga, kao Unutarnju Duhovnu=Kristovu crkvu, monu uiteljsku crkvu, u kojoj proroica Boja pouava vjene zakone i iz vjenog zakona objanjava takoer zakon sjetve i etve, kauzalni zakon. Vjena domovina pribliava se ljudima koji iz tjedna u tjedan

sluaju i sve vie i vie ispunjuju ono to je batina svih nas: nesebinu ljubav, nebeski vjeni zakon. Krist Boji, jedno s vjenim Ocem, dao nam je sada preko proroice i izaslanice Boje, nae sestre Gabriele, ovo mono djelo, Svoje uenje kao Isusa iz Nazareta, za dananje doba. Sadraj knjige Velika kozmika uenja Isusa iz Nazareta Svojim apostolima i uenicima koji su mogli shvatiti. ivot ljudi istinski ispunjenih Bogom ima dubinu bitka; pribliava nam vjenu domovinu, na istinski, vjeni ivot. To to nam je ovdje poklonjeno, jo nikad nije bilo na ovoj Zemlji i nikada nee ponovno doi na ovu Zemlju, jer ivimo u monoj prekretnici vremena. S proroicom i izaslanicom Bojom zavrava tradicija velikih proroka. Krist, Sin Svevinjega, na Otkupitelj, sam dolazi! On je to navijestio kao Isus, On je to navijestio kao Krist, i mi to danas sluamo uvijek iznova preko Njegove proroke rijei: On sam dolazi sada. Ne vie kao ovjek, nego u duhu - kao

Vladar Svoga Kraljevstva mira na Zemlji. Veliki i mali Boji proroci, dakle istinski proroci, viestruko su prikazali put Njegovoga dolaska. Posljednji prorok u monoj prorokoj tradiciji donio je najvei spektar sveobuhvatnog vjenog zakona. On ga je dobio s Neba za ljude Zemlje, a prije svega za ljude Novoga doba, koji napreduju prema Kraljevstvu mira Isusa Krista, koje se ve sada izgrauje u ovom vremenu u kojemu se Zemlja poinje istiti od svih triarija i smea. Njemu, velikome Sve-Jednom u Kristu, neka bude ast, hvala, slava i zahvalnost. On nas ljude nikada ne ostavlja same. On je poslao nju, proroicu Boju u tradiciji velikih proroka. elimo se i mi skromno zahvaliti biu u ovjeku za velike rtve i djelo ljubavi na nama, meu nama i s nama, kao naa sestra. Ovom knjigom dano nam je jedno mono duhovno djelo. On, veliki Duh, Krist, Svojim najviim objavama vodi nas pomou nae sestre Gabriele naoj duhovno boanskoj batini, u vjeni zakon ljubavi. Iz nje On

10

je objasnio i zakon sjetve i etve, kauzalni zakon, ime nam daje uputu kako da korak po korak izaemo iz bezizlaznosti ljudskoga ja, iz vezanosti i sudbinske zapletenosti. Ova knjiga koju mi elimo zvati Svetom knjigom, nastala je sasvim postupno. Dijelove iz nje pouavala je naa sestra ponajprije u Unutarnjoj Duhovnoj=Kristovoj crkvi, velikoj uiteljskoj crkvi Duha Bojega na Zemlji. Do tiskanja ovoga djela objave Krist Boji davao je stalno nove zakonitosti i preko Svoje proroice stavio do znanja da e On, Krist, tumaiti te zakonitosti preko svijesti Svojega instrumenta u velikoj uiteljskoj crkvi, u Unutarnjoj Duhovnoj=Kristovoj crkvi, tako da voljni ljudi mogu gledati sve dublje u svoju duhovno-boansku batinu, u ono to jesu kao bia u Bogu. Tako e ova knjiga biti jo nastavljena, jer je beskonanost dakako beskonana. To to mi ljudi moemo shvatiti rijeima, to e veliki Duh dati, jer dolo je vrijeme kraja; pred vratima je obrat i Njegov Sveti dolazak. Ova sveta knjiga sluit e dakle u velikoj uiteljskoj

11

crkvi, kao knjiga za kolovanje. Bog, Vjeni u Kristu je naoj sestri Gabriele, koja Mu je sasvim posvetila svoj ivot, povjerio najvie darove milosti time to je otvorio njenu nutrinu toliko da u njoj blista kamen mudrosti, boansko, tako da je ona u stanju tumaiti Svetu rije za svako stanje svijesti, da svaki ovjek moe slutiti i razumjeti to znai biti Duh iz Njegovoga Duha. Blago s Nebesa, ova Sveta knjiga, bit e prueno svima koji je ele rado primiti kao svoje duhovno vlasnitvo. Samo svojim razumom ovjek ne moe shvatiti ono to je Nebo pripravilo onima koji tee k Nebu. Sveta rije, Apsolutni zakon, upravo e u ovome vremenu preokreta i izbijanja duhovnoga, nai mjesta meu onima koji se ele promijeniti u Kristovom Duhu. Jer kako bi se mogla izvriti duhovna evolucija ovjeanstva bez znanja Apsolutnog zakona i bez znanja kako se on primjenjuje na pravi nain u ovjekovoj svakodnevnici. Kako bi inae moglo izrasti novo ovjetvo, nova etika i moral, pravo kranstvo, prakranstvo? Samo time da duhovno,

12

boansko sve vie i vie proima ivot ljudi, da raste Kristovo Kraljevstvo svjetla, Kraljevstvo mira, s ljudima koji na Zemlji ive slino kao na Nebu tako to ispunjuju nebeski zakon. Tako emo u sebi na pravi nain primiti i prihvatiti dar Neba, pouke Apsolutnoga zakona i kauzalnoga zakona protumaenog iz Apsolutnog zakona. Snaga zraenja Apsolutnog zakona dat e nam poleta da u sebi jo postojee ljudsko spoznamo, svladamo, i time oistimo svoju duu te tako napredujemo u ivot u Duhu Bojem, koji je ivot u zakonu Bojem, u unutarnjem bitku. Kristovi prijatelji u Univerzalnom ivotu, sljedbenici Isusa iz Nazareta.

13

Uvod

a, vjeni zakon, Krist Boji, objanjavam ti Ja Jesam, vjeni bitak, koji i ti takoer, u Meni, jesi. To to Ja ee ponavljam, istinu, i to objanjavam iz triju djetinjih osobina Strpljivosti, Ljubavi i Milosra, - za tebe je, kako bi u sebi pronaao Mene, Krista Bojega. Ja obasjavam bitak - Mene i tebe - iz razliitih perspektiva, da postigne jasnou o Meni i o sebi i da sebe pronae u jednom ili u nekoliko ponavljanja, da bi takoer pronaao i Mene koji Sam u svakom ponavljanju. Jer u svakom ponavljanju Ja Sam istina koja je opet samo drugaije izgovorena, to jest drugaije objanjena - za tebe.

15

Velika kozmika uenja

iz Nazareta
Svojim apostolima i uenicima koji su mogli shvatiti

ISUSA

ivot ljudi istinski ispunjenih Bogom

17

A JESAM alfa i omega, poetak i kraj materijalnog univerzuma i podruja dua. Vi trebate sazreti u Meni i sa Mnom u vjeni ivot, gdje Sam Ja u Ocu, tako ste i vi sa Mnom u Ocu. Tamo nema ni poetka ni kraja, jer Bog jest i mi smo u Bogu. Jer Ja, Krist Boji, uzdiem sve u svjetlo istine. Ja Sam ivot, Krist, Sin Boji. Tko u sebi dopusti da nastajem Ja, Duh ivota, Krist, taj je ponovno pronaao svoju duhovnu batinu. Tada se bie vraa kui Bogu, vjenom Ocu, budui da je iz Njega. Svi e uskrsnuti u Meni. Sve koji vjeruju da su izgubljeni Ja u pronai. A slabi e u Meni ojaati, jer Ja Sam uzvienost u Ocu. On veliki Sve-Jedan, prenio Mi je zadau da sve to se inilo izgubljenim, dovedem natrag u vjeni bitak.

19

ao Isus iz Nazareta govorio sam, onima koji su me mogli razumjeti, bez poredbi o zakonu ivota. Onima koji Me nisu mogli razumjeti svete rijei bile su tajne; poradi toga govorio sam stalno u slikama. No sada je dolo vrijeme kad Ja, Krist, objavljujem zakon ivota svima, da Me nau, jer Ja Sam na putu podizati Svoje Kraljevstvo na Zemlji. Tko ima ui, neka uje! Nastaje novo ovjetvo. Ja, Krist, Mojima, koji Me istinski slijede, donosim unutarnju reformu, duhovnu obnovu za Unutarnji ivot. Svijet osjetila propada duhovni svijet se uzdie i s njim svi oni koji su usmjereni na Mene, Krista. To su oni plemeniti, fini, koji donose Unutarnji ivot, novo ovjetvo u Meni, Kristu. Mnogi svijetu okrenuti gledat e njivu smrti i na koncu praznih ruku ui u carstvo smrti u kojemu e ivjeti kao duhovni

20

mrtvaci. To su oni koji nisu svladali svoj zemaljski opstanak, koji su u zemaljskoj koli zanemarili rast nutrine. Novi ovjek njeguje zajednitvo, jer je razvio smisao zajednitva, ope dobro: Jedan za sve i svi za Jednoga. Novi ovjek u Meni, Kristu, ne poznaje nasilje, ne poznaje traenje vlasnitva ni razmiljanje o vlasti. On je luonoa koji zrai svjetlo i svjetlom istine zapali sve koji doista tee za istinom. Novo ovjetvo i nova Zemlja imaju za nekoliko stupnjeva vie titranje. To vie ne moe postii onaj koji je obuzet svijetom, koji je pohlepan, koji tei za vlau i ugledom. On pada u svoje vlastite valove, u ono to je sam stvorio. Novo ovjetvo su ljudi duhovnoga plemstva, s unutarnjim vrijednostima, jer Ja, Krist, uskrsnuo Sam u njima.

21

Novi ovjek u dobu duha posjedovat e podruje Zemlje. Vjeni bitak struji kroz sva podruja i na Zemlju. Tko je probuen za istinu, probuen je za bitak, za stvaralaku snagu i za stvaralaki ivot koji preplavljuje Zemlju, koji proima ljude to oplemenjuju svoje due. Ti ljudi donose stvaralake misli novoj Zemlji.

22

hvatite vi ljudi ovoga vremena. im se ovjek obrati i odrekne materijalistike djelatnosti, on ide prema unutra u carstvo tiine. Tek to uini jedan korak, spoznat e da mu je Bog, Vjeni, ve odavna pripremio taj put. ovjek koji tei istinitosti ne svladava svoje nisko ja radi sebe, ve da bi ponovno postao boanskim.

o to vam objavljujem je put prema boanskome zakonu a takoer i boanski zakon sam.

23

oite svi k Meni, jer Ja Sam ivot koji vas obogauje. Ja Sam unutarnje bogatstvo, Krist, koji se vama daruje. Otvorite svoja srca - i postat ete mislioci srcem koji gledaju prema unutra, doputajui tako da Kraljevstvo nutrine doe na Zemlju. Ja Sam Kraljevstvo nutrine. Stoga doite u svoju nutrinu i znajte: Svaki od vas je hram Duha Svetoga. istite hram; tada posveujete svoje osjeaje, misli, rijei i djela i bit ete novi ovjek koji ne misli statiki nego dinamiki, koji proima tri dimenzije jer je dijete svemira - sin i ki Boja, koji ive sinovstvo i kerinstvo jer ive u Bogu, svome Ocu.

24

a Sam sve u svemu.

Pogledaj grm - i nai e Mene. Podigni kamen - i nai e Mene. Pogledaj prema zvijeima - i opazit e Mene. Gledaj duboko u ovjeka - i nai e sebe, a time i Mene, Krista, sopstvo u sebi. Promatraj ivotinju - i nai e Mene. Osjeti vjetar - i ut e Mene. Promatraj kap vode - i promatrat e sebe u Meni. Jer Ja Sam ivot u svemu, i ti si ivot u svemu, i sve je u Meni, i sve je u tebi. Mi smo ujedinjeni u Njemu, velikome SveJednom, koji j e s t vjean rijeka bitka i personificirani bitak. On je svemirska rijeka i kap sama.

25

nage svemira skrivene su samo onome koji ne poznaje svoje istinsko sopstvo. Tko eli iskusiti snage svemira taj ih mora otkriti ostvarivanjem.

o to vidi, u tome Sam Ja. To to uje, u tome Sam Ja. Ja Sam sve-u-svemu, cjelina. Ako si probuen za cjelinu tada si bitak. Ti vidi bitak. Ti uje bitak i govori jezikom bitka. Ti gleda, uje i govori Mene, jer Ja Sam cjelina u tebi. Ja Sam cjelina u tvome blinjem, u tebi, u cvijetu, u travki i u kamenu.

26

Ja Sam tvoj - ti si Moj. Ja Sam svemir - a ti si svemir u Meni, svemiru. Ti ne pita - ti zna. Ti ne vidi - ti gleda. Ti ne uje - ti slua i zna.

tebi. U tebi je istina koja zna sve, koja sve i svakoga poznaje. Ne treba se osvrtati za svojim blinjim, ne treba stvari promatrati izvana - to jest, to je u tebi. Sve to vidi je samo odraz istine, dakle refleksija koja nije apsolutna istina. To to je unutra u tebi, svjetlo, istina, to ti kao bie u Bogu u istome bitku jesi, to je

e gledaj nikad prema vani. Svjetlo je u

27

na Nebu poprimilo lik i oblik u najistijoj supstanciji. To to je u najdubljoj nutrini tvoje utjelovljenje due, na dnu due, to je neopteretivo svjetlo, vjena istina. To jest i ostaje vjeno bitak. Samo je jedna odreena koliina boanske energije, odmetnitvom jednog bia od Boga bila pretvorena u energiju Pada, iz ega su nastala podruja Pada, bia Pada i ljudi. Ovu koliinu boanske energije Vjeni je dao sljedeim biima Pada za odranje njihovog ivota. To je nanie transformirana boanska energija. Stoga su materija i sve nie transformirane energije samo odrazi istoga bitka.

28

cijeloj beskonanosti postoji samo jedan princip: odailjanje i primanje. To to odailje, to jesi; to zrai. To to zrai, to ti se vraa.

ko ivi u najdubljoj nutrini, u Bogu, taj je boanski. On zrai vjeni zakon, isto, lijepo, fino, apsolutnu ljubav - bitak koji on jest. Vjeni zakon, isto, lijepo, plemenito, fino, apsolutnu ljubav, zrai ono to izlazi iz Bogom-ispunjenoga, zatim opet ulazi u njega i prolazi kroz njega. U bitku, koji je vjean, ivi isto bie i ima svoje postojanje jer je ono samo vjeni bitak, vjeni zakon, Bog: istota, ljepota, sloboda, plemenito i fino, nesebina ljubav. isto bie je bitak u svemirskoj struji, u Bogu, u bitku.

29

Optereene due u podrujima ienja i utjelovljene optereene due, ljudi, ne ive kao bitak, niti se kreu u struji bitka. Tko ne ivi u Bogu, ivi u samostvorenom svijetu koji se sastoji od njegovih ljudskih osjeaja, misli, rijei i postupaka, koje on naziva svojim bitkom i svojim sopstvom. To je mali svijet ljudskoga ja. U tome malom svijetu on ivi, kree se i vjeruje da je jedino tamo njegovo opstojanje. On tada vidi samo oima svoga malog svijeta koji se dade usporediti s jednom ahurom. Time on vidi takoer samo mali uahureni svijet svoga blinjeg. On vidi samo povrinu ivota, odraz, jer ivi samo u vanjtini i kree se samo u svome malom svijetu, u svojoj ahuri koju je sam ispleo svojim optereenim osjeajima, mislima, rijeima i postupcima. To je njegovo stanje svijesti.

30

Niti maloga uahurenog svijeta su kao zidovi koje on gleda i koje naziva istinom. Budui da on gleda samo zidove svoga malog, vlastitog svijeta, on gleda takoer samo zidove maloga svijeta svoga blinjeg. On gleda dakle samo u zrcalo istine i ne vidi samu istinu. On govori o istini, mislei time na odraz istine, na ono to je sam unio, ime se sam opreo, u to vjeruje jer samo to vidi. On, dakle, vjeruje samo u ono to vidi, i to naziva istinom. U cijelome svemiru postoji samo jedan princip: odailjanje i primanje. Svatko odailje sebe samoga - to to on jest, svoje osjeanje, miljenje, govor i postupke. isto bie ivi i djeluje u istome vjenom zakonu i iz njega, zakona svemira. Neisti ivi u svome malom, samostvorenom svijetu koji se sastoji od njegovog

31

neistog, dakle od neistota njegovih osjeaja, misli, rijei i postupaka. U ovom svom uahurenom svijetu on ivi i kree se te osjea, misli, govori i postupa onako, kakav jest, iz ega se njegov uahureni svijet sastoji. Optereeni ovjek moe se usporediti s gusjenicom. Optereeni ovjek - gusjenica - upreda se tako dugo u svoj mali svijet dok ne spozna da se mora isahuriti, to jest otvoriti, da bi postao leptirom, biem svjetla koje ivi i kree se u Bojem zakonu svemira, i ije je postojanje u Vjenome, u svemirskome principu, koji jest sopstvo i koji sam sebe izraava kao sopstvo: ono isto, fino, plemenito, lijepo, nesebina ljubav, zakon svemira, apsolutnost, vjeni bitak, vjena istina. Stoga se svaka ahura mora otvoriti, dakle odmotati ono ime se oprela, da bi se u tome

32

spoznala, da bi spoznato okajala, molila za oprotenje i oprostila i spoznato ne ponavljala. Tad se razvezuju niti njegove ahure; padaju zidovi koje je ovjek dosad gledao i koje je nazivao istinom - njegov mali ja-svijet koji je bio samo odraz istine. Svijetla dua i ovjek okrenut u nutrinu, prema svetitu, gledaju tada vjeni bitak, vjenu istinu, u samome sebi. Vjeno sopstvo je istina. Tko je postao istinom, sam je istina, sopstvo, bitak, Ja Jesam, vjeni zakon ljubavi. Oima istine ovjek u sebi gleda takoer ono to je vani. On proima odraz istine i u svim ljudima, dogaajima, razgovorima i zbivanjima gleda istinu. Oima istine on vidi i neistinito. On ne moe biti obmanut jer on je istina i gleda

33

oima istine te sve govori, raspravlja i izvrava u istini. On je dakle istina koja je vjeni zakon svemira, u kome on ivi, u kome se kree, iz kojega crpi i ime djeluje. On je istina, zakon u svakom osjeaju, u svakoj misli, u svakoj rijei i svakom postupku. Budui da je istina, bitak, vjeni zakon, u tebi i da istinito, vjeno, poprima lik i oblik ponajprije u tebi a tek onda u vanjtini, u tvojoj okolici i u svijetu, mora ivjeti u sebi, u Presvetome koji prebiva u tebi. Stoga spoznaj: Ti si hram Jednoga, Svetoga koji prebiva u tebi. Zapamti sljedei pouak istine i po njemu ivi: Prebivaj u sebi, jer ti si hram Jednoga, Svetoga, koji prebiva u tebi.

34

Prebivaj u sebi znai: Ne doputaj nikakve ljudske sebine misli. Sve svoje osjeanje, miljenje, govor i djelovanje uzdigni k Bogu. Govori samo ako te pitaju i tada iskljuivo po vjenome zakonu reda hrama - ne previe i ne premalo; mjera je u tebi. Ili govori, ako je znaajno za tvoga blinjeg, ako mu moe dati darove ivota. Ne pitaj iz radoznalosti. Ako je mogue ne pitaj uope; jer to to treba uti i znati, dobavit e ti onaj koji prebiva u tebi. A kad je tvoj blinji pored tebe utonuo u meditaciju ili u misli, ne oslovljavaj ga da bi mu protumaio svoju ljudsku mudrost, jer ne zna gdje se upravo nalazi, s kim ili s im je u komunikaciji. Ne smetaj svome blinjem - tada ni tebi

35

nee nitko smetati, jer e tad biti paljivost sama. A ako tvoj blinji jede ili radi, ne ometaj ga, osim ako mu ima neto vano i bitno priopiti, jer ne zna s kim ili s im komunicira.

e rasipaj energiju; jer time oslabljuje svoju duu i svoje tijelo. Istovremeno naputa sveto mjesto u svojoj najdubljoj nutrini, boanstvo u sebi i upuuje se izvan sebe. Tada se poinje oslanjati na hram svoga blinjeg i poinje zahtijevati, jer tvoja duevna i fizika energija slabi. Tko ne prebiva u svome hramu, postupno

36

zaboravlja da je i sam hram Svetoga Duha, jer vie ne odrava red hrama koji kae: Ostani u sebi. U svetitu saznaje i prima sve za sebe i svoga blinjeg. U sebi razabire sve to treba ili ne treba rei. U svetitu, u sebi, ti prima takoer i snage za svoj svakodnevni rad. Tko ne odrava istim svoj vlastiti hram, taj gradi izvanjske hramove ili ih odrava svojom energijom u obliku potvrivanja rituala, dogmi i kultova te svojim talentima i srebrnjacima. On tada postaje zatoenikom jednog reda koji nije sveti Red, Bog. Tko u Bogu, u svome hramu ima dom, taj ivi u najdubljoj nutrini, u svetitu, i nee nikada prodrijeti u hram svoga blinjeg i oskvrnuti ga. Ne provaljuj dakle nikada u hram svoga

37

blinjeg svojim nepopustljivim eljama, svojim htijenjem, svojim predodbama i miljenjima. Ne djeluj nikada odreivanjem i zahtijevanjem na svoga blinjeg i takoer ne prisiljavaj ga da ini ovo ili ono. Popusti li on tvome pritisku jedino zato da bi ti uinio uslugu ili da bi imao mira od tebe, tada si postao razbojnikom i pljakaem, jer si mu oteo dio njegove ivotne snage. Potuj hram svoga blinjeg jer i on treba nauiti red hrama i preko svojih slabosti i greaka - koje on vidi samo onda kad mu ne prijei uvid - spoznati sebe i oistiti ono ega je svjestan, tako da se i on moe vratiti u svetite, u svoj hram koji se sve vie i vie isti. Potuje li zakonitosti reda hrama, tad potuje i sebe samoga i svoga blinjeg. Tko ne potuje samoga sebe, ne potuje ni

38

svoga blinjeg, jer se on sam ne dri reda hrama, zakona hrama. Red hrama je zakon hrama; to je vjeni Sveti zakon; to je ivot u Bogu i s Bogom. Tko se dri zakona hrama, taj uzdie svoja uvstva, svoje osjeanje, svoje miljenje, svoj govor i djelovanje k Bogu i time je on ispunjen Bogom, a ono to on osjea, misli, govori i izvrava sadri boansku snagu. Tko se dri zakona, Boga, taj je jedno sa svojim blinjim i sa svim bitkom, jer onaj tko se dri vjenoga zakona jest bitak. Upamti: Ti si hram Jednoga, Svetoga, koji prebiva u tebi. Dri, dakle, svoj hram istim tako to odrava red hrama.

39

udi svjestan svakoga dana iznova da u tebi prebiva Svemudri, Vjeni, koji zna sve, koji je s tobom, koji ti govori, koji poznaje svaki odgovor i rjeenje.

Ujutro kod buenja, prije svakog razgovora, prije nego pone s nekim radom, kad sretne svoga blinjeg i s njime razgovara, misli pritom: Svemudri, Vjeni, koji sve zna, prebiva u tebi. On govori tebi. On govori preko tebe. On te vodi kroz razgovore. On djeluje kroz tebe u svakoj situaciji. On je snaga pri radu.

40

isli na to: Ne doputaj da se u tvojoj svijesti i podsvijesti vitla beskorisno i neiskreno. Tko ivi svjesno, budan je i poznaje lutalice koje se uljaju da bi ga zavele. Uzmi bi unutarnje snage i otjeraj od sebe sve neiskreno to se ulja tako da nema pristupa u posveeni hram. Svladavanjem tvojih misli i osjetila tvoj hram je oien. To to se ulja, svaku napast, otjeraj od sebe! Meutim prije nego otjera napast od sebe, pozdravi ono dobro u njoj i dopusti mu da se u tebi kree. Pokretanje dobra u tebi izaziva bol u zlu, u napasniku to stoji iza napasti. Bol je savjest koja kuca na vrata zla i svraa na sebe pozornost kao pomo i snaga za preobrazbu i istovremeno se nudi za to.

41

Time zlo ima mogunost za samospoznaju i ienje. Zlo to dolazi izvana je napast iza koje stoje napasnici koji skreu na tebe negativne snage da bi te provjerili jesi li ipak podloan njima. Isto se dogaa u tebi, osloboditelju, samo obrnutim tijekom: Dobro u tebi kuca na vrata zla da bi ga pokrenulo na uviavnost, na samospoznaju i obraenje. Doleti li dakle zlo, tad stupi pred vrata svoga unutarnjeg hrama i donesi zlu darove dobra. Po reakciji leteih misli koje si razabrao primijetit e reakciju napasnika. Osjeti li da su tvoji nesebini darovi nali odaziv, da su dakle bili prihvaeni, tada dodaj jo daljnje. Uputi tada napasnika na KristovuBoju svijest i ponovno stupi u unutarnje svetite, u svoj hram.

42

Tamo, u svom najunutarnjijem, ne doputaj nikakve ljudske misli i reakcije. uvaj ono dobro napasnika u svom najunutarnijem i pokrei ga s vremena na vrijeme; tada mu odailje zakon svemira. Ti mu dakle odailje darove nesebine ljubavi. Ti meutim nemoj ii na prijem; prepusti to Kristu Bojem i Njegovome djetetu, napasniku. Kako se tvoj blinji ponaa i to odailje tie se jedino vjenog Oca i Njegovoga djeteta. Ti odravaj red hrama: uti! utjeti znai biti u tiini. Tko ivi u svetitu, u Bogu, kroz njega ivi i govori Bog. U hramu Bojem ne mogu opstojati ljudske misli. Prebivaj u sebi bez misli, dakle utke.

43

A kad misli, tad misli boanski. A kad govori, tad govori zakon Boga govori boanski. Govori samo boanski i to samo onda kada tvoj blinji eli darove iz zakona ivota. Upamti: Tvoji isti osjeaji i tvoje iste misli su boanski. Tvoja nesebina, plemenita, dakle etika osjetila su fina. Ona su antene u svemir, koje stre u Nebo, jer ti ivi u bitku, u Nebu, i tako prima i od Neba.

44

ikada ne podii pogled na svoga blinjeg, jer e vidjeti samo sebe. Tek kad naui gledati kroz sebe, iz svoje najdublje nutrine, iz svetita, tad e proeti i svoga blinjeg. Sve dok nisi u stanju proeti svoga blinjeg, ne prihvaa ga niti u svojoj najdubljoj nutrini. Tek kad otkrije boansko svoga blinjeg koje je takoer i u tebi, poznat e svoga brata i svoju sestru u sebi. Sve dok nisi u stanju proeti svoga blinjeg, on ti je tu, jer si i ti jo tuinac, daleko od vjenoga bitka. Kad oboje promete jedno drugoga, tad vas dvoje govorite jezikom bitka i svjesno ste ujedinjeni, a takoer ujedinjeni u Bogu.

45

e reci nikad: Ovaj ovjek mi je tu. Iako ti je omota due nepoznat, dakle tu, ipak budi svjestan: Sadraj omotaa, ono isto u nutrini due je jedan dio tebe. Ne poznaje li svoga brata i svoju sestru, tada ne poznaje niti sebe samoga, jer u sebi nisi otkrio isti dio svoga blinjeg. Sve dok razdvaja na poznat i tu, daleko si od Boga. Zato nikada nemoj vidjeti sebe kao ovjeka, ve gledaj sebe i svoga blinjeg kao odsjaj i sliku i priliku Boju i gledaj ga kao svoga brata ili svoju sestru u sebi. Tada spoznaje u sebi da je ivot bitak jer je sveprisutan u tebi i u svemu - najmanje u velikom i veliko u najmanjem.

46

azmisli o sljedeoj zakonitosti: Ti si razgovarao s jednim ovjekom kojega poznaje samo po imenu, jer ti ne poznaje ono od ega se on sastoji. I tvoj blinji koji ivi samo u vanjtini, ne poznaje sebe samoga, jer i on ne zna od ega se sastoji. On, dakle, ne poznaje sebe, a ni ti ga ne poznaje. Ako se dakle oboje ne poznajete, tad ne poznajete ni Boga; stoga je svako od vas osamljen. Bog, vjeno ljubei Otac, poznaje svakoga pojedinano, jer On svako dijete ljubi i nosi u Svome velikom oinskom srcu.

47

ve je u tebi. ivot je u tebi, i ti ga ispunjuje iz sebe. Budui da se sve ponajprije izvrava u tebi, vjeni bitak je bez sjene. Stoga ne postoji gore i dolje, ni naprijed i natrag, ni lijevo i desno.

Sve-Jedinstvo je jedan moan kristal koji blista u svim fasetama Unutarnjeg ivota i svako zraenje proima svaku fasetu. ovjek govori o gore i dolje, o naprijed i natrag, o lijevo i desno, jer gleda samo izvanjskim oima i registrira samo refleksije istine. Ljudskim pogrenim ponaanjem on je stvorio zgunjavanje, ime je nastao nain miljenja triju dimenzija, budui da on svojim fizikim oima ponovno gleda samo na zidove svog samostvorenog uahurenog svijeta i smatra ga realnim i kvalitetom svog ivota. Gustoa, materija, nije nita drugo nego nanie-transformirana Boja energija, prepolarizacija svjetla u sjenu.

48

Tko ivi u ovome ljudskom svijetu sjena, njegova je dua zasjenjena, a on kao ovjek je na ovoj Zemlji da ukloni ono to je dua pridonijela zasjenjenju cjelokupnosti - osim ako bie svjetla ne dolazi po nalogu Svemoguega da bi ovjeku, zasjenjenoj dui, pokazalo putove izlaska iz labirinta njegovoga mranog ja.

oe li odravati red hrama, tada budi svjestan: ivot je cjelina: on je cjelina gore i dolje, naprijed i natrag, desno i lijevo. Ako si to spoznao i ivi u najdubljoj nutrini svoga hrama, tada takoer crpi iz svoje najdublje nutrine. Ono to je izvanjskom ovjeku gore i dolje, naprijed i natrag, desno i lijevo, to je ovjeku nutrine ivot u njemu samome, cjelina.

49

Odrava li red hrama, tada ivi u hramu, u Svetitu Bojem u sebi, i spoznaje sebe. Ako si sebe spoznao kao bitak, tad poznaje svoga blinjeg, jer ti poznaje svemir, bitak. Ne treba tada traiti - ti si primio, jer bitak daje vjeno. On daje u tebi. On struji kroz tebe i objavljuje se u tebi i u ovome svijetu. Spozna li sebe kao bitak i ivi li u bitku, tad se ne treba osvrtati da bi naao istinu, bitak, jer ti zna da je ono to je natrag jednako kao naprijed. Ne treba gledati desno ili lijevo, jer zna da je desno i lijevo jednako kao natrag i naprijed. Ne treba gledati ni gore ni dolje; ti zna da je gore i dolje jednako kao naprijed i natrag, kao desno i lijevo: ivot, veliko u najmanjem i najmanje u velikom, u tebi, bitku.

50

Upamti i nosi to stalno sa sobom: Bog je sveprisutan; Bog je sve posvuda. U najveem je najmanje, u najmanjem je najvee, Bog. Ako si naao sebe, naao si i Boga, i svemir je tvoj dom. Tada se ne treba osvrtati za svemirom niti gledati desno, lijevo, gore, dolje - svemir je u tebi; Bog je u tebi; tvoj blinji je u tebi; sve snage prirodnih carstava su u tebi. Ako si naao sebe tada sve gleda u sebi, jer ti sam si sve u svemu. Upamti ponovno i nosi to svjesno u sebi: Dri li svoj hram istim tada si otvorio sve u sebi, i potuje hram svoga blinjeg i gaji duboko potovanje prema Presvetom koji prebiva u tebi i tvome blinjem i u svim ivotnim oblicima prirode.

51

Ti si bogat jer svemir je u tebi. Stoga nalazi sve u samome sebi - najmanje u velikom i veliko u najmanjem.

ve i daljnje podrobnosti vjenoga zakona pouavao sam Ja, Krist, kao Isus, one Moje apostole i uenike koji su ih mogli shvatiti. Ali uvijek iznova morao sam im objanjavati i put prema vjenome bitku, zakon pada, zakon sjetve i etve. Zakon pada je nanie transformirana Boja energija koju je protivnik prepolarizirao i htio upotrijebiti protiv Boga. Ovaj pogrean zakljuak nosio je u sebi obrat. Jer ono ljudsko to ovjek posije, to e poeti on - a ne Bog, niti njegov blinji.

52

Bogu ne postoji radoznalost. Tko se osvre iz radoznalosti, taj vidi samo svoje nisko sopstvo, sebe, ja, i ne gleda i svoje istinsko sopstvo - zato ne poznaje niti sebe. Radoznali je u potrazi za neim novim, da neto osvoji za sebe ili da upotrijebi za sebe, jer mu nedostaje unutarnjih vrijednosti. Radoznali je pohota, pohlepa. On vidi i uje samo sebe. Radoznali koji radoznalo vidi desno, lijevo, naprijed, natrag, gore i dolje, takoer je zaplaeni koji posvuda vidi opasnost za sebe. On ne poiva u Bogu i stoga i ne ivi u Bogu, a time sam stvara ono ega se boji. On ivi u svijetu ogranienja i gustoe. Tko se boji drugih, taj se boji sebe samoga, on nema povjerenja u sebe samoga. Za njega gustoa je realnost i istovremeno je prijetea. U svojoj plaljivosti on je stalno zaokupljen osvrtanjem oko sebe da mu se neto ne dogodi. Radoznalo gleda on naprijed, natrag, desno i lijevo, gore i dolje, i tako

53

se uljuljkuje u sigurnost jer smatra da tako ima pogled uokolo. Pogled uokolo, gledanje gore i dolje, desno i lijevo, natrag i naprijed u gustoi, u materiji, trebalo bi sluiti jedino orijentaciji, jer su vae fizike oi stvorene za materiju, za gustou. Tko se toga dri taj ostaje u hramu nutrine i potuje red hrama. Pravi mudrac je razumni koji ostaje u svetitu uvajui u njemu tiinu. U hramu tiine pravi mudrac, razumni, prima neposredne Boje upute i Boji blagoslov. Ako si uvjeban u zakonu Unutarnjeg ivota, tad osjea i misli boanski i govori Njegovu rije koja ti jesi - boanski.

54

ko ivi kao kap u oceanu Bog, taj je postao zakonom Bojim. Kap je esencija cijelog oceana. Sve kapi ine opet ocean, Boga. Jedna kap je nalik drugoj kapi jer je sve sadrano u jednome. Zato se sve kapi proimaju meusobno i ine ocean, zakon svemira, Boga. Zakon svemira, Bog, je svetite u tebi. Tamo je apsolutna tiina.

iruj u sebi - ti jesi.

Ti si bitak koji ni s ime nije u neslozi, nita ga ne uzbuuje, niti je protiv iega. Ti si bitak - ti prozire sve i svakoga; zato ti i proima sve i svakoga.

55

Tko se kree u predvorju hrama ili po ulicama prema hramu, tko dakle jo nije uselio u hram, taj ivi jo u neredu svoga svijeta osjeaja i misli. Zbog toga on i vidi samo sebe, svoje nisko sopstvo, i govori takoer samo o sebi, o svome niskom sopstvu, jer njegova svijest jo nije u stanju shvatiti i proeti nered. Takav ovjek dakle govori samo sebe i vidi takoer samo sebe i uje takoer samo sebe i zato ne moe svoga blinjeg vidjeti, razumjeti, niti uti, jer on samo sebe vidi i samo sebe govori i samo sebe uje. Takvi ljudi nemaju osjeaj za svoje blinje. To to njihovi blinji govore, ne razumiju, jer ne razumiju niti sebe same, budui da ne mogu prozrijeti kroz nered svojih osjeaja, misli, rijei i postupaka i kroz svoja gruba i pohlepna osjetila. Oni su zbrkani jer je njihov svijet osjeaja i misli zbrkan.

56

Ono istinsko i sveproimajue izvrava se jedino u najunutarnjijem tvoga hrama, u svetitu - s Presvetim i preko Presvetoga, Boga. Jedino u sebi gleda i spoznaje koliko darova iz blaga najdublje nutrine moe dati svome blinjem koje je on u stanju primiti da bi duhovno rastao i sazrijevao. U sebi dakle gleda i slua koliinu koju smije pruiti svome blinjem koja mu tada slui na dobrobit. Znaj: Kad postane bitak tada je sve i svi su u tebi. U sebi i kroz sebe gleda, slua, mirie, kua i pipa, jer sve to izvanjsko skriva u sebi, to je ivot u tebi. Zato prebivaj u sebi; tad u svemu gleda i sebe, sopstvo, jer ti si sopstvo, bitak, i opet sve je sopstvo, bitak. Tada dio svoga istinskog sopstva gleda u mineralu, u biljnom svijetu, u ivotinjskom svijetu i u zvijei-

57

ma i opaa sve isto u sebi, istome, kao svjetlo, kao snagu, kao dio sebe. Ono to gleda u vanjtini, u nutrini ima, kao i ti, svjetlo i snagu u sebi, to je dakle kao bit u tebi, i time, dio tebe. Tko ivi u toj plemenitoj, finoj i istoj svijesti, taj nee namjerno unititi (poremetiti) izvanjski oblik ivota jer bi tada poremetio taj dio ivota u sebi samome i tako postao poremeenim koji unitava (remeti) sve ono za to vjeruje da mu ne slui. Takvim povrnim postupanjem nastali su rat, umorstvo i zavada. Spoznaj, to znai: Ono to namjerno ubije, ljude, ivotinje i biljke, to zasjenjuje u sebi; remeti svoj vlastiti ivot i ostaje poremeeni, ja-ovjek, koji djeluje remetilaki na svoju okolicu. Ti gleda bitak u svemu jedino u sebi. Stoga ti nije potreban pogled uokolo - ti ima obazrivost u sebi.

58

o to je na Nebu, to je i na Zemlji - samo odvraeno od Boga. Zakon, Bog, je nesebina, neosobna ljubav; on se daruje i daruje, dajui svakome jednako. Zakon sjetve i etve nastao je samoljubljem, ljubavlju prema osobi. Ona kae: Jedan mi je blii od drugoga. Tko mi je blii dobit e vie - drugi e dobiti manje. To je osobna ljubav, samoljublje, sebina ljubav. Ono to je na Nebu, to je u promijenjenom obliku na Zemlji. Stoga su Zemlja, materijalni univerzum i razine ienja samo ogledalo vjenoga bitka. Zakon sjetve i etve treba promatrati kao sliku u ogledalu. Nebo je bitak, isto, sveproimajui zakon, Bog. Zakon sjetve i etve je ovjekov bitak koji se sastoji od moje i meni, koji je proiziao i koji proizlazi iz niskoga ja. isto je bitak, sopstvo, Ja Jesam, neosobni ivot, zakon, Bog. ista bia su isto,

59

sopstvo, bitak, neosobno, Ja Jesam, Zakon Bog. Njihovo osjeanje, njihova rije i njihov postupak je zakon, Bog, sopstvo, bitak, neosobno, isto. Oni, zakon - jer njihovo eterino tijelo je zakon - osjeaju i govore sebe, isto, bitak, sopstvo, neosobno, zakon, Boga. Zakon sjetve i etve globalno se moe nazvati zakonom optereenja. On se sastoji od mnogih komponenata ljudskoga ja koje su postale ja-zakonom pojedinih ljudi. Jazakon svakoga pojedinca sastoji se od njegovih protivnih osjeaja, misli, rijei i postupaka. Ja-zakon moe se nazvati i zakonom osobe jer se odnosi na osobu koja odailje svoje ja i ponovno prima isti odailjaki potencijal. Tko je stvorio svoj zakon osobe, taj ivi u njemu i poziva ga preko svoje due odakle je pohranjen, iz zvijea. Tvoj blinji ne moe

60

prisvojiti tvoj ja-zakon osim ako ne ini isto ili slino istim ili slinim negativnim osjeajima, mislima, rijeima i postupcima.

61

ista bia kreu se u vjenome zakonu; ona govore zakon i sama su vjeni zakon. Svaki optereeni ovjek kree se u svome ja-zakonu, u svome malom svijetu to je stvorio svojim ja, moje i meni. On govori svoj mali svijet, ono ime je izgradio svoj ja-zakon; odgovarajue tome on osjea sebe, misli sebe, govori sebe i postupa onako kako osjea, misli i govori, dakle odgovarajue svome niskom sopstvu, svome niskom bitku. Ljudsko sopstvo, dakle nisko ja, nema ni oko, ni uho, niti osjetila za blinjega, samo za sebe samoga. Ljudsko sopstvo nema pristup u boansko sopstvo, u svetite, i zato ne moe niti osjetiti, prepoznati, prozrijeti i shvatiti svoga blinjeg, jer u ovjeku okrenutom na vanjtinu nesebinost nije jo razvijena. Ljudsko sopstvo, nisko ja, nema niega zajednikog s boanskim sopstvom, sa sveproimajuim Ja Jesam.

62

isti govori isto, vjeni zakon, Boga. Neisti govori svoje neisto, svoj ja-zakon, nisko sopstvo. Svatko dakle govori sebe: isti - apsolutno sopstvo, Ja Jesam, neisti - svoje nisko sopstvo, svoje nisko ja koje je vezano samo za osobu.

udi tih. U unutarnjoj tiini postat e svjestan da si bie iz Boga koje je u Bogu, jer ste svevjeni Otac i ti, Njegovo dijete, jedno. Ti, isto bie, ivi u Svetitu, u sebi, u sopstvu, jer ti si hram Boji i Presveti prebiva u tebi.

63

Budi tih. U tebi je tiina i ti si u tiini. Postane li tih, tad vie nema ljudske osjeaje, misli, rijei, uzbuenja i sklonosti; proet si Svetiinom, Bogom. U tebi se razvijaju posveeni osjeaji i misli; govori nadahnute rijei i postupa neosobno za veliku cjelinu. Istinsko sopstvo, sveobuhvatni, moni, Ja Jesam, povjerava ti se, i ti si sjaj ljepote, ti si isto, plemenito i fino, uzvieno - jer prebiva u sebi, u vjenome sopstvu, u bitku i jer si ono to je Nebo: ljepota, istota, plemenitost, fino, uzvieno, dobro, nesebina ljubav. Sunce ljubavi ima govor svjetla. Sunce ljubavi svijetli u tebi i kroz tebe. Tvoje bie je sjaj sunca, nesebine ljubavi.

64

Budi tih, sasvim tih. Nita i nitko se ne pokree u tebi. Sveti red hrama koji ti jesi, je sjajna, nesebina ljubav, sunce pravde, radost tvoga ivota, Ja Jesam.

ani li bilo to uiniti i ispuniti istinsko sopstvo u tebi, bitak, osjea, misli, govori i postupa preko tebe. Tvoje uzvieno, nesebino osjeanje i miljenje je bitak, boansko, koji ti jesi.

65

Istinski bitak odnosi se jedino na predmet i dogaaj i komunicira s istim u predmetu i dogaaju. isto u predmetu i dogaaju kae ti u tvojoj nutrini kako da zapone predmet i dogaaj, kako da planira, kako da objasni svaku situaciju, kako da pretvori nered u red i kako da oisti neoieno. U svakome pitanju je bitak, odgovor za tebe. U svakome odgovoru je bitak - i eventualno opet pitanje za tebe. U svakom razgovoru djeluje bitak - ti ga spoznaje u sebi. U svakoj rijei je bitak - on ti govori. U svemu to vidi i susree je bitak - on ti se pokazuje i govori tebi. Ako si u svojoj najdubljoj nutrini, tad je tvoj hram ist i ti si u komunikaciji s istim.

66

uje to ostali ne uju; gleda to ostali ne vide; zna to ostali ne znaju; prepoznaje to ostali ne prepoznaju; osjea to ostali ne osjeaju; mirie i kua to ostali ne miriu ni kuaju; opaa to ostali ne opaaju jer ti si istina, tiina hrama, nesebina ljubav, zakon, Bog. Spoznaj: Svaki predmet, svaki dogaaj, svaka tekoa, svaki problem, svaka situacija, svaki razgovor, ak svaka rije, govori sebe. Bitak u predmetu, u dogaaju, u problemu, u tekoi, u svakoj situaciji, u svakome postupku i svakoj misli govori opet mono sopstvo, bitak.

67

Omota, ljudsko, govori sebe. Snaga u omotau, bitak, isto tako govori sebe; to je Ja Jesam. Tko je postao bitkom, nesebinim sopstvom, taj komunicira s istim. On vidi oima istine; on objanjava, sreuje, isti, planira i govori iz vjenog bitka, iz nesebinoga sopstva. Niski ja ne poznaje Ja Jesam; no Ja Jesam poznaje nisko ja, jer Ja Jesam, bitak, proima sve. isti koji odrava red hrama, trudit e se svaku situaciju objasniti zakonom, svaki razgovor voditi zakonito, svaki predmet, svaki dogaaj, svaki problem i svaku tekou rijeiti zakonom, Bogom. Ako ljudsko ja hoe predmet, dogaaj, tekou, problem, situaciju ili razgovor, rijeiti svojim niskim ja, tada e to ili ostati nerijeeno ili e dovesti do kaosa.

68

Znaj: Bitak u svemu je Bog koji govori; On ti govori iz predmeta, iz dogaaja, iz tekoe, iz problema, iz situacije, iz postupaka, iz svakoga razgovora. Sve je svijest. isto je svijest, i neisto je svijest. isto govori u svetitu - u tebi, tebi i istovremeno iz tebe. Neisto govori neisto; ono govori optereenje, ono govori iz nereda. Ono govori nered, i na taj nain moe na svijetu ponovno dati samo nered.

69

voje oi su svjetlo due. Vidi samo sebe, uje samo sebe. Svojim uvstvima, osjeajima, mislima, rijeima i djelima crta sliku svoje due. Slika tvoje due je tvoja svijest. Svako stanje svijesti opaa ono to odgovara njegovom poloaju. To ulazi u njega, to je on, to on zrai i istovremeno vraa. Moe li tvoj blinji vidjeti istu sliku koju si ti nacrtao svojim svijetom uvstava i osjeaja, svojim rijeima i postupcima? Svatko vidi, i ono to mu opisuje, opet drugaije - posve prema svojoj slikovitoj svijesti. Svaki ovjek takoer i svoju okolinu vidi drugaije, opet posve prema slikama svoje svijesti koje si je sam zadao. I umove, koji se pojavljuju u tvome slikovitom ivotu, svatko uje opet drugaije.

70

Skree li panju svoga blinjeg na odreene tonove, boje ili oblike, tada e on unato tvom opisu razabrati tonove drugaije od tebe i boje i oblike vidjeti opet drugaije od tebe. Mogue je da tvoj blinji razabere ak vie tonova od tebe ili vidi vie nijansi boja od tebe ili da oblici za njega imaju drugaiji lik nego ih ti vidi. Tko moe i kome objasniti da on uje pravi ton ili da vidi pravu boju ili oblik? Ni jedan ovjek ne moe drugome neto dokazati jer svatko drugaije vidi, uvstvuje, osjea i misli. Mnogi ljudi kau: Ja mogu to dokazati kad ih netko okrade. Moe li ovjek doista dokazati da je bio pokraden - ili samo mu je bilo oduzeto ono to je on svome blinjem oteo u nekoj prijanjoj egzistenciji? Obojica, pokradeni i onaj koji je oteo, ogrjeuju se o zakon Boji, jer niti jedan od

71

obojice ne bi trebao svome blinjem oteti neto i to nazvati svojim vlastitim. Kae, moe dokazati da je tvoj blinji lagao. Da li je tvoj blinji stvarno lagao - ili je samo rekao ono to ti pokree u svojem svijetu uvstava ili misli i to konano ti sam jesi? Spoznaj: Sve ima dvije strane - osim ako si boanski; tada si istina i ivi posve svjesno. Tada se nee niti uzbuivati nego e govoriti istinu, sve e razjasniti i ostaviti kako jest. Tko svome blinjem ima prigovoriti neto to ga pokree due vremena, moe biti siguran da je i sam zaraen od te bolesti. Onim to ima prigovoriti svome blinjem, izlae se preko principa odailjanja i primanja onim snagama koje si pozvao svojim uvstvima, osjeajima, mislima i rijeima.

72

Spoznaj sebe samoga i promijeni se da bi promijenjen mogao ui u mjesta blaenstva. Dajem vam vjebu za samospoznaju: Svaki promatra primjerice isto podruje jednog krajolika. Svaki vidi u njemu druge aspekte. to jedan vidi, to je njegova slika a ne slika njegovoga blinjeg. U slici krajolika kree se jedna ivotinjica. Svaki registrira ivotinju - no ipak je svaki vidi i osjea drugaije. Opaanje pojedinca spada u njegovu sliku a ne u sliku njegovog blinjeg. Slika svakoga pojedinca je slika njegovog stanja svijesti. Onako kako pojedinac gleda i slua, uvstvuje, osjea i misli, takvo je njegovo stanje svijesti kojim on registrira sliku, gleda boje i oblike i razabire tonove. Tko moe dokazati da je ivotinjica izgledala onako kako ju je on opazio? Sve je

73

relativno budui da svatko iz svoga gledita, iz svoga trenutanog zraenja svijesti gleda, slua, mirie, kua i pipa. Budui da svaki ovjek ima drugo stanje svijesti, on u skladu s njim opaa reflekse koje naziva materijom.

74

poznajte: Tko potuje mnoge aspekte koji vode slobodi, taj sebi i svome blinjem donosi mir. Stoga nemoj nikada utjecati na zraenje svijesti svoga blinjeg tako to vjeruje da bi ti prema stanju svoje svijesti morao napraviti red kod njega u njegovom stanu, u njegovome prostoru.

Zapamti sljedeu zakonitost: Ostavi svome blinjem njegovo carstvo, to znai, ne mijenjaj njegovo zraenje svijesti. Zraenje svijesti, tvoje i tvoga blinjeg djeluje i na prostorije u kojima stanuje ti ili tvoj blinji. Ostavi svome blinjem njegovo malo carstvo jer se on tako eli osjeati kod kue. Potuje li ovu zakonitost, on e se veseliti kad ga bude posjetio. Ui u njegovu sobu samo onda kad si poeljan i pusti da u njegovoj sobi sve stoji onako kako je tvoj blinji postavio, jer je to perspektiva njegove svijesti.

75

Sjedne li na stolicu ili uzme neki predmet, tad opet ostavi stolicu kako je stajala i poloi ili ostavi predmet ponovno na njegovo mjesto - onako kako je prije bilo. Ne mijenjaj nita premda bi ti se drugaije vie svialo, i kada smatra da bi bilo ljepe onako kako ti vidi. Time utjee na zraenje svijesti svoga blinjeg i svojim prividnim redom donosi nered u njegov ivot, u njegovo zraenje svijesti. Jer onako kako to blinji vidi, to je za njega trenutano dobro. On nee da mu ti to mijenja osim ako te za to ne zamoli. Tko potuje ovu zakonitost, potuje svoga blinjeg, a i sebe samoga. I u najmanjim stvarima vrijedi sljedea zakonitost: to ne eli da ti ine, ne ini ni ti drugima.

76

e budite nikada radoznali. Ne gledajte iz radoznalosti natrag, desno i lijevo, da biste vidjeli i uli; jer odgovorni ste za ono to vidite i ujete. Vieno i uveno potie vas na miljenje za svaku misao ste odgovorni. Vieno i uveno potie vas na govorenje i postupanje - i za to ste odgovorni. isti se nee radoznalo osvrtati, nee proizvoditi misli, nee traiti rijei i takoer nee razmiljati kako, to i kada treba postupati i djelovati. isti ima sve u sebi i jest u svemu, jer on je istina, koja je opet u svemu. Gleda li svoga blinjeg, tada gleda svemir, i ti gleda vjenoga Oca u sebi, i ti vidi svoga blinjeg u sebi - jer vi ste slika i prilika vjeno jedinosvetog Oca, jer vi ste u Njemu boanski, Njegova stvorena djeca koju On gleda u Sebi, kroz Sebe i u svemiru.

77

Ako si svoga blinjeg gledao u sebi, gledao si svoga vjenog Oca, jer Vjeni i Njegovo isto dijete su jedno. Budui da svoga blinjeg poznaje i gleda kao dio sebe u sebi, poznaje i vjeno Jednoga, Svetoga, jer ti si Njegova slika i prilika, vjeni zakon kojeg poznaje, jer si to ti, budui da si boanski. isti je oko svetoga hrama. Onaj koji gleda prozire svakoga i sve.

78

ajunutarnjije je tiina koja sebe gleda i sve prozire. Tiina je istinski ivot. Stoga budi tih. Tiina je svemudra rije, zakon svemira. On se objavljuje kao tiina u tiini. On gleda sebe u tiini kao tiina. Sve je zakon koji je uzviena, beskonana tiina koja govori samu sebe, Ja Jesam. Tiina je zakon i mudrost Boja. Tko je mudar, tih je, jer zna sve budui da sve prozire i proima.

79

psolutno je tiina, red je hrama koji si ti, isti. Ako zna tko si, i ako zna da je svijest od Ja Jesam ivot, tada ti ivi i nee biti ni protiv ega. Ti takoer ne probija nita jer prozire i proima sve ono to je za svjetovni pogled gustoa, prepreka i smetnja. Tko djeluje po danu, vidi uglove i rubove i nee zapeti za njih, jer koristi svjetlo dana. Isto vrijedi za vjeno svjetlo.Tko hoda u svjetlu, nita mu se ne moe dogoditi. Jer tko se dri zakona Duha Bojeg, za njega e uvijek sijati svjetlo ljubavi, bilo da je on dua ili ovjek. Nemirni, buni, u kome osjeaji i misli hue i bue, je onaj koji trai, koji vidi samo povrinu istine - predmete, dogaaje i rijei - i tamo trai rjeenje. Time on sam sebi zadaje zagonetku, jer eli spoznaju odgonetnuti i dohvatiti.

80

Tko nije mudar, nije ni blag, dakle tih, jer on tako dugo eli dok ne nae samoga sebe u prauzroku, u tiini - to to on jest, sopstvo, mudrost i ljepota iz Boga, sveznajui zakon, Bog, mudrost koja je ujedno i istina. Tvoj blinji je tebi, istome, isto toliko blizak, jedan koliko i drugi, jer tebi nitko ne moe biti dalek i tu, budui da je Bog u tebi i ti si u Bogu, i da su tvoji blinji u tebi i vi ste u Bogu. To je jedinstvo. Jedan je u drugome i oboje se proimaju meusobno proimajui sve - i svi oboje. To je svemir i zakon ljubavi i jedinstva. Kad bi ti jedan bio blii od drugoga, tad bi ti motrio naprijed, natrag, desno, lijevo, gore i dolje da bi ga vidio, jer ga ne gleda u sebi.

81

isti eli svome blinjem samo ono to je on sam: vjeni zakon, Boga, isto. Neisti, neprosvijetljeni, eli svome blinjem esto ono, to sam ne posjeduje: lijepo, dobro, miroljubivo, sretno - fasete vjene istine ije ostvarenje njemu samome jo nedostaje.To to on eli, ne ulazi u blinjega jer nije proeto snagom, istinom i ljubavlju. To su elje bez due koje se vraaju neistome, neprosvijetljenome. Sve-jedinstvo je mudrost Boja. Bog je sve u svemu, zakon ivota. U svemu to isti kae, on oslovljava cjelinu, veliko u najmanjem i najmanje u velikom. Tko svome blinjem pripisuje ili eli samo fasete iz vjenoga zakona i tako u svoju rije i svoje djelovanje ulae samo dijelove vjenoga zakona, taj daje prednost

82

takoer samo dijelovima vjenoga zakona i izrie o sebi da je nesavren. Time on svjedoi o sebi samome. On daje prednost odreenim ljudima; druge naprotiv ostavlja nezapaenima. To znai da on ini iznimke kod sebe i kod svojih blinjih. Govor zakona je cijeli zakon, budui da je sve u svemu, najvee u najmanjem i najmanje u najveem. isti izgovara uvijek cijeli zakon: eli li ovjeku pored sebe nesebinu ljubav, tada on oslovljava i sve fasete vjenoga zakona. To je govor zakona. eli li ljudima pored sebe mir, tada isti ponovno oslovljava cijeli zakon. To je jezik zakona. isti govori uvijek cijeli zakon, i onda kad nekom bolesnom ovjeku eli zdravlje:

83

Kad bi bolesniku poelio samo jednu fasetu zdravlja - primjerice zdravlje jednog oboljelog organa - tad bi on oslovio takoer samo dio zakona koji je zasjenjen boleu. Pritom bi ispustio iz vida djelotvornost itavog vjenoga zakona. Time bi on moda sprijeio djelotvornost vjenoga zakona u bolesnom ovjeku. Tko eli samo fiziko ozdravljenje svoga blinjeg, taj govori bolest samu, koju prema prilikama pojaava, ako se bolesnik uzda u tu izjavu. Pritom se on ne obazire na volju Boga, koji zna za Svoje dijete i eli ga voditi tako da to bude za dobrobit njegove due. Sebine misli djeluju samo na povrini dakle na posljedicu, simptom, bolest - i spreavaju da vjeni zakon postane djelotvornim.

84

Tko oslovljava samo povrinu ivota, odraz, primjerice tako to svome blinjem eli mir, a on sam nema mira, taj u svome blinjem oslovljava samo nemir, jer sam ne komunicira s mirom. Istinski mudrac, kao ovjek, treba govor svijeta da bi se sporazumijevao. Unato ogranienosti rijei on e u rijeima kao zdravlje i mir osloviti itav sveobuhvatni zakon, Boga. Tada e vladati vjeni zakon, Bog, koji svakom ovjeku doputa slobodnu volju i vodi ga tako da slui njegovoj dui a ne iskljuivo omotau, ovjeku. Tko je sam bolestan, a svome blinjem eli zdravlje, taj opet oslovljava samo bolest u blinjemu i eventualno one aspekte koji su u skladu s njegovom vlastitom boleu; jer to iz njega izlazi, ui e ponovno u

85

njega i eventualno i u blinjega koji ima iste ili sline simptome bolesti. To se dogaa po zakonu Isto privlai isto i pojaava se. Tko svome blinjem eli mir a sam je nemiran, moe pojaati nemirne aspekte u svome blinjem ako je ovaj nemiran, jer isto pokree uvijek isto i eli se ispuniti. Tko svome blinjem eli ljubav, a sam je neljubazan, moe jo pojaati neljubaznost u svome blinjem, koji je i sam jo neljubazan, jer isto uvijek privlai isto i eli se ispuniti - opet prema zakonu Isto privlai isto i pojaava se. Spoznajte: Svaki osjeaj, svaka misao, svaka rije i svaki postupak su energija. to ovjek odailje moe postati djelotvornim kod blinjega ako je osnova u njemu isto ili slino. Isto ili slino vraa se

86

opet ovjeku koji je odaslao; jer: Tko odailje, taj prima. Tko svome blinjem eli zdravlje i mir a sam je obolio u dui i tijelu, ili sam u sebi nosi nemir neostvarivanjem vjenih zakona, taj utjee na bolest i nemir svoga blinjeg i pojaava ih, jer svojim eljama mira i ozdravljenja koje upuuje svome blinjem, nije dopustio da postanu djelotvornima u njemu samome. eli li svome blinjem neto to nisi jo sam ostvario, primjerice isto, plemenito, lijepo i dobro, tada to ne dolazi u njegovu nutrinu jer nije nadahnuto od tebe - ili ga prihvaa povrina, privid, njegovo nisko ja i osjea se polaskanim i poaenim, te se tako pojaava njegova nisko sopstvo, nisko ja. eli svome blinjem samo ono to sam posjeduje u sebi i na sebi, dakle ono to je

87

ostvareno i time nadahnuto, i u svemu oslovljavaj itavi vjeni zakon. Budui da je sve u svemu sadrano, potvruj u eljama za svoga blinjeg itavi zakon, Boga. Ne motri samo na povrinu, na ono to se treba izvriti na tijelu blinjega ili u njegovoj okolini. Razmisli da je dobrobit due odluujua i da je isto duhovno tijelo opet, itav zakon. to isti eli svome blinjem - ono to sam ispunjuje - to ide iz najvee nutrine njegovoga hrama i ulazi takoer u hram blinjega. On ujedno nosi plodove vjenoga zakona u hram blinjega, jer svome blinjem donosi vjeni zakon kao dar ljubavi, koja je opet, zakon sam. Ne poeli, dakle, svome blinjem detalje iz vjenoga zakona jer e u njemu i u sebi osloviti samo dijelove vjenoga zakona.

88

Time ostavlja sve ostale fasete vjenoga zakona neiskoritene. To znai da bi se ti zadovoljio s nekoliko faseta, ime svjedoi o svojoj neistoti, a neistome otvara vrata i kapiju da te zavede. I kad oslovljava samo jedno podruje materije, uloi u njega cjelinu. To je istinski ivot, to je ivot u vjenome zakonu, Bog.

89

aui gledanje. Radoznali vidi radoznalo naprijed, natrag, desno i lijevo, gore idolje - i uvijek vidi sebe samoga, jer radoznalost poziva uvijek samo ono to sam radoznali jest. Isto zove isto da bi s njime komuniciralo. Naui gledati kroz sebe, gledati iz hrama svoje nutrine, tada e upoznati u svemu, takoer i u svome blinjem, zakonitost - a u zakonitosti cjelinu. To je ivot u vjenome zakonu, to je govor zakona. Naui sluanje. istome ne treba nita oslukivati, on zna u sebi, u svetitu svoga hrama, ono to je vano. Sve drugo, to je jo neizvjesno, nije jo zrelo i nije jo vano. Tko eli prislukivati i oslukivati taj saznaje samo svoje nisko ja koje ga uznemirava i ponovno potie na protivno miljenje, govorenje i postupanje - dakle

90

na protivno odailjanje - time on prima opet protivno. Naui sluati. Ne postavljaj nikada znatieljna pitanja jer e inae oslunuti samo sebe, svoje nisko sopstvo. Iz svega to ti se govori sluaj zakonitost Boju i u njoj opet prepoznaj cjelinu, i iskusi je istovremeno u sebi, u svome hramu. U zakonitosti je sadran itav zakon tako kao to je u itavom zakonu sadrana zakonitost. To je ivot u vjenome zakonu, a to je i govor vjenoga zakona. Tko nastoji u sebi oslunuti vjenu rije, bitak, zakon, taj jo nije rije, bitak, vjeni zakon. A tko je oslune - prema stupnju zrelosti svoje due, taj je samo oslukuje a jo je ne poznaje, jer jo nije postao zakonom Bojim. Tko eli spoznati i doivjeti vjeni bitak prema slovu taj ita ili slua mimo realno-

91

sti. A tko oslukuje samo ono to njegov blinji prepriava kao istinu, stvara slikovite predodbe iz onoga to oslukuje. To nikada nije realnost ivota, nego privid; to je odraz zakona, a ne istina sama. Tko dakle samo oslukuje istinu, tumaenu od ljudi, bilo u sebi bilo izvana taj nije jo istina sama, bitak. Tko nije postao istinom, bitkom, ne poznaje sebe kao bie istine jer nije jo otkrio bie istine, svoj istinski bitak. Samo onaj tko jest vjena rije, bitak, zakon, taj je u ivotu - i jest ivot sam, jer on je esencija svete rijei, istina, ivot. Rije Neba je Njegova rije, rije Boja, vjeni zakon. Tko je postao rijeju Bojom, taj je postao biem u Bogu. On gleda i ljude, predmete, zbivanja i dogaaje u slici Neba, istine, u Ja Jesam - a vie ne u slici svoga malog svijeta, u vidokrugu ja hou.

92

Svaka nebeska, nesebina misao i svaka nebeska, nesebina rije je nebeska slika koja sve skriva u sebi. Slino kao to jedna tjelesna stanica sadri cijelog ovjeka, tako svaki nesebini osjeaj, svaka nesebina misao, svaka nesebina rije i svaki nesebini postupak sadri kao esenciju itav svemir. Pravi mudrac ulae cjelinu u sve to govori - i onda kad iz cjeline priopuje samo jednu fasetu istine tako da je dovodi do blistanja. Bog je cjelina i jest nepodijeljen. Stoga u onome tko je boanska rije, djeluje cjelina. On je jedan bitak u bitku. On nije podijeljen kao ovjek koji drugaije govori nego to misli, i drugaije osjea nego to misli i govori.

93

Vjeni zakon djeluje i objavljuje se u tebi samom. Sve je zakon. Ti ga ne vidi u izvanjskom; spoznaje ga i vidi jedino u sebi kao cjelini. Fizike oi opaaju samo izvanjsko, a ne ono to je vidljivo u najunutarnjijem, u istome bitku, u hramu Bojem. Fizike oi opaaju samo odbljesak onoga to je na Nebu. Ono to je materija je refleks, a ne apsolutnost. Onaj koji gleda spoznaje Boga u svemu to jest u svakom cvijetu, u svakom grmu, u svakom kamenu, u zvijeima, u ljudima. Svakim treptajem oka, svojim sluhom, okusom, njuhom i opipom, on susree Boga. Za onoga koji gleda Bog je prisutan u svemu.

94

Kada on obavlja svoj rad, Bog je prisutan. Kada vodi razgovor, Bog je prisutan. Kada ide ovamo ili onamo, Bog je prisutan. Ovi ljudi su pronali kamen mudrosti, oni doputaju da Bog djeluje kroz njih. Tko u svemu to osjea, misli, govori i ini, odrava vezu s Bogom, taj uistinu hoda u svjetlu Bojem, a Bog preko njega ini djela ljubavi. Sauvajte u svemu svijest: Bog je prisutan; Bog je u svemu. Utjelovite li tu izvjesnost, tada e od vas uzmaknuti osamljenost, naputenost i potitenost; zadobit ete zajednitvo, unutarnju sreu i daljnju uviavnost. U svakoj situaciji budite svjesni ovoga: Bog je uvijek prisutan - On je uvijek nazoan. to god inite, kud god idete, gdje god stojite, to god mislite - Bog je tu, On je prisutan.

95

Bog je uz svakoga od vas - svejedno kako mislite, govorite i postupate. Stojite li posred pobunjene gomile ljudi Bog je s vama. Budite mirni, povjerite Mu se; On e vas voditi. Bog je zdravlje u bolesti, radost u tuzi. Mislite na to: Bog je uvijek prisutan. Bog je ljubav; On ljubi svakoga od vas. Spoznaju da je Bog prisutan, da Bog, na vjeni Otac ljubi vas i Mene, tovie - sve, ne ostavljajte u svome znanju. Samo ostvarenje, to jest proivljeno duhovno znanje donosi vam izvjesnost i djelotvornu snagu u Duhu Bojem - ivot u bitku. Bitak je prisutnost. U bitku ne postoji juer, danas i sutra. Materija je prolaznost. Bitak je sve u svemu. Time se materija profinjuje i postaje bitkom, jer Bog je prisutnost u svemu.

96

Prisutnost u svemu je neprolazno, bitak. Stoga e se prolazno, juer, danas i sutra, pretvoriti u bitak, koji jest.

ogled istoga je isto to on opaa iskljuivo u sebi, u svome istom hramu. Tamo neprestano svijetli i objavljuje se presveti vjeni zakon, Bog. isti gleda to neisti ne vidi. isti spoznaje vjenu istinu iskljuivo u sebi, jer je on sam postao istinom, sveobuhvatnim zakonom, Ja Jesam. On ne doputa nita neistoga u hramu ljubavi.

97

Neisti, naprotiv, opaa samo neisto, naime ono to je on sam - neisto. isti u sebi gleda i prepoznaje isto, istinu. On govori jezikom slike, istine u sebi, jer je on sam postao istinom. Rije Boja je zakon, ona je istina koja se kao iva slika objavljuje u najdubljoj nutrini due. Bilo kuda isti gledao - on u sebi gleda jedino sliku zakona, isto, a izvan sebe vidi odraz, neisto. Slikovito promatranje je istovremeno i spoznajno promatranje. To to gleda, to prozire i to spoznaje i tako zna sve detalje. To je istina, to si ti, istinito, vjeno sopstvo. Pravi mudrac, prosvijetljeni je ono to govori, zakon. Neprosvijetljeni koji nije u stanju razlikovati crno od bijelog, je slijepac koji se zadovoljava prividom a dri da je bitak daleko.

98

Istinsko promatranje je spoznajno promatranje. Ti vidi i zna, i unato svemu tome ne moe to dokazati, jer se najdublje, presveto, ne treba dokazivati, jer ono jest. Samo se privid hoe dokazati, jer ono to je u njemu - vjene zakonitosti - nije vidljivo. Bitak gleda to privid ne vidi, to znai: Ja, bitak, gledam to ti, odsjaj, ne vidi. No ako si bitak, tad si ujedinjen u Njemu, u Sve-Jednome. Tada i ti gleda to Ja gledam, i mi gledamo to privid ne vidi. Duhovno oko gleda - zemaljsko oko vidi. Oboje se ne moe uskladiti jer je duhovno oko zakon Neba a zemaljsko oko je samo refleksivno oko koje prenosi bitak kao refleks koji je mnogostruko izoblienje. Tko se s time zadovoljava je budala koja jo nije prekoraila vrata istine.

99

Oko istine je Bog. Tko gleda s tim okom, istinit je i boanski. On donosi u ovaj svijet svjetlo, Boje oko, istinu, vjeni zakon ljubavi. Oko istine je svjetlo i slika tvoga istog duhovnog tijela koje je vjerna slika Boja. Zemaljsko oko je slika due, omotanoga duhovnog tijela. Ono vidi samo omot koji je, opet, teret i optereenje due.

100

a, Krist kao Isus iz Nazareta pouavao sam svoje apostole i uenike iz razliitih ivotnih perspektiva. Uvijek iznova dokazivao sam im Apsolutni zakon i objanjavao im zakon sjetve i etve. Po smislu Ja sam im govorio: More beskonanosti je svemirska rijeka. Kreite se sve vie u moru beskonanosti kao sunce ljubavi i pravednosti. Tada ete vi biti ivot i neete vie pitati o ivotu. Dok ovjek doputa da ga drugi ovjek obasjava, on ne zrai. On je tada upuen na sjaj svoga blinjeg. Ako je ovjek upuen na ljudski sjaj tada ne poznaje bljetavilo sunca u sebi. Za svakoga pojedinca vjeni zakon glasi: Ostani istinskim sopstvom.Tada si istinsko sopstvo i ne oekuje sjaj svoga blinjeg, jer ti, istinsko sopstvo, zrai sam. Samo se sjaj (izgled) zadovoljava sjajem (izgledom). Oboje su tad u sumraku i sma-

101

traju da imaju najvie i najvee jer se meusobno obasjavaju. Spoznajte: Sjaj (izgled) vara i tko tome nasjedne moe postati varalicom. Stoga se ne okruujte s privienjima, sa sjajem (prividom), nego postanite suncem ljubavi i pravednosti u moru beskonanosti. Mnoge due i ljudi kreu u bitak no malo ih je u bitku. Tko samo brine o bitku taj prima samo iz privida (sjaja) a ne iz izvora ivota, koji je bitak. Tko pripada sjaju (prividu) nosi mnoge maske. Prema prilici on navlai odgovarajuu masku. Tko ivi u prividnom svijetu i ima svoje maske ne poznaje sebe ni onoga tko nosi iste ili sline maske kao on sam. Oboje go-

102

vore samo o svojim maskama, o sjaju (prividu) i ne nalaze realnost. Kipar maske je osamljen i sam, jer se on ne brine o svome blinjem; on misli samo na sebe i eli sauvati svoju masku. Onaj tko meutim ivi u unutarnjem svijetu, u Meni, Kristu, ima jasan i dalek pogled. Njemu nije vie maska potrebna jer sve prozire i preko svjetla istine sve prepoznaje. To je bie u struji bitka, personificirani bitak, mikrokozmos u makrokozmosu.

103

ve to vidi, to te uzbuuje, je tvoje ogledalo; ono obiljeava tvoga ovjeka. Ne ide li putem samospoznaje tad opaa jo samo reflekse svojega niskog ja i niskoga ja svoga blinjeg. Nastavi li tako, zapletat e se sve vie u moje i tvoje; potom e razdvajati sebe od svoga blinjeg. To je zakon ljudskoga ja. On glasi: Razdvoji, vei, vladaj. Boanski zakon glasi: Povei i budi. To znai, tko ivi u povezanosti s najunutarnjijem, povezan je sa svim ljudima i biima i sa svim ivotnim oblicima. On s njima tvori jedinstvo u Bogu koje ne poznaje razlike, budui da je sve sadrano u svemu, zakon ivota. Zakon uzroka i posljedice koji je stvorio protivnik - Razdvoji, vei i vladaj - je zakon linosti, zakon jastva, koji poznaje samo sebe, nisko ja.

104

Protivnik eli razdvajanje i vezivanje. Ljudi se trebaju vezati za ljude i stvari, stvoriti posjed i vlasnitvo da bi se tako ponovno dolo do onoga to razdvaja, to jest moje i tvoje. Tko je prisvojio najvie vlasnitva vlada onima koji posjeduju manje. Sotona je uzeo ma, i jedinstvo Zemlje podijelio na mnotvo. S komadima, sa zemljama, nainio je vlast i vlasteline, bogatae, koji su od komada nainili svoje drave. To je podjela koja dolazi od sotonskog. Ja sam meutim doao da ponovno uspostavim jedinstvo zakonom ljubavi koji svakoga i sve ujedinjuje. Granice ograniavaju i vode otvrdnjavanju. Potraju li granice due vremena, tada narodi vjeruju da su meusobno razdvojeni granicama. Oni tad govore o razliitim mentalitetima koji imaju malo zajed-

105

nikoga. Iz toga nazora budi se ravnodunost i neprijateljstvo prema blinjemu koji je po vjenim zakonima dio svake due. Izazove li protivnik razdvajanje meu ljudima, tad on vlada i stvara daljnje izvanjske mogunosti vezanja, primjerice kao vezanje ovjeka za vjerska pravila, rituale, dogme i kultove, istovremeno i za vlast, za potinjene, za mua ili enu, za djecu ili vrijednosti, za novac i imanje. Iz toga proizlazi kauzalni zakon u kome prebivaju svaki sebian ovjek i svaka sebina dua sve dok ne izau iz vrtloga ljudskoga ja i ne tee za boanskim koje povezuje i koje jest.

106

vaj svijet i planet Zemlja u Boanskome pojavljuju se zrcalno jer su se svijet i Zemlja preokrenuli u suprotnost. Boja batina Svojoj djeci moe se ovako objasniti: To to je Moje, to je i tvoje, to je za tebe i za svako dijete podjednako, naime sve iz svega, iz Onoga koji jest. Protivnik je prepolarizirao ovu boansku zakonitost i govori: Meni pripada moje i tvoje. Protivnik smatra da ovom prepolarizacijom moe sve prisvojiti i biti gospodarem svega i svakoga. On eli vlast samo za sebe i hoe pokoriti Boga jer sam eli biti Bogom. Materijalistiki ovjek, okrenut sebi, smatra da je on vladar svijeta i svemira. Budui da vidi samo jednu malu persprektivu ivota koja je k tome omotana njegovim ljudskim ja, on vjeruje da je jedan bog.

107

Ovo vjerovanje u bogove ini ga oholim da misli kako on moe dalje razvijati Stvaranje, posve prema svojoj slici i mjeri. U stvarnosti on vodi samoga sebe u ponor i razara materiju i svoje zemaljsko tijelo. U broju osam je boanstvo, u preziru je protivnik koji je prepolarizirao sveti bitak, osmicu, i iz nje nainio prezir. Na taj nain on je stvorio svoj zakon pada koji e upropastiti njega samoga.

ko ne potuje svoga blinjeg taj ne ukazuje poast ni vjenome Ocu ni Meni. Njegove molitve ostaju neplodne jer plod zaahuren u njima ne dospije sazrijeti. Tko doputa da ga ljudi aste taj ne ukazuje poast Bogu.

108

rotivnik vodi duu i ovjeka u svijet osjetila. On ih zavodi sjajem (prividom) njihovih blinjih. On im pokazuje to to drugi posjeduju i imaju, njihovo moje i meni, i ini ih pohlepnima i zavidnima. Na taj ih nain on izvodi iz najunutarnjijeg, iz bitka, iz obilja u Bogu - u izvanjski svijet, u sjaj (privid). Tko dopusti da ga sjaj zaslijepi, postaje kao onaj koji je ve zaslijepljen: pohlepan, zavidan i gramziv. Tada on svim orujem koje mu je na raspolaganju udi da postigne ono to mu sjaj blinjega znai: izvanjsku rasko preko ugleda, sredstava i mogunosti, koji se odraavaju u novcu i moi. Na taj nain ovjek sve vie istupa iz unutarnjeg obilja i osiromauje na unutarnjoj snazi i duhovnosti. On koluje svoj razum i uzdie ga do intelekta, da bi postao intelektualcem koji posjeduje znanje o sjaju (izgledu), o opsjeni - i pritom vie ne poz-

109

naje bitak, svoje istinsko sopstvo, realnost ivota, ve samo sebe, svoj mali svijet u kojemu on gospodari i vlada, a svoga blinjeg vezuje za sebe i svoje nazore za koje je i sam vezan. Jao onima koji upotrebljavaju razum da bi oboavali ljude. Takav ovjek neprimjetno stvara idole. On je njima odan u ovome svijetu - a nakon svoje tjelesne smrti bit e vezan za njih. Pohlepni, sebini, koji sebe precjenjuje u raskoi privida, uvijek eli biti najvei i najbolji i gospodariti svime i svima. Vlastoljublje ima opet cvjetove straha da bi netko drugi mogao biti vei, da bi mogao stei veu rasko, vei ugled i bogatstvo. Gonjen strahom on misli da njegove oi i ui moraju biti posvuda kako ne bi bio prevaren. Pojavi li se neki rival, borit e se protiv njega. Ako ovaj ima sposobnosti koje on

110

ne posjeduje, onda istovremeno rastu zavist i neprijateljstvo i ne naposljetku, ratobornost, tenja da se ovaj iskljui. Strah i ratobornost donose znatielju. Ja-ovjek hoe sve vidjeti, oslunuti, kako bi sve znao, da bi se titio od opasnosti koje bi ga mogle sustii od njegovih blinjih, koji imaju vei ugled i koji izgledaju bolje, pametnije i bogatije. To ga navodi da se stalno orijentira. Znatielja ga tjera motriti naprijed, natrag, gore, dolje, desno i lijevo, da bi sve vidio i oslunuo. Pritom on vidi i slua samo sebe; jer to to ga goni, njegovo ljudsko ja, dogoni mu ponovno isto ili slino. Sebi okrenuti ovjek u svakoj situaciji vidi sebe samoga. U svakoj situaciji on uje sebe samoga. On susree jedino samoga sebe - opet ljude koji su mu slini. On i njegov blinji govore isti jezik, sebe same. To to pritom proizlazi su opet samo oni sami.

111

Time se oni vezuju jedan za drugoga. Ono ime su se vezali to e oni ponovno zajedno istiti dok ne budu mogli napustiti kota ponovnog utjelovljenja i podruja dua. Stoga, o ovjee, vjebaj nesebinost i ui spoznati sebe kao bie u Bogu. Ne osvri se znatieljno jer e vidjeti samoga sebe, svoje ja, s kojim e se tad morati ponovno boriti i hrvati. Ne prislukuj razgovore svojih blinjih; ne sluaj kad dvoje razgovaraju, inae e uti samo svoje vlastito ja - osim ako te oni sami ne ukljue u svoj razgovor. ovjek je odgovoran za ono to uje. Ako si u najunutarnjijem svoga hrama kod kue, tada e govoriti rije istine koja jest iz vjenosti u vjenost, ivot.

112

ije Boja je rijeka svemira. Ljudska rije je samo obala. Stoga govorite samo bitno i ispunite ga snagom ostvarenja, snagom Bojom. Tad ete dospjeti u rijeku svemira. Rije koju izgovorite ima samo toliko vrijednosti i snage koliko ste ostvarili ono to izgovarate. Jer u ljude ulazi samo ono to ste ispunili, dakle ono to ste ostvarili, a ne ono to crpite iz svog intelekta. Ta je rije prazna, takorei uplja i ne poznaje dubinu svemira, koja Ja Jesam. Nije dovoljno zakone svemira, Boje zakone, potvrivati i objavljivati. Samo onaj tko ih ostvaruje donosi dobra djela. Morate prvo sami ostvariti ono to pouavate; to je najbolji uzor. Te rijei i djela ulaze u duu ovjeka jer sadre supstanciju i snagu. Ne koristi nita govoriti o svjetlu, a ne biti svjetlom.

113

Tko samo govori o svjetlu taj je prazan jer je podijeljen. On bi elio sluiti Bogu i vjeruje da je dovoljno sluiti prema slovu. To meutim nije sluenje nego ulizivanje. On pouava jednu rije, ali ne r i j e , jer slovo ubija, meutim svjetlo u slovu oivljava. Samo onaj tko ide prema unutra i postane svjetlom moe nai svjetlo i oivjeti slovo. Tko o mudrosti samo govori, a nije mudar, taj je u svijetu i ivi sa svijetom i on je za svijet. On je dakle podijeljen; on govori mudrost prema slovu, a ipak je u svijetu. On hoe biti mudrim, a nije. Time on zavarava samoga sebe, a druge obmanjuje da je ono to nije: mudar. Tko o dobrom i ljubaznom uvjerenju samo govori, taj ima samo rijei o ljubaznom uvjerenju, meutim ne donosi ono dobro i vrijedno u ovaj svijet.

114

Tko ostvaruje, taj donosi duhovne vrijednosti i duhovna djela u ovaj svijet. On je mislilac srcem koji daje iz svjetla ivota. On ivi pravedno jer zna: Bog gleda u svaije srce.

robueni u Duhu Bojem vide neprobuene. Oni ih doivljavaju u njihovom ponaanju, u njihovom miljenju i govoru. Pokuavaju im pomoi ukoliko ovi to ele. Probueni u duhu poznaju neprobuene, razumiju ih i bit e im od pomoi onoliko koliko je to dobro za njihovu duu. Neprobueni meutim ne prepoznaju probuene; za njih su oni u mnogim slua-

115

jevima arlatani i mudrijai, ili ih svrstavaju u svijest koja odgovara njihovom biu. Neprobueni, koji se orijentiraju jedino prema materiji, u duhovno probuenome, u boanskome, vide ili smutljivca ili osobenjaka kojeg nisu u stanju dokuiti. Oni koji svakodnevno ive s probuenim, vide samo ovjeka i ne shvaaju to zrai iz njega. Kad neprobueni neprobuenoga eli pouavati i voditi, tad obadvoje ostaju neprobueni, jer govore samo isprazne, gotovo uplje rijei u kojima ne plamti vatra ljubavi koja bi ih inila jasnima i onima koji vide. Oboje su slijepci koji e pasti u jamu. Zato bdijte i molite, i dopustite da vae rijei postanu jasne, tovie, boanske, da biste ivjeli u Meni, Kristu i bili jedno sa Mnom, Kristom; jer Me Vjeni poslao ljudima da im navijestim i donesem svjetlo i spasenje.

116

Tko je opustoio svoj unutarnji hram, taj gradi sve vea i raskonija prebivalita. Time se izgubila svjesnost Boje prisutnosti i vienje stvarnoga ivota. Ja sam doao da ponovno podignem unutarnji hram i dopustim da Boje sveto djelovanje postane vidljivim. Svojom snagom Ja sam ponovno meu ljudima da bih im ponovno navijestio svjetlo i spasenje. Blago onima koji pronau Mene u srcu. Njima vie nisu potrebni izvanjski hramovi - oni su sami postali hramom spasenja. Ja Sam sloboda. Ne vezujte se ni za dogme ni za propise. Budite svjesni: Na Nebu ne postoje niti dogme, propisi, ceremonije, niti vlasti i potinjeni. Na Nebu ste svi jednaki meu sobom - braa i sestre. Tko ne tei ovome

117

cilju ili dopusti da ga odvrate od ovoga cilja taj je budala i takorei duhovni mrtvac. Probueni tei za tim da dospije unutra, u carstvo ivota - neprobueni tei prema van, prema predmetima koji se zrcale u materijalistikom svijetu i koji vladaju onime koji je s ovim svijetom.

e dopustite nikada da vas uvuku u institucije ili da vas pouavaju farizeji i pismoznanci. Oni nemaju klju od Kraljevstva Bojeg budui da ni sami nisu stupili u ivot. Zbog toga oni ne putaju unutra niti one koji hoe unutra; jer ne poznaju bravu budui da nisu uvjebali noenje kljua koji Ja Jesam, Krist.

118

isti gleda kroz sve. Njegovo oko to gleda je opaanje njegove boanske svijesti. Sve to se u njegovoj boanskoj svijesti izvrava je istina; sve drugo je samo ogledalo, odraz istine, refleks, privid istine. Kako govori i to kae je tvoj jezik takoer i tvoje lice i tvoje tijelo. Kako tvoja nutrina tako i tvoja vanjtina, tvoja rije, tvoje ponaanje - govori sebe. Ispunjeni govori sopstvo, budui da je on sopstvo u bitku Oca svemira. Svijetuokrenuti govori svoje nisko sopstvo; on govori jezikom svoga ja - to to je on sam. Svijetu okrenuti je svijetom-zaogrnuti koji se zadovoljava onim to vidi, refleksima svoga malog svijeta koji su njegov vlastiti odraz. To to govori ti, isti, svjetlo u prasvjetlu, je supstancija i snaga, budui da je

119

izgovoreno iz svetita, iz tebe, bitka. To je govor Boji u tebi i preko tebe. Govori govorom istinskoga sopstva i bit e boanski. Govor istinskoga sopstva je bogom-ispunjena rije. Ona tee iz najdublje nutrine tvoga hrama. Boansko se ne brani. Ono takoer ne raspravlja budui da jest. Ovo Jest gleda i prozire sve, poznaje ono najunutarnjije u ovjeku a i njegovu vanjtinu. Tko poznaje vjeni zakon, nee raspravljati, budui da on to jest. Najunutarnjije je Neosobno koje neosobno oslovljava Osobno, pouava ga i ispravlja neistinito. Objasni svome blinjem kad je neto netono no nikada ne prodri u njega; ne prisiljavaj ga da misli i ini ono to je istina. Ako nerazboriti i dalje govori unato

120

objanjenju ili osvjedoenju, tada on govori sebe, sebi o glavi. Ti, istinski mudrac, uti. Ako si netono ispravio, ako si neistinito osvijetlio iz svjetla istine i usprkos svemu te odbiju, tada uti, jer ti poznaje istinskoga Spasitelja, Boga - i suca, koji govori samo o sebi samome. ovjek je taj koji nerazboritou, osvetom i pohlepom izruuje samoga sebe zakonu sjetve i etve, pri emu u njivu svoga ivota unosi ono to njemu samome sudi. To je njegovo malo, nisko sopstvo, njegov zakon jastva. To to govori izvan svetita nije uvijek govor tvoga osobnog ja, jer tvoje misli i rijei nisu uvijek t v o j e misli i t v o j e rijei. Ako godinama i desetljeima govori takozvanu besmislenu rije, tada ti dodue pria, no netko drugi govori preko tebe. To

121

je tue odreenje tvog svijeta osjetila u kojemu ti i ivi. Programer, onaj ili ono to te odreuje, preko tebe djeluje odreujue i na druge. Tko ovo dopusti, rob je grijeha i grijenik.

122

i nisi vrijeme, nego vjenost u Vjenome. Ti si meutim ovjek u toku dana i noi koji se naziva vremenom. Stoga planiraj svoje vrijeme s Bogom, unesi tok vremena u svoje planiranje, a svoj plan u zakon svemira koji je u tebi. Donesi sve u unutarnji hram i predaj redu hrama. Tad budi tih i budan istovremeno jer Presveti u tebi sreuje i odreuje. Presveti, koji je tvoja rije i tvoje djelo, pokree se u tvojoj najdubljoj nutrini, i tebi, ovjeku, odraava postupni tok tvoga plana. On ga unosi i u tok vremena. Tad e u pravo vrijeme izgovoriti sadrajnu rije koja je boanska, i u pravo vrijeme uinit e ono to treba uiniti, to je opet boansko. Tada tvoj dnevni rad protjee po volji Presvetoga, koji je u tebi, u kojemu ti jesi.

123

ao Isus iz Nazareta bio Sam esto na putu sa Svojim apostolima i uenicima. Putevima i stazama od jednog mjesta do drugoga pouavao Sam ih sljedee: Kad hodate, hodajte uspravno; kad stojite, stojte uspravno, kad sjedite, sjedite uspravno. Svaki od vas je bitak u strujanju bitka. Svaki harmonian pokret je ritam strujanja, ritam svemira. Strujanje ne zna za zavoj, ni za iskrivljenost, ono ne uzmie ni pred ime, ni pred kim; ono struji nepromjenjivo kroz svemir i proima sve i svakoga. Koraate li velikim koracima ovim svijetom, tada hodate pognuto; vai su pogledi upravljeni na zemlju, na tlo, odakle primate ono to prianja uz tlo. Sve teko, optereeno plazi po tlu i optereuje ponovno one koji

124

svoje poglede i misli upravljaju iskljuivo na tlo. Spoznajte: Teak hod je poput plaenja. Takvi ljudi vide samo sebe i ono to sami jesu - to to im zrai s tla. Stoga hodajte uspravno; tad ete postii dalekovidnost, uvid i pregled; i bit ete sve vie i vie povezani s kozmikim snagama. One e vam pokazati i to jo trebate oistiti da biste s vremenom kozmiki gledali, kozmiki sluali, kozmiki osjeali, mislili, govorili i postupali. Kad stojite, stojte uspravno. Ne naslanjajte se na predmete i stvari. Tko se nasloni na predmete i stvari, njemu ti predmeti i stvari odailju; vi tada primate ono to prianja uz te predmete i stvari. Tko se naslanja na predmete i stvari, taj se naslanja i na svoga blinjeg i uzima mu od ljudskosti to ovaj zrai.

125

Naslanja li se na svoga blinjeg, a tvoj se blinji naslanja na tebe, tada ete se vremenom oboje umoriti i zasititi jedan drugoga jer e energije koje meusobno prenosite i oduzimate uskoro biti potroene. to onda? Posljedice su sukob, svaa, razdor i nesloga. Ako ste jedno drugome dodijali tada svatko trai sljedeu rtvu na koju se ponovno naslanja - i rtva eventualno opet na njega. Tada se ponovno dogaa isto to i prije. Stojte dakle uspravno; ne naslanjajte se ni na to i ni na koga. Tada ete sasvim postupno postati kozmikom antenom koja se uzdie u Nebo i prima od Neba. Kad sjedite, sjedite uspravno. Vaa kraljenica nije savijena; ona je uspravna i pokazuje vam da trebate sjediti uspravno da biste primali od strujanja bitka.

126

uli ste: Strujanje bitka, zakon, ne zna za zavoj ni iskrivljenost. Isto tako ni zdrava kraljenica ne poznaje ni zavoj ni iskrivljenost. Leite li na stolici, tada leite tako rei na podu i primate vibracije koje plaze po podu. Prekrstite li ruke i noge, tada blokirate strujanje bitka u sebi i na sebi, ili ga odvraate od sebe i privlaite druge snage. Znajte: ovjek treba biti kozmika antena. Tko na svojoj anteni napravi vorove ili je savije, ne moe primati ni snage ni milost svemira. Jedino snage svemira jaaju i pokreu ovjeka, oslobaaju ga i ozdravljuju. One mu daruju dalekovidnost i uvid i pregled. Tko ne prihvati i ne ivi ove zakonitosti postaje ogranien i intelektualan. Vremenom on prisvaja ono to mu lano prikazuju njegovi blinji koji su isto tako na ljudskoj putanji.

127

Ako legnete, onda lezite da biste mirovali. Mirujte svjesno i lezite vodoravno, i budite svjesni da mirujete, tada ete razabrati tiinu svemira. Ako podupirete glavu svojim rukama dok govorite, jedete ili drugom prilikom, onda ete govoriti samo svoje nisko sopstvo, a hranu ete prodirati kao grabeljiva zvijer svoj plijen. Onda ete odgojiti sebe kao izjelicu koji tei za uicima i koji njeguje tjelesni uitak, tjelesnost, jer svojim nediscipliniranim ponaanjem, preko iskrivljene antene, prima odgovarajue snage, dakle odailjaa. Strujanje bitka je skladno, ritmiko kretanje. Stoga kreite se skladno. Skladni pokreti su melodije svemira. Znajte: Svako tijelo je zvuk, melodija. Kako ono zvui, takav je ovjek.

128

Svaki grozniavi pokret je iskrivljenje antene koja je, opet, ovjek sam. Tad e se ovjek nasloniti, napola lei na stolici, prekriiti svoje ruke i noge i svoju glavu nasloniti na ruke. Skladni pokreti su dinamini pokreti. Oni izazivaju fleksibilnost u miljenju, govoru i postupanju. Znajte: Uspravni ovjek je ujedno uspravljeni, koji zrai kozmike zvuke svojim miljenjem, govorenjem i postupanjem, ija gestikulacija i mimika izraavaju kozmike simfonije. Sjedite dakle uspravno i stavite oba stopala na pod; tako ete odvesti napetosti i primati skladne vibracije. Znajte: Svaki od vas je komprimirani svemir, a svemir je bitak - on je vjena do-

129

movina, more svjetlosti, Bog. Zato kao ljudi ponaajte se tako da odailjate u Nebesa i da od Nebesa primate. ivi li u struji svemira tada si esencija svemira. Tada ivi u obilju i jesi obilje. Ne moe te razoarati ni ovjek, ni nita, jer ti nita ne oekuje, budui da si obilje. Spoznajte: Svemir i svemirsko strujanje neprekidno odailju. Promatrajte grmlje, cvijee, ivotinje i kamenje - oni jesu. Oni su svoje antene upravili u svemir. ivotinje, biljke, grmlje i drvee, ne naslanjaju se na sebi sline, osim ako se ovjek ne umijea u kozmiki tok. Ako je drvee jedno drugomu preblizu ne moe se razvijati. Slino je i s ovjekom ako se naslanja na ljude, predmete i stvari. Razvijajte se: ne naslanjajte se ni na to i ni na koga.

130

Oplemenjeni ovjek je mudar ovjek koji poiva u svojoj nutrini. Oplemenjeni ovjek ne smije se iz grla, on se smije iz srca. Spoznajte: Kultura se ne moe usaditi nekom ovjeku ili zemlji. Kultura mora izrasti iz ovjeka. Gdje nema kulture ima mnogo kulta. Ti Sam Ja, a Ja si ti. Stoga upamti sljedee: Ti si fino i lijepo. Ti si plemenito i isto. Ti si u Ti koje je vjeno, uzvieno. Uzvieni je Jedini. Ti u Ti, Uzvienome, jesi uzvieno koje sve zna, jer Uzvieni je Otac - veliina, mo i svemir sam.

131

On je kultura i kulturno, jer On je Stvoritelj, Bog, Nositelj, Pokreta, Darovatelj - Bitak. On je ljepota, sjaj, obilje. On je tvoj Otac - ti, Njegovo dijete, batina. Ti si svjetlo u moru svjetlosti, u Bogu, stoga se ne treba drati ni za to i ni za koga.

i, isti, jesi iskrenost i iskreni. Ti se ne naslanja ni na ljude ni na stvari i predmete. Ti dobiva svoju snagu iskljuivo od svetita u sebi, koje ti, sopstvo u sebi, sopstvu, jesi. Ne oslanjaj se dakle na ljude, inae e postati ovisan i neiskren. Tko se naslanja na

132

ljude taj i odbija ljude. Ovisnik postaje privjesak svojih blinjih. Kad ga oni prestanu nositi, on je osamljen. Nemoj se naslanjati ili drati za stvari ili predmete jer to kae o tebi da se oslanja na tvoje blinje. To ukazuje i na uzavrelost tvoje naravi. Znaj: Svaki ovjek zrai svoj stupanj vibracije. I stvari i predmeti zrae ono to prianja uz njih. Naslanja li se, tada od ljudi, stvari i predmeta poziva ono to te potaknulo da se nasloni ili ono to je izazvala uzavrelost tvoje naravi. Ponavljam: Uz ljude, stvari i predmete prianjaju bezbrojne vibracije koje zavibriraju u onoga, i salijeu onoga, koji u sebi i na sebi ima isto ili slino. Time se pojaavaju tvoja odgovaranja, tvoje naslanjajue dranje i uzavrelost tvoje naravi.

133

Ne oslanjaj se ni na to i ni na koga, ve budi postojan, iskren i estit, tada postaje ili jesi Ja Jesam, iskrenost, pravednost, zakon svemira. Poivaj u sebi. to i da ini, ini potpuno, u potpunoj koncentraciji, usmjeren na priliku i predmet. Mudrac koji ivi u oienom hramu i u pismenom radu odrava red hrama. Sada on pie. Njegovi osjeaji i misli su pri sastavljanju njegovog spisa. Iz njegove najdublje nutrine, iz svetita, u kojemu ivi i iz kojega daje, on djeluje na izvanjsko, na svako slovo i na svaku rije. Time on daje snagu napisanom i proima ga vjenim zakonom, Bogom. to god da ini, u svemu odravaj red hrama. Sada ide ovamo ili onamo, a ti si pri sebi jer si u sebi. Sada radi za radnim stolom i ti si kod proizvoda, a time u sebi i pri sebi.

134

Ti razgovara sa svojim blinjim, ti si pri sebi i u sebi, i govori zakon rijeju. To to ini, ini potpuno. Dri li neki predmet u jednoj ruci, tad u drugoj ruci ne treba drati neki drugi, osim ako oba predmeta nisu uzajamno usklaena i nisu jedan s drugim u suprotnosti. Dri li primjerice u jednoj ruci proizvod, a u drugoj ruci alat kojim obrauje proizvod, onda su oba instrumenta usklaena jedan s drugim, jer jedan slui drugome. Kad sastavlja neki tekst, tada dri samo sredstvo za pisanje u ruci. Bude li u drugoj ruci drao primjerice ravnalo ili predmet za uklanjanje napisanoga, postat e dekoncentriran, a tvoja e panja biti podvojena jer te dvije meusobno neusklaene vibracije izazivaju u tebi nepanju i nesklad. Ako u drugoj ruci dri ravnalo, tad e primjerice, ee potcrtavati izjave koje ne

135

bi trebale biti potcrtane ili e potcrtati ono to ti sam nisi ili jo nisi. Time izraava i istie svoje ljudsko ja, jer potcrtava samoga sebe, svoje ja. Ako u jednoj ruci ima sredstvo za pisanje a u drugoj predmet za uklanjanje napisanoga, tad e u pisanju ee grijeiti i to brisati. Prepoznaj sebe u svemu i predaj sebe, svoje nisko ja, tad e stei Ja Jesam, bitak, koji je sve, koji zna sve i koji sve prozire, koji sve uje, koji preko tebe govori. Spoznaj uvijek iznova: isto se izvrava iskljuivo u najdubljoj nutrini due, u istome - neisto, iskljuivo u vanjtini, u svijetu osjetila.

136

poznaj: Ljudski razum nije srce due. Tko govori iz razuma, govori iz ljudskih programa, jer on nije kod kue u najunutarnjijem u bitku, koji sve zna, koji sve gleda, koji sve uje, koji sam sebe govori. Rijei izgovorene iz razuma ulaze opet samo u razum. One ne sadre nikakvu snagu; stoga su ograniene i odnose se na materiju, gdje i postaju djelotvorne. Onako kako se u mijeni vremena mijenja miljenje i ivot ovjeanstva, tako je i s rijeju koja je oblikovana razumom. Ona iz epohe u epohu govori stalno samu sebe, samo drugim rijeima i pojmovima. Ljudsko, nisko sopstvo, nestaje, jer se raa jedino u razumu i odatle se govori. Povrina je razum koji opet reagira povrno. Razum je dakle samo povrina jezera, nije dno. Na povrini je samo odraz, a ne istina. Rije najdublje nutrine je Ja Jesam, rije vjenoga zakona. Ona nije bila roena kao

137

rije razuma. Rije Boja je od vjenosti do vjenosti i tko je govori taj je od vjenosti do vjenosti. Istinski mudrac, prosvijetljeni, govori Ja Jesam. To je vjeni zakon, rije, koja u najdubljoj nutrini due vjeno govori samu sebe. Bogom-ispunjeni ne govori nikada rije razuma, jer je on kod kue u najdubljoj nutrini, u sopstvu koje on govori. Dopusti da rije najprije nastane u tebi prije nego je izgovori. Bilo da misli ili govori, oboje su energije koje se ne gube. Ono to se osjeti u najdubljoj nutrini, u posveenom hramu, to je istovremeno i rije. Najunutarnjije donosi dobre plodove, jer osjeaj koji raa misao i koji proizvodi rije, boanski je plod, svjetlo i snaga koji dolaze na ovaj svijet preko Kristovog Duha koji pobjeuje tamu.

138

Tko je pomou Kristove snage pobijedio samoga sebe, taj gleda ono to jest i govori bitak, sadanjost, Boga. Izvanjski ovjek, naprotiv, govori iz ljudske prolosti i budunosti, jer je sadanjost ovoga svijeta samo dah koji se raspline im se uhvati. Bogoovjek, koji je u najdubljoj nutrini kod kue, u onome to nastaje gleda ono Jest, jer u najdubljoj nutrini sve je prisutno i ve izvreno. Bogoovjek ivi i djeluje iz Boje sadanjosti. to je za izvanjskog ovjeka tek u nastajanju to je za bogoovjeka u najdubljoj nutrini ve izvreno. Tko ivi u najdubljoj nutrini, taj u najdubljoj nutrini gleda i ono to se izvrava i to e se izvriti u izvanjskom svijetu, te kako se to oblikuje. Svojim boanskim osjeajima on prati korake koji se moraju jo nainiti u izvanjskome, no koji su u najdubljoj nutrini ve uinjeni. U nastajanje

139

on ulae cjelinu, tako da i u izvanjskome bude onako kao to to ve jest u najdubljoj nutrini. Ono to ovjek nutrine uva i pokree u najdubljoj nutrini, to e se realizirati i u izvanjskome, u svijetu osjetila, jer u najdubljoj nutrini to ve jest, a takoer se uva i pokree.

140

ovor bitka je neosoban. Neosobno ne oekuje nita; ono ne eli nita; ono govori sebe, vjeno sopstvo. Vjeno sopstvo je beskonanost i vjeno obilje. isto bie je oblikovano sopstvo, oblikovano obilje. Ako si sopstvo, tada si rije sopstva koja u tebi govori i kao zvuk i ton prodire prema van u svijet i tamo govori sebe i titra na uho svijeta i u uho bitka u ovjeku, i odjekuje u njegovoj dui. Tako e se i u svijetu mnogo toga promijeniti za dobrobit cjeline.

Dopusti da to to glasno govori iz tebe struji i kroz tebe tee; to se samo formulira u tebi jer to je sopstvo. To je Ja Jesam, rije bitka, ivot i sadraj ivota. To je apsolutno koje nikada ne prolazi ni onda kad se vremena mijenjaju i prolaze. Rije koja je bitak, Ja Jesam, vjeni zakon, koja je u struji Svemira ne pada natrag na tebe kao prazna, energijom siromana rije

141

razuma. Rije, bitak, ostaje u struji bitka i proima tebe, oblikovani bitak, a i Mene, oblikovani bitak, i sve to se nalazi u struji bitka i u njemu postoji. Govori dakle rije, bitak, u sebi. Naui sve pokretati u svojoj najdubljoj nutrini, u najdubljoj nutrini to primati i iz najdublje nutrine to govoriti; tada govori jezikom bitka.

142

ve to vjeno traje izvrava se u najdubljoj nutrini due. To je istina, to je postojanost, to je ivot, to je rijeka, sopstvo, Ja Jesam. To je ivot i supstancija ivota u tebi.

ko svoga blinjeg okrivljuje za neistinu i la, a tu izjavu ne moe dokazati, taj svjedoi o sebi da stoji na rubu rijeke i da baca kamenje na onoga - i time kamenuje samoga sebe, jer njegov blinji, kojeg okrivljuje, u njegovoj je nutrini dio njega. Tko samo stoji na obali rijeke, vjeruje da je obala realnost jer ne poznaje rijeku. Tko se tako ponaa sam svjedoi o tome to on jo jest.

143

ko govori rije, Ja jesam, gleda istinu i neistinu. On objanjava, ispravlja, a zatim ide svojim putom, jer zna: Tko se promijeni i posveti Bogu ide putom koji vodi slobodi. Tko se meutim ne mijenja, taj ide kamenitim putom u patnju, da bi se preko patnje, koja je jednaka grijehu, probudio za istinu i da bi tada mogao ui u istinu. Ako vam potraga za istinom ne dodija, tada ete pronai sebe tako to prepoznate svoje greke i slabosti i pravodobno ih oistite, prije nego vas patnja sustigne. Neka vam stoga traenje nikada ne dodija, jer ete inae morati pretrpjeti svoje greno.

144

ko ne eli pogledati sebe gleda uvijek svoje blinje. Prema njegovom miljenju on je dobri a blinji - loi. Iz ovakvog ponaanja nastaje mudrija koji smatra da moe upravljati tokovima svemira budui da se sebi samome ini prepametnim. Spoznajte: glupan zna sve bolje. Doe li k njemu blinji sa svojom glupou, tada se prepiru dva glupana. Obojici nedostaje mudrost. Suprotnost istini je glupost; njome se bave ak mnogi. Poe li dua kao glupan u svjetove koje je sama svojom glupou sebi odredila, tad je sve oko nje samo glupost, jer ona ivi u iluzijama svojih gluposti. ak ako nekadanji ovjek zna za Boje zakone ali ih nije ispunio, ostaje glupanom i robom ropstva, gluposti, koju je ivio i kojom se okruio.

145

ko se ne razraunava sa svojim zemaljskim opstankom, nema ni odnos prema duhovnome svijetu. Tko ne ide putem prema Kraljevstvu nutrine, tko se dakle ne profinjuje u osjeajima, mislima, rijeima i djelima, taj ostaje zatoen ovostranim, ivotom u vremenu. Bilo da ivi ili da umire, bilo da je budan ili da spava - niti ovaj zemaljski opstanak niti smrt ga nee nauiti neto novo, jer je ostao onaj stari grijeni ovjek, usprkos boljem znanju. Nijedan ovjek ne moe pobjei od samoga sebe. Svatko mora pogledati sebe i ukloniti ono to je sebi naloio. Zadaa koju mu ivot postavlja je njegov ivot. Jednog dana bit e mu postavljena zadaa da ukloni ono to je sebi nametnuo. To to sam unese u zvijea, u mone spremnike, stalno vreba da se srui na tebe. Ti si, dakle, opasnost samome sebi.

146

ko vam potraga za vaim istinskim sopstvo ne dodija, voljni ste uiti. Tko je voljan uiti spoznat e sebe i u samospoznaji nai svoj pravi bitak. On e ostvariti - i time biti ispunjen. Ako dua i ovjek nisu voljni uiti, dakle preko ostvarenja doi do Boga, tada ivot due i ovjeka postaje okrutniji i tei. Tako, ako patite, naslutite u patnji zato patite. Dopustite osjeajima i mislima patnje da dou, jer oni govore svojim jezikom. I ako se tako ne umorite ispunjavati vjeni zakon, sazrijet ete u patnji i pribliiti se svjetlu koje e vam donijeti mir tiinu. ovjek se ne bi trebao tuiti na put svoga zemaljskog ivota i ne osuivati svoj ivotni put. Tko se usudi znati svoj ivotni put, taj se usuuje takoer imati kompetenciju nad Stvaranjem.

147

Svi putevi koje Duh pouava vode jednome cilju: da dua i ovjek dou do bitka koji je Bog. Nada i enja za Bogom bude ispunjenje nade. Tamo gdje je nada, tenja za tim ispunjenjem, tamo je Boja vladavina.

a, Krist, dajem vam pouke za samospoznaju, da moete stalno posezati za njima kad postanete neodluni: Odluite se u svakoj situaciji za Boga, tada ete izbjei tami. Ako je ovjek as topao, pa opet hladan, tad je neodluan i slui tami. Tko se odlui za svijet, taj se odluuje za opojnost od ja. Tada ga inspirira svijet i inspiriraju ga oni koji pripadaju svijetu.

148

S ovjekom se tama poigrava: ona utjee na njega - jednom za, pa protiv Boga. Time ona hoe izrugivati Boga. Ovu igru s ovjekom ona tjera sve dok se ovaj ne odlui.

aljnje pouke za samospoznaju: Zahtjevaj od sebe uvijek krajnost, ne ono to je lako dostupno; tada e upoznati potencijal snaga svoje due. Opominji stalno samoga sebe tako to uvijek iznova oslovi samoga sebe kako se eli ponaati. Oslovi li dakle samoga sebe tada zna kako se eli ponaati. Uini to - tad e se u tebi probuditi vjeno sopstvo koje ti jesi u vjenosti kao bie vjenosti.

149

ua u ovjeku je samo gost na Zemlji. Dua je postala ovjekom da bi razvijala unutarnje blago i inila dobro. Dobro dolazi preko ovjeka - isto kao i zlo. Dobri ovjek, koji ivi u Meni, Kristu, nosi dobre plodove. Zli ovjek koji se zavjetao Mranome donosi mrano u svijet. Blago onima koji donose dobro, preko kojih dobro dolazi na svijet. Jao onima preko kojih mrano dolazi na svijet. Prvi idu u svjetlo - drugi pate u tami. Znajte i osjetite u svojim srcima: to vie Boga ljubite, to vie e vam i Bog dati. to radosnije razdajete darove ljubavi, to vie ete od Boga primiti. Samo nesebini prima jer nesebino razdaje. Tko nesebino daje, crpi iz vjenoga bitka, iz beskrajne tiine koja je Bog. Time on postaje tii i svjesniji Boga jer zna: Bog daje onome tko nesebino razdaje darove iz riznice svoga ostvarenja.

150

Ja, Krist, klju Sam nesebinosti, klju bitka. Ja, Krist, klju Sam od vrata ivota. Svi prosvijetljeni idu preko Mene u vjeni bitak, jer Ja Sam svjetlo due, istina i ivot.

ako kao to Ja sluim svima, duama, ljudima, ivotinjama, biljkama i kamenju, tako i vi trebate nesebino sluiti svima oko vas - ljudima, ivotinjama, biljkama i kamenju. Nesebino sluea ljubav je unutarnja predanost. Ona arom ispunjuje srce i raduje duu i pulsira kroz svaku nesebinu rije i svako nesebino djelo. Ona olakava i oslobaa duu a hodu daje poleta, jer dua i ovjek utjelovljuju zakon svemira.

151

o to inite, inite iz Duha, jer samo nesebina djela uinjena su u Bogu i s Bogom. Vjerujete li da je vae djelo toliko dobro tada preispitajte sebe, jeste li ga uinili iz Duha, dakle nesebino. Ako ste ga uinili s pogledom na svoje ljudsko ja i za svoje dobro, tada to moe imati suprotnu posljedicu. Prije ili kasnije morat ete trpjeti zbog toga. Stoga ivite iz Duha i budite svjesni Unutarnjeg svjetla koje je va pomaga i savjetnik, Krista: Ja u vama, vi u Meni; Ja u tebi, ti u Meni.

152

stinski mudrac ivi u Bogu, a Bog ivi preko njega. To to daje, ne daje on - to Bog daje preko njega. To to ini, ne ini on - to Bog ini preko njega. On govori; ali ne govori on - Bog govori preko njega. On radi, ali ne radi on, jer Bog radi preko njega. Istinski mudrac ivi u svijetu za boanski svijet i samo je transformator nesebine ljubavi, unutarnje snage - on je nesebino davanje. Stoga nije on taj koji govori i postupa, nego je to Bog preko njega.

153

uvaj dobro, bitak, kao dragocjenost svoje najdublje nutrine, tad e i ostati u svojoj najdubljoj nutrini i govorit e jezikom najdublje nutrine, istinu. Tko je zaet samo od ovjeka, to znai od ljudskoga, taj e se i kao dua uvijek iznova vraati ljudima i biti raan od ovjeka, od ljudskoga, i govoriti jezikom ljudi - sve dok ne bude teio jednoroenju, Bogu, jedinstvenom mjestu roenja koje bitak jest. Tada e se on vratiti Bogu i ivjeti vjeno u Njemu, u rijeci bitka. Tad e govoriti i jezikom bitka, jer on je ponovno oblikovani bitak, u kojemu se kree. Govori jezikom bitka! Nita nije izvan tebe. To nije cvijet, trava, biljka, kamen, mineral - ti si bitak, cvijet, trava, biljka, kamen, mineral, jer ti si kao bit u svemu i sve je kao bit u tebi.

154

Svejedno kuda ide, gdje stoji, gdje jesi pripadaj vjenome hramu! Odravaj red hrama; tada e biti i pravedan i postii e pravednost. Zapamti: To to ne opazi u svojoj najdubljoj nutrini, u svome istinskom bitku, nisi jo ni otkrio u svojoj najdubljoj nutrini. To to nije ivo u tebi, ne shvaa niti gleda. Ako tvoj blinji nije iv u tebi, tada nema ni pristup k svom blinjem, a ni komunikaciju s Bogom. Ispitaj samoga sebe: Nain kako govori pokazuje da li si u sebi ili govori samo iz svoga ja, iz povrine.

155

rani se u Bogu. Onako kako zalogaj i pie ulaze u tebe, tako djeluju u tebi i tako zrae iz tebe. Tko posveuje zalogaj i pie, taj odrava djelotvornom svijest jela i pia. Ona tad kao bit i snaga ulazi u duu. Jelo i pie ne jaaju tada samo tijelo, nego duu i tijelo. Prati svojom svijeu svaki zalogaj i svaki gutljaj pia na putu u tijelo. Osjeaji, misli i rijei kojima prati jela i pia na njihovom putu u organizam, djeluju odgovarajue u dui i tijelu. Sve je energija; i jelo i pie su energija. Kako osjea i misli - tim snagama magnetizira hranu i pie; to im daje i za put u tvoje tijelo. Ostani dakle i pri uzimanju hrane u najdubljoj nutrini svoga hrama, jer i jelo i pie spadaju u red hrama, u zakon hrama.

156

Svaki aspekt svijesti je ujedno i stanje svijesti. On ima cjelinu u sebi i govori samoga sebe prema stupnju svijesti. I plodovi i pie - svako jelo - su svijest i govore jezikom stupnja svoje svijesti. To znai da su u komunikaciji sa strujom u kojoj se kreu i u kojoj postoje. Kako ti, ovjek, postupa s hranom i piem, tako se to odraava i u tebi i na tebi. Sve je vibracija koja postaje uoljiva u tebi i na tebi i koja te obiljeava. Moje rijei su duh i ivot, svjetlo i istina. Duhovno sazrijevajui, koji tei svjetlu, Meni, postaje senzitivniji, propusniji za Unutarnji ivot. Spoznajui ivot on nee vie uzimati mrtvu hranu. On takoer nee vie biti prodrljiv i nee troiti velike koliine hrane. Onaj koji duhovno sazrijeva ivi iznutra prema van. Odgovarajue tome on e birati

157

i svoju hranu, tako da njegovo fiziko tijelo dobije ono to mu je potrebno za ivot, ali ne povrh toga. Duhovni ovjek nee ivjeti u izobilju. On e svome tijelu dati ono to mu je potrebno. On ga ne puni. Spoznajte: Mnogi vjeruju da bi se postom i trapljenjem bre pribliili Bogu. To je zabluda razuma. Duhovni rast ne dolazi s nainom ishrane uz post i trapljenje; nisu nuni niti odreeni naini molitve. Vano je da ovjek ivi iz duha; jer tada se sve sreuje samo od sebe, nisu potrebna pravila - potreban je dosljedan ivot - tako to ovjek sve vie i vie ide unutra prema izvoru ivota, da bi crpio iz izvora bitka. Ne radi se o tjelesnoj dobrobiti, ve o duhovnom stavu, o vaem injenju ili neinjenju.

158

Provjerite dakle, da li to to elite initi odgovara vaoj najdubljoj nutrini i da li slui vaem duhovnom rastu. Budite dakle iskreni prema sebi. Ne inite nita to se protivi vjenoj istini, vjenome bitku, jer pred Bogom nita nije skriveno. Jednoga dana e to to ste zatajili postati oigledno i vi ete sami vidjeti da li je vae miljenje i postupanje bilo poteno i estito. Sve dok su vai pogledi upravljeni na zemaljske stvari, niste uli u Kraljevstvo Boje i uzdate se u neko izvanjsko kraljevstvo koje je nestvarno. Molite li se za ozdravljenje tijela, tad izvanjski post moe biti ljekovit samo ako istovremeno odloite svoje ljudske misli, to to ste od ljudskoga prepoznali, i tako se oslobodite za zraenje svjetla. Ako u svemu cijeni svetite tako to ga uva u sebi kao blago i ivot i doputa mu

159

da djeluje kroz tebe, tad e u svetitu sjediti i blagovati za stolom Gospodina. Ostani dakle u svakoj situaciji, u svemu to ini - i kod uzimanja hrane - u najdubljoj nutrini svoga hrama; jer hram tvoje najdublje nutrine sagraen je od biti svih tvojih blinjih i od biti prirodnih carstava. Boansko u tvome blinjem i svaka snaga u mineralu, u kamenu, u biljci, u ivotinji je jedan kamen tvoga unutarnjeg hrama u kojemu prebiva Presveti. Nedostaje li jedan kamen tvoga hrama, tad nisi u slozi ili s ljudima ili s podrujima prirode. Tada je i tvoj hram nesavren. To znai da nisi u zakonu Bojem, niti si zakon Boji. Tada ne moe stupiti ni u svetite u sebi da bi tamo prebivao. Tada nee ni sjediti za stolom Gospodina ve za stolom ljudi koji - kao i ti - nepromiljeno uzimaju ivot za jelo, darove iz

160

Boga. Tada e biti bez domovine, zalutala ovca koja doputa da je vode u bespue, budui da je slijepa i da je esto dre slijepom, jer je privrena slijepcima koji je vode u hram sagraen ljudskim rukama. No ako si spreman svoj unutarnji hram urediti, oistiti i izgraivati ivotom u Bogu tad e se i ti izgraivati i jasno vidjeti. U mjeri u kojoj usavrava svoj unutarnji hram, odravat e i red hrama i nai pristup u unutarnji hram. Ako je tvoj hram savren tada si i ti jedno sa svim ljudima i biima, sa svim bitkom. Tada si jedno i sa svemirom i njegovim zakonima i prebiva u svetitu, jer ti si u svemiru, a on u tebi i vi ste od vjenosti do vjenosti. Kraljevstvo Boje je unutarnje kraljevstvo. Moe ga opaziti samo unutarnjim oima i samo unutarnjim uima uti to ti kau unutarnji zakoni.

161

Istinski bitak, svoje naslijee, moe uti samo u nutrini. Ono govori tebi i govori s tobom jer Ja Sam Ja Jesam, i ti si Ja Jesam. Zato si ti Ja, a Ja Sam ti, i gdje si ti, Ja Jesam, a gdje Sam Ja, tu si ti, jer svi i sve je u tebi - ti i Ja kao jedinstvo u svemu. Ti i Ja, stapanje oboje u Ja Jesam moe iskusiti samo u najdubljoj nutrini svoga hrama, u svetitu, u kojem je sve - Ti u Ja i Ja u Ti. Nema niega gdje Ti i Ja nismo kao jedinstvo, jer Bog je Ti i Ja, svijest jedinstva. Bog je Ti; ti si boansko bie. Shvati li ovo, tada nee traiti svoga blinjeg nee ga dozivati. On je tu - u tebi! Gdje god jesi, on je s tobom, jer on je u tebi - Ti i Ja stopljeni u Ti, u zakonu, Bogu, u Ja Jesam u tebi. Boje Ti je dvojstvo. U Bogu dvoje postaje jedno. Svi brojevi utjeu u Jedno, u Jedan-bitak, jer Bog ujedinjuje sve i svakoga i sva su bia slika i prilika Jednoga, Boga.

162

Ti si Moja misao, misao Oca svemira, zakon. Moje je tvoje; jer Vjeni, koji Ja Jesam, i ti su jedno. Ti, isti, govori sopstvo, jer ti si sopstvo. Stoga ti govori sebe, i u svemu i u svima oslovljava sopstvo, sebe u blinjemu i u svim stvarima, zbivanjima i dogaajima. Rije istoga je sopstvo koje je u svemu. Zakon govori samoga sebe i ponovno stvara samoga sebe, budui da je sve u svemu - on je uvijek cjelina. Ti u svemu oslovljava cjelinu i u svakoj faseti istine opet cjelina. Odgovarajue zraenje svijesti, faseta, odgovara ti u tebi i ti razabire ponovno cjelinu u sebi. Ne treba pitati za stanje svijesti. Oslovljavaj uvijek cjelinu jer je u najmanjemu veliko i u velikome - najmanje.

163

Kud god zraila misao zakona, ona tamo ozrauje opet zakon. To to misao zakona sadri, ve je ispunjeno u tebi, jer je vjeni zakon ujedno i ispunjenje. Misao zakona ne moe se unititi ni skrenuti. Ona se ve kod odailjanja ispunila u tebi. U izvanjskom svijetu misao zakona ispunjava se prema zakonu slobodne volje onda kada nae pristup u ljudsko srce. Misao zakona meutim ne poznaje prepreke. Ona zrai kroz svaku zgusnutost i svaku prepreku i eka dok ne bude primljena. Ona ide putem ispunjenja i u vanjtini jer je ona dio vjenoga zakona koji se nalazi u najdubljoj nutrini ovjeka. Misao zakona ne poznaje vrijeme; ona je zakon i bezvremena je. Put k ovjeku prema vani, moe za ovjeka znaiti usporavanje, jer misao zakona poznaje trenutak radnje i

164

kao ispunjena zadrava se u polju ovjekove aure sve dok ne nae pristup. U zakonitom osjeaju i u zakonitoj misli nema protuudara, niti rasplinjavanja osjeaja ili misli, jer su oni vjeni zakon, snaga svemira.

165

a, Krist, kao Isus iz Nazareta pouavao sam neke apostole i uenike koji su mogli shvatiti, vjene Svete zakone. Unato njihovom duhovnom znanju, morao sam ih uvijek iznova hvatati prije pada u ljudsko, u ne-realnost, i uvijek iznova razjanjavati im svetu misao - vjeno sopstvo, koje su oni uvijek iznova isputali iz svoje najdublje nutrine, jer im se obmana, ne-realnost, ljudska misao, inila bliom. Po smislu Ja sam im govorio: Svetu rije koja je snaga Boja i koja je bila roena u vama, samo vi moete omotati ljudskim ja koje se izgrauje u svijesti i podsvijesti - ako je ne uvate kao istinsko sopstvo u sebi, ako je, unato tomu to znate, otpustite iz svoje najdublje nutrine sumnjom, strahovima ili nestrpljivou. Jezgra ljudskih misli i rijei je rije Boja. Ona ostaje boanska. Omota se meutim

166

usmjerava protiv vas i postaje vam optereenje. Svaki zakonski osjeaj i svaka zakonska misao izlazi iz vjene snage, Boga, i iz komunikacije s Bogom. Premda su oni omotani ljudskim ja, jezgra, ivot, ostaje ipak u Bogu. Zakon, Bog, je: odailjanje i primanje. Vjeni zakon odailje samoga sebe i prima samoga sebe. Zato se energija ne gubi. Vjeni zakon govori dakle samoga sebe, i odgovor je ponovno zakon, sopstvo, jer sav bitak je zakon i svi isti ivotni oblici su zakon, i svi oni imaju svoje postojanje u tekuem zakonu.

167

a sam Svoje Apostole i uenike pouavao zakon: Bog je zakon svemira. Zakon svemira, Bog, sastoji se od bezbrojnih faseta svijesti koje su stupnjevi svijesti. To su duhovni ivotni oblici - minerali, biljke, ivotinje i prirodna bia - koje BogStvoritelj, Duh evolucije, vodi prema slijedeim viim stupnjevima svijesti. U ivotnim oblicima su sadrani kao klice od Boga-Stvoritelja takoer i razliite duhovne sposobnosti i mentalitet, kao i njihova duhovna imena. Vjeni vodi do savrenstva sve oblike bitka. Stoga je sve sadrano u svemu. Svaki stupanj svijesti sadri itavi zakon svemira. Razliiti stupnjevi svijesti su opet u komunikaciji s istim ili slinim stupnjevima svijesti. Unato svemu tome za ivotne oblike vrijedi: U svemu je ponovno sve sadrano, ali jo nije svaki aspekt sveobuhvatno oitovan.

168

U svakome od vas je meutim sve vidljivo jer su vaem duhovnom tijelu kao zakon pristupani svi oblici bitka. Stoga uite da u sebi sve u svemu opaate, gledate i da sve oslovljavate u svakom aspektu svijesti. Ja oslovljavam svakoga pojedinog: Zato eli gledati u daljinu kad je ono vjeno, to to smatra da je u daljini, ipak u tebi? Zato hoe razgovarati sa svojim bratom kad je on kao snaga i svjetlo ipak u tebi? Ima li mu neto bitno priopiti, oslovi ga u sebi. Time uspostavlja svjesnu komunikaciju sa svojim blinjim i ako je to znaajno za njega, on e to primiti - tada kada te i on bude nosio u sebi kao snagu i svjetlo. Ako je tvoj brat povezan s tobom, on e se u tebi javiti ili e ga ti sresti i dogovoriti s njim termin razgovora. Ipak, sve nastaje prvo u tebi; to je vjeni zakon, ne kauzalni zakon.

169

Ponavljam: Preduvjet za boansku komunikaciju je da si u sebi uinio pristupanom boansku bit svoga brata ili svoje sestre - i obrnuto, da tvoj vjeni duhovni dio ivota bude djelotvoran u njemu. Ja sam pouavao Svoje apostole i uenike: Hoete li uloviti ono to je u daljini, tada e vas goniti i loviti jer ivite u vanjtini, u svijetu i sa svijetom, koji je samo privid, dakle odsjaj realnosti. Moe vam se na kratko vrijeme pribliiti ugodno svjetovno ili ete se odmah morati hrvati s neugodnim, s onim to ste posijali. Moda ete meu staru sjetvu pomijeati novu sjetvu, nove uzroke, a time i privui na sebe dogaaje i snage koje ne odgovaraju zakonu Bojem, svetom redu hrama. Tada ete govoriti samo svoje ljudsko sopstvo i predstavljati se u svojoj ljudskosti. Vi

170

neete govoriti svetu rije koja je vjeni zakon, neosobni ivot, Bog, jer ste osobni. Sve to vas stavlja pod pritisak i prisilu, to vam ne ostavlja izlaz, to je osobno. Osobno hoe uvijek potvrdu - bilo da se ono predstavlja u blizini ili iz daljine. Ono ne moe imati zakoniti tok jer se osobno odnosi iskljuivo na osobu a ne na neosobni, kozmiki Sve-bitak. Osoba, ljudsko Ja, je ljudsko sopstvo koje vidi sebe samog te se stoga i obazire samo na zemaljski ivot i osobu, na prolazno koje traje samo u poimanju godina. Prolazno, ljudsko sopstvo, navaljuje iskoristiti godine u kojima se moe potvrditi. Budui da ono nije jedinstvo i beskonanost, navaljuje u daljinu, navaljuje u blizinu, navaljuje desno i lijevo, gore i dolje i time se sve vie suava, jer sve dovodi u vezu sa sobom, s osobom.

171

Svako suenje vodi ogranienju, bezizlaznosti i ogranienosti, a potom eksploziji. Svaki ogranieni udara oko sebe. To to izbije su izrodi: sukob, rat i pljaka. Svi ovi aspekti su eksplozije ljudskoga ja, ljudskoga sopstva koje sve vie zahtijeva za sebe. Zato esto kreu itave vojske u rat ljudi koji podlijeu istim ili slinim ogranienostima i koji dopuste da im se njima jednaki nametnu kao tutori. Oni tad biraju svoje voe koji vladaju itavim narodima. Nisko ja je nezasitno. Ono eli posjedovati i imati, dok ja-ovjek ne premine. Na slian nain to se nastavlja i u podrujima dua ili u ponovljenim utjelovljenjima. Stoga uvajte se da ne dospijete u duhovnu smrt. Uvijek iznova sluam vas kako govorite o smrti. to je za vas smrt? Za mnoge ona je kraj. No smrt nije nita drugo nego prijelaz u

172

drugi oblik postojanja u kome ivite na isti nain kao to ste ivjeli kao ovjek. Smrt vam nee nita uzeti - ona vam nee nita ni dati. Dua koja naputa tijelo je ista ona koja je bila u ovjeku i koju je ovjek zrcalio. Zato neete uskrsnuti nakon smrti tijela. U svjetlo ulazi samo onaj koji putuje prema svjetlu, koji putuje unutra. Tako kao to dua djeteta iz unutarnjega kraljevstva stupa u ivotnu kolu Zemlja, tako stariji ovjek zemaljske kole treba urasti u nutrinu preko ostvarivanja i Boje blizine. Tko otvori unutarnje kraljevstvo postat e hram spasenja i ve u vlastitome hramu, u hramu od mesa i kostiju on e uskrsnuti; tada nije potrebno da okusite smrt. No, tko je duhovno mrtav taj je i kao dua mrtav. Duhovno mrtvi nee uskrsnuti nakon fizike smrti. Oni ostaju duhovno mrtvi, jer onako kako stablo padne, tako ostane leati.

173

Zato doite do spoznaje: U tijelu se trebate probuditi kao djeca Boja i u tijelu trebate postii uskrsnue, jer dua u ovjeku je u ivotnoj koli Zemlja da bi ponovno postala ono to u Ocu jest: boanska. Znajte: Duhovno mrtvi gledaju samo na slovo, a ne shvaaju smisao. Stoga provjerite kome govorite i to kaete, jer perle ne trebate bacati u grob, ve donijeti onima koji se hoe probuditi. Tko Me nije pronaao kao ovjek, nee Me pronai ni nakon svoje tjelesne smrti. Jer tko je ivio samo u ljudskom, taj e i kao dua ivjeti samo svjetovno i ponovno traiti tijelo, koje je za njega ivot. Zato spoznajte: ivot je Bog i tko nije u sebi naao Boga taj nije naao ni Mene, Krista Bojeg. On e nakon svoje tjelesne smrti proi kroz kapiju smrti i ostati duhov-

174

no mrtav - dok ne spozna samoga sebe i sebe ne nae u Meni. Tko Mene prepozna, taj poznaje svemir. On je u svemiru i svemir je u njemu. Tko Me ne prepoznaje, taj je vezan za Zemlju i skuplja izvanjska blaga i bogatstva jer ne opaa nutrinu, jer nije povezan s velikom cjelinom. Zato to ne poznaje Mene, ne poznaje ni sebe, niti svemir, koji Ja Jesam. Bezbrojne snage svemira su kao bit u tebi, jer ti si, o ovjee, mikrokozmos u makrokozmosu; ti si batina beskonanosti. U tebi je sve ujedinjeno; a to to jest, je vjeno. To to je vjeno, u tebi je. Samo ono to je u najdubljoj nutrini tvoje due, tvoje je, a to je tvoje, to je vjeno. Izvanjsko je privid i prolazno. Ti to ne moe uzeti sa sobom; mora ga tu i tamo ostaviti.

175

Spoznaj da je sva zgusnutost prolazna - a to je prolazno, to nestaje. Tako e i materija nestati jer zgusnutost nije vjena, niti je vjenost. Vi vjerujete da biste morali utei svijetu kako biste ga svladali. Ja vam kaem: Bijegom od svijeta neete pobijediti sebe; vi neete prepoznati tko ste jer ste izgubili ogledala svoga svijeta. Sve dok u svijetu ne svladate svijet koji jo prianja uz vas, bit ete ranjivi od svijeta. Morate se osloboditi sveg zrcaljenja i postati takvi kakve vas Bog vidi, kakvi ste dakle bili od poetka - i kakvi ete ponovno biti preko Mene, Krista: bia svjetla. Jer svijet utjelovljenih bia, ljudi, je istovremeno svijet bestjelesnih bia, dua. Oba svijeta proimaju jedan drugoga. Oni su prebivalita ljudi i dua u kojima ljudi i

176

due postajanjem i rastom sazrijevaju i tako se pribliavaju vjenom Kraljevstvu, da bi uronili u rijeku, Boga, koja je vjena. Duhovno probueni sazrijevaju za vjenost - duhovno mrtvi zadovoljavaju se zrcaljenjem. Ovaj svijet je tetna tvar za duu i tijelo. Tko od toga jede, oboljet e. Svaka bolest je posljedica jednoga ili vie uzroka. Ona moe biti i kolektivna bolest na temelju kolektivne krivice, onda, kad se vie ljudi s istim motivom ogrijeilo o ljude oko sebe. Ako im ovi ljudi ne oproste, tada njihova bolest traje, esto inkarnacijama ili u podruju dua. Bolest je slika tvoje due. Ona je ogledalo u kojem moe prepoznati svoj svijet uvstava, osjeaja i misli.

177

Blago duama koje su prihvatile tijelo da bi u zemaljskoj koli postali boanskima. Jao onim duama koje su prihvatile tijelo da bi se iznova odale tjelesnom uitku. Dua u ovjeku je u ivotnoj koli Zemlja da bi ponovno postala boanskom. to se mijenja kada dua napusti svoju smrtnu ljusku? to se mijenja kada cvijet uvene? to se mijenja kad godinja doba nestaju? Odlaze li i ne vraaju se nikad vie? A nije li u nestajanju bitak i ponovno postajanje, koje se oblai u jo ljepe i raskonije ruho? ovjek naziva jesen, ponovno postajanje u prirodi, ono to se iznova i raskonije oblikuje: prolaznim. Ne postoji meutim prolaznost - samo mijena i promjena.

178

Moe li u mijeni i promjeni postojati vrijeme? Vrijeme je prolaznost. to prolazi? to je prostor ako je svijest bezgranina? to je prostor ako je ovjek stanica koja odailje i prima? to je prostor ako su carstva prirode kozmika? to su dakle vrijeme i prostor?

179

Bogu ne postoji vrijeme, u Njemu nita nije izgubljeno. U Bogu ne postoji nemoi-shvatiti; to pripada vremenu. Bog je prisutnost: Sve je u Jednome i Jedan je u svemu; On se daruje u jednome zraenju, koje On jest, Bog. Zato Bog moe biti samo Jedinstvo. Mnotvo je vrijeme i onaj koji ga odreuje i koji odreuje one ljude to tee za koliinom i masom i koji su u opstanku izgubili mjeru svih stvari, Boga. Nestane li pojam vrijeme, tada padaju granice i ogranienost. Tada Boja vladavina postaje vidljivom. Bitak stupa tada u ivot ispunjenih ljudi i oni ive: Smrt je tada slomljena jer je vrijeme propalo.

180

a, Krist, kao Isus iz Nazareta Svojim apostolima i uenicima govorio sam po smislu sljedee rijei: Mnogi ljudi svim nitima svoga zemaljskog opstanka dre se zemaljskoga ivota. Oni nisu svjesni da su ve kod roenja obukli mrtvaku odoru i da veo smrti lei preko njih. Treba vam biti jasno da e svaki od vas umrijeti i svaki na drugaiji nain. Zato trebate uspostaviti odnos prema svome umiranju da ne biste bili iznenaeni od takozvane smrti. Preko svakoga ovjeka prebaen je veo smrti koji ovjek moe podignuti samo ako je duhovno probuen ili e mu biti skinut tek kad umre. Suoite se dakle s injenicom da svaki ovjek umire. to biva nakon takozvane smrti?

181

Svakom pojedincu Ja postavljam pitanje: Kako eli umrijeti? Ovo kako - dat e vam odgovor na pitanje: Kako sam ivio? ili na pitanje: Kako elim ivjeti? Zemaljski ivot svakoga ovjeka pokazuje mu njegovo umiranje i prema onome kako je ovjek ivio, podie veo smrti. Zemaljski ivot svakoga pojedinog je mjerilo za ono to mu se skriva iza vela smrti. ovjek sam odreuje da li e se nai izvan kotaa ponovnog utjelovljenja ili e se drati kotaa ponovnog utjelovljenja. Moji apostoli i uenici pitali su Me: Kako se trebamo pripremati? Ja sam im govorio: Spoznajte: Svaki od vas je danas i sutra; svaki je dio svakoga trenutka, svake sekunde, svake minute i svakoga sata. Svaki od vas je dio dana, dio tjedna, dio mjeseca i godine.

182

Svaki ovjek je time sugraditelj onoga to on naziva vremenom. im prou aspekti za ovaj svijet koji djeluju u trenutku, u sekundi, u minuti, u satu, u danu, u mjesecu i u godini, tada on vie nije ovjek, ve dua. Ritam ljudskoga ja dua meutim zadrava dok ne nae istinski bitak koji je vjean. Njega moete nai samo na putu ostvarenja. Moji apostoli i uenici su govorili: Poui nas dalje! Kako moemo ispitati dubine naega ljudskog Ja, da bismo se bre oslobodili, da bismo se pribliili Bogu, Vjenome? Objasnio sam im po smislu: Pet osjetila ovjeka mogu se usporediti s antenama. Tko ove antene premalo koristi da bi spoznao i osjetio tko je, i da bi osjetio tko bi jo mogao biti, taj nee doi u svoju nutrinu niti e moi pronai samoga sebe.

183

Spoznajte: Preko pet osjetila ovjek stvara svoje programe. Oni se nalaze u svijesti i u podsvijesti, a i u dui. Ovi se programi sastoje od uvstava, osjeaja, misli, rijei i postupaka. Stoga ovjek moe u svojim mislima proitati, ovisno o stupnju iskrenosti, tko je on. Ode li svojim mislima u svijet svog osjeanja, tada e saznati tko je on jo. Uzme li ovjek finije antene koje su kao ticala i s njima uroni u svoj svijet uvstava, tada e otkriti daljnje ljudske crte - ili e iskusiti mudrost due, ono to je od boanskoga ve otvorio.

184

bilje iz Boga je ivot. Tko ivi u obilju Bojem, taj je ispunjen i ostaje ispunjen. On ne treba brinuti o sutra - on je svemir i obilje svemirskoga zraenja koje struji kroz njega, iz kojega on crpi jer u njemu ivi. Obilje, Bog, ne poznaje oskudicu; ono jest i daje, ono je bogatstvo, svemir, u kojemu bie svemira ivi i kao bit jest. Tko eli primiti obilje iz Boga, mora se odrei svijeta. On e dakako ivjeti u svijetu i djelovati u svijetu, ali nee biti sa svijetom. Tko odbija obilje jer se puni darovima svijeta taj e oskudijevati, iako trenutano u vanjtini izgleda jo bogatim. Ako molite Boga za zemaljske darove, klonuli ste vjerom i ne prepoznajete svoje djetinjstvo u Bogu, rijeku svemira iz koje ste proizili i u kojoj ivite.

185

Molite za duhovne darove, za buenje u Duhu ivota, da se otvori vae nebesko nasljedstvo. Molite za ono to vam je iz duha svojstveno, to vam je tovie dato, tada ete zadobiti i zemaljsko, ono to trebate - i povrh toga; jer Bog ne doputa da ijedno dijete oskudijeva. ovjek je taj koji misli i tei za izvanjskim stvarima. Time on osiromauje, jer zanemaruje svoju pravu batinu. Svojim brigama za sutra, svojim samoispitivanjem da li ete ostati bolesni ili ete se razboljeti ili kada ete opet ozdraviti, sprjeavate Boga, svemonoga Duha da djeluje u vama i kroz vas, i sprjeavate Mene, Unutarnjeg lijenika i iscjelitelja, da vam preko vae due donesem olakanje i izljeenje. Te ljudske misli, elje i enje udaljuju vas sve vie od Boga i vode vas u vrijeme

186

siromano svjetlom, u zemlju koja je ve siromana - toliko, koliko ste vi osiromaili. Tada ete u budunosti doivjeti svoju sadanjost. Znajte: Svaki od vas nosi u sebi nasljedstvo svemira i time je posjednik beskonanosti. Tko sebi prisvaja izvanjski posjed, tko je na Zemlji posjednik zemljita koje on uva i naziva svojim posjedom, taj e se tako dugo vraati dok ne spozna da je Nebo njegov istinski posjed. Pustite da Zemlja i zemaljski ivot postanu samo mostom preko kojeg idete na drugu stranu. Ipak tamo ne stvarajte sebi veliku imovinu - jer ete inae stvoriti sebi mjesto za sljedee utjelovljenje. Prepoznajte Me u sebi - tada ete Me gledati kao svoga Brata; tada ete gledati Nebo; jer u svakome od nas je cijeli bitak kao snaga i svjetlo, u svakome od nas je bes-

187

konanost, nasljedstvo, nae duhovno vlasnitvo. Mi smo jedno kao snaga i svjetlo, jer Ja Sam u vama i vi ste u Meni. Tako je u itavoj beskonanosti: Sve je u svemu. To je unutarnje bogatstvo - to je na istinski bitak; to je na posjed; on je nae vlasnitvo. Ja vam kaem, ako vas netko moli za kaput, dajte mu uz to i kabanicu. Ali jao onima koji posjeduju kaput i kabanicu i varajui mole drugi kaput ili kabanicu za sebe. Jao onima koji bi sami sebi mogli pomoi, a usprkos tome uzimaju. Oni e biti pozvani na odgovornost - onda kada ih sustigne njihov vlastiti sud sjetve i etve. Zato ostvarujte Svete zakone da biste postali oni to gledaju - ujedno oni to opaaju - i prepoznali za i protiv u ovjeku.

188

og je obilje. Tko se dri svojih elja, enji i strasti, taj je zakriven; on nosi odjeu svojih elja i strasti - i tako ne prepoznaje bitak, ivot, koji je Duh Boji. On se povjerava svijetu, a ne Vjenome koji prebiva u njemu. Stoga uite crpiti iz Duha ivota tako da sve svoje brige i elje povjerite Bogu, On, Sve-Jedan, poznaje vas i umije vas voditi. Tko crpi iz Duha ivota, ivi u Meni, Kristu, i crpi iz Duha ljubavi i daje iz Duha ljubavi. On nee biti osobenjak ve duhovno bogat ovjek. On e ivjeti na ovoj Zemlji, ali nee biti s ovim svijetom. ovjek duha izvravat e svoj posao i dati najbolje od sebe. No, on nije samo graanin materijalnoga svijeta - on je tovie, graanin Kraljevstva Bojega, jer on ivi u Bogu i crpi iz izvora, Boga. Primite ove Moje rijei, kao pomo i kao ivotnu snagu, u svoj zemaljski opstanak. Tada ete kao ovjek initi djela ljubavi, a

189

stajat ete usred svijeta i svoje obveze izvravati s Bogom. Dajte najbolje! To moete samo ako ste ujedinjeni s najboljim, s bitkom. Ne zadovoljite se nikad s osrednjim niti s pogrenim - dajte najbolje. Trudite se svakog trenutka crpiti iz djela ljubavi i time proeti svoj rad, svoje miljenje i djelovanje; tada ete biti bitak u struji bitka i crpit ete iz svemira koji je zakon, Bog. Sjetite se Mojih rijei: Nije stvar u vanjtini, nego jedino u nutrini, u tome to hram sadri, obilje, Boga. Stoga istite svoj hram da biste nali pristup u Svetite.

190

ikada ne budite zlovoljni; inae e vas zaustaviti prolazno, stvari i dogaaji koji pripadaju prolaznome. Tko ivi u Bogu, ivi u obilju, u vjenome zakonu, Bogu. On nee nikada pitati kako i zato, jer on je bitak koji zna sve. Zlovoljni svjedoi o samome sebi, budui da svoj oslonac trai jo u izvanjskim stvarima. Zlovoljan ovjek je uvijek u traganju i stoga nestalan, jer sigurnost i oslonac trai u svijetu. Materija ne nudi ovjeku trajno niti sigurnost niti oslonac, jer materija je samo privid, a ne bitak. Zato vjebajte sauvati unutarnji mir u svakoj situaciji da biste prepoznali stvari i dogaaje u svjetlu istine. Bog zna za svakoga pojedinog. On poznaje Svoje dijete i pomae mu.

191

ko je nauio gledati, ne optuuje svoga blinjeg, jer ga poznaje. Samo duhovni slijepac optuuje svoga blinjeg jer ne poznaje sebe niti svoga blinjeg. Bude li optuen, tada daj ispravak, i ukai openito na netonost i na podmetanje, ali nikada ne imenuj tuitelja; to bi bilo osobno. Ostani neosoban, jer ako ga oslovi njegovim imenom a on ti ne oprosti pravodobno, mogue je - ovisno o uzroku - da u nekome drugom zemaljskom ivotu nosi njegovo ime. Njegovo ime koje tada bude nosio, pozvat e uzroke koje vas vezuju jedan za drugoga. Zraenjem moe biti tada privuena dua ili ovjek kojega si nekada poimenice optuio. Ti i tvoj blinji bit ete dovedeni jedan drugome preko zakona sjetve i etve da biste oistili ono to sada, u drugome utjelovljenju, postaje djelotvornim.

192

Stoga, dri se zlatnoga pravila: uti. Govori samo ako je bitno i zakonito. Stoga ne budi nikada zlovoljan. Povuci se i ostani neosoban u svakoj situaciji. Upamti: Govori o sebi samo onda ako moe dati razjanjenje i protumaiti stvarno stanje ili ako svojom samospoznajom i njenim ovladavanjem moe sluiti i pomoi svome blinjem. Inae ne govori nikada osobno o sebi, jer sve to govori o sebi, govori istovremeno opet sebi. To ostaje upeaeno u tebi i pojaava tvoj ja-kompleks. Ponavljam: Ostani neosoban u svakoj situaciji, tada e nai unutarnju tiinu i prebivati u hramu Bojem.

193

aterija ne nudi ovjeku trajno ni sigurnost ni oslonac, jer prolazno je samo privid, a ne bitak, stvarnost, vjeno. Svjetlo obasjava stvari i dogaaje koji se pokazuju u materiji i doputa ti da ih vidi. No, ako se hoe vrsto drati zrake svjetla, past e. Stoga naui se kretati u zraci svjetla. Ne oslanjaj se nikada na materiju; ne potvruj iskljuivo izvanjsko, privid, jer e se prije ili kasnije okliznuti o ono na to si se naslonio - jer svako naslanjanje vodi vezanosti, a svaka vezanost je odvajanje od p o-vezanosti. Vezanost je konkretna; ona biva osvijetljena, povezanost je zajednitvo te je prosvijetljena. Ako gleda i slua samo izvanjsko, ti si povran i tvoje osjetilo okusa, mirisa i opipa bit e kao tvoje osjetilo vida i sluha.

194

Ti odreuje svoj ivot u vremenu ili u vjenosti, jer posjeduje zakonitost slobode i time se moe odluiti - za boansko ili za neboansko. Boansko te prosvjetluje; protivno samo te osvjetljuje. Ti odluuje tko si, to si - i konano to hoe. Ti si svjetlo u svjetlu; stoga se ne treba niega i nikoga vrsto drati. Ti si sloboda u Bojoj slobodi. Ti si mudrost u Bojoj mudrosti. Mudrost Boja zna sve; zato se ti, mudrac, nee vezati za ljude niti grevito drati za ljudsko i nazivati ga svojim posjedom. Ti nisi vie ni osobno u osobi; ti si ovjek i stoga osoba - ali ne vie osoban. Ti, mudrac, svjestan si svega, jer ivi svjesno u Bogu i svjestan si svih stvari svega to jest budui da sve prozire.

195

Mudrac ima pogled kroz stvari i uvid u stvari koje ga okruuju i koje mu prilaze.

naj koji poiva u Bogu i crpi iz vjenoga zakona, rijetko govori o sebi. On je neosoban jer je onaj koji prozire, on je i ono shvatljivo, i rije svemira sama. Mudrac govori o sebi samo onda kad time moe biti vodiem, ali ne da bi se povjerio. Govori li ovjek svoje osobno ja, tada govori svoje nisko sopstvo koje izgovara iz sebe i koje istovremeno govori opet sebi, jer ljudsko ja nije boansko i time pripada njemu koji jo nije boanski. Neboansko, ljudsko ja koje izlazi iz tebe, ulazi ponovno u tebe. Tako proiruje i pojaava svoj ja-kompleks, neboansko u

196

sebi i time stvara sve vea polja due, na koja pada tvoja ja-sjetva i gdje ona nie. Stoga razmisli prije nego progovori, to eli rei, jer svaka rije je energija koja ima svoj odjek. Ostani dakle u svakoj situaciji neosoban; tada e nai unutarnju tiinu i boravit e kao mudrac u hramu Bojem, u svetoj tiini. Pravi mudrac nije pustinjak; on ivi u svijetu, ali ne s ovim svijetom. Budui da je ovjek, on se obvezao dati caru to caru pripada, a Bogu e dati to Bogu pripada. Tko se dri zemaljskih zakona koji nisu suprotni boanskima taj moe obvezati i cara da mu dadne ono to mu kao ovjeku pripada.

197

mnogim ponavljanjima Ja, Krist, kao Isus, pouavao sam svoje apostole i uenike zakon Boji i zakon sjetve i etve. Unato svemu tome oni su stalno govorili o nebitnim stvarima i o sebi samima da bi se pokazali. Stalno sam im govorio i upozoravao ih na nebitno, na osobno: Kad govorite o sebi samima tada izgovarate samo ono to vi sami jo jeste. Kome elite time pomoi? Sve to nije ostvareno - prazno je, takorei uplje i nije ispunjeno snagom i mudrou. Ako ste malo ostvarili, niste ispunjeni ni snagom ni mudrou, ve ste ispunjeni ljudskim ja koje ima svoja privienja. Na prazne, takorei uplje rijei nasjeda opet onaj koji je sam prazan i upalj; jer on vidi samo rije i onoga koji govori, budui da on sam sebe ne uje niti sam sebe ne vidi. Moda e vas on izabrati za vou i tada je onaj zavedeni. Oboje su onda slijepci koji

198

padaju u jamu svoga ja i tamo su prikovani jedan za drugoga jer se slijepac oslonio na slijepca. Stoga ispraznite najprije svoju posudu od svoga ljudskog, oistite dakle prvo svoje pehare i zdjele, estice svoje due i stanice tijela, dakle svoj hram od mesa i kostiju, tako da naete pristup u svetite, odakle ete biti u stanju svojim blinjima dati ono to im je potrebno, i moi im ponuditi nesebinu uslugu, ime ete im pomoi u duhovnom usponu. U svemu to vam prilazi najprije pogledajte najunutarnjije u ovjeku. Ispunite vjeni zakon dakle na svakome koji vam prie, pa makar i jednom nesebinom rijeju, nesebinom gestom ili nesebinim pruanjem ruke. Te male nesebine usluge su za spas njegove due i za njegov duhovni ivot vrednije nego kada mu u vanjtini mnogo toga poklonite i prema prilikama

199

time mu pomognete da doe do ugleda, bogatstva i moi. To zemaljsko optereenje moglo bi ga navesti u jo dublji pad. Najmanje iz zakona Bojeg, nesebino prueno, je najvee; to slui dui i daje joj snagu. Najmanjom nesebinom uslugom i vi ete ostati u tiini, u sigurnosti Bojoj, u Njegovom obilju, jer ste neosobno dali.

200

og se daruje - ali od onoga to Bog kao cjelokupnost izlijeva svatko moe primiti samo onoliko koliko je u stanju primiti u svoju duhovnu svijest. Ako vjeruje da bi morao uzeti vie da bi stekao kapital za sebe - izgubit e to, a i ono to je s mukom zaradio. Jer tko s boanskim, s istinom, tei izvanjskom ugledu i pravi poslove, taj e izgubiti samoga sebe i sve ono to je stekao za svoje osobno. Stoga provjerite to mislite i razmislite prije nego progovorite i postupite. uvajte tiinu koja nije ni ljudski osjeaj ni ljudska misao. Budi tih. Povjeri se Bogu - da, vjeruj Mu i ti e od rijeke ivota primiti ono to trenutno treba rei i izvriti. U svemu to ti Bog udahne postoji mjera i koliina. Ti prima dakle samo onoliko koliko trenutno treba dati i govoriti.

201

Budi tih i znaj: ti si voen. Ti tvoje due zna sve; ono poznaje sve - ono je u svemu. Kao Isus iz Nazareta Ja sam stalno podsjeao svoje apostole i uenike da je sve ovo dano samo onima koji predaju svoje ja, koji nisu vie osobno u osobi, nego bitak, pravo sopstvo. Tko ivi u Bogu, ivi u obilju i crpi iz obilja jer ivi u izvoru koji je Bog, a on, bie, je boanski.

202

ao Isus govorio sam, po smislu, Svojim apostolima i uenicima: Vai osjeaji, misli i rijei su alati vaega tijela. Oni su vai predradnici; vi ste svojim postupkom samo pomoni radnici, preraivai svojih osjeaja, misli i rijei. Vai osjeaji, misli i rijei predvode vae postupke i vaa djela. Bez svojih predradnika, svojih osjeaja, misli i rijei vi ne moete izvriti nita. Vae osjeanje, miljenje i govor priprema vam dakle ono to vi zatim izvravate - ili osobno, svojim razumom, ako su vai predradnici bili osobni, ili svojim srcem ako su vai predradnici bili neosobni, dakle boanski. Onako kako ti je danas, u ovom utjelovljenju, to si stekao u svojim prethodnim egzistencijama pomou svojih predradnika, svojih osjeaja, misli i rijei, a zatim svojim preraivanjem, svojim postupcima. Svoj rad, svoj nerad, svoje brige, svoje probleme, svoje

203

udarce sudbine i tekoe, svoje tuge i svoje radosti, svoje zdravlje i svoju bolest stvorio si sebi ve u prethodnim egzistencijama. Nita ti ne moe prii to ve prije nisi unio. Ono to si dakle unio u prethodnim egzistencijama, to si predodredio za ovo i eventualno za daljnja utjelovljenja. U svojim daljnjim zemaljskim ivotima ti e ponovno isto ili slino osjeati, misliti, govoriti i initi. Nitko drugi ne moe tebe govoriti; svatko govori samoga sebe, ono to je predodredio u prethodnim egzistencijama ili u ovome utjelovljenju, to znai to to je utjelovio. Svaki ljudski osjeaj i svaka ljudska misao, svaka ljudska rije i svaki ljudski postupak je kao utjelovljenje: ovjek svojoj dui pripaja svoju ljudskost. Time on obiljeava svoje sadanje i moda svoje budue zemaljsko tijelo. Ono to si bio juer, dakle u prolom zemaljskom ivotu, to si ponovno danas -

204

osim ako su dua i ovjek to pravodobno oistili snagom vjenoga zakona. U ovome krunom toku dua i ovjek mogli bi se nalaziti i tisuama godina. Oni stalno dolaze i stalno su oni isti. Danas oni odreuju svoje sutra. Oni stalno dolaze s drugim licima i drugim tijelima, s drugim imenima i prezimenima, a u stvarnosti su oni isti, jer opet isto osjeaju, misle, govore i ine kao juer. Njihovo lice, njihovo tijelo, njihovo ime i prezime odgovaraju njihovim jueranjima, to jest zraenju njihovih prethodnih egzistencija. Ono to ovjeka danas iskazuje, njegovo dananje miljenje, govor i postupanje, to bi on trebao danas prepoznati, oistiti i ispuniti. Tko to ne ispuni danas, tko dakle ne iskoristi dnevnu energiju koju mu pokazuje njegovo miljenje i postupanje, taj nee ni zemaljsku

205

kolu zavriti uspjeno. Takav ovjek ve danas ponovno odreuje to e biti sutra. Svaki ovjek odreuje svakoga jutra sebe samoga, jer to mu ovaj dan donese danas i kako e on postupiti sa sadanjou, takav e biti njegov dan sutra, a takav i njegov zemaljski ivot. Jer dan svakoga pojedinog ovjeka je njegov ivot, ono to je on sam unio u zvijea. Svaki ovjek moe danas oitati na samome sebi tko ili to e biti sutra. Onako kao to e sutra, dakle u jednom daljnjem utjelovljenju - osjeati, misliti, govoriti i postupati, tako je danas - u ovom utjelovljenju osjeao, mislio, govorio i postupao. Njegova djelatnost od danas moe biti njegovom djelatnou od sutra. To to ovjek stvori svojom niskou, svoja djela, nisu djela vjenosti. Ona nestaju - a s njegovim djelima i njegovo nisko sopstvo.

206

runim tokom roenja i smrti nastao je kota ponovnog utjelovljenja. ovjek uvijek iznova unosi u svoju duu ono to iz nje izlazi, ime ju je on jednom programirao. Odgovarajua zvijea prihvatila su dotine programe ime je nastala mona kauzalna komunikacijska mrea. Ova kauzalna komunikacijska mrea je zakon uzroka i uinka koji iznova stvara kota ponovnog utjelovljenja. Kota ponovnog utjelovljenja, zakon sjetve i etve, sastoji se od bezbrojnih grubotvarnih i finotvarnih sunevih sistema. Nakon tjelesne smrti dua biva magnetski privuena od one razine i od onoga planeta koji je pohranio njene programe, koji su aktivni i kojima predstoji ienje. Kota ponovnog utjelovljenja - sa svojim finotvarnim razinama ienja, i grubotvarnom materijom - velika je memorija koja registrira svaki neoieni uzrok svake

207

pojedine due i svakoga ovjeka i ponovno ih zrai natrag na duu i ovjeka. Dua koja je u onostranome oistila malo ili nita od svoje krivice, ponovno sobom donosi u svoj daljnji zemaljski ivot ono to uz nju prianja. Ona e tada kao ovjek biti ono to je kao dua i kao ovjek bila u svojim prethodnim egzistencijama. Svaki ovjek moe sam proitati po svome miljenju, govoru i ponaanju, tko je bio nekada, a moda je jo i danas i tko e biti sutra. Uvlaenje i izvlaenje iz tijela zbivat e se sve dok ovjek uspjeno ne proe ivotnu kolu Zemlja a njegova dua s duhovno boanskim darovima i vrijednostima ne bude bila u stanju potraiti vie svjetove koji postoje izvan kotaa ponovnog utjelovljenja. Tada e kruni tok roenja i smrti doi kraju. Duhovno bie, oiena dua, vraa se natrag svome izvoru, Bogu, svome Ocu, u vjeni zakon, jer je ponovno postalo vje-

208

nim zakonom, istinskim sopstvom kojega ponovno govori budui da je ono zakon.

Ovu i daljnje zakonitosti dao sam, kao Isus iz Nazareta, Svojim apostolima i uenicima za njihov ivotni put na Zemlji, i kao Krist dajem ih svim ljudima kako bi ili putem prema Unutarnjem ivotu na kome ih pratim Ja, Krist.

209

ve je svijest. Tako si i ti svijest. Ti, svijest, sastoji se od svojih aspekata svijesti, od svojih osjeaja, misli, rijei i postupaka; to si ti. Tamo kuda vuku tvoji osjeaji, misli i rijei, tamo si ti, jer si svijest. Tvoji predradnici, tvoje osjeanje, miljenje i govor, i tvoji pomoni radnici koji obrauju, tvoji postupci, su svijest. Svojim osjeajima, mislima i rijeima odailje samoga sebe, jer tvoje osjeanje, miljenje i govor si ti sam, svijest. Budui da je sve svijest, ti e, svijest, biti tamo gdje ti, ovjek, odailje. Kamo odailje, tamo jesi, tamo izgrauje svoj magnetizam - odatle e jednom biti privuen. Ako si odaslao jednu ljudsku misao, tada je tvoje tijelo, istina, ovdje, ali jedan dio tvoje svijesti je tamo; to je onaj dio koji je u tvom osjeanju, miljenju i govorenju. Time si viestruko podijeljen: na ovdje, gdje je tvoje tijelo, na tamo, gdje su tvoji osjeaji, i

210

na onamo, kamo te odvlae tvoje misli i rijei. Ti moe biti dakle viestruko podijeljen, jer tvoje osjeanje moe biti, primjerice, kod tvoga blinjeg, tvoje misli, primjerice, na radnom mjestu, a tvoje rijei kod tvoga blinjeg s kim govori. Ova viestruka podijeljenost moe dovesti do tekih smetnji u ovjeku. Mogu nastupiti takozvane smetnje ravnotee; time moe biti poremeen tvoj nervni sistem; posljedica mogu biti daljnji uzroci i odgovarajui uinci. Zbog toga ovjek ne moe vie jasno i logino misliti, a njegovi su postupci tada polovini. Spoznaj: Ako si rascijepan istovremenim odailjanjem ljudskih osjeaja, misli i rijei, tada si dakle ovdje i tamo; istovremeno si na ovim i na onim mjestima. Ovim istovremenim, viestrukim odailjanjem koje je ljudsko, dakle osobno, ti osniva takozvane zemaljske stanice. U daljnjim inkarnacijama, ti e - gotovo magnetski - biti tamo

211

privuen i potrait e mjesta koja si magnetizirao svojim osjeajima, mislima i rijeima, da bi tamo oistio ono to si prouzroio u svojim prethodnim egzistencijama, kamo si dakle odailjao. Hoe li dokuiti gdje e biti sutra, u nekome drugom utjelovljenju, tada ispitaj danas svoje osjeaje, misli, rijei i djela. A ako hoe dokuiti s kim e sutra biti zajedno na najuem prostoru, tada ispitaj svoje osjeanje, miljenje, govorenje i postupanje prema svome blinjem - ispitaj dakle to te vezuje za tvoga blinjeg i to vee tvoga blinjeg za tebe. Tko se ne uzda u hram nutrine, ve ivi u vanjtini, taj ivi tu i tamo i u sadanjosti kao ovjek ponovno stvara svoja odredita i postaje za svoja sljedea oovjeenja, gdje e tada prebivati ili koja e morati proputovati da bi uklonio ono to je stvorio u svojim prethodnim egzistencijama.

212

Sve ovo i daleko vie od toga pouavao sam, kao Isus, Svoje uenike, i sada, kao Krist, to pouavam sve ljude koji su dobre volje. Tko se nastanio u najdubljoj nutrini svoga hrama, odravat e red hrama koji glasi: To to ini, ini potpuno. Tko ivi u najdubljoj nutrini, u svetitu, u Bogu, uspostavlja odnos s predmetom, s dogaajem i sa situacijom. Njegovi osjeaji misli i rijei istjeu iz svetoga hrama; oni su vjeni zakon. Zakonito osjeanje, miljenje i govorenje su svete snage koje se kreu u sveprisutnoj struji i nalaze pristup i ulaz u ljude, stvari, dogaaje i situacije. Bogomispunjeni, koji prebiva u svetitu, odakle odailje nesebine osjeaje, misli i rijei, unato izvanjskom kretanju, unato valovima svjetskoga mora, ostaje u najdubljoj nutrini svoga hrama budui da on

213

ivi u Bogu, u obilju, i nije podijeljen, ve je ujedinjen u Bogu, u struji ivota, u bitku. Nesebini, bogomispunjeni osjeaji, misli, rijei i postupci su u vjenoj struji i djeluju iz vjene struje i donose opet vjeno, zakonito, u Boju struju, jer sve to je isto, vraa se ponovno u isto. Kada e se i kako bogomispunjeno vratiti u vjenu struju, to pravi mudrac preputa Vjenome. to mudrac ostvaruje, to on izvrava za vjeni zakon, za vjenu struju, u kojoj ivi.

214

ve izvanjske, dakle nanie transformirane energije moraju se pretvoriti i vratiti u Boju struju, gdje je njihov izvor. Bogomispunjeni osjeaji, misli i rijei su svijest jedinstva jer su zakon u struji bitka. Ljudski osjeaji misli i rijei su naprotiv, individualisti koji se pridruuju opet sebi srodnim osjeajima, mislima i rijeima, odakle se ponovno vraaju odailjau. No prije nego to pronau odailjaa oni e se umnoiti. Oni se umnoavaju time to primatelji misle isto ili slino, to takoer povratno zrai. Tada kao kompleks vraaju se odailjau i kao kompleks djeluju na odailjaa. To znai da e njemu, ovjeku, tada biti znatno loije nego to mu je bilo prije toga. Takvi individualisti su smutljivci, to su uporno navaljujue misli koje hoe utjecati na odailjaa. One se nameu jer su im potrebne odailjaeve energije da bi i nadalje ostale aktivnima i dalje se aktivirale. Tko

215

prihvati ove uporno navaljujue misli, taj misli isto i slino. Time on pojaava uporno navaljujui kompleks zbog ega ovjek istovremeno postaje ono to je mislio i to misli. Tko svoj ivot ne posveuje, izgubit e ga, i morat e ga, ve prema optereenju due, ponovno stei, moda kroz vie roenja u tijelo - prolazei tada kroz svoj vlastiti pakao, kroz svoje vlastite muke i patnje, kroz ono to je unio u samoga sebe. Stoga koristite dane i sate jer ne znate kada e dua biti pozvana i to e morati nositi i eventualno opet ponijeti sa sobom. elite li naslutiti to vaa dua nosi, tada moete dokuiti jedan ili vie segmenata svoga duevnog ja tako to svom osjeanju, miljenju, govoru i postupanju postavite mjerilo Deset zapovijedi. ovjek sam je pouzdan znak ili od Ja Jesam ili od svoga ljudskog ja. On se moe

216

sakriti samo onima pred kojima se moe pretvarati - koji su sami kao i on, koji sami areno svjetlucaju i kite se mnogim rijeima i gestama da bi skrenuli pozornost na sebe. Maska takvoga ovjeka moe se usporediti s kuom od karata. Jedan udar vjetra Ne-biti-zapaen - i kua od karata se uruava. To to preostane je raspadajue, zajedljivo ja koje odjednom govori drugim jezikom; jer su maske tada pale i ovjek se ponaa onako kakav jest: razoarano i rezignirano, jer nije vie zapaen, jer njegovo ja nije vie visoko cijenjeno, jer on nije vie sredite.

217

ma li neto sakriti, hoe li dakle sebe sakriti, potrait e neko sigurno mjesto. ini ga svojom izabranom domovinom i naziva ga skrovitem u kome ti, niski bitak, vjeruje da si sakriven. Skrivenost u skrovitu je ipak vidljiva, jer zvijeima nita nije skriveno. Ti, koji se eli sakriti, unio si u zvijea ono to eli sakriti pred svijetom. Na taj nain ti si s njima u stalnoj komunikaciji, svejedno gdje si. Pred kime ili pred ime se eli sakriti? Zvijea u koja si unio to to jesi, nai e te u pravo vrijeme - smatrao se ti tu ili tamo skrivenim. Ne postoji mjesto gdje se moe sakriti od samoga sebe; jer to to si unio u osjeaje, misli, rijei i djela, to si ti; to i nosi sa sobom.

218

i vidjeti samoga sebe u svojim osjeajima i mislima i uti u svojim rijeima i prepoznati u svojim djelima. Tada si sam sebi ogledalo i sve manje e gledati u ogledalo svoga blinjeg, budui da ima dovoljno posla s ienjem svoga ljudskog ja. Svladaj to to prepozna na samome sebi, tada e se razvijati prema boanskome - poput cvijeta kad ga dotiu tople zrake sunca. Tko se otvori Unutarnjem svjetlu taj stjee unutarnju ljepotu jer njegova dua postie istotu. Ljepota, ujedno istota je atribut istinskoga bitka. Istinska ljepota i istota ne mogu se oponaati, jer unutarnje ruho je kozmiki zraea ljubav. Ako je fiziko tijelo prosvijetljeno sjajem nutrine, ovjek je krepostan i nesebian. On stjee unutarnju ljupkost koja je ukras nje-

219

gove vanjtine. Nakit duhovno sazrelog ovjeka sastoji se od skupocjenih dragulja: od nesebinih misli, rijei i djela.

ovjek mora razviti enju da postane jedno s Bogom, tek onda e dospjeti u jednobitak. Onog dana kad bude potpuno ivio u Meni, bit e uzdignut do istine i bit e istina. Istina ne treba pitati; ona ne treba vie traiti; ona zna sve, jer je istina. Ako si uzdignut do istine, tada si boanski. Pravi mudrac zna sve, jer ima uvid u sve stvari ivota, budui da je postao istinom.

220

Prosvijetljenom nisu potrebna objanjenja; on ivi vjeni zakon i jest vjeni zakon ljubavi. On biva prepoznat po tome to je takav kakav jest, iskren, estit, koji nesebino ljubi - ne po mnogim rijeima ljubavi.

ovjek u svjetlu istine govori drugim jezikom. To to kae, proeto je svjetlom istine i time nesebino. Istinoljubivi ne poznaje samoprikazivanje - on jest. Tko vidi samo izvanjsko, zaslijepljen je privienjima ovoga svijeta i obmanu smatra realnou, a za sebe vjeruje da je realist, jer vjeruje samo u ono to njegove oi reflektiraju: privid bitka. Naprotiv, onaj koji gleda, koji pogled okree prema unutra, shvaa bitak, istinu, i vidi vanjtinu, privid.

221

Onaj koji gleda, gleda tebe u sebi kao dio sebe. On vidi i tvoju vanjtinu i vidi kakav si i prepoznaje te u tvome svijetu privida. On zna otkuda dolazi i kuda ide, jer njemu je oigledno tvoje svjetlucavo kuite koje tei samo za vanjskim sjajem. Pravi bitak je unutarnje svijetljenje. Nisu mu potrebne mnoge rijei - on sjaji. On ne trai ulje za svoju svjetiljku - budui da je istinski, lijepi, vjeni i vjenost, on jest svjetlo koje se nikad ne gasi, jer je boanski. To si ti u svjetlu istine. Istina se ne razmee; ona jest. Ona zrai i obasjava sve due, ljude i bia, sav bitak. Tko udi za istinom, taj prema svojoj duhovnoj zrelosti prima iskre iz svjetla istine. to je vie iskri u stanju primiti to intenzivnije i dalekosenije postaje svjetlo njegove due. Ono mu svijetli na putu prema unutra k Bogu, kako bi se sve vie pri-

222

bliavao Vjenome. Svjetlo istine puni svjetlom osjeaje, misli, rijei i djela ovjeka koji tei Bogu, tako da je njegovo miljenje, govorenje i djelovanje istinito. Ljudi u duhu istine ne trebaju vie ibicu blinjega, mali plamen dizanja vrijednosti i priznanja kojim se toliko ljudi jo uvijek dopusti zavesti. Kome je taj plamiak potreban taj se zadovoljava tim kratkim bljeskom.Njime on biva upaljen - i njime on pali opet istomiljenike. to donosi ovjeku taj plamiak koji kratko zabljesne? Koliko dugo gori ibica? Ona plane i smjesta izgori. Slino je s ljudskim ja. Ono plane i kratko svijetli; potom klone. Ponovno je mrano u onome koji se zadovoljava s velianjem i priznanjem - dok ne doe netko drugi i opet mu ne upali na kratko plamiak velianja i priznanja.

223

Ovo iskanje plamika velianja i priznanja zbiva se tako dugo dok se dua ne razvije u Meni, Kristu, i ne postane svjetlom iz Moga svjetla. Tada je dua upaljena na Meni i svijetli vjeno u Bogu. Tko se upali na Mojem svjetlu taj e ponovno svijetliti sam od sebe - onako kako je kao isto bie svijetlio i kako e kao isto bie svijetliti: sam od sebe, vjeno. Kako je meutim siromaan donosilac ibica i kako je siromaan onaj koji se mora upaliti na ibici, da bi kratko zasjao, kako bi se mogao kratko prikazati, kako bi dakle nakratko doao na svjetlo! Oboje, donosilac i onaj koji se doputa upaliti jo su siromane due, bez svjetla, duhovno mrtve, koje same sebe saaljevaju i oplakuju i kratkotrajno se raduju plamiku velianja i priznanja.

224

Tko tako misli i postupa i od blinjega oekuje plamiak, taj ne ivi. Tko ne ivi, ne poznaje ni sebe, ne poznaje ni svoga blinjeg, a nema ni oko za istinito i lijepo. On govori o bitku, a misli na svoje ja. On govori o sopstvu, a misli na sebe. On radi jedino za samoga sebe i ulae krajnji napor da bi bio vien. Zatamnjeni, slijepi ovjek vidi samo svoje nisko sopstvo a ne gleda svoje pravo sopstvo. On ostaje tako dugo slijepcem dok ne sazna tko je i dok ne pone ivjeti to to on jest - boanski. Sve dok ovjek ne pone crpiti iz istine eli dokazivati sebe. Postane li istinom, on je tad istina i istinski bitak, ivot u Meni koji je neosoban. Tko postane istinskim bitkom, istinskim sopstvom ne treba se dokazivati, niti se treba dokazivati svome blinjem, jer on je istinsko sopstvo, istinski bitak.

225

Istina se ne mora dokazivati - ona jest. Tko je iz istine, taj je istina; on ne mora za istinu ni pitati. Istiniti svome blinjem ini samo dobro i to samo onda kad ovaj to zamoli. Istinoljubivi ostaje blinjemu uvijek odan i dobar - i onda kad ovaj odrie njega i njegovu pomo. im dua u ovjeku postane Ja Jesam, istinom, zakonom svemira, tada e ona stalno i susretati Ja Jesam, jer ivi u struji Ja Jesam i jer je ona oko Ja Jesam. Ja Jesam je istinsko sopstvo; ono susree stalno samo sebe budui da je boansko i da je sve boansko sadrano u svemu. Ti si nositelj istinskog sopstva, boanskoga, svemirskoga ivota. Ja Jesam je istinsko sopstvo, to je bitak, to je istina, to je zakon svemira. Ja Jesam je sve

226

u svemu; stoga je to sopstvo. Ako si opet boanski, ti si sopstvo, bitak, istina, zakon ljubavi, jer si nasljednik beskonanosti i slika i prilika svoga vjenog Oca. Kako na Nebu tako i na Zemlji: Boansko susree stalno boanskoga - sebe samoga. Ljudsko sopstvo, nisko Ja, susree stalno opet sebe samoga, niskoga ja.

227

oji apostoli i uenici pitali su Me kako se mogu osloboditi veza i tenje za priznanjem: Vi ete se osloboditi veza i tenje za priznanjem ako ljudima oko sebe dopustite slobodu, a svoje razmiljanje usmjerite na sebe da biste ostvarivanjem i ispunjavanjem zakona Bojih postigli svjesno sinovstvo i kerinstvo Boje, jer u Bogu sva bia ive slobodno. Ona nisu vezana ni za to i ni za koga. Ona su bogata budui da ispunjuju zakon Boji. Ne ispunjuju li dua i ovjek zakon Boji, tada e osiromaiti i vezati se za ljude i stvari koji ih okruuju i koji e im prilaziti. Tko dopusti da njime upravljaju svakodnevna zbivanja i ljudi, taj je ispustio iz ruke svoje ivotno kormilo i nema dara razlikovanja. Takvi se ljudi odvajaju od jednoga i vezuju za drugoga.

228

Potujte sljedee jednostavno naelo: Uzdaj se u Boga, Vjenoga. Ne oekuj nita od svoga blinjeg, tada se nee razoarati. Ne trebate praviti usporedbe ni sa ime i ni s kime. Isto pretpostavlja isto. Spoznajte, Unutarnje svjetlo, Krist u vama, koji Ja Jesam, je neusporediv. Tko je probuen u svjetlu istine, on vie ne usporeuje - on jest.

229

nogi ljudi su uvijeni u tamu jer se potpuno otvaraju u vanjtini. Oni nemarno prolaze pored svoga blinjeg ne znajui da prolaze pored Boga. Tamni, a time i slijepi, kakvi jesu, oni se ogrjeuju o najvie ivotne snage, o zakon spasenja. Oni ne znaju za svoje najunutarnjije, za skupocjeno blago, za dragulj, koji je poput Boga, iz kojeg su duhovno roeni i tako postali boanskima. Stoga uite hodati u svjetlu, u vjenom bitku. Ouvajte svoj ivot tako to crpite iz ivota. Poite u tiinu, postanite tihi i djelujte iz tiine. To je istinsko djelo; to znai biti ispunjen Bogom.

230

no to ovjek zrai, to on privlai i samo to vidi. Svatko vidi sebe samoga u blinjemu, i boanski i neboanski. Ono to ovjek misli, to on susree, jer isto privlai uvijek isto i vidi isto. Ti vidi sebe samoga u svome blinjem. To to vidi i zbog ega se uzbuuje, to si ti, ovjek. Tvoje fizike oi reflektiraju samo tebe samoga i ono to je oko tebe i to te uzbuuje - a to si opet ti. Onaj koji istinski gleda, istinsko sopstvo, gleda i vidi istovremeno, jer duhovno oko sve prozire i sagledava. Onaj koji istinski gleda ima oko za istinski bitak. On gleda u dubine ivota i u njima vidi sebe i svoga blinjeg i sav bitak jer duhovno oko opaa sve budui da je istovremeno oko vjenoga zakona: istinski bitak, istinsko sopstvo. Onaj koji uistinu gleda ne sudi, jer on je mudrac koji gleda u dubine ivota i sve

231

prozire. No onaj tko gleda samo povrinu ivota, taj sudi, jer jo nije dokuio dubine ivota. Onaj koji gleda ne poznaje pojmove jer on ne mora nita shvatiti - on jest. Onaj koji gleda nema miljenje jer je mudar. Tko jest, taj je u bitku, a bitak zna sve, jer je to On sam, sam sebe gleda i sam sebe opaa, zakon svemira, koji je sve u svemu.

232

udui da je Bog sve u svemu, sve je takoer Bog - u dui ovjekovoj i u svakoj stanici fizikoga tijela. Ako ovjek osjea, misli, govori i postupa protiv bitka, zakona, Boga, tad on postupa protiv samoga sebe. Tko je protiv svoga blinjeg, taj je i protiv samoga sebe, jer u blinjemu je Bog i u njemu samome je Bog - sve u svemu. Potcjenjuje li svoga blinjeg, potcjenjuje samoga sebe. Grdi li svoga blinjeg, tada grdi samoga sebe. Postupa li protiv svoga blinjeg, tada postupa i protiv sebe. Spoznaj: Ako je u tebi svesnaga, Bog, tad je i u tvome blinjem svesnaga Bog. Ti, bitak, bie u Bogu, jesi bit beskonanosti budui da je i u tvome bratu, u tvojoj sestri bit beskonanosti. Ti postupa protiv sebe ako si protiv svojega brata. Tko je dakle protiv svoga blinjeg, taj je i protiv sebe samoga.

233

Suprotni pol je protivnik koji je protiv Boga. Tako si i ti protiv Boga ako ne potuje Njegove zakone. Na taj nain stvara sebi svoj vlastiti ljudski zakon - koji ti jesi, u kome ivi i koji utjee i na tebe. Htjeti Bogu se vratiti znai vratiti se ljudima, nauiti ih potovati i nesebino ih ljubiti. To je povratak u jedinstvo, jer Bog ujedinjuje sve U Njemu si ti i ja sam. U Njemu su svi ljudi i bia, zvijea i carstva ivotinja, biljaka i kamenja. Ti si moj, ja sam tvoj, u toj se svijesti kree vjeni bitak Ja sam u svemu, ti si u svemu; sve to jest

234

si ti i ja sam. Ne postoji nita u istoti to nije u meni. Ne postoji nita u istoti to nije u tebi. Mi smo jedno u rijeci Jednoga koji je vjean, koji tebe i mene titi, iz kojega sam ja i ti jesi jer mi smo boanski. On je spasenje i skrovitost. On je ljubav i zatienost. Iz Njega sam ja, iz Njega si ti. Nas povezuje ono to jest, Vjeni i vjenost; jer ti i ja smo vjeno boanski.

235

Ako ti je tvoj blinji blizak, tad si ti Bogu blizak. Ako ti je tvoj blinji dalek, tad si ti Bogu dalek. U svakom trenutku ti sam odreuje koliko ti je Bog blizak ili dalek. Ako si nauio unijeti se u duu svakoga ovjeka, tad e u samome sebi doivjeti dno due svoga blinjeg i saznati to trebaju dua i ovjek. Samo time to se unese u poloaj svoga blinjeg, moe njega razumijeti i postati jedno s njim. Ako si svojega brata, svoju sestru doivio i gledao u sebi, tada kao da si gledao Boga; jer Bog je boansko u tebi i tvome blinjem. Obara li svoga brata - bilo u mislima ili maem - tad kao da obara samoga sebe; jer je pozitivna strana tvoga brata, boansko, u tebi. Ako si protiv svoga brata, tada si dakle protiv dijela svoga brata u sebi.

236

To to danas razori, mora sutra ponovno sagraditi.

a Krist, kao Isus uio sam Svoje apostole i uenike gledanje koje je istovremeno opaanje, jer su osjetila due i osjetila ovjekova organi opaanja. Tko je produhovio svoja ljudska osjetila, taj gleda i uje najunutarnjiji bitak, svoje istinsko sopstvo, a njegovo osjetilo mirisa, ukusa i opipa bit e usmjereno samo na ono to je boansko. Gledanje je opaanje bitka u struji bitka. Hoete li vjebati ispravno gledanje, boansko opaanje, da biste otvorili oko istine, koje je bitak, tad potvrujte - isprva jo slijepi - bitak koji je u svemu to vidite.

237

Na taj ete nain iskusiti u sebi da bitak ne poznaje razlike. No, on ima dar raspoznavanja te gleda i shvaa razliite stupnjeve svijesti evolucijskih faza koje sazrijevaju do savrenstva. Ne pravite razlike meu svojim blinjima; jer ako vam je jedan od vaih blinjih blii od drugoga, tada drugoga odbacujete i umiljate da ste vii od onoga koji vam je na kraju krajeva jednak, od drugoga. Sve dok pravite razlike neete postii sposobnost razlikovanja i stoga ete u svome miljenju i postupanju razliito reagirati jer ne vidite cjelinu u svemu niti ste u stanju opaati. Potvrujte u svemu cjelinu, tada ete odravati red hrama i nauit ete gledati i stupnjeve svijesti i postii dar razlikovanja te nauiti govor zakona koji nije govor ljudi. Govor zakona je otvorena boanska svijest, kamen mudraca koji zrai u beskona-

238

nost sve fasete istine i time zna sve, budui da je on zakon, svemir. Oko zakona je ujedno i uho zakona: To to gleda to i uje. Tko gleda, taj slua, registrira i reagira istodobno. Ono to gleda to i registrira, i to to slua to i razabire. On gleda bitak jer on je bitak i uje bitak jer on govori bitak koji je ivot. Tko je istina taj vidi i svoga blinjeg kakav jest. On uje to to njegov blinji ne govori, a kad ovaj govori, on razabire iz toga to blinji kae, tko je ovaj. Onaj koji gleda, prozire sve jer ima prodoran pogled. Svjetlo tvojih oiju je svjetlo tvoga ja ili Ja Jesam. To to vidi i to te uzbuuje to si ti privukao. To to prislukuje, to te uzbuuje, to si ti privukao.

239

To to govori, ti jesi, a i s onima to isto govore ti si skupa. Refleksivno svjetlo tvoga fizikog oka, tvoga fizikog sluha, tvoje fizike rijei te tvojih fizikih elja i strasti je svjetlo tvoga ja. Tim refleksima svoga ljudskog ja privlai jedino ljude koji su ti jednaki ili slini. S ljudima koji isto ili slino reflektiraju kao ti, jednoga si nazora. On je ljudski i nema pristupa u Nebo. Pravi mudrac ne reflektira; on proima sve jer je on vjeni zakon koji sve proima. isto proima isto, ne pravi razlike; isto je isto. Ono proima svemir i sve iste. Boanski princip - odailjanje i primanje - prua se svemirom.

240

eisti u svome blinjem uvijek vidi samo sebe - svoje neisto. On to zrai - on to jest. Tko potvruje sebe, svoje nisko ja, taj razumije samo sebe, svoje nisko ja. Time je on na ljudskoj razini. Tko jest, ne treba razumjeti jer je mudar. On je boanska bitnost u svome blinjem, a njegov blinji je opet, boanska bitnost u njemu. Oboje zrae jedno drugoga, i oboje zrae svemir, a svemir njih oboje, a oboje i svemir sav bitak, oblikovani bitak, duhovna bia i duhovna carstva prirode. A sav oblikovani bitak zrai opet njih dvoje, budui da je sve u svemu sadrano. Ne postoje dakle razlike, samo sposobnost razlikovanja stupnjeva svijesti.

241

ako gore tako i dolje. Postoji samo jedan zakonski princip: To to odailje, to prima. Nita to je vjeno nije izvan tebe. Ono to je Nebo, vjeni zakon, to je u tebi, to si ti, sopstvo a to te i okruuje jer je sve sadrano u svemu i u svemu djeluje bitak, zakon. Ono to je na Zemlji - zgusnutost, materija nastalo je prepolariziranim principom odailjanja i primanja, niskim ja, koje sebe obiljeava osjeanjem, miljenjem i govorom pojedinca. Ono to je ovjek prisvojio od ljudskoga, neboansko je. To optereuje njegovu duu i njegovo tijelo; to on zrai. Preko neboanskoga nastala je zgusnutost, materija, koja je samo zrcaljenje. Boanski princip je isto - neboanski princip je neisto, iz ega je proizala ma-

242

terija. Boanski princip moe zraiti kroz prepolarizirani, neboanski, ljudski princip - neboanski, ljudski, meutim, ne moe zraiti kroz boanski. Budui da je boansko u materiji i zrai kroz materiju, ogledala koja tvore materiju kao cjelinu, vremenom e postati slijepa; jer prije ili kasnije promijenit e se svako ogledalo u apsolutnom principu, zato to duh proima materiju i sjena ne moe postojati trajno. Tada e sve biti opet bitak u struji bitka. isti koji ive u istom principu, u struji bitka, i utjelovljuju bitak, apsolutni, isti princip, govore jezikom praosjeaja koji se izraava u njima samima, jer su oni sami rije istine koja se u njima objavljuje. Odailje li isti, tada isti u sebi samome prima rije istoga jer je njegov blinji - i jezik njegovoga blinjeg - boanski, a opet dio onoga koji prima. U boanskoj rijei

243

sadran je cijeli zakon, jer sve u svemu je cjelina. Neisti princip je ljudsko ja; to je ono to je izvana; on je zgusnutost, ljudsko postojanje, ljudsko osjeanje, miljenje, govorenje i postupanje - to je opet sam onaj koji ga odailje i projicira na svoga blinjeg. Tada on i uje samo govor svoga blinjeg, koji je opet i njegov govor, jer isto privlai isto. Tvoji osjeaji, misli i rijei su dio tebe. Tako kako ih odailje, tako se oni i ponaaju prema tebi, tako ti se vraaju. Kako dakle odailje, tako prima, i tako e se ponaati i prema svome blinjem: pozitivno, boanski - ili neboanski, ljudski. Tvoji ljudski osjeaji, misli, rijei i djela utiskuju ti peat koji si ti sam. Tvoj ivotni svijet koji se sastoji od zbroja tvojega osjeanja, miljenja, govorenja i postupanja, iz kojih proizlaze i tvoje enje, strasti i elje, stalno te prisiljavaju da isto ili slino osjea, misli, govori i ini. Bit

244

e tako dugo spirala svoga ja sve dok ne izie iz tog vrtuljka i ne odupre se zavodniku - koji si ti sam, koji je tvoje ljudsko ja. Zavodnik je tvoj mali, sebini svijet misli to se sastoji od bezbrojnih niti i uadi tvoga ljudskoga ja koje te uvijek iznova uhvate i priveu za ono to osjea, misli, govori i ini. Samo sa Mnom, Kristom, moe razvezati lance svoga ljudskog ja da bi doao u vjeni princip, u vjeni zakon, Boga, koji sam sebe govori, budui da postoji samo jedan princip: odailjanje i primanje. Spoznaj i doivi sebe kao princip Bog; tad e prozrijeti spletke i dvolinost protivnika. Jer on se uulja u tebe preko tvojih ljudskih uvstava i misli kako bi opustoio tvoj hram. Zato naui sljedee i primi to k srcu : Tvoja misao si ti. Ono ime opremi svoju misao to e ona prouzroiti u ovome svijetu, na tebi, u tebi i u tvojoj okolini.

245

Hoete li se prepoznati u svojoj misli, tada stavite tu misao pred sebe na razmatranje. Razmotrite je paljivo; tada ete se zauditi koliko mnogo sadraja skriva ona u sebi.

246

a, Krist, kao Isus, uio sam Svoje apostole i uenike dalje: Vae zemaljsko tijelo je misaono tijelo. Ono to ste osjeali, mislili, govorili i inili u prethodnim egzistencijama a to niste oistili, time ste danas opremljeni. Vae tjelesne stanice i tjelesni organi to se formiraju jo u majinom tijelu, bivaju obiljeeni od due koja se priprema useliti u kuu. To to trebate oistiti u ovom zemaljskom ivotu, to obiljeava vae tijelo od roenja. Hoete li saznati to ste sa sobom donijeli i to je iz onoga ivota, tada itajte svoju ivotnu sliku: Skalu vaih ljudskih osjeaja, misli, rijei, djela, elja, strasti i enji. Spoznajte: Dua dakle donosi sa sobom svoj peat i jo u majinom tijelu obiljeava svoje tijelo. Iako su modane stanice djeteta jo bez pohrane, ipak je to to ovjek saznaje u ovome ivotu, ve pohranjeno u tijelu, u tjelesnim stanicama.

247

Dua koja se priprema za utjelovljenje, ve kod oplodnje unosi u prvu diobu stanica ono to je donijela sa sobom - to to je za nju vano u ovome zemaljskom ivotu. Ona dakle odreuje svoje tijelo ve u majinom tijelu. Svijetla dua odreuje finu strukturu ovjeka, plemenite crte koje se mogu primijetiti tek u kasnijim godinama kada tijelo izraste i ovjek otkrije finou due. Kakva je struktura tijela, tako ovjek i vibrira; tako on i zrai; takav i jest; tako se i ponaa. Optereena dua odreuje grublju strukturu koja je ve i u mladim zemaljskim godinama zamjetljiva, esto onda kada zemaljsko ruho stupi u razvojnu fazu puberteta. Pritom nije uvijek vana tjelesna debljina, naroito ne u razvojnoj fazi puberteta. Meutim sluajevi ne postoje; zato i nije sluaj da jedan ima finiju strukturu, drugi grublju; da je jedan finih udova, drugi tei,

248

da je jedan siromaan, a drugi bogat; da se jedan rodi bolestan, drugi zdrav. Vrlo malo ljudi razmilja zato je tako kako jest. Za veinu je vano da je njima dobro. Blinji, koji prosjai kraj puta, koji lei bolestan ili kojega ljudi oko njega zlostavljaju i preziru, interesira vrlo malo ljudi - isto tako se ponaa masa ljudi prema ivotinjskom i biljnom svijetu. Takoer i nezainteresiranost potpada pod zakon to sije, to e eti. Tko vidi da ljudi zlostavljaju ili ubijaju ljude; tko vidi da ljudi zlostavljaju ili ubijaju ivotinje i oskrvnjuju prirodu; tko vidi da se ljudi svijesno ogrjeuju o zapovijedi Unutarnjega ivota, i zatvori oi, dakle ne prigovori - taj nije bolji od poinitelja. Zraenje njegove due, njegovo ponaanje i njegov oblik tijela pokazuju isto tako tko je on. Iako je Zemlja sama i sve na Zemlji materija, strukture pojedinih ljudi i svih os-

249

talih oblika ivota pokazuju znatne razlike. Svaki ovjek, dakle, sa sobom nosi iskaznicu due. Struktura njegovoga tijela iskazuje ga onako kako se ovjek tada ponaa, onako kako je stvoren: fin, plemenit, pun razumijevanja - ili surov, grub i netolerantan. Po plodovima trebate ih prepoznati, meu ostalim znai i : ovjek pokazuje tko je - onim to kae, kako to kae, to ini i kako to izvodi, kako se oblai i s kime ili ime se okruuje. On u svemu jasno pokazuje ili atribute Ja Jesam, unutarnjega bia - ili atribute optereene due.

250

ko u svojim mislima sudi o nekom od ljudi oko sebe, jer smatra da je bolji od svoga blinjeg, taj je prije jo gori. To to eli sakriti u svojim mislima, to on jasno izlae svojim atributima i svoju neiskrenost prikazuje vidljivo pravome mudracu. Jedan govori slatko, a misli kiselo i pokazuje se kao lukavac koji prima svoje vlastite udarce. Ljudi, obiljeeni neiskrenou, uljaju se uokolo, lukavi su, ele sve oslunuti, da bi se zatim uzdigli iznad ljudi oko sebe, dok o njima govore slatko - zapravo kiselo - i omalovaavaju njihov ivot i opstanak.

Iskreni, koji sve oslovljava jasno i neosobno, nije ponosni, oholi. estiti ljudi su iskreni, jasni ljudi koji su dalekovidni. Uzdignuti, ljudi koji sebe pokazuju, dakle ljudi koji si umjetno nameu visok poloaj, su nejasni ljudi koji svoju tjeskobu skrivaju tako to govore mnogo o sebi,

251

usluno i marljivo rade. To su vlastoljupci i ljubomorni koji imaju malo unutarnjega ivota - ali utoliko vie izvanjskoga sjaja. Ljudi okrenuti prema vani trae izvanjski sjaj i stvaraju sebi ono to masa ljudi nema: bogatstvo. To su ljudi grube strukture koji se i preruavaju i zaogru u purpur, zlato, barun i svilu da bi prekrili ono to jesu: grubi, vlastoljubivi, ljubomorni, zavidni i netolerantni. Svejedno ime se ovjek nastoji sakriti ovjekova iskaznica je uvijek njegovo miljenje, govor i injenje; i onda kad se ponaa intelektualno i razmee znanjem i ukraava rijeima koji finom ovjeku nisu svojstveni, jer on je fin te se tako i ponaa plemenito. Rijei plemenitoga sadre sjaj nutrine, jer i njegovo osjeanje i miljenje nosi sjaj svijetlih svjetova.

252

Ovo i drugo uio sam Svoje apostole i uenike. Stalno je meutim prethodila opomena: Tko sudi o svojim blinjima i osuuje ih, gori je od onoga koga je osudio. Pouke iz Apsolutnoga zakona i iz kauzalnoga zakona te daljnje slikovite upute davao sam Mojim apostolima i uenicima da ponesu na svoj ivotni put - za samospoznaju i spoznaju. Jer tko spozna sebe samoga i spoznato oisti, taj postie sposobnost razlikovanja dobra od zla.

253

eke od Mojih apostola i uenika pouavao sam odailjanju osjeaja, misli i rijei. Istovremeno sam ih upozorio na opasnosti koje lee u bavljenju s energijama osjeaja, misli i rijei, dakle u odailjanju i primanju. U sadanjosti [1991] mnogi ljudi sluaju i itaju Moju rije, koja Ja, Krist Boji Jesam i koju dajem preko Svojeg instrumenta. Sve koji Me uju preko Mojeg instrumenta ili itaju Moje rijei, takoer upozoravam na opasnosti koje djeluju u odailjanju i primanju osjeaja, misli i rijei. Svaki osjeaj, svaka misao i svaka rije je odailja koji trai sebi odgovarajui prijemnik da bi se ostvario. To to ovjek odailje nai e prijemnik koji se sastoji od istog ili slinog misaonog potencijala. Budui da svaki prijemnik

254

sadri i odailjaa, on biva potaknut od onoga koji odailje i odailje natrag opet isto ili slino. Ovom razmjenom misli nastaje sve vei odailjaki kompleks, jedan program koji e potom i dua prihvatiti kao optereenje, kao uzrok. Iz toga proizlaze udarci sudbine, bolesti i nevolje koji odgovaraju onome od ega se sastoji kompleks ili kompleksi, optereujue ili optereenja. Protivnik nastoji upravljati ovjeka tako da ovaj neumorno misli suprotno i da zbog toga suprotno i prima. Time se u mozgu ovjeka i u njegovoj dui izgrauju komunikacijska polja koja on zatim i sam koristi. Preko negativnih komunikacija, koje - dok je dua optereena - pripadaju i njegovome odailjakom potencijalu, dogaaju se takozvana ubrizgavanja, to znai, protivnik puta da njegove elje i njegova volja utjeu u tekue negativne programe ovjeka.

255

Tko ovo dopusti, njegov e se ivot mijenjati sve vie i vie u negativno. Na kraju on nee vie prepoznati da li su to njegovi vlastiti negativni programi ili od protivnika ili od dua koje vise na njemu, da bi preko ovjeka ispunile ono to nekad u zemaljskom opstanku, u svojim utjelovljenjima nisu bile u stanju. Vi ste uli: Sva bia i sav bitak su komunikacijom povezani jedno s drugim. Princip komunikacije glasi: odailjanje i primanje. To to duhovno bie odailje, moe se vidjeti kao savrena slika tamo gdje je odaslalo, primjerice, u duhovnome biu koje prima. Svaki kozmiki impuls je zakon koji se oituje kao savrena slika. Svaki kozmiki impuls je proivljeni zakon i stoga proet svjetlom i snagom. Impuls koji odailje duhovno bie nikad ne promai primatelja, jer impuls je slika koja je Ja Jesam, ivot.

256

U prepolariziranom, sotonskom principu zbiva se slino: Odaslano ljudsko ja isto tako je slika. to vie odailja ivi taj impuls, ljudsku sliku, to vie je ona proeta onim koji odailje. to je vie odailjui ivi, to mu se bre ona vraa. Zakon glasi: To to odailje dolazi od tebe i ti to ivi. Prepolarizirani princip kae: To to misli i govori mora izvriti u sebi, to mora slikovito doivjeti u sebi, to e ti tada utoliko bre doi. Tko izvede ovaj prepolarizirani princip zadan od demona, morat e ga podnositi. Kamo ovjek odailje, odatle prima odgovor. Za odailjanje izvan vjenoga bitka moraju dua ili ovjek pruiti odgovarajue protuusluge. Spoznajte i shvatite: Dua koja ide u utjelovljenje, ve u majinom tijelu gradi

257

svoje nastajue tijelo. Ve organi i tjelesne funkcije tvore magnete za materijalno zraenje. im se dijete rodi, tad dojene prima od due, preko organa i tjelesnih funkcija, zraenje due. Time dua stupa u neposrednu vezu s tijelom. Sve dok dijete nije u stanju razlikovati dobro od zla, roditelji snose odgovornost za svoje dijete. Tako kako se oni ponaaju s dojenetom, kako s njime postupaju, to mu govore ili o emu razgovaraju u njegovoj prisustnosti - to dojene isprva prima preko organa i tjelesnih funkcija. U daljnjem toku ukorjenjivanja due u tijelo tjelesne funkcije se utiskuju u modane stanice djeteta. Spoznajte: Isto privlai isto. Nije sluaj da dijete dolazi upravo u obitelj u kojoj se sada rodilo. Stoga se ne moe dobar ili manje dobar razvoj djeteta povezivati samo

258

s roditeljima, nego s ukupnim energetskim volumenom obitelji. Jer kad due kao ljudi, dakle u svome utjelovljenju stvaraju obitelj, tada svi lanovi obitelji imaju zadau da provjere svoju obiteljsku odailjaku stanicu i da od nje naine ono to e pojedincu pomoi da postane ovjekom duha. Obitelj - dakle svi lanovi obitelji - tvori mjesto roenja, ili za pozitivno ili za negativno, za i protiv, koje se potom prenosi na sljedea utjelovljenja pojedine due. Gdje e biti dua nakon ovog utjelovljenja, to odluuje svaki ovjek sam. Jer svaki je odgovoran za ono to je kao dua ponio sa sobom iz podruja dua, i za to kako se kao ovjek ponaa u ovome zemaljskom opstanku. To to dua sadri, svjetlo ili sjenu, ovjek je sam sebi nametnuo. lanovi obitelji imaju isto ili slino zajedno otplati-

259

ti ili zajedno podnositi. Stoga bi obitelj trebala biti klica dobroga, istoga, lijepoga i plemenitoga. Tko kontrolira svoju odailjaku i prijemniku stanicu shvatit e to odailje. Taj onda zna i to prima. To to prima, to je on danas i to e biti i u budunosti - ili svjetlo i sloboda ili tama i vezanost, iz ega opet proizlaze patnja, bolest i nevolja. Protivnik eli da ovjek neumorno odailje suprotno da bi ga - prema zakonu to sije, dakle odailje, to e eti, dakle primati - vezao za sebe i za kota ponovnog utjelovljenja. Navezujuim ponaanjem ovjeka on vezuje i slabije za sebe i vue ih takorei opet nanie, to znai preko kotaa ponovnog utjelovljenja u sljedea utjelovljenja. Tada je mogue da se u jednome drugom utjelovljenju sadanja obitelj ponovno nae na okupu samo u drugaiijem sastavu

260

- otac ili majka mogu sada biti djeca nekadanjega djeteta. Tko samoga sebe ne spozna taj ne poznaje ni svoga suelnika; on e time biti razdvojen - jednom za Boga, onda opet protiv Boga. Tako on ostaje njiua trska na vjetru kojoj je zatvoren pogled za istinu. Dvostruko ili viestruko podijeljeni zovu Gospodine, Gospodine, pa ipak nisu kod Mene. Oni jednom hoe pripadati Meni, onda opet svijetu. To su neodluni koji govore o svjetlu istine ali ne ive u svjetlu istine i ne poznaju svjetlo istine. Oni govore o Kraljevstvu nebeskom ali su daleko od njega jer ive udaljeni od Boga. Oni su jednom topli, onda opet hladni; oni nisu pouzdani jer se ravnaju po mijeni vremena i po onima koji su isti kao i oni: jednom topli, pa opet hladni.

261

Dvostruko ili viestruko podijeljeni jo imaju malo svjetla u svojim duama. Oni ostaju vezani na kota dolaenja i odlaenja dok ne dostignu jedinstvo sa svim ivotnim oblicima i time budu jedno s Bogom i sa svim biima i ljudima.

262

udi sopstvo u svakom osjeaju, svakoj misli i u svakoj rijei i u svemu to ini. Tada se ne treba naslanjati na svoje blinje, ti si jedno i jedinstvo u jedinstvu, jer ti si sve to je vjeno. Za sutra brine samo onaj tko nije svjestan istinskoga sopstva u svome osjeanju, miljenju, govorenju i postupanju. Mora razviti bitak, sopsvo, u svome osjeanju, miljenju, govorenju i postupanju da bi tada mogao govoriti jezikom bitka, sopstva. Tada e osjeati, misliti, govoriti i postupati sebe samoga jer si ti pravo sopstvo, bitak, sveobuhvatni zakon. Ti, istinsko sopstvo, jedinstvo u Bogu, tada si opet kao cjelina u svakom osjeaju, u svakoj misli, u svakoj rijei i u svakom postupku. Jer zakon, Bog, je nedjeljiv - on je sve u svemu. Onako kao to si ti bitak, sopstvo sve u svemu i u svakome sve - tako si ti sve

263

i u svakom osjeaju, u svakoj rijei i u svakom postupku. Ti sam si kao bit u onome to izlazi iz tebe. Odailje li sebe, istinski bitak, istinsko sopstvo, zakon, Boga, tada si u kominikaciji s istinskim bitkom, sa sopstvom, sa zakonom. Kamo ti, istinski bitak odailje, tamo se izgrauje zraenje tvog sopstva kao slika i oblik, takoer i u materijalnome svijetu, na Zemlji. Vremenom dolazi do djelovanja onoga to si ti, sopstvo, izgradio u zraeoj slici i u zraeem obliku. To to bude tada povratno zrailo na tebe i tvoju okolinu i to se time bude manifestiralo na zemlji, ponovno je vjeni zakon, sopstvo, bitak. Tvoje istinsko sopstvo je tvoj boanski mentalitet, to su tvoje boanske sposobnosti, to si ti sam kao bie u Bogu. To to jesi i to odailje, to se realizira, jer svaki osjeaj, svaka misao i svaka rije sazrijeva da bi se ispunila. To je zakon odailjanja i primanja.

264

Na Zemlji se moe dakle izgraivati kako pozitivno, boansko, tako i suprotno, mrano. Ti to odreuje, jer ti si onaj koji odreuje za sebe i za svoju okolinu - i ti sam pridonosi izgradnji svjetla ili propasti materijalistikog svijeta. Spoznaj dakle to znai odailjanje i primanje: U potencijalu odailjanja i primanja je istovremeno odgovornost za tebe samoga. to odailje to e i primati. Ono to tee iz najdublje nutrine ulazi opet u najdublju nutrinu i izgrauje se kao svjetlo i snaga u vanjtini. Niti jedna emisija ne promauje svoj cilj, jer je odaslana svjesna cilja. U svemu to se odailje, nalazi se cilj.

265

itava beskonanost izgraena je na Otac-Majka principu, na polaritetu i dualitetu, na odailjanju i primanju, na pozitivnim i negativnim polovima. Ovaj princip se izgrauje i na evolucijskim stupnjevima minerala, biljaka i ivotinja, sve do savrenog duhovnog bia. Pad je prisvojio boanski princip i primijenio ga na sebi. On je poduzeo sljedeu prepolarizaciju: Iz boanskoga Povei i budi postalo je Razdvoji, vei i vladaj. To znai da misao pada ima takoer sposobnost da samu sebe ostvaruje, dakle da izvri ono to joj je zadano. Zadano se vraa opet onome tko odailje po principu odailjanja i primanja. Prepolarizirani princip postoji tako dugo koliko su ljudi za njega prijemne stanice, dakle prijemnici koji opet odailju isto ili slino.

266

Ja, Krist, kao Isus doao sam ljudima da ih uim zakon Boji i da ga za primjer ivim: Povei i budi. Ja Sam Krist, Duh to se objavljuje, koji ponovno ui: Povei i budi. Preko voljnih ljudi, Ja , Krist, preobraavam zakon pada, zakon razdvoji-veivladaj. Ja preobraavam sve suprotno u boansko. Niske energije transformiraju se u visoke, ime se zakon pada - Razdvoji, vei i vladaj - raspada i sve je ponovno bitak, isti, vjeni zakon: Povei i budi. ovjek u mijeni od suprotnoga k boanskom, od Ja Hou k Neka Bude, postaje sve finiji u svojoj strukturi. On se uzdie k istinskom bitku koji nema misao. Svaka misao je sadanjost, prolost i budunost u jednome a nosi je odravajua energija, duhovna svijest.

267

Sadanjost je svijest. Prolost i budunost su podsvijest. Duhovna svijest je ivot, odravajua energija koja preobraenjem postaje ponovno tekuom Bojom snagom.

Ja. On je postao mudar i nije mu vie potrebno miljenje njegovih blinjih, jer on prozire sve i zna sve. On vie nije ni stvaralac miljenja, jer: Tko misli, taj ne zna. Pravi mudrac zna i ne misli. ovjek probuen za neosobnost pronaao je kamen mudraca. Iz svega to se govori, on uje zakonitost i u tome prepoznaje opet cjelinu, jer se vjeno, istina, priopuje uvijek cjelovito.

ko ivi u Meni, Kristu, kroz njega ivim

268

Budui da je sve u svemu sadrano, trebate potovati sljedee, da biste dospjeli do spoznaje Sve-Jedinstva: to god sije, u tome Sam i Ja. Kamo god ide, tamo Sam i Ja. to god dakle sije, gdje god sije - u svemu Sam Ja. Kud god ide - Ja idem s tobom. Ti Sam Ja, jer Ja Jesam u svemu; i Ja si ti, jer Ja sam u svemu. Ti si tu i tamo, i Ja Sam tu i tamo. Ne postoji dakle mjesto gdje nisam Ja i gdje nisi ti. Stoga nai se u Meni, a Ja Sam Ti u tebi. Kuda ti misli - tamo Sam Ja, to ti govori - u tome Sam Ja.

269

Kome god govori, to sadri Mene, sopstvo, Ja Jesam - koje i ti jesi, koje je u tvome blinjem i koje je u svim stvarima, dogaajima i zbivanjima. To je zakon. Tako su mislili i tako misle, tako su ivjeli i tako ive proroci Boji.

270

apamtite: Ne moete sluiti dva gospodara. Isto tako ne moete ni dva ovjeka razliito ljubiti. Tko to ini, taj e jednoga prihvatiti, a drugoga prezrivo odbiti. Poradi toga zapovijed ivota glasi: Ljubi svakoga i sve jednako. To je neosobni ivot; to je Nebo koje dolazi na Zemlju. Ujedinjeni je sopstvo, on je biti-jedno, on je postao svjetlom, on je boanski, jer on ivi u strujanju, u Bogu. On ivi u Meni a Ja ivim kroz njega, i mi se poznajemo jer poznajemo Boga, budui da smo boanski.

ko sije u Duh Boji taj e i eti od Duha Bojega. Tko sije u ovjeka i u ljudska djela, taj e i eti samo od ovjeka i samo ljudsko. Jedno je vjeno - drugo prolazno.

271

ovjek i materija su samo projekcije nutrine. Kako ovjek misli, takav je. To je projekcija njegovog osjeajnog i misaonog svijeta, njegovih rijei i postupaka. Stoga se ne moe nikada podii privid protiv bitka, nikada sjena protiv svjetla. Sjena se na svjetlu rasprsne. Duh naega vjenog Oca je jedina realnost, jedina stvarnost koja jest i vlada vjeno. Na ovoj svetoj, vjenoj svijesti, Bogu, razmrskat e se materija i razbiti svi koji se vezuju za materiju.

272

ao Isus iz Nazareta Ja sam pouavao Svoje: Doi e vrijeme u kojem e sve vie ljudi uranjati u svjetlo istine, u Ja Jesam. Oni e ivjeti u Ja Jesam, u Meni, Kristu, i na ovoj Zemlji utjelovljavati Unutarnje svjetlo i Unutarnji ivot koji Ja Jesam. Ja Sam put, istina i ivot. Ja dolazim Svojima i donosim im Ja Jesam. No, Ja neu vie dolaziti u tijelu; Ja u u Duhu biti meu njima - meu onima koji nose svjetlo, Ja Jesam.

273

a, Krist, u Isusu doao sam na ovaj svijet da sluim ljudima, a ne njihovom ljudskom. To isto vrijedi za sve istinske proroke. Oni su doli na ovaj svijet sluiti ljudima, ne njihovom ljudskom. Tko se dri vjenih zakona, taj e se ponaati isto kao to sam se ponaao Ja i svi proroci. Mi smo doli na ovaj svijet da bismo sluili ljudima, ne njihovom ljudskom. Mojim Otkupiteljskim inom raspast e se nisko ja i sve to je ono proizvelo. List se okrenuo. Ne raspada se Boje Stvaranje kao to je neprijatelj dobra imao za cilj: raspadanje boanskog stvaranja, da bi sam bio Bog. Ljudsko ja se raspada i sve to je ono proizvelo i to proizvodi. Neka se list okrene u svakome od vas: Otpustite ljudsko, nisko ja - tada ete

274

pronai Ja Jesam u kojem Ja, Krist, ivim i Jesam. Kristov Boji Duh koji ivi u Ocu mora doi do punog procvata u ljudskoj dui. im dua uroni u savrenstvo, u tok vjenoga bitka, i ovjek e poznati istinu i izraziti je u mislima, rijeima i djelima, jer on tada crpi iz svijesti savrenstva, iz vjenoga bitka. Ako dua i ovjek jo nisu razvili Kristov Bojii Duh, koji ivi u Ocu i prebiva u svakoj dui, tada ovjek nee razumijeti vjene zakone koji su istina. Pa ipak, Duh je ivi izvor u svakoj dui i u svakome ovjeku. Unato tami i ignoranciji ljudskoga ja, Sveti Duh ostaje u dui i ovjeku. Tko Mene, Krista samo primi a ne prihvati u svome srcu, taj postaje sudac samome sebi.

275

Tko Mene, Krista, ljubi, taj ljubi i svoje blinje. Tko Mene, Krista, ne ljubi, taj ne ljubi ni Oca ni Njegovu djecu, ljude, koji su meu sobom braa i sestre. Ljubav je zakon ivota. Tko nesebino ljubi, taj ivi.Tko ne ljubi nesebino, taj ne ivi, on se uputio meu duhovno mrtve. Svaki koji tei nesebinoj ljubavi, prepoznaje glas ljubavi preko ljudi i preko svih stvari, jer Bog je sve u svemu, zakon, glas ljubavi. Ostanite u Mojoj ljubavi, jer Moja ljubav je ljubav Oca-Majke-Boga. Tko se dri zapovijedi nesebine ljubavi, taj ostaje u Mojoj ljubavi i jest u ljubavi vjenoga Oca.

276

Uistinu, uistinu, Ja vam kaem: Tko ove Moje rijei uje i proita te shvati smisao i ispuni to sam mu Ja zapovijedio, taj je uistinu mudar ovjek, koji gradi na Meni, stijeni Kristu.

277

278

Dodatak

279

280

to je Univerzalni ivot? Univerzalni ivot se moe usporediti s jednim monim stablom. Njegov je ivot nastao od jednog malog zrna sjemena koje je bilo poloeno u njivu ovoga svijeta: Objave Vjenoga, Krista Bojeg, ispoetka malome krugu Kristovih prijatelja. Sjemenka je proklijala i postala mladicom u kojoj je postalo vidljivo ono to je njena jezgra skrivala: Boje svjetlo, koje je Ljubav i Mudrost. Kad je biljica narasla donijela je jo svjetla: Djelo Isusa Krista povratka u domovinu s prvim uputama Krista Bojega za boanski ivot ljudi. Ovo uiteljsko i prosvjetiteljsko djelo koje je bilo oivotvoreno prije oko 20 godina od Krista Bojega, izraslo je brzo u monu biljku, u malo stabalce ukorijenjeno u Boju Ljubav i Mudrost: Nama ljudima bile su dane sve temeljne mudrosti ivota kako bismo mogli nai put u Boji ivot koji donosi plodove. Sve je vie ljudi pilo iz izvora boanskih objava, a stabalce je postalo drvo ivota. Ljudi su se

281

okupljali da bi ispunjavali Volju Boju. Tako je iz maloga zrnca koje je u sebi nosilo ivot, Boga, izraslo veliko drvo ivota koje se zove Univerzalni ivot, to znai: ivot u Duhu Bojem, ivot ne samo za pojedninca, ve za sve koji su dobre volje. Korijen Djela Bojega, Krist Svojom boanskom objavom ve vie od 20 godina dopire do mnogo milijuna ljudi. Tako se ispunjuje ono to je Isus zapovijedio Svojima: Iznijeti evanelje ljubavi u itav svijet. On, Isus, prije 2000 godina po smislu je rekao: Kada doe Duh istine, On e vas uvesti u svu istinu. On je sada, u naem prijelomnom vremenu, doao i vodi nas u svu istinu, onoliko koliko smo u stanju razumijeti svojim rijeima i prihvatiti svojom svijeu. U monoj kronji stabla Univerzalnoga ivota sada sazrijevaju plodovi djela. To su Boja djela preko onih koji su, privueni velikom Kristovom snagom svjetla, doli i dolaze k onima koji zajedniki izgrauju djelo ivota. To je mali narod,

282

narod u nastajanju u Kristu za Krista, za novi svijet u znaku Ljubavi i Mudrosti i mira, pravedni mukarci i ene koji danomice sve vie ive u Njegovome Duhu. To su oni koji su svakoga trenutka kazali i kau da velikome Duhu jedinstva, mira i ljubavi, tako da se djelo Gospodina u nekoliko godina proirilo svijetom. To su oni koji se osjeaju pozvanima provoditi u djelo Boju Ljubav i Mudrost. Oni djeluju za vie vrijednosti ivota, za Kraljevstvo mira, Kraljevstvo Boje na ovoj Zemlji, koje je jo Izaija najavio i koje svi krani zazivaju molei Oena.

283

Ovo je Moja rije AiW Isusovo evanelje Kristova objava koju svijet ne poznaje U Ovo je Moja rije Krist, Otkupitelj svih dua i ljudi, objavljuje nam preko Svoje proroke rijei mnogo toga to je do sada bilo nepoznato ovjeanstvu. Kao podloga posluila Mu je knjiga Isusovo evanelje koje on Svojom dananjom objavom Ovo je Moja rije ispravlja, objanjava i produbljuje. Krist nam daje divovski pregled svega onoga to je bilo, onoga to jest i onoga to e biti. On poklanja ovjeanstvu takoer i sveobuhvatne upute za istinski duhovan ivot po boanskim zakonima. Time se i u ovome djelu ispunjuju Njegove rijei kao Isus iz Nazareta: Jo mnogo toga imao bih vam za rei... (Iv.16-12) Bog ne pita da li Njegovu rije ljudi prepoznaju ili ne kao istu rije Boju. Svaki ovjek moe sam proitati i stvoriti svoj vlastiti sud. Tako On

284

objavljuje: Tko to moe shvatiti, neka shvati; tko to hoe ostaviti, neka ostavi. Iz sadraja: Obilje dosada nepoznatih aspekata iz Isusovog ivota - Govor na Gori sada izloen od Krista ire i dublje - Osnovno o ivotu poslije smrti - Zakon sjetve i etve kao pomo za svakodnevnu spoznaju - Ishrana i zdravlje po Bojem zakonu - Odricanje i fanatizam Primjena sile i prolijevanje krvi su protiv Bojega zakona - Ubijanje ivotinja i oskvrnjavanje prirode su protiv Bojega zakona - Isusove mogunosti i granice kod buenja od mrtvih Ne postoji vjeno prokletstvo - Pretpostavke za izljeenje iz Duha Bojeg - Tko su divlji vuci u ovjem krznu? - Upozorenja na zloupotrebu Kristovog imena u nekranske svrhe - Dublji aspekti braka i partnerstva pred Bogom Slobodna volja ovjeka - Dolazee Doba svjetla Zato je Isus mogao biti uhien i razapet na kriu - Onome tko zna Boga u sebi nisu potrebni zemaljski voe - Kraljevstvo mira Isusa Krista nastaje preko ljudi koji ine Boju Volju i jo vie toga.

285

Unutarnji put Blie Tebi, Boe moj Kao Isus iz Nazareta Krist je prije skoro dvije tisue godina ovjeanstvu podario Govor na Gori rekavi po smislu: Imam vam jo mnogo toga rei, ali vi to sada jo ne moete shvatiti. Ali Ja u vam poslati Duha istine koji e vas uvesti u svu istinu. Ove su se rijei ispunile u naem vremenu: Duh Krista Bojega - po prvi put u povijesti kranstva - pouava sada preko Svoje proroke rijei, izmeu mnogo drugoga, Unutarnjem putu k Bogu u svim stupnjevima i pojedinostima. Unutarnji put u Univerzalnome ivotu, duhovni put kolovanja, vodi nas, konzekventnim radom na sebi samima, postupno u ivot po vjenim zakonima, u ivot ljubavi prema Bogu i blinjemu i napokon opet u jedinstvo s boanskim u nama. Cjelokupni put kolovanja nutrine moe se pohaati u zajednici sudionika teaja ili kod kue pojedinano pomou knjiga.

286

Unutarnji put poinje s pripremnim teajem Prakranskoga otvaranja svijesti za put u nutrinu u boanskome sopstvu. Postie duevno proirenje svijesti i postaje jedno s Kristom. Pritom uimo svoja uvstva, misli i postupke sve vie i vie usmjeravati na Duh Krista Bojega u nama. Nakon toga postajemo svijesni duhovne snage, boanskih energija u sebi tako to uimo oslovljavati duhovne centre svijesti u fizikome tijelu, takoer i za ozdravljenje due i tijela. Lagane vjebe pokreta uz skladnu glazbu podupiru duhovno usmjerenje onoga koji tei Bogu. One izazivaju daljnju usklaenost due i ovjeka. Na prve etiri stepenice Unutarnjega puta, intenzivnoga kolovanja, uenik otkriva korak po korak prva etiri duhovna stupnja evolucije, stupnjeve Reda, Volje, Mudrosti i Ozbiljnosti. Na prvoj stepenici Unutarnjega puta kolovanja, na stupnju Reda uimo srediti svoje

287

misli, obuzdati svoj govor, profiniti osjetila i tako ih okrenuti prema unutra. To znai: Spoznaj sebe! Pokajanjem, opratanjem, molbom za oprotenje, nadoknaivanjem i ne-ponavljanjem, i pomou preobraavajue Kristove snage postajemo korak po korak slobodni za ivot u miru sa svojim blinjim. Na drugoj stepenici Unutarnjega puta, stupnju Volje, postajemo osjetljiviji i propusniji za duhovne snage. Savjest reagira finije. Ona nam doputa da prepoznamo razliite aspekte naih do sada jedva ili nikako poznatih greaka i slabosti. Ciljane zadae i vjebe pokazuju nam to korak po korak. Istovremeno uimo ispravnu, zakonitu koncentraciju. Na stupanj Mudrosti stupamo da bismo dalje razvili svoju duhovnu svijest. Ostvarivanje vjenih zakona otvara nas sve vie Unutarnjem ivotu, tako da sada moemo osjetno biti voeni od duhovne svijesti, od Unutarnjega pomagaa i savjetodavca. Dosljednim postupnim ostvarivanjem vjenih zakona

288

mi uranjamo sve vie u postojano ispunjenje, u ivot nesebinoga djela. Na stupnju Ozbiljnosti pokazuju se plodovi ispunjenja boanskih zakona ivotom u Duhu Bojem: Duhovno suvereni ovjek koji jasno i iskreno misli i postupa u velikoj mjeri je slobodan od htijenja za sebe. Potpuno usmjeren na boansko, vjeno Ja Jesam, on u svemu shvaa bitno, vidi pozitivno i na tome dograuje, on prepoznaje zakonito i primijenjuje ga.

289

290

Knjige u Univerzalnom ivotu

Bog lijei Demonska drava Deset zapovijedi Govor na Gori Lijeenje snagom pozitivnog miljenja Neko duhovno neuki ovjek Njegovo oko Oeve rijei i tebi Opasnosti od istonih uielja Ovo je Moja rije A i W Samoistraeno i doivljeno Snaga molitve Tebi za razmiljanje Unutarnja molitva Unutarnji put PMT 1 Unutarnji put - cjelokupno izdanje Unutarnji put - Stupanj REDA Velika kozmika uenja Isusa iz Nazareta ivi trenutak

u pripremi

u pripremi u pripremi

291

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina biblioteka, Zagreb UDK 232 . 3 VELIKA kozmika uenja Isusa iz Nazareta Svojim apostolima i uenicima koji su mogli shvatiti. ivot ljudi istinski ispunjenih Bogom. / Objavljeno od Krista,...preko Boje proroice, Gabriele - Wrzburg - Zagreb : Univerzalni ivot, 1997. - 292 str. ; 18 cm Prijevod djela: Die groen kosmischen Lehren des Jesus von Nazareth an Seine Apostel und Jnger, die es fassen konnten. ISBN 953-6284-10-3 1. Gabriele - Wrzburg 970430045

292