(Situated Learning in Computer Science Education)

Situacijsko uenje u CSE-u

Mordechai Ben-Ari

1.UVOD
Sociokulturne teorije uenja kao to su Wengerovo i Lave-sovo situacijsko uenje su predloene kao alternative kognitivnim teorijama Situacijsko uenje opisuje neke CS grupe kao to je razvoj opensource softvera, ali nije direktno upotrebljiv u drugim CS grupama.

 CS se puava prvenstveno na fakultetu i to od ljudi koji imaju napredno znanje CS-a, ali malo ili nita prakse poduavanja. Relativno mali broj CS poduavatelja je upoznato sa edukacijskim teorijama Prije nekoliko godina Ben-Ari je napisao rad na temu konstruktivizma, u kojem je pokuao saeti teoriju za CS poduavatelje i analizirati primjenu teorije u CSE.

2.SITUACIJSKO UENJE,ZA I PROTIV

2.1.Baza situacijskog uenja
U teoriji situacijskog uenja uenik se smatra sudionikom unutar CoP-a(eng. Community of practice) Uenje nastaje procesom slinim pripravnitvu zvano LPP (eng. Legitimate peripheral participation)

 Bit LPP-a je da se uenje vri unutar grupe gdje se koristi znanje, suprotno uenju u standardnim (konvrncionalnim) kolama.

2.2.Ogranienja situacijskog uenja

Ben-Ari je smatrao da mora kritizirati teoriju situacijskog uenja LPP je forma pripravnitva i u potpunosti je jasno da svaki put kad zapoinjemo novi posao ili se pridruujemo instituciji kao to je kola, moramo proi proces prilagodbe kako bi nauili i tehnike stvari i pravila ponaanja koja vrijede izmeu lanova grupe Ali LPP kojeg prezentiraju Lave i Wenger opisuje cijeli edukacijski proces koji pridolica prolazi na svom putu do potpunog lanstva u zajednici

 Sljedee glavno naelo situacijskog uenja je da bi edukacija trebala naglasiti problemske situacije koje blisko nalikuju stvarnim situacijama u njihovom bogatstvu i kompleksnosti tako da iskustvo koje uenik stekne u uionici bude prenosivo.

3.PRIJANJI RADOVI
Hundhausen (2002) eksplicitno spominje situacijsko uenje kao vodei princip njegovog istraivanja vizualizacijskog algoritma. Clark i Boyle (1999) podravaju upotrebu projekta na zadnjoj godini, koji je autentina aktivnost koja omoguava enculturation studenata koji trebaju diplomirati. Booth (2001) integrira situacijsko uenje sa njenim prijanjim radom na phenomenografy u CSE-u.

 Hakkarainen, Palonen i Paavola (2002) pokazuju da niti kognitivni niti socialni pristup sami ne mogu se ubrajati u uspjehe strunjaka

4.RAZVOJ OPENSOURCE-a KAO LPP

4.1.Razvoj open-source softvera kroz praksu
LPP nigdje nije vidljivije opisan kao u fenomenu koji zovemo OSSD (eng. Open-source software development) Raymond (2001) opisuje proces kulturalizacije u ovom drutvu U Wenger-ovoj terminologiji (1998,drugo poglavlje) navikavanje na CoP postie se kada su pridolice zajedniki angairani participirajui u on-line diskusijama, provjeravajui modifikacije jedni od drugih i pruajui vlastite

4.2. Ogranienja razvoja open-source software-a Jedno ogranienje ope prihvaenosti OSSD-a je njegovo oslanjanje na trud dobrovoljaca Budui da je sudjelovanje u OSSD drutvu najblie mogue idealu uenja CS-a od LPP-a, iz toga slijedi da LPP ne moe biti uzet kao osnovni model za CSE ak i unutar visoko ogranienih drutava jedne institucije, ili jo preciznije, jednog projektnog tima, LPP kao edukacijski model zakazuje

 Hakkarainen (2002) opisuje Pekka izvarednog ininjera u visoko tehnolokoj kompaniji, iji se razvoj edukacije podudara sa LPP-om, kao to su opisali Lave i Wenger. Sam Pekka je svjestan sljedeega: Pekka meutim priznaje vrijednost kolovanja zbog toga to, po njegovom miljenju samo nekoliko ljudi moe ustrajati dovoljno da naue radom ili mogunou da rade.

 Istraivaki projekt: Da li OSSD iskustvo uspjeno priprema pridolicu za profesionalno zapoljavanje na drugim poljima softvera?

5. TO SE MOE NAUITI
SITUACIJSKIM UENJEM
Autor vjeruje da e nekontekstualno kolovanje i dalje ostati temeljna metoda CSE-a. Iako bi trebali odbaciti izravno tumaenje situacijskog uenja, eli pokazati da se mnogi aspekti CSE-a mogu retrospektivno interpretirati kroz okvire situacijskog uenja i zato bi se teorija trebala eksplicitno koristiti u buduim raspravama i istraivakim projektima.

5.1. Debate
Prva debata CSE-a tie se izbora programskih jezika koji bi se koristili u pouavanju. Druga debata koju formira koncept situacijskog uenja je izmeu onih koji predlau upotrebu posebnih pedagokih knjinica i okoline, i onih koji vjeruju da studenti trebaju koristiti uobiajene knjinice i profesionalne okoline to je prije mogue. Autor predlae da obrazovne ustanove openito, te CS odjeli zasebno, bi trebali eksplicitno odrediti vezu izmeu njihovih teajeva i i radnih grupa. To bi usmjerilo debate na probleme kurikuluma i tehnoloke probleme.

5.2. Situacijsko uenje i pedagogija

Usporedba: krojai naunici-CS studenti CSE strunjaci bi trebali posvetiti vrijeme analiziranju onome to se zapravo dogaa u realnom CoP-u i onda kreirati aktivnosti za uenje koje bi simulirale takve zadatke to je bolje mogue u okvirima kole. Tu naglasak mora biti na aktivnostima CoP-a, a ne nuno na projektima kao takvima.

5.3. Legitimnost
Brousseauov koncept procesa pouavanje-uenje Studenti moraju darovati legitimnost uitelju kao predstavniku CoP-a kojem oni tee Usporedba: studenti npr. fizike-CS studenti

5.4. CS kurikulum
Kurikulum bi trebao naglasiti uloge ,a ne sadraj. U ranijim godinama ,CS se morao boriti za legitimnost u mnogim ustanovama i autor zakljuuje da je ta borba uzrokovala to da se CS odmakao od svojih korijena u aplikaciji. Dodalo se vie i vie istih CS teajeva kao umjetna inteligencija, mree, baze podataka, itd. Autor predlae da se napredne CS studije klasteriraju po CoP-ovima. Takoer predlae da CS studije budu bazirane to vie na realnim problemima iz podruja aplikacija, ne u naivnom smislu kao to je predloeno od predlagatelja situacijskog uenja, ve realnim u smislu da problemi ili aktivnosti daju model ili simuliraju probleme i aktivnosti CoP-a.

5.5. Prirunici
Profesionalni programeri i software ininjeri rijetko mogu uiti iz prirunika. Od njih se trai da rade od formalnih definicija protokola, suelja, jezika i arhitektura. Zato autor u priruniku 'Ada for Software Engineers' ne pojanjava svaki detalj jezika, ve se fokusira na koncepte, terminologiju i upotrebu. Smatra da bi takav prirunik uenika trebao bolje pripremiti za rad u CoP-u za software ininjering. Judith Bishop 'Java Gently' Shirley Booth

6. ZAKLJUAK
Za autora je vano naglasiti da on ne tvrdi da se CoP-ovi ne formiraju unutar organizacija. Naprotiv, za njega je jasno da se high-tech CoPovi ne razlikuju puno od low-tech CoP-ova opisanih u Lave i Wenger (1991) i Wenger (1998). to on eli rei je da situacijsko uenje koje su opisali Lave i Wenger (1991), Wenger (1998) i Schoenfeld(1992) ne moe biti prihvaeno, jer ignorira veliku razliku izmeu svijeta obrazovanja i svijeta high-tech CoP-a, koji zahtjevaju ire znanje o CS predmetima i podruju aplikacija. Taj korak se moe prijei jedino kroz klasino nekontekstualno pouavanje u srednjim, viim i visokim uilitima.