Damir Juki: Uloga transfer funkcija pri izradi bilance i rnodeliranju

3. ANALIZA otjecanja u kru

VREMENSKIH SERIJA OBORINA I OT JECANJA

3.2. Autokorelacijska funkcija

Autokorelacijska funkcija (AKF) se definira kao omjer izmeu autokovarijance

varijance promatrane vremenske serije. AKF vremenske serije

{XI}'

t = 0,1,2,..., n -1 je:

(3.2.1 ) gdje su: (3.2.2)

(3.2.3) te gdje je vremenski korak j Ako je vremenska lanova vremenske

= 0,1,2,..., m,
serija

m < n-I.
AKF kvantificira linearnu meuzavisnost odnosno opisuje

stacionarna, promatranog

serije tijekom

vremenskog

razdoblja,

duljinu utjecaja ulaznog signala. Ako ulazni signal ima dugoroan

utjecaj na izlazni signal, kojeg su

AKF ima blagi pad. Tzv. "pamenje sustava" se definira kao_/vrem~j-Ea vrijednosti AKF manje od statistiki znaajnih vrijednosti.

Kako prag statistike znaajnosti

o~=::in""i,-a=nw.;a=l""iz::!:i rc.:::a:.!-n~e~vr:..::e::..m:..:.e=n:...:.:s::..:k.:..:e=-:::s=e:..::rij~e~, .:.o:.:b:.:..:i::.n:o:...-=:se=-:u::z=im:.:..::a~v~r~ij~e.::d.:....:n.::o.:::.s 2~kao referentna (Mangin 1984.) ili se kao pamenje apscisa. Vremenske stacionarnosti serije oljecanja sustava uzima vrijednost

gdje AKF presijeca os_ u potpunosti uvjet

iz krkih izvora ne zadovoljavaju AKF. Ovaj problem

to dovodi

do izoblienja

se djelomino

ublaava

uklanjanjem linearnog trenda iz vremenskih posljedica sezonskih klimatskih utjecaja,

serija (ako takav trend postoji). Meutim, kao u izraunatim AKF mogu se dobiti statistiki

znaajne negativne vrijednosti.

Osim toga, uslijed nestacionarnosti

vremenske

serije, oblik ser~ji te je

AKF moe biti pod velikim utjecajem frekvencije pojedinih dogaaja u vremenskoj u tom sluaju raspored oborina tijekom promatranog izgled AKF otjecanja. Stoga je potrebno analizirati razdoblja od presudnog to due vremenske

znaenja za serije a kod

izraunatih AKF ima smisla interpretirati samo prvi - pozitivni dio funkcije. Na slici 3.2.1.(a) prikazana je AKF generiranih dnevnih oborina na slivu. Vidljivo je da su lanovi vremenske serije gotovo u potpunosti meusobno nezavisni. Statistiki znaa'na

koreliranost postoji samo za '=1dan, no i ta vrijednost je mala. Praktino, vremenska serija se moe smatrati nizom nezavisnih borina. Na slici 3.2.1. (b) nalaze se AKF opaenih sluajnih varijabli to je i najei sluaj kod dnevnih

otiecanla

na profilu

Kri-Pregrada

lizvorima Krke za razdoblje 1982.-1990. gdje se mogu zapaziti razlike u strukturi otjecanja na

32

Damir Juki: Uloga transfer funkcija pri izradi bilance imodeliranju

atjecanja u kru

3. ANALIZA VREMENSKIH SERIJA OBORINA I OT JECANJA

dva analizirana

profila.

Pamenje

sustava, definirano

kao vremenski

korak j gdje AKF

presijeca os apscise,

kod oba izvora je priblino jednako lanova vremenske

i iznosi izmeu 75 i 80 dana.

Meutim, linearna meuzavisnost gubi u prvih dvadesetak

serije izvora Krke relativno brzo se

dana nakon ega se trend zaustavlja. Na osnovi oblika AKF moe otjecanja. Prva komponenta je

se zakljuiti da kod izvora Krke postoje dvije komponente

brzo otjecanja ije je trajanje oko 25 dana. Poslije 25. dana vodonosnik prazni a lokalni maksimum linearna meuzavisnost

se znatno sporije

u 38. danu je jasno uoljiv. Za razliku od AKF izvora Krke, serije profila Kri-Pregrada izraeno. sporije opada a

lanova vremenske otjecanja

trajanje brze komponente

nije jasno

Na AKF profila Kri-Pregrada

takoer postoji lokalni maksimum koji je znatno manje istaknut i nalazi se u 37. danu (jedan dan ranije od maksimuma da bi profil Kri-Pregrada koja s znatnijim vremenskim na AKF izvora Krke). Uoena slinost oblika dviju AKF pokazuje i izvori Krke mogli imati jednu zajedniku komponentu zaostatkom otjecanja

stie do izvora, no ipak treba naglasiti da ovakav seriji otjecanja koje su ima neto veu

rezultat moe nastati i uslijed periodinih komponenti u vremenskoj kod profila Kri-Pregrada retencijsku sposobnost.

manje izraene iz razloga to ovaj vodonosnik

0.8 0.6 too

LI.

(a)
--i------+--------+------+--------i---- ..-- +----+..---...+-----+-----; IL.

0.8

(b)

--..... Kri-Pregrada Izvori Krke

0.6

0.4

\1--

+---------+-------+ ..-

+.-

,..- -..+- ..--..+------ .. +..-----+

-----I

x:

<t: 0.4

0.2 H---- +--..-..-t-

----j--

----j------ .. --i----------+-

----+--------+-------+---- ..-I

0.2

OO~~lA--Jj,"

l- Vi
30

.I\-~-\--,[ i
40 50

i
60

-" .~, .- ~,~

70 80

,
90 100

0.0

10 20

10 20

30

40

50

60

70

80

90 100

vremenski korak j(dan)

vremenski korak j(dan)

Slika 3.2.1. Autokorelacijske funkcije (AKF) dnevnih oborina na slivu (a) i otjecanja na profilu Kri-Pregrada i izvorima Krke (b) za razdoblje 1982.-1990.

~3. Spektraina funkcija gustoe

Spektraina funkcija gustoe (SFG) predstavlja Fourier-ovu transformaciju

tokor:elacijske funkcije. SFG se moe izraunati putem izraza:

33

Damir Juki: Uloga transfer funkcija pri izradi bilance i modeliranju

3. ANALIZA atjecanja u kru

VREMENSKIH SERIJA OBORINA lOTJECANJA

(3.3.1 ) gdje su

Fourier-ove frekvencije.

Kako bi se smanjile oscilacije u vrijednostima,

u izrazu

(3.2.1) koristi se Tukey-ev filtar (Mangin 1984.): 1 + cosnL

D(j)=

m 2

(3.3.2)

SFG opisuje razdiobu varijance u frekvencijskoj domeni a njeni vrhovi otkrivaju periodinosti u promatranoj sposobnosti vremenskoj seriji. odnosno Oblik preraspodjele varijance ukazuje na retencijske rascjepa i

vodonosnika,

na razvijenost

mree podzemnih

kanala,

pukotina koje ga dreniraju. Vodonosnici

vee retencijske sposobnosti

su manje okreni te

imaju izraeniju preraspodjelu varijance prema niskim frekvencijama. Na slici 3.3.1. nalazi se SFG dnevnih oborina na slivu gdje se moe zapaziti priblino jednoIika razdioba varijance na svim frekvencijama bez izraen ije periodine komponente.

Ovakva razdioba varijance karakterizira vremenske serije bez autokorelacije.

40

,....... Generirane oborine

e u-

30

....

t- .......

--.- .. ~--.--

.-.----------

.. ------:------

u)

20
10

--l; ..IA......~ ..
_j _ .
_

1/~=30-60

dana

r-..-

O<:.....!.........;...--'-'-...L...:~_'__........l......:...:.......l.._..

__'_"_...L......__'
io o c:i

o c:i

o
c:i

c')

o
c:i

frekvencija f(1/dan)

Spektraina funkcija gustoe (SFG) generiranih oborina za razdoblje 1982.-1990. Na slikama 3.3.2.(a) i (b) prikazane su SFG otjecanja na profilu Kri-Pregrada i

izvorima Krke u linearnom mjerilu. Na obje SFG mogu se zapaziti dva vrha koji se nalaze na frekvencijama 0,00547 i 0,00274 to znai da u vremenskim serijama otjecanja postoji

izraena godinja i neto manje polugodinja periodina komponenta

(perioda 365 i 182,5

dJlna) koje su nastale pod utjecajem sezonskih klimatskih faktora, odnosno godinjih doba. v'C>donosnik izvora Krke je neto vei dio variiance rasporedio
.1.~

izmeu frekvencija

0,012 i

0,b3, koje odgovar~ju periodu od 30 do 60 dana, dok su godinji i polugodinji vrhovi manje izraeni nego kod profila

.Kri-Preqrada.

Preraspodjela

varijance

prema

niskim

34

Damir Juki: Uloga transfer funkcija pri izradi bilance i modeliranju

otjecanja u kru

3. ANALIZA VREMENSKIH SERIJA OBORINA I OT JECANJA

frekvencijama

pokazuje da vodonosnik

Kria ima neto veu retencijsku

sposobnost

od

vodonosnika izvora Krke. Ovakva preraspodjela varijance se neto lake zapaa na slikama 3.3.2.(c) i (d) gdje su prikazane SFG otjecanja na profilu Kri-Pregrada logaritamskom mjerilu. i izvorima Krke u

800

r-----.---.,----.-~-,.--.-___.
. \"::.
..'\ '1/f=365 .......... ~...... .

800 700 600

:::
500

.(a) ~ri.-pregrada
(lana 1- . . ' ~ _-l"-

(b) Izvori Krke

1/f=365 dana

500

e u,
tJ)

400 300 200

100

100
o c! o
N M

o ~~~~~~~~~----~--~
o

O
li)

c! o

o o

ci

o o

li)

ci

frekvencija f(1/dan)

frekvencija f(1/dan)

500.000

--.----.-----------~--.--.-.--.-.-------.--~---..-------- -----_.-.--------_._

..._--------

500.000

(c) Kri-Pregrada
~
50.000

(d) Izvori Krke

50.000

------ .. -.----.-.-.-.~.---.... - ....... - ..... ... -- ... -..... - .. -..--.--~.-------

o u,
tJ)

,
5.000
... "f ---+-----------t
...._ -

o u,
tJ)

5.000

.2

OI

OI

0.500

0.500

0.050

0.050

0.005

o o

s o

..o
o

0.005

o o

li)

..o
o

frekvencija f(1/dan)

frekvencija f(1/dan)

Spektraine funkcije gustoe (SFG) otjecanja za profil Kri-Preqrada izvore Krke (b i d) za razdoblje 1982.-1990.

(a i c) i

Uful
3.4. Kroskorelacijska funkcija
Kroskorelacijska funkcija (KKF) izmeu dvllu ~~skL~~jja rauna se putem izraza:

-::;;>

~l

o, ~/ X t
~ {:

I?.. ~c. =>

\P~k..:::;;

JXt } i {Yt}

opaenih u

stiiri

trenucima t

= 0,1,2,..., n -1

35

Damir Juki: Uloga transfer funkcija pri izradi bilance i modeliranju

3. ANALIZA otjecanja u kru

VREMENSKIH SERIJA OBORINA I OT JECANJA

(3.4~1)

gdje je: (3.4.2) KKF se koristi za utvrivanje veze izmeu ulazne i izlazne vremenske

.-_.---.-

-------.--

....

---~

serije. ----....... ..-

Ako se ulazna

---------

vremenska serija moe smatrati nizom nezavisnih sluajnih dogaaja, obliku trenutnog jedininog
------ --- -------

oblik KKF odgovara serija u o

hidrograma.

Kod ovakvih analiza kao ulazna vremenska

----- --~--,_ ..-----

-,

koriste se ukupne dnevne oborine to je vrlo gruba aproksimacija stvarnosti generiraju

jer odqovorsustava prua informacije

efektivne oborine. Iz tog razloga, KKF uglavnom

obliku i znaajnosti veze izmeu ulazne i izlazne vremenske serije. Ako je KKF nesimetrina i ako je za j
rx > O za -.....:---:::~----

(j)

j > O, ulazni signal ima utjecaja na izlazni s..ignC!l, dok ako je rxy (j) > O

-_..

----

---.-

< O, izlazni signal ima ~.--j = O pokazuje da ulazni i

utjecaja na ulazni signaL Potpuno simetrian izlazni signal nisu meusobno signala. Vrijednost vremenskog zavisni, koraka

oblik KKF oko da su pod

odnosno j

utjecajem treeg nezavisnog

kod kojeg KKF

dostie svoj maksimum definira brzinu odgovora sustava.

....... Kri-Pregrada

-, -

Izvori Krke

~------.--.--+---....-.... ----+-- .... - .. -.... -~.- ... - .....

-l------t-------r------------

s2
LL

0.2

:j~1:rr-i--l- 70 80 vremenski korak j(dan)

0.0C::-~..I.--..~-'---~-'---~-'--~-'--~-L...~"""""""""""'''''''''''''''''>'''.-J 10 20 30 40 50 60 -10 O

Kroskorelacijske funkcije (KKF) izmeu generiranih oborina i otjecanja na profilu Kri-Pregrada i izvorima Krke za razdoblje! 982.-1990. -

Na slici 3.4.1. nalaze se KKF izmeu generiranih dnevnih oborina na slivu i izmjerenih }jecanja na profilu Kri-Pregrada i izvorima Krke. Zapaa se neto manja koreliranost

36

Damir Juki: Uloga transfer funkcija pri izradi bilance i modeliranju

3. ANALIZA otjecanja u kru

VREMENSKIH SERIJA OBORINA lOTJECANJA

izmeu oborina i otjecanja na profilu Kri-Pregrada to je vjerojatno posljedica presuivanja Kria. Naime, Kri je prosjeno stotinjak dana godinje bez otjecanja te oborine koje padnu tijekom tog razdoblja nemaju odgovarajui odgovor sustava. Drugim rijeima, manja koreliranost izmeu oborina i otjecanja na profilu Kri-Pregrada vjerojatno nema geofiziko znaenje ve je posljedica diskontinuiranosti vremenske serije. Oba izvora brzo reagiraju na oborinu palu na sliv. KKF profila Kri-Pregrada svoj maksimum postie ve zaj=1dan dok izvori Krke imaju za jedan dan sporiji odgovor sustava (maksimum se postie za j=2dana). U prvih tridesetak dana veza izmeu ulaznog i izlaznog signala se bre gubi na izvorima Krke to se moe povezati s kraim trajanjem brze komponente otjecanja vidljivim i na AKF (slika 3.2.1.b). Pojaana kroskorelacija u repu funkcije koja se javlja izmeu 30. i 60. dana vidljiva je na obje KKF. Slino kao i kod AKF, ovakav oblik funkcije moe biti posljedica privremenog akumuliranja dijela oborina na slivu, meutim kako su na SFG otjecanja uoene periodine komponente perioda 30 do 60 dana, moe se gotovo sa sigurnou zakljuiti da je pojaana kroskorelacija posljedica periodinih komponenti u vremenskim serijama.

1.0 ; 0.8
I

AI .~._~ =j~l9..c:lQ..
I!
i

e-

=.~.~
+ _

Kri-Kri

~:ko:~T~~~lje

\;
I

'

0.6
LL

,;/.. Ji \... ' / \ r_[(r .._

.............. i ~ f'

'

+.. r ..---[-
j... ,
!

:::.::: :::.:::

0.4

0.2

.......... ir
o

l;:.~::,,;. . ,~, + _.. ,r".. ..~. ....:

"--;

!
1

- , ~'>f~'<:t;;.~[:"j-. -: __--l.

.L

0.0 L...-._..L........~........ ~....L.....~....L.....~o-I....._.....J......~.......L~........l:.-....:.~ -10 10 20 30 40 50 60 70 80

vremenski korak j(dan)

Slika 3.4.2.

Kroskorelacijske funkcije (KKF) izmeu otjecanja na profilu Kri-Pregrada i otjecanja na nizvodnim profilima Kri-Kri i Krka-Topolje te izvorima Krke za razdoblje 1982.-1990.

Na slici 3.4.2. prikazane su KKF izmeu otjecanja na profilu Kri-Pregrada i .otjecanja na nizvodnim profilima Kri-Kri i Krka-Topolje te izvorima Krke. Budui se .:'ptjecanja na profilu Kri-Kri razlikuju od otiecan]a na profilu Kri-Pregrada samo za

"vrijednost gubitaka iz korita izmeu ova dva profila, KKF izmeu profila Kri-Pregrada i . Kri-Kri na slici 3.4.2. vrlo je slian AKF profila Kri-Pregrada na slici 3.2.1.(b). Dalje,

37

Damir Juki: Uloga transfer funkcija pri izradi bilance i modeliranju

3. ANALIZA otjecanja u kru

VREMENSKIH SERIJA OBORINA lOTJECANJA

zapaa se da je maksimalna kroskorelacija izmeu profila Kri-Pregrada i izvora Krke za vrijednost koraka j=1 dan to znai da otjecanja na izvorima Krke prosjeno zaostaju oko jedan dan za otjecanjima na profilu Kri-Pregrada. Isti zaostatak je dobiven prethodno usporedbom KKF izmeu generiranih dnevnih oborina na slivu i izmjerenih otjecanja na profilu Kri-Pregrada i izvorima Krke (slika 3.4.1.).

3.5. Kros-spektralna funkcija gustoe

Kros-spektralna funkcija gustoe (KSFG) se dobije Fourier-ovom transformacijom kros-korelacijske funkcije. Zbog nesimetrinosti KKF, KSFG je kompleksna funkcija: (3.5.1) gdje se realni i imaginarni dio rauna putem jednadbi:

h,)!) ~ 2[r., (O) +

-, (j) ~
Faza KSFG:

t.

(r., U) + r; U))DU )eos 2Jifj]

(3.5.2)

2[

t.

(r., U) - r; U))Du )sin 2Jifj]

(3.5.3)

()xy (J) = arctan

Axy{J) (J)
hXY

(3.5.4)

opisuje zaostajanje izlaznog signala za ulaznim signalom na pojedinim frekvencijama.

Vrijednosti funkcije su u radijanima i nalaze se unutarintervala

[-Jr ,n-].

Zaostatak izlaznog

Signala izraen u vremenskim jedinicama moe se poistovjetiti sa srednjim vremenom zadravanjavode u vodonosniku: (3.5.5)

(3.5.6) Omjer izmeu amplitude KSFG i SFG ulazne vremenske serije definira funkciju priguenja (FP):

s;

(f) = ISxy(f~
Sxx{J)

(3.5.7)

n!PlitudaKSFG i FP opisuju nain na koji krki sustav modificira ulazni signal oborina. Sporedbom amplitude KSFG sa SFG otjecanja moe se odrediti da li su periodinosti u

FG

otjecanja posljedica peribdinosti u oborinama ili su karakteristika sustava. Vrijednosti

38

Damir Juki: Uloga transfer funkcija pri izradi bilance imodeliranju

3. ANALIZA atjecanja u kru

VREMENSKIH SERIJA OBORINA I OT JECANJA

FP < 1 pokazuju da krki sustav na tim frekvencijama

vrijednosti

priguuje ulazni signal oborina dok signala se moe povezati s

FP > 1 oznaavaju

pojaanje

signala. Priguenje

akumuliranjem vode u zasienoj zoni dok pojaanje signala s pranjenjem te zone. Funkcija koherencije (FK): (3.5.8)

opisuje koreliranost

ulaznog i izlaznog signala odnosno kvantificira

iinearnost veze izmeu promjene u brzo kroz

njih. Veza je linearna ako promjene u ulaznom signalu izazivaju proporcionaine izlaznom signalu. U tom sluaju je

CXY (/)

>:;

1. Vodonosnici

koji se prazne

razvijenu mreu veih pukotina i podzemnih kanala obino imaju jae izraenu linearnost dok smanjena okrenou. linearna zakonitost karakterizira krke vodonosnike postaja pojedinih s manje izraenom

U sluaju analize oborina

s meteorolokih mjerodavnosti

smjetenih

izvan slivnog

podruja, FK moe biti dobar indikator oborina na slivu.

postaja za opis stvarnih

Na slici 3.5.1. nalaze se amplitude KSFG profila Kri-Pregrada vrlo sline. Prethodno spomenuta vea razdioba varijance

i izvora Krke koje su

na SFG (slika 3.3.1.) izmeu KSFG, to u oborinama i

frekvencija 0,012 i 0,03 1/dan (period 30-60 dana), prisutna je i na amplitudama znai da nije karakteristika koju su oba vodonosnika .kroskorelaclla u podruju vodonosnika ve posljedica periodine komponente

pojaali. Ovakav rezultat potvruje da je pojaana autokorelacija izmeu 30. i 60. dana na slikama 3.2.1.(b) i 3.4.1. posljedica

periodinih komponenti u vremenskim serijama otjecanja koje su nastale uslijed periodinosti oborina.

70 60 50
40

0----.-----,-----,-----,----,
n n....

70 60

(a) Kri-Pregrada
n ; ,

t
------------1-----------__-

(b) Izvori Krke

.. -.-~.-----.------- .. -.-- .. -f----------------t---

: r

(!) LI.

50

cl)

) .. jf.n 1h=30-60

.].

~ 40 ni
't:I

dana

::

:-~:::.::r~::;:::-.::::::I~:::::::::::::::l:::::::::':::-.::::-.:J:::':-.::-.:::::::::. ! .. .
N O
n.' .n. __ ~ n

30 ~ Q.

:::l

10
O
O O

L
-qO

E ~ 20
10
O
l()

~r;~t~~U~~F~
- --- -- ----------~----- ..----... ---- ------------------r----------------~------O O

..O

c')
O

....
O

ci

ci

ci

ci

ci

ci

ci

ci

N O

c')
O

ci

ci

-qO

l()

ci

ci

frekvencija

f(1/dan)

frekvencija

f(1/dan) (a)

Slika 3.5.1. Amplituda kros-spektralne funkcije gustoe (KSFG) za profil Kri-Pregrada i izvore Krke (b) za razdoblje 1982.-1990.

39

Damir Juki: Uloga transfer funkcija pri izradi bilance imodeliranju

3. ANALIZA atjecanja u kru

VREMENSKIH SERIJA OBORINA I OT JECANJA

Na slici 3.5.2. akumuliranja

prikazane

su FP profila

Kri-Pregrada

i izvora

Krke.

Vrijeme

vode nije mogue sasvim pouzdano odrediti zbog fluktuacija

u rjeenju, no oko 30 dana

priblina procjena za izvore Krke je oko 25 dana, dok je za profil Kri-Pregrada

to bi trebalo odgovarati priblino i trajanju brzih komponenti otjecanja na ova dva profila.

6 5 4 a.. 3

(a) Kri-Pregrada

(b) Izvori Krke

u.

o o N ~ m ~ o N ~ m v' ~ o o o o o o ~ ~ ~ ~ ~ N o o o o o o o o o o o
;

M,~i il[.J\
; ;

i.

yv ; Vl"I'I\'Y'I ; ,

",','

,o..

1II.A

'''(t,

II.

.V'

co o

eo o

o ..-

..o

co co ~ ~ o o

"! o

frekvencija

f(1/dan)

frekvencija

f(1/dan)

Slika 3.5.2. Funkcije priguenja (FP) za profil Kri-Pregrada za razdoblje 1982.-1990.

(a) i izvore Krke (b)

Izoblienost definiranje vremena

funkcije

faze KSFG (slika 3.5.3.) onemoguava izlaznog signala

t: , posebno

takoer

i pouzdano

zaostajanja

kod profila Kri-Pregrada. izraunato samo za izvore

Zbog toga je srednje vrijeme zadravanja vode u vodonosniku Krke i to regresijom pri frekvencijama

manjim od 0,0054 1/dan (za periode due od 6

mjeseci) gdje je dobivena vrijednost od 74 dana (slika 3.5.3.b). Na slici 3.5.4. nalaze se FK za oba analizirana vodonosnika. Kroz izraunate vrijednosti

funkcija provuen je regresijski polinom kako bi se olakala usporedba dobivenih rezultata. Zapaa se da su kod profila Kri-Pregrada svim frekvencijama, nelinearne zakonitosti priblino podjednake
\

pri

dok su kod izvora Krke manje izraene pri niskim frekvencijama

a vie

pri visokim. Ovakav rezultat je logian jer su oborine procijenjene na osnovi postaja koje se nalaze izvan granica sliva te stoga bolje opisuju mjeseno i sezonsko stanje na slivu nego dnevne koliine. Ako se to uzme u obzir, moe se rei da je srednja vrijednost FK od oko

0,74 kod oba izvora iznenaujue visoka. Usporedbe radi, kod analiza izvora Jadra dobivena je vrijednost od 0,75 za postaje koje se nalaze unutar slivnog podruja (Juki i Oeni-Juki 2~03.). Rezultat pokazuje reim na slivu. da generirane dnevne oborine relativno dobro opisuju oborinski

40

Damir Juki: Uloga transfer funkcija pri izradi bilance i modeliranju

otjecanja u kru

3. ANALIZA VREMENSKIH SERIJA OBORINA I OT JECANJA

2.0 1.5 1.0 c)

2,0 1,5

u.
(J)

0.5 0.0 -0.5 -1.0 -1.5 -2.0 o o

pl
o

..........

...

i'l ...
.. ....

A I~
.-

P
......

W
....

1,0
..
,.....

o u.
(J)

0,5 0,0 -0,5 -1,0 -1,5 -2,0

... _._.

ii!

...

...... 1

I-

L,H

....

(Il N (Il

,......
..
f

....

(Il N (Il

.IJ
N
(v)

,.......

(a) Kri-Pregrada

(b) Izvori Krke

o o
N 0_

o o

o
frekvencija

o
f(1/dan)

"'" o

LO

frekvencija

f(1/dan)

Slika 3.5.3. Faza kros-spektralne funkcije gustoe (KSFG) za profil Kri-Pregrada (a) i izvore Krke (b) za razdoblje 1982.-1990.

1,0

r-----,-----,---,---,----,

1,0

r-----r----r----.----y------,

0,8

0,8

0,6

0,6

rf

0,4

---------_------r---------------------f-----_--_------r--------------------r---

i i

--.-------.---i

o ,4
0,2

-------------.----~-.-.------------.--~--- ~.-.---.. .-

-.~':,-.-- -.- ----.-----

!
_.._

!
1

l ;._

(b) Izvori Krke

__

'

0,0 L--_
o

__

-L_~_'_ __
N

--'--_---.J
LO

0,0

L--~

... _~--'-_~_'_ N

_'__---.J
LO

frekvencija

f(1/dan)

frekvencija

f(1/dan)

Slika 3.5.4. Funkcije koherencije (FK) za profil Kri-Pregrada (a) i izvore Krke (b) za razdoblje 1982.-1990.

3.6. Wavelet-transformacije
Za razliku od SFG i KSFG, wavelet-transformacije imaju frekvencijsku i vremensku komponentu, o~nosno pomou njih je mogue utvrditi vremenski period tijekom kojeg su se odigrali pojedini periodini dogaaji. Na taj nain mogue je odrediti i dio hidrograma otjecanjakoji ih proizvodi.
/

41

Damir Juki: Uloga transfer funkcija pri izradi bilance i modeliranju

3. ANALIZA otjecanja u kru

VREMENSKIH SERIJA OBORINA I OT JECANJA

Kontinuirana analizirane

wavelet-transformacija serije x,' t

definira

se openito

kao konvolucija

izmeu

vremenske teorema

= 0,1,2,..., n-I,

i bazne funkcije - waveleta.

Primjenom moe se iz

konvolucijskog vremenske

praktini postupak odreivanja wavelet-transformacija

domene prebaciti u frekvencijsku (Torence i Compo 1998.),

n-I

domenu gdje je jednaka inverznoj Fourier-ovoj

transformaciji wx(s,t) gdje je

LX((()kW+(S(()k)exp(ia k=O

v8t)

(3.6.1)

Ij! + kompleksno konjugirana Fourier-ova transformacija bazne funkcije, s je skala ili

X((()k) je diskretna Fourier-ova transformacija analizirane vremenske serije,

mjerilo waveleta,

tit je vremenski korak, dok se kutna frekvencija rauna prema:

2nk n -za k~(()k

n8t

2 2 u hidrologiji oblik

2nk n --za k>n8t

(3.6.2)

Postoji nekoliko vrsta baznih funkcija koje se mogu koristiti, meutim pnrnjenu je pronala Morlet-ova bazna funkcija. Normalizirani

najiru

Fourier-ove

transformacije Morlet-ove bazne funkcije je:

ii(sm.) ~
gdje H (z)

= 1 za

(2;)'"
co >

iio(sm.), iio(sm) ~ "-"'H(m)ex{

- (sm ~ mo)'

J
(()O

(3.6.3)

i H (z)

= O za

to ~ O. Ako se uzme da je frekvencija

= 6 , veza

izmeu mjerila wave leta s i Fourier-ove frekvencie

je:

1 - =1.03s

(3.6.4)
je kompleksna funkcija s realnim i imaginarnim dijelom. Zbog toga

f
U opem sluaju, wx(s,t) se u analizama esto koristi njena amplituda:

(3.6.5)
\

koja opisuje razdiobu varliance snage wavelet-transformacije.

u vremenskoj Analogno

i frekvencijskoj prethodnom, i

domeni a naziva se spektar snage wavelet-

kros-spektar

transformacije izmeu vremenskih serija Wxy(s,t) = Wx(s,t) w;Cs,t)

{XI}

{YI } je:
(3.6.6) unutar nekog

Kako bi se omoguila analiza fluktuacija spektra snage wavelet-transformacije razdoblja od trenutka t\ do t2 ' vrijednosti funkcije se sumiraju:

42

Damir Juki: Uloga transfer funkcija pri izradi bilance imodeliranju

atjecanja u kru

3. ANALIZA VREMENSKIH SERIJA OBORINA lOTJECANJA

(3.6.7) Ako se sumiranje izvri tijekom cijelog analizirano razdoblje (ti

= O,

t2

= n -1)
Sl

dobije se tzv.

globalni spektar wave Ieta (GSW). Slino prethodnom, mogue je provesti sumiranje spektra snage wavelet-transformacije unutar nekog podruja vrijednosti skale od do
S2 .

Na slici 3.6.1. nalazi se spektar snage realnog dijela wavelet-transformacije (SRW = Re( Wx (s, t)) 2) ulaznog signala generiranih dnevnih oborina gdje se zapaa

prisutnost svih periodinosti. Vei dio varijance je rasporeen u podruju kratkih perioda (detalj A), dok su kod dugih perioda uoljivi vrhovi smjeteni priblino oko perioda od dvije godine (detalj B). Zanimljivo je da su istovremeno godinje periodinosti slabo izraene (detalj C) to znai da su sezonske neravnomjernosti u oborinama manje znaajne od razlika izmeu sunih i kinih godina. Periodinosti izmeu 30 i 60 dana koje su se mogle primijetiti na SFG oborina (slika 3.3.1.a) neto su istaknutije na SRW oborina a najbolje se mogu uoiti u prvom dijelu analiziranog razdoblja (detalj O).

100
75

o
50
25

t(dan)
64

s(dan)

152

2000 2048

Spektar realnog dijela wavelet-transformacije (SRW) ulaznog signala dnevnih oborina. Na slikama 3.6.2. i 3.6.3. nalaze SRW otjecanja na izvorima Krke i profilu KriPregradakoji predstavljaju izlazne signale. Kod otjecanja su kratke periodinosti u potpunosti priguene, posebno u ljetnim razdobljima, dok su godinje i viegodinje pojaane. Slino kao i kod SFG, preraspodjela varijance ulaznog signala moe se povezati s retencijskom sposobnouvodonosnika s tim da ovdje treba razlikovati preraspodjelu varijance pri kratkim Periodima, koja. karakterizira prvenstveno retencijske sposobnosti nezasiene zone, od P~eraspodjelepri viegodinjim periodima, koja karakterizira akumulacijsku sposobnost

43