ANIS pimpinella anisum

Prilog u boji I, sl. 3

Drugi nazivi: anason, anis, slatki jane, slatki komora, slatki kopar, slatki kumin. Opis biljke: ani je jednogodinja biljka koja izraste od 1/2 do 1 metra visine. ma granatu, pa!uljavim dlai"ama pokrivenu up ju stabljiku, s okruglasto nazubljenim, srednjim dvostruko pe#rastim, a gornjim uskim lan"etastim bijelim "vjeti$ima. %ajdonji listovi sastoje se od 3 okruglasto urezana listi"a, srednji listovi su prstenasti, a gornji usko krpasto razdijeljeni. Plod je jajastog oblika, prema vr!u suen, a sa strana malo stisnut, dugaak 3 do & mm. 'oja ploda je svijetlozelenosiva. Ljekoviti dijelovi biljke: za lijek se upotrebljava plod, odnosno zrelo sjeme to se sabire samo po su!om vremenu. Ljekovito djelovanje: sjeme ania djeluje protiv nadimanja, umi#ruje greve, jaa eluda" i pospjeuje probavu i odvod tetni! sokova iz organizma te isti krv i jaa iv"e. (isti od sluzi plu$a, eluda", mje!ur i bubrege, jaa probavne organe, popravlja neurednu menstrua"iju te otklanja nesani"u. CELER apium graveolens (PERSUN TAKODJE)

Drugi nazivi: ak, ereviz, pitomi "eler, "elon, selen, selin, zelena. Opis biljke: "eler je dvogodinja zeljasta biljka s mesnatim i vretenastim korijenom koji ponekad moe biti i gomoljast. *tabljika mu je razgranjena, a dosee visinu od +, do -, "m. .amnozeleni i sjajni listovi su veliki i perasto razdijeljeni, dok su listi$i klinastog oblika, gore urezani i nazubljeni. /uglasti plod je rebrast. Vrijeme cvatnje: od srpnja do rujna. (vjeta bijelim i sivobije#lim "vjeti$iina, koji su skupljeni u tit s kratkom peteljkom. Stanite: "eler raste kao divlja i kulturna biljka koja se uzgaja u povrtnja"ima. /ao divlja raste na obalnom podruju i na vlanim podrujima gotovo "ijele 0vrope, a nalazi se i na drugim kontinentima. 1ri se da je divlji "eler otrovan te ga zato ne upotrebljavamo u lijeenju jekovitim biljem. Za vrtni ili pitomi "eler dri se da je veoma znaajna jekovita biljka. Ljekoviti dijelovi biljke: za lijek se koristi korijen vrtnog "elera koji se kopa od sredine rujna do sredine studenoga. *vjea biljka sabire se od svibnja do kon"a kolovoza. Ljekovito djelovanje: "eler se koristi u lijeenju vodene bolesti, reumatski! bolesti, gi!ta 2uloga) i pretjerane gojaznosti, kroninog katara plu$a, greva u prsnom kou, to su povezane s osje$ajem stra!a, nadutosti, slabosti elu"a, pomanjkanja teka i bolesti koje su uvjetovane nedostatkom osnovni! tvari potrebni! organizmu. sto tako, "eler poboljava krv i "irkula"iju krvi.

MATINJAK melissa o33i"inalis

Prilog u bojl 56, sl. 2

24vo je jako dobar "aj protiv gr"eva u zelu"u)

Drugi nazivi: elina trava, elinjak, limunka, maternjak, mati#nik, melisa, pitoma metvi"a, pelinja jubi"a, pelinja metvi"a, pelinja trava, rojevni"a. Opis biljke: matinjak je trajna biljka s etverouglastom i jako razgranatom stabljikom visine do &, "in. 7istovi su nasuprotni. s dugakom peteljkom, jajastog oblika, nazubljeni i slabo dlakavi. (vjetovi su bijeli ili bijelouti, a nalaze se u prljenastim "vatovima u pazu"ima gomji! listova. 8atinjak je veoma ugodna mirisa, nalik mirisu limuna. 4kus mu je aromatian. Vrijeme cvatnje: od kraja lipnja do kraja kolovoza. Stanite: raste u vrtovima gdje se uzgaja kao kultuma biljka, ali se kao samonikla moe na$i nedaleko naselja, uz ograde, ivi"e, a gdjegdje i u umi. Ljekoviti dijelovi biljke: za lijek se sabiru listovi prije nego to pro"vjetaju, a "ijela biljka s vrikama i listovima za vrijeme "vatnje. *ui se brzo i oprezno u !ladu i sa to manje dodira. 4sueni matinjak ne smije se uvati u limenim posudama. Ljekovito djelovanje: matinjak je izvanredno sredstvo za sva srana oboljenja. 4ivljava i jaa sr"e, a uz to isti i krv. 8atinjak se preporuuje u lijeenju !isterije, !ipo!ondrije, smetnji u menstrua"iji, greva, ospbito oni! koji su povezani s menstrua"ijom, zatim, kod nadutosti, greva u "rijevima, proljeva i eluani! tegoba, povra$anja na nervnoj osnovi, kroninog bron!alnog katara, neki! oblika astme i svi! depresivni! stanja. 4sobito se preporuuje trudnim enama koje pate od povra$anja. (aj od matinjaka zasla9en neobino povoljno djeluje kod

nesani"e izazvane premoreno$u ili ivanom bole$u. 4d matinjaka priprema se rnelisapirit koji slui za masau ili se pije razrije9en s vodom, pri emu osvjeava i otklanja tjelesni i duevni umor.