M.

Opali: Prijenosnici snage i gibanja 1

1. PREGLED VRSTA PRIJENOSNIKA (KLASIFIKACIJA) S
OSNOVNIM PARAMETRIMA
Prijenosnici se mogu podijeliti s obzirom na vie aspekata:
1. Prema nainu prijenosa okretnog momenta razlikujemo velike grupe prijenosnika:

Mehaniki prijenosnici, kod kojih se moment prenosi mehaniki na dva osnovna naina -
t r e n j e m i o b l i k o m s neposrednim i posrednim dodirom pogonskog i gonjenog
lana.

Hidrauliki i pneumatski prijenosnici, kod kojih se okretni moment prenosi uz pomo
tekuina odnosno plinova (veinom pod tlakom).

Elektrini prijenosnici, kod kojih se okretni moment prenosi elektrinim putem.

2. S obzirom na promjenjivost prijenosnog omjera moemo razlikovati:
-prijenosnike s konstantnim prijenosnim omjerom, koji su konstruirani za samo jedan
prijenosni omjer;
-prijenosnike s promjenjivim prijenosnim omjerom, gdje se promjena prijenosnog omjera
moe obavljati stupnjevano ili kontinuirano. U ovu grupu spadaju i prijenosnici s vremenski i
stalno promjenjivim prijenosnim omjerom, s unaprijed odreenim zakonitostima toka promjene,
koji mogu biti razliiti prema nainu prijenosa okretnog momenta.

3. Prema tome dominira li prijenos snage i gibanja ili samo gibanja imamo:

- prijenosnike snage i prijenosnike gibanja.

Mogue su i jo neke drukije podjele, kao na primjer: standardne i planetarne izvedbe, s
normalnim uinom i visokouinski, s obzirom na geometriju (osi) itd. esto se susreemo i s
kombiniranim prijenosnicima, to jo vie komplicira podjelu prijenosnika.
1.1 Prijenosnici s konstantnim prijenosnim omjerom
Kada se radi o prijenosnicima s konstantnim prijenosnim omjerom, gotovo iskljuivu
primjenu imaju mehaniki prijenosnici jer su ekonomski najpovoljniji, kako pri projektiranju i
proizvodnji tako i u eksploataciji. Robusni su i jednostavni za odravanje u svim uvjetima
2 M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja
okoline. Upotrebljavaju se takoer u kombinaciji s drugim vrstama prijenosnika, gdje
meusobno dopunjuju svoje karakteristike ( na primjer s hidraulikim prijenosnicima).
Prema nainu prijenosa obodne sile, trenjem ili oblikom, ovdje spadaju zupaniki, lanani
i remenski zupasti prijenosnici iji je prijenosni odnos jednoznano odreen brojem zubi
ozubljenih elemenata, te remenski i tarni prijenosnici kod kojih se sila prenosi trenjem i koji rade
s odreenim proklizivanjem.
Svi spomenuti mehaniki prijenosnici mogu se nai i u izvedbi prijenosnika s
promjenjivim ili sa stalnim prijenosnim odnosom.
1.1.1 Zupaniki i lananiki prijenosnici
Od svih prijenosnika ova je grupa prijenosnika danas najee u primjeni. Izrauju se s
razliitim poloajem osi (paralelene, ukrtene itd.) od najmanjih do najveih snaga.
Upotrebljavaju se i za veoma visoke brojeve okretaja te u irokom rasponu prijenosnih odnosa.
Zbog prijenosa sile oblikom prijenosni omjer im je vrst (ne zavisi o optereenju) pa se
upotrebljavaju i kao prijenosnici tonog gibanja.
Imaju veliku pogonsku sigurnost i dug vijek trajanja uz mogunost kratkotrajnog
preoptereenja. Odravanje je relativno jednostavno.
U prednosti im se moe jo nabrojati velika mogunost prijenosa snage po jedinici
volumena te visok stupanj iskoritenosti prenesene snage.
Glavne su im mane relativno visoka cijena kotanja, dosta velika buka (s izuzetkom punih
prijenosnika), te velika krutost prijenosa (zbog ega se najee ugrauju elastine mehanike
spojke, hidraulike spojke ili elastini stupanj prijenosa, na primjer remenski).

a) b) c) d)
Slika 4.1. elniki zupasti prijenosi: a) elnici s vanjskim ozubljenjem, b) elnici s kosim ozubljenjem, c) elnici
sa strelastim ozubljenjem, d) elnici s unutranjim ozubljenjem
U zavisnosti od vrste zupanikog para razlikujemo sljedee prijenosnike:
M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja 3
4.1.1.1. Zupaniki prijenosnici s elnicima s ravnim i kosim zubima te unutranjim i
vanjskim ozubljenjem. U jednom stupnju prijenosa moe se ostvariti prijenosni omjer oko 8
(ekstremno, s kosim zubima i do 20). Vratila su im u pravilu paralelna. Sa dva stupnja prijenosa
mogue je ostvariti prijenosni odnos 45 (60), a sa tri stupnja prijenosa do 200 (300). Izvode se za
snage do oko 20.000 kW i ulazne brojeve okretaja do 100.000 1/min, odnosno, obodne brzine do
200 m/s. Iskoristivost im se kree po stupnju prijenosa i do 99,5%, zavisno od izvedbe i veliine.
Mirniji hod postie se primjenom elnika s kosim zubima (vei stupanj prekrivanja), ali se
s poveanjem kuta kosine zuba poveava i aksijalna sila, to postavlja dodatne zahtjeve za
uleitenja.
Kod malih snaga mirnoa hoda postie se i ugradnjom jednog elnika u paru od umjetnih
materijala.
Na smanjenje veliine prijenosnika osim konstrukcije jak utjecaj ima vrsta zupanikog
materijala kao i termika i povrinska obrada (vidi poglavlje 6). Na taj se nain mogu dobiti vrlo
saete konstrukcije, kao na primjer kod mjenjaa osobnih vozila, te avionskih prijenosnika.
Slini se uinci mogu dobiti i planetarnom izvedbom prijenosnika s elnicima i stonicima. Na
taj nain dobivaju se posebno saete konstrukcije za velike snage i prijenosne odnose uz
povoljan stupanj iskoritenja (i do 60% kod prijenosnog omjera 1000). Pritom planetarni
prijenosnici mogu biti izvedeni i kao diferencijalni prijenosnici (s dva stupnja slobode gibanja).
S obzirom na projektiranje i proizvodnju ova grupa prijenosnika danas je najvie
savladana.
4.1.1.2. Prijenosnici sa stonicima, s ravnim, kosim i lunim zubima, primjenjuju se s
ukrtenim vratilima za prijenosne omjere do 6 (10).

a) b) c) d)
Slika 4.2. Stoniki prijenosi: a) stonici s ravnim zubima, b) stonici s kosim zubima c) stonici sa strelastim
ozubljenjem, d) stonici sa zakrivljenim zubima (spiralno ozubljenje)
4 M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja
Za prijenosne omjere vee od 1.2. prijenosnik s parom stonika skuplji je od prijenosnika s
parom elnika, a za prijenosni omjer vei od 2,7 skuplji je i od kombiniranog prijenosnika s
parom elnika i parom stonika [3]. Stoga se rijetko upotrebljavaju za redukciju i multiplikaciju
okretnog momenta, a ee za promjenu toka snage. U pogledu opteretivosti priblino vrijede isti
podaci kao kod elnikog ozubljenja. Za vee zahtjeve ozubljuju se koso i spiralno te termiki
obrauju. Izvode se, takoer, i kao planetarni, najee diferencijalni prijenosnici.
4.1.1.3. Stonici s hipoidnim i spiroidnim ozubljenjem imaju mimosmjerna vratila i male osne
razmake, a za razliku od nehipoidnih stonika saetije su konstrukcije. Najee se primjenjuju
kod vozila i alatnih strojeva. Zbog klizanja u smjeru zuba rade tie, ali iz istog razloga imaju i
neto vee gubitke od drugih stonika i adekvatno vee zagrijavanje. Obino se pri izradi
urauju te se ugrauju kao par.
a

Slika 4.3. Hipoidno stoniko ozubljenje (a - osni razmak)
4.1.1.4. Puni prijenosnici imaju sposobnost ostvarivanja veoma velikog prijenosnog odnosa u
jednom stupnju (i do 100), ali im s porastom prijenosnog odnosa pada stupanj iskoritenja (kod i
= 100 oko 45%). Stupanj iskoritenja dosta ovisi i o brzini klizanja. Vievojni puevi daju veu
iskoristivost, ali je tada manji prijenosni odnos. Za razliku od veine zupastih prijenosnika,
puni prijenosnici veoma tiho rade a imaju i sposobnost (donekle) priguenja vibracija.

a) b) c)
Slika 4.4. Vijaniki a) i puni (cilindrini) b) i globoidni c) prijenos
M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja 5
Za vee prijenosne odnose neke izvedbe dosta su jeftinije od kombiniranih prijenosnika s
elnicima i stonicima (do a = 100 mm). Rade se izvedbe do 1000 kW s izlaznim momentom do
2500 Nm, te do n
1
= 30000 1/min i v
t
= 70 m/s.
4.1.1.5. Vijaniki prijenosnici (slika 4.4. a) zapravo su prijenosnici s elnicima s kosim
zubima iji su nagibi bokova istomisleni. Ovo rezultira dodirom u toki i mimosmjernim
vratilima. Slue za manja optereenja i prijenosne odnose (i = 1 do 5). Veinom slue kao
prijenosnici gibanja, a za manje kutove osi ( < 10 stupnjeva ) i kao prijenosnici snage.
4.1.1.6. Lanani prijenosnici i prijenosi upotrebljavaju se kod velikih osnih razmaka i
paralelnih vratila, a manje su osjetljivi na okolne uvjete (vlaga, temperatura) nego, na primjer,
tarni ili zupaniki prijenosnici.

a) b)
Slika 4.5. Lananiki prijenosi a) s dvostrukim valjkastim lancem, b) sa zubastim lancem
Kod ove vrste prijenosnika postoji mogunost razvoda snage (vie gonjenih strojeva s
jednim pogonskim lancem). Jednostavni su za montau i demontau, ali imaju velik broj
elemenata (za razliku, na primjer, od zupanika). Vijek trajanja im je ogranien troenjem
zglobova. Potrebno je podmazivanje i zatita od loih okolnih uvjeta (praine, vlage). Kod
viestrukih lananika (mogunost prenoenja veih snaga) postoje problemi s jednolikom
raspodjelom optereenja po irini lananika. Veinom su jeftiniji od zupanikih prijenosnika.
1.1.2 Tarni i remenski prijenosnici s konstantnim prijenosnim omjerom
Oba sustava prijenosa, tarni i remenski, temelje se na prijenosu obodne sile trenjem, pa
bismo ih u irem smislu zajedno mogli zvati tarnim prijenosnicima.
Uobiajeno je ipak tarnim prijenosom zvati prijenos s neposrednim dodirom tarnih tijela, a
kada tarna tijela povezuju jo jedan, vuni element, remen, onda takav prijenos nazivamo
remenskim prijenosom. Na slian nain obavlja se i podjela na zupaste i lanane prijenose.
6 M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja
4.1.2.1 Tarni prijenosnici izvode se s paralelnim i ukrtenim osima. U sluaju sparivanja tvrdog
i mekog ili mekih materijala (ei sluaj, radi veeg faktora trenja), dimenzije, sile na leaje,
klizanje i stupanj iskoritenja manji su nego kod remenskog prijenosa. Istodobno su osni razmak,
teina i cijena manji od remenskog. Kod "tvrdog" sparivanja pojavljuje se dosta velika buka, a
potrebno je i podmazivanje prijenosnika.

Slika 4.6. Tarni prijenos s cilindrinim tarenicama
Potrebno je, konstruktivno, predvidjeti ureaj za ostvarenje normalne sile prijenosa (obino
oprugom). U normalnoj se izvedbi rade za snage do 25 kW i obodne brzine do 25 m/s.

a) b)
Slika 4.7. Remenski prijenos s plosnatim (a) i klinastim remenjem (b)
4.1.2.2. Remenski prijenosnici izvode se s paralenim i ukrtenim vratilima. Kao i kod
lananog prijenosa, mogu je razvod snage na vie vratila s jednim pogonskim remenom. Veoma
tiho rade i ublaavaju (priguuju) udarna optereenja. Samom prijenosu nije potrebno
podmazivanje. Imaju mali broj elemenata, koji su i konstruktivno jednostavni. Takvi elementi
uvjetuju malu cijenu prijenosa. Kod remenskog prijenosa postoji proklizanje (osim zupastog
remenja). Manji im je vijek trajanja i vei osni razmak nego kod zupanih prijenosnika. Pri
izvedbi s plosnatim remenom mogue su vrlo velike obodne brzine uz miran rad, ali tada su
leaji visoko optereeni. U sluaju klinastog remena manje je optereenje leaja. Kod
vieremenskog klinastog prijenosa postoji mogunost prijenosa velikih snaga, ali postoje
problemi raspodjele optereenja po irini remenice.
M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja 7
4.1.2.3. Zupasto remenje. Glavna
prednost zupastog remenja s obzirom na
ostalo remenje jest vrst prijenosni omjer
(nema klizanja), ali ono je bunije i
preuzima manja optereenja od ostalih. U
normalnim izvedbama rade se za snage do
150 kW i obodne brzine do 70 m/s. U
posljednje vrijeme masovno se
upotrebljavaju kao razvodno remenje kod
automobilskih motora (fiksiranje
prijenosnog omjera izmeu radilice i
bregaste osovine motora).
Na slici 4.9. dane su usporedne karakteristike za razliite prijenosnike s posrednikim
prijenosnim lanom (remenom, zupastim remenom te lancem), i to kao odnos izmeu
maksimalne i korisne snage u funkciji obodne brzine. Maksimumi prikazanih krivulja
predstavljaju optimalne obodne brzine odnosno maksimalnu iskoristivost vunog prijenosnikog
organa.
1) 2) 3) 4) 5) 6)

Slika 4.9. Odnos izmeu korisne i maksimalne snage u funkciji obodne brzine za razliite prijenose s posrednim
vunim lanom (nosiocem energije) - optimalna brzina prijenosa. 1) - valjkasti lanac, 2) - zubati lanac,
3) - obini i zubati klinasti remen, 4) - zupasti remen, 5) - plosnati remen, 6) - visokouinski plosnati
remen (za velike brzine)


Slika 4.8. Zupasti remenski prijenos
8 M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja
1.2 Prijenosnici s promjenjivim prijenosnim omjerom
Ovoj skupini prijenosnika pripadaju prijenosnici koji za odreenu, konstantnu brzinu
vrtnje pogonskog stroja opskrbljuju radni stroj razliitim brzinama vrtnje. To se odvija na dva
osnovna naina: skokovito i kontinuirano. Kada se radi o skokovitoj promjeni prijenosnog
omjera (vozila, alatni strojevi), u pravilu se radi o mehanikim prijenosnicima, najee sa
zupanicima (prijenos obodne sile oblikom). esto ih zovemo i mjenjai, mada se cijela skupina
moe nazvati istim nazivom. Kontinuirana promjena prijenosnog omjera postie se primjenom
mehanikih (tarnih), hidraulikih (hidrostatskih i hidrodinamskih) i elektrinih prijenosnika.
Uobiajeno je stanje mehanikih tarnih prijenosnika zvati varijatorima, dok se hidrauliki i
elektroniki prijenosnici iste vrste esto nazivaju pretvaraima. U novijoj literaturi prevladava
naziv podesivi prijenosnici [2,3,19] .
1.2.1 Mehaniki varijatori
Prema geometriji i kinematici te zavisnosti jesu li tarna tijela u posrednom ili neposrednom
dodiru proizvodi se danas vrlo velik broj izvedbi ovakvih prijenosnika. Na slici 4.10. prikazano
je 18 karakteristinih izvedbi prema [10]. S obzirom na vrlo razliite izvedbe po spomenutim
kriterijima, bit e i fizikalne granice prenosive sile i okretnog momenta varijatora razliitih
izvedbi vrlo razliite. Kod svih tarnih prijenosnika bit e prenosiva obodna sila F
t
, a time i
okretni moment kod pune iskoristivosti materijala zavisna od normalne sile F
N
i faktora trenja
( F F
t N
= ). Ako se radi o sparivanju elinih materijala ( , ) 0 1 , moe se u grubo zakljuiti da
je prenesena obodna sila kod tarnog prijenosa deset puta manja nego kod prijenosnika s vezom
oblikom. Ako se ovome doda i to da je kod nekih vrsta varijatora kontakt u toki, dobivaju se u
odnosu, na primjer, zupaste prijenosnike vrlo niske snage po jedinici volumena ili mase
prijenosnika (slika 4.11). Na slici 4.11. prikazane su usporedbene vrijednosti ukljuujui i
hidraulike prijenosnike (vidi 4.2.2. i 4.2.3.). Nisu zastupljeni elektirni prijenosnici koji danas
sve vie suuju podruje primjene mehanikih varijatora.






M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja 9
I
s
k
o
r
i
s
t
i
v
o
s
t

m
a
x

0
.
9
2

0
.
8

0
.
9
0

P
o
d
e
s
i
v
o

p
o
d
r
u

j
e

m
a
x




S
n
a
g
a

P
m
a
x

u

k
W

7
.
5

1
1

3
.
7

(
k
o
d

=
3
)

2
.
9

(
k
o
d

=
1
0
)

P
o
g
o
n
s
k
a

k
a
r
a
k
t
e
r
i
s
t
i
k
a


P
r
i
n
c
i
p

r
a
d
a

B
r
.

1

2

3

Slika 4.10. Pregled vrsta i karakteristika tarnih varijatora najeih izvedbi. Na svim pogonskim karakteristikama
na ordinati su odnosi T/T
max
, te prijenosni odnos i na apscisi.
10 M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja
I
s
k
o
r
i
s
t
i
v
o
s
t

m
a
x

0
.
9
0

0
.
9
4

0
.
8
4

P
o
d
e
s
i
v
o

p
o
d
r
u

j
e

m
a
x



S
n
a
g
a

P
m
a
x

u

k
W

1
0
3

(
k
o
d

=
2
)

2
6
.
5

(
k
o
d

=
8
.
5
)

8
8

1
1

P
o
g
o
n
s
k
a

k
a
r
a
k
t
e
r
i
s
t
i
k
a



P
r
i
n
c
i
p

r
a
d
a



B
r
.

4

5

6

Slika 4.10. - nastavak
M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja 11
I
s
k
o
r
i
s
t
i
v
o
s
t

m
a
x

0
.
8
5

-

0
.
8
5

P
o
d
e
s
i
v
o

p
o
d
r
u

j
e

m
a
x



S
n
a
g
a

P
m
a
x

u

k
W

2
.
9
4

0
.
0
0
9
6

1
.
1

P
o
g
o
n
s
k
a

k
a
r
a
k
t
e
r
i
s
t
i
k
a


P
r
i
n
c
i
p

r
a
d
a


B
r
.

7

8

9

Slika 4.10. - nastavak
12 M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja
I
s
k
o
r
i
s
t
i
v
o
s
t

m
a
x

0
.
9
0

0
.
7
0

0
.
8
1

P
o
d
e
s
i
v
o

p
o
d
r
u

j
e

m
a
x




S
n
a
g
a

P
m
a
x

u

k
W

8
.
5

2
.
2

3
7

P
o
g
o
n
s
k
a

k
a
r
a
k
t
e
r
i
s
t
i
k
a


P
r
i
n
c
i
p

r
a
d
a

B
r
.

1
0

1
1

1
2

Slika 4.10. - nastavak
M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja 13
I
s
k
o
r
i
s
t
i
v
o
s
t

m
a
x

-

0
.
9
2

0
.
9
2

P
o
d
e
s
i
v
o

p
o
d
r
u

j
e

m
a
x




S
n
a
g
a

P
m
a
x

u

k
W

0
.
3
7

5
.
5

2
5
.
7
5

P
o
g
o
n
s
k
a

k
a
r
a
k
t
e
r
i
s
t
i
k
a


P
r
i
n
c
i
p

r
a
d
a

B
r
.

1
3

1
4

1
5

Slika 4.10. - nastavak
14 M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja
I
s
k
o
r
i
s
t
i
v
o
s
t

m
a
x

0
.
9
2

0
.
9
3

0
.
9
0

(
0
.
9
6
)

P
o
d
e
s
i
v
o

p
o
d
r
u

j
e

m
a
x




S
n
a
g
a

P
m
a
x

u

k
W

1
7
.
4

7
4

(
k
o
d

=
4
)

1
5

(
k
o
d

=
9
)

1
1
0

(
k
o
d

=
6
)

P
o
g
o
n
s
k
a

k
a
r
a
k
t
e
r
i
s
t
i
k
a


P
r
i
n
c
i
p

r
a
d
a



B
r
.

1
6

1
7

1
8

Slika 4.10. - nastavak
M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja 15

Slika 4.11. Usporedni prikaz specifine snage u funkciji ukupne snage za neke tipine grupe prijenosnika s
promjenjivim prijenosnim omjerom: 1) Metalne tarenice; 2) mjenjai; 3) klinasto remenje 4) hidrostatski
prijenos; 5) hidrodinamski prijenos; 6) zupaniki prijenos (za usporedbu!)
Poboljanje karakteristika ove vrste prijenosnika dobije se u kombinaciji sa zupastim
parom ili planetarnim zupastim prijenosom, pogotovu kod prijenosnika s velikim podrujem
prijenosa.
Redovita pojava kod svih tarnih prijenosnika (ali i ostalih bestepenih) jest proklizavanje.
To rezultira smanjenjem teoretskog prijenosnog omjera. Obino se mjera smanjenja
(proklizavanje) daje u odnosu na teoretski prijenosni omjer( i
t
) :
s
i i
i
i
i
t ef
t
s
t
s
Bt
=

= =

A
konst = . (4.1)
Kod svih vrsta varijatora proklizivanje se poveava s optereenjem, a kree se od 0,5 do
10% i esto je mjerodavno za ukupnu iskoristivost varijatora. Stupanj gubitaka uslijed
proklizavanja, , iznosi:

= = =
T
T
s
B S
B Bt
S
Bt
(4.2)
a zbog ovog je faktor (stupanj) iskoristivosti;

s
s = = 1 1 (4.3)
16 M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja
1.2.2 Hidrostatski prijenosnici
Zajedno s hidrodinamskim, obraenim u sljedeem poglavlju, ovi prijenosnici tvore grupu
hidraulikih prijenosnika.
esto se ovakvi prijenosnici u literaturi zovu i pretvarai okretnih momenata.
S obzirom na karakteristike, upotreba im je ograniena na prijenose s promjenjivim
prijenosnim odnosom i na prijenosnike za ekstremno velike snage (i do 150 MW). S obzirom na
nain prenoenja i promjene okretnog momenta (putem potencijalne ili kinetike energije
tekuina), razlikujemo hidrostatske (volumetrike) i hidrodinamike prijenosnike.
Umjesto tekuina ponekad se upotrebljavaju i plinovi (veinom pod tlakom), ali ovakva su
rjeenja tehniki manje zanimljiva.
Pri razmatranju hidrostatskih prijenosnika sluimo se osnovnim postavkama mehanike
fluida. Specifina energija struje fluida bilo koje vrste opisana je Bernoullijevom jednadbom:
ds
t
u
gz
u
h m E Y
f
+ + + = =

2
/
2
(4.4)
Za stacionirani sluaj strujanja vrijedi jednadba kontinuiteta:
Au m = = . const (4.5)
Posebno vrijedi za inkompresibilne fluide da je

V Au = .
Pretvorba izmeu mehanike energije i energije fluida slijedi za stacionarno stanje (vidi
sliku 4.13) uz pozitivne dovedene veliine:
( ) ( ) Y P m Y Y h h u u g z z
m m f f
= = = + +
2 1 2 1 2
2
1
2
2 1
2 (4.6)

A B
P mY
f f 1 1
= P mY
f f 2 2
=
P
m

Slika 4.13. Shematski prikaz pretvorbe mehanike u energiju fluida
U prethodnoj jednadbi je ( ) h h h h P m
s g 2 1 12
12
12
= = +
,
a reverzibilni udio specifinog
rada dobije se kao
( ) ( ) / h u g z
s 12
2
12 12
2 + + (4.7)
prijenosnik
M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja 17
i ireverzibilne gubitke kao P m
g,

12
. Indeks s odnosi se na isentropsku promjenu. Pri transportu
energije u hidrostatskim prijenosnicima, za razliku od specifine entalpije h, dobije se preostali
udio potpuno natrag:
( )
( ) ( )
Y P m h h h P m
Y h
m m s g
m s t
= = +
= +

, 2 1
12
12
12
1

ili
1 motor; 1 pumpa
(4.8)
Promjena stanja moe se prikazati i jednadbom:
h vdp vdp P m
s
g 12
1
2
1
2
12
= =

+
,
/

(4.9)
U gornjim je jednadbama:
Y
f
- specifina energija fluida (rad)
Y
m
- specifini mehaniki rad
P
m
- mehanika snaga
E - energija fluida
P
g
- snaga gubitaka
m - masa
m - struja mase (sek. masa)
u - brzina strujanja fluida
- gustoa fluida
p - tlak u fluidu
h - specifina entalpija
g - ubrzanje sile tee
z - geodetska visina
s - put strujanja (isentropa)
A - presjek struje fluida

V - struja volumena (sek. volumen)

u
- ukupni stupanj iskoristivosti
Karakteristino je da kod ove vrste ureaja primjenom velike gustoe energije (visokih
tlakova) konstruktivno dobivamo vrlo povoljne odnose snage i mase (< 1 kg / kW) te male
momente inercije (to omoguuje velike brzine reverzibiranja).
S obzirom na to da su primijenjene tekuine i srodni mediji gotovo inkompresibilni slijedi
da je (izohora!) :
( ) / h v dp p
s 12 12
1
2
= =

(4.10)
18 M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja
to znai da je preneseni rad fluida razlika izlaznog i ulaznog rada usisavanja i isisavanja.
Odgovarajue se pojednostavljuju i jednadbe strujanja. Prenesena je snaga:
P dE dt m h V p = = =


12 12
(4.11)
Ovo vrijedi za istosmjenu hidrauliku, dok je izmjenina, s promjenjivim smjerom strujanja
i promjenjivim tlakom, tek u razvoju.
Tablica 4.1 Konvencija o veliini tlakova hidraulikih postrojenja
OZNAKA PODRUJE TLAKA PRIMJENA
- niski tlakovi < 50 bara Alatni strojevi (pinole, posmaci)
- srednji tlakovi
50 ... 200 bara Transportni ureaji, graevinski
strojevi, vozila
- visoki tlakovi > 200 bara Pree, stezni alati, avionska
hidraulika
Ako se uzima u obzir kompresibilnost tekuina, moe se za hidraulika ulja raunati s
priblino
( )
5
10 8 ...... 5 , 4

=

=
Vdp
dV
1/bar (4.12)
za podruje tlakova od 20 do 250 bara i temperatura od 20C do 80C.
Tekuine koje se primjenjuju kao hidrauliki mediji jesu mineralna ulja bez vode i s
vodom (emulzije) te sintetska ulja klasificirana prema standardima (npr. DIN 51524),
kinematskog viskoziteta 7 = v do
6
10 68

m
2
/s pri 40C. Klasifikacija se osniva na svojstvima
hidraulikih ulja s obzirom na otpornost starenja, antikorozivnost, termiko optereenje, faktor
trenja itd. I neke vrste motornih ulja mogu se upotrijebiti u hidraulici kao hidraulika ulja.
U sluaju koritenja emulzija s vodom (eliane, ljevaonice, rudnici - opasnost od poara),
dodaje se uljima voda. Sadraj je vode u emulzijama do 60%. U ovom sluaju treba raunati s
manjim tlakovima te veim istroenjima dijelova hidraulinih prijenosnika.
1.2.3 Graa i funkcija hidrostatskih prijenosnika
Hidrostatski prijenosnici sastoje se od pumpe kao generatora tlaka i hidromotora kao
potroaa tlaka te upravljakih i regulacijskih jedinica. Osnovni nain rada vidi se na slici 4.14, a
blok - shema grae na slici 4.15.
M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja 19

Slika 4.14. Naelo rada hidrostatskih prijenosnika. P - pumpa; M -hidromotor; e
p
- ekscentarski pomak rotora
pumpe (promjena dobave), e
M
- ekscentarski pomak rotora motora

Slika 4.15. Blok shema hidrostatskog prijenosnika snage i gibanja
Zbog praktine nestlaivosti tekuina prijenosni omjer hidrostatskog prijenosnika ne ovisi
o optereenju. Upravljaki izvrni organi u kombinaciji s elektrinim i elektronskim elementima
daju velike mogunosti automatiziranosti i daljinske upravljivosti hidrostatskih prijenosnika.
Veza izmeu pumpe i hidromotora postoji putem hidraulikih vodova tako da je njihov
meusobni poloaj nezavisan. Razmaci izmeu pumpe i motora zbog ekonominosti ne bi trebali
biti vei od 30 metara (gubici u vodovima!).
Prema kriteriju grae hidrostatskih prijenosnika razlikujemo i druge sluajeve smjetaja
pumpe i motora, odnosno njihovih elemenata. Opisani bismo sluaj mogli nazvati kao "daljinski
prijenosnik", za razliku od kompaktnog gdje su motori i pumpa vrsto povezani i ine jednu
cjelinu.
20 M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja
Razliita ustrojstva hidrostatskih prijenosnika vide se na slici 4.16. Radi boljih ukupnih
karakteristika esto se hidrostatski prijenosnici kombiniraju s mehanikim prijenosnicima.
Prema nainu napajanja razlikuju se sumarne i diferencijalne izvedbe. Kod sumarnih
hidrostatskih prijenosnika jedan hidromotor napaja vie pumpi koje su meusobno paralelno
spojene, a kod diferencijalnih jedna pumpa napaja vie motora u serijskom ili paralelnom spoju
(diferencijali). Postoji mogunost simbolikih prikaza elemenata hidrostatskih sustava (kao na
slikama 4.15 i 4.16) a simboli su normirani prema ISO 1219 i DIN 2429.

a) c)

b) d)
Slika 4.16. Simboliki prikazi razliitih kombinacija hidrostatskih prijenosnika prema DIN 2429 a) standardna
daljinska izvedba (1-pogonski lan ili rotor pumpe; 2-reakcijski lan pumpe; 3-reakcijski lan
hidromotora; 4-hidromotor; 5-cjevovodi), b) kompaktna izvedba (motor i pumpa u istom kuitu), c)
kombinirani hidro-mehaniki prijenosnik; d) sumarna daljinska izvedba (snaga se dovodi na dvije
pumpe, a troi na jednom hidromotoru)
1.2.4 Glavni elementi hidrostatskih prijenosnika
Pumpe i hidromotori ne razlikuju se u osnovnoj grai. Na slici 4.17. prikazani su osnovni izgledi
i nazivi uobiajeno koritenih konstrukcija.Openito se mogu pojaviti izvedbe s konstantnom i
promjenjivom dobavom za konstantnu brzinu vrtnje vratila pumpe ili motora. Zupaste, vijane i
redne klipne pumpe jesu izvedbe s izuzetkom jer imaju konstantnu dobavu, a regulacija je
mogua samo ventilski (veliki gubici).
Takoer je vaan oblik presjeka tlane komore. Kod pravokutnih i drugih neokruglih
presjeka teko je postii zadovoljavajue proizvodne tolerancije, to e imati za posljedicu
slabiju mogunost brtvljenja, odnosno nie radne tlakove i poveane gubitke. Okrugli presjeci
odnosno cilindrini tlani provrti lake su postizivi sa zadovoljavajuim tolerancijama
M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja 21
(brtvljenjima), pa se najbolji rezultati (najvee specifine snage) postiu upravo klipnim
pumpama i hdiromotorima.
Potisni volumen pumpe V
H
dobije se iz stapaja na osnovi geometrije cilindra (ili drugog
oblika). Uobiajeno ga je davati u cm okr
3
/ . Teoretski moment na pumpi:
T p V p V
pt H
= = / 2
0
(4.13)
Ovdje je p razlika usisnog (obino tlak okolice) i maksimalnog pritiska pumpe, a
V nV
H 0
= / . Snaga potiska pumpe je
P T
p pt
= (4.14)
ne uzimajui u obzir gubitke (mehanike, hidraulike, kompresione itd.)

Kod zupastih je pumpi volumen potiska:
( ) ( ) ( )
[ ]
V
b
d d z z d z z z z m a
H a a w
= + +

4
1 1 3
1
2
2
2
1 2 1
2
2 1 1 2
2 2 2
/ / / cos / (4.15)

Tablica 4.2. Ope karakteristike hidrostatskih jedinica sa slike 4.17 (izvedene jedinice)
Izvedba sa
slike 4.17
Radni volumen
cm
3
/okr
maks. tlak
bara
maks. brzina
vrtnje
1/min
preporuljivi kinematski
viskozitet medija
10
6 2
m s /
1,2 0,4 1200 vz 200
uz 350
1500 3000
( 3500)
40 80
3 2 800 200 1000 5000 80 200
4 30 800 100 1000 5000 30 50
5 3 500 160(200) 500 1500 30 50
6 8 1000 160 500 3000 30 50
7 800 400 1000 2000 20 50
8,9 0,4 15000 630 1000 2000 20 50
10,11,12 1,5 3600 400 500 3000 20 50




22 M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja
Naziv Shema Naziv Shema
Zupasta pumpa s
vanjskim ozublje-
njem

Redna klipna
pumpa

Zupasta pumpa s
unutarnjim
ozubljenjem


Radijalne klipne
pumpe

Vijana pumpa




Krilne pumpe
Aksijalne klipne
pumpe



Slika 4.17. Najee konstruktivne izvedbe pumpi (motora) pri graenju hidrostatskih prijenosnika (shematski
prikaz)
M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja 23
Za unutranje ozubljenje vrijede uobiajene konvencije za predznak prema DIN 3990.
Zbog karakteristika zupastog zahvata pojavit e se pulziranje s frekvencijom ovisnom o
broju zubi. Nejednolikost, ( ) =

/

max min
V V V , zavisi prije svega od broja zubi. Posljedica je
buan rad ovakvih izvedbi.
Kod krilnih je pumpi (izvedba od 4 do 6 sa slike 4.17) radni volumen:
V r b e
H m
= 4 (4.16)
gdje je r
m
srednji promjer, e ekscentricitet rotora s obzirom na stator i b je irina krila (tlane
komore).
Pumpe obino rade s visokim brzinama vrtnje (od 1000 do 30000 1/min) dok se hidrauliki
motori konstruiraju za tri karakteristina podruja - sporohodni (od 10 do 750 1/min) i brzohodni
(od 300 do 3000, ekstremno 6000 1/min).
Stupanj pretvorbe brzine vrtnje hidrostatskih prijenosnika dobije se prema definiciji:
i n n n n
P M A B P M
= = = / / / (4.17)
Ako se zanemare gubici, moe se pisati da je:
P P V P V P
P M P P M M
=

iz ega slijedi:

P
M
M
P
V
V
i = =
(4.19)
Iz gornje se jednadbe vidi da se prijenosni odnos ili stupanj pretvorbe brzine moe izraziti
u ovisnosti i o volumenima. Zato se esto ovakvi prijenosnici nazivaju volumetriki prijenosnici
snage i gibanja. Stupanj pretvorbe momenta je (ne uzimajui u obzir gubitke):
= T T
M P
/
(4,20)
Ako se uzmu u obzir i gubici
= ( / ) V V
M P M P
(4.21)
a ukupni stupanj iskoritenja je:

u
i
=
(4.22)


24 M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja


Slika 4.18. Osnovne karakteristike hidrostatskih prijenosnika: PV-regulacija pumpom, MV-regulacija motorom a)
V
M
=konst. b) V
P
=konst. c) skupna karakteristika
Radi mogunosti kontinuirane promjene prijenosnog omjera izvode se pumpe ili
hidromotori s promjenjivom dobavom. ei je sluaj da je motor s konstantnom dobavom, a
pumpa s promjenjivom. Karakteristike (teoretske) za oba sluaja prikazane su na slici 4.18.


1.2.5 Hidrodinamski prijenosnici
U sluaju hidrodinamskih prijenosnika, za razliku od hidrostatskih, koristimo se za
prijenos snage preteno kinetikom energijom tekuine (vidi jednadbu 4.6). esto se u literaturi
i ovi prijenosnici zovu pretvarai okretnog momenta. Zadatak im je bezstepena pretvorba
momenta i gibanja pogonskog stroja (elektromotora, motora s unutranjim izgaranjem itd.)
potrebna radnim strojevima (cestovnim vozilima, tranim vozilima, brodovima, dizalicama itd.).
Prema pronalazau Fttingeru zovu ih i Fttingerovi pretvarai. Radi poboljanja karakteristika
kombiniraju se s drugim vrstama prijenosnika, najee s mehanikim prijenosnicima snage i
gibanja. Jedna od glavnih karakteristika im je mogunost automatskog podeavanja izlaznog
optereenja i brzine vrtnje. Rade vrlo elastino, praktino bez troenja vitalnih dijelova, a vrlo
dobro priguuju vibracije i buku.
Graa i naelo rada ovakvih prijenosnika vidi se na slici 4.20.
a) b) c)
M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja 25

Slika 4.20. Graa i naelo rada hidrodinamskih prijenosnika snage i gibanja: PS-pogonski stroj; RS-radni stroj; P-
pumpni dio prijenosnika; T-turbinski dio; R-reakcijski lan.
Hidrodinamski prijenosnik sastoji se od pumpe P vezane na pogonski stroj PS, turbine T
vezane na radni stroj RS te kuita kao reakcijskog lana R. Sva tri glavna elementa
konstruktivno se nalaze u kompaktnoj izvedbi, kao to se to vidi na slikama 4.21. i 4.22, za
razliku od hidrostatskih prijenosnika gdje su pumpa i motor redovito zasebne cjeline povezane
cjevovodom.
Radni stroj pogonom pumpnog dijela poveava kinetiku energiju tekuine koja se troi na
turbinskom dijelu prijenosnika spojenom na radni stroj, prolazei pritom i kroz statorske
lopatice. Konstruktivno je mogue predvidjeti da se reakcijski lan moe osloboditi, ime se
prijenosnik pretvara u spojku s proklizavanjem (Trilok sistem).
Proraun se obavlja kao kod svih strojeva, na strujanje. Kod stacionarnog i
inkompresibilnog strujanja vrijedi da je
( ) T m rc
u
= (4.23)
U ovoj je jednadbi

m V = masa struje u sekundi koja prolazi kroz lopatice,
u
c obodna
komponenta apsolutne brzine strujanja, a r radijus na kome djeluje
u
c . Prema oznakama na slici
4.21. tada vrijedi:
T m r c r c
T m r c r c
T m r c r c
R u u
T u u
R u u
=
=
=
( )
( )
( )
5 5 6 6
3 3 4 4
2 2 1 1
(4.24)
26 M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja

Slika 4.21. Geometrija i trokuti brzina hidrodinamskog prijenosnika
Takoer vrijedi izmeu pojedinih lanova:
r c r c r c r c
r c r c r c r c
u u u u
u u u u
2 2 3 3 4 4 5 5
1 1 6 6 3 3 2 2
= =
= =
;
;
(4.25)

Slika 4.22. Stanje ravnotee za tri karakteristina stanja hidrodinamskog prijenosnika
M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja 27
Na slici 4.22. prikazano je ravnoteno stanje izmeu pumpnog, turbinskog i reaktivnog
lana prijenosnika za tri karakteristina stanja. Kao kod svih prijenosnika, ovi odnosi dobiju se iz
uvjeta da suma vanjskih momenata mora biti jednaka nuli:
T T T T
P R T
= + + = 0 0 ; (4.26)
Na osnovi prorauna strojeva na strujanje, a prema zakonima slinosti vrijedi [23]:
T D p
P
=
5 2
odnosno:
P D p
P
=
5 3
(4.27)
Temeljem gornjih jednadbi vidimo vrlo velik utjecaj promjera prijenosnika i kutne brzine
na prenoenu snagu i moment, dok je neto manji utjecaj specifine mase upotrijebljene
tekuine.
Karakterisitni parametri hidrodinamskih prijenosnika jesu:
=
T
T
T
P
- stupanj pretvorbe momenta
=
n
n
P
T
- stupanj pretvorne brzine
*

=
T
r D w
P
5 5
- znaajka proporcionalnih ili pogonska karakteristika
= =
T
T
n
n
P
P
T
P
T
P
T
P
- faktor iskoritenja


Slika 4.23. Karakteristike hidrodinamskog prijenosnika pri n
P
= konst.

*
U literaturi se nailazi i na reciproan odnos i , ali je tada =
28 M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja
Na slici 4.23. vide se naznaeni karakterisitni parametri. Moe se uoiti da faktor
iskoristivosti raste do nekog maksimuma te onda opet pada, to znai da postoji relativno usko
podruje ekonominog rada hidrodinamskog pretvaraa. Kod dvofaznog pretvaraa moe se kod
niskog prijenosnog odnosa iskljuiti reakcijski lan ime se prijenosnik pretvara u spojku s bitno
veim stupnjem iskoritenja. Kod kombiniranih prijenosnika jedan od naina jest i taj da se u
trenutku prolaska toke maksimalnog iskoritenja, odnosno kada pone padati iskoristivost,
automatski ukljui mehaniki stupanj ime naglo poraste iskoristivost (crtkana linija na slici
4.24.b).

Slika 4.24. Kombinirani hidrodinamski prijenosnik s hidrodinamskim spojkama i mehanikim stupnjem HDP -
hidrodinamski prijenosnik HS1,2 - hidrodinamske spojke; a) shema prijenosnika; b) karakteristika
prijenosnika

A
B
S K
A
B
T
T
max
B
A
n
n

a) b)
M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja 29
Slika 4.25. Izvedba kombiniranog, hidrodinamsko - mehanikog prijenosnika tranog vozila: S hidrodinamska
spojka; W hidrodinamski prijenosnik; K hidrodinamska konica
Prikaz automatskog kombiniranog hidrodinamskog prijenosa dan je na slici 4.25. Pogonski
stroj je plinska turbina, a radni stroj trano vozilo. Snaga tee preko vratila 1 i zupastog para
(i=1) 2 - 3 na primarno vratilo 4. Dio primarne snage odvodi se s vratila 1 stoastim parom (i=1)
i vratilom 5a za pogon uljne pumpe, a drugi preko vratila 5b za pogon generatora struje.
Turbinska kola T spojke S i prijenosnika W naklinjena su na sekundarno vratilo 6. Odavde se
snagom upravlja upravljakom polugom 9. Izlazno vratilo je 8a, a upravljakom se polugom
preko zupanika na vratilu 7 odreuje hod naprijed ili natrag. Na meuvratilo 6 spojen je i
retarder K (hidrodinamska konica) kod kog se moment koenja pretvara u toplinu.
1.2.6 Elektrini prijenosnici
Zajedniko i osnovno naelo rada elektrinih prijenosnika snage i gibanja jest u tome to
se napon ili frekvencija koji se dovode elektromotoru mogu mijenjati i na taj nain utjecati na
brzinu vrtnje i zakretni moment elektromotora.
Klasini izgled ovakvog postrojenja za elektromotore istosmjerne struje kao pogonske
strojeve izgleda tako da jedan motor (obino izmjenine struje) pokree generator istosmjerne
struje koji napaja pogonski elektromotor promjenjivim istosmjernim naponom. U sluaju
izmjeninih motora zadatak je generatora da dovodi promjenjivu frekvenciju kojom se onda
napaja izmjenini elektromotor kao pogonski stroj.

Slika 4.26. Klasino ustrojstvo elektrinog prijenosnika snage i gibanja: 1-pogonski stroj; 2-generator istosmjerne
struje; 3-upravljaki i regulacijski dio; 4-motor istosmjerne struje; 5-radni stroj
Ovakvo ustrojstvo elektrinih prijenosnika danas se smatra zastarjelim. Razvijeni su
elektronski pretvarai koji izravno upravljaju pogonskim elektormotorom ili promjenom napona
istosmjerne struje ili promjenom frekvencije. Elektrini su prijenosnici dosta skupi u usporedbi s
drugim vrstama prijenosnika, a mana im je i nizak stupanj iskoritenja kada rade dalje od
nazivne toke.Elektrini prijenosnici snage i gibanja upotrebljavaju se gotovo iskljuivo onda
kada je potreban promjenjiv (kontinuirano) prijenosni odnos, a za vrsti prijenosni omjer su
neekonomini. Na slici 4.27. prikazani prijenosnik s promjenom frekvencije 70% je skuplji od
mehanikog zupastog multiplikatora. Jedna od prednosti elektrinih prijenosnika je u tome da
su za relativno vee specifine snage manji od mehanikih.
30 M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja
Najee se upotrebljavaju za male (do nekoliko kW) snage i za velike snage (elektrina
lokomotivska vua).
2 3
1
2 3 4
Cijena: 100%
Cijena: 30%

Slika 4.27. Primjer ekonomskih pokazatelja upotrebe elektrinog prijenosnika snage i gibanja za vrst prijenosni
omjer u usporedbi s mehanikim prijenosnikom: 1. pretvara frekvencije trofazne struje; 2. asinkroni
trofazni elektromotor n
n
=1470 1/min; 3. kompresor 9500 1/min; 4. zupasti prijenosnik, i =1:6,46;
P=500 kW
1.3 Neke usporedbe razliitih sustava prijenosa snage i gibanja
Na osnovni zadatak prijenosnika, pretvaranje i prilagoavanje brzine vrtnje i momenata
pogonskog stroja, potrebnih radnom stroju, poseban utjecaj prema [2] imaju takozvana
unutranja mjesta kontakta glavnih prijenosnikih elemenata. To je, na primjer, kod zupanikih
prijenosnika prijelaz s boka pogonskog zupanika na uljni film i s uljnog filma na gonjeni
zupanik, a kod remenskog i lananog prijenosa prelaz s pogonskog lana na "nosioca energije"
- remena i lanca na gonjeni lan (remenica, lananik). Prema tome mogu se u ovakvim
sluajevima djelovanja na mjestima prijelaza s jednog na drugi prijenosniki element postaviti
dva posebno signifikantna faktora koja proizlaze iz prenesnenog momenta:
T V = 1 2 (4.28)
i

= = =
P
V
T
V
2 (4.29)
U gornjim su jednadbama:
T - okretni moment, Nm
- specifina sila na mjestu prijelaza ( N/mm
2
) koja se moe izraziti i kao
naprezanje () ili pritisak (p)
V - volumen nosioca energije (m
3
)
1 2 - preraunski faktor
- specifina snaga (N/m
2
s)
2 - brzina vrtnje nosioca energije (1/sek)
M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja 31
Iz jednadbe (4.28) proizlazi da prenoeni okretni moment moemo prikazati kao produkt
specifine sile i volumena nosioca energije V (jedan okretaj). Na slici 4.28. to je objanjeno na
primjeru lananog ili remenskog prijenosa.
Vlana sila F b h =
Okretni moment
T F
D
D bh = = =
1
1
2
1
2

= = ( ) ( ) ( / ) / Dbh V
1
1 2 1 2 (4.30)

Slika 4.28. Preneseni okretni moment kao produkt specifine obodne sile i volumena nosioca energije (parametri)
Vlana sila u vlanom organu F kao nosiocu energije izraava se kao produkt vlanog
otpora i poprenog presjeka b h , a okretni moment kao produkt obodne sile F i polumjera,
npr. pogonskog lana D
1
2 / . Volumen V moe se predstaviti kao produkt opsega prijenosnikog
lana i povrine nosioca energije.
Za svaku prijenosniku vrstu ili sustav mogu se tvoriti ovakove ili sline relacije.
U tablici 4.3, prema [2], predoene su spomenute vrijednosti za nekoliko vrsta
prijenosnika iji su osnovni geometrijski parametri dati na slici 4.29, a okvirne vrijednosti nekih
parametara u tablici 4.4.
Pogled na tablicu 4.3. pokazuje da se postizivi momenti i snage kreu u irokim granicama.
U pogledu faktora (specifina sila) na prvom su mjestu hidrostatski prijenosnici velikih
tlakova (radijalni i aksijalni klipni prijenosnik).
Jedna od vanih uporednih veliina je specifina snaga koja prema jednadbi (4.29)
predstavlja odnos prenesene snage i volumena nosioca energije. Na specifinu snagu utjee i
kutna brzina u nosioca energije. Praktiki se za veliinu specifine snage moraju uzeti u obzir i
neki tehniki kriteriji, na primjer maksimalna brzina vrtnje uvjetovna ispadom lanca
(centrifugalne sile) itd. U pogledu specifine snage bez premca su zupasti prijenosnici, a
daleko iza njih (sa 30 i vie posto manjim vrijednostima) su lanani i hidrostatski prijenosnici,
dok su na zaelju elektrini prijenosnici (s vie od 10
3
puta manjim vrijednostima specifine
snage).
32 M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja
To je jedan od moguih naina usporeivanja prijenosnika. Ipak pri izboru prijenosnika,
odnosno sustava prijenosa snage i gibanja, uzimaju se u obzir i drugi kriteriji kao to su veliina,
izmjere i ivotni vijek, cijena, trokovi odravanja, potreba za stupnjevanim prijenosom, mogui
stupanj automatizacije itd.
M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja 33
Br. Sustav prijenosa Nain Shematski prikaz

1

2

Zupasti

Lanani



3

4

5

Tarni

Plosnati remen

Klinasti remen



6



7




8

Hidrostatski s krilnim
elementima


Hidrosatski s aksijalno
smjetenim klipovima



Hidrosatski s radijalno
smjetenim klipovima




9


10


Elektriki


Hidrodinamski

Slika 4.29. Usporeivani sustavi prijenosa snage i gibanja, dopunjeno prema [2]
34 M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja

N
/
m
m
2
s

3
2
5
0

1
1
9
0

7
0

2
4
0

4
0
0

7
2
0

8
4
0

2
2
3
0

2
,
4

1
0
0

V

m
m
3

2
4
6
4
0

2
5
1
3
3

4
1
9
0
0
0

1
2
6
0
0
0

1
6
0
0
0
0

4
1
9
0
0

1
8
0
0
0

1
5
7
0
0

6
2
8
3
0
0
0

2
7
4
5
0
0
0

5
7
4
0
0
0

N
u
m
e
r
i

k
i

p
r
i
m
j
e
r

N
/
m
m
2

2
5
,
5

2
5

1
,
5

5

4

1
5

3
5

4
0

0
,
1

0
,
2
3

1
,
1

=
0
,
0
0

=
0
,
9
5

V
o
l
u
m
e
n

n
o
s
i
o
c
a

e
n
e
r
g
i
j
e









S
p
e
c
i
f
i

n
a

s
i
l
a

N
/
m
m
2

p

B
j
t


Z
u
p

a
s
t
i

p
r
i
j
e
n
o
s

L
a
n

a
n
i

T
a
r
n
i

R
e
m
e
n
s
k
i

k
l
i
n
a
s
t
i

R
e
m
e
n
s
k
i

p
l
o
s
n
a
t
i

H
i
d
r
o
s
t
a
t
s
k
i
-
k
r
i
l
n
i

H
i
d
r
o
s
t
a
t
s
k
i
-
a
k
s
i
j
a
l
n
o
k
l
i
p
n
i

H
i
d
r
o
s
t
a
t
s
k
i
-
r
a
d
i
j
a
l
n
o
k
l
i
p
n
i

E
l
e
k
t
r
i

n
i

p
r
i
j
e
n
o
s

H
i
d
r
o
d
i
n
a
m
s
k
i

S
i
s
t
e
m

p
r
i
j
e
n
o
s
a

1

2

3

4

5

6

7

8

9

1
0

Tablica 4.3.Usporedba razliitih sustava prijenosa snaga i gibanja (T
B
=100 Nm) -specifina sila, V-volumen
nosioca energije, -specifina snaga
M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja 35

=0,25 =1,1 N/mm
2

ukljuivanje spojke
1
0

6
0
0
0


=0 =0,23 N/mm
2

stanje pokretanja
9

2

5

1
5
0
0


8

3
5
0
0

4
0


7

1
5
0
0

3
5


6

3
0
0
0

1
5


5

6
0
0
0

4

0
,
5

1
8
0


4

3
0
0
0

5

3

1
8
0


3

1
2
0
0

0
,
3

2
,
1
.
1
0
5

3
0
0
0

0
,
0
8


2

3
0
0

2
5


r
e
d
n
i

b
r
o
j

p
r
i
j
e
n
o
s
n
i
k
a

s
a

s
l
i
k
e

4
.
2
9

1

1
4
0
0

0
,
3

2
,
1
.
1
0
5

8
0
0
0


j
e
d
.

N
/
m
m
2

-

N
/
m
m
2

o
/
m
i
n

N
/
m
m
2

-

N
/
m
m
2

T

A
/
m
m
2

o
/
m
i
n

m
3
/
s

k
g
/
d
m
3

m
2
/
s

-

V
e
l
i

i
n
a

H
e
r
t
z
o
v

p
r
i
t
i
s
a
k

=
p
0

P
o
i
s
s
o
n
o
v

b
r
o
j

m

M
o
d
u
l

e
l
a
s
t
i

n
o
s
t
i

E

N
a
j
v
e

a

b
r
z
i
n
a

v
r
t
n
j
e

n
m
a
x

V
l
a

n
i

o
t
p
o
r

F
a
k
t
o
r

t
r
e
n
j
a

O
b
u
h
v
a
t
n
i

k
u
t

R
a
z
l
i
k
a

p
r
i
t
i
s
a
k
a

p

M
a
g
n
e
t
n
a

i
n
d
u
k
c
i
j
a

B

G
u
s
t
o

a

s
t
r
u
j
e

J

B
r
z
i
n
a

v
r
t
n
j
e

n

S
p
e
c
i
f
i

n
i

v
o
l
u
m
e
n

v

G
u
s
t
o

R
a
z
l
i
k
a

p
r
o
d
u
k
a
t
a

r
a
d
i
j
u
s
a

i

o
b
o
d
n
n
e

b
r
z
i
n
e

(
r
C
u
)

S
t
u
p
a
n
j

p
r
e
t
v
o
r
b
e

b
r
z
i
n
e

T
a
b
l
i
c
a

4
.
4
.

N
e
k
e

o
s
n
o
v
n
e

v
e
l
i

i
n
e

z
a

p
r
i
j
e
n
o
s
e

s
a

s
l
i
k
e

4
.
2
9
.

M. Opali: Prijenosnici snage i gibanja 3