AFRODITA Afrodita je bila boica ljubavi.

Rimljani su je zvali Venera (po poznatoj statui bez ruku znanoj kao milanska Venera). Afrodita je ivjela na planini Olimp s ostalim boanstvima, a bila je udana za boga obrta Hefesta. Smatra se da se rodila iz morske pjene (po Boticellijevoj poznatoj slici boice koja pluta na morskoj koljci). Afrodita je sudjelovala u nekoliko vanih dogaaja koji su se ticali smrtnih heroja. Kada je Jazon traio dozvolu kralja Kolhide da uzme zlatno runo iz luga u kojem je bilo objeeno, kralj je otvoreno negodovao. Zbog toga je Hera, koja je podravala Jazonovu potragu, traila intervenciju od Afrodite. Boica ljubavi uinila je da se kraljeva kerka Medeja zaljubi u Jazona, to se pokazalo kao presudnim u Jazonovu uspjehu. Za Afroditu se takoer moe rei da je uzrokovala Trojanski rat. Kada se heroj Pelej oenio morskom vilom Tetis, svi su bogovi pozvani na cermoniju osim jedne. Uvrijeena boica bila je specijalist u stvaranju svae, te je maliciozno poslala zlatnu jabuku na banket. Na jabuci je pisalo, "Za najljepu". Odmah su se sve boice poele prepirati o ijoj je ljepoti rije i kome pripada nagrada. Konano su odluile da to odredi najzgodniji smrtnik na svijetu. Ispalo je da je to bio asni trojanski mladi Paris, koji je u to doba bio pastir. Tako su ga tri finalistice - Afrodita, Hera i Atena - posjetile na livadi dok je uvao stado. Ne ekajui na njegovu odluku, tri boice poele su ga podmiivati. Hera, kraljica Olimpa, rekla mu je da e mu pomoi da zavlada svijetom. Atena, boica rata, rekla je da e ga uiniti pobjednikom u bitki. Afrodita je zakljuila da e ga najvie impresionirati, ako mu ponudi ljubav najljepe ene na svijetu. To je bila Helena, koja je bila udana za spartanskog kralja. Paris je odmah dao zlatnu jabuku Afroditi, koja ga je zauzvrat spojila s Helenom, koja je opet postala poznata kao trojanska Helena. Helenin mu i njegov brat podigli su Grku vojsku kako bi povratili enu, to je bio povod trojanskom ratu. Druga zgoda u kojoj je boica ljubavi pomogla smrtnom heroju takoer je ukljuivala zlatne jabuke. Kada je mona heroina Atalanta odluila da e se udati za onog tko je pobjedi u tranju, Afrodita je pomogla jednom od natjecatelja koristei zlatne jabuke. Bacajui magine jabuke du trkae staze, mladi je odvraao panju Atalanti od trke i na kraju pobijedio. AHAJA Podruje moderne Grke. Ime, po lokalnim legendama, potjee iz herojskog doba. Ba su se u Ahajinoj "pilji jezera" sklonile keri kralja iz Tirinza kada ih je progonila boica Hera. One su lutale mislei da su krave sve dok ih nije izlijeio vidovnjak Melampus. Tek su 1964 ljudi iz Kastrie otkrili unuranjost pilje, koja je poznata po jedinstvenom nizu kaskadnih bazena. AHERON Jedna od rijeka Podzemlja. Na uu rijeka Aheron i Stiks heroj Odisej iskopao je rupu i ulio rtvenu krv kako bi dozvao duhove mrtvih. Odisej je to uinio kako bi pitao sjenku mrtvog proroka Tirezije za put kui nakon trojanskog rata. Aheron je takoer naziv rijeke u modernoj Grkoj za koju se jo vjeruje da vodi u Had. AHILEJ Najbolji ratnik Grka koji su opsjedali Troju u trojanskom ratu. Kada je Odisej otputovao u Podzemlje traei savjet mrtvog proroka Tirezije, susreo se sa sjenkom Ahileja. Ahilej je ubio trojanskog heroja Hektora, a sam je poginuo zbog upletenosti boga Apolona. Bog je vodio strijelu Hektorova brata Parisa u jedinu ranjivu toku na Ahilejevu tijelu - njegovu petu. Ahilej ne bi bio ranjiv ni u tu toku da ga je njegova majka, morska boica Tetis, zatitila kako je eljela. Dok je bio dijete trljala ga je svaki dan

boanskom ambrozijom i svaku no ga je stavljala u vatru srca. Naalost, Ahilejev otac nije bi svjestan te procedure, pa je vidjevi dijete u vatri zaustavio svoju enu. To je uvrijedilo Tetis tako da se vratila svome ocu, starom morskom ovjeku, te ostavila Ahileja njegovoj smrtnoj sudbini. Druga verzija mita govori da je Tetis eljela zatititi dijete uranjajui ga u rijeku Stiks. Paklene vode trebale su Ahilejevu kou uiniti neranjivom, ali je Tetis zaboravila uroniti i petu za koju ga je drala pa je taj dio tijela ostao ranjiv. AKRIJIJ Kralj iz Argosa, brat kralja Proteja iz Tirinza. Akrijija je proroite upozorilo kako e ga s vremenom ubiti sin njegove kerke Danaje. Zato ju je zatvorio u kulu i bacio klju. Meutim bog Zeus je uao, maskiran u zlatni tu, te postao ocem Perzeja. AKROPOLIS Atenska tvrava. Prema jednoj verziji mita, smatra se da se s nje bacio u smrt kralj Egej vjerujui da je njegovog sina Tezeja ubio Minotaur. Akropolis je sluio kao obrambena tvrava sve do 1687., kada su Veneani bombardirajui Turke pogodili skladite baruta u Partenonu. ALKIONIJSKO JEZERO Jezero bez dna. Nalazi se u blizini, ili je ak dio movare u kojoj se Heraklo borio protiv Hidre. Bog vina Dioniz iskoristio je to jezero kao vrata za Had, kada je spasio svoju majku iz Podzemlja. Ona je umrla od udara munje, kad je zamolila Zeusa da joj otkrije svoju pravu ud kao boga oluje. ALKMENA Majka Herakla i Ifikla. Iako su oni bili blizanci, samo je Heraklo bio besmrtan heroj. Smatra se da je Ifiklo bio sin Alkmeninog smrtnog mua, Amfitriona, dok je Heraklo bio sin Zeusa, koji je prevario Alkmenu pretvarajui se da je njen mu. Boica Hera, ljubomorna zbog Zeusove nevjere, odgodila je roenje Herakla tako da je njegov roak Euristej postao kraljem Mikene i Tirinza umjesto Herakla. AMAZONKE Mitoloke ene-ratnice. Amazonke su se sretale s mukarcima samo kada su trebali potomke za svoje pleme. Jedan od Heraklovih zadataka je bio taj da donese pojas kraljice Amazonki. Unato reputacije Amazonki kao mrziteljice mukaraca, kraljica mu je dragovoljno predala pojas. Ali je boica Hera, koja je prezirala Herakla, izazvala probleme. Velika bitka se vodila u kojoj su mnoge Amazonke poginule. Heroj Tezej takoer je posjetio Amazonke, otevi jednu koja je dola na njegov brod s poklonom. AMBROZIJA Poslastica bogova, koja se pravi od meda, vode, voa, sira, maslinovog ulja i jema.Tantalu, Zeusovom sinu, ukazana je velika ast time to ju je jeo na planini Olimp. On se pokazao kao ne vrijednim pozivanja, jer je ukrao boju ambroziju i zbog toga osuen na vjene muke. AMFITRITA Kerka Nereusa, starog morskog ovjeka. Jednom je kralj Minos izazvao Tezeja da dokae kako je on sin boga Posejdona, vrhovnog vladara vodenih

dubina. Minos je skinuo svoj prsten i bacio ga u more, a Tezej ga je morao vratiti. On ne samo da je ispunio zahtjev, ve je ispod vode naiao na dvorac gdje mu se Amfitrita (ili njena sestra Tetis) ukazala s krunom od dragulja. AORNUM Mjesto u zapadnoj Grkoj u dolini ili blizu doline rijeke Aheron. Kada je Orfej otiao u Had kako bi povratio svoju mrtvu enu u zemlju ivih, uao je u Podzemlje putem piljskih otvora. Neki kau da je uao u Tenarumu u Lakoniji, a drugi u Aornumu. APOLON Bog prorotva, glazbe i zdravlja. Kao i veina Olimpijaca, Apolon nije oklijevao kod mijeanja u ljudske stvari. Upravo je on kriv za propast Ahilejevu. Od svih heroja koji su opsjedali Troju u trojanskom ratu, Ahilej je bio daleko najbolji borac. S lakoom je pobijedio trojanskog kapetana Hektora u borbi jedan na jedan. Ali Apolon je pomogao Hektorovom bratu Parisu da strijelom ubije Ahileja. ARES Bog rata, Rimljanima znan kao Mars. Iako je besmrtno boanstvo, Ares je skoro poginuo kada su ga u teglu stavila dva Giganta. Njegovo prijestolje na planini Olimp presvueno je ljudskom koom. ARG (1) Brodograditelj koji je sagradio brod kojim je Jazon traio zlatno runo. Brod je dobio naziv Argo po svom graditelju, a njegovi putnici naziv Argonauti. ARG (2) Heroj iz Arkadije s neuobiajenim brojem oiju; jo zvan i Arg Svevidei kako bi ga se razlikovalo od ostalih s imenom Arg. Nadimak Svevidei dobio je po neobinom broju oiju. Po klasinom mitolokom nesuglasju, neki kau da je imao etiri oka - dva normalno naprijed i dva na zatiljku - dok drugi tvrde da je imao stotinu oiju razasutih po cijelom tijelu. Viak oiju uinio je Arga odlinim uvarem, talent koji je boica Hera iskoristila u sluaju s Io. Io je bila mlada sveenica u koju se zaljubio Zeus, Herin mu. Hera je zbog toga bila ljubomorna i bijesna, pa je pretvorila Io u kravu. Ili je moda sam Zeus pretvorio Io u kravu kako bi je zatitio od Here. U svakom sluaju od tada je Hera zaposlila Arga da pazi na dolazak Zeusa k Io. Arg je za to bio sposoban, jer mu je uvijek jedno oko bilo budno. No ipak Zeus je rekao Hermu, bogu lopova, da otme Io to je ovaj i uinio posluivi se lukavtinom. Preobukao se u pastira te dosaivao Argu dugim priama i pjesmicama, te ga na kraju uspavao sviravi pastirsku frulu, koju je izumio Pan. ARGO Brod kojim je Jazon plovio u Kolhidu u potrazi za zlatnim runom. Njegovi putnici su dobili naziv Argonauti. Dobio je ime po svom graditelju Argu. Imao je arobni pramac koji govori, a izgradila ga je boica Atena od drveta iz Zeusovog svetog luga u Dodoni. Argo je skoro uniten prolazei izmeu Sudarajuih stijena. ARGONAUTI

Grupa heroja koja je plovila s Jazonom u potrazi za zlatnim runom. Ime im potjee od broda Argo na kojem su plovili. Meu njima su bili Heraklo, Orfej i heroina Atalanta. Argonauti su uspjeli proi Sudarajue i Lutajue stijene, te izbjegli smrtnoj privlanosti Sirena. ARGOS Kraljevstvo iz herojskog doba. Argos je mitoloki dom kralja Akrijija, koji je upozoren u svetitu da e ga ubiti vlastiti unuk. I kako to bi, Perzej ga je sluajno pogodio diskom, na atletskom natjecanju, i ispunio proroanstvo. ARIJADNA Kerka kralja Minosa koja je pomogla Tezeju pri ubijanju Minotaura i izlasku iz Labirinta. Zaljubila se u Tezeja na prvi pogled, kada ju je iskrcao s broda prije odlaska na rtvovalite (Labirint). Ona mu je dala klupko konca kako se ne bi izgubio u Minotaurovu labirintu. Meutim Tezej je napustio Arijadnu nakon bijega s Krete. ARISTO Nii bog, sin Apolonov. Aristu se sviala Euridika, ena putujueg glazbenika Orfeja, te ju je ovaj na svaki nain elio pridobititi. U nastojanju da mu pobjegne, Euridika je stala na otrovnu zmiju i umrla. Orfej je bio tako neutjean da je otiao u Podzemlje kako bi je vratio iz mrtvih. ARKADIJA Planinsko podruje u sredinjoj Grkoj; u romantinoj poeziji, pastoralna idila pastira i vila. Arkadija je mjesto roenja pastirskog boga Pana, ija je majka vila. To je takoer mjesto Stimfalijske movare, u kojoj su ivjele ptice ljudoderke koje su ubijale plijen metalnim perjem. Heraklo se obraunao s njima u svojim pohodima. Heroj je iskoristio ureaj za pravljenje buke koji mu je dala Atena, kako bi ih natjerao da uzlete te ih je pogaao lukom i strijelom. ARTEMIDA Boica lova, jedna od Olimpijaca. Njen brat Apolon je, vidjevi da provodi puno vremena u lovu s divom Orionom, odluio stati na kroj njihovoj vezi. Izazvao je Artemidu da pokae svoju vjetinu s lukom tako to e pogoditi neki plutajui objekt daleko na moru. Njezin pogodak je bio savren. Meta je, ispostavilo se, bila glava Orionova. ATALANTA Naputena pri roenju od oca koji je elio sina, Atalanta je postala velika heroina i jedna od Argonauta. Ne elei brak, konano je pristala udati se za prvog tko ju pobjedi u tranju. Bila je tako brza te bi dugo ostala sretno neudana, da boica ljubavi Afrodita nije jednom od prosaca dala zlatne jabuke kako bi ih razbacao po trkalitu. To su bile arobne jabuke i Atalanta im nije mogla odoljeti. Zaustavljajui se kako bi ih pokupila, izgubila je trku od suenog joj mua. ATENA Olimpijska boica obrta i domae umjetnosti, te rata takoer, boica zatitnica grada Atene. Atena se rodila iz Zeusove glave te se originalno pojavljuje u obliku ptice. Pomogla je Perzeju, Jazonu, Kadmu i Heraklu u

njihovim potragama. ATENA (GRAD) U povijesti glavni grad Grke, nadmetao se sa prevlast. U mitologiji njime je vladao Egej i dokazao kao heroj tako to je oistio put, od oevog kraljevstva, od pljakaa i nasilnika. Dedal pobjegao na dvor kralja Minosa, gdje je ATLANTIDA Prema filozofu Platonu, napredna civilizacija koja je potonula u more; legenda moda bazirana na Minojskoj Kreti. uveni otok-kontinent dobio je naziv po Titanu Atlasu. Smatralo se da se nalazi iza zapadnog kopna gdje besmrtni div dri, poput stupa, nebo na svojim leima. Platon je smatrao Atlantidu stvarnim mjestom, ne mitom. On je to uo od nekih mudrih ljudi iz Egipta, ija se civilizacija prostirala u vremenu kada je Atlantida bila na vrhumcu, na mjestu gdje je kao prethodea civilizacija Grkoj unitena prirodnim katastrofama. Platonov opis Atlantide sadri slinosti s Grkim otokom Kretom za vrijeme Minojske kulture. Na mjestu gdje je navodno potonula Atlantida, Minojska Kreta podlegla je vulkanskoj erupciji susjednog otoka Tere, to je moda popraeno velikim plimnim valom (Tsunami). ATLAS Titan koji je drao nebesa na svojim ramenima. Privremeno ga je oslobodio tereta Heraklo, koji je trebao pomo Atlasa pri krai zlatnih jabuka od Hesperida. Heraklo je nakon toga trikom vratio teret na Atlasova lea. Pri jednoj drugoj potrazi, Atlas je pomogao Perzeju u nalaenju Greja. BELEROFON Krotitelj leteeg konja Pegaza, herojski je unitio Himeru. Belerofon je bio stanovnik Korinta koji je prognan zbog ubojstva koje je poinio. U one dane bilo je mogue oistiti se krivnje zbog takvog zloina, te je Belerofona primio kralj Protej susjednog Tirinza. Kraljeva ena, ope poznata kao Steneba, nabacivala se mladom heroju, a kada ju je on odbio rekla je svom muu kako joj se Belerofon udvarao. Kralj Protej je skrivao svoj bijes ne elei povrijediti sveto pravilo o domainstvu, inei zlo svom gostu. Ali je ipak ostvario svoju osvetu tako to je zamolio Belerofona da odnese pismo kralju Jobateju iz Licije, svom puncu. U poruci je pisalo: "Dragi Jobatej, uini mi uslugu i ubij onoga tko ti ovo pismo donese." Uiniti to bilo je nemogue, jer je i Jobatej bio vezan jednakim pravilom o domainstvu kao i Protej. Zbog toga je ugostio Belerofona nekoliko dana, sve dok nije najavio kako eli uslugu od njega. Pretpostavljajui kako to ima veze s donesenim pismom, Belerofon je mislio kako ele da on uspostavi prvi potanski ured, ali ga je Jobatej iznenadio neoekivanim zahtjevom. Da li Belerofon eli osloboditi kraljevstvo Himere? Ne elei ublaiti izazov, kralj je opisao Himeru kao udovite koje bljuje vatru, direktno u srodstvu s mnogoglavom Hidrom i Kerberom, uvarem Hada. Himera je imala prednji dio tijela kao u lava, srednji dio kao kod jarca te zmijski rep (po nekim je verzijama njeno tijelo bilo mjeavina tih triju ivotinja). U svakom sluaju bila je strana. Jobatej se nadao da e udovoljiti zahtjevu svoga zeta tako to e Himera obaviti taj posao. Netko bi mogao pomisliti kako je kralj dao lanu sliku Himere kako bi Belerofona uljuljao u lani osjeaj sigurnosti, ali je naprotiv kralj Jobatej shvatio da je Belerofon lud za izazovom te mu nije ni u kom sluaju smanjivao moguu pogibelj. Belerofon je bio zahvalan na mogunosti da se uzdigne od potara do pravog heroja, te je odmah poeo planirati napad. Prialo se da Spartom za politiku njegov sin Tezej. Tezej se svog rodnog mjesta Trezena do Upravo iz Atene je izumitelj konstruirao Labirint.

je Himera potpuno neranjiva na napade s tla. Neki su je napadali pjeke s kopljem ili maem na njihovu vjenu alost. ak se prialo o nekom konjaniku iz Tesalije kojem je Himera potpuno spalila konja vatrenim dahom kada joj se pribliio. S otrim smislom za logistiku, Belerofon je suzio mogunost napada na ili iz zraka ili s mora. Zadnju je mogunost iskljuio odmah zbog toga to je Himerina jazbina bila duboko u kopnu. Zato se odluio na zrani napad za to mu je trebao letei konj. Jo dok je Belerofon bio djeak, u Korintu je uspio jahati arobnog konja Pegaza, besmrtnog potomka boga Posejdona i Gorgone Meduze. Pegaz se rodio kada je Perzej odsjekao Meduzinu glavu. Kao i svi ostali, Belerofon se nije mogao ni pribliiti Pegazu, te je stoga potraio savjet vidovnjaka Poleida. Poleid je savjetovao Belerofonu da prenoi u Ateninu hramu. U snu mu je prila boica i dala zlatne uzde. Ujutro je Belerofon naao Pegaza kako pije vodu na Pirenskom izvoru, te mu nabacio uzde preko glave to mu je omoguilo da ga pripitomi i uzjae. Tako je jo jednom odluio potraiti Korintski izvor i svog vjernog konja. Na putu je razmiljao o naoruanju koje e ponijeti u borbu. Oito je da mu ne bi pomogao bilo kakav ma ili koplje. Za poetak, koplje za jahaa mu je bilo neophodno, ali ak i takvo koplje nije bilo jamac uspjeha. Ponovo su bogovi pomogli Belerofonu savjetujui mu da stavi grumen olova na vrh koplja. Razlog za to je bio taj da, ako se koplje gurne u Himerina usta ona e vatrenim dahom otopiti olovo koje e tada spaliti Himerinu utrobu. Tako je Belerofon otiao sve do Korinta, naao Pirenski izvor i konja Pegaza te se vratio natrag u Liciju, te ubio Himeru svojim tajnim orujem. BRONANO DOBA Razdoblje izmeu kamenog i eljeznog doba gdje je ovjeanstvo uvelike koristilo legure bakra i kositra. U grkoj su kraljevstva u tom dobu stvarala velianstvena djela, pogotovo se to odnosi na zlatne maske naene u podruju drevne Mikene. To je i razdoblje stvaranja grkih legendi. To je doba slijedilo razdoblje divljatva kada su, po nekima, Dorani sa sjevera eljeznim orujem unitili kraljevstva bronanog doba. CRNO MORE Obale ovog mora sjeverno od azijskog dijela Turske bile su ba dovoljno udaljene od Grke, kako bi se za njih mislilo da je to zemlja tajni i uda. Tako je to mitoloka zemlja Amazonki, udesnih ena-lovaca koje su trebale mukarce samo za ostvarivanje potomstva. Na obali Crnog mora bio je i grad Kolhida u koji su Jazon i Argonauti putovali u potrazi za zlatnim runom.

DANAIDE Pedeset keri kralja Danaja iz Argosa, koje su se udale u jedoj sveanosti za pedeset prosaca. Po naredbi svoga oca, ubile su svoje mueve prve brane noi i za to osuene u zagrobnom ivotu na beskonaan rad. Nosile su vodu iz rijeke Stiks u probuenim posudama. DANAJ Kralj Argosa koji je naredio svojim kerima (njih pedeset) da ubiju svoje mueve prve brane noi. Za kaznu su kerke Danaja osuene na beskonaan rad u zagrobnom ivotu; morale su nositi vodu iz rijeke Stiks u probuenim posudama. DANAJA

Majka Perzejeva iz veze sa Zeusom. Danajin otac, kralj Akrijij iz Argosa bio je upozoren kako e ga ubiti Danajin sin, te je kada se Perzej rodio stavio majku i dijete u bronani koveg i bacio ga u more. Oboje su preivjeli, a Danaja je postala objekt neeljene privrenosti kralja od Serifa. Kako bi zatitio majku Perzej je pristao poi po glavu Gorgone Meduze. DEDAL Graditelj Labirinta za kralja Minosa s Krete. Dedal je bio slavan majstor i izumitelj. Prije njega statuama su ruke bile vrsto privrene za tijelo, a on ime je dao prirodan stav i snagu pokreta. Dedal je tvrdio da je izmislio pilu, ali je sva zasluga otila njegovom neaku, kojeg je ubio iz ljubomore. Zbog tog je ubojstva pobjegao iz rodne Atene na otok Kretu kralja Minosa. Kralj Minos bio je poznati nezahvalnik. Jednog dana kada je nestao njegov sin Glaukus, potraio je pomo vidovnjaka Poleida, vjerujui u njegove moi predvianja i unutarnje vizije. Poleid je isti onaj prorok koji je savjetovao Belerofona kako da ukroti leteeg konja Pegaza. Ubrzo je pronaao djeaka uguenog s glavom u velikoj tegli meda. Kao zahvalu Minos je Poleida zakljuao u sobu s mrtvim djeakom govorei mu da e ga pustiti tek kad oivi djeaka. Kako je Poleid bio vidovnjak, a ne arobnjak nije znao to uiniti sve dok mu u sobu nije ula zmija i uginula. Njezin je partner nestao te se ubrzo vratio s nekom biljkom koju je trljao o zmijsko tijelo, sve dok nije oivjela. Vidjevi to Poleid je uinio isto i oivio Glaukusa. S pravom oekujui zahvalu i nagradu, Poleid se zaudio kada mu je Minos rekao kako ne moe ii kui sve dok Glaukusa ne naui svim svojim tajanstvenim moima. Nevoljko je ovaj to i uinio, da bi na kraju, kada mu je Minos dozvolio da ode kui rekao Glaukusu: "Pljuni u moja usta". Mladi je to i uinio te trenutno zaboravio sve to ga je Poleid nauio. Kralj Minos pokazao je slinu nezahvalnost prema Dedalu. Zauzvrat brojnih usluga, posebno gradnje Labirinta, Minos je dao Dedala zatvoriti ili u njegovu radnu sobu ili u sam Labirint. Zapravo je Dedal bio prisiljen dizajnirati Labirint zbog svoje indiskrecije. Minosova kraljica Pasifa se zaljubila u bika, ali ne svojom voljom, ve je to bila kazna bogova prema nezahvalnosti koju im je Minos iskazivao. Kako bi pomogao kraljici, Dedal je oblikovao uplju kravu u kojoj je Pasifa mogla prii biku. Iz te veze rodio se Minotaur, polu-ovjek, polu-bik. Labirint je izmislio Dedal kako bi zatvorio Minotaura, a neki kau i Pasifu i njenog sukrivca. Ali Dedal je bio genij, pa kako je bio zatvoren u svom arhitektonskom remek-djelu, dobro je znao kako vrata Labirinta nisu izlaz. Naravno, Minos je postavio na vrata jaku strau znajui da, ako je netko sposoban nai put meu tim iskrianim putovima, onda je to bio graditelj Labirinta Dedal. Zato je Dedal smiljao druge naine bijega. Minos je bio dovoljno ljubazan da mu da sobu s prozorom koji je gledao s visoka na krajolik Krete. Kralj je bio uvjeren kako njegov zarobljenik nee skoiti u slobodu, ali je previdio mogunost da ptica u kavezu moe letjeti. I stvarno, Dedal je bio inspiriran letovima ptica pred prozorom, pa je skupljao otpala pera ptica. Kao Leonardo da Vinci mnogo stoljea u budunosti, nacrtao je okvir krilatog oblika na koji su se mogla privrstiti pera. Napravio je drveni okvir poveih krila kako bi testirao prototip. Pokusi su bili vrlo vani, jer je o konanoj funkcionalnosti krila ovisio ne samo njegov, ve i ivot njegovog sina Ikara. Minos je zlobno zatvorio nevinog djeaka zajedno s ocem. Napokon je osvanuo dan kada e se vinuti u nebesa. Kada je zakaio krila sinu i sebi Dedal je konstantno upozoravao svog sina na to kako je ljepilo kojim je lijepio perje vrlo neotporno na toplinu te e popustiti ako se bude previe pribliio suncu. Ikar je mislio da njegov otac preuveliava stvar, te je kada su se pustili s prozora osjetio ushienost koja ga je tjerala da leti sve vie u zrak. Sve se dogodilo kako je Dedal predvidio, krila su

popustila, a Ikar je pao i utopio se u moru koje od tada nosi njegovo ime. DELFI Svetite Apolonovo i mjesto slavnog proroita, iji su nepogrjeivi savjeti traeni kroz povijest. Ba je Delfijsko proroite savjetovalo kralja Kreza iz Lidije da e, ako se pobuni protiv Perzijanaca (kao to je namjeravao), jedno mono carstvo propasti. Krez je to shvatio kao potvrdu njegovog plana, a i proroanstvo se ispunilo. Naalost carstvo koje je propalo bilo je njegovo. DEMETER Boica zemljoradnje, sestra Zeusova, majka Persefonina. Kada je Persefonu oteo vladar Podzemlja Had, Demeter je bila oajna. Lutala je po cijeloj zemlji traei kerku tijekom ega su se usjevi suili i vladala je vjena zima. DIA Mali otok blizu Krete, tono iza luke drevnog Knososa. Neki kau da je Tezej ostavio Arijadnu na otoku Naksos, poto ga je ona spasila iz Labirinta, dok drugi tvrde da je bio toliko nestrpljiv, da ju je ostavio na otoku Dia koji je gledao na kraljevstvo njezina oca, Kretu. DIKTE Planina na Kreti, mjesto pilje u kojoj se rodio Zeus. Ondje se skrivao od svog oca Krona, koji ga je namjeravao pojesti, kao to je uinio i sa svim svojim potomcima. Kada je Zeus odrastao, dao je svom ocu napitak, koji ga je natjerao da ispovrati svu Zeusovu brau i sestre. Vodii u pilji danas svijetle svjetiljkama kako bi otkrili sjenku spavajueg djeteta odnosno Zeusa. DIKTIS Ribar ili pastir sa Serifa. Diktis je ponudio sklonite Perzeju i njegovoj majci Danaji kad ih je plima nanijela na njegov otok. Oni su poslani na more u kovegu po nalogu Perzejeva djeda, kojeg je proroite upozorilo da e umrijeti od ruke Danajinog sina. Nakon smrti kralja Polidekta, Diktis je vladao otonim kraljevstvom. DIONIZ Bog vina, sin Zeusa i Semele, spasitelj Arijadne nakon to ju je napustio Tezej. Dioniz je takoer spasio svoju majku iz Podzemlja, nakon to joj je Zeus pokazao svoju pravu ud kao bog oluje te ju ubio munjom. Dioniz je nagradio Midu moi da sve to dodirne pretvori u zlato, a zatim je bio dovoljno ljubazan da mu uzme tu mo kada je dokazao kako je to neugodno imati. DORANI Napadai Grke iz eljeznog doba, unititelji Mikene i drugih kraljevstava. Sigurno je da je Mikenska kultura bronanog doba tragino zavrila, a neki misle se da su tome bili uzrok napadai sa sjevera sa superiornim orujem od eljeza. Drugi opet misle da je uzrok propasti Mikene unutranje previranje, pobuna ili kombinacija toga. DRIADE

Vile koje su ivjele na drveu i s njim umirale. Poput rijenih vila znanih kao Najade i morskih Nereida, Driade su bile nia boanstva s ogranienim moima i smrtne. EDIP Tebanski kralj koji je ne znajui ubio svog oca i oenio svoju majku. Raznoliki susreti ekali su heroje kada su odlazili na putovanja, nikad ne znajui kakve ih pustolovine oekuju. Ponekad su ti susreti bili s ljudima, a ponekad i nisu. Heroju Edipu je jednom neki koija rekao da se makne u uskom prolazu, ali je ovaj to odbio. Kad je koija jurnula prema njemu, Edip je sruio koijaa nakon ega je ovaj umro. Tek dugo nakon toga dogaaja je Edip saznao kako je taj koija bio njegov otac. Dalje na tom istom putu Edip je stigao do drugog uskog prolaza. Tu se smjestila zvijer s glavom ene, krilima grifina i tijelom lava. To udovite je bila Sfinga koja je svim prolaznicima postavljala zagonetku. Pogrean odgovor znaio bi smrt. Postavila je zagonetku Edipu: "to hoda na etiri noge ujutro, na dvije u podne, a na tri uveer ?" "To je jednostavno," odgovorio je heroj. "ovjek pue na etiri noge kao dijete, na dvije noge hoda u zreloj dobi, dok sa tapom hoda kad ostari." uvi to, Sfinga je odmah otrala i ubila se. Zahvalni stanovnici oblinje Tebe uinili su Edipa svojim kraljem. Poput svih velikih heroja nikada nije izbjegavao ovakve susrete. EFIRA Prvobitno ime Korinta. Sizif je bio osniva i prvi kralj. Belerofon je bio stanovnik, iako je prognan zbog ubojstva. Kada su ga izazvali na borbu s Himerom, vratio se na mjesto svog roenja i vidio leteeg konja Pegaza na Pirenskom izvoru, korintskim mjestom-simbolom od davnih vremena. Kae se da je izvor nastao od suza majke, koja je oplakivala nesretnu smrt svoga sina koga je ubila boica Artemida. EGEJ Kralj Atene, otac heroja Tezeja. Kada se mladi Tezej vratio iz Atene nakon to se pokazao herojem oistivi obalu od razbojnika, Egej ga nije prepoznao. Njegova ena, Medeja, nagovorila ga je da otruje vino Tezeju. Heroj bi moda i umro da Egej nije uoio prepoznatljiv uzorak na njegovom mau. Bio je to ma koji je Egej godinama prije sakrio ispod stijene kako bi ga njegov sin pronaao. EGEJSKO MORE More izmeu Grke i Male Azije. Ime potjee od kralja Egeja koji se bacio u njega vjerujui da je njegov sin Tezej poginuo. Tezej je po povratku s Krete trebao podii bijela jedra koja su kralju Egeju trebala rei da mu je sin preivio uase Labirinta. Tezej je preivio, ali je zaboravio podii jedra. EHO Vila koju je Hera osudila na govor samo kao eho rijei drugih ljudi. Beznadno se zaljubila u Narcisa te venula u svojoj neuzvraenoj strasti sve dok nije ostao samo njezin glas. Za Eho se jo kae da je izgubila glas kao posljedicu bijega od Pana. Pan joj se osvetio zbog njene reakcije na njegov izgled (Pan je bio polu jarac-polu ovjek) tako to je izazvao ludilo oblinjih pastira koji su napali Eho te je samo njezin glas preivio. ELIZEJSKA POLJA

Raj za heroje, a nalazio se ili u Podzemlju ili na dalekom zapadu. Ovdje su heroji ivjeli u ugodnom drutvu, lijepom krajoliku i herojskim potjerama u lovu te gozbama. Kao nagradu za spektakularna postignua, Heraklo je dobio dom na planini Olimp i boicu za enu. Ali dio njega koji nije potjecao od oca Zeusa, ve od smrtne majke Alkmene, bio je poslan u Podzemlje, te kao utvara luta Elizejskim poljima u drutvu drugih heroja. EPIDAUR Drevni grki grad, mjesto velianstvenog kazalita iz 4 st.pr.Kr., gdje se jo uvijek odigravaju predstave. Ba je u Epidauru Tezej svladao odmetnika Perifeta. Mladi heroj je tek krenuo u svoje avanture, kada ga je u zasjedi doekala prijetnja s buzdovanom. Perifet ga je pokuao sruiti svojim orujem, debelom granom oteanom metalom na jednom kraju. Ali Tezej je uspio ugrabiti mu oruje i okrenuti situaciju. Tu je ustanovio pravilo kojim se kanjavalo zloince na onaj nain na koji su oni htjeli nauditi rtvi. ETEJ Brat Kirke, otac Medeje i davatelj zadataka za Jazona. Etej je bio kralj Kolhide, barbarskog kraljevstva na dalekom rubu herojskog svijeta. Ondje, u tajnom lugu boga rata Aresa, objesio je zlatno runo arobnog leteeg ovna, to je bio objekt potrage za Jazona i Argonaute. Etej nije njeno primio zahtjev Jazona za runom, te ga je poslao na niz misija prije nego mu ga je elio predati. Potajno mu ga nije ni elio predati, te ga Jazon ne bi ni dobio da se Etejeva kerka Medeja nije zaljubila u Jazona i pomogla mu u potrazi. ETRA Princeza iz Trezena i majka heroja Tezeja. Kada je Tezej odrastao, Etra ga je odvela na umsku istinu i izazvala ga da se dokae tako to e sam podii stijenu. Etra je znala da e ispod stijene nai ma i sandale svoga oca, kralja Egeja od Atene. Egej je otiao u Atenu prije Tezejeva roenja, ali je ostavio to znamenje koje bi trebao nai njegov sin ukoliko se pokae sposobnim. EURIDIKA Vila, ena Orfejeva. Euridika je umrla stavi na zmiju otrovnicu, dok je bjeala od nieg boanstva Arista. Njezin mu je bio tako neutjean, da je otiao u Podzemlje traei dozvolu od vladara da ju vrati natrag. To mu je odobreno pod uvjetom da ju ne pogleda sve dok se ne vrate u zemlju ivih. Gotovo stigavi do cilja Orfej je zaboravio na uvjet i pogledao ju. EURISTEJ Roak Heraklov koji mu je zadao zadatke. Kralj od Mikene i Tirinza samo zbog Herine mrnje prema Heraklu, koji je bio sin njezina mua Zeusa i smrtne Alkmene. Znajui da e Alkmena uskoro roditi, Zeus se hvalio kako e jedan od njegovih potomaka, koji e se slijedei roditi, postati vladar dva velika kraljevstva. Hera ga je nagovorila da se zakune na to, a zatim odgodila Alkmenin poroaj. Euristej, Zeusov praunuk, se rodio prvi. EUROPA Fenika princeza koju je oteo Zeus i odveo na Kretu. Europa je skupljala divlje cvijee na livadi pokraj mora kada je naila na lijepog bijelog bika. Bik je bio neobino pitom i nije ulijevao strah. Ukraavajui rogove svojim cvijeem, nakraju se ohrabrila te ga zajaila. Bik, koji je zapravo

bio maskirani bog Zeus, je u trenu skoio i zaronio u more. Europa je odneena na otok Kretu, gdje je postala majka kralja Minosa. Europin brat Kadmo je odreen da ju pronae i vrati. Savjet je potraio u proroitu u Delfiju, koje mu je reklo da odustane od potrage. Umjesto toga trebao je lutati sve dok ne naie na kravu, zatim je slijediti svuda kuda bi pola i na kraju osnovati grad na mjestu na kojem bi krava legla. Tako je, po legendi, osnovan Grki grad Teba, koji se dovodi u vezu s mjestom gdje je Kadmo sa svojim suputnicima donosio vodu s oblinje fontane. Tu je sve osim Kadma ubio zmaj. Kadmo je nakon toga ubio zmaja i, na zahtjev boice Atene, posijao nekoliko zmajevih zubi u zemlju. U taj tren su naoruani mukarci izrasli iz zemlje, kao to e i kasnije za Jazona pod slinim okolnostima, jer su zubi koje je Jazon zasadio u plodnu zemlju Kolhide potjecali ba od zmaja kojeg je ubio Kadmo. Kadmo je uzrokovao sukob izmeu izraslih vojnika, koji su se muusobno borili sve dok ih nije ostalo petoro. Ta petorica, s Kadmom su postali prvi stanovnici Tebe. Kadmo, njihov kralj, nauio ih je itati i pisati. Uistinu, grko pismo potjee iz zemlje Feniana (dananja Sirija i Libanon), mitolokog doma Kadma i njegove sestre Europe. FEDRA Kerka kreanskog kralja Minosa i sestra Arijadnina. Neki kau kako je Tezej ostavio Arijadnu na otoku, nakon to mu je ova pomogla izai iz Labirinta, zato to ga je protivno njegovoj volji odnijela plima, dok drugi smatraju kako je razlog tomu bio taj to se zaljubio u Fedru. U svakom sluaju, ubrzo se oenio Fedrom. FENIANI Povijesno, slavni moreplovci iz podruja dananje Sirije. Feniani su vjerojatno pomogli osnutku Tebe u Grkoj, kao to se spominje u mitu o Kadmu. Grko pismo potjee od fenianskih znakova. FINUS Kralj iz Salmide koji je uvrijedio bogove, pa su za kaznu na njega poslane Harpije, ptice otrih pandi sa enskim licima, koje su ga ometale pri obrocima i zagaivale njegovu hranu. Kao zahvalu Argonautima to su ga oslobodili tih ptiurina, upozorio ih je na Sudarajue stijene koje su se nalazile na njihovoj ruti prema Kolhidi u potrazi za zlatnim runom. FOLUS Najciviliziraniji od ondanjih kentaura (Hiron je bio razliita generacija). Folus je umro ispustivi jednu od Heraklovih otrovnih strijela na nogu. FRIGIJA Veliko podruje danas znano kao Turska. Legendarni Mida, koji je posjedovao "Midin dodir", bio je kralj Frigije. Kae se kako je jednom naao pijanog satira u svojem vinogradu te ga odmah vratio satirovom gospodaru, bogu vina Dionizu. Kao zahvalu za taj in, Dioniz je dao Midi sposobnost da sve to dodrine pretvori u zlato. To se pokazalo kao dvosjekli ma, jer se ta mo nije mogla ukljuiti i iskljuiti. Dioniz je na kraju ipak bio dovoljno ljubazan te je dozvolio Midi da opere svoj "dodir" u Frigijskoj rijeci Paktol. FRIKS Princ kojeg je sa rtvovalita spasio arobni letei ovan. Friks je

pobjegao skupa sa sestrom Helle na leima ivotinje. Helle se zavrtilo u glavi te je pala u more, dok je Friks zavrio u Kolhidi, tajanstvenoj periferiji svijeta heroja. Ondje je u objesio ovnovo zlatno runo u svetom lugu Aresa, boga rata. Runo je kasnije postalo objekt slavne potrage Jazona i Argonauta. FURIJE Duhovi ena koji su muili zloince, osobito one koji su poini neki zloin protiv lana svoje obitelji. Kada su Tezej i Peritej pokuali izvui Persefonu iz Podzemlja, njen mu Had ih je prijevarom nagovorio da sjednu na klupu za koju su od tog trenutka postali trajno privreni. Tada je Had pustio Furije na njih. GEJA Boica zemlje; majka Titana, Kiklopa i Giganta. Jednooki Kiklopi izgradili su nebeski dvorac na planini Olimp za bogove, kada je Zeus svrgnuo svog oca Krona i druge Titane koji su do tada vladali svemirom. Moda iz osvete su Zeus i drugi bogovi napadnuti na planini Olimp od strane Giganta. Napad je bio tako estok da bogovi nikako ne bi opstali da nije intervenirao Heraklo, budui da je bilo proreeno kako e im smrtnik pomoi. GIGANTI Monstruozna djeca boice Geje; braa Kiklopa i Titana. Neki kau da je Zeusovo svrgavanje njegova oca Krona i drugih Titana uzrokovalo osvetu Giganta. Napali su planinu Olimp, bacajui stijene i zapaljena stabla. Olimpijcima je savjetovano kako e se jedino izvui uz pomo smrtnika, te su pozvali u pomo Herakla i pobijedili. GLAUKUS Sin kralja Minosa s Krete. Minosova palaa u Knososu je bila tako velika, da kada je jednog dana djeak Glaukus nestao, kralj je morao uz pomo vizionara potraiti ga. Vidovnjak Poleid naao je djeaka mrtvog s glavom u tegli meda. Minos je zahtjevao da povrate djeaku ivot, to je vidovnjak i uinio, ali je umjesto zahvale kralja morao nauiti djeaka svim svojim mistinim vjetinama. GORGONE Monstruozne sestre s kosom od zmija, veprovim kljovama i plauim jezicima. Jedina smrtna od njih triju bila je Meduza. Posjedovala je mo kojom bi svakoga tko ju pogleda pretvorila u kamen. Heroj Perzej je, branei svoju majku od neeljenog udvaranja kralja Polidekta iz Serifa, obeao donijeti Meduzinu glavu. GREJE Dvije (ili tri) sestre, razliito opisivane kao vjetice ili labue (rune) od roenja. Zajedno su imale samo jedno oko i jedan zub. HAD (1) Bog mrtvih, vladar Podzemlja. U raznim avanturama, Had je oteo djevu Persefonu, prevario Tezeja i Periteja, a ak ga je uspio zarobiti Sizif. Bog Had bio je jeziv lik za sve ive, koji su bili paljivi kada se zaklinju u njegovo ime. Za mnoge je ljude bilo dovoljno strano samo izrei njegovo ime. Zato su izmislili eufemizam, rije koja isto znai, ali je samo ugodnija za uti. Budui da su svi dragocjeni minerali dolazili iz

zemlje (obitavalite Hadovo) i budui da je kralj bio bogat sudei po broju podanika u kraljevstvu mrtvih, prozvali su ga "Ploutos" - bogatstvo. To vrijedi i za Rimljane koji su Zeusa zvali Jupiter, Aresa Mars, Herma Merkur i Hada Pluton. HAD (2) Kraljevstvo mrtvih, ili ispod zemlje ili na dalekom zapadu kojeg su znali stari Grci. Dobilo je naziv po svom vladara, bogu Hadu. Grci nisu znali to oekivati poslije smrti, to i nije bilo iznenaujue. Saznanja o ivotu poslije smrti bila su razliita i suprotstavljajua. Neki su mislili kako heroji putuju u Elizejska polja, gdje love i blaguju u ugodnom drutvu do vjenosti, dok su obini ljudi predani na beivotan i dosadan boravak u poljima Asfodela. Prvo su pili vode rijeke Lete, zbog ega su zaboravili sve iz njihovog prolog ivota tako da nisu imali o emu priati. Podzemno kraljevstvo Had bilo je tako vlano, mrano i pljesnjivo mjesto da su se i bogovi na nebesima okretali u gadosti kada su ga vidjeli u otvoru na zemlji. HARIBDA Mitoloki vrtlog blizu Sicilijanske obale koji je usisavao veliku koliinu vode tri puta na dan. Zajedno s udovitem Scilom bio je dvostruka opasnost za Odiseja. arobnica Kirka upozorila je heroja da se vrtlog moe izbjei samo prolazei uz obalu ispod stijene na kojoj je bila Scilina jazbina. Odisej je to i uinio izgubivi pri tome samo est mornara od mnogoglave Scile. HARON Sablasan laar koji je prevozio mrtve preko rijeke Stiks; njegova podmitljivost protegla se i do dananjih dana. Obiaj je bio staviti novi u usta mrtvaca kako bi mu se osigurao put u Had. Haron nije bio na usluzi ivim putnicima, tako da je Heraklo morao uloiti sve svoje snage u zastraivanje kada mu je kao jedan od zadataka bilo da dovede Kerbera natrag u gornji svijet. Nasuprot Heraklu, Orfeju je bilo dovoljno zasvirati oaravajuu melodiju svojom lirom kako bi naveo Harona da ga preveze. HARPIJE Smrdljive ptice otrih pandi s licima ena, koje su zagaivale hranu kralja Finusa iz Salmide. Kralj je bio toliko zahvalan Argonautima to su ga rijeili napasti da je savjetovao Jazona i njegove suputnike kako da izbjegnu Sudarajue stijene. HEFEST epavi bog vatre i obrta. Hefest je bio sin Zeusa i Here. epao je od roenja zbog ega ga je majka bacila s planine Olimp. U nekim verzijama kae se kako se naao uslijed svae izmeu Zeusa i Here, te ga je Zeus uhvatio za nogu i bacio s Olimpa na zemlju duboko dolje. HEKTOR Trojanski princ. Hektor je bio plemenitiji od ponosnog Ahileja, grkog junaka koji je opsjedao Troju u trojanskom ratu. Ali Ahilej je bio bolji borac, te je s lakoom svladao Trojanca u borbi prsa o prsa. Ahilej je vukao Hektorovo tijelo koijom oko zidova Troje. Hektora je osvetio njegov brat Paris uz pomo Apolona. HELENA

Spartanska princeza, ena Menelajeva. Njena veza s Parisom uzrokovala je Trojanski rat. Zapamena je po poznatoj frazi pjesnika Marlowea "lice koje koje je pokrenulo tisuu brodova". Dok je jo bila dijete, oteo ju je Tezej, ali su je spasili njezina braa blizanci Kastor i Poluks. HELLE Tebanska princeza koju je od rtvovanja spasio zlatni letei ovan. Kako joj se zavrtilo u glavi na ivotinjinim leima, pala je u more. Ovan je odletio u Kolhidu, gdje mu je zlatno runo objeeno u svetom lugu. Upravo to zlatno runo su traili Jazon i Argonauti. HELLESPONT Tijesnac koji povezuje Crno i Egejsko more. Legendarno prozvan po Helle, koju je rtvovanja spasio letei ovan i koja je pala s lea ivotinje u taj tijesnac. Ovnovo runo je kasnije objeeno u lugu, te ga je uvao zmaj. To je bilo zlatno runo koje je traio Jazon s Argonautima. HERA Boica braka, ena Zeusova, kraljica Olimpijaca, Heraklov neprijatelj. Ona je poslala na njega zmije dok je jo bio beba, i kasnije podigla Amazonke protiv njega kada je bio na jednoj od svojih potraga. S druge strane, Hera je pomagala heroju Jazonu. U grkoj mitologiji Hera je bila vladajua boica Olimpa, zato to je bila Zeusova ena. Ali njeno oboavanje potjee puno dalje u prolost od muevljevoga. Potjee iz vremena kada je stvaralaka sila koju zovemo "Bog" zaeta kao ena. Boica je uzimala mnoge oblike, a meu njima i oblik ptice. Hera je oboavana u cijeloj Grkoj, a najstariji i najvaniji hramovi su posveeni njoj. Njezina podlonost Zeusu i opis kao ljubomorne zlice je mitoloki odraz jedne od najdubljih promjena u ljudskoj duhovnosti. Prije desetke tisua godina, kada su nastali piljski crtei i rukotvorine, ovjeanstvo je bilo opinjeno enskim tijelom, ili trudnicom ili zrelom enom. Raanje je ljudima bilo utjelovljenje velike sile koja stvara ivot svakog proljea. Razmjer kojim su nai preci oboavali tu silu navodi na sigurnu tvrdnju da su o njoj mislili kao o eni. Tisuama godina kasnije (i nekih pet do devet tisua godina prije naeg doba), Europski potomci tih ljudi ivjeli su u velikim selima, sa specijaliziranim zanatima i religijskim institucijama. Oito je iz rukotvorina koje su ostavili za sobom, kako su oboavali silu (ili grupu sila) koja je dolazila u puno razliitih oblika - ptica, zmija, i sama zemlja. Ta velika sila je bila ena, jer je za ljude ena imala sposobnost stvaranja novog ivota. Kae se da tek kad je ovjeanstvo otkrilo i muku ulogu u stvaranju ivota, da su se poeli oboavati muka boanstva. Nema razloga za sumnju da su se muka boanstva oboavala i prije, ali su imali manju vanost od enskih. Ali i kad se otkrila u potpunosti tajna stvaranja ivota, Europljani su, moda sve do Minojske Krete, nastavili oboavati Veliku Majku. Ti miroljubivi Europljani, znani kao "stari Europljani" nisu ak ni ograivali svoja naselja, jer se nisu bojali svojih susjeda. Ali stvari su se promijenile i nastalo je razdoblje nasilja. Osvajai su navalili na Europu iz prostranih centralnih dolina Azije. Oni su donijeli Indo-Europske jezike koji danas ukljuuju Francuski, Talijanski, panjolski i Engleski. Takoer su donijeli boga neba, glavno muko boanstvo koje je u grkoj mitologiji postalo poznato kao Zeus. Malo se zna o tim ranim Indo-Europljanima, ali miroljubiva naselja stare Europe im se nisu mogla suprotstaviti. U nekim mjestim nova kultura je

prevladala, dok je u drugim imala manji utjecaj. vri gortaci su se oduprli, ali su se mnogi odselili iz svojih nastambi i povukli druge u domino efektu. Posljedica toga je vjerojatno invazija Dorana na Mikensku Grku. Stari red se zadrao najdue na Kreti , koja je Egejskim morem bila zatiena od invazije s kopna, a uspjela se odrati sve do prije oko tri tisue godina. Zatim se naglo, iz perspektive ljudskog postojanja, promijenio spol najvee sile od enskog u muki. Mnoge prie koje ine osnovu Grke mitologije ispriane su nedugo nakon te promjene. Zeusove mnoge preljubnike afere moda potjeu iz ceremonija kojima se novi bog neba "enio" razliitim lokalnim utjelovljenjima Velike Boice. Da je bilo nesigurnosti u ulozi nadmjesnog boga kod njegovih sljedbenika, vidi se po mitolokom roenju Atene iz Zeusove glave, gdje kao da se eljelo rei kako bog neba moe uiniti sve to i svaka Velika Boica. Ta boica se nastavila slaviti u nekim oblicima u budunosti. Njezino oboavanje se ponekad odnosilo na "kult plodnosti", ponajvie jer je religija degenerirala pod novim utjecajima. Ali mogu se traiti tragovi u mitovima starog reda, u kojima je Atena, ije ime potjee prije Grke, bila Boica. Pod utjecajem Indo-Europljana, ta ptica boica postala je vrhunsko boanstvo rata. Njena ranija pojava moe se vidjeti u njenom simbolu, sovi, koji potjee od vizije svete ptice prije tisue godina. HERAKLO Najpoznatiji od grkih mitolokih heroja. Rimljani su ga zvali Herkul. Kako bi se iskupio za zloin, Heraklo je bio prinuen izvriti niz herojskih zadataka ili pothvata. Meu njima su bili ubijanje mnogoglave Hidre, vraanje zlatnih jabuka od Hesperida i donoenje paklenog psa Kerbera iz Podzemlja. Heraklo je bio takoer i Argonaut. Poput mnogih heroja, Heraklu je jedan od roditelja bio bog, i to ba Zeus i smrtna ena zvana Alkmena. Zeusova ena Hera bila je ljubomorna na Herakla, te je poslala dvije zmije, jo dok je bio dijete, da ga ubiju u koljevci. Herakla su nali kako gugue sa zadavljenom zmijom u svakoj ruci. Kada je odrastao i pokazao se kao nepogrjeivi strijelac lukom i strijelom i vrhunski hrva s nadljudskom snagom, Herakla je izluivala boica Hera. U napadu ludila ubio je svoju vlastitu djecu. Kako bi se iskupio za zloin, osuen je na izvravanje niza zadatka za svog roaka Euristeja, kralja Mikene. Za svoj prvi zadatk, Heraklo je ubio Nemejskog Lava. To nije bio lak posao, jer je lavlja koa bila neprobojna za koplja i strijele. Heraklo je blokirao ulaz u lavlju pilju i zadavio ga golim rukama. Kasnije je nosio lavlju kou kao ogrta i razjapljene lavlje eljusti kao ljem. Kralj Euristej se tako uplaio svog roaka da se sakrio u smonicu. Iz svog skrovita naredio je drugi zadatak. Heraklo je trebao pronai i unititi udovinu mnogoglavu Hidru. Hidra je ivjela u movarama Lerne, te je po jednima imala osam do devet glava, a po drugima pedeset do sto. Neki su ak tvrdili da ih je imala oko deset tisua. No svi se slau da kada bi se jedna glava odsjekla, na tom mjestu su izrasle jo dvije. Samo je jedna glava bila besmrtna, ali ju je bio izazov odsjei. to je jo gore, sam Hidrin dah bio je smrtonosan. ak udisanje mirisa otisaka stopala bilo je dovoljno da donese smrt obinom ovjeku, ali Heraklo nije bio obian ovjek. Veliki heroj je pronaao udovite u njegovoj jazbini i zapaljenim strijelama ju izveo na otvoreno. Tada je zadravao dah dok se hrvao sa zvijeri. Heraklo je bio jak koliko i desetorica, ali se borba okretala u korist Hidre. udovite je obavilo svoje mnoge glave oko heroja i pokualo ga sruiti. Pozvalo je i saveznika, ogromnog raka koji je ivio takoer u movari. Rak je Herakla ugrizao u petu i na taj nain mu dodatno oteao bitku. Heraklo je bio na rubu poraza kada se sjetio svog neaka. Heraklo je imao brata blizanca Ifikla. Ifiklo je sudjelova u brojnim herojskim pothvatima, ali je ostao u sjeni svog slavnog brata blizanca.

Heraklo je zaposlio Ifiklovog sina Jolaja kao svog koijaa. Jolaj je dovezao Herakla do movara Lerne, te je s napetou promatrao dok se njegov stric borio s Hidrinim zmijolikim glavama. Konano, Jolaj vie nije mogao stajati sa strane, te je na povike strica zgrabio goruu baklju i jurnuo u bitku. Kako je Heraklo odsjecao Hidrine glave, tako je Jolaj svaki ranjeni vrat oprio bakljom. To je sprjeavalo daljnji rast glava na tom vratu. Na taj nain Heraklo je unitavao glavu po glavu uz vatreno djelovanje svoga neaka. Na kraju je Heraklo odsjekao i besmrtnu glavu i zakopao ju duboko ispod stijene. To nije bio herojev zadnji susret s movarom. U jednom od slijedeih zadataka borio se sa Stimfalijskim pticama, ubojicama ljudi koje su naseljavale movaru pokraj Stimfalije u Arkadiji. Heraklo se nije mogao pribliiti pticama, jer je zemlja u movari bila premekana da bi podnijela njegovu teinu i preblatnjava da bi se mogao kretati. Konano se Heraklo sjetio kastanjeta koje mu je dala boica Atena. Stvarajui buku kastanjetama, natjerao je ptice da polete u zrak, te ih ubijao svojim strijelama. U kasnijim pothvatima Heraklo je uinio neverojatne stvari. Jednom je natjerao boga Posejdona u bijeg iz bitke. Drugom prilikom ranio je boga rata Aresa, te se hrvao neodlueno sa samim Zeusom. Heroj je mogao pomicati planine koje su ograniavale prolaz njegove stoke. Mogao je bacati stijene kao da su kamenii. ak je oslobodio i Titana Atlasa tereta dranja nebesa. To se dogodilo kada je Euristej traio da mu donese zlatne jabuke od Hesperida. Hesperide ili veernje keri su vile koje je boica Hera zaduila za uvanje odreenih jabuka koje je Hera dobila kao vjenani poklon. Jabuke su se nalazile u lugu okruenom visokim zidom, a uvao ih je zmaj po imenu Ladon, ije su mnoge glave govorile istodobno u zbrci jezika. Lug se nalazio u nekoj dalekoj zemlji na zapadu u planinama koje su dobile ime po Atlasu. Atlas je bio Titan, za koje se kae da su bili lanovi prve generacije bogova, roeni od Geje. Jedan od njegove brae bio je Kron, otac Zeusov. Atlas je pogrijeio to je stao na stranu Krona u ratu protiv Zeusa. Za kaznu, bilo mu je odreeno da dri nebeski svod na svojim ramenima. Heraklu je bilo reeno kako nikada nee doi do jabuka bez pomoi Atlasa. Titan je bio presretan to e mu pomoi, jer je to znailo da e se osloboditi sviog tereta. Rekao je heroju da dri svod, dok on ode u vrt Hesperida po jabuke. Ali je prvo Heraklo trebao uiniti neto s bunim i nasilnim zmajem Ladonom. To je brzo uinjeno pomou strijela preko vrtnog zida. Heraklo je preuzeo svod, dok je Atlas iao po jabuke. Atlas je uspjeno obavio posao te se brzo vratio, ali je u meuvremenu shvatio kako je ugodno biti neprisiljen na vjeno dranje razmaka izmeu neba i zemlje. Heraklo se pretvarao da prihvaa te uvjete, ali je rekao kako mu treba jastuk za svoja ramena, te je zamolio Atlasa da mu pridri svod dok ovaj ne ode po jastuk. Titan je zahvalno pristao, a Heraklo je otiao obeavi da e se vratiti. Kao svoj zadnji pothvat, Heraklu je naloeno da dovede psa Kerbera iz Hadovog paklenog kraljevstva. Had je bio bog mrtvih. Njegovo kraljevstvo, u koje su svi smrtnici jednom morali doi, lealo je ispod zemlje i zvalo se Podzemlje, ili Had po svom vladaru. Prva prepreka koju su mrtvi morali prijei na svom putavanju bila je najpoznatija Hadska rijeka Stiks. Tu su se novoumrli skupljali kao bestjelesne sjenke, samo utvare svojeg biveg ja, ekajui na prijelaz Haronovim amcem. ivot poslije smrti, po miljenu starih Grka, bila je jeziva i mrana stvar. Iako nije bilo vjerskih dogmi o tome, vjerovali su kako neki dio bia ivi i nakon smrti. Ono to je preivjelo, bila je samo bestjelesna sjenka ivog bia. Obitelji su inile najbolje za te utvare aljui ih u Podzemlje s mitom za Harona, kako bi ih prevezao preko rijeke Stiks u kraljevstvo mrtvih. Ondje su ivjeli vjeno u bezdunom drutvu, osim ako su bili krivi za nekakav zloin, jer bi ih tada gospodar Podzemlja kaznio za cijelu vjenost. Jedina gora sudbina, bila je nedostatak novca za potkupljivog Harona, te bi u tom

sluaju bili osueni na vjeno lutanje obalom rijeke Stiks. Koncept ivota poslije smrti bio je nejasan i esto proturjean. Slijepi pjesnik Homer, koji je opjevao Herojsko Doba, rekao je kako mrtvi odlaze u sivo i mrano kraljevstvo ispod zemlje kojim vlada Had. Homer je takoer govorio i o otocima blagoslovljenih, smjetenih negdje na dalekom zapadnom kraju ruba svijeta. Ondje su najvei heroji odlazili nakon smrti, gdje su ivjeli u udobnosti i zabavi. S vremenom ova dva vienja su se spojila tako da je ulaz u Podzemlje bio smjeten na zapad, blizu ruba gdje se s ravne povrine pada u nitavilo. Postojala su dva naina za dolazak u Podzemlje. Prvi i najjednostavniji je umrijeti. Drugi put je bio otvoren samo za bogove i heroje, koji su mogli stii u Hadovo kraljevstvo kroz odreene prirodne provalije i pilje. Najpopularniji prolaz bio je Tenarum u Lakoniji. To je bio portal koji je izabrao Tezej i njegov suputnik Peritej u njihovom zloslutnom pothvatu otmice kraljice Hada, Persefone. Neki jo kau kako je Orfej proao kroz Tenarum u potrazi za svojom enom Euridikom, koja je umrla i otila u Podzemlje, nakon to ju je ugrizla zmija. Drugi dre kako je uao u Aornumu u Tesprociji. Prije nego to je postao punopravan lan boanskog dutva na planini Olimp, bog vina Dioniz doveo je svoju majku iz Hada. Ona je bila heroina Semela, koju je ubila munja kada je zatraila od Zeusa da joj se prikae u pravoj prirodi kao bog oluja. Kako bi je povratio iz Podzemlja, Dioniz je otiao u Lernu i zaronio u Alkionijsko jezero, koje nije imalo dna. Kada je bio izazvan da dovede natrag Kerbera u zemlju ivih, Heraklo se suoio s jednim od najteih zadataka. Spustivi se kroz Tenarum u Had, prvi problem s kojim se suoio bio je mrani laar Haron. Haron nije elio prevesti u svom klimavom amcu one koji nisu ispunjavali dva uvjeta. Prvo, morali su platiti pristojbu ili mito. I drugo, morali su biti mrtvi. Heraklo nije ispunjavao niti jedan od uvjeta, to je izazvalo Haronovu prirodnu mrzovoljnost te je on bio namrteniji nego ikad. Ali Heraklo mu je jednostavno odvratio takav mrki pogled s ustrajnou koja i prilii heroju koji je prihvatio zadatak i koji nee odustati dok ga savreno ne izvri. Heraklo je to uinio s takvom odlunou da je Haron jednostavno zaplakao i ponizno ga preveo preko rijeke Stiks. Slijedei i jo vei izazov bio je sm Kerber. Pas je imao zube poput otrica noa, tri glave, otrovni zmijski rep i hrpu zmija koje su mu rasle iz lea. Kada se Heraklo poeo hrvati s psom, te su ga zmije napadale s lea, dok su mu Kerberovi otri zubi posezali za grkljanom. Na sreu Heraklo je nosio svoju vjernu lavlju kou, koja je imala arobno svojstvo neprobojnosti za sve osim za Zeusove munje. Nakon titanske borbe, Heraklo je uspio uhvatiti Kerbera za grkljan i onesvjestiti ga. Kada je osigurao dozvolu od Hada i njegove kraljice Persefone, stavio je Kerbera na ramena i odveo ga u Mikenu, gdje je dobio zasluene estitke za svoj trud. Kada je Orfejevu enu Euridiku preuzeo Had u svoje kraljevstvo mrtvih, Orfej je vrsto odluio vratiti je natrag. Putujui u Podzemlje kroz provaliju u Tenarumu, on je takoer dospio na obalu rijeke Stiks. Ali umjesto da nadvlada Harona mrtenjem, Orfej ga je pridobio pjesmom. Takva je bila slatkoa njegovog pjevanja i njegovo sviranje lire da je ne samo privolio Harona da ga preveze preko rijeke tame, nego je i Kerber oaran melodijom sjeo, stavio ape ispod brade i sluao u transu. Smrtniki status heroja u grkoj mitologiji varirao je u interpretacijama. Veina heroja bila su djeca bogova i kao takvi barem polu-boanstva. to ipak nije znailo da e automatski nakon smrti otii na nebesku planinu Olimp. Perzej je postigao neku vrstu besmrtnosti tako to je pretvoren u zvijee. Herojima blizancima prvobitno je odreeno mjeovito blaenstvo. Poluks je bio dovoljno baanski kako bi ga primili na Olimp, dok mu je brat Kastor prebaen u Had poput obinih smrtnika. Ali Poluks se zauzeo za svog brata rekavi kako ne bi mogao izdrati vjenu odvojenost. Bogovi su odluili da oba brata mogu ostati zajedno i to tako to e obojica pola godine biti duboko pod zemljom ispod svetita u Sparti, a drugu polovicu na prozranim visinama Olimpa.

Heraklo je bio jedini heroj koji je postao punopravan vlasnik svoje sudbine, ali ak i u njegovom sluaju morao se nositi sa svojim smrtnim dijelom. Primio je posebnu hvalu jer je pomogao olimpijcim u njihovoj epskoj bitci protiv Giganta. Ovi ogromni sinovi Geje sruili su boansku citadelu bacajui zapaljene hrastove i stijene. Boanstva na Olimpu nikada ne bi pobijedila da nije bilo Herakla i njegovog luka. Zbog svojih spektakularnih postignua, ak i za herojske standarde, dobio je dom na planini Olimp i boica za enu. Ali dio njega koji nije dolazio od oca Zeusa, ve od smrtne majke Alkmene poslan je u Podzemlje i kao utvara vjeno luta Elizejskim poljima u drutvu drugih heroja. HERKUL Rimsko ime za Herakla ili tonije rimska adaptacija grkog boga. Ope je miljenje kako su imena sinonimi za istog heroja, kada se govori o njegovim podvizima i zadacim u grkoj mitologiji, ali moda je postojao talijanski junak legendarne snage kojeg su pomijeali s Heraklom nakon dolaska grkih kolonista. HERM aljivina i inventivni genij od roenja, Herm je bio glasnik bogova i vodi mrtvih dua u Podzemlje. Pomogao je herojima Odiseju i Perzeju u njihovim potragama. Herm je bio sin Zeusa i planinske vile. Jo kao novoroene bio je iznimno intelektualno nadahnut. Prvog dana svog ivota naao je prazan kornjain oklop te spoznao njegovu namjenu kao zvunu kutiju. Razvukavi tetive preko nje stvorio je prvu liru. Herm je bio poznat po svom pomaganju ovjeanstvu, i kao besmrtni glasnik i na svoju inicijativu. Kada je Perzej otiao suoiti se s Gorgonom Meduzom, Herm mu je u tome pomogao. Prema jednoj verziji mita posudio je heroju svoje arobne sandale, koje su nositelju davale sposobnost letenja. Neki kau kako je Herm posudio Perzeju i ljem nevidljivosti. Taj ljem je jo znan kao ljem tame, a nosio ga je upravo Herm kada je nestao pred Gigantom Hipolitom. To je bilo kada su se ogromni sinovi Geje ustali u pobuni protiv bogova s Olimpa. Njegov radni simbol kao boanskog glasnika bio je tap. To je zapravo bila vrbina grana s upletenim trakama, tradicionalan znak glasnika. Kasnije su trake opisivane kao zmije. Kako bi se to i mitoloki podralo, pria kae kako je Herm pomou svog tapa rastavio dvije zmije koje su se borile te su se one odmah u znak mira splele. Hermov je posao bilo voenje dua mrtvih u Podzemlje. Kao zatitnika putnika, esto su ga prikazivali u slamnatom eiru irokog oboda. Herm je Rimljanima poznat kao Merkur. Njegov najpoznatiji prikaz je Bellinijeva statua koja ga prikazuje kako slijee na jednu nogu s krilima na petama, zmijskim tapom u ruci, dok mu je na glavi stilizirana kombinacija ljema tame i slamnatog eira. HEROJI BLIZANCI Herojska spartanska braa koja su spasila svoju sestru Helenu od Tezeja. Blizanci su takoer i jedrili s Argonautima. Kastor je bio smrtnik, dok mu je brat Poluks primljen u boansko drutvo na planini Olimp. Zauvijek su spojeni u zvijeu Blizanci na nonom nebu. HEROJSKO DOBA Vrijeme, kako su ga poimali Grci, kada su pojedinci jedinstvene hrabrosti, snage i fizike ljepote provodili svoje poduhvate. To razdoblje se podudara s arheolokom erom zvanom Mikenska, kada su kraljevstva proizvodila velianstvene umjetnine i orua, kao to su zlatne maske pronaene na

mjestu drevne Mikene. HESPERIDE Hesperide ili veernje keri, bile su vile koje su, po Herinom nareenju, uvale jabuke koje je ona dobila kao vjenani poklon. Jabuke su drane u lugu okruenom visokim zidom i uvao ih je zmaj zvan Ladon, ije su mnoge glave istovremeno govorile stvarajui buku. Lug je bio smjeten u nekoj dalekoj zapadnoj zemlji u planinama nazvanim po Atlasu. Heraklo je uzeo jabuke ispunivi time jedan od svojih zadataka. HESTA Boica srca, doma i obitelji. Hesta je u poetku bila jedna od dvanaest vrhovnih boiva na planini Olimp. Ali su joj dosadile sitne intrige i svae meu Olimpijcima, tako da je prepustila svoje mjesto Dionizu, bogu vina. HIDRA Mnogoglavo udovite koje je ubio Heraklo. U srodstvu je s Himerom i Kerberom. U jednom od svojih poduhvata, Heraklo je uoio hidrinu pilju u movarama Lerne i prisilio ju zapaljivim strijelama da izae na otvoreno. Uavi hrabro u guvu, poeo je udarati udovite svojim maem. Ali svaki put kada bi odsjekao jednu glavu, na tom mjestu bi izrasle dvije. Na kraju je pozvao svog koijaa da mu donese baklju kojom je spaljivao rane nastale odsijecanjem glava, te je tako sprijeio njihovo ponovno razmnoavanje. Kada je i zadnja glava odsjeena i zakopana ispod stijene, udovite je umrlo. HILAS Jedan od Argonauta, kojeg su vile povukle u more. Hilas je bio Heraklov titonoa, i kada je nestao skupljajui drva za vatru za posadu Arga, Heraklo je bio izvan sebe. Ali Hilasa nisu mogli nai. On se ili utopio ili ivi s vilama pod vodom. HIMERA Vatro-dahue udovite koje je ubio heroj Belerofon; u rodu je s Kerberom i Hidrom. Himera je bila dijelom lav, dijelom jarac i dijelom zmija, iako nije sigurno kako su ti dijelovi bili poslagani. Kralj Jobatej iz Licije poslao je Belerofona za zvijeri vjerujui kako se heroj nikad nee vratiti. Ipak uz pomo bogova i leteeg konja Pegaza, Belerofon je oslobodio Liciju udovita. HIPODAMEJA Djevojka za koju se trebao oeniti kralj Polidekt, kako bi skrio svoje namjere prema Perzejevoj majci Danaji. Perzej je zamoljen da donese poklon za vjenanje, a kako nije mogao nai odgovarajui poklon obeao je donijeti Polidektu glavu Gorgone Meduze. HIPOLIT Jedan od Giganta, kojeg je ubio Herm. Giganti su bili monstruozna djeca boice Geje, te su napali Olimp za osvetu Zeusu koji je svrgnuo Titane. Tijekom borbe Herm je, zahvaljujui svom ljemu nevidljivosti, uspio ubiti Hipolita. HIRON

Kron ga je prozvao ljubaznim kentaurom. Drugi kentauri, koji su bili naroito necivilizirani te skloni nasilju i opijanju, bili su drugog roda. Hiron je bio uitelj Jazona i Herakla. HOMER Tradicionalno slijepi pjesnik ili bard, koji je spjevao epske poeme herojskog doba. U svojem djelu Ilijada, Homer opisuje Trojanski rat. Devetogodinji sukob suoio je grke heroje s gradom Trojom, koji je bio smjeten na zapadnoj obali to je danas znana kao Turska. Homerov drugi veliki ep, Odiseja, govori o povratku kui heroja Odiseja nakon trojanskog rata. IFIKLO Brat Heraklov. Iako su bili blizanci, samo je Heraklo bio besmrtan heroj. To je zato jer je Ifiklo bio sin Alkmene i njenog mua smrtnika, dok je Heraklo bio sin Alkmene i Zeusa. Ifiklo je bio otac Heraklova koijaa Jolaja, koji mu je pomogao ubiti Hidru. IKAR Dedalov sin koji se usudio letjeti preblizu suncu s krilima od perja sljepljenih voskom. Dedala je zarobio kralj Minos s Krete unutar zidova vlastitog izuma, Labirinta. Ali velliki genij nije trpio zarobljenitvo. Napravio je dva para krila stavljajui perje na drveni okvir premazan voskom. Davi jedan par sinu, upozorio ga je da ne leti blizu suncu, jer e se zbog toga otopiti vosak. Meutim Ikar je bio tako oduevljen letom da je zaboravio na oevo upozorenje. Perje je otpalo, a Ikar je naao smrt u moru ispod sebe. IKSION Kralj osuen na vjenu kaznu u Tartaru, vezan lancima za uareni toak. Iksion je bacio svojeg punca u vatrenu rupu, ali ga je Zeus proistio od zloina. Umjesto da bude zahvalan na toj boanskoj usluzi, Iksion je pokuao zavesti Zeusovu enu. Hera je upozorila na to Zeusa, te je ovaj stvorio oblak po Herinom liku. Iksion se udvarao oblaku, te je uhvaen na djelu. Odmah je poslan u Podzemlje na kaznu. IO Herina sveenica iz Argosa koja se pretvorila u kravu. Neki kau kako se Zeus zbliio s Io, te ju pretvorio u kravu kako bi je spasio od ljubomorne Here. Drugi kau kako ju je Hera transformirala kako bi zatitila svoju mladu sveenicu od Zeusa. Bilo kako bilo, Hera je zaduila mnogookog arkadijskog heroja Arga da pazi na Io. Meutim Herm, koji je radio za Zeusa, uspavao je Arga te mu odrubio glavu. JAZON Jazon je bio voa Argonauta, grupe heroja koji su krenuli iz Grke u daleku Kolhidu u potragu za zlatnim runom. Jazon je bio sin zakonitog kralja iz Jolkusa, ali je njegov stric Pelias uzurpirao prijestolje. Pelias je ivio u neprekidnom strahu od gubitka onoga to je nepravedno uzeo. Drao je Jazonovog oca u zatvoru i sigurno bi ubio Jazona po roenju, ali ga je Jazonova majka prevarila tugujui kao da je Jazon mrtav. U meuvremenu dijete je odneeno u pilju kentaura Hirona. Hiron je poduavao Jazona o biljkama, lovu i modernoj umjetnosti. Kada je odrastao, Jazon je krenuo po svoje pravo na prijestolje. I ne znajui, bio je dio urote koju je na planini Olimp skovala Hera bijesna na

kralja Peliasa, jer je ovaj potivao sve bogove osim Here, kojoj zbog bahatosti nije odao duno potovanje. Herin plan bio je proet opasnou, pa je zahtijevao pravog heroja. Kako bi testirala Jazonovu sranost, postavila je bujicu na njegov put prema Jolkusu. Na obali rijeke bila je starica. Hoe li Jazon otii nestrpljiv za svojim poslom, ili e se odazvati na stariin poziv da je prenese preko rijeke? Jazon je bez razmiljanja stavio staricu na lea i uputio se u bujicu. Na pola puta poeo je stenjati zbog njezine neoekivane teine, jer starica je bila nitko drugi nego Hera. Neki kau kako mu se otkrila na drugoj strani rijeke i obeala svoju pomo. Drugi tvrde kako Jazon nikada nije saznao kakvu je boansku uslugu uinio. Jazon je izgubio sandalu u brzici, to se pokazalo znaajnim u Herinoj osveti, jer je proroite upozorilo kralja Peliasa kako se treba uvati stranca s jednom sandalom. Kada je Jazon stigao u Jolkus, zahtijevao je svoje pravo na prijestolje. Njegov stric Pelias ga se nije namjeravao odrei, pogotovo ne u korist stranca s jednom sandalom. Pod krinkom gostoljubivosti, pozvao je Jazona na banket te ga tijekom veere naveo na razgovor. "Kae kako si sposoban vladati kraljevstvom", rekao je Pelias. "Znai li to da si sposoban nositi se s nailazeim problemima ? Na primjer, kako bi se rijeio nekoga tko ti stvara probleme ?" Jazon je trenutak razmiljao, eljan kraljevskog rjeenja problema. "Poslati ga za zlatnim runom ?", rekao je. "Nije loa ideja", odgovorio je Pelias. "To je upravo takav pothvat u kakav bi se svaki heroj upustio. Upravo zato, jer ako bi uspio bio bi zapamen stoljeima. Reci, zato ti ne bi poao ?" Od tada se irom Grke proulo kako Jazon trai mornare koji bi s njim poli na opasno, ali izuzetno slavno putovanje. Unato minimalinm mogunostima da se uope preivi i ugleda runo, na stranu prolazak pored zmaja uvara i povratak kui, velik broj heroja bio je spreman na taj rizik. Oni su prozvani Argonauti po brodu Argu. Meu njima su bili Heraklo i heroina Atalanta. Jazon je dao sagraditi brod vrijednom brodograditelju Argu, koji ga je tato nazvao ni manje ni vie nego po sebi. Arg je imao boansku naklonost pri gradnji broda. Hera je za to zaduila svoju boansku prijateljicu Atenu. Ta zatitnica obrta omoguila je izgradnju pramca broda od drva iz svetog luga svemonog Zeusa. Pramac je imao arobna svojstva govorenja i prorotva ljudskim glasom. I tako je jednog sunanog jesenskog jutra Argo porinut u more sa sve samim herojima kao veslaima. Ba kako se Pelias i nadao, nije trebalo dugo kako bi zapali u nevolje. Nakon to su na nekoliko dana stali na otoku naseljenom iskljuivo enama, uputili su se u grad Salmidu. Kralj ih je doekao, ali nije bio prazniki raspoloen. Budui da je uvrijedio bogove, morao je primiti kaznu u obliku ptica koje su imale ensku glavu i otre kande, a bile su znane kao Harpije. Te Harpije su imale neugodan obiaj da dolaze u grad za vrijeme veere i bacaju izmet na kraljev objed pravei toliku buku da nije mogao jesti, ak i ako ne bi izgubio apetit nakon izmeta. To je za posljedicu imalo da je kralj Finus svakim satom bio sve mraviji. Na sreu, dvojica od Jazonovih pratitelja bila su direktni potomci Sjevernog Vjetra, to im je davalo mogunost letenja. Ljubazno su otjerali Harpije tako daleko da kralj vie nikada nije imao zbog toga problema. Kao zahvalnost, kralj je upozorio Argonaute na opasnost koja im je prijetila na putu po zlatno runo. Opasnost su inile dvije stijene koje su se skupljale kad bi brod prolazio izmeu njih smrskavajui ga, a nazivali su ih Sudarajue stijene. Finus im je savjetovao kako ne bi bilo dobro prolaziti izmeu njih bez predradnji, te im je ak rekao to bi trebali uiniti kako ih stijene ne bi smrskale. Kada bi uspjeli navesti pticu da proe izmeu stijena prva, to bi uzrokovalo sudaranje stijena, te bi tada Argo mogao brzo proi prije nego to bi se stijene stigle ponovo sklopiti. Sluei se tom lukavtinom Jazon je uspio natjerati stijene da se sudare prijevremeno hvatajui samo ptije perje iz repa. Argo je na brzinu uspio proi samo s lake oteenom krmom.

Jednom kada je stigao u Kolhidu, Jazon se morao suoiti s nizom stranih izazova prije nego to je uope i mogao doi u lug u kojem je visilo zlatnon runo. Tu je bio jo jedan razdraljiv kralj sa svojim zadacima. Kralj Etej iz Kolhide bio je vladar tog barbarskog kraljevstva na dalekom rubu svijeta heroja. On i njegovi ljudi nisu bili prijateljski raspoloeni prema strancima. Ipak, jednom prilikom kralj je ljubazno pruio pomo posjetitelju iz Jazonovog rodnog grada. To je vjerojatno bilo zbog neobinog naina prijevoza kojim je novopridolica doao. Naime, on je stigao u Kolhidu na leima leteeg zlatorunog ovna. Stranac se zvao Friks, a on i njegova sestra su ili na rtvovalite kada ih je ovan odnio u Kolhidu. Njegova sestra, koja se zvala Helle pala je s lea ovna u uski morski prolaz, koji je po sjeanju na nju dobio naziv Hellespont. Friks je sigurno stigao u Kolhidu, gdje je rtvovao ovna bogovima, a njegovo zlatno runo objesio u lugu. Etej mu je dao jednu svoju kerku za enu. Kralju Eteju se Jazon od poetka nije sviao, jer nije osjeao blagonaklonost prema zgodnim mladim strancima koji su upali u njegovo kraljevstvo u slavnom pothvatu, koji je ukljuivao ulazak u njegov sveti lug i odnoenje njegove svojine. On je smatrao zlatno runo svojim, te je skoro rekao Jazonu to misli o njegovom pothvatu, kada ga je iznenada na obvezu gostoljubivosti podsjetila njegova kerka Medeja. Ona je za to imala vie nego dobar razlog. Budui da se Hera zalagala za Jazona uspjela je nagovoriti Afroditu da joj pomogne. Za boicu ljubavi nije bio nikakav problem urediti da se Medeja zaljubi u Jazona im ga je ugledala. To se pokazalo kao vrlo povoljna stvar za Jazona, jer ne samo da je poteen kraljeva ukora i brzog povratka na granicu, ve mu je Medeja potiho obeala pomo u njegovom pothvatu. Otac joj se smirio, a njegovo ponaanje je bilo toliko srdano da je to bilo sumnjivo. to se kralja Eteja sada ticalo, Jazon je mogao uzeti zlatno runo i sve ostalo to bi mu zatrebalo i nije se mogao nauditi to ga je opsjelo da se prije tako nerazumno ponaao. Sve to je traio od Jazona bio je samo simbol dobre volje koji se sastojao od jednostavnih poljoprivrednih poslova. Ako bi Jazon mogao upresti dva bika koja su pasla na oblinjem panjaku, poorati polje, zasijati ga i ponjeti sve u jednom danu, kralj Etej bi mu bio jako zahvalan te bi mu predao zlatno runo. Meutim, bio je tu jedan detalj na koji je Jazon morao pripaziti. Bikovi su bili dosta neobini, jer su imali otre, mjedene papke koji su mogli rasporiti ovjeka. Naravno bio je tu udan i njihov dah, jer su zapravo dahtali vatru. Dok je Jazon razmiljao o svemu tome, uinilo mu se da uje glas svoje majke, kraljice Polimede, kako ga doziva. Bila je to ponovo Medeja koja ga je odvela na stranu i dala mu odreenu mast, koja bi ga, kada bi je utrljao u tijelo, uinila naranjivim na mjedene papke i vatru. Medeja je bila poznata arobnica, koja je trgovala arobnim napitcima. I tako je Jazon hrabro priao bikovim ne obazirui se na vatrene dahove i mjedene papke kojim su ga pokuali omesti te ih upregao i poorao polje. Ni sadnja sjemena nije mu priinjala problem. Rasprivao je sjeme irom polja, poput cvijea koje vile razbacuju u proljee, ali nije primjetio neobinost sjemena koje je zasaivao. Uspostavilo se da se Etej doepao nekakvih zmajevih zubi koja su imala neobina agrokulturna svojstva. im ih je Jazon razbacao po polju ona su poela klijati to je bilo dobro s njegova stanovita, ali nikako sa stanovita etve. Svako sjeme se razvilo u do zuba naoruanog ratnika, koji su sada u velikoj skupini prijetili jadnom Jazonu. To je bila uistinu bodljikava etva. Etej je u tom trenutku stajao pored polja tiho likujui i razmiljajui to e ostati od Jazona nakon ove nepotene borbe. Malo ga je iznenadilo kada je ugledao Medeju kako preko brazdi tri prema Jazonu, ali znajui za njezinu osjetljivost pomislio je kako se eli oprostiti od Jazona. Meutim, ona mu je jo jednom pomogla, ali ovaj put ne s arobnim napitcima, ve s uputom iz iste psihologije. Jazonu je u tom trenutku ve dobrano ponestalo hrabrosti, ali nije izgubio i osjeaj za shvaanje dobrog savjeta. Posluavi Medejin jednostavan savjet zavrio je etvu u roku i s minimalnim naporom. Jednostavno je bacio kamen na jednog od ratnika, koji

je pomislio da je to uinio jedan od njegovih susjeda i krenuo na njega. Ubrzo su svi ratnici iz sjemena zaratili jedan protiv drugoga, sve dok niti jedan nije ostao na nogama. Etej nije imao drugog izbora, ve uiniti kao da e dati zlatno runo Jazonu, iako mu to nije bila namjera. Ali nainio je taktiku pogreku rekavi svojoj kerci za to. Tako je Medeja, jo uvijek pod utjecajem Afrodite, otila i povjerila se Jazonu te se jo i ponudila da e ga odvesti pod okriljem mraka u sveti lug gdje je runo zabijeno za drvo i gdje ga uva zmaj. I tako su se u pono uuljali u sveti, zidom ograeni prostor Aresa, boga rata. Jazon, koji je uvijek bio vatren, izvukao je svoj ma, ali ga je Medeja mudro obuzdala i iskoristila napitak za spavanje, kako bi se rijeili zvijeri. Zajedno su uzeli runo i pobjegli odmah s Argom izbjegavi na taj nain potjeru. Tako je Jazon uspjeno ispunio herojski izazov. Vrativi se u Grku, napustio je Medeju zbog druge princeze. Budui da se zakleo na ljubav i potovanje prema Medeji zbog usluga koje je za njega uinila, pokazao se nepouzdanim, ba kao to je bio i nesposoban za samostalni pothvat. JOBATEJ Kralj Licije koji se elio rijeiti Belerofona poslavi ga u lov na Himeru. Po Belerofonu je kralj Protej iz Tirinza poslao pismo Jobateju. Protejova ena je okrenula mua protiv heroja, te je u pismu pisalo da ga Jobatej ubije. Jobatej je smatrao kako je najlaki nain da to uini, da poalje Belerofona na Himeru. JOLAJ Sin Ifiklov, koji je pomogao Heraklu da ubije Hidru. Jolaj je bio koija svojega strica Herakla. Kada je veliki heroj u jednom od svojih pothvata naao Hidru u maovarama Lerne, Jolaj ga je tamo dovezao koijom. Kada je Heraklo shvatio da odsijecanjem jedne glave, na tom mjestu izrastaju dvije, Jolaj mu je pritekao u pomo. Svaki put kada je Heraklo odsjekao glavu, Jolaj je spalio ranu na vratu kako bi sprijeio izrastanje novih glava. JOLKUS Tesalijski grad iz kojeg su Jazon i Argonauti poli traiti zlatno runo. Jazonov otac trebao je postati kralj Jolkusa, ali je njegov brat Pelias uzurpirao prijestolje. Tako kada je Jazon, kojeg je odgajao u divljini kentaur Hiron, stigao u Jolkus i zahtijevao svoje pravo na prijestolje, Pelias ga je poslao po zlatno runo kako bi ga se rijeio. JUKTAS Planina blizu Irakliona, Krete i drevnog Knososa. Kada je mitolokog Dedala zatvorio kralj Minos u Labirint u Knososu, on je napravio krila od perja i voska pomou kojih je pobjegao. Napravio je dva para, jedan za sebe i drugi za svog sina Ikara. Upozorio je Ikara da e mu se otopiti vosak, ako bude letio previsoko zbog blizine sunca, i da e se krila raspasti. Ali Ikar nije sluao te je moda dostigao visinu planine Juktas, prije nego to je pao u more. KADMO Fenianski osniva Tebe, brat Europin. Kadmo je poao traiti sestru, kada ju je odnio Zeus pretvorivi se u bika. Proroite u Delfiju reklo mu je da napusti potragu i umjesto toga krene lutati zemljom sve dok ne sretne kravu te da je slijedi kuda god ona krene i da osnuje grad na onom mjestu na koje krava legne. Kadmo je naselio svoj novi grad tako to je posadio zmajeve

zube iz kojih su iznikli ratnici. Tada ih je nauio pismu koju je donio iz Fenikije. KASTOR Smrtni brat besmrtnog heroja Poluksa. Poluksa se smatralo dovoljno boanskim da bi ga se primilo u nebeski Olimp, dok je njegov brat morao u Podzemlje kao obian smrtnik. Ipak se Poluks zauzeo za svog brata blizanca, budui da nije mogao izdrati vjenu odvojenost. Bogovi su odluili da dva brata mogu ostati vjeno zajedno provodei pola godine duboko u zemlji ispod njihovog svetita u Sparti, a drugu polovicu godine na Olimpu. KASTRIA Dananje selo u okrugu Ahaja, mjesto "pilje jezera". Ondje su se sklonile keri kralja Proteja iz Tirinza, kada ih je Hera natjerala u ludilo, prije nego to ih je izlijeio vidovnjak Melampus. KENTAUR Praotac kentaura; sin Iksiona i oblaka. To neobino roditeljstvo dogodilo se kada je Iksion bacio svog punca u goreu rupu, a Zeus ga je odrijeio zloina. Umjesto zahvale Iksion je Zeusu pokuao zavesti enu. Hera je upozorila na to Zeusa, te je on oblikovao oblak po Herinom liku. Iksion je uhvaen na djelu te je odmah otjeran u Podzemlje na vjenu kaznu, ali ne prije nego je oblak zatrudnio. KENTAURI Polu ljudi-polu konji, kentauri potjeu od Kentaura, sina boga glazbe Apolona. Mnogi kentauri bili su upravljani ivotinjskom polovicom svoje dvolinosti to se ispoljavalo kada bi popili ak i malu koliinu vina. Kada je jednom Herakla zabavljao Folus, jedan od nekoliko civiliziranih kentaura, Heraklo je uinio pogreku ponudivi mu za dobrodolicu au vina. Folus nije mogao odbiti, iako je u poetku oklijevao znajui kako bi vino moglo djelovati na njegovu narav. im je Folus ispio vino, njegova braa su osjetila miris noen vjetrom nekoliko kilometara. To ih je odmah dovelo da ludila, te su napali Herakla koji se jedva izvukao otjeravi ih plamenim strijelama. Vino ih je takoer navelo na tuu s gostima na vjenanju Tezejeva prijatelja Periteja, pri emu su ubili navodno neranjivog Sena. Jednom prilikom kentaur po imenu Nesus ponudio je "prijevoz" na svojim leima, preko potoka, Heraklovoj eni. Na pola puta proradili su ivotinjski instinkti te je poeo divljati s njegovom enom na svojim leima. Heraklo je, na vriskove svoje ene, dotrao te ubio Nesusa jednom strijelom kroz srce. KERBER Pas, uvar Hada, u srodstvu s Himerom i Hidrom. Kerbera je iz Hada odnio Heraklo u jednom od svojih putovanja. To se dogodilo nakon duge borbe u kojoj je heroj ozlijeen pseim onjacima i zmijama koje su psu rasle iz lea i repa. Nasuprot tomu Kerber je napustio svoj posao uvara i njeno legao na zvuke Orfejeve lire, kada je ovaj u Podzemlju traio svoju mrtvu enu Euridiku. Otrov kojim je Medeja pokuala ubiti Tezeja bio je iz Kerberove sline. KIKLOPI Jednooki divovi iz rase koja je sagradila Olimp za bogove. Kiklopi su s Titanima i Divovima bili sinovi boice Geje. Kiklop koji je skoro prodro

Odiseja i njegove moreplovce na njihovom povratku iz trojanskog rata zvao se Polifem. Taj ogromni pastir objedovao je Grke danima sve dok mu Odisej nije probo jedino oko. KIRKA arobnica boanskog podrijetla, sestra kralja Eteja iz Kolhide, prijateljica i savjetnica Odisejeva. Ona je rekla Odiseju kako mora skrenuti u Had na svom putu kui iz trojanskog rata, te ga savjetovala u biranju izmeu dvostruke opasnosti Scile i Haribde, jer ih obje nije mogao izbjei. KNOSOS Drevna palaa ili vjerski centar na otoku Kreti, blizu dananjeg Irakliona. Otok Kreta bio je mjesto najranije visoko razvijene civilizacije u Europi. Tamo je dvije tisue godina cvjetala Minojska kultura, po legendarnom kralju Minosu. Civilizaciju je karakterizirala jedinstvena umjetnost i arhitektura, posebno velianstveni kompleks zgrada Knososa. KOLHIDA Etejevo kraljevstvo i tajanstveni rub herojskog svijeta. Tu u svetom lugu boga rata Aresa, Etej je objesio zlatno runo koje je vratio Jazon i Argonauti. KORINT Grad koji je uskim kopnom povezivao najvea grka podruja. Po legendi osnovao ga je Sizif, a kasnije je njime upravljao Jazonov stric Pelias. U povijesnim vremenima, Korint je bio mjesto velianstvenog hrama Apolonu. Poznat od starina po svom bogatstvu, Korint su potpuno unitili Rimljani koji su ga ponovo podigli kao koloniju. Mnogi od njegovih najimpresivnijih ostataka su iz rimskog doba. KRETA Veliki egejski otok; mjesto razvijene kulture broanog doba znane kao Minojska kultura. Mitoloki Kretom je vladao kralj Minos, koji je povremeno zahtjevao rtvovanje mladia i djevojaka iz Atene Minotauru, udovitu iz Labirinta. Kreta je mjesto najranije razvijene civilizacije u Europi. Dvije tisue godina tamo je cvjetala kultura zvana Minojska, po kralju Minosu. Tu su civilizaciju karakterizirale jedinstvena umjetnika djela i arhitektura, posebno istaknuti kompleks zgrada u Knososu. Plan Knososa je bio tako kompliciran da je bio neshvatljiv posjetiteljima doprinosei mitu o Labirintu. Vodii u Knososu danas vode posjetitelje da se dive "prijestolju kralja Minosa", ali je vjerojatnije da su ta ceremonijalna sjedala sluila sveenicima nego kralju. Sama palaa moda je bila religiozni centar, a kako su oboavali ensko boanstvo, prijestolje je vjerojatnije sluilo sveenicama nega sveenicima. Nagli slom Minojske civilizacije uvijek je bio velika tajna. Danas se vjeruje kako je erupcija oblinjeg vulkanskog otoka Tere (dananji Santorini) uzrokovala potres, oblake pepela i plimne valove, koji su oslabili civilizaciju tako da su Kretu osvojili ljudi s kopna. Potvrda tomu je erupcija vulkana Krakatau 1883. godine u Junokineskom moru iji je odjek tri puta obiao zemljinu kuglu. Pepeo je izbaen vie od 30 km u zrak, a dan se pretvorio u no skoro 500 km uokolo. Procjenjuje se da je krater na Santoriniju bio pet puta vei od Krakataua. Smatra se da se prodiranjem vode u krater vulkana stvorio veliki plimni val (Tsunami) koji je unitio obalna naselja Krete. Sjeanje na taj dogaaj moda je stvorilo legendu o izgubljenom otoku-kontinenetu Atlantidi.

Palaa Knosos je nekoliko puta gorila, a zadnja vatra je izbila pod tajanstvenim okolnostima i ostavila dubok utisak na stanovnike Knososa koji je naputen kao da je uklet. KREZ Povijesni kralj nevjerojatnog bogatstva. Njegovo drevno kraljevstvo protezalo se na podruju dananje Turske. Krez je svoje bogatstvo stekao iz zlatnih naslaga rijeke Paktol, gdje je kralj Mida oprao svoje "zlatni dodir". KRON Titanski otac Zeusov, kojeg je sam Zeus svrgnuo s vlasti. To svrgavanje je naljutilo Gigante, koji su poput Titana bili sinovi boice Geje, te su napali planinu Olimp i skoro porazili Zeusa i druge Olimpijce. LABIRINT Jako zamren splet prolaza u kojem je ivio Minotaur, a sagradio ga je Dedal. Mit o nevjerojatno sloenim nizu prolaza moda je inpiriran putnikim priama o dijelu palae ili hrama Knososa. Naziv "Labirint" potjee od rijei "labrys" to znai "dvostruka sjekira", a za dinastiju kralja Minosa se govorilo kao "Kua dvostruke sjekira". Oito postoji i povijest iza mita, jer su mnoge slike dvostrukih sjekira pronaene na Kreti iz doba koje je bilo jo i ranije od doba mitolokih heroja. Te slike su jo i starije, jer su bile pronaene u Europi iz vremena oko 5000 godina prije Krista, a prije nego to su stlizirane u dvostruke sjekire sa zakrivljenim otricama, oitoje da su oznaavale leptire. Zbog njihove preobrazbe iz gusjenice, leptiri su predstavljali promjenu i ponovo roenje za ljude kamenog doba, te su ih oboavali kao oblik velike boice. Drugi prikazi velike boice u obliku zmije karakteristini su za Minojsku civilizaciju. Zmije su bile sveti simboli, jer su skidale kou i na neki nain se ponovo raale, a ponovo roenje usjeva i jestivih biljaka bili su glavna preokupacija ovjeanstva u proljee. Dakle zmije su oboavane ili su sluile u ceremonijalne svrhe kao simboli utjelovljenja ili kao sama boica. Kreta je bila zadnja postaja enama-orijentirane religije i toka kontakta izmeu pretpovijesne Europe i svijeta drevne Grke. Minojska Kreta prozor je kroz koji moemo gledati unatrag na europske duhovne korijene. Prema mitu, Zeus je roen na Kreti ili sklonjen ondje na planini Dikte, a po tome Grci prihvaaju drevnije duhovno naslijee. LADON Mnogoglavi zmaj koji je uvao vrt Hesperida. Kada je Heraklo u jednom od svojih pothvata traio zlatne jabuke koje su uvale te keri veeri, morao je zatraiti pomo Titana Atlasa. Atlas je bio voljan ukrasti zlatne jabuke, ako ga Heraklo oslobodi tereta dranja nebesa na ramenima. Prije toga je Heraklo morao uiniti neto s Ladonom. Heraklo ga je ubio strijelom koju je ispalio preko vrtnog zida. LAKONIJA Podruje na dalekom jugu Grke. Ondje u Tenarumu je navodno bio ulaz u Had. Kada je Tezeja njegov prijatelj Peritej nagovorio da pokuaju zloslutnu otmicu Persefone, kraljice mrtvih, kae se da su njih dvojica uli u Had kroz pilju u Lakonijskom Tenarumu. LAPITI

Pleme u Tesaliji, iji je kralj neko vrijeme bio Tezejev prijatelj Peritej. Ba su na Peritejovom vjenanju pijani kentauri napali Lapite i takoer ubili navodno neranjivog Sena zabivi ga u zemlju. LERNA Selo u ijoj blizini se nalazio Hidrin izvor. Mitoloki je u movarama Lerne Heraklo, u jednom od svojih pothvata, ubio mnogoglavu Hidru. Alkionijsko jezero bez dna, kroz koje je Dioniz uao u Podzemlje kako bi vratio svoju majku iz mrtvih, takoer se nalazilo u blizini Lerne. LETA Rijeka u Hadu ija voda uzrokuje zaborav. Na obalama druge rijeke Podzemlja zvane Stiks, okupljale su se sjenke mrtvih koje su traile put u ivot poslije smrti. Ako ne bi imali novca kojim bi potkupili Harona da ih preveze preko rijeke, lutali bi bez cilja uz obalu zauvijek. Oni koji su proli rijeku Stiks nisu imali to oekivati. Jednom kad su popili vodu s Lete, nisu imali vie o emu razmiljati kroz cijelu vjenost. LICIJA Drevno kraljevstvo u Maloj Aziji. Mitoloki, Liciju je opsjedala Himera, vatro-dahue udovite koje je bilo dijelom lav, jarac i zmija. Licijin kralj Jobatej je poslao heroja Belerofona na zvijer nadajui se kako se ovaj nikada nee vratiti. Ipak, uz pomo bogova i leteeg konja Pegaza, Belerofon je ubio Himeru. LIDIJA Podruje kojim je u drevnim vremenima vladao kralj Krez, a danas je to sredinja Turska. Krez je povijesno bio kralj nevjerojatna bogatstva, koje je potjecalo od zlata iz rijeke Paktol. Zlato je opet, kae se, nastalo kad je legendarni kralj Mida oprao svoj "zlatni dodir", mo kojom je sve to bi dotakao pretvorio u zlato. Lidija je takoer dom mitolokog Tantala, koji je zbog uvrede bogova osuen na vjene muke u Tartaru. Osuen je na vjenu glad i e s vodom i voem samo malo izvan njegova dosega. LUTAJUE STIJENE Dvije stijene u moru nedaleko od Sicilije, koje ne samo da su lutale, ve bi i zdrobile svaki brod koji bi prolazio izmeu njih poput Sudarajuih stijena, samo na razliitoj lokaciji. Pedeset keri starog morskog ovjeka pomogle su Argonautima da preive tu opasnost na njihovom povratku iz Kolhide sa zlatnim runom. MARATON Ravnica sjeverno od Atene i mjesto slavne Grke pobjede nad Perzijancima, iju vijest je pronio Atenjanin trajui cijelim putem. Na toj je ravnici Tezej uhvatio Lapita Periteja kako mu pokuava ukrasti konja. Tom prilikom njih dvojica su postali doivotni prijatelji. MEDEJA Slavna arobnica, kerka kralja Eteja. Medeja je omoguila Jazonu i Argonautima pravo na zlatno runo koje je visilo u svetom lugu. To je uinila pomogavi Jazonu u svladavanju raznih opasnih zadataka koje je postavio njezin otac, te je jo i zaarala zmaja koji je uvao runo kako bi Jazon mogao pobjei bez buke. Kasnije se udala za atenskog kralja Egeja i

pokuala otrovati njegovog sina Tezeja. MEDUZA Jedina smrtnica od monstruoznih Gorgona, koju je ubio Perzej. injenica da je Perzej koristio reflektirajui tit, koji mu je dala Atena, kako bi izbjegao direktan pogled na Meduzu govori kako je ona imala mo pretvaranja u kamen svakoga tko bi ju pogledao. Mnoge verzije mita govore kako se pretvarao u kamen onaj koga bi ona pogledala. Za Perzeja to nije bilo bitno, jer je Meduza spavala kada joj je odsjekao glavu. MELAMPUS Vidovnjak koji se brinuo za zmije ije su majke umrle. Jednom se Melampus probudio zatekavi zmije kako mu liu ui, te je od tada dobio mogunost razumijevanja jezika ivotinja i insekata. Melampus je izlijeio keri kralja Proteja od ludila, koje im je izazvala Hera te su lutale zemljom mislei da su krave. MELTEMI Mirni sjeverni vjetar kasnog ljeta u Grkoj i na Egejskom moru. Sezona jedrenja tijekom herojskog doba bila je ograniena na pedesetak dana nakon kraja ljeta. Tijekom ljeta Egejsko se more grije, te bi bilo kakva nestabilost tlaka uzrokovala naglo podizanje toplog zraka, usisavajui hladnou sa sjevera. Iznenada, iz vedrog neba sjurio bi se sjeverni vjetar uraganskom snagom. ak i u odsustvu tih stranih vjetrova, na Meltemi se moglo osloniti da e uzburkati divlje more. MENELAJ Spartanski kralj. Jedan od Grka koji su opsjedali Troju, kako bi povratio svoju enu Helenu od Trojanca Parisa. Helenu je zaarala boica ljubavi Aftrodita, te se ona zaljubila u Parisa, a u frazi pjesnika Marlowea njezino lice je pokrenulo tisuu brodova. Brodovi su nosili saveznike Menelajove u opsadu koja je dovela do konanog pada Troje. MIDA Mitoloki posjednik "Midinog dodira", moi kojom je sve to je dodirnuo pretvarao u zlato. Mida je bio kralj Frigije, podruja koje je dio dananje Turske. Jednog dana, neki od njegovih radnika donijeli su mu satira kojeg su uhvatili kako drijema u vinogradu. To bie, polu-ovjek, polu-jarac jo je bilo mamurno i vrsto vezano kako ne bi pobjeglo. Mida je odmah prepoznao Silena, desnu ruku boga Dioniza, te je naredio da ga odmah puste na slobodu. Silen je objasnio kako su se on i njegov gospodar upravo vratili s istoka gdje su irili znanje o uzgoju groa. Dioniz je doveo sa sobom nekoliko tigrova, sve vee jato sljedbenika i jednog jako pijanog satira. Silen se zaustavio u Midinom vinogradu kako bi prespavao. Sada je bio zahvalan kralju to ga je tretirao s potovanjem. Bio je zahvalan i Dioniz, koji je obeao da e ispuniti bilo koju Midinu elju. U to doba niste mogli postati kraljem, ako niste nita znali o ekonomiji, tako da Mida nije morao dvaput razmisliti. Kao najjednostavniji plan kojim e odrati svoju riznicu punom, zaelio je da sve to dotakne pretvori u zlato. Mrtei obrvama Dioniz je upitao Midu je li siguran u to, na to je ovaj potvrdno odgovorio. Tada je Dioniz mahnuo svojim ezlom od borove granice i potvrdio svoj dar kralju Midi. Mida je urno otrao kui kako bi to isprobao. Uzbuen u poetku, dodirnuo je drhtavim prstom zdjelu voa, zatim stolicu i onda vuneno janje. Kada je svo troje pretvoreno u isto zlato u trenu oka, kralj je poeo skakati kao

janje prije transformacije. "Pogledajte ovo !" povikao je, pretvarajui koiju u bljetavu masu neprocijenjivo vrijednog, sada beskorisnog prijevoza. "Pogledaj to tata moe !" vriskao je, vodei svoju kerku za ruku u vrt, kako bi ju poduio pretvaranju mutnog sjaja prirode u monoton, ali vrijedniji sjaj. Suoivi se s neoekivanim otporom, okrenuo se kako bi pogledao zato se njegova kerka tako vue. Njegove oi su ugledale, na mjestu na kojem je prije trenutka stajala njegova kerka, zlatnu statuu s nevinim i iznenaenim pogledom. Mida je pao u oaj, jer nije mogao dodirnuti niti jedan korisni predmet, a da se on ne pretvori u beskorisnu stvar velike materijalne vrijednosti. ak je i hrana gubila svu prehrambenu vrijednost idui prema njegovom elucu. Ukratko, Mida je shvatio zato ga je tako udno gledao Dioniz, kada je ovaj zatraio tu elju. Na sreu, bog je bio dobroudan, pa je dozvolio Midi da opere svoj arobni dodir u rijeci Paktol, koja je od tada postala poznata po svojim bljetavim naslagama zlata. MIKENA Stvarni grad iz herojskog doba, ija su velika bogatstva otkrivena arheolokim iskopinama. Za Mikenu se kae kako ju je osnovao Perzej, a kasnije njome vladao Heraklo i njegov roak Euristej. Heraklo je osobno trebao biti kraljem Mikene i susjednog Tirinza, ali je Hera iz zlobe postavila Euristeja za kralja. MIKENSKO DOBA Razdoblje visokog kulturnog dostignua, koje je postalo osnova za kasnije mitove i heroje. Nazvano je po Mikenskom kraljevstvu i arheolokom mjestu gdje su iskopane fantastine zlatne rukotvorine. Mikensko doba prekinuto je masovnim unitenjima Grkog mranog doba. MINOJSKA KULTURA Dio ili nastavak kulture bronanog doba na Kreti, to je potvreno arheolokim otkriima u Knososu. Nazvano je po kralju Minosu, to je pomalo udno, jer su "Minojci" u Knososu oboavali enskog boga i vrlo vjerojatno vlast povjeravali vodeim sveenicama, a ne kraljevima i sveenicima. MINOS Kralj Krete ije su uvrede bogovima rezultirale roenjem Minotaura. Grki bogovi su ponekad pokazivali udan osjeaj za pravdu. Kralj Minos je uinio bezbroj stvari zbog kojih bi trebao biti onemoguen u postizanju boljeg poloaja u ivotu poslije smrti. Kada su ga izazvali da dokae svoje pravo na prijestolje Krete, on je zatraio od bogova da mu poalju znak. Boanstva su se odmah odazvala inei da predivni bijeli bik izroni iz mora. Minos je bio tako oduevljen, da je odluio ne ponuditi bijelog bika za rtvu kao to se oekivalo, ve je poslao drugog bika iz svog stada. To je tako razljutilo boga mora Posejdona, te je ovaj uinio da se Minosova ena zaljubi u bijelog bika. Iz te veze roen je Minotaur. Kada je Minos krenuo u opsadu Megare, princeza tog kraljevstva se zaljubila u njega. Saznavi kako sigurnost grada ovisi o besmrtnom pramenu kose koji je rastao na glavi njenog oca kralja, njezina strast prema Minosu natjerala ju je na izdaju. Odsjekla je pramen i Megara je pala. Moe biti da ju je ba Minos naveo na taj in. U svakom sluaju pokazao se vrlo nezahvalnim odbacivi njzinu ljubav i pustivi je da se utopi, ili ju je on utopio. Prema Atenjanima, Minos je bio izuzetno zao kralj, dok su ga drugi smatrali mudrim i pravednim. Sigurno je samo da su ga bogovi nagradili u ivotu poslije smrti, postavivi ga za jednog od troje velikih sudaca mrtvih.

MINOTAUR udovite, polu-ovjek, polu-bik, koje je prodiralo rtvenike baene u Labirint. Roen iz veze kraljice Pasife i bika, koje su sredili bogovi, Minotaura je konano ubio Tezej. udovite su opisivali kao ovjeka s glavom bika. U srednjem vijeku, umjetnici su ga prikazivali kao bika s glavom i trupom kao u ovjeka. MORE Morska autocesta po kojoj su mnogi heroji kretali u avanture i po kojoj su drevni Grci irili svoju civilizaciju. Morska plovidba je u herojsko doba bila opasan pothvat. Sezona jedrenja bila je ograniena samo na pedesetak dana nakon ljeta. ak i pod najboljim okolnostima, drevni su mornari plovili drei kopno na vidiku, napredujui od obale do obale noei na plaama. MRANO DOBA Razdoblje od 12. do 9. st.pr.Kr. Mikenskog carstva. Neki nagaaju opustoili Mikensku kulturu, dok posljedica unutarnjih previranja dogaaja. NAJADE Vile proljea, jezera i rijeka. Kao i ostale vile, najade su bile mlade i lijepe ene. Bile su boanske, ali ne i besmrtne. NAKSOS Otok u Egejskom moru. Ovdje je Tezej napustio Arijadnu, nakon to mu je ona pomogla u bijegu iz Labirinta. Neki kau kako ju je ostavio na obali sluajno, jer ga je plima odnijela na puinu, dok drugi tvrde kako se Tezej zaljubio u njezinu sestru Fedru. Arijadna je tugovala za Tezejom, ali ju je utjeio bog Dioniz oenivi ju. NARCIS Zgodan mladi na kojega su utjecali da se zaljubi u svoj vlastiti odraz u jezeru zato to je slomio srce snutkinji. Vila Eho se zaljubila u njega, ali nije mogla adekvatno izraziti svoju ljubav, jer je osuena na ponavljanje tuih rijei. Njezina ljubav nije bila uzvraena, te je ona venula sve vie dok samo njen glas nije ostao. Narcis je takoer eznuo pored jezerca, umirui ili od gladi ili zbog prevelike samozaljubljenosti. NEKTAR Napitak bogova, koji je donosio besmrtnost svakom smrtniku dovoljno sretnom da ga kua. U ovom sluaju, nektar je bio poput ambrozije, hrana bogova. Kraa bilo koje od ovih poslastica bio je ozbiljan prekraj. Tantal je bio osuen na vjenu e i glad, s voem i vodom malo izvan njegova dohvata, jer je ukrao ambroziju od bogova. NEMEJSKI LAV Neprirodna zvijer s neprobojnom koom, ipak je stradala, te je odnesena u Mikenu, kao jedan od Heraklovih zadataka. Te zadatke dao je Heraklu njegov roak Euristej, koji se sakrio u smonicu kada je vidio kako veliki heroj dolazi s lavom na ramenima. koje je uslijedilo nakon unitenja da su Dorani sa sjevera eljeznim orujem drugi smatraju da je propast kulture i pobune ili moda kombinacija ovih dvaju

NEREIDE Pedeset keri morskog boga Nereusa, od kojih je jedna dala Tezeju krunu ukraenu draguljima. To je bilo jednom prilikom, kada je Tezeja izazvao kralj Krete Minos da zaroni u more po prsten koji je bacio, te tako dokae da je uistinu sin boga mora Posejdona. Uglavnom, Nereide su spasile Jazona i Argonaute Lutajuih stijena. One su vodile Argo sigurno izmeu hridi prije nego to su se stijene skupile drobei svoju rtvu. NEREUS Morski bog, znan kao stari morski ovjek. Nereus, za kojega se smatralo da je vrlo star i odgovarajue tomu mudar, bio je otac Tetis, Amfitrite i drugih Nereida. NESUS Kentaur kojega je ubio Heraklo strijelama umoenim u Hidrin otrov. Umirui Nesus prevario je herojevu enu da sauva njegovu krv za ljubavni napitak, koji je kasnije ubio Herakla kada je obukao koulju natopljenu Nesusovom krvlju. OCEAN Rijeka, utjelovljenje boanstva, koja je izvirala iz Podzemlja i tekla oko ravnog planeta Zemlje. Kada je heroj Odisej putovao u Had po savjet proroka Tirezije, preao je Ocean kako bi doao do kraljevstva mrtvih. ODISEJ Kralj otoka na zapadnoj obali Grke, jedan od heroja koji su se borili u trojanskom ratu. Na svom povratku iz Troje, Odisej i njegovi sudruzi upali su u niz nevolja. U jednom trenutku njihov brod je otpuhnut znatno van kursa, pa su stali uz mali poumljeni otok gdje su ostavili vesla i poli traiti zalihe za put. Odisej je primjetio vei otok u blizini s kojeg su dolazili zvukovi meketanja koza. To je ohrabrilo njegov prazan eludac, te je poveo skupinu mornara na izvianje. Na otoku su uz jednu pilju pronali cijelo stado koza, a unutar pilje sira i mesa koliko se moglo samo poeljeti. Uivali su u ugodnom smjetaju kada je pastir doao natrag kui. Sam pogled na njega zaokupio je panju svih Grka. Bio je visok poput kue s jednim okom nasred ela. On je bio jedan od Kiklopa, ogromnih kovaa koji su sagradili Olimp za bogove. Zvao se Polifem i ivio je sa svojim susjedima i njihovim stadima poput pustinjaka. Ako su Grci bili okirani, Polifem je bio ugodno iznenaen., jer je pred njim stajala skupina koja e mu obogatiti prehranu. Poto je na ulaz pilje otkotrljao ogroman kamen, koji ne bi pomaknula ni grupa heroja, zgrabio je dvojicu Odisejevih ljudi i razbivi im glave o pod strpao ih u usta. Onda je podrignuvi otiao u kut i veselo utonuo u san. Odisej je naravno bio izvan sebe od brige, jer se zapitao u to je to upleo svoje ljude. Nije bilo druge nego provesti no u jezivom ekanju, jer kamen s ulaza nikako nisu mogli pomaknuti. Ujutro je Kiklop pomakao masivni kamen, izveo svoje koze na ispau ili u tor, te vratio kamen na ulaz. Te noi je pojeo jo nekoliko Grka za veeru. Oajan, Odisej je smislio plan. Ponudio je za poetak Kiklopa vinom, koje je bilo izuzetno jako i koje su mornari donijeli sa sobom na obalu. Grci su namjerno mijeali vino s vodom, kako mi mu smanjili jakost, ali kako Kiklop nikada nije pio vino, ono mu je razblaeno ili ne udarilo u glavu. Prije nego se onesvijestio, upitao je Odiseja kako se zove. "Nitko," odgovorio je heroj. "Pa, gospodine Nitko, ti mi se svia," rekao je Kiklop opijeno. "Zapravo

tako mi se svia da u ti uiniti uslugu. Pojest u te zadnjeg." S tim ohrabrujuim rijeima ubrzo je zaspao. Odisej je odmah naredio svojim ljudima da zaponu s radom. Naotrili su jedan kraj kolca i stavili ga na vatru. Onda su ga svi zajedno zaboli u Kiklopovo oko. U agoniji je Polifem pokuavo zgrabiti svoje muitelje, ali su mu oni cijelu no izmicali. "Pomo, doite brzo!" uzviknou je u jednom trenutku, te su njegovi prijatelji Kiklopi dotrali. "to se dogodilo?" povikali su na ulasku u pilju. "Osljepljen sam i u agoniji," grmio je Polifem. "Tko ti je to uinio?" odvratili su. "Nitko," ree Polifem. "U tom sluaju," odgovorie Kiklopi dok su odlazili, "nisi nas niti trebao gnjaviti." Ujutro je po obiaju pozvao svoje stado i maknuo kamen kako bi mogli izai. Postavio se na vrata kako bi sprijeio Grke da izau. Mrmljajui s velike udaljenosti svom ovnu, traio je suosjeanje s njegovom nesreom. "to god radio," rekao je ivotinji, "ne vjeruj Grcima." To govorei, pomazio je ivotinjska vunena lea i poslao ga izvan pilje. Nije znao da se Odisej uhvatio za ovnov trbuh, a i ostali suputnici Odisejevi su na slian nain izali iz pilje. Kada je Polifem shvatio da je prevaren, potrao je na obalu, gdje su Odisej i njegovi ljudi veslali u sigurnost. Heroj nije odolio, a da ne kae neto za rastanak. "Samo da zna, moje ime je Odisej, " vikao je preko vode. "Za tvoju nevolju je kriv Nitko, nitko do tebe samog." Proklevi ga Polifem je bacio gromadu koja je skoro potopila brod, ali su veslai jo jae zaveslali ostavivi slijepog Kiklopa nemono na obali. Kasnije su Odisej i njegovi mornari naili na neki drugi lijepi, ali pomalo jezivi otok, pa se Odisej dvoumio o tome tko e poi traiti zalihe. Kako je on zadnji put vodio ljude na obalu, te ga je zamalo pojeo Kiklop, ovaj put je odluio poslati nekog drugog s pola posade. Ostali su ostali u logoru i ekali na izviae zahvaljujui sretnoj zvijezdi to oni nisu morali poi. Njihove brige su bile opravdane. Izviai su stigli do udobne kuice na istini, gdje ih je lijepa ena pozvala na aj. Ve su uoili kako je dvorite puno iznenaujue poslunih lavova i vukova, ali su odluili prijei preko tog loeg znaka koji je upozoravao na nekakvo zlo. Svi osim jednog mornara su prihvatili poziv i uli unutra. Ondje se pokazalo kako je njihova domaica zapravo arobnica po imenu Kirka, koja ih je pretvorila u svinje. Jedini lan posade koji nije doivio takvu sudbinu otiao je sve javiti Odiseju, koji je osjetio kako je odgovoran za svoje ljude ili bolje reeno svinje. Dok se pribliavao kuici naletio je na boga Herma. To moda i nije bio sluajan susret, jer oni Olimpijci koji mu nisu zagoravali ivot nastojali su mu pomoi, pa su slali ovog glasnika s pravovremenom pomoi. Pomo je bila u obliku arobne, proljetne vrste bilja koja je, kako je Herm uvjeravao Odiseja, protutea vjetijim arolijama. Jasno je da ga Kirka nije doekala s pozdravom, ve je podigla svoj arobni tapi kako bi ga pretvorila u svinju, kada je Odisej isukao svoj ma kako mu je Herm naloio, te pruio biljku prema kirkinom nosu poput miriljave soli i rekao: " Baci tapi ili su tvoji arobnjaki dani zavreni !" (Ili neke rijei slinog efekta.) Kirku je to tako uzdrmalo da ne samo da nije bacila ari na Odiseja, ve je i sve njegove ljude vratila u prvobitni oblik. Ona i Odisej su postali veliki prijatelji. Heroj je ostao s njom nekoliko dana, a kada je odluio krenuti na put dala mu je vane savjete glede opasnosti koje su pred njim. Ba je Kirka rekla Odiseju kako e morati skrenuti usput u Had, jer samo mu slijepi prorok Tirezije moe rei kako stii kui, a on je mrtav. Tako je Odisej plovio na zapad dok nije stigao do Oceana, iroke rijeke koja je kruila oko Zemlje (bar su tako vjerovali stari Grci). Tu je konano naao

granicu Hada. Na uu paklenskih rijeka Stiks i Aheron, iskopao je rupu i u nju ulio rtvenu krv. Na to su se duhovi umrlih ustali, eljni ivotne tekuine kako bi povratili svoju ivotnu snagu. Odisej ih je sve drao na jednom mjestu, dok nije naao Tireziju, a onda je odluio govoriti i s drugim duhovima slavnih osoba. Meu njima je bio i veliki junak Ahilej. Ahilej je bio najbolji od svih Grka koji su opsjedali Troju. Ubio je trojanskog heroja Hektora u borbi jedan na jedan, a njega samog su ubili uz pomo boga Apolona. Sada je uivao najvie poasti meu mrtvim herojima. Odisej ga je pozdravio kao prvog meu smrtnicima dok je bio iv i sada kao ravnog bogovima iako je bio u Hadu. "Dosta lijepih rijei Odiseje !" Ahilej ga je prekinuo. "Radije bih bio ponizni seljak, i iv ovjek, nego kralj ovih jadnih mrtvaca." Oduevljen donekle vijestima o sinovljevim herojstvima, otiao je preko polja Asfodela, sivog i jezivog bilja. Tako je Had opisao pjesnik Homer. Iako su drugi pjevali o Elizejskim poljima, gdje su ljudi poput Ahileja ivjeli u fantastinom drutvu, ugodnoj okolini, u herojskim potjerama u lovu i banketima, Ahilejeve rijei uvijek vise nad tim tvrdnjama. Iako vas eka naporan posao, puno je slae osjetiti jutarnje ruiasto svjetlo pod otvorenim nebom, nego udan raj na rubu zapadnog svijeta. Od tada se Odisej susreo s nizom izazova, od kojih su prvi bile arobne Sirene. Bile su dvije ili tri Sirene, koje su imale tijelo ene s ptijom glavom i stopalima, ili ptije tijelo sa enskom glavom i glasom. Neki kau kako su dobile taj oblik kada su kao goe boice Demeter prisustvovale otmici njezine kerke Persefone, koju je izveo Had, bog mrtvih. Persefona je skupljala cvijee na livadi, kada se odjednom otvorila velika pukotina u zemlji iz koje je u svojoj koiji izaao Had. Zgrabio je Persefonu i odvezao se natrag u svoje kraljevstvo. Boici etve Demeter srce je bilo slomljeno, te dok je ona lutala cijelom zemljom u potrazi za svojom kerkom, usjevi su propadali i vladala je vjena zima. Na kraju su Hada uvjerili da preda Persefonu est mjeseci svake godine,a to je proljetno i ljetno doba kada cvijee cvjeta, a zemlja ponovo donosi plodove. Onih pola godine koje kraljica Hada provodi u Podzemlju, poklapa se s neplodnom sezonom. Sirene su u meuvremenu kanjene ptijim nogama, jer nisu sprijeile otmicu, ili su dobile krila kako bi proirile Demetrino podruje potrage za Persefonom. Kasnijih godina smjestile su se na hrid na zapadu blizu obale dananje Italije. Ondje su svojim ugodnim pjevanjem, svirajui lutnje i lire, vodile mornare u popast. Oni koji su uli njihovu ukletu melodiju, izgubili su sve pomisli na dom, te su venuli na sirenskim stijenama sve dok nisu umrli. Ili su izgubili sve mornarske vjetine to je rezultiralo brodolomom. Kada su pokraj njih prolazili Argonauti, na povratku iz Kolhide, Orfej je spasio svoju druinu pjevajui i svirajui liru. Neki kau kako je jednostavno utopio Sirene, dok drugi tvrde kako je samo ljepe pjevao. Upozoren od Kirke na glazbenu reputaciju Sirena, Odisej je takoer spasio svoju druinu prolazei pored njihove jazbine. Zaepio je ui svima od iz svoje posade, ali je svoje ostavio nezaepljene eljevi uti o emu se to kod Sirena radi. Zatitio se u sluaju da ne odoli pjevu, tako to se vezao za jarbol. Na taj nain nije mogao zgrabiti kormilo i krenuti prema stijenama, na koje bi ga Sirene pozvale. Slijedee to je Odisej morao proi postalo je poznato po uzreici "proi Scile i Haribde". Haribda je bio vrtlog u uskom prolazu izmeu Italije i Sicilije. Puno puta na dan to je udovite gutalo i ponovo vraalo more koje ga je okruivalo. To je stvaralo ozbiljnu potekou pri navigaciji. Odisej je odluio riskirati, jer je alternativa bila jo gora. To su bile Lutajue stijene, koje bi zdrobile svaki brod koji bi pokuao proi izmeu njih. To nisu bile one Sudarajue stijene izmeu kojih je proao Jazon i Argonauti na putu prema Kolhidi u potrazi za zlatnim runom. Kako ne bi dolo do zabune, Jazon se susreo sa Sudarajuim stijenamana putu za Kolhidu, dok je Lutajue stijene sreo na povratku. Tom prilikom su im pomogle Nereide, keri starog morskog ovjeka, koje su Argonaute sigurno

provele izmeu stijena. Odiseja je na vrtlog upozorila Kirka, te je on naredio mornarima da se dre uz hrid koja se nalazila nasuprot vrtlogu. Ono to nije rekao mornarima je to da je na hridi bila jazbina uasne Scile. Scila je u poetku bila lijepa djevojka, ali je zavrila kao udovite sa est glava i isto toliko eludaca. Odiseju je reeno da se ne odupire, ve da se osjea ponosnim te da odjene oklop i mae maem, zbog svega dobrog to mu se dogodilo. Scila je na brzinu zgrabila i progutala est mornara istodobno, dok je kapetan na to gledao u agoniji i frustraciji. Nije bilo drugog, ve jae veslati, jer bi promjena smjera znaila susret s vrtlogom. OLIMP Planina u sjevernoj Grkoj, koja se putem mnogobrojnih vrhova die preko visine od 3000 metara. Openito viena kao dom vrhovnih bogova. Ipak, u mitu u kojem se kae kako su dva diva stavila nekoliko planina na vrh Olimpa kako bi napali bogove, govori moda da su obitavali negdje na nebu, a ne na planini Olimp. OLIMPIJCI Vrhovni bogovi grkog panteona, za koje se vjerovalo da su obitavali na vrhovima planine Olimp ili negdje na nebu. Visoko u oblacima ivjeli su u velianstvenoj palai, te su se povremeno zabavljali mjeajui se u ivote smrtnika ispod njih. Kralj Olimpijaca bio je Zeus. Sjedio je na prijestolju od egipatskog mramora presvuenog zlatom. Ljubiasto ovnovo runo krasilo mu je sjedalo. Prijestolje kraljice Here bilo je od bjelokosti iznad kojeg je visio pun mjesec. Pokraj Here sjedio je Ares, bog rata. Njegovo prijestolje od uglanane mjedi bilo je prekriveno ljudskom koom. Soba s prijestoljima ili dvorana za vijeanje, bila je u sreditu raskone palae, koju su za Olimpijce izgradili Kiklopi, jednooki divovi. postojalo je dvanaest vrhovnih Olimpijaca, iako se precizni sastav boanskog vijea mijenjao tijekom vremena. Tako je na primjer, u jednom trenutku Hesta, boica srca, bila lan, ali su joj dojadile boanske spletke, te je drage volje predala svoje mjesto bogu vina Dionizu. Demetrinu kerku Persefonu ponekad su, ali ne uvijek, smatrali lanicom dvanaestorke. Kao Hadovoj eni prijestolje joj je bilo u Podzemlju. Ni bog mrtvih, Had osobno nije spadao u Olimpijce ioako je bio Zeusov brat. S druge strane, Posejdon, Zeusov drugi brat uivao je u svim arima na visinama Olimpa kada nije plovio u svojoj morskoj koiji. esto su ga prikazivali kako nosi koplje s tri otrice ili trozubac, simbol njegove moi kao boga mora. Ostali u panteonu su bili Afrodita, boica ljepote, i njezin mue Hefest, vodei obrtnik bogova; Herm, glasnik Olimpijaca, i Apolon, bog proricanja i lijeenja. Atena je esto nosila koplje, jer je osim obrta bila i boica rata takoer. Artemida kao ena lovac, bila je opremljena lukom. ORFEJ Izuzetno daroviti putujui pjesnik koji je pokuao spasiti svoju mrtvu enu iz Podzemlja. Orfeja je svirati liru naio Apolon, a vjetina sviranja mu je bila takva, zajedno s umiljatou glasa, da je oaravao divlje ivotinje i ak uspjevao izvui iz zemlje drvee s korjenjem koje bi ga tada slijedilo u stopu. Jazon i Argonauti su ga poveli sa sobom u potrazi za zlatnim runom, a ba ih je Orfej spasio brodoloma nadglaavajui izdajniki zov sirena svojom glazbom i pjevanjem. Orfej se zaljubio u vilu Euridiku i imali su lijep ivot sve dok ju jednog dana nije progonio sin Apolonov, nie boanstvo Aristo. U pokuaju bijega stala je na otrovnu zmiju, koja ju je ugrizla te je ova potom umrla.

Neutjean, Orfej je pronaao pilju koja je vodila u Had te ju je slijedio u Podzemlje. Ondje je svojom glazbom tako oarao kralja mrtvih, da mu je ovaj dozvolio da povede Euridiku natrag u vanjski svijet, ali pod jednim uvjetom. Uvjet je bio toliko jednostavan, da bi prvo trebalo malo objasniti zato Orfej to nije uspio provesti. Moda je tomu razlog to nije mogao vie ekati ni trenutka kako bi ugledao svoju ljubljenu. Moda je htio podjeliti svoje oduevljenje ptijim pjevom i suncem kako su se pribliavali otvoru pilje. Moda je pak elio da Euridika uje njegovu najnoviju pjesmu koju je izvodio na liri. U svakom sluaju, uinio je ba ono jedino to nije smio. Okrenuo se i pogledao Euridiku, te ju je tim inom zauvijek izgubio. Orfej se zakleo kako nikada nee voljeti drugu enu, i vjerojatno je ta njegova nepokolebljivost bila uzrokom, da ga neke divlje ene iz Trakije rastrgaju u napadu ljubomore. Bacile su mu glavu u rijeku, koja je plutajui pjevala sve do ulaska u more. ORION Ogroman lovac, kojeg je ubila Artemida. Boica je provodila puno vremena lovei s Orionom, to je bilo neprihvatljivo njezinom bratu Apolonu, pa je odluio stati na kraj toj vezi. Naveo je Artemidu da strijelom pogodi neto okruglo to se naziralo na puini. Ispostavilo se kako je pogodila glavu Orionovu dok je ovaj plivao. PAKTOL Frigijska rijeka sa znaajnim naslagama zlata iz drevnih vremena. To se pripisuje legendarnom kralju Midi, kojemu je dana mogunost da sve to dodirne pretvori u zlato. Kralj je uvidio nedostatke takve moi te mu je dozvoljeno da svoj "dodir" opere u rijeci. Mitologija se u ovom sluaju poklapa s povijesnom injenicom da je rijeka Paktol bila izvor bogatstva kralja Kreza, koji je vladao u 6. st.pr.Kr. I ledgendarni Mida i povijesni Krez ostali su zapameni po frazama: "Midin dodir" i "biti bogat kao Krez". PAN Bog pastira i stada, sin Herma i vile. Pan se rodio s jareim nogama i rogovima zbog ega ga se roena majka odrekla. Ni kao odrastao bog nije bio popularniji meu vilama. Eho je kao posljedicu bijega pred njim izgubila glas te je osuena na vjeno ponavljanje rijei drugih ljudi. Druga vila koja je pred njim pobjegla pretvorena je u trsku, to je inspiriralo Pana na izum pastirske frule izraene od snopa trske razliitih duljina. Smatra se da je Pan uzrok iznenadnog osjeaja straha koji se ponekad javlja bez razloga, pogotovo na pustim mjestima. Odatle naziv "Panika". PARIS Trojanski princ, koji je uzrokovao Trojanski rat otevi Helenu, enu spartanskog kralja Menelaja. Grki saveznici Menelajevi opsjeli su Troju, te na kraju doveli do njezinog pada. Njihov najvei junak bio je Ahilej, koji je ubio trojanskog junaka Hektora u borbi jedan na jedan. Ahileja je ubila strijela iz Parisovog luka koju je navodio bog Apolon. PARTENON Hram boice Atene u atenskom Akropolisu. Partenon je izgraen za vrijeme Periklovog zlatnog doba. Veliki orator i dravnik nadgledao je njegovu izgradnju. To je bilo u vremenu dugo nakon mitolokih heroja, ali su skulpture, koje su ukraavale vanjski izgled zgrade, prikazivale njihove gozbe zajedno s besmrtnim bogovima. Prikazivale su borbu Lapita s kentaurima, Olimpijce protiv Giganta i moda scene iz trojanskog rata.

Partenon je simbolizirao mo i religijsko uvjerenje grada Atene. Kasnije je postao crkva, a kada je Grka postala dijelom turskog carstva pretvoren je u damiju. Relativno netaknut bio je do 1687., kada su Veneani, bombardirajui Turke, nehotice pogodili skladite baruta unutar zgrade. PASIFA ena kralja Minosa s Krete. Kada se bogovi poslali Minosu predivnog bijelog bika, on ga nije rtvovao, iako je to trebao. Za kaznu, Pasifa je uvedena u strasnu vezu s bikom, to je dovelo do roenja Minotaura, udovita koje je bilo polu-ovjek i polu-bik. Minos je sagradio Labirint kao utoite za Minotaura, a neki kau i za njegovu enu Pasifu takoer. PEGAZ Krilati konj, koji je roen od krvi Gorgone Meduze kada joj je glavu odrubio Perzej. Pegaz je oboavao piti iz Pirenskog izvora u Korintu. Tu je heroj Belerofon, traei neto s im bi mogao napasti Himeru, naao Pegaza i ukrotio zlatnim uzdama koje mu je dala Atena. PELIAS Kralj Jolkusa, koji je oteo Jazonovom ocu Esonu pravo na prijestolje i poslao Jazona za zlatnim runom. Kada se heroj vratio s uspjeno obavljenog zadatka, doveo je sa sobom arobnicu Medeju, koja je ostvarila obiteljsku osvetu prema Peliasu. Povratila je Esonovu mladost kuhajui ga u kotlu s arobnim biljem, te je kasnije isto ponudila i Peliasu. On nije preivio proces. PERIFET epavi razbojnik s buzdovanom iz Epidaura. Heroj Tezej zaradio je ranu slavu oistivi put izmeu Trezena i Atene od pljakaa i nasilnika. Perifet je bio prvi od njih. Tezej je tek izaao iz svog rodnog mjesta, kada je naiao na tog epavog razbojnika. Perifet je drvenu palicu obloio slojem metala kako bi je jo vie ojaao. Ba ju je namjeravao isprobati na Tezejevoj glavi, kada mu ju je heroj izbio iz ruku. Tezej je kasnije proirio svoje naelo koje je ustanovljeno kada je Perifetu zadao smrtni udarac njegovom vlastitom palicom. Tada je uspostavio kredo po kojem e se istom mjerom vratiti napadau kao to je on to elio ili uinio rtvi. PERITEJ Kralj Lapita, suputnik Tezejev. Njihovo prijateljstvo je zapoelo, kada je Tezej uhvatio Periteja u krai, te spoznao njegovu pravu narav. Peritej je pomogao Tezeju pri otmici mlade spartanke Helene, a zauzvrat je Tezej pomogao Periteju u zloslutnom pokuaju otmice Persefone, kraljice Podzemlja. Njih dvojicu je tom prilikom Had zalijepio za klupu te ih izloio muenju. Tezeja je kasnije oslobodio Heraklo, ali je Peritej ostao ondje za vjenost. PERSEFONA Lijepa ki Zeusa i Demeter, ponekad smatrana jednom od Olimpijaca. Dok je jednog dana brala cvijee na livadi, oteo ju je Had ija je koija izala iz pukotine u zemlji. Demeter, boica etve, bila je slomljena te dok je lutala cijelom zemljom u potrazi za svojom kerkom, usjevi su propadali i vladala je vjena zima. Na kraju su Hada uvjerili da vrati Persefonu na est mjeseci svake godine, kada je vladalo proljee i ljeto, a cijee cvalo i zemlja donosila plodove. Onih pola godine koje Persefona provodi s Hadom u Podzemlju poklapa se s neplodnim dijelom godine. Heroji Peritej i Tezej

pokuali su oteti Persefonu i vratiti je u zemlju ivih. PERZEJ Sin Zeusov, herojski unititelj Gorgone Meduze. Kralja Akrijija iz Argosa upozorilo je proroite kako e ga ubiti sin njegove kerke Danaje. Zato je ovaj odmah zakljuao svoju kerku u kulu i bacio klju. Ali je bog Zeus ipak uao maskiran u zlatni tu, to je rezultiralo roenjem Perzeja. Kada se to dogodilo, Akrijij je stavio svoju kerku i dijete u mjedenu krinju i poslao u more. Moda je oekivao da e krinja potonuti poput kamena, ali se ona odrala na vodi i stigla do obale otoka Serifa. Ondje je ribar po imenu Diktis naao neobinu naplavinu, te se starao o njenom sadraju. Tako je Perzej odrastao na skroman nain. Onda se jednog dana ribarev brat, koji je bio kralj tog podruja, poeo zanimati za Perzejevu majku Danaju. "Ostavi moju majku na miru," inzistirao je Perzej vrsto stisnutih aka. Kralj Polidekt nije imao izbora nego odstupiti, odnosno razvio je suptilan nain ispunjenja svojih elja. "U redu, u redu, ne uzrujavaj se," rekao je Perzeju. Tada je rekao Perzeju kako trai ruku druge djevojke po imenu Hipodameja. "Oekujem kako e svaki od mojih lojalnih podanika donijeti mladoj poklon," rekao je to, znaajno pogledavajui Perzeja. "to mi ti nudi ?" Kako Perzej nije odmah odgovorio, Polidekt je nastavio: "Grupu konja ? Koiju s kompliciranim ureajima ? Ili sanduk dragog kamenja moda ?" Perzej se vrpoljio zbog neugodnosti. "Ako misli moju majku ostaviti na miru, rado u ti dati sve to posjedujem, a to je naalost vrlo malo. Konji, koije, dragulji to god poeli, sve bih ti dao kada bih to posjedovao. Znoj s moje obrve, snagu svoje desne ruke, bilo to. Otrao bih maraton, da se ove godine odravaju Olimpijske igre. Pretraio bih sva mora za blagom, proao bih sve kutke na Zemlji. ak bih ti donio i glavu Meduze osobno, kada bi to bilo u mojoj moi. Zastajui da uzme dah, Perzej se okirao kada je tiinu prekinula jedna rije: "Moe !" "Molim ?" zapitao je Perzej. "Rekao si kako e mi donijeti Meduzinu glavu," odgovorio je Polidekt. "U redu donesi je." I tako je Perzej jednog lijepog jutra otiao u potragu za zmijolikom veprovskom glavom Gorgone koja je imala mo pretvaranja u kamen svakog koga bi pogledala. Na sreu saveznica mu je bila Atena. Boica obrta i rata imala je svoje razloge zbog kojih je eljela Meduzinu smrt, te je s oduevljenjem savjetovala Perzeja. Zato je Atena mrzila Meduzu nije potpuno jasno. Najvjerojatnije objanjenje je to da je Gorgona dok je jo bila lijepa mlada djevojka oskrvnula jedan od Ateninih hramova. Zbog tog svetogra Atena ju je pretvorila u udovite, ali joj to oito nije bila dovoljna kazna. Sada je Atena eljela Meduzinu glavu kao ukras za svoj tit, kako bi mu poveala moi zbog gorgoninog stranog pogleda. Atena je rekla Perzeju gdje moe pronai posebnu opremu potrebnu za taj zadatak. "Potrai vile koje uvaju ljem nevidljivosti," savjetovala je mladog heroja. Perzej ju je upitao gdje moe pronai te vile. "Pitaj sive sestre, Greje, vjetice koje su djelile jedno oko. One znaju, ako ti ele rei." A gdje su Greje ? "Pitaj onoga koji nosi nebesa na leima. Atlasa, odmetnutog Titana, koji plaa vjenu cijenu zbog neposluha prema svemonom Zeusu." U redu, u redu, ali gdje je taj Atlas ? "To je jasno, na zapadnom kraju svijeta." Prije nego to ga je poslala na taj izazovni put, Atena je posudila Perzeju zrcalni tit i savjetovala ga kako e ga upotrijebiti. Iako su njene upute bile prilino openite, Prezej je ipak pronaao Atlasa, koji je klimajui

glavom pokazao u smjeru oblinjih pilja, gdje e Perzej pronai Greje. Perzej je uo jednu verziju mita po kojoj su te sestre, iako sijede od roenja i u nedostatku vie od jednog oka za sve njih, bile ljupke poput mladih labudova. Razoaro se kada je shvatio da su rune poput ljudodera, a ni ljubaznost im nije bile jaa strana. Naravno da su znale gdje ive vile, ali to je Perzej morao izvui iz njih. Ukravi im to jedino oko, natjerao ih je da mu kau gdje se nalaze vodene vile. Neke verzije mita kau kako su vodene vile bile zapravo vrtne raznolikosti. Zapravo su se zvale Najade i bile su puno nia boanstva od Olimpijaca, s malim ogranienim moima. Nisu bile ak ni besmrtne, te su bile vezane za vodeno carstvo. Ba kao to su i Driade bile vezane uz drvee ili Nereide uz ocean, Najade su bile vile koje su ivjele u jezercima i lokvama. Tako kada se mladi Narcis zaljubio u vlastiti odraz u jezeru, slomio je srce vili koja je u njemu ivjela te je osuena na ponavljanje Narcisovih uzdaha i mrmljanja kao eho. Zapravo, Eho joj je bilo ime. Isto tako kada je mladi Hilas traio vodu za putovanje na Argu, neke vile su bile toliko oarane njime da su ga povukle u dubinu kako bi vjeno s njima ivio, na veliku alost Herakla iji je titonoa bio. Po jednoj verziji mita o Perzeju, kae se kako se Najade bile vrlo posebne ivui u tamnim i beivotnim vodama rijeke Stiks. Takoer su bile poznate po loim higijenskim navikama, tako da ih se moglo namirisati s velike udaljenosti. Tako se moda objanjavaju nejasne moi ienja rijeke iz pakla. Na kraju je Perzej naao vile i dobio opremu. Ona se sastojala od ljema nevidljivosti, krilatih sandala i posebne torbe za noenje Meduzine glave. Meduza bi zadrala moi svoga pogleda ak i nakon smrti, pa je trebalo skriti glavu sve dok se ne bi ukazala potreba iskoritenja te moi na nekom neprijatelju. Bog Herm je takoer pomogao davi Perzeju specijalno sjeivo, dijamantni ma ili srp. Neki kau kako mu je krilate sandale dao Herm, a ne vile. Tako je Perzej bio opremljen, a neki bi rekli i preopremljen za taj zadatak. Brz bijeg bio bi nuan nakon ubijanja Meduze, budui da je ona imala dvije podjednako monstruozne sestre koje bi je zacijelo osvetile, a imale su zlatna i mjedena krila koja bi ih ponijela u brzu potjeru za ubojicom. Zato su krilate sandale bila dobra ideja. Ali ako su te supersandale garantirale najbri mogui bijeg, zato se muiti sa ljemom nevidljivosti, zbog kojeg ga Gorgone nikako nisu mogle pronai, ak i kada ne bi morao brzo otii ? Razlog je u tome da bi mit bio bolji. I tako je Perzej pronaao Meduzinu pilju u kojoj je bilo mnogo okamenjenih ostataka prethodnih posjetitelja i naao Meduzu kako spava. ak i tim arobnim arsenalom oruja koje je nosio, nije bio toliko lud da ju probudi. Iako se nije moglo oekivati kako bi Meduza mogla bilo koga pretvoriti u kamen zatvorenih oiju, Perzej je svejedno iskoristio zrcalni tit koji mu je dala Atena kako bi izbjegao direktan pogled na Meduzu. Uavi, poneto neglamurozno u bitku, Perzej je odsjekao Meduzi glavu. U tom trenutku, krilati konj Pegaz, potomak Maduze i boga Posejdona, rodio se iz krvareeg vrata. Tada je Perzej iskoristio svoju opremu za bijeg i pobjedonosno otiao, prije nego su Meduzine sestre mogle reagirati. Iako su te sestre bile besmrtne, Meduza to oito nije bila. Umrla je onog trenutka kad joj je glava odsjeena, to je zahtijevalo posebno sjeivo koje mu je dao Herm. ak i nakon smrti, Meduzin je pogled mogao pretvoriti bilo koga u kamen, tako da je Perzej brzo spremio svoj trofej u posebnu torbu koju su mu dale vodene vile. Vrativi se u Serif, iskoristio je glavu na kralju Polidektu, koji je poeo proganjati herojevu majku im je ovaj otiao na pohod. Kralj Polidekt je pogrijeio gledajui sarkastino na Perzejev uspjeh, te je pretvoren u kamen. PIREN Izvor ili fontana u Korintu, omiljeno pojilite leteeg konja Pegaza. Za

jezerce se kae kako je nastalo od majinih suza za sinom kojeg je sluajno ubila boica Artemida. PLATON Grki filozof koji je ivio u razdoblju od 429-347 pr.Kr. Platon je taj koji je prvi govorio o legendi o Atlantidi, otoku-kontinentu s naprednom civilizacijom koji je potonuo u more. Filozof je naglaavao kako je Atlantida stvarno mjesto, a ne mit. On je rekao kako je to uo od nekih mudrih ljudi iz Egipta, ija se civilizacija protezala do ere kada je Atlantida bila na vrhuncu, gdje je kao ranija civilizacija od Grke unitena prirodnim katastrofama ili bar tako kau Egipani. Naziv Atlantida potjee od mitolokog Titana Atlasa, koji je svojim ramenima podupirao nebeski svod negdje daleko na zapadnom rubu svijeta. Tamo se prema Platonu nalazila Atlantida. PODZEMLJE Jedan od naziva za Had, kraljevstvo mrtvih, za koje se esto mislilo da je pod zemljom. Tako se vjerovalo kako se do Podzemlja moe stii kroz razliite pilje i upljine. Tako je kroz veliku pukotinu u zemlji izaao bog Had u svojoj koiji te oteo Persefonu koja je brala cvijee na livadi. POLEID Vidovnjak, potomak Melampusa. Zbog svojih sposobnosti, Poleida je na svoj dvor pozvao kralj Minos kada mu je nestao sin Glaukus u prolazima Labirinta i bezbrojnim dvoranama palae Knosos. Poleid je naao djeaka uguenog u zdjeli meda, a Minos ga je zatvorio sve dok ga ne povrati u ivot. U svom zatoenitvu, Poleid je prisustvovao dogaaju u kojem je jedna zmija oivjela drugu trljajui ju nekakvom biljkom, to se pokazalo uinkovitim i na Glaukusu. Sada je Minos zahtjevao da djeak naui sve vidovnjake moi proricanja. Nevoljko Poleid je pristao na dani uvjet, ali je prije nego to e otii od svog tiranina traio od Glaukusa da mu pljune u usta, pri emu je djeak odmah zaboravio sve to ga je Poleid nauio. Poleid je taj koji je savjetovao Belerofona kako da ukroti leteeg konja Pegaza. POLIDEKT Kralj Serifa koji je poslao Perzeja po Meduzinu glavu. Polidekt se zanimao za Perzejevu majku, to je ovaj namjeravao sprijeiti prihvaajui zadatak od Polidekta. Perzej se nakon uspjeno obavljenog pothvata vratio u Serif i pomou Meduzine glave pretvorio Polidekta u kamen. POLIFEM Kiklop koji je zarobio i zamalo pojeo Odiseja. Polifema je njegov otac Posejdon nagovorio da uspori herojev povratak kui iz trojanskog rata. Ztvorio je Odiseja i njegove mornare u svoju pilju te ih prodirao nekoliko noi zaredom. Na kraju je Odisej zailjio jedan kolac i ojaao ga u vatri te s njime iskopao jedino kiklopovo oko. Oslijepljeni Polifem nije mogao otkriti Grke koji su uspjeli pobjei skrivajui se ispod ovaca koje je Kiklop pustio ujutro na ispau. POLIMEDA Prema nekim izvorima, majka Jazonova. POLUKS Jedan od dvojice heroja blizanaca, brat Kastorov. Poluksa su smatrali

dovoljno boanskim kako bi mogao biti primljen u boanske dvore na planini Olimp, dok je njegov brat Kastor poslan u Had kao obian smrtnik. Muutim, Poluks nije mogao izdrati vjeno odvajanje od svog brata, pa su bogovi dozvolili blizancima da ostanu zauvijek zajedno, provodei pola godine u Podzemlju, a drugu polovicu na Olimpu. Oba brata su zapamena po zvijeu zvanom Kastor i Poluks (Blizanci). POLJA ASFODELA (CVIJETA SMRTI) Prema Homeru, obitavalite veine sjenki iz Hada. Asfodel je bila runa biljka lijepog imena, siva i jeziva biljka za Podzemlje koju su nastanile beskrvne utvare. POSEJDON Posejdon je bio bog mora, potresa i konja. Iako je slubeno bio jedan od vrhovnih bogova s planine Olimp, provodio je veinu vremena u svom vodenom carstvu. Posejdon je bio brat Zeusa i Hada. Ta tri boga su podijelili svijet meu sobom. Zeus je postao vladar neba, Had Podzemlja, dok je Posejdon dobio vodu, i svjeu i slanu. Iako je bio mnogo razliitih rijeka personificiranih kao bogovi, svi su oni bili pod Posejdonovom vlau. Takoer se Nereus, stari morski ovjek, nije smatrao jednakim Posejdonu za kojeg se znalo da vozi svoju koiju kroz valove s neupitnom dominancijom. Posejdon se oenio Nereusovom kerkom, morskom vilom Amfitritom. Rimski naziv za Posejdona bio je Neptun. Podijelivi nebesa, vodeno carstvo i podzemno carstvo mtrvih, Olimpijci su se sloili kako e samom zemljom vladati zajedno sa Zeusom kao kraljem. to je dovelo do brojnih teritorijalnih razmirica meu bogovima. Posejdon je s Atenom postao bog zatitnik grada Atene. Svoju snagu i naklonost demonstrirao je pogodivi Akropolis svojim trorogim kopljem, to je uzrokovalo da potee izvor slane vode. Boica Atena je nasuprot tome posadila maslinovo drvo to se pokazalo puno korisnijim. Njezina monumentalna vanost Atenjanima oituje se u velianstvenom hramu u njenu ast, Partenonu, koji i danas ukraava Akropolis. Ljudi Atene su bili paljivi, takoer potujui i Posejdona. Posejdon je bio otac heroja Tezeja, iako je smrtni Egej takoer smatrao Tezeja svojim sinom. Tezej je bio sretan s dva oca, uivajui u srodstvu s onim ocem koji mu je tada trebao. Tako je postao kraljem Atene jer je bio Egejev sin, ali se i okoristio Posejdonom kada mu je kralj Minos zadao izazovan zadatak. Taj je vladar bacio u more svoj prsten peatnjak i zatraio od Tezeja da mu ga vrati natrag. Heroj je zaronio u morske dubine i ne samo da je vratio prsten, ve je i dobio krunu od Posejdonove ene Amfitrite. Posejdon nije bio tako sklon jednom drugom slavnom heroju. Zato to je Odisej ubio Polifema, Posejdnovog sina, bog ne samo da mu je usporio povratak kui, ve ga je i suoio s ogromnim opasnostima. Na slian je nain Posejdon prokleo i enu kralja Minosa. Minos je dokazao svoje boansko pravo na vladanje Kretom tako to je od Posejdona zatraio da mu poalje bika iz mora, kojeg je obeao rtvovati. Posejdon je poslao bika, ali se bik previe svidio Minosu da bi ga rtvovao. Zbog toga je Posejdon zatraio od Afrodite, boice ljubavi, da uini da se Minosova kraljica Pasifa zaljubi u bika. Rezultat te veze bio je monstruozan Minotaur, polu-ovjek, polu-bik. Kao bog konja, Posejdon je esto uzimao njihov lik. Nije sigurno da li je uzeo taj lik kada se udvarao Meduzi, ali kada je kasnije Perzej ubio Gorgonu, krilati konj Pegaz iznikao je iz njezinog presjeenog vrata. Posejdon je ponekad davao moi mijenjanja oblija i drugima. Tako je usliio zahtjev djevojke Sene da se transformira u neranjivog, mukog ratnika Sena.

PROKRUST Domain koji je smjetao svoje goste u krevet "po mjeri". Prokrust, ije ime znai "onj koji rastee", bio je vjerojatno najzanimljiviji od svih Tezejevih izazova prilikom njegova postajanja herojem. Imao je kuu pokraj puta gdje je nudio gostoprimstvo prolaznicima, koje je pozivao na ugodan obrok i noenje u svojem specijalnom krevetu. Prokrust je objanjavao svojim gostima kako krevet ima jedinstvenu sposobnost namjetanja svoje duljine prema ovjeku koji bi legao na njega. Ono to nije objasnio bio je nain na koji se krevet prilagoava gostu. im bi neki gost legao na krevet Prokrust bi ga poeo rastezati, ako je bio prekratak ili mu je odsjekao noge, ako bi gost bi predugaak. Tezej je preokrenuo situaciju i pogubno "smjestio" Prokrusta u njegov vlastiti krevet. PROMETEJ Titan, dobroinitelj ovjeanstva. Prometej je ukrao vatru od bogova i dao je ljudima, nosei je s planine Olimp preko zapaljene grane (nain prenoenja vatre u davnoj prolosti). Kao posljedicu toga, Zeus ga je okovao za stijenu gdje mu je svakog dana orao kljucao utrobu. PROROITE Mjesto na kojem su molitelji dobivali odgovore od bogova na postavljena pitanja. Proroie je esto bilo teko razmjeti. Kralj Krez iz Lidije bio je tako bogat da je njegovo ime dobilo novi smisao, pa se znalo rei "bogat kao Krez". On se savjetovao u proroitu u Delfiju prije nego to je podigao bunu protiv Prezijskog carstva. Krezu je tada reeno kako e jedno mono carstvo pasti, ako nastavi sa svojim planom. On je to shvatio kao potvrdu svog nauma, i proroite je bilo u pravu. Naalost, carstvo koje je palo bilo je njegovo. PROTEJ Kralj Tirinza, brat Perzejeva djeda, kralja Akrijija iz Argosa. Kada je njegova ena lano optuila Belerofona za nasrtljivost prema njoj, Protej je poslao heroja kralju Jobateju iz Licije sa zapeaenim uputama u kojima ga je trebalo ubiti po dolasku u Liciju. Jobatej je to elio ispuniti tako to je Belerofona poslao na Himeru, koju je heroj i uspio ubiti. Jednom drugom prilikom, keri kralja Proteja je izludila Hera, tako da su lutale po zemlji mislei da su krave. SALMIDA Stvarni drevni grad na Crnom moru, krivo smjeten na Hellespont u mitu o kralju Finusu i Argonautima. Kao zahvalu to su ga oslobodili Harpija, Finus je savjetovao Jazona i njegove suputnike kako preploviti prolaz izmeu Sudarajuih stijena. Ta je opasnost navodno bila pred njima, na njihovoj ruti izmeu Salmide i zemlje zlatnog runa. Prava Salmida bila je iza lokacije mitolokih Sudarajuih stijena. SANTORINI Egejski otok, prvotno znan kao Tera, nastao od djelomino uruenog vulkanskog stoca. Kada je vulkan izbacio svoju magmu u ogromnoj erupciji te se uruio tijekom Minojske civilizacije, rezultirajui plimni val uzrokovao je ogromne tete na obalnim naseljima susjednog otoka Krete. To je moda inspiriralo legendu o izgubljenom kontinentu Atlantidi, naprednoj civilizaciji koja je navodno potonula u morske dubine.

SATIRI umski duhovi koji su izgledali poput ljudi s razliitim ivotinjskim obiljejima, poput konjskih repova ili jareih nogu. Silen je bio satir koji je putovao svijetom s bogom vina Dionizom irei uzgoj groa. SCILA Prelijepa djevojka koja je pretvorena u udovite koje su razliito opisivali, ali je vjerojatno imalo est pseih glava na dugim vratovima. Scilina pilja bila je na obalnoj hridi gledajui na prolaz koji je sadravao fenomenalni vrtlog zvan Haribda. Ta dvostruka opasnost zapamena je u uzreici "proi Scile i Haribde". Taj izbor podjednako stranih mogunosti stavljen je pred Odiseja na njegovom povratku kui iz trojanskog rata. On je izabrao prolaz pored Scile izgubivi pri tom est mornara. SCIRON Pljaka koji je zaustavljajo putnike tjerajui ih da mu operu noge, da bi ih zatim bacao sa stijene. Kada bi pali u more u podnoju, prodrla bi ih kornjaa ljudoderka. Tezej je uspio okrenuti situaciju kada se naao sa Scironom. SEMELA Tebanska princeza, majka Dionizova. Semela je posjedovala herojsku e za znanjem. Upozorena od Zeusa kako bi to moglo biti opasno, inzistirala je da joj Zeus pokae svoju pravu narav kao boga neba i oluje. Nastupajui udar munje potpuno je unitio heroinu. Njezin je sin morao otii u Podzemlje kako bi je vratio iz mrtvih. SENA Mlada vila koju je volio Posejdon. Jednog je dana bog rekao da e dati Seni sve to eli u zamjenu za njezinu ljubav. Zato je ona zatraila da ju pretvori u mukarca, i to u neranjivog borca. Iako je to posljednje to je Posejdon oekivao ili elio uti, ipak je to uinio, te je Sena postala Seno. Pod tim imenom Seno je postao veliki ratnik te se toliko zanio da je jednog dana zabio svoje koplje na trnicu. "Od danas, e svi", ree Seno "oboavati moje koplje poput boga." uvi to, Zeus je odluio kazniti nevjernika. Budui da je Seno bio neranjiv, veliki bog se morao posluiti lukavstvom kako bi ga ubio. Odluio je suprotstaviti mu kentaure koji bi, budui da su bili vrsti i spretni ljudi-zvijeri, trebali pronai nain kako e ga srediti. A tako je i bilo. To se dogodilo na vjenanju Tezejeva prijatelja Periteja, Lapita. Kentaurima su ne razmiljajui ponudili vino koje im je udarilo u glavu, to ih je nagnalo da otmu mladu. Seno joj je odluio pomoi te je poeo ubijati kentaure na sve strane. Ostali kentauri su ga opkolili, te videi da je neranjiv, zabili ga u zemlju. Seno se, umirui od guenja, pretvorio ponovo u enu. SENO Originalno djevojka Sena, koju je Posejdon pretvorio u navodno neranjivog ratnika. Seno je naljutio Zeusa kada je jednog dana na trnici zahtjevao da ljudi oboavaju njegovo koplje kao boga. Odluivi kazniti takvo svetogre, Zeus je pomno razmislio kako e ubiti ratnika koji je bio neranjiv u borbi. Postigao je to tako to je okrenuo kentaure protiv njega, koji su ga ubili tako to su ga zabili u zemlju gdje se uguio. SERIF

Otok u Egejskom moru. Kada je kralja Akrijija proroite upozorilo kako e ga ubiti vlastiti unuk, on je stavio svoju kerku i unuka u bronani koveg te ga bacio u more. To neobino plovilo se nasukalo na obalama Serifa, gdje je ribar Diktis dao sklonite putnicima u njemu. Na kraju je ribar nagraen za svoju ljubaznost naslijedivi Polidekta kao kralj otoka. SFINGA udovite sa enskom glavom, krilima grifina i tijelom lava. Singa je zaustavljala putnike na putu za Tebu i postavljala im zagonetke. Ako bi odgovorili krivo, umrli bi. Heroja Edipa pitala je slijedee pitanje: "to hoda na etiri noge ujutro, dvije noge u podne i tri noge na kraju dana ?" Edip je odgovorio kako ovjek pue na etiri noge kao dijete, hoda uspravno na vrhuncu ivota, a tapom se potpomae pod stare dane. uvi to, Sfinga je odmah otrala i ubila se. Zahvalni ljudi iz Tebe uinili su Edipa svojim kraljem. SILEN Satir, suputnik boga vina Dioniza. Silena su jednog dana nali kako spava u vinogradu te ga zavezali i doveli pred kralja Midu iz Frigije. Mida je odmah oslobodio satira., a kao zahvalu za taj in Dioniz je ispunio kraljevu elju, a to je da sve to dodirne pretvori u zlato. Kada se "Midin dodir" pokazao katastrofalnim, Dioniz je kralja potedio daljnjih posljedica njegove pohlepe. boja milost u ovom sluaju nadilazi potovanje koje je Mida iskazao prema Silenu. SINIS Nasilnik koji je presretao putnike na putu izmeu Trezena i Atene. Sinis bi molio prolaznike da mu pomognu savinuti dva borova stabla do zemlje. U trenutku kada su savili drvee, on bi svezao pomonikove zglobove za svako drvo. Kada je napetost postala prevelika, stabla su se ispravila razbacujui ljudske ostatke u svim smjerovima. Heroj Tezej je preokrenuo situaciju veui Sinisove zglobove za stabla, te putajui da priroda i umor uine svoje. SIRENE Polu-ene, polu-ptice koje su svojim lijepim pjevanjem opinjavale mornare aljui ih u propast. Neki kau kako su Sirene dobile krila kako bi mogle pomoi Demeter u potrazi za njezinom kerkom Persefonom, koju je oteo kralj Podzemlja. Njihovo pjevanje bi vjerojatno natjeralo Odiseja da okrene svoj brod prema njihovim stijenama, da nije naredio svojim ljudima da ga sveu za jarbol kao predostronost. Pjev Sirena meutim, nije bio dorastao Orfejevom, koji je oarao svoje prijatelje Argonaute i na taj nain zatomio pjev Sirena tako da je cijela posada prola sigurno pokraj njih. SIZIF Grijenik osuen u Tartaru na vjeno kotrljanje stijene uzbrdo, da bi na vrhu morao gledati kako se stijena otkotrljava nizbrdo. Sizif je bio osniva i kralj Korinta ili Efire kako se zvao u to doba. Bio je poznat kao najvjetiji varalica na svijetu. Njegov najvei uspjeh doao mu je na kraju ivota, kada je bog Had doao po njega osobno za kraljevstvo mrtvih. Had je tom prilikom donio par lisica za ruke, to je bila novost u to vrijeme, pa je Had zbog velikog zanimanja Sizifa odluio demonstrirati uinkovitost lisica na sebi. Tako se dogodilo da je veliki vladar podzemlja bio zakljuan u ormaru Sizifove kue vie dana, to je uzrokovalo ivot bez smrti, odnosno nitko u to vrijeme nije mogao umrijeti. Vojnik je tako mogao biti isjeen na komadie u nekoj bitki, da bi se kasnije pojavio na veeri.

Konano, Had je puten, a Sizifu je nareeno da se javi u Podzemlje na svoj vjeni zadatak. No lukavac je imao jo jedan trik u rukavu. Jednostavno je rekao svojoj eni da ga ne sahrani te se poslije alio Persefoni, kraljici mrtvih, kako mu nisu odane dune pogrebne poasti. Jo k tomu kao nepokopani le, nije imao to traiti s druge strane rijeke Stiks, jer njegova ena nije stavila novi pod njegov jezik koji bi mu omoguio siguran transport sa splavarom Haronom. Kraljici je bilo oito kako mora pustiti Sizifa da se vrati natrag u svijet ivih i ispravi nepravdu koja mu je uinjena. Persefona mu je ljubazno izala u susret te se Sizif vratio na sunce, gdje je odmah zaboravio sve o pogrebu i slinim sumornim temema te je ivio raskalaeno jo dobar dio vremena. Ali ak i taj vrhunski prevarant mogao je samo odgoditi neizbjeno. Na kraju ga je ponovo pozvao Had, jer mu je njegova indiskrecija stala na rep. Zbog zloina protiv bogova, ija su objanjenja razliito interpretirana, osuen je na teak posao za vjenost. to je bio vrlo frustrirajui posao, jer mu je zadatak bio otkotrljati veliku stijenu na vrh brijega. Svaki put kada bi Sizif, uz veliki napor i muku, izvrio zadatak, prokleta stijena bi se otkotrljala s vrha natrag. SJENA Netjelesan ostatak mrtvih, utvara bez tijela i moi razmiljanja. To je bio oblik u kojem su se novoumrli skupljali na obali rijeke Stiks ekajui splavara Harona da ih preveze na drugu obalu u kraljevstvo Hada, vladara Podzemlja. Oni koji nisu imali dobar mito za Harona, bili su osueni na vjeno lutanje bliom obalom rijeke Stiks. ak i oni koji su uspjeli prei rijeku nisu se imali nadati niem viem od nejasnog i beskrvnog postojanja. SJEVERNI VJETAR Boansko utjelovljenje vjetra koji je puhao sa sjevera. Sjeverni Vjetar bio je otac dvaju Argonauta, ija sposobnost letenja im je omoguila tjeranje Harpija od stola kralja Finusa. Te ene-ptice su unitavale kraljeve objede, te je ovaj nakon njihova odlaska bio toliko zahvalan, da je Argonautim dao osnovne savjete kako proi izmeu Sudarajuih stijena. SPARTA Grad u junoj Grkoj, mitoloki dom Helene i heroja blizanaca, Kastora i Poluksa. Sparta je bila suparnik Atene u drevnim povijesnim vremenima. Spartanski vojnici bili su poznati po svojoj indiferentnosti prema uitku ili boli. Pria kae kako je jedan Spartanski djeak sakrio lisicu u svom ogrtau te nije ispustio ni zvuka niti napravio kakvu grimasu koja bi ga izdala, iako mu je lisica prodirala unutarnje organe. STENEBA ena kralja Proteja iz Tirinza. Steneba je lano optuila Belerofona za preljub s njom, to je natjeralo kralja Proteja da poalje heroja kralju Licije s pismom u kojem eli njegovu smrt. Jobatej, kralj iz Licije, mislio je kako e to najbolje uiniti ako Belerofona poalje na Himeru. Meutim, Belerofon je uspio ubiti Himeru. STIKS Glavna i najpoznatija rijeka u Hadu, ope prihvaena kao rijeka koja odreuje njegovu granicu. Kada su prvi puta doli u Podzemlje, duhovni ostaci mrtvih skupili su se na blioj obali rijeke Stiks, traei prijelaz od splavara Harona. Ako bi mu dali odreenu naknadu, bilo im je dozvoljeno prijei rijeku, a ako je nisu imali, ostali bi vjeno lutati uz rijeku.

STIMFALIJSKE PTICE Letea stvorenja smrtonosnih, metalnih pera koja su naseljavala Stifalijsku movaru u Arkadiji. Kada se Heraklo morao susresti s tim ljudoderkama na jednom od svojih pohoda, dobio je pomo Atene. Boica mu je dala par kastanjeta, s kojima je natjerao ptice u zrak. Tada ih je mnoge pobio svojim strijelama. SUDARAJUE STIJENE Dvije stijene koje su ugroavale Jazona i Argonaute. Kada se vozilo koje je prevozilo Argonaute pribliilo Sudarajuim stijenama, Jazon je pustio pticu koja je prva proletjela izmeu stijena uzrokujui njihovo sudaranje. Dok su se stijene razdvajale kako bi ponovile proces, Argonauti su proli izmeu. SVETITA Mjesta na kojima se oboavani bogovi i heroji; manje sloena od hramova. Tipini mali hram sastojao se od jednostavne ograde i oltara. Kao dodatak, mogla je tu biti i statua boga, boice ili heroja kojem je svetite posveeno. rtve su bila smjetene unutar svetita ili su spaljivane na oltaru. Krvne ponude sastojale su se od mesa ivotinja, koje je gorilo dok se vino sipalo u vatru. Beskrvne ponude ukljuivale su voe i povre. TANTAL Mitoloki lik, koji je uvrijedio bogove te je nakon smrti osuen na vjenu e i glad. Morao je stajati u jezercu u Tartaru, koji je bio mjesto kanjavanja u Podzemlju. Svaki put kada bi se sagnuo po vodu, ona bi mu jednostavno prola izmeu prstiju. Iznad jezerca visile su grane na kojima je raslo razliito voe. Meutim, kada bi se Tantal ispruio kako bi ga dohvatio, grane su izmicale njegovim rukama. Za svoj zloin, a to je kraa boje poslastice ambrozije, moe se rei da je uistinu proivljavao "Tantalove muke". TARTAR Podruje vjenog muenja u Podzemlju, gdje su najvei grijenici kanjavani za svoja nedjela. Najgori meu njima su bili oni koji su sagrijeili protiv bogova. Najvei grijeh bila je zloupotreba boje gostoljubivosti, to je jako bitno, jer su samo rijetki mogli iskusiti boansku naklonost. Tako je heroj Belerofon kriv za najveu drskost, kada se usudio dojahati na krilatom konju Pegazu do samih vrata Olimpa. Oigledno je mislio kako je njegov herojski poduhvat ubijanja Himere bio dovoljan da ga se primi u drutvo bogova. Zeus je naplatio tu aroganciju poslavi obada na Pegaza. Nakon uboda Pegaz se propeo, pri emu je Belerofon sletio s njegovih lea i pao tako jako da je ostao doivotno bogalj. Preostale dane je proveo kao jadan, lutajui izopenik. Tantal je, s druge strane, pozvan ne samo da podijeli stol sa Zeusom, ve i veliku boansku tajnu. Meutim, Tantal se drznuo rei te tajne obinim smrtnicima, ili neki kau kako je ukrao Zeusovu ambroziju. Nektar i ambrozija su bile specijalne poslastice bogova. Nektar je bio fermentirani med ili medovina, dok je ambrozija bila mjeavina meda, vode, voa, sira, maslinovog ulja i jema. Zbog krae Tantal je osuen na muke u Tartaru, koji je bio ispod Podzemlja, koliko je Podzemlje ispod nebeskog svoda. Pedeset keri Danajevih ubilo je svoje mueve prve brane noi zabivi im noeve u srce i odsjekavi im glave. U svojoj iskrenosti, one nisu shvatile brak te su djelovale samo po oevim ubilakim naredbama. Bili kako bilo, osuene su na vjean rad, a to je noenje vode iz rijeke Stiks u posudama koje su bile probuene poput sita. Zato to je svog punca bacio u vatrenu rupu, Iksiona je proistio Zeus.

Zatim je ovaj nezahvalno pokuao zavesti enu vrhovnog boga. Hera je upozorila svog supruga na Iksionove namjere, na to je Zeus napravio oblak po uzoru na Herin lik. Iksion se udvarao oblaku te je uhvaen na djelu. Za kaznu, provodi vjenost u najdubljem dijelu Podzemlja okovan za uareni toak. TEBA Grki grad, kojim je po mitu vladao Edip. Tebu je osnovao Kadmo, koji je konzultirao Delfijsko proroite dok je traio svoju nestalu sestru. Proroite je reklo Kadmu da napusti potragu i umjesto toga slijedi najbliu kravu. Gdjegod krava legne tu treba osnovati novi grad. Postoji jo jedna slavna Teba u Egiptu. TENARUM Poluotok u junoj Grkoj gdje se nalazi pilja kroz koju je mogue ui u Podzemlje. Taj je ulaz izabrao Tezej i njegov suputnik Peritej na njihovom neuspjelom pokuaju otmice kraljice Hada, Persefone iz kraljevstva mrtvih. TERA Vulkanski otok u Egejskom moru koji je katastrofalno eruptirao za vrijeme Minojske civilizacije na Kreti. Kada je vulkan izbacio svu magmu, uplji planinski stoac se uruio potiskujui more i time stvarajui ogromne valove koji su jurnuli na obalna naselja Krete. To se moe povezati s legendom o Atlantidi koja je potonula u more. TESALIJA Podruje u sjeveroistonoj Grkoj poznato po svojim konjima. Tesalijska planina Olimp bila je mitoloki dom bogova. Tezejev prijatelj Peritej bio je Tesalijski kralj. TESPROCIJA Podruje u zapadnoj Grkoj, ukljuujui dolinu uz rijeku Aheron, gdje je bio ulaz u Had. To je vjerojatno bio ulaz kojim je Orfej proao u pokuaju povratka svoje mrtve ene Euridike iz Podzemlja. TETIS Najpoznatija od Nereida, pedeset keri starog morskog ovjeka; majka Ahilejeva, grkog junaka u trojanskom ratu. Kada je Tezeja kralj Minos izazvao da dokae da je uistinu sin boga mora Posejdona, ovaj je zaronio u dubine kako bi povratio kraljev prsten peatnjak. Naao je prsten i podvodni dvorac takoer, gdje mu je Tetis (ili njena sestra Amfitrita) dala krunu. TEZEJ Grki junak, nacionalni heroj grada Atene, ubojica Minotaura. Unuk kralja iz Trezena. Prvi puta se kao heroj dokazao podigavi veliki kamen. Tezeju je tada bilo esnaest godina. Odgajali su ga djed i majka, princeza Etra. Jednog dana ga je majka pozvala k sebi i rekla mu kako je vrijeme da sazna o svom ocu, koji je bio vladar monog kraljevstva. To je bila novost za Tezeja, jer je uvijek vjerovao kako mu je otac jedan od bogova. "Prije nego to mu otkrijem identitet", rekla je princeza, "mora prihvatiti izazov koji je tvoj otac postavio za tebe." Godinama prije, kralj je postavio ogroman kamen ispod kojeg je stavio odreene stvari koje je elio za svog sina, ako

ovaj bude dovoljno snaan da podigne kamen. Etra je dovela Tezeja do umske istine nasred koje je bio taj kamen. Tezej je lako podigao kamen i naao stvari koje mu je davno prije ostavio otac. Tad je Etra otkrila njegovo ime. Bio je to kralj Egej iz Atene. Voen osjeajem herojske sudbine, Tezej je poao na put kako bi se upoznao sa svojim ocem kojeg nikada nije vidio. Odluio je otii do Atene kopnenim putem, iako ga je majka nagovarala da krene sigurnijim morskim putem. Uistinu se pokazalo kako kopneni put vrvi mnotvom razbojnika, grubijana i pljakaa. Tezej je ubrzo ustanovio kredo po kojem e svim tim nasilnicima uiniti sve to su oni radili svojim rtvama. Poavi iz Trezena, njegovog rodnog mjesta, prva zajednica na koju je naiao bio je Epidaur. Tu ga je zaustavio nasilnik Perifet. Perifetu je nadimak bio "ovjek-palica", jer je uvijek nosio svoje omiljeno oruje, vrstu drvenu palicu optoenu broncom kako bi pojaao udar na lubanje svojih rtava. Tezej mu je jednostavno oduzeo palicu i udario ga njome. Neki kau kako je taj incident izmiljen, da bi se opravdalo prikazivanje Tezeja s palicom, to je bilo slino s njegovim roakom Heraklom, a to je jedna od mnogih Tezejevih herojskih imitacija. Slijedei koji je dobio dozu vlastitog lijeka bi je ovjek po imenu Sinis, koji je obiavao zaustavljati prolaznike kako bi mu pomogli saviti dva borova stabla do zemlje. Zato su putnici priskakali u pomo nije razjanjeno, ali smatra se kako je Sinis bio vrlo uvjerljiv. U trenutku kada bi savili drvee, on bi svezao pomonikove zglobove, jedan za svako stablo. Tada si je uzeo predah. Kada bi napetost postala prevelika, rtva bi popustila, to bi uzrokovalo ispravljanje drvea i razbacivanje dijelova tijela u svim smjerovima. Tezej je i u ovom sluaju okrenuo situaciju vezavi Sinisu zglobove za drvea koja su ga raskidala kada je umor uinio svoje. Nakon toga je, nedaleko od Atene, susreo Scirona. Taj poznati razbojnik djelovao je du visokih litica koje se i do danas nazivaju po njemu. Imao je posebnu kadu u kojoj su mu prolaznici morali prati noge. Dok su mu oni prali noge, Sciron bi ih odgurnuo preko litice u ocean pod njom, gdje bi ih prodrla kornjaa ljudoderka. Tezej je i tu okrenuo situaciju kao i u prijanjim sluajevima. Moda je najzanimljiviji Tezejev izazov doao u liku zlotvora zvanog Prokrust, ije ime znai "onaj koji rastee". On je imao kuu blizu puta gdje je nudio domainstvo prolazeim strancima. Oni su bili pozivani na ugodan obrok i noni odmor u njegovom specijalnom krevetu. Ako bi gost upitao to je toliko specijalno na krevetu, Prokrust bi odgovorio, kako krevet ima nevjerojatnu sposobnost prilagoavanja svoje duljine onome tko legne na njega. Ono to nije objasnio bio je nain na koji krevet postie tu "jednu mjeru za sve". On bi naime, odmah poto je gost legao, poeo raditi na njemu, odnosno rastegao bi jadnika, ako je bio prekratak ili bi mu odsjekao noge, ako bi bio predugaak za tu famoznu mjeru kreveta. Tezej je sukladno sa svojim kredom fatalno "smjestio" Prokrusta u njegov specijalni krevet. Kada je Tezej konano stigao u Atenu kako bi upoznao svog oca, kralja Egeja, po prvi put, susret je bio sve samo ne srdaan. Tezej nije odmah otkrio svoj identitet, ali je odmah bio pozdravljen kao heroj od Atenjana, jer je oslobodio put od mnogih opasnosti. U ast njegovim djelima, pozvan je u palau na banket. Posao sluavke obnaala je kraljeva nova ena, Medeja. To je bila ona ista Medeja koja je pomogla Jazonu ponjeti urod od naoruanih ratnika i ukrasti zlatno runo ispred nosa zmaja koji ga je uvao. Jazon je nekon nekog vremena napustio Medeju, od ega je ona postala razumljivo ogorena. Sada je u Tezeju ugledala prijetnju vladavini njezinih sinova nakon kralja Egeja. Zapravo je Medejina arolija razotkrila Tezejev identitet. Godinama prije, pomogla je Egeju, koji je bio oajan u traenju nasljednika. Ba je Medejina mo osigurala roenje Tezeja princezi Etri iz Trezena. Iako je ostavio instrukcije Etri u sluaju da se dijete rodi, Egej je ili zaboravio na taj incident ili nije vjerovao u roenje.

Sada je Medeja igrala ulogu kraljeva zatitnika. Sigurno je stranac za stolom bio previe popularan za dobro prijestolja. S ljudima koji su ga podravali, vjerojatno bi ga mogao prisvojiti za sebe. Tako je Medeja nagovorila kralja Egeja da Tezeju poslui otrovano vino. I heroj bi, nesvjestan opasnosti, popio vino, da nije prije toga odluio izrezati svoje peenje za veerom. Romantiari tvrde kako je Tezej izvukao svoj ma, ne da razree veprovinu, ve je izabrao dramatian trenutak za razotkrivanje svog identiteta. U svakom sluaju, Egej je prepoznao uzorak na drci maa. to je bilo njgovo oruje, koje je ostavio ispod kamena za svog sina. Egej je odmah bacio au s otrovanim vinom na zemlju, dok je Medeja istrala van i pobjegla u koiji koju su vukli zmajevi. Tezej je postao priznati nasljednik kraljevstva Atene. Tako je bio na raspolaganju kralju Minosu s Krete koji je doao po danak mladih mukaraca i djevojaka koji su trebali biti rtvovani Minotauru. Kako mu je sin poginuo u prikupljanju Atenjana, Minos je doveo svoju mornaricu kako bi osigurao taj teak zadatak. Minotaur je bio udovite, polu-ovjek, polu-bik, koji je ivio u spletu prolaza zvanom Labirint. Rodila ga je Minosova ena Pasifa kao kaznu od bogova. Minosa su izazvali da pokae kako je potomak bogova, te je on pozvao boga Posejdona da mu da neki znak. Bog se odazvao i poslao iz mora prelijepog bijelog bika. Minosu se bik toliko svidio da je zanemario rtvovanje bika bogovima, kao to je trebao. Za kaznu, Posejdon je uinio da se kraljeva ena zaljubi u bika. Njoj je fenomenalni majstor Dedal izradio uplju kravu u kojoj se mogla pribliiti ivotinji. Rezultat toga bilo je roenje Minotaura. udovite se uglavnom prikazuje s glavom bika i tijelom ovjeka. Muutim, u srednjem vijeku, umjetnici su ga prikazivali s glavom ovjeka i torzom bika. Neki kau kako je Tezej izrazio soidarnost sa svojim sugraanima Atenjanima te se ponudio kao jedna od rtava. Drugi kau kako je Minos uoio zgodnog princa i izabrao ga za rtvovanje. U svakom sluaju, Tezej je postao jedan od etrnaestoro koji su ukrcani na Kreansku flotu za rtvovanje. More po kojem su plovili bilo je carstvo Posejdona, koji je s braom Zeusom i Hadom inio trojstvo najmonijih bogova Grkog panteona. Meu sobom su podijelili svijet, Zeus je uzeo planinu Olimp na nebu, Had Podzemlje i Posejdom more. Postojala su i druga morska boanstva, kao to je bio "stari morski ovjek", bog Nereus, sa svojih pedeset keri, Nereidama. Kada je Tezej plovio prema Kreti, susreo je jedno od tih boanstava. Dok se brod sa rtvama pribliavao luci, kralj Minos se nametao jednoj od Atenjanki, kada se Tezej stavio u njenu obranu tvrdei kako mu je to dunost kao sina Posejdonovog. Minos je tvrdio, da ako sve to nije plod njegove mate, kako e mu bog mora izai u susret. Tada je Minos bacio svoj prsten peatnjak u more i izazvao Tezeja da zaroni i nae ga. To je Tezej i uinio, jer je uistinu bio pod zatitom boanstava dubina. Ne samo da je vratio prsten, koji je pao u podvodni dvorac, ve je i dobio na dar krunu s draguljima od jedne Nereide, a bila je to Tetis ili Amfitrita. Nedugo nakon pristanka na Kreti, heroj je susreo princezu Arijadnu, kerku kralja Minosa. Zaljubila se u Tezeja na prvi pogled. Ba je Arijadna ta koja je Tezeju dala klupko niti uz iju pomo je preivio uase Labirinta. Splet prolaza Labirinta bio je tako vjeto napravljen od strane vrhunskog graditelja Dedala, da rtva koja bi u njega bila baena nikada ne bi mogla nai izlaz iz njega. Prije ili kasnije rtva bi nabasala na uasnog Minotaura koji bi je poderao. Ta je sudbina oekivala Tezeja. Iz mita o Labirintu, potpuno je jasno kako ga je sagradio dijaboliki um te iz njega nije bilo mogue izai. Zato je i Minotaour bio njegov zarobljenik. Kakve je praktinosti u samom Labirintu bilo, kada se gleda na rtve, nije potupuno jasno. neke verzije mita kau kako su rtve bile zatvorene u Labirintu kao u kutiji. Ali ako su jednostavno gurnuli rtve unutra i zatvorili vrata, sigurno bi svi umrli bili uz vrata, radije nego da lutaju uasnim prolazima. ak da su im straari i prijetili maevima, vjerojatnije je da bi izabrali poznatu smrt, nego bili ivi pojedeni od stranog udovita. Niti su ih straari mogli otpratiti duboko u Labirint,

a da se i sami ne izgube, ili da riskiraju susret s Minotaurom. Moda je Dedal sagradio krov iznad svog izuma, pa su rtve bacane kroz tajna vrata u njegovo samo sredite. Moda je ipak bolje ne zanimati se preduboko za mitoloku mehaniku. Kada je Tezej prvi puta uao u Labirint, zavezao je jedan kraj klupka niti, koje mu je dala Arijadna, i polako ga sve vie odmotavao kako je ulazio dublje u prolaze. Mnogi umjetnici prikazuju Tezeja kako ubija Minotaura svojim maem ili palicom, ali je teko zamisliti kako bi mogao prokrijumariti takvo veliko oruju u svojoj odjei. Vjerojatnija je verzija po kojoj je Tezej naao Minotaura kako spava, a onda ga je, u herojskom stilu, izudarao do smrti golim rukama. Tada je pratio nit do ulaza u Labirint, jer bi u suprotnom sluaju umro od gladi prije negoli bi uspio izai. Tezej je zatim pobjegao s Arijadnom, zaustavivi se tek da probui dno na kraljevim brodovim, kako ne bi mogli organizirati potjeru. Tezej je, meutim, ubrzo napustio princezu, ili zato jer su ga obmanuli bogovi, ili zato jer se zaljubio u njezinu sestru Fedru. Neki kau kako je Arijadnu ostavio na otoku Naksosu, dok drugi tvrde da mu se toliko urilo da ju je ostavio na malom otoku zvanom Dia, s kojeg se mogla vidjeti luka iz koje su isplovili. Naputena i oaloena Arijadna dugo je bila omiljena tema umjetnika kroz razliita razdoblja. Kada se brod koji je nosio Tezeja i njegove sugraane pribliio promatranici s koje je kralj Egej svakodnevno iekivao njegov povratak, Tezej je zaboravio dati signal koji je ve prije ugovorio sa svojim ocem. Brodska jedra su trebala biti crna, samo ako je ekspedicija zavrila kao u prethodnim sluajevima, a to je smrt zarobljenika. U svom oduevljenju trijumfom, ili zbog alosti za Arijadnom, Tezej je zanemario boju jedara, a kralj Egej se u oajanju bacio s visine u more. Tezej je sada bio i kralj i dokazani heroj, ali to nije bio kraj njegovim avanturama. Jednom prilikom posjetio je Amazonke, mitoloke ene ratnice koje su ivjele na obalama Crnog mora. Amazonke su bile slavne jahaice na konjima i posebno vjete s lukom i strijelom. ivjele su odvojeno od mukaraca i njima bi se susretale samo za potrebe obnavljanja populacije njihovog plemena. Neki kau kako je Tezej susreo Amazonke prije, na jo jednoj postminotaurskoj avanturi u drutvu Herakla. Herakla su izazvali da donese pojas kraljice Amazonki. Kraljica, unato svojoj reputaciji kao mrziteljice mukaraca, dragovoljno ga je dala Heraklu. Ali boica Hera, koja je mrzila Herakla, stvorila je zbrku, te je u velikoj bitki puno Amazonki poginulo. Jednom je Tezej posjetio Amazonke samostalno. Njihov voa, neustraiva i gostoljubiva Amazonka, dola je na Tezejev brod s poklonom. Tezej ju je oteo i otplovio na puinu. Naalost, nerazlonost tog poduhvata moe se mjeriti s jo jednim herojevim pothvatom. Bio je obiaj u ranim Grkim povijesnim vremenima da mlai sinovi iz plemenitih obitelji isplove u lijepim danima jeseni, kako bi se bavili dostojanstvenim poslom, piratstvom. Kada je Tezej uo da jedan takav pirat i njegova posada kradu kraljevsko, atensko stado kod Maratona, odmah je otiao za njim. Zgrabio je lopova za prsa i kada mu je htio pokazati to misli o krai svoga stada, oi su im se susrele i neprijateljstvo je istog trenutka zaboravljeno. "Uhvatio si me poteno," rekao je Peritej, jer to je bilo njegovo ime, a bio je lan kraljevske loze Tesalijskih Lapita. "Reci svoju kaznu i bit e izvrena," rekao je mladi, "jer mi se svia". Divljenje je bilo obostrano te mu je Tezej dao pokoru u obliku zakletve o vjenom prijateljstvu i njih dvojica su se tada rukovali kako bi to zapeatili. Kasnije je Peritej pomogao Tezeju, kada je ovaj odluio oteti Helenu iz Sparte. To je bila ona ista Helena ije bi lice "pokrenulo tisuu brodova", kao Trojanska Helena, ljubavnica i zarobljenica Trojanca Parisa, uzrokovala je da saveznici njzina mua Menelaja pokrenu Trojanski rat kako bi je vratili kui. U vrijeme kada je Tezej izvrio otmicu, Helena je bila tek djevojica s trinaest godina. Otevi ju uz pomo Periteja, ostavio ju je njegovoj majci

na uvanje sve dok ne stigne u godine za udaju. No prije toga uspjeli su je osloboditi njezina braa, heroji blizanci, Kastor i Poluks, ije zajedniko zvijee i danas obasjava nono nebo izmeu njihovih prijatelja, heroja Oriona i Perzeja. Jednog dana, nedugo nakon otmice Helene, Peritej je priao Tezeju te mu rekao. "Sjea li se kako sam ti pomogao pri otmici Helene ?" pitao je, "i ti si obeao kako e mi pomoi u mojoj nakani sline prirode ?" Tezej je klimnuo i potvrdno promrmljao. "Odlino," odgovorio je Peritej. "Govori kao pravi prijatelj. Izabrao sam svoj mali poduhvat. Odluio sam pobjei s Persefonom, enom Hadovom, kraljicom mrtvih." Tezej je ostao bez rijei na samu pomisao o takvom svetogru, ali obeanje je obeanje. I tako su njih dvojica krenuli putem Podzemlja kroz jednu od pilja. Na kraju su se pojavili pred Hadovim prijestoljem. Bez lane skromnosti, Peritej je odmah naglasio svoju namjeru, dodajui kako e se bog sloiti da e Persefona biti sretnija s njim. Had je hinio pristanak. "U redu," rekao je. "Ako je stvarno toliko voli i ako je ljubav obostrana, moe odvesti Persefonu. Ali prvo, pridrui mi se u zdravici. Molim te, sjedni". Pokazao je na oblinju klupicu, a dva heroja su, ne slutei prijevaru, sjeli na nju. I tu su zapeli kao da su zaljepljeni. U meuvremenu, Had je na njih pustio jato muitelja u obliku zmija i Furija s onjacima kao u Kerbera, a da se ne spomene zloglasna voda iz Tartara koja otjee kako joj se isuene usne pribliavaju. I tu bi ta dva heroja i danas bila, da sluajno nije Heraklo prolazio na jednom od svojih pohoda. Ugledavi svog roaka Tezeja, Heraklo ga je snanim trzajem oslobodio, ostavljajui samo mali dio koe priljepljen za klupu. Ali Heraklo nije mogao ili nije htio osoboditi Periteja te tako Tezejev prijatelj plaa za vjenost cijenu svoje herojske drskosti. TIR Drevni grad u dananjoj Siriji. Po mitu, Europa je bila princeza Tira. Jednog dana kada je skupljala divlje cvijee na obalnoj livadi naila je na prekrasnog bijelog bika. Taj je bik bio neuobiajeno pitom i nije izazivao strah. Ukraavajui njegove rogove cvijeem, Europa se naposljetku odluila zajahati ga. Bik je zapravo bio prerueni bog Zeus te je odmah krenuo u kas i zaronio u more. Europa je odneena na otok Kretu, gdje je postala majka kralja Minosa. TIREZIJE Slijepi prorok iz Tebe, iji savjet je traio Odisej. Heroju, koji se pokuavao vratiti kui iz trojanskog rata, arobnica Kirka je rekla kako se nikada nee vratiti bez pomoi Tirezije. Odisej je otputovao na daleki zapadni rub svijeta te preao rijeku koja tee oko njega. Na ulazu u Had iskopao je rupu i u nju ulio rtvenu krv kako bi prizvao duhove mrtvih. Tirezije je bio meu njima te je dao heroju potreban savjet. TIRINZ Drevni Grki grad. Neki kau kako je veliko kamenje u njegovim zidinama mogao postaviti samo Heraklo, iji mit je povezan s gradom. Heraklo je trebao postati kraljem Tirinza, da Hera nije odgodila njegovo roenje. Tako je njegov roak Euristej primio krunu umjesto heroja, u skladu s obeanjem koje je dao Zeus. TITANI Sinovi boice Geje, koji su vladali svijetom prije Olimpijaca. Krona, kralja Titana, svrgnuo je s vlasti njegov sin Zeus. Giganti, takoer sinovi

Gejini, napali su planinu Olimp kao znak osvete, ali su ih odbili Olimpijski bogovi uz pomo heroja Herakla. TREZEN Grki grad kojim je vladao Tezejev djed. Tezej je roen u Trezenu, a kada je odrastao majka ga je odvela na jednu umsku istinu izvan gradskih zidina te ga izazvala da podigne jedan kamen. Ispod kamena je naao ma i sandale svoga oca, kralja Egeja iz Atene, koji je to ostavio za svoga sina, ako ovaj uspije podii kamen. TROJA Kraljevstvo na zapadnoj obali danas znane Turske. Hektor je bio Trojanski princ, kojeg je ubio grki heroj Ahilej. Trojanski rat je bila devetogodinja opsada Troje od strane grkih saveznika kralja Menelaja. Stvarni grad na tom je mjestu uniten za vrijeme herojskog doba. TROJANSKI RAT Devetogodinji sukob izmeu Grka i Trojanaca zbog Helene, ene spartanskog kralja Menelaja, koju je Paris oteo iz njenog doma u Sparti i odveo u Troju. VATRA Titan Prometej ukrao je vatru bogovima i dao je ljudima. Nosio ju je s planine Olimp putem zapaljene grane, to je bio nain prenoenja vatre u davnoj prolosti. U svakodnevnom ivotu bio je obiaj ostavljati plamen da gori ili ar tijekom cijelog vremena. U nekim ceremonijama, sveti plamen je noen od oltara do oltara putem niza baklji. VENERA Rimski ime Afrodite, boice ljubavi. Za Afroditu, kerku Zeusovu, kae se kako se rodila iz mora. Najljepa od svih Olimpijaca, Afrodita se udala za najjadnijeg, Hefesta, epavog kovaa. VILE Mlade i lijepe ene-duhovi drvea, vode i drugih prirodnih tvari. Vile su bile nia boanstva i nisu bile niti ljudi niti besmrtne. ZANT Besmrtni konj koji je pripadao Ahileju. Hera je Zantu dala mo govora, kako bi mogao upozoriti Ahileja da e poginuti u trojanskom ratu. Ahileja je ve na to upozorila njegova majka Tetis, boica mora. ZLATNO RUNO Vuneni ogrta arobnog leteeg ovna, kojeg je traio Jazon i Argonauti. Ovan je nosio Friksa i njegovu sestru Helle spasivi ih rtvovanja, a letio je sve do Kolhide na Crnom moru. Ondje je Friksa doekao kralj Etej, a zlatno runo je objeeno u svetom lugu boga rata Aresa. ZEUS Vrhovni bog Olimpijaca. Otac Perzeja i Herakla, s kojim je u hrvanju izvukao nerijeen rezultat. Rimsko ime za Zeusa bilo je Jupiter.