Fiziologija ivanog sustava

Jadranka Pejakovi, dr.vet.med.

Pitanja

to je to ivani sustav ? Funkcije ivanog sustava ?

Organizacija ivanog sustava ? Stanice ivanog sustava ?

ivani putovi (motoriki, senzorni; aferentni, eferentni) ?

Funkcije ivanog sustava

Involviran u gotovo sve ivotne funkcije: Prijem podraaja Integracija Homeostaza Mentalne aktivnosti Kontrola muskulature, rada lijezda itd.

Organizacija ivanog sustava

ivani sustav CNS
sredinji ivani sustav mozak i kraljenika modina interneuroni

PNS
periferni ivani sustav sve ostalo senzorni i motoriki neuroni

SOMATSKI
pod utjecajem volje prima impulse iz osjetilnih organa alje impulse u skeletnu muskulatura

AUTONOMNI
nije pod utjecajem volje prima impulse od unutarnjih receptora alje impulse u glatku muskulaturu i lijezde

SIMPATIKUS
fight or flight odgovor neurotransmiter: noradrenalin adrenergini sustav

PARASIMPATIKUS
oputajui odgovor neurotransmiter: acetilkoline kolinergini sustav

Antagonistiko djelovanje autonomnog ivanog sustava

Organizacija CNS -a

Stanice ivanog sustava: Neuroni i neuroglia

NEURONI ili ivane stanice primaju podraaj i prenose akcijski potencijal drugom neuronu ili efektorskom organu (PODRALJIVOST i PROVODLJIVOST)

elektrokemijski prijenos podraaja u jednom smjeru

specif. SINAPSA i NEUROTRANSMITERI sastoje se od staninog tijela i dva tipa nastavaka DENDRITA i AKSONA

Aksoni su okrueni neurogliom od kojih neke formiraju visokospecijalizirani omota mijelinsku ovojnicu

Neuron

Stanice ivanog sustava: Neuroni i neuroglia

NEUROGLIA / glia stanice:
Astrociti Ependimske stanice Mikroglia

Oligodendrociti
Schwann-ove stanice

Senzorni neuron Aferentni ivani put

SENZORNI NEURON: AFERENTNI dio perifernog ivanog sustava detektira podraaj i provodi akcijski potencijal do CNS-a

Motorni neuron Eferentni ivani put

MOTORNI NEURON: CNS interpretira dobivene informacije i inicira akcijski potencijal koji se provodi EFERENTNIM ivanim putem od mozga i kralj. modine prema miiu i organu

Interneuron

INTERNEURON:

Prenosi informacije od senzornog do motornog neurona dio je CNS - a

Iznenadan susret s medvjedom u umi Objasniti reakciju ivanog sustava !

Organizacija ivanog sustava

podraaj

odgovor Skeletna muskulatura srani mii glatki miii i lijezde autonomni iv. s.

somatski iv. s. PNS ivci i gangliji Senzorni neuron Pobuivanje receptora Prenoenje AP s periferije

Motorni neuron Prenoenje AP na periferiju

CNS mozak i kralj. m.

Procesuiranje i integriranje informacija, zapoinjanje odgovora, mentalna aktivnost

Ionski membranski kanalii Koncentracija iona

Elektrokemijski prijenos impulsa Kemikalije u tijelu su elektrini nabijene IONI Unutranjost neurona negativno nabijena
+ + + + + - Bjel + - K - Cl Na+ Ion K+ ClNa+ Konc unutar st (mmol dm-3) 150 Konc izvan st (mmol dm-3) 2.5

K+

ClNa+

9
15

101
145

Na K pumpa izbacuje 3 Na+ ubacuje 2 K+ Na-K- ATP-aza

Potencijal membrane u mirovanju

Na i K ionski kanalii normalno zatvoreni, ali pomalo proputaju ione u smjeru koncentracijskog gradijenta (leak)
Nerazmjer u koncentraciji iona na membrani stvara napon tj. POTENCIJAL MEMBRANE U MIROVANJU ( 70 mV)

Nastanak ivanog impulsa

Miine i ivane stanice su PODRALJIVE =

kada se stimuliraju otvaraju se Na kanali ovisni o naponu i Na+ brzo difundira u stanicu naboj unutar stanice postaje vie pozitivan DEPOLARIZACIJA PODRAAJ: mehaniki, elektrini, toplinski, kemijski Ako je podraaj dovoljno jak da prijee PRAG PODRAAJA nastaje AKCIJSKI POTENCIJAL
Zakon SVE ili NITA

Akcijski potencijal

U fazi mirovanja unutranjost neurona je negativna.

Kada podraaj prekorai prag otvaraju se Na kanali i Na+ ulazi u akson stvarajui regiju pozitivnog naboja unutar aksona. To se zove DEPOLARIZACIJA.

Akcijski potencijal

Kada se membrana depolarizira Na kanali se zatvore, a K kanali se otvaraju te K+ izlazi iz aksona. Postepeno se uspostavlja potencijal membrane kakva je u mirovanju. Proces se zove REPOLARIZACIJA. Lanana reakcija se prenosi du aksona. Za ivanu stanicu kaemo da ima sposobnost PROVODLJIVOSTI. Na-K pumpa uspostavi uobiajene koncentracije iona.

Faze akcijskog potencijala

Mirovanje Depolarizacija (uzlazni dio) Repolarizacija (silazni dio) Hiperpolarizacija = negativni naknadni potencijal uzrokovan odgoenom inaktivacijom K+ kanala

Refrakterni periodi akcijskog potencijala

APSOLUTNA NEPODRALJIVOST: Na kanali su otvoreni ili se oporavljaju Membrana je apsolutno nepodraljiva (refrakterna) Nikakav novi podraaj ne moe uzrokovati akcijski potencijal

RELATIVNA NEPODRALJIVOST:
K kanali su otvoreni, membrana je hiperpolarizirana (-80 mV) U ovom periodu akcijski potencijal je tee generirati u odnosu na period kada je membrana u mirovanju (-70 mV)

Vrste akcijskih potencijala

Brzina impulsa

AP moe putovati 0,1-100 m/s du aksona (jedan smjer)

Brzina ovisi o : Temperaturi ()

promjeru aksona ()

mijelinskoj ovojnici ()

Zakljuak Nastanak i irenje akcijskog potencijala

AP moe nastati samo u podraljivim stanicama koje posjeduju kanale upravljane naponom. Uzrokuje ga podraaj koji je preao prag, tako to povea propusnost membrane za Na+ (i/ili Ca+). Ponaa se po zakonu sve ili nita amplituda AP je stalna, bez obzira na jainu podraaja. AP se iri du membrane bez slabljenja tj. veliina i oblik AP ostaju nepromijenjeni. Brzina voenja AP ovisi o otporu vlakana razmjerna je promjeru nemijeliniziranog vlakna. Mijelinizacija poveava brzinu irenja AP skokovitim voenjem.

Sinapsa

Veza izmeu dva neurona (elektrokemijski prijenos impulsa) Sastoji se od: Presinaptike membrane Sinaptike pukotine Postsinaptike membrane

Impuls prenose NEUROTRANSMITERI (acetilkolin, noradrenalin i dr. reapsorpcija)

Razliiti tipovi sinapsi i nain prijenosa impulsa

Tipovi sinapsi
ivani sustav koristi razliite neurotransmitere i neuroreceptore koji djeluju na razliite naine. 5 tipova sinapsi: 1. SINAPSE S EKCITATORNIM IONSKIM KANALIMA

Neuroreceptori su Na kanali koji se otvaraju i dolazi do ulaza pozitivnih iona, depolarizacije i veu mogunost stvaranja akcijskog potencijala. Tipini neurotransmiteri su acetilkolin, glutamat ili aspartat. 2. SINAPSE S INHIBITORNIM IONSKIM KANALIMA Neuroreceptori su kloridni kanali koji se otvaraju, ulaze negativni ioni i uzrokuju lokalnu hiperpolarizaciju i smanjuju mogunost nastanka akcijskog potencijala. Sa ovom sinapsom impuls iz jednog neurona moe inhibirati impuls u slijedeem. Tipini neurotransmiteri su glicin ili GABA. 3. SINAPSE BEZ KANALA Neuroreceptori nisu kanali ve enzimi vezani uz membranu. Kada ih aktivira neurotransmiter kataliziraju produkciju kemijskih glasnika unutar stanice. Ove sinapse su involvirane u spore i dugotrajne odgovore kao to su uenje i pamenje. Tipini neurotransmiter je adrenalin, noradrenalin (NB adrenalin u USA se zove epinefrin), dopamin, serotonin, endorfin, angiotenzin i acetilkolin. 4. NEUROMUSKULARNI SPOJEVI Sinapse formirane izmeu motorikih neurona i miinih stanica. Uvijek kao neurotransmiter koriste acetilkolin i uvijek su ekscitatorne. Motoriki neuroni takoer formiraju specijalizirane sinapse sa sekretornim stanicama. 5. ELEKTRINE SINAPSE Kod ovih sinapsi membrane dviju stanica se dodiruju i dijele proteine . To omoguuje AP da direktno pree s jedne stanice na drugu. Prijenos je jako brz, ali su sinapse rijetke (samo u srcu i oku).
Jedan neuron moe imati tisue sinapsi na svojim nastavcima. Dakle moe imati tisue INPUTA, ali samo jedan OUTPUT kroz akson GPP (GRAND POSTSYNAPTIC POTENTIAL ) i suma je svih ekscitatornih i inhibitornih potencijala. Ako je vie ekscitatornih potencijala, onda e biti GPP -a i ivac okida. Ako je vie inhibitornih potencijala nee se stvoriti GPP te nee doi do okidanja. Postoji prostorna i vremenska sumacija podraaja. Kod prostorne nekoliko presinaptikih neurona djeluje na sinapsu sa samo jednim postsinaptikim neuronom. Kod vremenske sumacije samo je jedan pre- i jedan post- sinaptiki neuron ali je frekvencija impulsa koji dolaze do sinapse bitna. Obje sumacije omoguuju gradiranje ivanog odgovora. Filtracija oznaava mogunost zanemarivanja kontinuiranih i nebitnih pozadinskih podraaja ( npr. noenje odjee). Ovaj Umor povisuje prag podraaja.

Droge i ivani sustav

Gotovo sve kemijske tvari djeluju na ivani sustav na razliite naine i na razliitim mjestima

AGONISTI stimuliraju ivani sustav

ANTAGONISTI inhibiraju ivani sustav
Djelovanje
Oponaa neurotransmiter Stimulira otputanje neurotransmitera Otvara neuroreceptorske kanale

Posljedica
Aktivacija sinapse Aktivacija sinapse Aktivacija sinapse

Blokira neuroreceptorske kanale Inhibira enzime za razgradnju

Inhibira Na-K pumpu Blokira kanale za Na+ ili K+

Deaktivacija sinapse Aktivacija sinapse

Zaustavljanje AP Zaustavljanje AP

Inhibicija ivanih impulsa

Fizikalni imbenici: niska temperatura, kompresija ivca lokalno zaustavlja krvotok.

Kemijski imbenici:
Kurare vezanje na receptore Ach na postsinaptikoj membrani blokiranje prijenosa impulsa s jednog neurona na drugi. Lidokain blokira Na kanale i onemoguuje depolarizaciju.

Droge koje djeluju na CNS

U RAS sustavu modanog debla noradrenalinski receptori su ekscitatorni i uzrokuju budnost, dok su GABA receptori inhibitorni i uzrokuju pospanost. Kofein (kava, kakao, coca-cola), teofilin, amfetamini, ecstasy i kokain oslobaanje noradrenalina u RAS-u stimulansi. Antidepresivi inhibiraju razgradnju noradrenalina produuju mu djelovanje. i apsorpciju

Alkohol, benzodiazepini (valium), barbiturati i marihuana aktiviraju GABA receptore inhibiraju RAS sedativi, depresori.

Narkotici ili skupine opioidnih lijekova (morfin, kodein, opium, metadon, heroin) blokiraju opioidne receptore i prijenos signala boli do mozga i kralj. modine.

Droge koje djeluju na CNS

Dopamin, neurotransmiter mozga, ima brojne uloge, ukljuujui kontrolu miia, inhibiciju bola i openito stimulaciju.

Neki psihiki poremeaji (shizofrenija, manina depresija, parkinsonova bolest) poremetnja u koliini neurotransmitera.
Neki otrovi blokiraju Na ili K kanale. Strihnin blokira glicinske receptore u mozgu, uzrokujui miine konvulzije i smrt. Opi anestetici privremeno inhibiraju natrijeve kanale.

Droge koje djeluju na somatski ivani sustav

Kurare i Abungaro toxin (zmijski otrovi) blokiraju nikotinske receptore acetilkolina u somatskom ivanom sustavu, i tako oputaju skeletne miie. Oteena tkiva oslobaaju prostaglandine, koji stimuliraju neurone koji prenose bol (izmeu ostalog). Ne-narkotini analgetici (Aspirin, paracetamol, ibuprofen) blokiraju proizvodnju prostaglandina, a paracetamol ima slian uinak na mozak. Lokalni anestetici (npr. procain) blokiraju sve senzorne i motorne sinapse na mjestu primjene.

Droge koje djeluju na autonomni ivani sustav

ATROPIN antagonist parasimpatikusa inhibira muskarinske receptore acetilkolina u parasimpatikom sustavu. Koristi se za oputanje cilijarne muskulature oka (kapi za oi) .

Vjebe

Raunalna simulacija: Neurofiziologija ivanih impulsa

Vrsta ivca

Gujavica
MP NM

aba
SP M

takor I
SP NM

takor II
VP M

Prag podraljivosti

Vrijeme od podraivanja do stvaranja AP

Brzina provodljivosti
ivac: -mali (MP), srednji (SP), veliki (VP) promjer -mijeliniziran (M), nije mijeliniziran (NM)