Prvo istraivanje:povezanost inteligencije i nekih osobina linosti iz modela Velikih pet sa kolskim uspjehom u zavrnim razredima srednje kole

cilj: ustvrditi odnos izmeu nekih osobina linosti, inteligencije i kolskog uspjeha. -178 uenika 3. i 4. razreda gimnazije u dobi od 17 do 19 godina -mjerenje osobina linosti: Big Five upitnik : energija, ugodnost, savjesnost, emocionalna stabilnost i mentalna otvorenost -mjerenje inteligencije D-2000 mjera kol.uspjeha - opdi prosjek na kraju kolske godine te ocjene iz grupe drutvenih i prirodnih predmeta. -analiza korelacija: dimenzija savjesnost sa svojim poddimenzijama temeljitost i ustrajnost znaajno povezana sa k. uspjehom glavne dimenzije linosti i inteligencija zajedno objanjavaju 17.9% varijance opdeg kolskog upjeha pri emu savjesnost ima najvedi doprinos (dominantna veliina korelacije izmeu opdeg imbenika inteligencije i kolskog uspjeha u osnovnoj koli je r=0,50, kako za ocjene i opdi uspjeh tako i za testove znanja. s povedanjem dobi i selekcijskim utjecajima u kasnijem kolovanju povezanost inteligencije i akademskog uspjeha postaje sve nia, r=0,20. opdenito se moe redi da je nii kvocijent in. prediktivniji za kolski uspjeh od visokog. korelacija izmeu nekih osobina linosti i mjera uinka interpretirane su u pozadini odreenih crta linosti koje dovode do odreenih stanja koja su, ili kontraproduktivna za nekoliko tipova izvedbe jer interferiraju s kognitivnim procesima poput upamdivanja ili posvjeuju izvedbu jer su povezane s brojnim ponaanjima poput) organiziranosti, upornosti, odlunosti i odgovornosti. Postupak: 178 uenika Prve i Druge gimnazije u Osijeku- 72 mladida (40,4%) i 106 djevojaka (59,6%) ispitivanje provedeno grupno, u okviru redovne nastave. najprije D-2000, zatim BFQ. ocjene su prikupljene po zavretku nastave za koslku godinu. test D-2000: neverbalna inteligencija, 4 primjera i 40 estica poredanih po teini. 20 min. nisu pronaene spolne razlike. BFQ upitnik: mjeri crte linosti iz modela Velikih pet: energija, ugodnost, savjesnost, emocionalna stabilnost i mentalna otvorenost. svaka crta linosti je odreena s dvije poddimenzije.( ljestvica laganja se sastoji od 12 estice i slui identifikaciji iskrivljenih profila. instrument se sastoji od ukupno 132 estice. za hrvatsku standardizaciju: energija 0,75, ugodnost 0, 68, savjesnost 0, 80, emocionalna stabilnost 0, 87, mentalna otvorenost 0, 77 i ljestvica laganja 0, 70. ) kolskii uspjeh: zakljuene ocjene s kraja k godine iz pojedinanih predmeta i opdi uspjeh. kriterij odabira predmeta je slinost programa: hrvatski, engleski, geografija, povijest, biologija, kemija, fizika, matematika. testiranjem varijabiliteta iz daljeg su testiranja izuzete ocjene iz povijeti i biologije zbog relativno uskog rasprenja. grupirane su ocjene iz prirodnih i drutvenih predmeta.

Rezultati u tablici 2 prikazana povezanost testa inteligencije i varijabli linosti sa kolskim uspjehom. korelacija izmeu int i k uspjeha iznosi r=0, 32. povezanost izmeu grupe prirodnih predmeta i inteligencije je indentina , te izmeu intelignecije i drutvenih predmeta je r=0,30. povezanost linosti i kriterija kolskog uspjeha je vrlo razliita za pojedine varijable. parcijalne korelacije-tablica 4 podjela u tri skupine s obzirom na postignude na testu intelignecije. prosjeni rezultati-119 uenika. najnii-31, najvii-28. prediktor odabrana dimenzija savjesnost jer je jedina korelirala s cjelokupnim kriterijem k uspjegha. ovu analizu moemo uzeti u obzir samo kao hipotezu koja zahjeva paljiviju provjeru. rasprava inteligencija je znaajno povezana sa svim kriterijskim varijablama. savjesnot se pokazala znaajnim prediktorom opdeg k uspjeha, kao i uspjeha prirodne i drutvene skupine predmeta. savjesnost se povezuje s radnom etikom, upornodu, intrinzinom motivacijom, potrebom za uspjehom i organiziranodu. Laidra, Pullmann i Allik (2007) su dobili na uzorku adolescenata povezanost savjesnosti i k uspjeha u osnovnoj i srednjoj koli, a Wagerman i Funder (2007) su potvrdili da savjesnot korelira s uspjehom i na svim akademskim godinama studija, te da je u kontekstu linosti valjan i jedinstven prediktor uspjeha. opdenito, rezultati ovog istraivanja sugeriraju da uenici koji su samodisplinirani, znatieljni, imaju socijalne vjetine te su usmjereni prema cilju imaju vedu vjerojatnost da de biti uspjeni. praktine implikacije navode nas na mogudnost razvijanja savjesnosti u uenika, odnosno poticanje ponaanja koja ukljuuju organiziranost, disciplinu, usmjeravanje na jasne i strukturirane ciljeve radi vede uspejnosti, bilo bi dobro da su u istraivanje ukljuene i druge vrste kola.. poddimenzija energije, dominacija znaajno je povezana s prirodnim premetima i opdim uspjeghom, a savjesntst znaajno korelira s grupama prirodnih i drutbvenih predmeta te opdim uspjehom. mentalna otvorenost je povezana sa k uspjehom u predmetima drutvene skupine.

DIPLOMSKI RAD sudjelovalo je 220 ispitanika, od toga 78 (35,5%) mladida i 142 (64,5%) djevojke. Prosjena dob ispitanika iznosi M = 17,2 (SD = 0,41). Ispitanici su pohanali trede razrede srednjih kola u Jastrebarskom (1 trgovaki razred, 1 ekonomski razred te 1 gimnazijski razred) i Samoboru (3 gimnazijska razreda, 2 ekonomska razreda), te gimnaziji Lucijana Vranjanina u Zagrebu (1 razred), to ini ukupno devet razreda ispitana je povezanost inteligencije i linosti sa kolskim uspjehom. Upotrijebili smo NEO-FFI instrument koji mjeri pet dimenzija linosti, a to su Neuroticizam, Ekstraverzija, Otvorenost prema iskustvu, Ugodnost i Savjesnost, te D-48, test inteligencije, koji je visokozasiden g faktorom. kolski uspjeh smo definirali kroz ocjene iz matematike, hrvatskog te opdeg kolskog uspjeha na

polugoditu. U sluaju svih triju kriterijskih varijabli inteligencija i savjesnost su se pokazali statistiki znaajni prediktori Rasprava o inteligenciji u naem sluaju, usmjerena je na poimanje da je ona odrenena g faktorom na nain kako ga je definirao Charles Spearman (1863-1945) (Zarevski, 2000). Spearman je ustvrdio da se povezanost izmenu uspjenosti i kolskih predmeta moe objasniti pomodu dvofaktorske teorije. Prvi je faktor opda inteligencija ili g. Spearman je tvrdio da je g faktor u pozadini svih intelektualnih zadataka. Drugi je faktor nazvao specifinim faktor, s ili specifina inteligencija. Taj specifini faktor, prema Spearmanu, opisuje bilo koju sposobnost koja je jedinstvena za izvravanje nekog zadatka, te naglaava da su ti faktori menusobno nezavisni test D-48-saturiran opdim (generalnim) faktorom. Sastoji se od 4 primjera i 44 zadatka George Domino (2001) navodi da se koeficijenti korelacije za Test D-48 i kolski uspjeh na koledima i visokim kolama kredu u rasponu od 0,41 za mukarce do 0,50 za ene. Autor vjeruje da bi koeficijenti korelacije bili jo vii da je u uzorak bilo ukljueno vie razliitih koleda. Testirajudi u pet osnovnih kola u Republici Hrvatskoj Testom D-48 ukupno 500 sudionika (254 uenika i 246 uenica sedmih i osmih razreda), povezanost izmenu rezultata na testu i prosjenog kolskog uspjeha iznosila je r = 0,43 NEOFFI-Neuroticizam, Ekstraverziju, Otvorenost prema iskustvu, Ugodnost i Savjesnost. Dobre ocjene mogu se najbolje predvidjeti pomodu Savjesnosti (visoke) i Emocionalne stabilnosti (visoke) (Chamorro-Premuzic i Furnham, 2004, Larsen i Buss, 2005). Razlog tome moe biti to je manje vjerojatno da de emocionalno stabilni i savjesni ljudi odlagati uenje ili ispite. U istraivanju koje je provela Laidra i sur. (2007) na 3618 uenika, dobivena je pozitivna povezanost izmenu Otvorenosti prema iskustvu, Ugodnosti i Savjesnosti te kolskog uspjeha, a za Neuroticizam je dobivena negativna korelacija. Najznaajniji prediktor iz sklopa dimenzija linosti koje su zahvadene NEO FFI upitnikom linosti i kolskog uspjeha jest Savjesnost. Prvi je problem ispitati povezanost inteligencije s ocjenama iz hrvatskog, matematike i opdim kolskim uspjehom Drugi problem je bio istraiti povezanost pojedinih crta linosti s ocjenama iz hrvatskog, matematike te opdim kolskim uspjehom na polugoditu. Na temelju prijanjih istraivanja, pretpostavljamo da demo dobiti znaajnu korelaciju izmenu savjesnosti i emocionalne stabilnosti te kolskog uspjeha jedini predmeti koje su dijelili matematika i hrvatski

tablice Dobiveni rezultati podupiru dosadanje spoznaje o postojanju povezanosti inteligencije i kolskog uspjeha, premda su neto nii ako ih usporedimo s drugim istraivanjima. U sluaju dviju dimenzija linosti iz modela Velikih pet dobivene su izmenu crta linosti i kolskog uspjeha statistiki znaajne povezanosti. Iz rezultata (neo ffi) je vidljivo da je Savjesnost (p<0,001) jedina varijabla u bloku linost koja je znaajna Neoffi za hrvatski, matematiku i opdi uspjeh Neoffi za matematiku: Rezultati pokazuju da uenici koji su inteligentniji, savjesniji i manje ugodniji imaju bolje ocjene iz matematike. Potvrdili smo prvu pretpostavku, da je inteligencija bitan faktor za uspjenost u matematici U posljednjoj regresijskoj analizi koju smo proveli, opdi kolski uspjeh je bio kriterijska varijabla. Moramo naglasiti jednu stvar to se tie opdeg uspjeha, a to je Rezultat je najnii u odnosu na prijanje dvije analize, vjerojatno zbog toga to svi predmeti ukljueni u opdi uspjeh nisu inae povezani s inteligencijom (npr. tjelesna kultura ili vjeronauk/etika). Rezultati ove studije potvrdili su vedinu postavljenih hipoteza. U skladu s pretpostavkama, potvrdili smo da je inteligencija znaajno povezana sa svim kriterijskim varijablama. Inteligencija nije bila najsnaniji prediktor, vjerojatno zbog restrikcije raspona. Nije neuobiajeno da valjanost inteligencije kod viih stupnjeva obrazovanja pada. U tranzverzalnim istraivanjima jasno je vidljivo kako povezanost inteligencije sa kolskim uspjehom pada sa sve viim razredima. Savjesnost se pokazala najboljim prediktorom za sve tri kriterijske varijable. Ovaj nalaz ne iznenanuje s obzirom na to da se Savjesnost povezuje s radnom etikom, potrebom za uspjehom i organiziranodu.