Sadraj: Uvod..........................................................................................3 I Novano trite, pojam i znaaj............................................

4
1. Finansijski sistem.............................................................................. 5 1.1 Finansijsko trite, pojam i znaaj................................................. 1.1.1 !"jena privrede i tranje za nov"em............................................ 11

#. $rite nov"a........................................................................ 1#
#.1 Svr%a trita nov"a.......................................................................... 14 #.1 F&nk"ionisanje trita nov"a.......................................................... 1 #.1.1 Uesni"i na 'inansijskom trit&.................................................. 1( #.1.# Instrmenti trita nov"a................................................................ 1)
#.1.#.1 !pera"ije sa %artijama od vrijednosti......................................................... #* #.1.#.1 Investi"ijski 'ondovi..................................................................................... #3

#.1.3 $e%no+o,ija rada trita nov"a..................................................... #5

-ak+j&ak................................................................................. #. /itrat&ra ..................................................................................3*

Uvod

Sve funkcije novca u privredi odigravaju se preko finansijskih trita. Finansijsko trite predstavlja organizovan prostor sa svim elementima neophodnim za njegovo funkcionisanje (vrijeme, pravila, uzanse kupoprodaje) na kome se susre u ponuda i tranja finansijskih sredstava. !koliko ne "i postojalo organizovano finansijsko trite, privreda "i "ila degradirana, odnosno, prakti#no "i "ilo nemogu e poslovanje pojedinih privrednih su"jekata. $ave i pro"lem savremene trine ekonomije jeste organizacija kontinuelnog funkcionisanja trita, u smislu funkcionisanja preduzetnog drutva i potroa#kog drutva, na #ijem se vrhu nalazi drutvo kapitala. $e smije da se desi da trite prestane funkcionisati. ! tom slu#aju, dolo "i do osnivanja monopolskih situacija te ne "i "ilo govora o postojanju integralnog trita. %ntegralno trite je pretpostavka trine privrede u cjelini. $ov#ano trite je jedan dio, segment, finansijskog trita "ez #ijeg postojanja i funkcionisanja, nije mogu opstanak kompletnog finansijskog trita. &naliza ovog rada e dati osnove definisanja i funkcionisanja trita novca, sa osvrtnom na stanje i razvijenost trita novca u 'i(. )idje emo ta sve podrazumjeva i kako na cjelokupnu privredu uti#e trite novca, te na kojem je nivou razvoja ono u naoj zemlji.

I Novano trite, pojam i znaaj

+rita novca aktivna su jo od ranog 1,. vijeka, me-utim, postala su vanija od 1,./. godine, kada su kamatne stope porasle iznad istorijskih nivoa. ! sutini, porast kratkoro#nih stopa, u vezi sa regulisanim gornjim limitom kamatne stope koju su "anke mogle platiti za depozit, rezultovao je "rzim odlivom novca iz finansijskih institucija kasnih 1,./. i ranih 1,0/1tih. 2dliv je pak prouzrokovao propast mnogih "anaka, tednji i zajmova. %ndustrija se oporavila tek nakon velikih promjena u regulativi "anaka koja se odnosila na kamatne stope trita novca. 2va analiza detaljno e predstaviti trite novca kao i vrijednosne papire i u#enike koji se na njemu pojavljuju 3 trguju. +ako-e, raspravlja se zato su trita novca "itna u naem finansijskom sistemu. Sa druge strane, teko da se moe definisati nov#ano trite da se pri tome pose"no ne pojasni sama sutina finansijskog trita, te uloga nov#anog trita u tom sistemu. ! skladu sa tim, ovaj rad e o"uhvatiti slede e ta#ke analize4 Finansijski sistem 1 1 1 1 1 1 1 Finansijsko trite, pojam i zna#aj 2cjena privrede i tranje za novcem Svrha trita novca Funkcionisanje trita novca !#esnici na finansijskom tritu %nstrumenti trita novca +ehnologija rada trita novca

Trite novca

1. Finansijski sistem
6edan od najvanijih podsisema privrednog sistema jeste finansijski sistem. 7apravo, finansijski sistem je sastavni dio privrednog sistema koji se sastoji iz vie elemenata pomo u kojih tre"a da omogu i nesmetan tok finansijskih sredstava u jednoj drutveno 3 ekonomskoj zajednici. Finansijski sistem, sli#no kao i privredni sistem posjeduje vie karakteristika, od kojih pose"no tre"a ista i14 1 8inami#nost 3 u privrednom i finansijskom sistemu se stalno deavaju promjene i pojavljuju novi doga-aji koji sistem ovode neravnotee9 1 2tvorenost 3 privreda jedne zemlje mora "iti otvorena prema inostranstvu, to jest, privredni su"jekti moraju ulaziti u razli#ite o"like saradnje i odnosa sa su"jektima izvan granica nacionalne ekonomije9 u privremena stanja ravnotee i

:ompleksnost 3 implicira da se privredni sistem tako-e moe posmatrati kao zase"an i cjelovit sistem, koji se sastoji iz ve eg "roja podsistema, to jest, dijelova od kojih je jedan od najvanijih upravo finansijski podsistem.

;ri , 8., <Finansijska trita= 'eograd, *//5. godine, str.*>.

@azvijen finansijski sistem omogu ava da savremene razvijene trine privrede, koje su veoma sloene i specijalizovane, funkcioniu na relativno decentralizovan na#in. Aolaze i od svega re#enog, moe se konstatovati da su najvaniji elementi finansijskog sistema4 1 1 1 finansijska trita, finansisjke institucije i finansijski nstrumenti.

Finansijski sistem predstavlja mehanizam i vodi, odnosno sistem kanala kojima se vri transfer finansijskih sredstava izmeu razliitih grupa i subjekata u privredi2.

1.1 Finansijsko trite, pojam i znaaj

Finansijsko trite je mjesto i prostor na kome se trae, tj. nude finansijska sredstva i na kome se u zavisnosti od ponude i tranje, organizovano formira cijena, tako da ono predstavlja i organizovani metod transfera akumulacije i nov#anih fondova izme-u ekonomskih jedinica sa suficitom i jedinica sa deficitom finansijskih fondova. $a finansijskom tritu se nude i trae supstituti ro"e i usluga, kao to su4 efektivni doma i i strani novac, hartije od vrijednosti, potraivanja, razne dispozicije i sl. ! zavisnosti od ponude i tranje finansijskih sredstava, formira se njihova cijena. Formiranje cijena nov#anih sredstava na finansijskom tritu se izraava kamatnom stopom. !koliko je odravanje teku e likvidnosti preduze a njegov najzna#ajniji cilj, tada se pri ponudi nov#anih sredstava ista plasiraju na sasvim kratak vremenski intreval, pri #emu je i kamatna stopa zna#ajno nia. !koliko se ponuda nov#anih sredstava formira na dui vremenski interval, tada se i kamatna stopa kao i cijena ponu-enih nov#anih sredstava
*

;ri ,8., BFinansijska tritaC, 'eograd, *//5. godine, str. 11.

>

formira na viem nivou. @azlog formiranja kamatne stope na viem nivou je u #injenici da se kamatna stopa sastoji od tzv. #iste kamate i riziko premije. Autem finansijskog trita stvaraju se mogu nosti prelivanja nov#anih sredstava od strane fizi#kih i pravnih lica koja raspolau ve im iznosom slo"odnih nov#anih sredstava, ka privrednim su"jektima #iji je finansijski rezultat nedovoljan za finansiranje teku ih i razvojnih programa iz o"lasti proizvodnje, prometa i potronje. ! tom smislu, funkcije finansijskih trita jesu54 1 Alokativna funkcija finansijskog trita koja se sastoji u prikupljanju i prenoenju slo"odnih nov"#anih sredstava od su"jekata, koji se njima privremeno koristi, na su"jekte kojima su potre"ni9 1 Evelvacijska funkcija mehanizma finansijskog trita ogleda se kroz formiranje cijene novca (kamate) na osnovu ponude i tranje9 1 Selektivna funkcija finansijskog trita odvija se preko selekcije pojedinih trailaca novca.

Finansisjko trite se naj#e e dijeli prema predmetu poslovanja, na nov#ano, kapitalno i kreditno trite, gdje su osnovni kriterijumi distinkcije, ro#nost i namjena transferisanih resursa.

Na novanom tritu se kratkoro#no nudi i trai novac. Stoga je zadatak nov#anog trita da omogu i traiocu kratkoro#nih sredstava (neophodnih za proizvodnju i promet) da u to kra em roku do-e do istih. %z tih razloga imaoci slo"odnih no#anih sredstava vre transformaciju svog novca u trine instrumente koji se "rzo mogu zamjeniti za
5

'jelica, )., D'ankarstvo, teorija i praksa<, $ovi sad, *//1. godine, str.*>?.

novac, odnosno u druge likvidne plasmane. Arimjeri iz prakse ukazuju na to da se na nov#anom tritu mogu pojaviti dvije vrste trinih instrumenata, i to?4

1 1

krediti, davanje i uzimanje, iz "ankarskih rezervi "ez roka ili na odre-eni rok, hartije od vrijednosti na kratak rok (kupovina i prodaja) koje je emitovala drava ili finansijska institucija #iji je "onitet zagarantovan.

Na tritu kapitala se dugoro#no nudi i trai novac. 7a trite kapitala se kae da je specijalizovano trite na kome se trguje hartijama od vrijednosti. Araksa pokazuje da je ovo trite naro#ito aktivno u slu#ajevima nedostatka investicionih sredstava kod privrednih su"jekata. +ada se ista pri"avljaju na tritu kapitala emitovanjem o"veznica ili akcija, zalonica i drugih hartija od vrijednosti. :arakteristika trita kapitala jeste, da privrednim su"jektima omogu i "rzu promjenu strukture i smjera svojih investicija potrefelja. $a ovaj na#in u#esnici trita kapitala u slu#aju potre"e transformiu se iz tedia u zajmotraioce #ime omogu avaju usmjeravanje svojih slo"odnih nov#anih sredstava u investicione projekte koji donose najve i finansijski rezultat. Kre itno trite mo"ilie i alocira finansijske resurse uz respektovanje odgovaraju ih kriterija i parametara, preko kojih se ostvaruje povezanost finansijske sa realnom sferom reprodukcije, a na ovom tritu klju#nu ulogu imaju "anke koje pospjeuju mo"ilizaciju akumulacije i na osnovu ekonomskih i finansijskih kriterijuma doprinose optimizaciji rasporeda resursa na ova dva ekonomska mjesta koji garantuju najve e prinose u privredi. 7ajedni#ki poslovi na finansijskom tritu ("ez o"zira na vrstu finansijskog trita) mogu "iti>4 1 1 promptni poslovi i terminski poslovi.

? >

%"id9 str. *E/. Aoslovne finansije, $enad )unjak, Su"otica, *//*. godine

:arakteristika promptnih poslova kupovine i prodaje jeste, da se svaka kupovina i prodaja hartija od vrijednosti ili deviza realizuje odmah, odnosno najkasnije u roku od dva dana ra#unaju i od dana zaklju#enja posla kupoprodaje.

:arakteristika terminskih poslova kupovine i prodaje jeste, da se svaka kupovina i prodaja hartije od vrijednosti ili deviza realizuje na odre-eni vremenski rok koji se po#inje od"rojavati nakon roka utvr-enog za promptne poslove. 7na#ajna karakteristika terminske prodaje i kupovine deviza jeste da centralna "anka nije o"avezna da intervenie kod doti#nih trita. 2pte karakteristike poslova na finansijskom tritu jesuE4 1 da se poslovima na finansijskom tritu mogu smatrati samo oni poslovi koji su zaklju#eni u odre-enom prostoru, odre-enom vremenu i #iji je predmet zaklju#ivanja finansijska vrijednost koja se prodaje ili kupuje na doti#nom tritu, 1 1 da se cjelokupno poslovanje na finansijskom tritu o"avlja putem raznovrsnih selekcija (izvrni komitet, kontrolni komitet, komitet za trina pravila i sl.,), da poslove na finansijskom tritu mogu o"avljati samo #lanovi trita, dok posredni#ke poslove mogu o"avljati samo posrednici na ovom tritu tzv. senzali, "rokeri i sl, 1 da poslove na tritu o"ra#unavaju o"ra#unske "lagajne trita #iji je zadatak da svaki #lan ima svoj ra#un na kojem raspolae sa odre-enim nov#anim sredstvima neophodnim za regulisanje kupoprodajnih poslova, kompenzaciju dugovanja i potraivanja pojedinih #lanova finansijskog trita. Finansijska trita se razlikuju prema tome da li se na njima odvija prva kupovina i prodaja finansijskih instrumenata koje u kreirali deficitni ekonomski su"jekti (primarna trita), ili dalja kupoprodaja (sekundarna trita).

6avne finansije, 'oidar @ai#evi , Farko @adi#i , Su"otica, *//1. godine

7a primarna trita je karakteristi#na prva emisija dionica, dok njihova dalja prodaja i kupovina spada u domen sekundarnih finansijskih trita. Funkcija primarnih trita je da se transferisanjem finansijske tednje o"ez"jedi njena efikasna alokacija krajnjim korisnicima, dok sekundarna finansijska trita prvenstveno slue za o"ez"je-enje likvidnosti ekonomskih su"jekata.

1.1.1 !"jena privrede i tranje za nov"em

8a "i uopte postojalo i funkcionisalo trite novca, mora postojati odre-eni nivo tranje i ponude novca. ! tom smislu, ekonomisti se koriste razli#itim agregatnim pokazateljima.4 1 1 %ndeks vode ih privrednih pokazatelja, koje svaki mjesec o"javljuje dravni statisti#ki zavod9 $ezaposlenost se prati na osnovu zahtjeva onih koji trae pomo drave, to odslikava stanje o "roju ljudi koji ostaju "ez posla. !koliko njihov "roj opada, to zna#i da se privreda oporavlja, i o"rnuto. 1 1 1 1 $ove porud"ine koje prijavljuju proizvo-a#i znak je da potroa#i troe mnogo i slo"odnije. +ranja za trajnim potronim do"rima specifi#an je pokazatelj, s o"zirom da naj"olje odslikava industrijsku aktivnost. Stanogradnja, prema "roju izdatih gra-evinskih dozvola jedno je od mjerila ekonomske sta"ilnosti, znak da je privreda u usponu. :retanje uslunih djelatnosti 1 pokazatelj su da li dolazi do oporavka privrede ili je ova jo uvijek u recesiji.

;ri ,8., <Finansijska trita= 'eograd, *//5. godine, str.*>0.

Aose"no zna#ajnu gupu pokazatelja stanja imaju slede i pokazatelji4 li#na primanja i potronja, cijene proizvo-a#a, raspoloenje potroa#a, stopa nezaposlenosti, realni "ruto doma i proizvod.

#. $rite nov"a
+rite novca se odnosi na definisani prostor, ravila, uzanse, vrijeme i druge uslove pod kojima dolazi do organizovanog finansijskim sredstvima. Aojam tr ite nov!a u stvari je pogrean. $ovcem 3 nov#anicama 3 se ne trguje na tritu novca. Fe-utim, "udu i da su vrijednosni papiri kojima se tamo trguje kratkoro#ni i izuzetno likvidni, "lizu su toga da "udu novac. )rijednosni papiri trita novca, o kojima e kasnije "iti vie rije#i, imaju tri osnovne karakteristike4 1 1 1 uglavnom se prodaju u velikim apoenima, imaju nizak rizik nepla anja, dospjevaju unutar godine od datuma njihovog prvo"itnog izdanja. susretanja ponude i tranje za kratkoro#nim

)e ina instrumenata trita novca dospjeva unutar 1*/ dana. +ransakcije na tritu novca se ne odvijaju na nekom odre-enom mjestu ili u nekoj zgradi. !mjesto toga, trgovci uglavnom dogovaraju kupovinu i prodaju telefonom i dovravaju ih elektronskim putem. 7"og tog o"iljeja, vrijednosnice trita novca o"i#no imaju i aktivno sekundarno trite. +o zna#i da je 3 nakon to se hartija od vrijednosti prvo"itno proda 1 relativno je lako za nju na i nove kupce. &ktivno sekundarno trite #ini vrijednosnice trita novca vrlo fleksi"ilnim kratkoro#nih finansijskih potre"a. instrumentima za premo avanje

1/

8ruga karakteristika trita novca jeste da su to trita na veliko. +o zna#i da je ve ina transakcija vrlo velika, o"i#no ve a od 1 miliona ameri#kih dolara. )e ina tih da neposredno u#estvuju na transakcija spre#ava veliki "roj individualnih ulaga#a

tritima novca. Stoga, dileri i "rokeri, koji rade u riznicama velikih "anaka i "rokerskih ku a, spajaju klijente. +rgovci e kupiti ili prodati >/ ili 1// miliona ameri#kih dolara u sekundi 1 to zaista nije posao za oso"e sla"og srcaG Fleksi"ilnost i inovativnost su dva vana o"iljeja svakog finansijskog trita tako da ni nov#ano trite nije izuzetak. !prkos prirodi trgovanja na veliko, razvijene su inovativne vrijednosnice i metode trgovanja kako "i se malim ulaga#ima dao pristup vrijednosnicama trita novca.

-ato s& potre0na trita nov"a1

+eoretski posmatrano, trita novca nam ne "i ni tre"ala. 'ankarska studija postoji prvenstveno zato da nas snad"ije kratkoro#nim zajmovima te da primi kratkoro#ne pologe. 'anke "i tre"ale imati prednost u u#inkovitosti sakupljanja informacija, prednost koja "i tre"ala eliminisati potre"u za tritima novca. 7ahvaljuju i trajnim odnosima sa klijentima, "anke "i morale mo i ponuditi povoljnije zajmove, nego direktna trita, koja moraju ocjenjivati svakog dunika svaki put kada se izda nova vrijednosnica. Htavie, kratkoro#ne hartije od vrijednosti ponu-ene za prodaju na tritu novca nisu tako lako likvidne, niti tako sigurne kao polozi u "ankama i tedionicama. :ada, dakle, uzmemo u o"zir prednosti koje imaju "anke, pitamo se zato uopte postoji trite novcaI 'ankarska industrija postoji prvenstveno zato da "i posredovala u pro"lemu asimetri#nih informacija izme-u tedia 3 kreditora i dunika 3 potroa#a, a "anke mogu ostvariti do"it koriste i ekonomiju razmjera pri pruanju usluga. Fe-utim, "ankarska industrija podlijee ja#oj regulativi i snosi sa njome povezane ve e trokove dravne intervencije, nego to je slu#aj sa tritima novca. Stoga, u situacijama kada pro"lem

11

asimetri#nih informacija nije oz"iljan, trita novca imaju

zna#ajnu prednost

pred

"ankama u pogledu iznosa trokova to nastaju pri trgovanju kratkoro#nim sredstvima.

#.1 Svr%a trita nov"a

8o"ro razvijeno sekundarno trite za instrumente trita novca #ini trite idealnim mjestom da kompanija ili finansijska institucija BskladitiC viak sredstava u kratkim razdo"ljima, dok se ne pokae potre"a za njima. 6ednako tako, trite novca nudi jeftin izvor sredstava kompanijama ili dravi te posrednicima kojima je potre"na infuzija kratkoro#nih sredstava. )e ina ulaga#a sredstva kao privremeno ulaganje koje na tritu novca, koji privremeno skladite im omogu ava ve i prinos nego dranje

gotovine ili novca u "ankama. Fogu smatrati da tritni uslovi nisu dovoljno do"ri da "i ohra"rili kupovinu novih dionica ili o#ekuju porats kamatnih stopa, pa stoga ne ele kupiti o"veznice. )ano je imati na umu da je dranje neangaovane gotovine skupo za ulaga#a, jer gotovina ne zara-uje dohodak vlasniku. $eangaovana gotovina predstavlja oportunitetni troak u smislu izgu"ljenog dohodka od kamata. +rite novca kao segment finansijskog trita predstavlja visoko specijalizovani o"lik operacija kupovine i prodaje novca, ostalih likvidnih sredstava i kratkoro#nih hartija od vrijednosti. +rite novca u se"i sadri04 1 1 +rgovanje novcem i kratkoro#nim hartijama od vrijednosti9 %nstitucije koje osiguravaju kratkoro#na sredstva (depozite), odnosno komercijalne "anke, depozitne "anke, "erze za kratkoro#ne hartije od vrijednosti, eskontne ili diskontne organizacije, akceptno 3 kreditne institucije i sl9
0

@adi#i , 6., 6avne finansije, $ovi Sad, *//1. godine, str. 5>?

1*

%nstrumenti trita novca.

! irem smislu u trite novca se #eto uklju#uje i devizno trite (kupovina i prodaja deviza i valuta).

Jiljevi tako definisanog trita novca su mnogo"rojni od kojih kao najvanije tre"a pomenuti,4 1 1 1 o"ez"je-enje i odravanje teku e likvidnosti monetarnog i kreditnog sistema zemlje9 zadovoljavanje tranje za nov#anim sredstvima aktera trita9 ostvarenje dopunskih prihoda "anaka i drugih u#esnika na njemu.

2sim toga, ovim tritem se o"ez"je-uju svi potre"ni preduslovi da se, kroz cijenu novca i kratkoro#nih hartija od vrijednosti koja se formira u procesu funkcionisanja trita novca, uravnoteuje ponuda i tranja nov#anih sredstava kao osnovni postulat sta"ilnog trita i trinog privre-ivanja. +rite novca kao dio finansijskog trita ima zna#ajnu ulogu u vo-enju poslovne politike preduze a, "anaka i drugih finansijskih organizacija. 'ez trita novca centralna "anka ne "i mogla da sprovodi efikasno monetarno1kreditnu politiku. +rite novca omogu ava1/4 1 1 1 1 1
, 1/

uspjeno regulisanje vrijednosti,

odnosa ponude i tranje

novca i kratkoro#nih hartija od

odravanja optimalne likvidnosti svih su"jekata i "anaka, "ru cirkulaciju finansijskih sredstava, ostvarenje ciljeva monetarne i devizne politike, uspjeno sprovo-enje kreditne politike "anaka,

)unjak,$., <Aoslovne finansije=, Su"otica, *//*. godine, str. *>0. %"id9str.*E/.

15

1 1

funkcionisanje javnog duga i politka kreditiranja drave, odvijanje "ez teko a i zastoja privredne aktivnosti na monetarnom planu.

2vome se moe dodati i ostvarenje optimalne stope privrednog rasta i sta"ilnosti ponude, odnosno cijena. +rite novca omogu ava da ukupan "ankarski sistem (centralna "anka i poslovne "anke) djeluju na ponudu i tranju novca 3 ukupno i po sektorima, odlike novca, "rzinu pla anja i dr. +ime monetarna politika i centralna "anka mogu da osiguravaju dinami#an sta"ilan ekonomski rast, uz zadravanje regulie privrednu konjukturu. $a tritu novca se vre "ankarske operacije dnevnim i terminskim novcem. %sto tako, operacije se vre na primarnom i sekundarnom tritu kratkoro#nih hartija od vrijednosti. $a dnevnom i terminskom tritu novca javljaju se poslovne "anke i centralna "anka preko svojih dilera. Aose"nu funkciju na tritu novca ima centralna "anka. Klavna monetarna institucija odre-enim instrumentima monetarno1kreditne politike uti#e na ponudu i tranju novca i kratkoro#nih hartija od vrijednosti, #ime direktno uti#e na likvidnost "ankarskog sistema i privrede u cjelini. $a primarnom tritu hartija od vrijednosti pored centralne "anke i poslovnih "anaka u#estvuju i druge finansijske organizacije specijalizovane za poslovanje hartijama od vrijednosti. $a ovom tritu se vri prva emisija i prodaja kratkoro#nih hartija od vrijednosti. i sta"ilnosti novca i likvidnosti privrede.

@eguliu i ponudu i tranju novca, kao i cijenu novca (kamatu), centralna "anka u osnovi

#.1 F&nk"ionisanje trita nov"a

1?

Funkcionisanje i tehnologija rada trita novca je vrlo razli#ita izme-u zemalja. ! mnogima zemljama ona egzistiraju kao samostalne institucije, mada se mogu pojaviti i kao neinstitucionalizovana i mjeovita trita, odnosno kao pose"ni organizacioni dijelovi u okviru "erzi hartija od vrijednosti. $a taj na#in mogu e je razlikovati tri osnovna o"lika organizacije trita novca4 1 1 1 instutucionalizovano, neinstitucionalizovano i mjeovito.

"nstitu!ionalizovano trite se naziva i centralizovanim tritem novca. 2no podrazumjeva odre-ene posredni#ke finansijske organizacije, u o"liku pose"ne "erze novca, za o"avljanje poslova susretanja ponude i tranje kratkoro#nih nov#anih i finansijskih instrumenata. 8o"ra strana ovakve organiazcije je pove anje efikasnosti, sigurnosti i smanjenje trokova, poto se svi u#esnici okupljaju na jednom mjestu. #einstitu!ionalizovano trite novca je slo"odno trite novca, koje nastaje eljom #lnova da zajedni#ki o"avljaju poslove, pove aju "rzinu o"avljanja transakcija, smanje trokove i eliminiu nepotre"ne posrednike. 2vakva organiazcija ima dosta sla"osti, poto unosi nedopustivo visok nivo rizika. $jeovito trite ima elemente prethodna dva. 2no je u osnovi neinstitucionalizovano, ali postoji kontrola i centralizacija od strane jednog, i to najja#eg u#esnika 3 centralne "anke.

#.1.1 Uesni"i na 'inansijskom trit&

! osnovi, na#in funkcionisanja trita novca veoma zavisi od odnosa tri navanije kategorije u#esnika na ovom segmentu finansijkog trita. to su4 1 centralna "anka,

1>

1 1

depozitne finansijske institucije, prije svih "anke, posredni#ke i druge finansijske organiazcije

Jentralna "anka ima izuzetno vanu ulogu u funkcionisanju trita novca. )rlo #esto ona se nalazi u ulozi regulatora i kontrolora z"ivanja na njemu. 2na, ne samo da oli#ava centralnu monetarnu vlast i predlae zakonske propise kojima se definiu Bpravila igreC, ve se javlja i kao aktivan u#esnik. Svojim mjerama, iz domena monetarno 3 kreditne politike moe uticati na odnose ponude i tranje te visinu kamatnih stopa. $aravno, u naem slu#aju nije ovakva situacija. Jjelokupna monetarna politika posluje pod odred"ama currencL "oard1a. Aoslovne "anke su #esto najve i igra#i na nov#anom tritu. 2ne stupaju u dvije vste poslovnih odnosa, i to sa4 1 1 centralnom "ankom i me-uso"no jedne sa drugima.

7a "anke i druge depozitne institucije ne propisuju se vrlo otri uslovi i pravila koja moraju da ispotuju. Aosredni#ke i druge finansijske institucije mogu na tritu novca o"avljati transakcije za se"e, za depozitne institucije ili druge u#esnike koji nemaju direktan pristup tritu. 8a "i mogli da o"avljaju te usluge, ove institucije moraju do"iti odo"renje nadlenih organa. ! slu#aju trita novca nadleni organ je centralna "anka ili od nje ovlatena institucija.

#.1.# Instr&menti trita nov"a

1E

Aostoje razli#iti instrumenti trita novca #ija je svrha udovoljiti razli#itim potre"ama u#esnika na tritu. 6edna e hartija od vrijednosti "iti savrena za jednog ulaga#a, a druga e "iti naj"olja za drugog.

$ajzana#ajniji mehanizmi, instrumenti na tritu novca jesu kratkoro#ne hartije od vrijednosti, i tom smislu4 1 1 1 1 1 1 1 dravne o"veznice, o"veznice centralne "anke, "lagajni#ki zapisi centralne "anke, komercijalni zapisi, "ankarska potvrda o depozitu, "ankarski akcept, komercijalni "onovi, zapisi. sredstava na

%nstrumenti duga su hartije od vriejdnosti kojima emitent dolazi do

kreditnoj osnovi i o"avezuje se da imaocu isplati odre-eni iznos kamate i glavnice u predvi-enom roku dospje a. $aime, rije# je o hartijama koje odravaju duni#ko 3 povjerila#ke odnose 1 kreditne odnose. Mikvidnost jednog vrijednosnog papira se odnosi na to koliko se "rzo, lako i jeftino moe konvertovati u gotovinu. ! pravilu, du"ina sekundarnog trita, gdje se hartija od vrijednosti moe preprodati, odre-uje njenu likvidnost. $aprimjer, u svijetu ne postoji do"ro razvijeno sekundarno trite za komercijalne zapise. Stoga, ve ina vlasnika komercijalnih zapisa dri ove hartije do dospje a. ! slu#aju da ulaga# u komercijalni zapis ima potre"u prodati hartiju da "i doao do gotovine, vjerovatno je da "i mu "rokeri naplatili relativno visoke naknade. ! neku ruku, du"ina sekundarnog trita novca nije toliko kriti#no vana za vrijednosne papire trita novca, kao to je za dugoro#ne hartije od vrijednosti poput dionica i o"veznica. +o je stoga jer su vrijednosni papiri trita novca kratkoro#ni, prije svega.

1.

2snovne karakteristike instrumenata trita novca jesu114 1 1 1 mali rizik neizvrenja, kratak rok dospje a, visoka trinost.

! ovom dijelu pojasnit u samo neke od navedenih hartija od vrijednosti. %pak, prethodno je potre"no dati par naznaka o samim operacijama sa hartijama od vrijednosti.

#.1.#.1 !pera"ije sa %artijama od vrijednosti 2peracije sa hartijama od vrijednosti na nov#anom tritu se vezuju za samu organizaciju trita. $aime, opte je poznato da se finansijsko trite moe podijeliti na primarno i sekundardno. $a primarnom finansijskom tritu se vri emisija po prvi put odre-ene hartije od vrijednosti. Klavni u#esnici ovog trita jesu centralna "anka i ostali u#esnici koji vre emisiju po prvi put. Svaka dalja prodaja hartije od vrijednosti predstavlja preprodaju koja se vri na sekundarnom tritu. $a sekundarnom tritu pojavljuje se veliki "roj u#esnika 3 svi oni koji prodaju hartije od vrijednosti 3 prodavci, i svi oni koji ele kupiti odre-enu hartiju od vrijednosti. $ominalna vrijednost hartije je zapravo nov#ani iznos na koji hartija glasi i koji je upisan na "lanketu. $aime, to je iznos potraivanja vlasnika hartije od vrijednosti koji e se naplatiti na dan dospje a. :upoprodajna ili trina cijena hartije od vrijednosti moe "iti manja ili ve a od nominalne. +o je cijena po kojoj se vre kupoprodaje na sekundarnim tritima novca. !glavnom, ova cijena se odre-uje po osnovu ponude i tranje na nov#anom tritu. 2ankarska potvrda o depozit&
11

&lijagi ,F., BFinansijska trita i institucijeC, Skripta, %.Sarajevo, *//0. godine, str. ,?.

10

2vaj se instrument moe nazvati i prenosivi depozitni certifikat. $aime, to je vrijednosni papir koji izdaje "anka, a koji dokumentuje depozit te odre-uje kamatnu stopu i datum dospje a. 'udu i da je odre-en datum dospje a, depozitni certifikat, "ankarska potvrda o depozitu, je ro#na hartija od vrijednosti za razliku od depozita po vi-enju. @o#ne hartije od vrijednosti imaju odre-en datum dospje a, dok se depoziti po vi-enju mogu podignuti "ilo kada. Arenosivi depoztni certifikat glasi na donosioca. %sti se moe kupiti i prodati prije dospje a. "storija depozitnog !ertifikata%2& Arvi veliki depozitni certifikat izdala je Jiti"ank 1,E1. godine. 'anka je ponudila depozitni certifikat kako "i neutralizovala dugotrajni opadaju i trend depozita po vi-enju kod velikih "anaka. )elike korporacije minimizirale su svoja salda kod "anaka i ulagali slo"odna sredstva u sigurne instrumente trita novca koji donose zaradu. 8epozitni certifikati su im "ili privla#ni jer su donosili kamatu. Fe-utim, postojao je pro"lem. :amatna stopa koju su "anke mogle isplatiti na depozitne certifikate ograni#ena je regulacijom. 8ok god su kamatne stope "ile niske na ve inu vrijednosnih papira, propis nije uticao na potranju. Fe-utim, kada su kamatne stope porasle iznad nivoa dozvoljene regulacije, trite za depozitne certifikate je nestalo. :ao odgovor "anke su po#ele da nude depozitne certifkate u inostranstvu, gdje nisu "ile ograni#ene regulacijom. 8o 1,.*. godine depozitni certifikati su predstavljali otprilike ?/N svih "ankarskih depozita. Sada je depozitni certfikat drugi najpopularniji instrument trita novca 3 na prvom mjestu su rizi#ni zapisi. 3omer"ija+ni zapisi :omercijalni zapisi su neosigurane hartije od vrijednosti koje izdaju kompanije, preduze a, i koje dospjevaju za najvie *./ dana. 'udu i da su ti vrijednosni papiri neosigurani, samo najve e kompanije, najve eg kredi"iliteta, izdaju komercijalne zapise. :amatna stopa koju pla a kompanija odrava njen nivo rizika.
1*

Frederik,S., Fischin, <Finansijska trita i institucije=, 7agre", *//E. godine, str.?*>.

1,

:omercijalni zapis uvijek ima izvorni rok dospje a kra i od *./ dana. $ajve i "roj komercijalnih zapisa ima rok dospje a izme-u */ i ?> dana. )e ina ovih zapisa se izdaje uz diskont. 2ko E/N komercijalnih zapisa izdavatelj prodaje direktno kupcu. 8ileri prodaju zapise na tritu komercijalnih zapisa. $e postoji snano sekundardno trite komercijalnih papira. +rgovac e otkupiti komercijalne papire ako kupac ima krajnju potre"u za gotovinom. "storija komer!ijalih zapisa%'& :omercijali zapisi se koriste u razli#itim o"licima od 1,*/1ih. @estriktivno okruenje dovelo je 1,E,. godine do izdavanja komercijalih zapisa novca, Federalne rezerve su uvele od "anaka koje su tako finansirale nove zajmove. :ao odgovor na to, a da "i imali kontrolu nad ponudom 1,./.godine o"aveznu rezervu na komercijalne komercijalne vrijednosne papire. 'ankarske holding kompanije jo uvijek koriste vrijednosne papire za finansiranje lizinga i potroa#kih kredita. :oritenje komercijalih zapisa se naro#ito pove alo u ranim 1,0/1tim z"og rasta trokova "ankarskih zajmova. $e"ankarske korporacije uveliko koriste komercijalne zapise za finansiranje zajmova koje odo"ravaju svojim klijentima. $a primjer, (eneral $otors )!!eptan!e *orporation posu-uje novac izdaju i komercijalni zapis te ga koristi za davanje zajmova potroa#ima koji kupuju automo"ile Keneral Fotorsa. Sli#no tome, +ousehold Finan!e i *hr,sler *redit koriste komercijalne zapise za finansiranje zajmova klijentima. !kupan "roj kompanija koje izdaju komercijalne papire varira izme-u E// i 0//, ovisno o nivou kamatnih stopa. 2ankarski ak"ept 'ankarski akcepti su nalozi za pla anje odre-enog nov#anog iznosa nositelju na dati datum. 'ankarski akcept se koristi od dvanaestog vijeka. Fe-utim, nisu "ili velike i vane hartije od vrijednosti sve dok 1,E/1tih volumen me-unarodnog trgovanja nije
15

%"id9 str.?>/.

*/

porastao. :oriste se za finansiranje ro"a koje jo nisu prenesene od prodavca kupcu. $a primjer, pretpostavimo da kompanija B8C eli kupiti "uldoer od kompanije BJC u 6apanu. 6apanci ne ele isporu#iti "uldoer jer nikada nisu #uli za kompaniju B8C i znaju da "i "ilo teko naplatiti potraivanje ako pla anja nije osigurano. Sli#no tome, B8C teko alje novac u 6apan prije nego do"ije opremu. 'anka moe intervenisati u ovakvoj neodlu#noj situaciji izdvanjem "ankarskog akcepta. 'udu i da su "ankovni akcepti plativi donositelju, mogu se kupiti i podati do dospje a. Arodaju se diskontovani, poput komercijalnih zapisa. 8ileri na tritu spajaju kompanije koje ele diskontovati "ankovne akcepte (prodati ih za promptno pla anje) i one koje ele uloiti u "ankovne akcepte. :amatne stope na "ankarske akcepte su niske jer je rizik nepla anja vrlo nizak. $aprimjer, nijedan ulaga# u "ankarske akcepte u S&81u nije pretrpio gu"itak glavnice tokom vie od E/ godina. @azlog jeste #injenica da samo "anke nov#anih sredita u#estvuju na tom tritu.

#.1.#.1 Investi"ijski 'ondovi Fnogi investitori ele intervenciju u likvidnost4 trae posrednika da stvori likvidnost tamo gdje ona ranije nije postojala. +o je jedna od funkcija investicijskih fondova trita novca. $aime, trita novca su trita na veliko gdje se ve inom hartija od vrijednosti trguje u velikim denominacijama. :arakteristika u#inkovito spre#ava ve inu pojedinaca da "i investirala direktno u hartije od vrijednosti. Fe-utim, trita uglavnom na-u na#in da isprave takve nedostatke, pogotovo kada postoje potencijalni klijenti. %nvesticijski fondovi trita novca predstavljaju jednu od tih ispravaka.

*1

%nvesticijski fondovi trita novca su fondovi trita novca koji prikupljaju novac od grupe malih ulaga#a te ga investiraju u instrumente trita novca. Aostali su izuzetno popularni od svojih po#etaka, ranih 1,./1tih, jer pruaju mogu nost malim investitorima da iskoriste prednost prinosa ponu-enih na hartije od vrijednosti trita novca. (artije od vrijednosti "i "ile ina#e van dosega malih ulaga#a z"og svojih visokih minimalnih denominacija. %nvesticijski fondovi trita novca su otvoreni investicijski fondovi koji ulau jedino u hartije od vrijednosti trita novca. 2tvoreni fond je onaj koji ulae u vrijednosnice i prodaje investitorima direktna potraivanja na hartije od vrijednosti. )e ina fondova ne napla uje ulaga#ima nikakvu nakandu za kupovinu ili otkup dionica odnosno udjela. Fondovi uglavnom imaju minimalan ulog od >// dolara do */./// dolara. Arinos na sredstva zavisi isklju#ivo od uspjenosti kupljenih vrijednosnica. 'rokerske ku e nemaju kompjutersku podrku potre"nu za podrku o"ima transakcija koje stvaraju ra#uni investicijskih fondova trita novca. !mjesto da snose troak za razvoj takvih kapaciteta, ve ina "rokerskih kompanija ima ugovore sa "ankama da im osiguraju o"radu. "storija investi!ijskih fondova%%nvesticijski fondovi trita novca postoje od ranih 1,./1tih. %pak, niske kamatne stope prije 1,... godine drale su ih podalje od toga da postanu povoljna alternativa "ankarskim depozitima. Fe-utim, 1,.0. godine su u $errill .,n!hu prepoznali da "i mogli pruati "olju uslugu svojim klijentima ponude li ra#un koji "i klijenti mogli koristiti za tednju. Arije uvo-enja investicijskih fondova trita novca kao ra#una za male ulaga#e, klijenti su morali koristiti #ekove kada su htjeli kupovati ili prodavati hartije od vrijednosti. :lijenti koji su imali ra#une investicijskih fondova trita novca mogli su jednostavno uputiti "rokera da izvadi sredstva sa ra#una te kupi dionice ili da deponuje sredstva na
1?

%"id, str.?E/.

**

ra#un, nakon to su prodali hartije od vrijednosti. ! po#etku u $errill .,n!hu nisu smatrali investicijske fondove trita novca velikim izvorom prihoda. Fe-utim, ranih 1,0/1tih inflacija i kamatne stope rasle su vrtoglavom "rzinom. +o je uslovilo da se investitori BsjateC u investicijske fondove trita novca. 2dlazak depozita iz "anaka i tedionica u investicijske fondove trita novca prouzrokovalo je oz"iljne pro"leme likvidnosti u "ankarskoj i tednoj industriji.

#.1.3 $e%no+o,ija rada trita nov"a

)e ina vode ih svjetskih trita novca funkcionie preko dilerskog na#ina trgovanja. Ari tome centralnu ulogu ima takozvana B"anka trita novcaC (moneL market "ank, ili moneL center "ank). @ije# je o pravom "erzanskom posredniku koji stalno komunicira i ostvaruje kontakte sa ostalim u#esnicima (centralnom "ankom, poslovnim "ankama, drugim posrednicima). !sljed toga, ove institucije imaju mogu nost ostvarivanja velikih prihoda na "azi ar"itrae poto imaju vie informacija od drugih u#esnika.

*5

+ehnologija rada na tritu novca o"uhvata1>4 1 1 1 organizaciju rada na poslovima trita novca kod u#esnika na tritu novca, "ankarske operacije na tritu dnevnog i terminskog novca, "ankarske operacije na primarnom i sekundarnom tritu hartija od vrijednosti.

+rite novca je definisano kao Bmjesto susretanja ponude i tra nje za kratkoronim finansijskim instrumentimaC. ! skladu sa tim, potre"no je definisati ta sve #ini ponudu i tranju kratkoro#nih finansijskih instrumenata. Aonuda se vezuje za vikove novca, to jest slo"odna finansijska sredstva u kratkom roku. +o mogu "iti vikovi na iro1ra#unima poslovnih "anaka, vikovi iznad ili posrednika, minimalnog iznosa likvidnih sredstava drugih finansijskih institucija

trenutni vikovi kod drugih u#esnika privrednog i drutvenog ivota. Aonuda se moe nalaziti u rukama u#esnika iz sva #etiri ranije pominjana sektora (javnog, privrede, stanovnitva, ino). Sa druge strane, tranja je povezana sa manjkovima likvidonosnih finansijskih sredstava u odre-enom trenutku. 2na se tako-e moe javiti kod svih u#esnika privrednog i drutvenog ivota. +ehnologija rada trita novca mora pomo i efikasnom i "rzom susretanju tako definisane ponude i tranje kratkoro#nih finansijskih sredstava. +ehnologija rada na tritu novca je prilago-ena njegovim osnovnim segmentima4 1 1 +ritu iralnog novca, na kome se trguje dnevnim i terminskim novcem9 +ritu kratkoro#nih hartija od vrijednosti, koje o"uhvata kako primarnu emisiju tako i njihovo sekundarno trgovanje9 +rgovina iralnim novcem se odnosi na trgovinu trenutnim vikovima ili manjkovima nov#anih sredstava na iro ra#unima u#esnika na tritu novca. $a ovom segmentu trita novca se o"avljaju dvije vrste transakcija4

1>

)unjak,$., <Aoslovne finansije=, Su"otica, *//*. godine, str.?>*.

*?

Aoslovi

oko dnevnog novca (cll moneL)

promptne transakcije, gdje se trguje

dnevnim vikovima iralnog novca, tj.vikovima likvidnih sredstava iznad teku ih o"aveza u#esnika u toku jednog dana. 'itna karakteristika ovih poslova jeste da se odmah realizuju i da se transakcija zatvara u toku jednog radnog dana. Arilikom ugovaranja ovih poslova "itno je definisati dva parametra4 iznos sredstava kojima se trguje i visinu kamatne stope. 1 +erminske, gdje se trgovina vikovima O manjkovima iralnog novca vezuje za odre-eni period vremena. @ije# je o pozajmnicama koje imaju rok dui od *? #asa. ! dogovaranju ovih poslova, pored iznosa i visine kamatne stope, vrlo vaan parametar predstavlja rok na koji se posao zaklju#uje. @ok moe "iti razli#it. $aj#e e se kre e od 115 mjeseca, a maksimalno moe da iznosi 1* mjeseci. +rgovina iralnim novcem se o"avlja preko "rokera i dilera. :antakti potencijalnih u#esnika (prodavaca, odnosno davaoca vikova slo"odnih sredstava i kupaca 3 onih koji imaju manjak sredstava) se ostvaruju telefonski ili putem pose"nih kompjuterskih programa. +ako se vri uparivanje ponude i tranje i zatvaranje transakcija. Slanje dokumenata i knjienje se o"avlja kasnije. $ajvaniji dokument koji svjedo#i o zaklju#enom poslu je zaklju#nica. ! njoj su pored podataka o kupcu i prodavcu, sadrani i osnovni parametri transakcije 4 iznos sredstava, odgovaraju e specifikacije i tiketa. +ehnologija trgovanja hartijama od vrijednosti zavisi od toga da li je rije# o njihovoj primarnoj emisiji ili sekundarnoj prodaji. Arimarna emisija predstavlja prvu prodaju hartija. 2na moe da se o"avlja na vie na#ina 3 kao privatna prodaja kroz direktne kontakte prodavca (emitenta) i potencijalnih kupaca ("udu ih vlasnika tih hartija), ili kao javna prodaja. ! slu#aju javne prodaje mogu e je organizovati aukciju kao jedan od najefiksnijih metoda primarne emisije. :od primarne emisije dravnih hartija to je uo"i#ajen na#in, pri #emu veliku ulogu imaju takozvani primarni dileri koji fakti#ki uti#u na kretanje trita. Sekundarna prodaja se

*>

odnosi

na preprodaju, odnosno drugu i svaku narednu transakciju sa hartijom od

vrijednosti koja je ve emitovana. Arilikom trgovine hartijama od vrijednosti na tritu novca tre"a razlikovati dva mogu a na#ina o"ra#una kamate4 1 2"ra#un kamate na nominalnu vrijednost, gdje emitent (prodavac, dunik) u primarnoj emisiji prodaje hratije po nominalnoj vrijednosti, a na dan dospje a pla a nominalnu vrijednost uve anu za iznos kamate. $aprimjer, ukoliko je nominalna vrijednost hartije 1./// :F, a kamatna stopa na mjese#nom nivou >N i rok dospje a 1 mjesec, tada e emitent "iti u o"avezi da na kraju mjeseca vlasnicima plati iznos od 1./>/ :F. 1 8iskontni o"ra#un, gdje emitent prilikom primarne emisije prodaje hartije od vrijednosti uz diskont, to jest po cijeni koja je manja od nominalne vrijednosti tih hartija. $aravno, na dan dospje a on e vlasnicima emitovanih hartija isplatiti pun iznos nominalne vrijednosti. $a primjer, diskontni o"ra#un je prisutan kada emitent primarno prodaje hartiju od vrijednosti sa nominalnom vrijedno u od 1./// :F za recimo ,>*,50 :F. ! ovom slu#aju, kamatna stopa je ista kao i u prethodnom primjeru 3 >N a rok je 1 mjesec. @azli#it je samo na#in o"ra#una kamate. Ao diskontnom metodu emitent e prikupiti manji iznos sredstava od nominalne vrijednosti (za iznos diskonta), a ima e o"avezu da isplati na dan dospje a puni iznos nominalne vrijednosti emitovanih hartija. +o konktretno zna#i da e vlasnici na dan dospje a mo i da naplate 1./// :F, iako su hartiju platili svega ,>*,50 :F. ! grupu hartija gdje se vri ovakav o"ra#un spadaju komercijalniO"lagajni#ki zapisi, zapisi dravne "lagajne, mjenice, pojedine kratkoro#ne o"veznice lokalnih organa vlasti koje ne pla aju kupone i td.

*E

2va dva metoda o"ra#una su povezani sa prirodom matemati#kih operacija koje se primjenjuju u o"ra#unu. ! prvom slu#aju se primjenjuje metod kapitalisanja, a u drugom matemati#ka operacija diskontovanja. $ajve a svjetska trita novca jesu4 $jujork, Pikago, San Francisko, Mos &n-eles, Mondon (jedno od najstarijih), +okio, Aaris, Frankfurt, i td. 2rganizacija i na#in rada pojedinih trita trita se razlikuje izme-u zemalja. +ako, na primjer u 6apanu postoje dvije vrste trita novca 3 me-u"ankarsko i otvoreno. $a me-u"ankarskom tritu se odvija promet dnevnim novcem i pojedinim diskontnim hartijama od vrijednosti, dok se na otvorenom trguje ostalim hartijama od vrijednosti.

-ak+j&ak

Stanje razvijenosti prevrede jedne zemlje se najlake uo#ava preko razvijenosti njenog finansijskog sistema. S o"zirom da klju#nu ulogu u finansijskom sistemu imaju

*.

finansijska trita, moe se re i da po osnovu njihove razu-enosti, u#esnika te zna#aja u jednoj zemlji, jednostavno dolazimo do zaklju#ka 3 koliko je razvijena privreda posmatrane zemlje. +rite novca predstavlja dio finansijskog trita gdje se trguje iralnim novcem, kratkoro#nim kreditima, depozitima, mjenicama, kratkoro#nim hartijama od vrijednosti i ostalim nov#anim surogatima. $a nov#anom tritu, ta#no su definisani u#esnici, prostor za trgovanje te instrumenti koji su predmet trgovanja. ! svakom slu#aju, najzna#ajniji u#esnici ovog trita jesu centralna "anka i komercijalne "anke. Stoga, i primaran rad trita novca podrazumjeva me-u"ankarsku kupovinu i prodaju novca. %sta podrazumjeva trgovanje potranim saldima na iro ra#unima 3 vikovi likvidnih sredstava koje "anka nudi na jedan dan. Aotre"no je razlikovati pojmove nov#ano trite i trite novca. $ov#ano trite se vezuje za ukupne transakcije jedne nacionalne ekonomije. +o jedan irok pojam jer se odnosi na sve nov#ane transakcije, kod svih u#esnika privrednog i drutvenog ivota. +rite novca je jedan mnogo ui pojam. +rite novca, kao to sam ve navela, predstavlja definisani prostor, pravila, vijeme i uzanse #ime se organizovano susre e ponuda i tranja kratkoro#nih finansijskih instrumenata 3 kratkoro#ne hartije od vrijednosti i iralni novac.

/iterat&ra

*0

&lijagi ,F., BFinansijska trita i institucije, skripta C, )isoka kola za usluni "iznis, %sto#no Sarajevo, Sokolac, *//0. godine9 Sejmenovi , 6. B Fonetarne i javne finansijeC, Fakultet za poslovne studije, 'anja Muka, *//0. godine9 'jelica, )., D'ankarstvo, teorija i praksa<,!niverzitet u $ovom Sadu, *//1. godine ;ri ,8., BFinansijska tritaC, ;konomski fakultet 'eograd, *//5. godine9 %vanievi ,F., BAoslovne finansijeC, ;konomski fakultet 'eograd, *//1. godine9 Fishin,F., BFinansijska trita i institucijeC, izdavatvo F&+;, 7agre", *//E. godine9 @adi#i , 6.,C6avne finansijeC,!niverzitet u $ovom Sadu , *//1. godine, str. )unjak, $., BFinansijski menademntC, ;konomski fakultet Su"otica, *//*. godine9 )unjak, $., BFinansijsko trite, "erze i "rokeriC, ;konomski fakultet Su"otica, *//5. godine9 %nternet izvori4 QQQ.eis1"ih.com

*,